Mljekarski list 6-1999

ioAktiv s LGG-om_ epobjedivi

čuvari

zdravlja i ljepote i aXoe vera

VrijednostDukatove linijeniskokaloričnih jogurta i mlijekapodimenom BioAktiv s dodatkom nove probiotičkemljekarskekulture LGG, znanstveno su već dokazali i dokumentirali stručnjaci.No,jošje važnije to što su blagotvorneučinke LGG-a na zdravljepotvrdili i sami potrošači.

Dukatovi stručnjaci i daljenastojeponuditijošboljarješenja za ublažavanjeposljedicanapora i stresova kojisvakodnevno vrebaju na naše zdravlje, snagu i otpornost.Rješenje jeponovno ponudila priroda - tajnepresušniizvor zdravlja, a zove se Aloe vera

U novom BioAktiv jogurtu s dodatkom Afoe vera sjedinjene su i međusobno pojačanesnage najpoznatijegsvjetskogprobiotika LGG-a i Aloe vera, već 4 000 godinanedostižne prirodne biljneljekarne.

One najbolje od prirode Štoviše, LGG iAfoevera zajednodjeluju puno jače, a njihovjedinstveni okus pružavrhunski osvježavajući užitak!

Redakcijski kolegij:

dr Stjepan Banožić

dr Ivo Belan

ISSN0351-9104

Prof.dr.se.Zvonimir Štafa ije) stadijarazvoja

i intenzitetakorištenja na krmnuvrijednosttravnjačke tratine

Dr sc StjepanFeldhofer

Str 7-10 Minerali - potrebni u uzgoju goveda

Dipl. vet Antun Kostelić

Str 11-12 Bolesti puerperija(babinja)

Dr Stjepan Banožić

Str 12-14 Prijevozgoveda

Mr sc Alen Džidić

Str 14 zao Pravilna procedura mehaničke mužnje

KarmenSinković,dipl.ing.

Str 15-18 ooo selekcijskirad u kozarstvu tijekom 1998 godine dipl.ing.Stjepan Brlek

dr StjepanFeldhofer

dr Zoran Grgić

dr Ivan Jakopović

Doc. dr Zoran Grgić

Str 18-21 Utrošci rada pridržanju krava na obiteljskom gospodarstvu

Josip Haluška, dipling dipl.ing. Darko Kantoci ip. ipi ing

Str 21-22 Opremanje i uređenje obiteljskihgospodarstava dipl ing Stjepan Keglević zi ngKa koa koja se bave proizvodnjom mlijeka

Glavni iodgovorni urednik: Dr sc Petar Bosnić dipl.ing.Juraj Čičmak

Str 23-24 Zakonska agrarna regulativa

Redaktorica: Stjepan Keglević, dipl.ing. dipl.ing.Vera Volarić

Str 25-26 Kronika čovječanstva

Tehnička urednica: StjepanKeglević, dipl.ing. ing Mirna Božičević

Str. 27-28 Otvorenje22 događanja amaterske folklorne scene

Lektorica: grada Zagreba

Katarina-Zrinka Čičmak Stjepan Keglević,dipl.ing.

Crteži:

Krešimirovo "NAŠE MORE" dipl.ing.Nikola Božičević Nikola Jagačić, dipl.ing.

Vlasnik i izdavač:

29-30 Tako je počelo

Hrvatska mljekarska udruga, Mr. sc Franjo Marek Zagreb

31 777 Otvorenmljekarskipraktikum u Križevcima

Pia a sni 17.18 dipl.odgajateljZrinjkaKeglevićStević 'agreb, llica fličuvstveni aji tel::01/ 424-420

Emocionalni iličuvsienirazvoj djece 4812410

aa Dr lvo Belan

| Kakodosigurne hrane?

Cijena: Darko Kantoci, dipl.ing.

kn

Hašcvjetanoljeto na balkonu Grafička priprema i

O DarkoKantoci,dipl.ing.

Podsjetnikzaljetneradove |

O TRAVNJACIMA - nastavakizbrojeva4 i5 ove godine Utjecaj stadija razvoja i intenziteta korištenja na krmnu

vrijednost travnjačke tratine

Piše: prof. dr sc Zvonimir Štafa

A INTENZIVNO KORIŠTENI

TRAVNJACI (41VISE PUTA)

TIJEKOM VEGETACIJE

Tratina košena u cvatnji pa do završetka cvatnje(kasnakošnja) dajekrmu osrednje pa i slabe kakvoće

U drugomi narednim porastima,visoke trave dajuvrlo dobru pa čak i izvrsnu krmu

suhe tvari u prvom porastu, a surovih vlakana od 23 do 26 % u suhojtvari. Udio probavljivih surovih bjelančevina(PSB)opada od 16 na 14,0 %.

U travnjačkojtratini intenzivno korištenojprevladavajuuglavnom visoke i niske trave Visoke trave prevladavaju na gnojenim travnjacimakoji se koriste uglavnom košnjom, dok na travnjacima kombiniranogkorištenja(napasivanjei košnja)zastupljene su višegodišnje i dugotrajnevisoke i niske trave Štotratinu blagoviše pase, intenzivniji je rast niskih trava u tratini. U pregonskom napasivanjutratina jevisoka 15 do 20 em Trave su na tojvisini u vlatanju. Samo najranijeniske trave počinjumetličati u prvom porastu, kada dosegnuvisinu oko 20 cm (Poaannua).

C. DVA,TRI DO ČETIRIPUTA KOŠENITRAVNJACI SA ZNATNIM

UČEŠĆEM

DJETELINA I ZELJANICA U TRATINI

U 10 kg suhe tvari (11,2kg sijena)košene u punom metličanju sadržano je 1590 grama probavljivih surovih bjelančevina dostatnih za namirenjepotreba na uzdržnoj krmi i za proizvodnju oko 201 mlijeka s 4,0 % mliječne masti, ali nema dovoljnoenergije za tako visoku proizvodnju,koju treba namiriti iz drugihizvora (kukuruz,koncentrat).

B DVA,TRI DO ČETIRIPUTA KORISTENI TRAVNJACI

Takvi su prošireni na ocjeditim do suhim staništima,najčešće na povišenim i ocjeditimpoložajima.

Bogati su djetelinama, u širem smislu i zeljanicama.Imajuod 16 do 22 % suhe tvari,ovisno o stadijurazvoja.

Starenjemtratine ovih zajednica znatno sporijeopadaudio probavljivih surovih bjelančevina u suhojtvari (od16 na 12 %, i energije MJ NEL od 7,0na 5,7), ali raste udio surovih vlakanaca 0d 18,8čak na 30,0 % u suhojtvari u prvom porastu.

Ovakvi travnjaciprošireni su na svježim do vlažnim staništima, i kose se dva,tri do četiri puta tijekomvegetacije. U tojtratini pretežuvisoke trave, a koriste se od početkametličanja pa do završetka cvatnje.Ovakova tratina sadrži od 17,0do 23 % suhe tvari.

U vlatanju, pa do početka metličanjatratina ima najčešće od 16,0 do 17,0 % suhe tvari i vrlo je ukusna. Kakvoća takve tratine je vrlo visoka (viditablicu). Ona u suhojtvari ima od 17 do 20 % surovih vlakanaca u prvom porastu, a od 20 do 21 u drugomi ostalim porastima. U tom stadiju razvojabogataje surovim bjelančevinama (22,5 do 23,5 % u suhojtvari),kojesu vrlo probavljive(79do 82 %).

I energetskavrijednosttratine u tim stadijimarazvojavrlo je visoka (viditablicu).

Od punog metličanja trava pa do početkacvatnjeglavnihtrava, u zelenojmasijeod 18,0 do 22,0 %

Od početkametličanja do završetka cvatnjepovećava se u tratini udio suhe tvari, s tim i udio surovih vlakanaca (od17,5 na čak 32,3%),a opadajuPSB (od13,3 na svega 6,7%).Opada i udio energije MJ - NEL od 6,90na 5,50.Starenjemtratine bogate visokim travama znatno opadai probavljivost trava

Dakle,ako se kosi od početka metličanja,prviotkos, i nakon 4 tjednatj. u drugom i trećem porastu,dobiva se izvrsna krma.

Takvi travnjacidajuvrlo dobru do izvrsnu krmu kojajeu prvom porastubogataprobavljivimbjelančevinama. Kakvoća krme u drugomi trećem porastujeizvrsna, pogotovo ako se rano kosi.

D. JEDNO DO DVOOTKOSNI

TRAVNJACI KASNO KOSENI

Štose tratina kasnijekosi, to ima veći udio suhe tvari koji u jednootkosnoj tratini iznosi od 25 do 46,0%, ovisno o florističkom sastavu, vremenu košnje i dozrelosti trava (visokih i niskih)koje u takvojtratini pretežu.

U našim uvjetima, već krajem lipnja - početkomsrpnja,većina trava jezrela, a sredinom srpnja čak su otrusile i sjeme(osim mačjegrepkai rosulja na poplavnimstaništima). Za košnju sredinom srpnja i u kolovozu

Mljekarski list

(suho i toplodoba godine),nakon trušenjasjemena,ostajeuglavnom polusuhaslama s malo prizemnog i vlatnoglišća i vrlo malo obnovljenihizboja.

Tako kasno košena tratina ima malo surovih bjelančevina(11,8 do 8,0 % pa i manje),koje su vrlo slabo probavljive (60do svega 35 %).

porastutijekomjesenidajeslabu pašu.

U prviputkošenojtratini tijekom ljeta(srpanj,kolovoz) ima surovih vlakanaca 31,2 do 31,8 %.

Tako kasno košenih tratina konzistencija jevrlo grubazbog velikogudjelagrubihvlati.

Osim što tako kasno košeni travnjacidajugrubukrmu,daju male urode mase, i nakon košnje slabo se obnavljaju.Obnavljanje onemogućujusuše i visoke temperature, pa većina travnjaka tako kasno košenih, u drugom

Na žalost, u nas se veliki dio prirodnihtravnjakakoristi na ovaj način Tojei razlogniske produktivnosti naših travnjaka i niske kakvoće krme na njimaproizvedene, što se odražava na stočarsku proizvodnju, a naročito u proizvodnjimlijeka.Sijeno s tako ekstenzivno i kasno košenih travnjakauglavnomnamirujepotrebe PSB na uzdržnojhrani Ako je travnjakkošen sredinom srpnja, dakle kasno košen za sijeno u dnevnom obroku od 11,5 kg(što odgovara10,0kg suhe tvari) sadržano jeoko 490 grama PSB

Ako jetravnjakprviputakošen u kolovozu i početkomrujna (prijejesenskihkiša i novoga porasta) u suhojtvari sadrži svega 2,8 % PSB U dnevnom obroku od 11,5kgsijenatako kasno košene tratine sadržano jesvega 280 g PSB kojenisu dostatne ni za namirenjeuzdržnih potreba čak i manjekrave muzare ispod500 kg, a kamoli za proizvodnjumlijeka. Sijeno s tako kasno košenih travnjakaupotrebljava se za zasušivanjekrava.

Krava muzara, tjelesne mase 550 do 650 kg,treba za namirenje uzdržnih potreba330 do 400 grama PSB,ovisno o pasmini.

Ta količina PSB dostatna je za namirenjeuzdržnih potreba (ovisno o tjelesnoj masi životinje) i za proizvodnju od 2 do5 litara mlijeka.

Međutim,intenzivno gnojen i korišten travnjakkošen u punom metličanju trava u prvom porastu, iliu drugom i ostalim porastima, starosti 5 do 6 tjedana, u suhoj

PJ. VINKOVCI,Kralja

tel.:(032) 33 23 92

tel i fax: (032) 31 65 84

Zvonimira 80

SKLADIŠTE

VELIKA GORICA

TrgkraljaTomislava 9

tel i fax: (01) 72 20 65

NA VELIKO I MALO sjeme:

ratarskog,krmnogi industrijskogbilja, a osobito stočni kelj,trave, djetelinsko travne smjese, sudansku travu,stočnumrkvu,stočnigrašak,grahoricuozimnu i jaru,crvenu, bijelu i švedsku djetelinu,inkarnatku,lucernu i smiljkitu, te trave za ukrasne tratine i športsketerene.

Zatim najširi izbor sjemenapovrća,cvijeća i začinskogbilja.

Sve se to može dobiti u veleprodaji na gornjojadresi iliu vlastitojmaloprodaji i poljoprivrednim

Poštovani!

LijepoVaspozdravljam i želim svima dobro zdravlje i dugživot.

Ovo pismopišems molbom (Vinapravitekorekciju) da ga

| objavite, a u povodumoga 12 go| dišnjegrada.Naime jasam bila sabiračicamlijeka12godina, pa molim Vas da objavite ovu sliku mljekara i mene Također tim istim ljudimaželimizrećisvoje HVALA za strpljenje i razumijevanjekojesmo obostrano uvijekimali

Za sav mojrad (12godina)bilojei lijepih(više) i lošijihtrenutakakako u radutako i u životu.

| Mojemjestobilo jesabiranjemlijeka u Novigradubroj35 (mljekara). U početkumoga radabiloje jakopuno ljudi(mljekara)oko35, a prikrajumog radnogvijekabroj se smanjio,dosta ih jeumrlo.

Zato jošjednomkoristim ovu prilikudaputemVašeg i našeglistakažemsvima od srca HVALA za | sve ove godinekoje su oni provelisamnom ijasa njima.

SrdačnepozdraveVama i njimaodbivšemljekariceBarbareŠordinec. | m3 W

GAMO ZA ČITAOCE

1 PRETPLATNIKE MLJEKARSKOG LISTA

Nudimo Vam PP VEZIVO (ŠPAGU) provjereno visokekvalitete uz najpovoljnijeuvjete

Tip 350 (klupko 4 kg)

Tip 500 (klupko 4 kg)

JEDINSTVENA CIJENA

Tip 800 (klupko 2,5 kg) ZA SVE TIPOVE

PRILIKOM KUPOVINE U NAŠEM 14,00 kn- Ke)

DISKONTU NA ŽITNJAKU (STARAPRVOMAJSKA)

TREBA POKAZATI

BROJ MLJEKARSKOG LISTA U KOJEM SE

NALAZI OVAJ OGLAS.

OČEKUJEMO VAŠU CIJENJENU

Sve informacije na tel 01/2406-182

POSJETU.

SPNA

(porezje uračunat u cijenu)

tvari sadrži oko 16% PSB,što u sijenuiznosi oko 14,0 %

U dnevnom obroku od 11,5kg sijena(10kgsuhe tvari)sadržano jeoko 1600 grama PSB kojesu dostatne za namirenjeuzdržnih potreba(400grama) i za proizvodnju od oko 201 mlijeka s 4,0 % mliječnemasti Takvo sijeno nema dovoljnoenergije za navedenu proizvodnju.Stoga za tako

visoku proizvodnju krava muzara potrebnuenergijudnevnogobroka treba namiriti iz drugihizvora (kukuruz,koncentrat)proizvedenih na vlastitom gospodarstvu.

Iz ovoga primjeravidan jerazlogniske proizvodnje krava muzara u nas, jerse stoka hrani sijenomniske krmne vrijednosti koječesto jedvazadovoljava potrebe uzdržne krme. Zato krave

rano zasuše i imajunisku proizvodnju, za razliku od krava muzara hranjenihsijenom i silažom proizvedenom na gnojenim, uređenim i rano korištenim travnjacima u susjednimzemljama(Austrija,Švicarska,Bavarska pa i Slovenija) što je izneseno u gornjemprimjeru.

Minerali - potrebni u uzgoju

goveda

Piše: dr sc StjepanFeldhofer

Minerali čine oko 3,5%mase životinjskogtijela.Najvišeminerala nalazi se u kostima,zatim u krvi,tjelesnimtekućinama,stanicama organa i tkiva. Minerali su bitni sastojcidjelatnih tvari (enzima i vitamina)kojisudjeluju u izmjenitvari (metabolizmu), iskorištavanjuenergije i bjelančevina

slina,mlijeko,mokraća i drugo. Također su značajniminerali vezani za plodnost, rast embrija i fetusa, i u prehranipodmlatka. Stoga su itekako potrebniminerali mladim životinjama (ikravama) u razdobljuvisoke gravidnosti, a posebice za visoke laktacije u razdoblju nakon telenja.

