Mljekarski list 7-1999

STEVA

[KUDA

zali

DIE TOJ DINI BIZNSNAZVOJ BKOA COTE L0) BA.“

ČIGOŠ - EUROPSKO DOBRO OČUVANA KIO ROBLOJDJ:V ARHITEKTURA

DRVENIH KUĆA, S MNOGOBROJNIM

PIKE LA JES g RODA, UKAZUJU

e NA JOŠ UVIJEK

# SKLADAN ODNOS ČOVJEKA I

PRIRODE

PRIRODE

Redakcijski kolegij:

dr Stjepan Banožić

dr Ivo Belan

ISSN 0351-9104

NikolaJagačić, dipl ing iranskog iRibarskog polja, ljetneprehrane stoke

Prof dr sc Zvonimir Štafa

ijakrmnih kultura u slijeduna oranicama osipHaluška, dipl ing glavnitrošak u proizvodnjimlijeka

Dr sc Stjepan Feldhofer

Kalcij 1fosforznačajniminerali u hranidbi goveda

Nikola Jagačić, dipl ing Othrana teladi napajanjem

Dipl vet Antun Kostelić

Njega papaka

Dr sc Stjepan Banožić

Str 15 Transportna tetanija dipl ing Stjepan Brlek

dr Stjepan Feldhofer

dr Zoran Grgić

dr.IvanJakopović

Kantoci

dipl.ing.Darko

Dipl vet Antun Kostelić

Str 15 Steriitet li jalovostkrava

MUŽNJA

Mr sc Alen Džidić

Str 16 Čišćenje uređaja za mehaničku mužnju

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA

Karmen Sinković, dipl ing dipl ing StjepanKeglević

Str 17-18

Organizacijastada koza pod selekcijskimobuhvatom prof dr Zvonimir Štafa

Glavni i odgovorni urednik:

GOSPODARSTVO

Str 19-22

Doc dr Zoran Grgić

Utjecajpromjena poticajai naknada na financijski dipl.ing. Juraj Čičmak rezultat proizvodnjemlijekaobiteljskihgospodarstava

Redaktorica:

OBAVIJESTI 1 REPORTAŽE

Damir Rukovanjski, dipl ing

Str 22 Simentalka 24 litrena dan dipl ing Vera Volarić

Tehnička urednica:

OBAVIJEST.

Dr sc Petar Bosnić

Str 23-24 Zakonska agrarna regulativa(II.nastavak) ing. Mirna Božičević

idkorca:

Katarina-Zrinka Čičmak

OBAVIJESTI 1 REPORTAŽE Damir Rukovanjski, dipl ing

Str 25 Obnovljene štale popunjavaju se rasplodnimjunicama

SO i

Str 26-27 II stočarska izložba Brodsko-posavske županije - Sikirevci 99

Crteži: Stjepan Brlek, dipl ing dipl ing Nikola Božičević

Str 27 ObiteljAntoš-Bađinac - Dubrava proizvođač mlijeka za Sirelu

Vlasnik i izdavač: ki

StjepanKeglević,dipl.ing. Hrvatska mljekarska udruga, VLS)

Zagre

Pong Kovjećansta

ODGOJ NAŠIH MALIŠANA dipl.odgajateljZrinjkaKeglevićStević

30 Socijalnirazvojilirazvojdruštvenosti

Uprava i uredništvo: NARODNI

Stjepan Keglević,dipl ing Zagreb, llica 31/Ill Str

Proslava folklornogansambla "VENCEC"

tel :01/ 424-420 HRV

Stjepan

Prirodni pašnjaci Lonjskog, Mokrog, Odranskog i Ribarskog polja, osnova su ljetne prehrane stoke

Piše: dipl.ing.Nikola Jagačić

Naši stočari pašnjakeovih poljakoristili su od davnina,koriste ih i danas, a koristit će ih i ubuduće za ljetnuprehranustoke (godišnje 6-7 mj. ovisno od vremenskih prilika).

stočari kažu da jegodinauspješna U sušnim godinamatlo ispuca i pašajevrlo oskudna

Obzirom da su Lonjskoi Mokro poljeproglašeniParkom prirode,flora i fauna su podmeđunarodnom zaštitom, što znači zadržavanjeprirodnogstanjakoje se ne smijedevastirati i mijenjati sustav korištenja.Pašnjaci se mogu koristiti na dosadašnjinačin, ali sa uvođenjemviše pašnogreda i poštivanja režima ispaše.