Životinjemorajudobivati sve potrebneminerale s krmivima, a u slučajunedostatnogprimanja hranom mogu se neko vrijeme služiti zalihama iz pojedinih organa, privremenomzamjenom s nekim drugimmineralima,boljim iskorištavanjem i resorpcijom a manjimizlučivanjemminerala iz organizma.

Nedostatak minerala najčešće se očitujeslabijom proizvodnjommlijeka i prirastom tjelesne mase, slabljenjemotpornosti i zdravljaživotinja,slabljenjemplodnosti i reprodukcije.

Kravama jepotrebno, u posljednjemmjesecugravidnosti, dnevno oko: 11,4 g kalcija, 6,4 g fosfora,1,20 g magnezija i drugih minerala (željeza,cinka,mangana, joda,kobalta,selena i dr.). Velike količine minerala izlučuju se mlijekom(Tablica1).

Minerali često imajuspecifično djelovanje u organizmu, pa dolaze u većem postotku u nekim organima:kalcij i fosfor u kostima, kalij i natrij u stanicama i tkivnim tekućinama,željezo kao hemoglobin u krvi,mioglobin u mišićima,jodu štitnjači i tireoidnim hormonima,bakar u jetri, kobalt u vitaminu B,,itd Djelovanjenekih minerala u organizmu nijepotpunoispitano, a sigurno imajuznačenje u sklopudjelovanjadrugihesencijalnih minerala u smislu nadopunjavanja (sinergizma) ili suprotstavljanja (antagonizma).

Posebno značenjeimajuminerali u izlučevinama kao što su:

Krmni obroci moraju,stoga, redovno sadržavati sve minerale Pravilna opskrbamineralimakoličinom i međusobnim omjerima - jednajeod važnih pretpostavki da se održava ravnoteža i homeostatski odnosi minerala u krvi i drugimorganima, što je

HRANIDBA

uvjetrasta, plodnosti i mliječnosti krava

Pojedinakrmiva sadrže neke minerale više nego što su potrebni životinjama, dok neki drugiminerali mogu nedostajati.Djetelina i lucerna sadrže obično mnogo kalcija, ali malo fosfora. U travi i sijenu,posebice djetelinsko travnim smjesama, ima također dosta kalcijaali nedovoljnofosfora Fosfora ima malo u sijenu i krmivima s nekih slabo gnojenih tala, a naročito akoje trava kasno košena ili loše sušena Ovaj nedostatak fosfora može se, kravama slabije_mliječnosti,nadopunjavatižitaricama posebicedodavanjem pšeničnihposija,krmnog brašna i uljanihsačmi,koje sadrže veći postotakfosfora, a manje kalcija.

Na taj način,kombinirajući više krmiva,može se dobiti opti-

malan omjerkalcija i fosfora koji treba iznositi 1,52,0 : 1

Sastavljanjemviše različitih sirovina u krmnim obrocima nije uvijekmoguće zadovoljavati sve potrebekrava s mineralima za visoku proizvodnjumlijeka,stoga se minerali moraju dodavati kao posebnidodaci ili s dopunskim krmnim smjesama,superkoncentratima i premiksima.

Nedostatak minerala naročito se javlja u ekstenzivnom držanju goveda,uz hranidbu lošim sijenom, slamom, kukuruzovinom, repom i sličnim krmivima,posebice u zimskom razdoblju.

Nepovoljniodnosi i nedostatak minerala mogu se javljati i u ljetnojhranidbi uz zelena krmiva U travi i zelenim krmivima ima mnogo kalija, a naročito u proljetnojpašii na površinamakoje su obilno gnojenekalijevim i du-

šičnim gnojivima.Nasuprotvelikim količinama kalija, u travi i zelenim krmivima nedostajenatrija i magnezija.

Natrijaima malo u svim biljnim krmivima tako da je to općenito deficitaran mineral u hranidbi goveda Magnezijaima malo u travi (više u lucerni), a u žitaricama jedvazadovoljavaminimalne potrebe goveda.U tu svrhu treba uz hranidbu pašom i zelenom krmom davati sijenolucerne,posije istočno brašno, a kravama s višom proizvodnjommlijekasuncokretovu i sojinusačmu Neki minerali mogu trajno nedostajati u krmivima s nekih područja.Sadržajminerala u krmivima ovisi o vrsti,kemijskom sastavu i pH vrijednostitla, o gnojidbi i klimatskim prilikama. To se posebiceodnosi na fosfor, željezo,bakar,kobalt,mangan,

(86), PIONEER. Pioneer hibridi kukuruza

za sve hrvatske njive iza svaki džep

Poljodjelci,

za sjetvukukuruza u lipnjuposlijekošnjekrmnoggraškailiposliježetve ječma,ovisno o načinu korištenja, preporučamoVam sljedećePioneer hibride kukuruza:

Helga

Clarica Monalisa

jodi selen - minerale vrlo značajne i potrebne za hormone rasta i plodnosti - za gonjenje ioplodnju krava, za razvojembrija i krvnog sustava fetusa (hematopoezu), u ranoj i visokojgravidnosti krava

Nestašica minerala u krmivima može se javljatizbogdugotrajne suše jeriz suhogtla biljkenisu u stanjuupijatipotrebneminerale Uzrok nestašici minerala u krmivima mogu biti i obilne kiše koje ispiruminerale iz površinskih slojeva tla i smanjujukoncentracijupotrebnubilju.

Od važnijihminerala potrebnih govedimatreba jošspomenuti sumpor, vrlo značajanmineral za reprodukcijuburagovihmikroorganizama,sintezu mikrobnih bjelančevina,boljeiskorištavanje celuloze i bjelančevina iz krmiva. Sumporanajčešćenedostaje govedima kada se u krmne obroke dodajeurea iz kojese oslobađa veća količina amonijakakoji s masnim kiselinama u buragusluži za intenzivnijureprodukciju buragovihmikroorganizama.

Sadržajkalcija,fosfora i natrija u nekim mineralnim krmivima

kao energetskakrmiva,bjelančevinaste sirovine i mineralno vitaminske dodatke. S obzirom da se u potpunekrmne smjesedodajuminerali i vitamini u manjim postocima(0,5do 3,0%),bez dobre mješalice za stočnu hranu teško se može dobiti homogena izmiješanost.

Kao mineralni dodatak za kalcij u krmnim smjesamaobično služi vapnenac (stočnakreda, kalcit), za fosfor FOSFONAL, kalcijevi i natrijevifosfati, a za natrijkuhinjska sol natrijeva klorida. Uz ove makrominerale moraju se u krmne smjesejošdodavati i drugiminerali,većinom mikrominerali, kao i vitamini A, DiE, a teladi i vitamini B skupine.(Tablica 2 i 3).Svi ovi dodaci se dodajuu manjim količinama i potrebnaje dobra izmiješanost u krmnim smjesama sa žitaricama

Prema tome, krmni obroci za krave s visokom proizvodnjom mlijekamorajusadržavati sve minerale kojisu potrebni za mliječnost, ali i za drugepotrebe krava u metabolizmu,dobroj plodnosti i reprodukciji. To se postižedavanjemkrmiva odgovarajućekoličine i kemijskog sastava s dopunskimkrmnim smjesama kojeće sadržavati sve hranjivetvari,uključivšivitamine i minerale kojinedostaju u osnovnojkrmi.

Uz minerale treba naglasiti potrebnuprisutnostvitamina jer poboljšavajuresorpciju i iskorištenje u metabolizmu minerala.

Gospodaričesto nabavljaju mješalice za izradu krmnih smjesa, jer na tajnačin najbolje iskorištavajužitarice i dobivaju jeftinijustočnu hranu Krmne smjesemorajusadržavati žitarice

zatim se ta predsmjesadobro izmiješa s ostalim sirovinama (žitaricama).

Vitaminsko mineralne premikse,koji se dodaju0,51,0 % u potpunekrmne smjese,izrađuju specijalniproizvođačipremiksa. Originalnog su sastava i prilagođenipojedinimvrstama i dobi životinja.

Mnogi proizvođačikrmnih smjesapostižuboljuizmiješanost tako da najprijenačine predsmjesu od sirovina kojedolaze u manjempostotku u recepturi, a

Dopunskekrmne smjese se u hranidbi govedadaju1,01,5 kg/ dan sa žitaricama. Boljese iskorištavaju u tovu junadi,jer krave s visokom proizvodnjom mlijekačesto nisu zadovoljene

Nekom vrstom predsmjese mogu se smatrati i dopunske krmne smjese(superkoncentrati) kojisadrže bjelančevine i sve mineralno vitaminske dodatke (kalcij,fosfor,natrij i druge). U dopunskekrmne smjesedodaje se 2,0do 3,0% vitaminsko mineralnogpremiksavrste i kakvoće koja se dodaje(0,5%) u potpune krmne smjese(Tablica4).

svim hranidbenim sastojcima, a često se poreddopunskekrmne smjese= posebnim dodacima ispravljajunedostatne količine bjelančevina te nekih minerala i

Mnoga obiteljskagospodarstva nemajuodgovarajućemješalice za izradu potpunih i dopunskihkrmnih smjesa,posebice za homogenomiješanje svih mineralno vitaminskih dodataka s bjelančevinastim i energetskimsirovinama S obzirom da je ipakjeftinija domaća izrada

-CREINA

Tablica 5: Potpunakrmna smjesa za muzne krave s mineralno vitaminskim dodatkom (AGROMIKS A-GKZ) (14%sirovih bje- lančevina)

Sirovine %

Kukuruzna prekrupa 60,0

Zobena prekrupa 10,0

Ječmena prekrupa 8,0

Stočno brašno 5,0

Suncokretova sačma 12,0

AGROMIKS A-GK-Z 5,0

Ukupno

uputamačesto nisu usklađene za svakodnevnu primjenu s domaćim osnovnim krmivima i proizvodnjomkrava Većinom odgovaraju za povremenu dopunu deficitarne hranidbe krava u razdoblju većih potreba za nekim mineralima i vitaminima (pred telenje, u puerperiju i uvodu u mliječnost, za poticajgonjenja (estrusa) i boljuoplodnjukrava

100,0

Krmna smjesase daje uz kukuruznu silažu i hranidbu s većom količinom žitarica

Uz pašu i zelenu krmu mora se davati drugavrsta mineralno vitaminskogdodatka (AGROMIKS A-GKLJ) i drugisastav potpunekrmne smjese s obzirom na nedostatak fosfora,natrija i magnezija, te veći postotaklako razgradivihbjelančevina u zelenoj krmi (Tablica6).

Tablica 6: Potpunakrmna smjesa

Ipakneke mineralno vitaminske smjesemogu se preporučiti kao vrlo prikladandodatak krmnim smjesamajersadržajem mi-

za muzne krave s mineralno vitaminskim dodatkom (AGRO- MIKS A-GKLJ) (14%sirovih bje- lančevina)

službe iz općine koja traži kredit,treba priložitipotvrdu vu

Bolesti puerperija (babinja)

Piše: dipl. vet Antun Kostelić

Puerperij ili babinjeje razdobljenakon poroda u kojemse spolniorganikrave vraćaju u stanjeprijegraviditeta(bređosti). Izlaskom zadnjegplodazapočinje puerperij. U govedapurperijtraje od 4 do 6 tjedana, a u tom razdoblju na spolnimorganima se ciljuspostavaspolnogciklusa, odnosno mogućnostkoncepcije goveda.

Bolesti kojese često javljaju nakon porodasu: zaostajanje posteljice,uvrtanje i izvala maternice,puerperalna sepsa i intoksikacija,puerperalnapareza i ležanjeposlijeporoda.

škoće priodljuštenjuposteljice mogu biti uzrokovane zaraznim ili parazitarnimbolestima kojedovode do pojaveplacentitisa(upale posteljice).Alergijskereakcije na spojuposteljice i maternice uzrokovane hranidbom različitim krmivima mogu dovesti do pojave zaostajanjaposteljice. Vrlo mali dio posteljicekojizaostane u maternici predstavljažarište infekcije. Kad vlasnik primjeti da se krava “nijeočistila" treba pozvati veterinara, a ne sam pokušavati izvaditi posteljicu što može biti pogubno za kravu.

UVRTANJE 1 IZVALA MATERNICE

ZAOSTAJANJE POSTELJICE

Kod krava posteljicanormalno izlazi za 6 do 10 sati, ali neki stručnjacismatraju da jetajperiod duži,čak do 24 sata U slučaju da posteljica ne izađe u spomenutom vremenu govorimo o zaostajanju posteljice.Zaostala posteljica je mrtvo tkivo kojepredstavlja idealnu sredinu za razvojbakterija kojemogu dovesti do pojavedrugihbolesti Zaostajanjeposteljice može biti posljedicagrčamaternice ilikad se grljakbrzo zatvori nakon poroda, te ako se posteljica omota oko peteljkekarunkula (diostijenkegravidnematernice).Također,može biti posljedica atonije(opuštenosti)maternice do kojedolazi nakon dugotrajnih i iscrpljujućihporoda,te nakon uporabenarkoze ilisedativa. Te-

porodapružapovoljneuvjete za razvojpatogenihmikroorganizama Ako mikroorganizmidjelujusamo na spolneorgane govorimo o lokalnojpuerperalnoj infekciji, a ako se klice prošire po čitavom organizmugovorimo o općojpuerperalnojinfekciji. U oboljelih krava javlja se iscjedak iz spolnihorgana neugodnogmirisa, stidnica može biti natečena i zacrvenjena,dolazi do padamliječnosti,gubitkaapetita,prestanka preživanja,povišenetemperature, začepa i proljeva. Kravu treba odmah liječiti, a krajnjirezultat bolesti može biti jalovost, pa čak i uginuće.

PUERPERALNA INTOKSIKACIJA

Izvala maternice je bolesno stanje u kojem se rog maternice, u kojemjebio plod,najprije uvrne u vlastitu šupljinu(uvrtanje), a potom cijelamaternica izađe kroz stidni otvor (izvala). U pravilu maternica se uvrće i izvaljuje prvih 6 do 12 sati nakon poroda. Uzrok je dugotrajniporod i ozljedenastale tijekomporoda. Životinjazbog bolova počne “tiskati, pa dolazi do izvale maternice Ako životinjaistisne maternicu,treba uzeti čistu plahtu,staviti ispodmaternice da se ne vuče po podu i razmaknuti susjedneživotinje da ne gaze po istisnutojmaternici Vlasnik treba žurno pozvativeterinara, a ne pokušavativratiti maternicu u prvobitnipoložaj.

PUERPERALNA INFEKCIJA

Osim klica na spolneorgane ili čitav organizam, na krave mogu djelovati i otrovi klica (toksini) kojise, također,nalaze u maternici Djelovanje im jeslično kao i kod puerp infekcije, a krajnji rezultat bolesti može biti i smrt krave.

LEŽANJEPOSLIJE PORODA

Već jenapomenuto da sadržaj kojizaostaje u maternici nakon

Uzroci ove bolesti su mnogobrojni,međutim često jenemogućeutvrditi razlogzbogkojeg životinja ne može stati na noge Krava ili junicamože leći prije poroda i nastaviti ležati nakon poroda. U užem smislu o ovoj bolesti govorimokad ne znamo praviuzrok ležanjakrave Uzroci su najčešćevezani uz sam porod i ozljedekojenastaju kod teških i dugotrajanihporoda,kao npr nagnječenjepojedinihdijelova

pm

porođajnogkanala, uz deficit ili nesrazmjerminerala u hranidbi tijekombređosti Krave kojeleže nakon porodaimajunormalan apetit, a jedino su slabe u stražnjemdijelutijela i najčešće se same dignunakon 2 do 3 dana,ali moguinakon desetak dana Ispod krave treba staviti puno stelje i okretati je par puta dnevno Poželjno jekravu odmah liječiti da ne bi došlo do komplikacija (nagnječenje,proljevi).

Prijevoz goveda

Piše: dr sc StjepanBanožić

Gubici i štetetijekom prijevoza

PUERPERALNA PAREZA

U narodu se jošnaziva “mliječnagroznica", iako nema pojavegroznice. Ova bolest se javlja u visoko mliječnih krava koje su dobro hranjene,posebnokrmivima kojasadrže puno bjelančevina Od puerperalnepareze obolijevaju krave koje su nedostatano i nesrazmjernohranjenemineralima,posebnokalcijem,fosforom i magnezijem.Oboljelakrava prestanejesti,postanenemirna,

dajemanjemlijeka,ljulja se, legne ilinasloni glavu na jasle.Životinja jeneosjetljiva u stražnjemdijelu tijela. Bolest ne prolazispontano, već treba životinju odmah liječiti. Preventiva se sastoji u pravovremenom zasušenjukrave (2mj. prijeporoda) i davanjumineralnih dodataka (VAM, mineralni kamen ili cigla),posebno u krava hranjenih s puno bjelačevina u obroku.

ćinu Ako se utovaruju oba poda, gornjitreba opteretiti za 10% manje,nego donji. Ako se životinjeutovaruju na samo jedan pod,mora se uporabitidonjipod.

transportnikalo,ako se životinje pravilnoutovaraju,prevoze i istovaraju iz voznih sredstava. Nakon prijevoza,životinje treba privikavati na novu sredinu i prehranu. Ako se primjeti kakva promjena u zdravljuživotinja, nakon prijevoza, treba hitno pozvativeterinara

Prijevoznasredstva

Životinje se prevoze na manje i veće udaljenosti i to kamionima, željeznicom,avionima i brodovima,npr na sajmove, na otkupna mjesta,izložbe, na natjecanja, ocjenjivanja, u klaonicu i drugdje, a na odredišta životinjemoraju doći zdrave

U tijekuprijevoza,odnosno kod utovara, prijevoza i istovara, te privikavanja na novu sredinu i hranjenje,životinjedoživljavaju napor kojimože biti i stres Zbog takvogstanjasmanjuje se tjelesna težina, što jepoznatopod nazivom transportni kalo. Kod prijevozaželjeznicom na udaljenost 30 do 400 km kalo u tovnih goveda jeoko 7% (kodtovnih svinja oko 4%).Kod prijevoza zna doći do prijelomakostiju,probavnih poremetnji,toplinskogudara,infekcije i drugog.Kod prijevoza životinjadolazi i do promjena u mesu, kojenisu trajneprirode.

Gubici i štete od prijevoza mogu se svesti samo na neizbježni

Prijevoznasredstva moraju zadovoljavatiizvjesneuvjete.Vagoni morajuimati vrata, koja se ispravno otvaraju i zatvaraju, nepropusnipodza tekućinu, bočne strane neoštećene ibez oštrih predmeta,ispravneprozore (kapke) koji se mogu ispravnootvarati i zatvarati, te mogućnostventilacije. Na dužim zidovima moraju postojati alke i prsne prečke po sredini Kola na dva poda,moraju imati podovenepropusne za teku-

Kamioni za prijevozkrupnih životinjamorajuimati čvrst i ispravan pod, a stranice karoserije morajubiti povišenedaskama do visine ramenog zglobaživotinje, i ne smijebiti oštrih predmeta. Mogu se koristiti kamioni i prikolice specijalnegrađekojisu prilagođeni za te svrhe Vagoni i kamioni za prijevozkrupnihživotinjamorajubiti nasteljeni. Kao prostirač može se uporabitipljeva, pijesak s pljevom,slama žitarica,treset namočen vodom i navlažena piljevina.

Zrakoplovi za prijevozživotinjamoraju imati izgrađene čvrste boksove s nepropusnim podomza tekućinu i tapeciranim bočnim zidovima da se životinje ne bi ozlijedileprilikomuzlijetanja i slijetanja.

Brodovi za prijevozživotinja također morajuimati dovoljno prostraneboksove s nepropusnim podom.Ako se utovarujusitne životinje na palubu,prostor na kojemće boraviti treba ograditi, kako se ne bi raštrkale po čitavoj palubi.

Utovar - istovar

utovariti životinje za razne istovarne stanice

Utovar,pretovar i istovar može se obaviti samo u stanicama, pristaništima,otkupnimmjestima i dvorištima poljoprivrednika kojaodgovarajupropisanimuvjetima To treba obavljatibrzo, stručno i tako da se izbjegne mučenježivotinja, a i dodir s drugimživotinjama. Pri radu s dizalicama morajuse uporabiti pojasevi ili drugaoprema koja osigurava brz i neometan utovar i istovar životinja. Treba izbjegavati prijevoz u vrijemenajvećih vrućina i hladnoća. U otvorenim kamionima ilina otvorenojpalubi plovila,životinje treba zaštititi odgovarajućimpokrivačima radi zaštite od jakogsunca, kiše i vjetra. Ako se prevoze u zatvorenim prijevoznimsredstvima mora se osiguratidovoljnoprovjetravanje - prozori(kapci) ili ventilacija.Životinje se smijuprevoziti na drugojili trećojpalubibroda ako ne postojiodgovarajuća ventilacija. Kad jeunatoč otvaranja prozora ventilacija u vagonu nedovoljna, mogu se djelomice ili potpunootvoriti vrata na prvu ili drugukuku,uz uvjet da se na otvoreni dio vrata u visini od 1,5 metra postaverešetke ili ograde od dasaka ilimetalnih cijevi, tako da kroz donjidio ograde ne ispada nastir ilignjoj.

Istovar iz nužde

Goveda s rogovimautovaruju se u vagon glavomokrenutom prema uzdužnojstrani kola i vežu se za alke U jednomvagonu sve glavegovedamorajubiti okrenute na istu stranu

Obezrožena goveda i telad za klanjeutovaruju se u vagone bez vezanja. Kad su telad i goveda za klanje u istom vagonu, telad mora biti pregradomodijeljena od goveda.

Ako je kamion sa čvrstim krovom,govedaiz slobodnog načina tova iz istoguzgojamogu se utovariti bez vezanja.Telad se prevozitakođer bez vezanja. Ako se goveda i telad prevoze istim kamionom,telad mora biti odvojenaogradom od drugihgoveda.

U prijevozuzrakoplovima bikovi morajubiti odvojeni od krava i smješteni u individualne boksove Obezrožena govedautovaruju se grupno u boksove, a u njihstane do 10 životinja.Visokobređe krave i veoma vrijednagovedaprevoze se u individualnim boksovima

Napajanje i hranjenje

Utovar,pretovar i istovar životinjaobavlja se danju, a samo iznimno ako je osiguranojako svijetlo(jednakodnevnojsvjetlosti,jakostinajmanje550 luksa na 90 cm od životinjekojase pregledava).Zabranjeno jeistodobno na jednommjestutovariti različite vrste životinja. U jedno prijevoznosredstvo mogu se tovariti samo životinje iste vrste U jednomprijevoznomsredstvu s jednimili dva podane smiju se

Istovar životinje iz nužde može se obaviti u stanici,pristaništu ili mjestu,kojenijenaznačeno u popratnomdokumentu kao usputna stanica, ako u tijeku transportaživotinjaoboli,ugine ili se ozlijedi.Pošiljku sa životinjamatreba zadržati na prvoj stanici ilipristaništu onog mjesta u kojemje sjedištenadležnog organa što će pregledatiživotinju. Kod svakogpregledasastavlja se zapisnik o uviđaju, a potpisuje ga ovlaštena osoba prijevoznika ili zastupnikprijevoza i nadležni organ (veterinarskainspekcija). Kad se utvrdi da ne postoji smetnjaza daljnjiprijevoz, nadležni će organ upisatinalaz na popratnomdokumentu i odobriti daljnjuotpremuživotinja. Ako se pregledomutvrdi da postoji zaraza ilisumnja na zarazu, nadležni će organ, u sporazumu s prijevoznikom,ako je moguće i s pošiljaocem,narediti da se takve životinjeistovare i stave u karantenu u mjestupregledaili u nekom drugomnajbližempogodnom mjestu, da se vrate u utovarnu stanicu ilipritanište, ili da se upute u klaonicu radi klanja.

Prijeprijevozaživotinje treba nahraniti i napojiti. Ako prijevoz trajedulje,životinje treba svaka 24 sata nahraniti i napojiti. Hranjenje i pojenjeobavlja se u prijevoznomsredstvu Kod prijevoza željeznicom u popratnomdokumentu prijevoza mora biti navedena stanica u kojojtreba obaviti hranjenje i napajanje. Hrana ne smijepotjecati iz mjestagdjeje prijavljena zarazna bolest životinja.Prijeutovara govedapotrebno jeosigurati za svako grlo najmanjezimi 20 litara vode, a ljeti 30 litara Potrebno jei oko 8 kgsijena.

Leševi uginulihživotinja za vrijemeprijevozaistovarit će se u stanici,pristaništu ili mjestukoje nijenaznačeno u popratnomdokumentu kao usputnastanica, i otpremit će se na mjesto za neškodljivouklanjanjeleševa,gdje će se, ako jepotrebno,secirati da bi se utvrdio uzrok uginuća. Dok se ne utvrdi uzrok,odnosno dobijerezultat nalaza,prijevozno sredstvo će se s ostalim životinjamazadržati na stanici odnosno pristaništu,gdjejeleš istovaren Zabranjenoje izbacivati leševe uginulihživotinja za vrijeme vožnje, na usputnimstanicama i pristaništima. Ako prijevoz po-

monana sova no...

morskim plovilom od časa uginuća životinje do pristaništatraje dulje od 12 sati, leš će se baciti u određenom dijelumora, zapakiran tako da sigurnopotone, a o uginućusastavit će se zapisnik u kojemće se označiti spol,vrsta

MUŽNJA

Pravilna procedura

životinje i drugeoznake, te okolnosti pod kojimaje životinja uginula.Zapisnik će se predati nadležnom organu u domaćem pristaništu.

Ako se ukaže potreba da se prijevoznosredstvo očisti za vri-

mehaničke mužnje

Piše: mr sc Alen Džidić

U zadnjihnekoliko godina na hrvatskom selu prisutno jesve više uređaja za mehaničku mužnju. Da bismo uopćegovorili o pravilnojprocedurimehaničke mužnje, potrebnojenajprijeukratko spomenuti što jenjezincilj.

CILJ MEHANIČKE MUŽNJE

jemeprijevozaživotinja,čišćenje prijevoznogsredstva i skupljanje gnojamože se obaviti u stanici ili pristaništugdjeza to postoje uvjeti i na propisannačin Pravilnikom o dezinfekcijiprijevoznih sredstava

početkapranja.Ukoliko je taj razmak veći,mužnjatrajedulje i vime se ne isprazni do potrebne razine

potrebnojenavlažiti vodom sve zidove i pod.Smanjenjestresnih situacijapostiže se privikavanjem krava na istu sredinu i istog muzača.

Nakon stavljanja muzne jedinice potrebnojepodesitinjezino težište u skladu s težištem krave Naime,ako težište muzne jedinice nijeusklađeno s težištem krave,krava može nehotično srušiti muznu jedinicu.

Nakon togapotrebnojeizmusti prve mlazove mlijeka u posebnu posudu i pogledomprovjeriti kvalitetu togamlijeka(danije zgrušano,razvodnjeno i postoje li tragovikrvi).Prvi mlazovi izmuzujuse ručno jersadrže najveću količinu mikroorganizama - to mlijekotreba ukloniti iz štale

Ciljmehaničke mužnje,na prvom mjestu,jestpotaknuti sekreciju što veće količine mlijeka, a kao drugo,izmusti maksimalnu količinu mlijeka iz vimena (tj.svesti na minimalnu količinu zaostalogmlijeka u vimenu). Da bismo to postigli potrebnojekao prvo poznavati pravilnuprocedurumužnje.

PRAVILNA PROCEDURA MEHANIČKE MUŽNJE

Prijepočetkasvake mužnje treba očistiti štalu i izmuzište Također treba paziti da stresova za krave za vrijememužnje,bude što manje,te da muzač ima dovoljnoprostorakako bi pravilno obavio mužnju.Potrebnu čistoću mogućejepostići ako se muzno mjestotemeljitoočisti nakon svake mužnje. Ako muzemo u izmuzištu, a da bismo si olakšali pranjeizmuzišta nakon mužnje,

Potom treba oprati sve sise toplomvodom u kojojje dezinfekcijskaotopina.Ukoliko pri ruci nemate dezinfekcijsku otopinu,nastojtekoristiti samo toplu vodu Prilikom pranjavimena bez dezinfekcijskeotopine,nikada

promijenite vodu nakon pripreme svake krave To jevažno jertime onemogućavateprijenospatogenih mikroorganizama s vimena eventualno zaražene krave na vime zdrave krave

Nakon pranjavime jepotrebno osušiti INDIVIDUALNIM ručnikom ilipapirnatimubrusom

Optimalnadužina trajanjajedne mužnjejedo 8 minuta kadaje i sekrecijahormona oksitocina, a kojistimulira sekrecijumlijeka, zadovoljavajuća u krvi krave

Prijeskidanja muzne jedinice s vimena potrebnojeisključiti vakuum.

Nakon završetka mužnjenužno je izvršiti dezinfekciju sisa i to tako da sise uronimo u dezinfekcijskosredstvo ili da ih prskamo dezinfekcijskomotopinom. To je vrlo važno učiniti, jertrebamo imati na umu da jesisni kanalić kroz kojiulaze patogenimikroorganizmi u vime sise otvoren još 30 minuta nakon mužnje. U slobodnom načinu držanjakrava preporučljivo je kravama dati obrokodmah nakon mužnje, a što će ih stimulirati da ne legnudok su sisni kanalići jošotvoreni Ukoliko budete primjenjivalipravilnu procedurumužnje,brojmikroorganizama i somatskih stanica u mlijekuvaših krava sigurno će se smanjiti.

Nakon svake mužnjeručnike treba oprati i osušiti, a papirnate ubruse baciti

Muznu jedinicutreba staviti na sise krave unutar jedneminute od

U narednom brojugovorit ćemo o čišćenjuuređaja za mehaničku mužnju.

Uzgojno selekcijski rad u

kozarstvu tijekom 1998. godine

Piše: dipl.ing.Karmen Sinković

uzgajivačanijedovoljnoeducirana o uzgojukoza

Upravojeto razlogzbogkojeg dio uzgajivača ne uspjeva u kozarskojproizvodnji.

Kozarska proizvodnja u nas još uvijek nema onu važnost kojubi trebala imati obzirom na gospodarskuvrijednost.

Osnovni problemikojiprate kozarsku proizvodnju u Hrvatskoj su neriješenplasmanmlijeka i mliječnihproizvoda,plasmanjarećegmesa, te otežan plasman rasplodnihjarica i jarčeva.

Veći dio uzgajivača koza sami prave mliječneproizvode i plasirajuih na tržište, dok manjidio uzgajivača i kojisu vezani na organiziraneotkupemljekarskih industrija, ima poteškoća s otkupnom cijenom i isplatompredanog mlijeka.Problem u kozarskoj proizvodnji jei plasmanjaradi,jer se početkomgodineodjednompojavljuje veliki brojjaradi.Plasman jarećeg mesa na tržište,kojeg možemo okarakterizirati kao sezonski, pa i potrošnjajarećeg mesa u Hrvatskojjošuvijek jemala

Jedna od glavnihpogrešaka većine novih uzgajivača vezana je uz veličinu stada koza Naime,svi bi htjeliodjednomimati velika stada kojaće već tijekomgodine moći opravdatiuložena sredstva, no zanemaruje se ono najbitnije, a to jeda svaki novi uzgajivač koza treba znati osnovne karakteristike pojedinihpasminakoza, njihovnačin uzgoja,hranidbu koza,najčešćebolesti, način mužnje,kvalitetu kozjegmlijeka, osnove preradekozjegmlijeka.