Naglašava se da dosadašnji način pašarenjapredlaže i zahtijeva“Eurotur",organizacija koja u ekološkom pogleduupravljaovim poljima,kojasu proglašenaParkom prirode, a odnosi se na Lonjsko i Mokro polje.

Pašnjaci su locirani na bazenskim,teškim,nepropusnimglej tlima, pa se radi razmjernodugog zadržavanjaoborinskih,zaobalnih i dolazećih voda u proljeće stoka prvo napasuje u ocjeditim tratinama, da bi tek kasnijeprešla na pašnjake. Pri tome se ne čeka povlačenje vode iz pašnjaka da se teren osuši kako bi mogao podnijetigaženje,niti se čeka razvojvegetacijesposobne za pašu.Vlažno tlo postajeugaženo, naročito od rova svinja i kopita, te se u rupama zadržava voda pogodna za razvojpužića i metilja.

Prirodne pašnjakemalo koriste tzv farmeri - veliki proizvođači mlijeka,jerkrave muzare uglavnomdrže u stajama, a malo jeonih kojikoriste pašnjake na okućnicama Ipak,najvećibroj isporučiteljamlijeka iz Posavine, iz dijelaMoslavačke Posavine i Pokuplja,ovisno jei vezano uz ispašustoke na prirodnimpašnjacima Stogatreba o prirodnim pašnjacimavoditi računa,jeroni čine bazu ljetneprehrane za više tisuća grlastoke,ponajviše goveda i konja.

Pod pašnjacima, o kojimaje riječ,nalazi se oko 32 300 ha,od čegana sisačko područjeotpada oko 14 000 ha Oni zauzimaju najnižeterene, neposredno uz obale rijeka i kanala, pa su najranijepoplavljeni, a poplavna se voda i najdužezadržava na tim terenima Bez obzira na melioracijskezahvate i brane RugvicaTrebež,sustav i iskorištavanje pašnjakaostali su isti kao ranije iako su se pašnepovršine smanjile. Na žalost smanjio se i broj stoke u Domovinskom ratu, a kapacitetipašnjaka mogu prihvatitidaleko veći brojgrla.

Pašnjaci se ne koriste racionalno, već stoka pase po cijelom pašnjaku, pa se tratina ne može oporaviti.Pašnjakegnojisamo stoka kojapase, balegunitko ne razbacuje, osim što se otopi i širom raznosi poplavnavoda Pase se do kasne jeseni. Sva stoka ostaje i pase dan i noć,dok krave muzare vraćajupastiri tzv “čeredari“, na večer kući na mužnju. Sigurno bi bilo zanimljivoispitati koliko mlijekakrave gubeidući kući iz pašnjaka,pogotovo ako su puteviblatni i udaljenost veća.

Koliko su poplaveštetne, toliko su i korisne ako se dogode ljeti,jerobogaćujutlo vlagom potrebnom za porasttrave, kad

Lošem stanjupašnjakadoprinosi činjenica da se pašnjacima ne posvećujedovoljnabriga,nastojeći iz njihizvući što više koristi bez ikakvih ulaganja i uz najnužnijezahvate Treba reaktivirati ranijedonešenu odluku o upravljanjupašnjacima, na prijedlogpoljoprivredne službe. Prvo treba znati vlasnika kojiće biti odgovoran za upravljanjepašnjacima Predlaže se formiranje komisijesastavljene od upravljača pašnjaka, od stočara - korisnika pašnjaka,stručnjakapoljoprivredne službe,predstavnika Parka prirode i dr.,što sami stočari na terenu zahtijevaju. Treba donijeti plan i režim ispaše. Treba odrediti visinu naknade za napasivanje i njenuraspodjelu, te dogovoriti potrebneradove kojetreba izvesti tijekomgodine na pašnjacima.