U Hrvatskom stočarsko selekcijskomcentru, pododjelu za ovčarstvo,kozarstvo,peradarstvo i kunićarstvo, i tijekom1998 godinenastavlja se uzgojnoselekcijski rad u kozarstvu Osnova rada bila jena obuhvatu uzgojno valjanihživotinja i njihovomupisu u Središnjipopisgrla,gdjeje zabilježenznačajnijipomak u odnosu na prijašnjegodine.

BROJNO STANJE KOZA POD SELEKCIJSKIM OBUHVATOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

Prema raspoloživimpodacima Državnogzavoda za statistiku RepublikeHrvatske brojkoza na dan 15 siječnja1998. godine iznosio je84 403 grla.

Tablica 1: Pregleduzgajivačaupisanih u Upisnik i ukupnogbrojakoza upisanih u Središnjipopisgrla u 1997 i 1998 godini brojuzgajivača ukupanbroj upisanih u grlaupisan u Upisnikuzgajivača|Središnjipopisgrla Županija 1997 god.|1998.god.1997.god.| 1998 god.

Nadalje,problemjei plasman rasplodnogpodmlatka.Većina uzgajivača nema početnafinancijskasredstva za nabavu kvalitetnih rasplodnihgrla.Tijekom 1998 godineputemkredita, kao jedneod mjeraMinistarstva poljoprivrede i šumarstva,kreditirano jeukupno2 039 jarica i 73 jarčeva u ukupnom iznosu od 2,256.791,30 kuna. Ovakovim načinom formirana su 54 nova stada, s ciljemširenjakozarske proizvodnje.

No često putai takav način nema svojznačaj, zato što većina

Tablica 3: Pregledpasminskogsastava koza pod selekcijskim obuhvatom u 1998. godini

noće Pogodnajeza uzgoj u čistoj krvi, te za križanja s ciljempoboljšanjamesnatosti

NOVČANI POTICAJI U KOZARSTVU TIJEKOM 1998. GODINE

PoticajnimmjeramaMinistarstvo poljoprivrede i šumarstva uveliko se zalaže za razvojovčarstva Jedna od mjeraje kreditiranje, dok jedrugavažna mjera novčani poticaj.

cuske Izrazito je mliječna pa- |

smina koja se uzgaja u čistoj krvi iliza oplemenjivanje naše domaće koze U laktaciji od 210-280 dana u intenzivnom uzgojuproizvodi oko 900 litara mlijeka. Vrlo je otporna i prilagodljiva za sve uvjetedržanja.

BURSKA pasmina sa 0,29%, izrazito jemesnata pasminakoza Karakteristika ove pasmineje dobro formirano mišićno tkivo, visoka plodnost te izrazite mir-

“Pravilnikom o uvjetima i načinu korištenjasredstava za kreditiranjerazvitka i obnove poljoprivrede"propisuju se uvjeti i način korištenja,kriterij i namjena sredstava za kreditiranje.(N.N. 23/98.)

Prema “Zakonu o novčanim poticajima i naknadama u poljo-

Tablica 4: Pregledukupnoisplaćenihnovčanih poticaja u kozarstvu u

2 DOMAĆA KOZA sa 39,27%,ima karakteristike izuzetne otpornosti,skromnosti,prilagodljivosti i izdržljivosti, te je moguć uzgoj i na najnepristupačnijimterenima. Nedostatak je niska plodnost i niski proizvodni rezultati

3 NJEMAČKA ŠARENA

PLEMENITA KOZA (DBEZ)(srnasta) sa 5,15%,pasminauvezena iz Njemačke.Mliječnaje pasmina,vrlo otporna i izdržljiva, plodna, s dugimvijekomživota U dobrim uvjetimadržanjadoživi i 15 godina.Spada u vrlo ranozrele pasminekoza Po prviputa se jari u dobi sa 12-14 mjesecistarosti

4 SANSKA pasmina sa 4,60%, podrijetlom jeiz doline Sane u Švicarskoj.Mliječnajepasmina, pogodnaza križanja, te uzgoj u čistoj krvi Prosječnaproizvodnja mlijeka u laktaciji od 210-300 dana iznosi oko 900 litara s prosječno3,4%mliječnemasti.

toku 1998 godine

privredi"(N.N.17/97.) pravo na novčani poticajimajufizičke i pravne osobe čija su grlauvedena u Središnjimatični popismuških i ženskih rasplodnihgrlapriHrvatskom stočarsko selekcijskom centru

kozarskom proizvodnjom, posebice na područjimaposebnedržavne skrbi, na brdskoplanin- skom, te otočnom području

U tijeku1998 godineisplaćeni su novčani poticaji za:

1 kvalitetan rasplodnipodmladak

2 za osnovno stado

Novčanim poticajima želi se potaknutiuzgajivače da se bave

GOSPODARSTVO

Sve su to područja u kojimaje postojalatradicijakozarske proizvodnjeprijedomovinskograta, a kojasu u toku samog rata stradala Upravostogajei visina novčanogpoticaja za uzgajivače na spomenutimpodručjima veća u odnosu na ostala područja Hrvatske

Tijekom1998. godineMinistarstvo poljoprivrede i šumarstva jeukupnoisplatilo1,480.070,00 kuna novčanih poticaja za grla pod selekcijskimobuhvatom (tablica4).To su nepovratna sredstva kojima su uzgajivači koza povećalibrojnostanjesvojih stada i nabavili kvalitetna muška rasplodnagrlapred pripusnu sezonu Nadalje, dio tih sredstava iskorišten jeza gradnjupotrebitih objekata i nabavku opreme za mužnju. m

Utrošci rada pri držanju

krava na obiteljskom gospodarstvu

Piše:doc dr Zoran Grgić

O utrošcima rada u staji i oko stajenaši gospodariobično ne vode dovoljnoračuna Ne računajuposebnovlastiti rad kada proračunavajuisplativostproizvodnjemlijeka na svom gospodarstvu. Najčešće se u takvim prilikama kaže kako u računanju vlastitog rada u staji(vezano uz govedarskuproizvodnju) naša obiteljskagospodarstvaproizvode samo gubitke.

Isto tako,držanjegovedai proizvodnjamlijekanisu samo izvor egzistencije, nego i način života poljoprivrednika. Česti su slučajevi kada zbogtradicije uzgoja,naslijeđenih navika i sličnih razloga,gospodarstvozadržava jednuili nekoliko muznih krava, iako nema ekonomske opravdanosti njihovadržanja.Goveda su često simbol očuvanjatradicije i

dobrogglasa“kuće", pa se velika pozornostukazuječistoći grla i staje.Hranidba grla i čišćenje staje, kao i ostali poslovioko krava,predstavljaju - osim nužno potrebnihaktivnosti za proizvodnju mlijekaili tovljenika“gubljenjevremena" Naime,gospodaričesto naizglednepotrebno provodevrijeme u staji oko goveda.Isto tako,često ne koriste suvremeni načini organizacijerada u staji, nego radne postupkeobavljaju na način kako se to “oduvijekradilo" U praksi to znači: dosta neproizvodnog rada,praznihhodova i ponavljanja“jalovih"postupaka. U ovom radu su prikazani osnovni rezultati praćenjaizravnih i neizravnih utrošaka u proizvodnjimlijekajednogobiteljskoggospodarstva u Slavoniji. Praćeni su dnevni utrošci rada u staji i poslovivezani za muzna grla.Pritom nisu razmatrani ostali

utrošci i troškovi rada te materijala u govedarskojproizvodnji kojise odnose na proizvodnju vlastite stočne hrane kao ni druge aktivnosti na gospodarstvu. Na temeljuprosječnihrezultata za jedandan napravljenajeprojekcijautrošaka rada za jednu godinu.Tako dobiveni podaci mogu dati okvirnu sliku o strukturi troškova rada u proizvodnji mlijekaispitivanogobiteljskog gospodarstva.

Radi se o gospodarstvukoje posjeduje 12 muznih krava simentalske pasmine s odgovarajućimpodmlatkom.Krave su na vezu u stajiunutarnjihdimenzija 14 x 8 m Uz stajujebetonirano gnojište. U gospodarskomdvorištu (Slika 1)su jošjednimzidom povezanihorizontalni (podni) silos i sjenik. Dio sijena i druge stočne hrane drži se i u sjeniku na tavanu staje.Ljetniobrok muznih krava čine livadna zelena trava, paša,djetelina, stočni kelj i prekrupažitarica, a u zimskom obroku su uključeni:livadno sijeno, djetelinskosijeno,kukuruzna silaža,prekrupa i koncentratna smjesa.Mužnjase obavljapokretnom muzilicom (smuznom kantom)domaće proizvodnje.

SILOS

HORIZONTALNI

EI

Jedna ili dvijeradno aktivne osobe iz kućanstva sudjeluju u radnim postupcimakoji su izravno vezani za držanjegoveda. U dva navrata (ujutro i navečer) dnevno se obavljajumužnjai čišćenjeobjekta.Dnevni obroci se daju u tri navrata

STAJA

V LA]

sebno se to odnosi na pripremu muznog aparata za svako muzno grlo, te prijenoskanti s mlijekom izvan stajskogobjekta do pripreme za odvoz mlijeka s gospodarskogdvorišta Dnevni utrošci rada u hranidbi su 4,07

Prosječnagodišnjaproizvodnja mlijeka s procijenjenomkoličinom kojuposišetelad je oko 33 036 litara ili oko 2 753 litara prosječno po kravi Najvećidio proizvedenogmlijeka(88,7%) predaje se mljekarikojaima otkupnomjesto u naselju. S prosječnomotkupnomcijenomod 2,18kuna po litri, za 29 303 litara (2.442litre po kravi)gospodarstvo ima godišnjiprihodod mlijeka=63.880,39kuna ili 5.323,37 kuna po kravi Po jednom grluse dnevno utroši prosječno28,15minuta (0,47sati)izravnog i neizravnog rada Najveći dio od 15,67minuta (55,65%)odnosi se na mužnju. Oko 2/3 utrošaka rada u mužnjije izravni rad, a preostalojepripremno vrijeme, te vrijememanipulacije s opremom i mlijekom. Vidljiv je“neizravni“ rad u mužnji kojidijelomnepotrebnoopterećujeukupneutroške rada Po-

minuta po grluili ukupno48,8 minuta za cijelostado, što predstavlja14,45%ukupnihutrošaka rada Zbograzmještajaobjekata za smještajhrane i načina hranidbe u staji oko 70% utrošaka rada u hranidbi odnosi se na donošenje i davanjevoluminozne hrane Gotovo 28% utrošenog vremena rada ljudi u proizvodnji mlijeka na gospodarstvu odnosi se na čišćenjegrla i objekta.Pritom se najveći dio utroška čišćenja odnosi na čišćenjeležišta i hodnika, te iznošenjestajskog gnoja. Za cjelokupnostado ukupnijednevni utrošak rada 5,63 sati, što čini 2.054,95 sati godišnje. Na temeljuutrošaka rada, te količine i vrijednostiproizvodnje mlijeka,izračunata je učinkovitost ljudskog rada u proizvodnji mlijekaovoga gospodarstva. Mjereno vrijednosno,proizvodnost

Tablica 1: Utrošci rada u proizvodnjimlijeka na gospodarstvu po grlu za 12 grla po rad. postupku|god.

Slika 1: Prikaz stajskog i pratećihobjekata u gospodarskomdvorištu

Opremanje i uređenje obiteljskih gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka

Piše: dipl.ing.JosipHaluška

Pod nazivom “Farma za proizvodnjumlijeka" kod nas se podrazumijeva - štala i pratećiobjekti obiteljskoggospodarstvaorjentiranog na govedarskuproizvodnju te na uzgojmliječne krave i rasplodni

podmladak(i govedaza tov). Farme - obiteljskagospodarstva razlikuju se po tehnološkim rješenjima Bez obzira na veličinu stada, farme se sastoje od objekatakoji se međusobno razlikuju samo po kapacitetima i funkcionalnosti Pored štala to su objekti za spremanje

stočne hrane,gnoja i drugiprateći objekti.

Zajedničkakarakteristika jeda su krave vezane u štalama a mužnja se obavlja na mjestu.Hrana se kravama dostavlja ručno Hodnici u štalama su uski,obično nema hra-

nidbenih hodnika;uvjetirada su teški i složeni;izbacivanjegnojavrši se ručno Mužnjakrava jeuglavnom mehanizirana, osim gospodarstava kojadrže jednu do dvijekrave i jošuvijek muzu ručno

Obiteljske farme nisu uređene, ne pružajukravama udobnost, a čovjeku ne omogućujumaksimalni radni učinak. Razvojgovedarske proizvodnje u odnosu na sadašnje stanjetreba predstavljati:novi kvalitet i zahtijevaradikalne promjene na obiteljskimgospodarstvima.

ramo znati da narušavamo posto- jećeproizvodneodnose na gospodarstvu Današnjitipnaših obitelj- skih gospodarstavaorjentiran jena svaštarsku proizvodnju kao dominirajući oblik organizacije,egzistencije i shvaćanja, te predstavlja tehno-ekonomsku cijelinukojuje teško narušiti.

beznačajan, ali većina objekatanije funkcionalna i nijepogodna za adaptaciju.Problem jei uređenje seoskih dvorišta;izgled i funkcionalnost ne odgovaraju jer su neplanski građena i neracionalno postavljena

Postojećaobiteljskagospodarstva nisu prilagođenapotrebnom tržištu; visoka jecijenaproizvodnje, pa jeproblemprodajaproiz- voda.

Obiteljskogospodarstvo, koje se bavi govedarskomproizvodnjom, može biti intenzivno i ekonomično ako ima vlastitu proizvodnju kvalitetne stočne hrane

Gospodarstva koja se žele specijalizirati za proizvodnjumlijekamorajuimati dovoljnezemljišnepovršine i dovoljan brojgrla(preko 10 ha i preko10 krava).Pristupspecijalizaciji za buduću proizvodnju(mlijeka) traži program potrebnihinvesticija, kako strojeva i opreme (kosilice, prevrtači,samoistovarne prikolice, silo kambajni), tako i zgrada(uređenje štala i spremišta za stočnu hranu).

Usmjeravanjeobiteljskihgospo-darstava na krupnurobnu i specijaliziranuproizvodnju mora se bazirati na proizvodnjivlastite voluminozne hrane a za to morajuimati dovoljnovelike površine.

Pored ulaganja u izgradnju i adaptaciju štala i drugihpratećihobjekata,nabavu mehanizacije i matičnih grla,treba voditi računa o uređenju i ulaganjima u drugeradne i pratećepovršine u dvorištu koječine sastavni dio procesa proizvodnje.

Gospodarskezgradečine sastavni dio gospodarskogdvorišta koje ne nose same po sebi nikakve pri- hode Naprotiv,iziskuju znatne troškove za popravak i održavanje. Štale su uvjet za gospodarenje i predstavljajupomoćnosredstvo za povećanjeproizvodnje.

Obiteljskagospodarstva mogu se udružiti pa zajedničkinabavljati pojedinelinije ili da svaki seljak kupipo jednuliniju.Moglibi zajedničkinabaviti silokombajn za spremanjesilaže koji bi prilikom siliranjaprelazio s jednoggospodarstva na drugo.Tako bi se silosi brže punili a silaža bi bila kvalitetnija. Veća obiteljskagospodarstva mogu upotrebljavati trenč silose (podne silose), a manjagospodarstva silo tornjeve.

Modernizacija u spremanju stočne hrane i opremanjestrojevima značajna je u gospodarstvimaspecijaliziranim za proizvodnjumlijeka.

Svi ostali potencijalikojima raspolažegospodarstvomorajubiti podređeniovojproizvodnji.

Uvjeti za stvaranjespecijaliziranog obiteljskoggospodarstva su različiti, a ovise o području: intezivno-ravničarskom ili brdskopla- ninskom

Prijesvega, potrebno jedokazati ekonomsku opravdanostgovedar- ske proizvodnje u odnosu na bilo kojudruguproizvodnju u gospodarstvu,utvrditi optimalni obim gospodarstva i dati tehnološka rješenja.Potrebno jenapravitifinancij- sku konstrukcijuulaganja i eventualnu otplatukredita s obzirom da li se radi o adaptaciji ili izgradnji objekata,nabavci - proširenju matičnogstada ili nabavci mehanizacije za proizvodnju stočne hrane i opreme. Postavlja se pitanje da liići na potpunu specijalizaciju ili na više proizvodnji. Tu treba uzeti u obzir mogućnostigospodarstva kojese može uspješnobaviti i drugim oblicima stočarske i biljneproizvodnje i ocijeniti da li jepotrebna šira rekonstrukcijagospodarstva. Ulaganjaizvršena u ciljumodernizacijeprocesa govedarskeproizvodnjemože opteretitigospodarstvo. U slučajukriznih stanja na tržištu i u nedostatku drugeproizvodnjesituacija u gospodarstvu može se pogoršati. Zato bi gospodarstva trebala biti oprezna kod donošenjaodluka. Za sada bi trebalo ići na jednuglavnuproizvodnju(50%) uz drugeproizvodnje (50%)koje se nadopunjavaju.

Investicije u objekte za proizvodnjumlijeka(u odnosu na tov i rasplod) nisu male za organizaciju uvjetavisoke proizvodnje i postizanjevisoke produktivnosti rada Investicije uštalu za krave iznose 1:1 vrijednostigrla, a za tovna goveda 1:0,50.

Izbor mehanizacije za proizvodnjustočne hrane podrazumijeva najpovoljnijarješenjaradnih i priključnihstrojeva za proizvodnju, transport i uskladištenje stočne hrane Izbor strojevatreba se zasnivati na planskojstrukturi sjetve na oranicama Potrebno je utvrditi asortiman i proizvodni program biljnihkultura za proizvodnju stočne hrane

Svako obiteljskogospodarstvo je različito pa jepotrebnoprethodno analizirati sve pojedinosti.

Kada govorimo o usmjeravanju gospodarstva na specijaliziranu govedarsku proizvodnju u uvjetima intenzivne biljneproizvodnje, mo-

Adaptacijapostojećihobjekata i kapaciteta može predstavljati veliki problem.Sadašnji fond štala nije

Biljna i stočarska proizvodnja morajubiti povezane Od stupnja iskoristivosti zemljištazavise potencijalnemogućnosti i tempo razvojagovedarstva.Najvažnije jeriješitipitanjeproizvodnjestočne hrane Tehnologijaproizvodnje stočne hrane mora biti dobro savladana, a tek se onda može planirati povećanjebrojagrla.Inteziviranje biljneproizvodnjepredstavljanajsloženiji dio posla u procesu organiziranjagovedarskeproizvodnje u gospodarstvu.Proizvodnjastočne hrane jepokazateljstanja i razvoja ratarske i stočarske proizvodnje.

Zakonska agrarna

regulativa

Piše: dr sc Petar Bosnić

zemljepotpisnice. I Hrvatska je potpisnicamnogihdokumenata i aktivna je u njihovojprovedbi.

dujenastanku većih ekoloških incidenata i ugrožavajušume, rijeke, mora i poljoprivredna zemljišta. U nerazvijenimzemljama gdjenema industrijskograzvoja nijeugroženapriroda i njen okoliš, i u tim odnosima postoji kvalitetna biološka ravnoteža. U ovim odnosima temeljničimbenici su poljoprivrednozemljište, voda i različita prirodnabogatstva kojase ovisno o stupnjurazvoja stavljaju u funkcijupotrebaljudi.

PRISTUP: Za razvojtržišnog gospodarstvapoljoprivredno prehrambenih proizvoda veoma značajnuuloguima zakonska regulativa koja se odnosi na kvalitetu proizvoda,uvjeteproizvodnje, promet,te zdravstvenu ispravnost Za sudjelovanje u svjetskoj tržišnojkonkurencijimorajuse ispunjavatistrogikriteriji kvalitete roba,proizvoda i usluga. Da bi se uklopila u svjetsketržišne tokove Hrvatska mora prethodno, kao zemlja u tranziciji, uskladiti pravnu regulativu iz područjaagrara s carinskim propisima i propisima o kvaliteti prema kriterijimaEuropskeunije (EU).Realizacijaovakvogpravnog sustava uvjetovat će kod dioničkih društava i proizvođača i drugihinstitucija, niz organizacionih,tehničkih i stručnih promjenakao i materijalnaulaganja.

UVOD

Sadašnjijesvijet pun suprotnosti: dok jejedandio stanovništva naše planete na rubu egzistencije i gladuje,usporednoje prisutanproces kvalitetnog života i visokogstandarda ljudi.Kroz dugivremenski period u razvijenimzemljamatehnološki industrijskiprocesinegativnmo su utjecali na prirodu i prirodni okoliš, u tolikojmjeri da se dovodi u pitanjeodrživi razvojopstanka pojedinihvrsta bilja,životinja i drugihvrsta organizama. Time se ugrožavakvaliteta života,pogo-

U sustavu proizvodnje, prerade i plasmanapoljoprivrednih proizvodapostojizakonska regulativa kojaobvezujepravne i fizičke osobe na primjenupropisa o kvaliteti i zdravstvenojispravnosti Izuzetno jebitan aspekat zakonske regulativejerdajesigurnostkupcima,potrošačima i ujednoomogućavaplasmanpoljoprivrednihprehrambenih proizvoda u međunarodnojrazmjeni.

Poljoprivrednaproizvodnja

Poljoprivreda i poljoprivredna proizvodnjatakođer su u određenim suprotnostima, te se ocjenjuje da su oni jedniod zagađivača okoliša U ciljuostvarivanjavisokih uroda i profita koristi se teška mehanizacija, te je prisutnonestručno korištenje zaštitnih kemijskihsredstava kao i neracionalna uporabamineralnih gnojiva. Za poljoprivrednu proizvodnjupotrebni su povoljni prirodniuvjeti i nenarušeni odnosi između poljoprivrednog zemljišta, vode i zraka Poljoprivrednogzemljišta sve jemanje, i stalno se ugrožava i uzurpira za potrebeindustrijskograzvoja.

Područjepoljoprivredneproizvodnjeveoma ješiroko,međutim rasprava će se odnositi na one grane poljoprivredenamijenjene za prehranuljudi, ili o proizvodima koji se koriste za hranidbu domaćih životinja.

Poljoprivreda i poljoprivredni proizvođači snose odgovornost da su njihoviproizvodinezagađeni i zdravi, te da odgovarajupropisanojkvaliteti Ujedno su obvezni da štite okoliš,održavaju kvalitetu poljoprivrednogzemljišta i štite zdravljeljudi.Postoje dvijeosnovne grupe poljoprivrednih proizvoda:

1. Poljoprivredniproizvodibiljnog porijekla:žitarice,uljarice, šećerna repa, voće,grožđe,povrće,ljekovito i krmno bilje.

Svijet jemeđusobno povezan i postaje“globalnoselo". Velike kompanije i osobe pojedinačno ne mogu se ponašatiautonomno ne uvažavajućipoložajsusjednih država i drugihkontinenata Pojedinačni se interesi moraju uskladiti s općiminteresima zaštite prirode i okoliša Postepeno raste svijest o sustavnojodgovornosti, te su na međunarodnoj razini donesene mnoge deklaracije i ugovorikojiobvezuju

2 Poljoprivredniproizvodi animalnogporijekla: meso, ribe, školjke,mlijeko,jaja i med

U biljnojproizvodnji za svaku se poljoprivrednu kulturu obavljajuodređeni agrotehnički zahvati (priprematla,sjetveni radovi,zaštita protivkorova,bolesti i štetočina,gnojidba,žetvaberba)kojih se treba pridržavati. Čuvanje i skladištenjepoljopriv-

rednih proizvoda od velikog su ekonomskogznačaja i imajuspecifične zahtjeve u odnosu na uvjetekojiutječu na održavanje kvalitete proizvoda.Cjelokupni sustavi različitih agrotehničkih mjeranemajuza cilj samo postizanjevisokih prinosa i uroda, već su u funkcijiproizvodnje kvalitetnih i zdravih poljoprivrednih proizvoda.

izvori iprenosioci nekih bolesti na ljude, te su i izvor rezidua različitih antibiotika,lijekova, hormona i toksina štetnih za zdravlje ljudi.

Obiteljskadomaćinstva koja se bave stočarskom proizvodnjom, odnosno proizvodnjommlijeka, posebnupažnjumorajupoklanjatihigijenskimuvjetimadržanja krava,mužnjekao i tehničkim i higijenskimuvjetimačuvanja mlijeka.

U stočarstvu jestanjemnogo složenijejerse putemdomaćih životinja i njihovihproizvoda može negativnoutjecati i ugrožavati zdravljeljudi.Stočarstvo je kao biološka proizvodnja veoma zahtjevnadjelatnost.Postoje rizici da se nestručnim zahvatima u liječenju i hranidbi stoke naruši zdravstveno stanježivotinja, poremeti proizvodniciklus i kvaliteta proizvoda(meso,mlijeko, jajaidr.).

Agrarnopravo

U industrijskimuvjetima stočarske proizvodnje s velikim brojem stoke,neodgovarajućiuvjeti izđubrivanja,posebno tekuće komponentegnoja,mogu kontaminirati okoliš i onečistiti vodotokove Domaće životinje i njihovi proizvodipotencijalni su

PODRUČJA

ZAKONSKE REGULATIVE

PREHRAMBENA

su se sukcesivno na razini HrvatskogdržavnogSabora donosili iz različitih područja zakonski propisi, pa tako i iz domene poljoprivrede i prehrambene industrije.

Posebno je aktualno pitanje agrarnog pravajerpoljoprivreda i poljoprivrednaproizvodnja u gospodarskomrazvojuHrvatske ima veoma značajnomjesto i ulogu. Od niza kriterija,uvjeta i pravnihnormi kojeje trebalo ugraditi i obuhvatiti u novim propisima,najznačajnija je promjena vlasničke strukture,tj. društvenog u privatnovlasništvo Agrarnopravo obuhvaća široko područje i to poljoprivrednu proizvodnju,segmenteprehrambene industrije,šumarstvo,slatkovodno i morsko ribarstvo Reguliraju se uvjetiproizvodnje, norme kvalitete poljoprivrednoprehrambenih proizvoda,čuvanje i skladištenje,unutrašnjipromet i izvoz, zdravstvena ispravnost stoke i stočarskih proizvoda i zdravstvena ispravnostpoljoprivrednog i šumskogbilja.

U procesu političkih i gospodarskih promjenaHrvatska se mora prilagođavati tržišnim uvjetima privređivanja, te pravno korespondirati sa demokratskim državama u okviru svjetskog ekonomskogsustava U bivšojJugoslavijifederalno uređenjei samoupravna planskaprivreda određivali su politički i ustavno pravnipoložajHrvatske,koji na razini republika nisu omogućavali veću ekonomsku i zakonodavnu samostalnost U promjenjenim uvjetimaHrvatska jekao samostalna i neovisna država donijela konstitutivne zakone i Ustav, te

POLJOPRIVREDNA INDUSTRIJA

PROIZVODNJA

KVALITETA pa PROIZVODA Tok

USLUGA

PRE UNUTRAŠNJI IZVOZ SKLADIŠTENJE

PROMET

PROIZVODA

BVoz

Unutar ukupneagrarne strukture zakonima i propisimanormira se i reguliraproblematika poljoprivrednogzemljišta,zaštita poljskihdobara,iskorištavanje i zaštita voda,protugradnaobrana, biljnaproizvodnja,stočarstvo, ribarstvo,veterinarstvo, zaštita bilja,iskorištavanje šuma i lovstvo, poljoprivrednozadrugarstvo, poljoprivrednoškolstvo,selekcijska služba,poljoprivrednasavjetodavna služba,novčani poticaji i kreditiranjepoljoprivrede, te upravni i inspekcijski nadzor m

(nastavlja se)

Kronika čovječanstva

GODINA 1958.

Piše:dipl.ing.StjepanKeglević

Jacobo Arbenz GUZMAN nacionalizirao njihovuzemlju,vlada SAD-a organiziralajenjegovpad.

Hamid SARRADŠ. Uskoro im se pridružioSjeverniJemen.

Gospodarskanejednakost među državama

Razlike između siromašnih i bogatihdržava u svijetupostajale su sve veće. Dok su zapadne zemljepo završetku rata doživljavale sve veći gospodarski uspon, mnogobrojnedržave Južne Amerike,Afrike i Azijeborile su se tek za početaksvog razvoja.

Gospodarstva u zemljama u razvojubila su većinom u rukama velikih inozemnih koncerna ili u nekoliko domaćih kapitalističkih obitelji. Kao primjerjednogtakvog koncerna bilo je UJEDINJENO VOĆARSKO DRUŠTVO (UnitedFruit Company) kojeje1872. počelo u Kostariki otkupljivatiplantažebanana. Ono jeza desetak godinaotplatilo sve dugovesvojedržave, a za uzvrat je dobilo 325 000 ha zemlje,besplatnokorištenje željeznice na 99 godina i 20 godina oslobođenje od poreza Kompanijaje uskoro ujedinilaproizvodnjui trgovinubanana na područjucijeleJužne Amerike i time zadobila veliki političkiutjecaj.

Daljnepoteškoćezemalja u razvojubila jenjihovaovisnost o proizvodnji samo jedneili dvije kulture. Na pr. Ceylonjeizvozio isključivo čaji kaučukovac, a Grenada (otoku Karipskom moru) samo muškatni oraščić Svaka neuspjelažetva ili pad cijenatogproizvoda na svjetskom tržištu dovodio je te države u propast. Za uvođenjemonokultura bile su često putaodgovorne bivše kolonijalnesile, kao štojena pr Velika Britanija uvela u Egipat pretežnouzgojpamuka.Monokulture su jednostranoiscrpljivale tla,upropaštavalecijelugospodarsku strukturu te zemlje, a eventualne kasnijeizmjene su se teško izvršavale.

Nove krize na Bliskom istoku

To ujedinjenjepotaklojelijeve muslimanske stranke u Libanonu da organiziraju velike demonstracije za pripojenjetojnovoj Republici.PredsjednikLibanona, Kamil SHAMUN, kojije bio kršćanski desničar,pozvao je u pomoćameričke snage, pa jetako započeodugotrajangrađanski rat kojijeuz prekidetrajao oko 24 godine.

U tu krizu uključio se i Irak koji jebio od 1945. neprijateljski raspoloženprema Egiptu, ali jesocijalističkiorijentiranigeneral Abd el-KASIM organiziraoumorstvo iračkogkraljaFAISALA II. (23godišnjegmladića) i proglasio republiku 14 lipnja1958. Ista sudbina zadesila jetoggenerala za nepunih 5 godina.Kao što znamo političkekrize traju na Bliskom istoku još i danas. To su posljedice borbe velikih sila za prevlast i njihovihpristalica za vlast u svojojzemlji.Samo parlamentarnademokracija može donijetibolja i trajnijarješenja.

Zbog svog _monopolističkog položajadržala jeradničke nadnice na niskom stupnju, a diktirala svjetskucijenubananama Države su imale sve većih poteškoća s tom kompanijom, ali kad je predsjednikGvatemale

Da se prisjetimo: u Bliski ili Prednjiistok spadajuzemlje na jugozapaduAzije,tj. one koje su zapadnood Afganistana, Pakistana i Indije.Politička situacija se počelaponovno pogoršavati u veljači1958.,kada je na NASEROVU inicijativuproglašeno ujedinjenjeEgipta sa Sirijom u UJEDINJENU ARAPSKU REPUBLIKU To jebio prvikorak u ostvarenjunjegovogpolitičkog sna da se stvori jednoveliko jedinstvenoarapskocarstvo Za ujedinjenje sa sirijske strane bio je zaslužan šef tajneslužbe Abdel

Političke promjene u Francuskoj

Političko stanje u Francuskoj tih pesedetihgodinabilo jepod sve većim pritiskomborbe Alžiraca za nezavisnost od Francuske,kojajezapočela osvajanjeAlžira već 1830, a 1881 učinila ga jepotpunosastavnim dijelomsvog državnogteritorija.

Probuđeni alžirski nacionalizam pod vodstvom FLN (Front nacionalnogoslobođenja), otvo-

Konrad ADENAUER

parlament, a u iznimno teškim situacijama po zemljučak i diktatorska punomoćja.Togprosinca izabran jeCh de Gaulle za predsjednikaRepublike.