Na krajuse savjetujemljekarama kojedajujunice da za ove pašnjaketreba kod nabave imati u vidu tjelesnuvisinu grla.Naime, praksajepokazala da niske krave gazećiblato zagađujuvimena i ozljeđuju ih oštrim šašem idrugim raslinjem.

Racionalim korištenjemprirodnih pašnjaka i njihovimispravnim gospodarenjem, može se doći do većih količina mlijeka uz mnogo veći brojkrava muzara, te naročito,ekonomičan i najbolji način uzgojajunica na paši i bez skupocjenihnastambi

Mljekarski list

Intenzivna proizvodnja

krmnih kultura u slijedu na

oranicama

čega se stalno povećavabiogenost tla,ali smanjujerazvojbolesti i štetnika jer su krmne kulture koje se koriste u slijedu iz različitih porodica, pa nemajuiste bolesti i štetnike ili prekidajuciklus razvoja

bolesti i štetnika

Piše:prof. dr sc Zvonimir Štafa

ječilopolijeganje tih kultura potrebno je odabrati nosače prikladne za korištenje na isti način kao i osnovna kultura Obje trebajuprispjevati za uporabu u isto vrijeme i koristiti se na isti način (košnjom,napasivanjem) kao zelena krma,sušiti za sijeno, silirati ili za proizvodnju zrna (smjesežitarica i graška).

U gustonaseljenim ili u prigradskimpodručjima, s manjim površinama, nužna jeproizvodnja krmnih kultura u slijedu. U takvim područjimapovršine za proizvodnju krme su ograničene, pa se na njimamora krma proizvoditiintenzivno, tako da su površinestalno pokrivenekulturom To se postižesjetvom kombinacijakrmnih kultura ili smjesakrmnih kultura Tako se tijekomčitave vegetacijeosigura uvijekdovoljnokvalitetne zelene krme,za izravno korištenje, kojom se namirujupotrebestoke s količinom voluminozne krme visoke kakvoće

U tu se svrhu koristi čitav niz interpoliranih kultura (međukultura)kao zelena krma (košnjom, napasivanjem), dok se viškovi pospreme kao sijeno(akosu kulture prikladne za sušenje) ili kao silaža

Interpolirane kulture se uglavnom koriste kratko vrijeme tijekomvegetacije, u vegetativnom razvoju, ili na prijelazu iz vegetativnog u generativnirazvoj. Samo se neke mogu koristiti i u punojcvatnji, pa do formiranja zrna (djeteline,grašak,grahorice, kukuruz, zob i dr.),jersu u tom stadijurazvojanajkvalitetnije i daju najvišeprinosemase i hranjiva.

Dobro odabrane kulture izbalansiranih omjeraprikorištenju imajuuglavnomprednostipred čistim kulturama,jeruglavnom dajuviše urode mase, imajubolje izbalansirane omjerehranjiva, lakše se suše i s manjimgubicima. Stoka uglavnomrađe jedesmjese i više pojede.Smjesemogu imati gušćisklop,veću lisnu masu, pa radi togaboljekoriste svjetlo, imajuboljeraspoređenkorijenov sustav u tlu i u različitim slojevima.Zbog boljegrasporeda korijenovog sustava uglavnom ne konkuriraju na hranjivima i vodi Smjese se mogu brže vraćati na istu površinu u odnosu na čiste kulture Nakon košnje,smjese ostavljaju veću masu korijena i strni Smjesamakultura lako se prilagodi = agrotehnikaproizvodnje i korištenja krme zbog čegase uglavnommogu duže koristiti nego čiste kulture Nakon preoravanjasmjesamahunarkama,naredna kultura u slijedudajeobično od 10 do 30% veći prinos.