U tom razdoblju, tj. 15 rujna zbio se dalekosežni događaj: održan je naime prvisastanak njemačkogsaveznog kancelara Konrada ADENAUERA (1876.1967.) i predsjednika de Gaulla, s kojimje započelozbližavanje dvajupovijesnihneprijatelja, što se uspješno i daljenastavljalo. Tako danas francuski i njemački narod služe kao svjetskiprimjer kako se razumom, snošljivošću i međusobnim uvažavanjem mogu nadvladati nagomilananeprijateljstva i živjetimirno u dobrosusjedskimodnosima na obostranu korist.

rio jeborbu protivFrancuske 1 studenog1954. Došlo jetako do građanskograta, jermnogobrojni francuski doseljenici nisu željeli nezavisni Alžir i suprostavljali su se FLN. Međutim kada jevlada u Parizu odlučila dati Alžiru znatnu autonomiju,pobunile su se protiv nje tamošnjefrancuske vojne posadekao i doseljenici. Zbog togaproglašeno jeu Francuskoj 13. svibnjaizvanredno stanje, a predsjednikRepublike,Rene COTY pozvao je umirovljenog generalaCharles de GAULLE (č. Šarl d Gol)da se iz svog mirnog sela vrati na položajministrapredsjednika. Kada je Narodna skupštinapotvrdilatajpoziv, on se slavodobitno vratio i zadobio posebneovlasti za sljedećih šest mjeseci.

Lansiranjeameričkih i sovjetskihsatelita

Nakon slavnoglansiranja prvog umjetnogzemljinogsatelita SPUTNIK

Međutim,SAD nisu na tom stale, nego jeveć 17 ožujkaiste godinelansiran drugisatelit nazvan VANGUARD (što bi značilo prethodnik ili predstraža). On je bio još manji;njegovamasa iznosila jesvega 1,5kg, a promjer kuglebio jesamo 16 cm Nosio je šest krutih štapovakoji su služili kao antena za emitiranjesignala. Zahvaljujućisvojimsunčanim ćelijama za pretvaranjesunčeva zračenja u elektičnu energiju, potrebnu za rad mjernihinstrumenata, ovajpatuljakmeđu satelitima jošuvijekemitira signale. Tako piše u Enciklopediji Leksikografskogzavoda u Zagrebu objavljenog 1962 To nijeiznenađujućejerjevijektrajanjatog “patuljkapredviđen na 200 godina.Njegajelansirala trostupnjevitasatelitska raketa, a on je bio smješten u njenIII. stupanj uz raketni motor na čvrsto gorivo.

Iste godinenisu ni Rusi počivali na lovorikama slave, nego su 15. svibnjalansirali SPUTNIK III Imao je oblik stošca visine 3,57m, i promjer osnovice 1,73 m, a težina znanstvene i radioemisione aparature iznosila je čak 1 327 kg. Mjerioje,među ostalim,intenzitet električnog i magnetskog poljaZemlje i sunčevo kozmičko zračenje.

U rujnuiste godineveć je organiziraoreferendum, a nakon njegaizglašavanje novog ustava kojimjezapočelo novo povijesno razdoblje za Francusku nazvano PETA REPUBLIKA Tim ustavom predsjednikuRepublike su dana velika nova ovlaštenja kao na pr oda može

raspustiti

I sovjetskeproizvodnje,lansirali su Amerikanci 31 siječnja1958. svojprviumjetni satelit naznan EXPLORER I (što znači “istraživač“).Njegovamasa bila je znatno manjaod Sputnikove,težila jesamo 14 kg, a trajanjejednogobilaska oko zemljeiznosilo je u početku 114.95 minuta. Zadatak mu jebio ispitivanjekozmičkih zračenja. Njegovotrajanje, ili kruženje po eliptičnojputanji oko zemlje, bilo jepredviđeno 3-5 godina.Satelitu se naime zbog otporazraka postepenosmanjujuvisina i brzina leta, pa ulazeći u sve gušće slojeveatmosfere zagrijava se do te mjereda poputmeteora sasvim sagori.

Sljedećihgodinapostignuta su daljnavrhunska dostignuća u svemirskim istraživanjima. Lako je bilo bogatimameričkim poreznicima snositi ogromne troškove tih istraživanja, ali se jadni sovjetskinarod morao odricati svojihosnovnih životnih potreba.

Otvorenje 22. događanja

amaterske folklorne scene grada Zagreba

Priredio: dipl.ing.Stjepan Keglević

bijelimmaramicama, a dječaci svojimcrnim šeširima Iz Međimurja,mladi pjevači i plesači prenijeli su nas u HrvatskoZagorje s pjesmomSVE PTIČICE ZAPJEVALE Glazbenu obradu učinio je Dražen VARGA, a koreografiju Goran KNEŽEVIĆ.

22.događanja

amaterskefolklornescene građaZagreba SVEČANO

ali da jezacijelo došlo oko 250 razdraganihposjetioca iz okolice Zagreba.

Pozornica jebila okićena cvijećem,hrvatskom zastavom i bijelimbarjakom s crvenim licitarskim srcem kojipredstavlja folklorne amatere gradaZagreba. Mlada voditeljica u prigorskoj nošnjipozdravivšigosteprisjetila nas je da se takva folklorna priredba po petiputdogađa u ovojdvorani, što pokazuje kako se u Dubravi .posebnonjeguje foklorna baština

Posebno jeistakla proslavu 20godišnjegjubilejaovdašnjeg društva

Kao što smo navijestili u prošlombrojunašegalista 23. travnja1999 u 19 sati prisustvovali smo svečanom otvorenjujednomjesečnihfolklornih priredbi,koje je održano u kazališnojdvorani Narodnog sveučilišta “Dubrava"

Tijekom 22 događanja u Narodnom sveučilištu “Dubrava? i Domu hrvatske vojskenastupala su 44 razna folklorna društva

Već prije 19 sati predzgradom, ispodlipa i napupalihkestenova, skupljali su se posjetioci.

Naokolo su trčkarala vesela djecaobučena u prigorske narodne nošnje.

Sljedećiveseli nastuppriredio nam jepodmladakHKUD “ŽELJEZNIČAR",najprije s pjesmama i plesovima iz vinogradarskog prigorjaJASKE pod naslovom KRISNICE SU GRKOVALE, što jedio Ivanjskihnarodnih običaja. Djevojčice s bijelimvjenčićima na glavi,crvenim vrpcama u pletenicama i s košaricama u rukama,ostvarile su dražestan prizor iz dobrih starih vremena U plesu su im se kasnijepridružili dečkići u bijelimnošnjama, a najvećipljesakdobio jemali par, 0d3-4 godinekojije u sredini kola plesaosvojples.

“VENČEC",kojejeu prostoru preddvoranom postavilo izložbu o svom uspješnomradu Priznanje je odano etnografskim stručnjacima: Vesni ZORIĆ,Dr TvrtkuZEBEC i Branku IVANKOVICU Samo otvorenje proglasioje lijepimriječimaIvica RUBIC, upraviteljNarodnog sveučilišta u Dubravi, a cijeli večernjiprogram ispunila su djeca i mladi,tj.podmladakkulturnoumjetničkihdruštava Za složenu organizaciju svih ovih folklornih zbivanjazaslužna jevoditeljica,prof.LucijaFRANIĆNOVAK, pa smo slobodni odati jojpriznanjei naših mnogobrojnih čitatelja.

Dvorana se uskoro napunila do posljednjegmjesta, a mnogisu stajali i postrane.Službujući vatrogasacrekao mi je da u dvorani ima 190 sjedećihmjesta,

ProgramjezapočeoHrvatski dječjifolklorni ansambl “ENTENTIN" s čeznutljivim, ali kasnije i vrlo živahnim,međimurskim pjesmama i plesovima uz pratnjudevet članova tamburaškogorkestra Plesali su najprije u parovima, pa zatim u kolu u kojem su djevojčice mahale

Mladi istogadruštva u nošnjama sjeverneDalmacijeizveli su kolo U PROMINI IMA DEVET SELA, kojese vrti u snažnim koracima bez pratnjeglazbala, a ritam dajučvrsti udarci nogama (da se podsjetimo,Promina je planinasjeverno od Drniša). Zapamtili smo stihove: “U Promini u devet sela - ima cura svakojakihfela" Dvojeplešu u sredini kola, a drugiim pjevaju “Biraj,birajkoga hoš - samo nemoj mene još.Ako nećeš nikoga, a ti bježiz kola" Kolo pojačavabrzinu svojihjednoličnih koraka,dok najednom ne zaori muški glas“STOJ" Tad se još zapjevalo:“Promino,oj ružo i ljiljane - ti si lijepa na sve strane" Pa opetjedan“STOJ"i ogromni pljesakpublike.Čininam se da je to bila jedna od najtežihtočaka za izvođače Glazbu je obradio MarkoROBINIĆ,a plesVesna ROBINIĆ.

KUD “RESNIK",kojeove godineslavi čak 70godišnjicu

OBIČAJIraara___a—-:—:—:—:

svoga rada,izveoje plesove: ZUBUNKA, ŠEMIČKA i KUREKOV DRMEŽ. KoreografkinjaJasna HALIĆ objasnila nam jedajeZubunka zavodnički ples u parovima,Šemičkajekombinacijapolke i drmeža, a Kurekov drmež jetako prozvan po jednom starom, zaslužnom sviraču u resničkom kraju.Orkestar se sastojao od violine,harmonike i bajsa.Ženskanošnjabogataje crvenim šarama na pregačama i rukavima, a muški nose hlače i crvene oplećke.Ijuškanje jebilo urnebesno, što jepublikatakođer burno pozdravila. Ovu glazbuje obradio dr StjepanPEPELNJAK

KUD “VESELI PRIGORCI" iz Jasenovca nastupili su sa svojomFolklornom i tamburaškom izvornom skupinompod vodstvom MiljenkaMESECA, i izveli PLESOVE SESVETSKOG PRIGORJA Orkestar ima čak devet glazbenika.Zapamtili smo ove stihove: “Tri koraka sim,tri koraka tam - okreni se mala moja, ako imaš kam“ Pa zatim “Ojmili moj,dragimoj - kad će doći ona ura kad ćeš biti moj".Puni temperamentpokazali su u kolu “Tancaj,tancajcrni kos“,što su najprijeplesali red muških, pa red ženskih, dok se na krajusvi ne uhvatiše u pustopašno kolo

KUD “SESVETSKA SELA" prikazalo jeidilični seoski ugođaj u Slavoniji, u glazbenojobradi DragutinaPAVKOVIĆA i koreo-

grafijiAndree FORKO U tamburaškom orkestru ima podosta djevojaka, što jepriličnanovost, a dvije su na glaviimale marame povezane na starinski način Djevojke su sjedile u krugu, pa su kao šile i vezle, a dvije su pjevale “JABLANE,JABLANE" Uskoro se pokrenulokolo uz napjev “Ajmocure, ajmose okretat - koja neće ne triba nam smetat? i “Mene majkarodila u petak....", ali nismo daljerazumjeli što je bilo s tim petkom. Na pozornicu su pridolazili novi članovi sa svježimcvijećem u kosama i šeširima i pjevali:“Čuvatćemo stare običaje" i “AI jeliponaše kolo malo - da jeveće ne bi ni valjalo“. Kolo plešesve življe, koraci sve sitniji,tijela se tresu u ritmu uz stare stihove “Boljemi, nego vi - vi ste malo šašavi", pa “idi vraže gdite traže", na kraju se kolo rastavi,parovi se hvataju za ramena i tako veselo uz cijuk i pljesakpublikeizlaze s pozornice. I za krajfolklorne paradenastupili su mladi iz KUD “PRIGOREC" iz Markuševca Orkestar jeimao čak dva brundajuća bajsa.Djecasu najprijeizvela poznatubrojanicu“Enten tini, savaraka tini,savaraka tika,taka, bijabajabuf" Igrali su se skrivača, a dečkići “lopova i pandura".Djevojčica, osim u narodnim nošnjama, bilo jepet u sasvim bijelim,dugačkimhaljinicama i deset dječaka.Razvilo se kolo, a u sredini jedan s pove-

HRVATSKI SREDNJEVJEKOVNI SPOMENICI

Krešimirovo

Piše: dipl.ing.StjepanKeglević

KraljPetar Krešimir IV sin je krajaStjepana I i Hicele,kćerke mletačkogdužda Petra Orseola

Stupioje na prijestolje 1058 i uskoro od Bizanta preuzeo upravu nad svim dalmatinskim gradovima i otocima, te nad Neretljanskomoblasti Tako je

o_d;_d;.L.— 3"."._:;đ::'o

zanim očima kojemupjevaju“Ajd, pogoditkojeto - pa ćeš ići u kolo" Zatim onu starinsku iz koje se vidi da sve mora biti kako žena kaže “Ja posijemrepu, repu žena veli mak - aj,ajženo mojanek se vrši voljatvoja - nek od repe bude mak"

Iz dječjeigreprešlo se na završne PRIGORSKE PLESOVE,a za objeizvedbe glazbena obrada pripadaDanku MAZUTU, a plesoviDejanuPILATUŠU. Sve jeprštalo od šarenila nošnji,vrtnjikola po stihovima “Sokočica pilepeče - iz pileta voda teče" sa starim pripjevom “Dunaj,Dunajve,tiha vodo ladna". T na krajuvrhunac veselja s pjesmom“Kriči,kriči tiček na suhem grmeku - kajjetebi a moj tiček,kajsi tak turobni" No, turobnost jebila časovita jerse opetsve razvija u pustopašnost drobnogadrmeža,gdjese tresu glave i ramena I ovog putaje razdraganapublika,koja u krvi nosi te iste ritmove,povlađivala svojimpljeskom, ne žaleći dlanove

I pisacovih redaka stavio je olovku u usta, a notes mu pao, pa je i on svojimdlanovima dao oduška radosti koju su stvorili ovi amaterski umjetnici. Iako smo ušli u prohladnu i vlažnu travanjsku noć osjećali smo toplinu srca što nove mlade generacijeprihvaćanu hrvatsku narodnu tradiciju i tako jamčenjenuopstojnost u daljojbudućnosti [

svojudržavu rasprostranio od Drave do mora u jednojedinstveno političkoupravno područjenazvano latinski “Regnum Dalmatiae et Croatiae" Bio je znači veliki obnoviteljhrvatskog kraljevstva.

Oko 1069 godinekada jebio na vrhuncu svojemoći,odlučio je,

Mljekarski list

ZAPAR

** 6u KRŠEVAN“ 4

kao zahvalnost Bogu,darovati zadarskom samostanu sv Krševana jedanotok. Njegovkancelar, hrvatski = biskup= Anastazije, napisaoje na latinskom jeziku povelju iz kojeizdvajamosljedeće najvažnijeriječi od velikog značenjaza hrvatsku povijest. U prijevodu na hrvatski jezik

poveljapočinjeriječima:“Ja, KREŠIMIR,upravljajućiBožjom milošću Hrvatskom i Dalmacijom, i kraljujući nakon djeda svoga blažene uspomene kralja Krešimira i oca svoga kralja Stjepana..."Daljenastavlja “I budući da jesvemogućiBognaše kraljevstvo na kopnu i moru

rasprostranio,odlučismo spremna srca samostanu sv mučenika Krševana darovati naš vlastiti otok koji se prostire U NAŠEM DALMATINSKOM MORU, a zove se Maun" Sva težina i značaj ovoga teksta leži u riječima “Našem dalmatinskom moru" To jeona uzrečica kojase i danas često javlja u javnomživotu na latinskom jezikuMARE NOSTRUM - NAŠE MORE, na koju smo svi Hrvati ponosni,jerdokazujenaše pradavno i prirodno pravo na naše Jadransko more Petar Krešimir IV. umro jeu prvojpolovici 1075. Ova povelja u prijepisu iz 13 stoljeća, čuva se danas u Državnom arhivu u Zadru kako nas jeinformirao arhivist g prof.Denis MARTINOVIĆ, na čemu smo mu zahvalni Snimku ove poveljepreuzeli smo iz knjige “Povijesthrvatskognaroda?

Trpimira

MACANA iz 1971

Tako je počelo

Piše:dipl.ing.Nikola Jagačić

Kod jednogproizvođača i isporučiteljamlijekapročitao sam Mljekarski list 3/99, za kojidržim da jeukusno opremljenčasopis s vrlo dobrim sadržajem i poučnom tematikom

Nakon pročitanoglista motiviran sam da nešto napišem iz povijestisabiranjamlijeka i njenih početakakoje je imalo značajanutjecaj na razvojgovedarstva u nas, naročito u Posavini i Pokuplju.

Jedan sam od pioniraorga-

1953 godine iz Varaždina sam došao u Sisak kao agronom stočar U Varaždinu sam joškao dječaknosio mlijeko u jednu kuću,gdjesam se susreo s prvim oblikom kooperacije.Naime, mojimroditeljimapotrošačjekupio kravu kojusu otplaćivali mlijekom.

U ono vrijemejošnijebilo organiziranogotkupa ni sabiranja mlijeka kao što jeto danas Malo se domaćinstava bavilo mljekarstvom, pogotovorobnom proizvodnjom,jernijebilo sigurnog i organiziranogplasmana.

1956 godineimao sam sreću otići na specijalizaciju u Švicarsku u udrugegojenjasimentalskog goveda.Tamo sam se upoznao sa cjelokupnomorganizacijom gospodarstva - od uzgojakrava, mužnje,sabiranjamlijeka, do otpreme u mljekare i dostave potrošaču.Švicarski su nam ekspertiprikazivalifilmove kao kuriozitet s namjeromda nam pomognu Filmovi su snimljeni kod nas, da se pokažekako se niziranogsabiranjamlijeka u si- |kakvom se mukom uspinju u | kantarenjemsnabdijevagrad sačkojPosavini vagone pretrpaneputnicima. Zagrebmlijekom.

Vozeći se iz Siska u Zagreb jutarnjimvlakom 1953 godine, zapazio sam da već u Mraclinu, a jošviše na željezničkojpostaji Velika Gorica,mljekari u kantama nose mlijeko u Zagrebstalnim mušterijama“kontama" ili na tržnicu Bilo mi ih ježao gledati s

Sjetio sam se naših jutarnjih vlakova i “kantara" mljekarakoji se penju u vagone s više kanti vezanih užetom prebačenihpreko ramena

malne kapacitetemuznosti krava idr

Počeli smo s umjetnimosjemenjivanjem i korištenjem čistokrvnih bikova za oplodnjukrava

Pitao sam se da li ću doživjeti da i mi imamo organizirano sabiranje po uzoru na Švicarsku

Kada ćemo imati takve staje, visokomliječnekrave,minifarme i sl

Hvala Boguto sam doživio, jer sam u tom procesu unapređenja govedarstva i mljekarstva, uz ostale suradnike,aktivno sudjelovao

U počecimabilo jeteško jer su zahtjevibili novost za selo i stočare, a i za organizatore. Stočare je trebalo pridobiti, osposobiti, a naročito uvjeriti u prednostorganiziranogsabiranja mlijeka.Novaca jebilo malo,nije bilo laktofriza, a sabirače smo prisiljavali na sabiranje jernisu u tom posluvidjelistimulaciju. Tako su bivši sabirači, više silom nego milom,bili držaoci bikova Za početaksabiranjainicijativu je dala prvo Zagrebačkamljekara kojapostaje i nositeljakcije, zainteresirana za mlijeko u svim količinama

prvenstvenostručnjaka i proizvođača mlijeka. To me nakon 40godišnjegradnogstaža ispunjava zadovoljstvom.

Danas čujemda ima poteškoća s isplatommlijekaradi premija i kašnjenjaisplata.Togajebilo i ranije, no držim da jeto rješivo. “Kantarenje" jeostalo daleko za nama, a organiziranosabiranje mlijekaodvijalo se i u vrijeme domovinskog rata

Nabavljali smo mi i čistokrvne simentalke sa ciljempovećanja količine i kvalitete mlijeka. Da bi zamjenadomaćegašarenog, križanoggovedabila što prije sa simentalcem,dočekivali smo (originalnaideja)pred tvornicom “Gavrilović! kamione kojisu dovozili lijepužensku telad simentalske pasmine na klanje iz nakupa u Podravini i bjelovarskog kraja, te ih mijenjali za našu nekvalitetnu prvenstvenomušku telad domaćih pasmina.

U Zagrebačkojmljekarinašli smo partnera.MljekaraZagreb, danas poznata“Lura grupa, istovremeno se i sama opremala i davala svu pomoćproizvođačima mlijeka u granicamaondašnjih mogućnosti.

U suradnji sa Zagrebačkom mljekaromnajprije su organizirana predavanja i tečajevi po selima gdjesmo mi agronomi i veterinari upoznavalistočare s akcijomkupovanja,sabiranja i načinom plaćanjamlijeka. Održano jena stotine predavanja o telenju,uzgoju,oplodnji,bolestima,higijeni,mužnji,prehrani i dr Stručnjaciondašnjihpoljoprivrednihstanica i stočarskog saveza bili su nositeljiobrazovanjastočara Vršili su pokusna ispitivanja u hranidbi krava,ispitivali vrijednostkrmiva,maksi-

Nabavljene su autocisterne za prijevozmlijeka,zatim laktofrizi, a izgrađena su i ekipirana sabirališta Organiziranajesavjetodavna služba kao i služba kontrole kvalitete mlijeka. Osigurani su krediti, te jemljekara davala bređe junicestočarima na otplatumlijekom.Grade se moderniještale,stvaraju se mikrofarme sa strojnommužnjom,koje danas godišnjeproizvodedesetke tisuće litara mlijeka.Sabirače nije trebalo tražiti - javljali su se sami uvidjevšisiguranposao i egzistenciju.Vrijednivisokoproduktivni stočari su nagrađivani, a izlažu visokovrijedne krave na izložbama kojesu jednakeinozemnima Osjetiosam se, i osjećamse, zadovoljnimjerje ostvarena moja željaiz davne 1956 godine u Švicarskoj.Želja mi se ispunila uz zalaganje Zagrebačkemljekare i ostalih,

Siguranplasmanmlijekaosigurava i potičeveću proizvodnju, pa mljekarstvopostajestalna djelatnostkojadajesiguran novac (štobi naši stočari rekli “dobijemoga u komadu pa makar i sa zakašnjenjem"). Da su tako sigurni i čvrsti odnosi ostali u kooperativnomtovu svinjai goveda,kamoli sreće Slobodno se može konstatirati da se mljekarskaindustrija u ratu i poslije rata postavilakooperativnije prema stočarima, čime sije s pravom osiguralasirovinu za budućnost Ako se ništa ne promijeni u odnosima,valjatovljačimasavjetovati da tovilišta pretvore u staje za krave mljekulje u čemu im treba pomoći, a to nisu mali kapaciteti. Veća potrošnja mlijekastimulira i potičeveću proizvodnju, pa stoga uz blagovremenu isplatumlijeka i Hrvatska može postatiŠvicarska, Danska ili Nizozemska jerza to ima uvjetašto se i do sada dokazalo u mljekarstvu.

Ako želimo ući u Europsku

Unijudužni smo ući sa što većom proizvodnomkvotom mlijeka. Zato treba odati priznanjedjelatnicima mljekarskihindustrija, terenskim stručnim radnicima, naročito proizvođačimamlijeka, i svim onim pionirimakoji su doprinijeli ovom danas već razvijenom mljekarstvu u Hrvatskoj. [i

U Srednjojgospodarskoj školi Križevci, 12 travnjat.g.svečano jeotvoren mljekarskipraktikum Otvaranju su prisustvovalipredstavnici poljoprivrednestruke,javni i političkidjelatnici, te učenici i nastavnici škole

Mljekarskipraktikum jesvečano otvorio mr sc Božidar Pugelnik,ministar prosvjete i športa.

Praktikum se sastoji od mljekarskoglaboratorija,mljekarskevježbaonice i dvijeučionice, te pratećihprostora.Mljekarskilaboratorij je opremljen za učenje i analizumlijeka,fermentiranih mliječnihproizvoda i sira

Mljekarstvojeisključivopodručje rada u obrazap rog:mukankojido Brena n su Mljekarskipraktikum u Križevcima otvorio jemr darskojškoli Križevci realizira od 1994. godine.“Božidar Pugelnik, ministar prosvjete 1 športa Želja nam jeda kvalitetnom nastavom pokrijemo ugo Pp po sve potrebeRepublikeHrvatske na ovom obrazovnom profilu.Realno jeočekivati da ukupnepotrebeneće prelazititridesetak učenika godišnje.

Mljekarstvo jebitno područje rada i u obrazovnim profilimapoljoprivredni tehničar opći i veterinarski tehničar

Do sada su učenici svu praktičnunastavu obavljali u “Sireli" d d u Bjelovaru, ili u mljekaramanedaleko svojihmjestastanovanja. Od naredne školske godineučenici će sve vježbe ijednupolovinupraktične nastave realizirati u praktikumu, a drugupolovinuprakse kod srednjih i velikih proizvođačamlijeka.

Mljekarskipraktikum će po potrebikoristitii studenti visokoggospodarskogučilišta u Križevcima i druge zainteresirane institucije, prema posebnomprogramu

Ovajpraktikumjeformiran kao dio projekta za unapređivanjemljekarstva u Hrvatskojdogovorenputem Memoranduma o razumijevanju na nivou Vlade RepublikeHrvatske i Vlade kraljevineNizozemske

Koordinator u realizacijiprojekta jeMinistarstvo poljoprivrede i šumarstva,investitor Ministarstvo prosvjete i športa,tehnički dio poslaobavljaSrednjagospodarska škola Križevci.Navedeni projekt se sastoji od razmjeneučenika i studenata Hrvatske i Nizozemske,stručnogusavršavanjanastavnika,uspostave male mljekarekapaciteta 300 litara mlijeka(uMiholjcu kod Križevaca,vlasništvo JosipaŠantića),uspostave mljekarskogpraktikuma i govedarskogpraktikuma u Srednjojgospodarskoj školi Križevci.

Preostao jedio projekta,koji se odnosi na adaptaciju,rekonstrukciju i opremanjegovedarskogpraktikuma. Uspostavom ovog projekta bit će stvoreni uvjeti za obavljanje kvalitetnih vježbi ipraktičnenastave od proizvodnjevoluminozne stočne hrane,prekoproizvodnjemlijeka(staja) do prerade mlijeka(mljekarskipraktikum) i plasmanamliječnihproizvoda Svi kapaciteti su predviđeni za obuku učenika i studenata, no nisu zanemarivi ni financijski učinci

Srednjagospodarska škola i ove godineupisujenovi naraštajučenika obrazovnogprofilamljekar,tehničar i mehaničar poljoprivrednemehanizacije.Uvjetiupisajednaki su uvjetima u drugimsrednjimškolama RepublikeHrvatske Iskustvo govori da će dobro opremljenipraktikumbitno doprinijetikvaliteti vježbi i praktičnenastave, zbogčega sa zadovoljstvomobjavljujemomogućnostupisaučenika u ovu školu

Želja nam jeda se u školu upišupolaznicikojivole svoje buduće zanimanje i žele po završetku školovanjaobavljati poslove u zvanju za koje su se opredijelili.

Poželimo im u tome potpuniuspjeh!

Pripremio: mr sc FranjoMarek

Sudionici razgledavaju opremu praktikuma

NAŠIHMALIŠANA

Emocionalni ili čuvstveni

razvoj djece

Piše: ZrinjkaKeglevićdipl.Stević,odgajatelj zlje

Ljubomora - složena emocija

ogovaranje,ruganje,zadirkivanje).

onogakojijeprema njemuhladan ili nezainteresiran Po naloguili dužnosti dijete ne može voljeti i to će iskreno i reći Stoga,nije nikada na odmet ponovitistaru istinu da dijete može davati samo onoliko ljubavikoliko jeprimilo od odraslih

- prikriveno(ponašanje na neobičan i nepoželjannačin koje na prvipogledmi odrasli i ne dovodimo u svezu s ljubomorom). Primjerice, kada se u obitelji rodi drugodijete ono starije će početi mokriti noću u krevet,sisati prst, gristinokte,odbijatihranu, pa čak i mucati Sve ove prikrivene ljubomornereakcije su nesvjesne, ali predstavljajujednuporuku žudnje za pažnjomsvojihnajbližih osoba

Priznali mi odrasli to ili ne, ljubomora i nijetako rijetko prisutanosjećajkod djece. Američki psiholog A Gesell uočiojeda se ljubomorasastoji od nekoliko osnovnih emocija, a to su: strah,bijes,bol,potištenost, zabrinutost, pa i osjećajsažaljenja prema samom sebi Ljubomoraje najčešćeprisutna u obiteljima s dvojedjece, a psiholozismatraju da ječešća i jačaizmeđu dvije sestre, nego kada su u pitanju dva brata Svako dijetežudi za pažnjom i ljubavlju i zatim često dolazi u suparničkipoložajprema drugomdjetetu,boreći se s njim za pažnjumajke,oca, odgajatelja. Situacijekojedovode do ljubomore su ove:

- jednodijetejebolesno, pa drugogubipažnju na kojuje naviklo;

Emocionalno zrelo dijete za školu

Na samom krajupredškolskog razdoblja(kodnavršenih šestogodišnjaka)govorimo o pojmu emocionalne zrelosti za školu To konkretno znači da jedijete iza sebe ostavilo onu burnu fazu prevrtljivih,nestabilnih i često po okolinu napornihizljevanegativno obojenihemocija. Ono se sada može više kontrolirati (mogućnostsamokontrole) i suzdržati se od naglih,nepromišljenih postupakabilo fizičkih ili verbalnih (govornih).

Čuvstvoljubomoreprviputse javlja s 18 mjesecijerprije te dobi dijete ne osjećasuparništvo. Između 3 i 4. godineljubomora dostiže svojvrhunac te se zatim smanjuje, a u doba adolescencije (mladenačkodoba)ponovno jača

Ljubav - djetetunajpotrebnije čuvstvo

- često i glasnouspoređivanje djecepo inteligenciji,ljepoti, uspjehu i ponašanju, pa dijete kojegubiu tim usporedbama iskazujeotvoreno ljubomoru.

Ljubomorudijetemože iskazivati na dva različita načina:

- otvoreno (neposredninapad na drugodijetefizički iliriječima:

Ljubavprema drugimaje čuvstvo kojese kod male djece postepenorazvija.Majka je, naravno prviobjektdječjeljubavi, a tajjetemelj od izuzetne važnosti jer dijete na njemu gradii povjerenje u sebe samoga, razvija se osjećajsigurnosti i odvažnosti predživotnim teškoćama Različite vrste ljubavi i naklonostimajčina,očeva,bratska,ljubav baka i djedova,drugihrođaka, kumova i prijatelja - sve one doprinosepozitivnomrazvoju emocija kod djeteta i na najbolji ga način uključuju u ljudsku zajednicu.Dijetevrlo dobro zna kako se kojaodrasla osoba prema njemuponaša - ono neće voljeti

Šestogodišnjacijošposjeduju određenu razinu snošljivosti na frustracije(osjećajinezadovoljstva), što znači da će ustrajati u školskom učenju i onda kada mu baš i nijezanimljivo, a znati će pravilnoreagirati i na vlastiti uspjehkao i na neuspjeh.Budući da su emocijepokretačinaše djelatnosti,emocionalno nezrelo dijeteimati će problema u školi i to prvenstveno zato što će mu nedostajatimotivacija(poticaj) za učenje.Nadalje,slabo će moći kontrolirati svojepostupke i teško će podnositiškolsku disciplinu. Sve nabrojenodovodi u pitanje i druženje s vršnjacima u razredu koji se takvom djetetu mogu rugati i izbjegavati ga, pa će djetetovosamopouzdanje i interes za školu biti poljuljani.

Kako do sigurne hrane?