Neke kratkotrajne krmne kulture treba sijati u smjesama s drugimjerlako poliježu(grahorice,grašak i dr.). Da bi se spri-

Sjetvom i korištenjemkrmnih kultura u slijedu tlo je stalno pokriveno,čime je omogućen život mikroorganizama u tlu zbog

Doprinosznanosti rješavanju te problematike jevrlo velik jer se stalno selekcioniraju novi kultivari prikladni za uporabu na razne načine i za vrlo različite uvjete proizvodnje, a vrlo često i za manjepovoljne(suša,niske temperature i dr.), za različite rokove sjetve i uporabete intenzitete proizvodnje i korištenja.Istovremeno se utvrđuju i najpovoljniji agrotehničkizahvati u različitim uvjetimakojimabi se namirile potrebegospodarstva na količini te kakvoći proizvedene krme

Tehnika je takoder dala doprinosintenziviranjuproizvodnje i korištenjukrmnih kultura; obradom,sjetvom, i zaštitom, a naročito izravnom sjetvombroja zahvata u tlu usijavanjem određenih kultura u već postojeće usjeve, iliizravnom sjetvom u strn odmah nakon skidanjausjeva, smanjenjembrojaagrotehničkih zahvata kao prispremanjukrme te mogućnostirada i u manje povoljnimuvjetima, a naročito pri spremanju za sijenoilisilažu

Sve naprijednavedeno upućuje na veću uporabukrmnih kultura posebnointerpoliranih jerse s dvijekulture tijekomvegetacije postiževiše mase po jedinici površineodnosno postiževeća proizvodnjahranjiva.Kombinacijamakultura mogu se bolje namiriti potrebe na masi i hranjivima, ali i postići vrlo dobar slijedkultura za uporabu od ranog proljeća pa do jeseni.Dobrim rasporedompostiže se i dobar rasporedposlova na gospodarstvu, pa se mogu izbjećivršna

navode

opterećenja u proizvodnji i korištenju, osim u uvjetima kada su vremenske prilikeograničavajući čimbenik

Budući da dospijevavrijeme sjetvepostrnihusjevaovdjese

kojese u našim uvjetima mogu sijati i kojesvojom masom i kakvoćom, uz primjerenu agrotehniku mogu zadovoljitipotrebegospodarstva,pristižući u slijedu, što omogućava

izravnu ishranu na više načina. Kroz duže razdobljeviškovi proizvedene krme mogu se spremiti za zimu (sijeno,silaža) u čistoj kulturi ili u smjesama(sendvič silaže). m

Poljodjelci, dobre vremenske prilike u vrijeme žetve ivisoke prinose pšenice želi Vam Pioneer sjeme d.o.o.

Tehnologija koja daje više&

Pioneer sjeme d o o , Čulinečka cesta 2B/2,Zagreb

Telefoni: 01/2988-745, 2989-531, Mobiteli: 099/431-620, 099/431-621, 099/454-507

SAMO ZA ČITAOGE I PRETPLATNIKE MLJEKARSKOG LISTA

Nudimo Vam PP VEZIVO (ŠPAGU) provjereno visokekvalitete uz najpovoljnijeuvjete

Tip 350 (klupko 4 kg)

Tip 500 (klupko 4 kg)

JEDINSTVENA CIJENA

Tip 800 (klupko 2,5 kg) ZA SVE TIPOVE

PRILIKOM KUPOVINE U NAŠEM 1 4, 010) kn s Ke)

DISKONTUNA ŽITNJAKU (porezje uračunat u cijenu) (STARAPRVOMAJSKA)TREBA POKAZATI

BROJ MLJEKARSKOG LISTA U KOJEM SE

NALAZI OVAJ OGLAS

OČEKUJEMO VAŠU CIJENJENU POSJETU

Sve informacije na tel 01/2406-182 \ ha al

Hrana - glavni trošak u

proizvodnji mlijeka

Piše: dipl.ing.JosipHaluška

U proizvodnjimlijekanastoji se smanjitiproizvodnetroškove i povećati proizvodnju. To se postiže boljimtehnologijama i vlastitom proizvodnjomvoluminozne stočne hrane.