Piše: dr Ivo Belan

Kuhanjehrane

1. Kuhanjemora biti temeljito, potpuno, tako da temperatura u središtu dostignebarem 70 stupnjevakroz najmanje 2 minute, i da uništi većinu štetnih bakterijakoje mogu uzrokovati trovanjehranom.

hladnjak ili zamrzivač što jeprije moguće.Toplinaautomobila, ureda ili jednostavnonošenjehrane naokolo, već kroz samo jedansat može povećatitemperaturu hrane i pospješiti porast brojabakterija. Spremanjehrane u kući

2. Vrijemekuhanjaoznačeno na etiketi pakovanja ili izneseno u knjizirecepata ne smije se skraćivati.

1 Hladnjaktreba održavati na temperaturi od 5 stupnjeva iliniže, kako bi se ograničioporastbakterijakojeuzrokujukvarenjehrane.

3. Sirova jajakatkada sadrže bakterijekojeuzrokujutrovanje. Ove se bakterije mogu ubiti temeljitom termičkom obradom (kuhanjem, pečenjem).

2 U ciljuodržavanjahladnjaka hladnim,nemojte ga prenatrpavati. Njegovavrata nemojtedržati otvorenima duljenego što jepotrebno.

Hranjenjetreba biti zadovoljstvo i zato hrana zahtijevaposebnu brigu,kako bi se izbjeglonjezino kvarenjeuzrokovano štetnim bakterijama. Nakon što hranu kupimo potrebno jestalno paziti da ne bi došlo do eventualnogtrovanja tom istom hranom Od momenta kad smo juu trgoviniizabrali, do spremanja u stanu i njezinogkuhanja, postoji puno toga što možemo i moramo učiniti.

Kupovanjehrane

3 Hladnjakusporuje, a zamrzivač zaustavlja rast većine čestih bakterija, ali ih ne ubija.Prema tome treba se zaustaviti njihovo širenje od jedne na druguhranu. Ako nisu zamotani (ilismješteni u posude),sirovo meso iliodmrznuta hrana,mogu bakterijamazagaditi druguhranu.

4 Hrana kojusmo skuhali za kasnijukonzumacijutreba biti ohlađena što jeprijemoguće.Čim jeohlađena (pomogućnosti unutar jednogsata),smjestiti ju u hladnjak ilizamrzivač.

5. Skuhana hrana ne smijebiti podgrijana više od jednogputa.

Otrovanjahranom

4 Jajamorajubiti stavljena u hladnjak.

Kuhinja

1. Najvažnijamjeraopreza je opratiruke u toploj vodi i sapunu prijerukovanja s hranom.

1 Kontrolirajte datum otisnut na proizvodu,kojioznačava do kada namirnica mora biti uporabljena. Ne može se na osnovu izgleda i mirisa smatrati da jehrana sigurna. Ako nijekonzumirana do togdatuma ili ako nijesmrznuta (akojeza to pogodna),treba ju baciti. Etiketa na proizvodutakođer sadrži upute o spremanju. Ako se ne držimo tih uputa hrana možda neće “izdržati" niti do tog datuma.

2 Opratiruke nakon nužde, diranjakućnih ljubimaca, kante za smeće itd.

Simptomeotrovanjahranom možemo osjetiti već unutar jednog sata nakon jela, ali čak i petdana kasnije.Najčešćisimptomi su bolovi u želucu,povraćanje i proljev. Ako jebol jakaili simptomi ne prolaze,potrebnojeposavjetovati se sa svojimliječnikom,posebno ako ste starijaosoba,trudnica ili ako se radi o djetetu.

3 Previti eventualne posjekotine ili ogrebotine(ilikraste) na rukama.

4. Cesto pratiili mijenjati kuhinjskekrpeili spužve.Površinu konzerve prijeotvaranjatreba obrisati vlažnom krpom.

2. “Bacite pogled" i na higijen- ske uvjete u trgovinigdjekupujete. Izbjegavajte oštećena pakovanja. Nošenjehrane kući

5 Toplomvodom i deterdžentom pratiposuđe,jedaćipribor i površinukuhinjskogelementa na kojemradimo s hranom

1 Dobro zamotajte i odvojite svaki komad sirovog mesa i perad, tako da oni ne mogu doći u kontakt sa drugomhranom

2 Odvojenozamotajtesirovu hranu od one već spremljene za jelo.

3 Ohlađenu ilismrznutu hranu nastojtekupitizadnju.

4 Ohlađenu ili smrznutu hranu zamotajtezajedno.Stavite ju u

Akoviilivašliječnikposumnjate da infekcija ima veze s određenom hranom iz određene trgovine ili restorana, informirajte o tome sanitarnoginspektora.

Ako ste samo laganoobolili, uzimajtedosta tekućine i mirujte sve dok ne osjetite da možete ponovo jestičvrstu, krutu hranu.

6. Držite kućne ljubimcepodalje od hrane i posuđa.

7. Otvorena pakovanja i prosuta hrana mogu privućimuhe,mrave i miševe,kojiprenose i šire bakterije. Treba odmah počistiti prosutu hranu 8 Ne uporabljavati isti nož ili dasku za rezanjesirovogmesa, kuhane hrane i svježegpovrća. Operite ih između tih radnji.

U vrijeme dok patite od povraćanjaili proljeva ne pripremajte hranu za drugeosobe Ako ipak morate, onda posvetitedodatnu brigupranjuruku.

Jajatrebaju biti temeljito skuhana,sve dok se ne stvrdnu i bjelanjak i žutanjak.

Bilo kojakupljena već skuhana i naknadno ohlađena hrana ili pečena piletina,moraju se ponovo dobro podgrijati.Nemojteih jesti hladne. H

Rascvjetano ljeto na

balkonu

Piše:dipl.ing.Darko Kantoci

Ljetoje vrijemekada cvatu mnoge cvjetnevrste, kojeosim u vrtu, vrlo uspješnomožemo uzgajati na balkonima. Ovom prilikom = donosimo nekoliko savjetakako što boljeiskoristiti balkonski prostor.

Šarenilistovi u sjeni

Na ovim položajimauspješno se mogu uzgajatibiljkedekorativnih listova,poputbršljanakojiće stvoriti zeleni živi zid Uredno oblikovan ligustrumtakođer može biti prikladan ukras balkona Tu su jošvrste poputšimšira i patuljastecrnogorice.

Fuksija - kugla

Istočni,zapadniili sjeverni položaji za uzgojodređenih vrsta biljapoželjni su zbog manje svjetla, a razlike između dnevnih i noćnih temperatura su neznatne

Preostale grane oblikujte orezivanjem.

Češćimorezivanjemfuksija će biti bujnija i stvarati će veći broj cvjetova.

Visećecvjetneposude

Ponekad je na balkonu premalo mjesta za smještajbiljaka, no na raspolaganju su nam stropovi. U visećim posudama mogu se uzgajatimnoge cvjetne vrste, poputgomoljastihbegonija, visećih petunija,fuksija i neke vrste vodenike Ove se biljke uzgajajuisključivo na sjenovitim mjestima. Za uspješanuzgoj posvetite im dnevno oko pola sata, za zalijevanje,prihranjivanje i uklanjanjeocvalih cvjetova.

Ukoliko imate fuksiju u loncu, možete je oblikovati da raste poputkugle.Grmolikojbiljci odrežite sve postranegrane i ostavite samojednu,centralnu, visine 20 do 30 cm

Podsjetnik na ljetne radove

Piše:dipl.ing.Darko Kantoci

Lipanjje prviljetnimjesec.

Ljetopočinje 21. lipnja u 20 sati i 50 minuta. Iako poslovaima manjenego u proljeće, dobro je podsjetiti se na iste kako bi nam biljeuspijevalo što bolje.

CVIJEĆEI UKRASNO BILJE

Ljetoje razdobljekada je cvijećevjerojatnonajljepše, ali

bliži se sezona godišnjihodmora i putovanja, kada obično ne znamo kamo bi s biljem.Iako postoji nekoliko rješenja, možemo naići na izvjesneprobleme.Svaka je biljkadrugačija, pa tako sanseverija može izdržati i 15 dana bez vode,dok fikus i filadendron tako dugo ne mogu podnijeti. Najbolje bi bilo da brigu o bilju prepustite znancu Ukoliko nemate prikladnuosobu,tada za vrijemevašegodsustva osigurajte biljudovoljnovlage.Možete sve biljkestaviti u kadu i u njoj ostaviti nešto vode Drugoje rješenjeuporabanapravica za automatsko zalijevanjekojese mogu nabaviti u svakojboljoj trgovini. Ako niste spremni za taj dodatni trošak,možete impro-

VAŠ VRT

vizirati: u veću posuduulijte vodu i u njuumočite traku tkanine. Drugikrajtkanine utaknite u zemlju u loncu. Za zalijevanje možete iskoristiti bočice od sokova Uspitevodu u bočicu i začepiteje. Na čepunačinite malu rupu i utaknite u zemlju.

Prijeodlaska na godišnji odmor biljkepremjestite na sjenovito mjesto,ali nemojteih ostavljati u mraku.

BALKONI,TERASE I PROZORI

Ljetojeperiodkada balkoni i terase krase cvjetovirazličitih boja i veličina Kako bi takvo bilje cvalo,potrebno ga je redovito zalijevati, a za ljetnihvrućina i dva puta dnevno. Zalijevanje se obavlja u zoru i uveče,nakon što se lonac s biljkommalo ohladi. Danjunemojte ni pomišljati na

zalijevanje. Ocvale cvjetove na biljkamaredovito uklanjajte.

Redovito provoditeprihranjivanje.

KAMENJARE

Osnovni posao tokom ljeta na kamenjarijeplijevljenje korova i zalijevanje.Tijekomsrpnja i kolovoza možete rasaditi perunike podjelomrizoma Gladiolama i drugimkrupnimtrajnicama postavite potporanj.

LJETNICE I TRAJNICE

U kolovozu možete rasaditi dijeljenjemperunike i božure Ljetiprihranjujte samo one trajnicekojecvatu u jesen.Ljeti sijemomaćuhice,potočnice, tratinčice,šeboj i drugodvogodišnje cvijeće.

RUŽIČNJAK

GRMLJE I PENJAČICE

Grmljeje potrebnoredovito zalijevati,jednomdo dva puta tjedno, ali obilno Pokošenu travu možete staviti oko grmlja, kao malč.

U srpnju i kolovozu možete grmove razmnožiti zelenim reznicama Reznice režite ujutro i odmah ih stavite na ukorjenjavanje

I u ružičnjaku jeosnovni posao plijevljenje i zalijevanje. Ocvale cvjetoveobvezno redovito režite, a uklanjajte i divljeizboje.Ljeti ruže napadapepelnica, pa pratite zdravstveno stanjeruža. Želite li ruže ubrati za vazu, režite ih rano ujutroiliuvečer

Trajnice su u bujnomcvatu U cvjetnoj se raskoši jedvastiže ukloniti ocvale cvjetove, a to je važna mjeranjege. Na taj će način biljeprijesvega izgledatiljepše, cvatnja će trajati duže i biljka se neće nepotrebnoiscrpljivati stvarajućisjeme.

I trajnicelijepocvatu i možete ih rezati za vazu, no i njihjevažno plijeviti i zalijevati. Dobro je cvijetnjakisplijeviti prijeodlaska na godišnji odmor jerbiste nakon povratka u vrtu moglizateći džunglu.

TRAVNJACI

I ŽIVICE

POVRTNJAK

Ljetiveć možete uživati u plodovimasvoga vrta U srpnju i kolovozu potrebnoje vezati i pinciratirajčice, a beru se i prvi dozreli plodovi.Ostali poslovi su plijevljenje,zalijevanje i prihranjivanje.

Ljetiuslijedvelikih vrućina voda vrlo brzo ispari iz tla, a travnjak jestalno žedan Dnevno mu treba oko 5 litara vode na metar kvadratni. Uz zalijevanje obavlja se i košnjasvakih sedam dana, a pokošenutravu ostavite na travnjaku.

Živica se reže prema potrebi

Vaš agrometeorolog mr Dražen Kaučić "Nema

ljetado Svetoga Petra"

Nastavlja se i sjetva;sije se mrkva za zimsku potrošnju, mahune,kasna rotkvica i korabica. Sadi se i kasni kelj,kupus,salata i poriluk.

Ljetijei u povrtnjakuosnovni posao zalijevanje. Kako se više zalijeva, na tlu se stvara pokorica pa jepotrebnoredovito okopavanjetla u povrtnjaku. m

"ZO-NA u

Lipanj jetreći u redoslijedunajtoplijihmjeseci u godini. U Zagrebu je lipanjhladniji od kolovoza za 1 2, a od srpnja za 1 9 Celsiusovih stupnjeva. Ovaj se mjesecističe po najduljim danima Od 19 do 25 lipnja trajeljetnasuncostaja. Tih su dana dani najdulji, a noći najkraće. Posljedicadugihdana i velike podnevnevisine Sunca jetoplovrijeme, pa maksimalna temperatura zraka u Osijeku može narasti do 37 2, a u Zagrebu do 37 6 Celsiusovih stupnjeva(1950.godina).Izrazito jetoplo krajemmjeseca. Pučka izreka: "Nema ljeta do SvetogaPetra" (29.lipnja) to i potvrđuje.

Ukoliko nam česta, pa i obilna kiša tijekom ovog mjesecaotežava kosidbu i sušenjesijena,nemojmo se ljutiti.Lipanj jeu kontinentalnim krajevimaHrvatske najkišnijimjesec u godini.Primjerice, u Osijeku kiša ovog mjesecapadaprosječnotijekom 13 dana, dok prosječneukupno izmjerenekoličine oborina ovog mjesecaiznose čak 101 mm lako dvijetrećine lipnjapripadajuslužbenom proljeću, on se smatra ljetnimmjesecom.Astronomski jepočetakljeta 21 lipnja u 20 sati i 50 minuta, dok prema pučkimodrednicama ono počinje na spomendan sv Ivana (24.lipnja).

SESVETE,Bjelovarska 75 tel.01/2002142 REZERVNI

DIJELOVI ZA: e muzilice e kosilice e utovarne prikolice e prikolice za gnoje cisterne e prskalice e plugove e lanjurače e drljače e sijačice prevrtačesijena i balirke e berače kukuruza i kombajne e klinasto remenje,kotrljajući ležaji i semerinzi e galovilanci i spojnicegalovihlanaca e kardanii dijelovikardana e pojilice za stoku e oprema i pribor za stočarstvo i mljekarstvo

poduzeće za proizvodnju e 8 vas sinox opreme za prehrambenu rm" i kemijsku industriju

Donja Stubica proizvodnjaopreme za prehrambenu i kemijskuindustriju

izrada nehrđajućihcisterni (izoliranih, neizoliranih) volumena od 500 do 50 000 litara

izrada duplikatora od 50 do 100 000 litara

servis i nabava pumpiza mlijekotipa

ALFA LAVAL iAPV Pasilac

izrada laktofriza od 100 do 12 000 litara (servisiranje)

izrada nehrđajućiharmatura (Tprofili,spojnice,priključci, turbine za pranje,slavine za uzorke, redukcije,koljena)

montažanehrđajućihcijevovoda

servisiranjemliječnihpumpi, pakerica,separatoraipasterizatora izradanehrđajućihkontejnera za voćnepasteikoncentrate

izradanehrđajućihautocisterni za prijevozprehrambenihproizvoda izradasirnihkada(schulenburg) volumenaod 1.000do 5.000litara izradaopremeza minimljekare izradaopreme za pivovare

* izradaopremeza farmaceutsku industriju izradamjernihposuda(etanola) od 3 do 1.000litara

* izradaopremeza industrijupapira

REFERENCE: * “SIRELA" Bjelovar

funkcionalnije light(lagani)jogurt, s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL kojaje ispitanau istraživačkorazvojnom centru Morinaga (Japan). Po okusu i učinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak:

Stanje Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam potiče osteoporozu ublažava peristaltikupojačava florucrijeva obnavlja tilost smanjuje m— moe

Probiotik

GiZD

Vindija

Vindija

QALITEZ,

Kakva snaga u

tako malo grama!