Posljednjihgodinacijenepoljoprivrednihproizvoda i njihovi međusobni odnosi jakosu varirali. Odnosi cijenapoljoprivrednih pro-

ostvarujuneznatnu dobit u proizvodnjimlijeka.Razlozi su niska proizvodnja po kravi, kao posljedica nedovoljnogiskorištavanja proizvodnihkapaciteta, ili drugi troškovi proizvodnje.

izvoda, a i mlijeka,utvrđivali su se na osnovu prodajnih i otkupnih cijena za ukupnupoljoprivredu, a međusobni odnosi izražavali su se prema cijenamakukuruza. Zbog stalnogekonomskogpoboljšanja proizvodnjemlijeka i pogoršanja ratarske proizvodnje,pariteti mlijeka u odnosu na stočnu hranu, izuzetno su povoljni.Nekada su odnosi mlijeka i kukuruza bili 1:1,2, dok su sada 1:0,40, što znači, da se za jednulitru mlijeka može kupiti četiri do petkgkukuruza Niti jedno krmivo, čak ni visokoproteinsko (sačmasoje), kao komponenta obroka,nijeskuplje od litre mlijeka,što jevrlo zadovoljavajuće.

Uzgojemgovedaprerađuju se krmiva u stočne proizvode. Ta prerada mora biti racionalna i ekonomična Za očekivati je da će troškovi materijala za preradubiti najveći i da će oni u strukturi cijene stočnih proizvodazauzimati glavno mjesto.Prema tome, osnovni materijal za proizvodnjumlijekaje krma od kojese tijekomprocesa proizvodnje stvara proizvod.

Krma jestalni trošak u proizvodnjimlijekakojegčini uzdržni i produktivni dio

Odnos uzdržne i produktivne krme, te količina, kakvoća i cijena, osnovni su činiteljikojiutječu na ekonomičnost i rentabilnost proizvodnjemlijeka.

Troškovi stočne hrane unazad dvije do tri godine su u stalnom padu.Bez obzira na niske cijene hrane,mnoga gospodarstva

Tablica 1: Sastav icijenavlastite krmne smjese za proizvodni dio obroka

Krmiva

Kukuruzna prekrupa

Stočno brašno

Sačma suncokreta

Sačma soje

Ječam

Mineralna smjesa

Ukupno:

Visina relativnogsudioništva krme u strukturi ukupnihtroškova proizvodnjemlijeka jeoko 50%.

Na velikim farmama udio krme u strukturi troškova nešto jeniži (od 40 do 50%), a na malim farmama iznad 50%

Utrošak krme po kravi ovisi o visini proizvodnjemlijeka, te kvalitetikrme,probavljivosti i učestalosti hranjenja.

Za zadovoljavanje osnovnih životnih potrebakrave morajudobivati kvalitetnu voluminoznu hranu (silažu,sijeno). Kod sastavljanja

dnevnih obroka za muzne krave, mora se voditi računa o povoljnoj strukturi obroka sa motrišta cijena pojedinihkomponenata i uravnoteženosti obroka. Krma mora biti kvalitetna, ukusna i probavljiva. Potrebno jevoditi računa o odnosu

voluminozne i koncentrirane hrane Za veću proizvodnju u hranidbi se dodajukoncentrati Hranidba krava treba se zasnivati na proizvodnjivlastite voluminozne krme, koja se koristi za uzdržne potrebe i

nižu produkcijumlijeka. Za veću proizvodnjumlijekaprave se dodatni obroci,koji se sastoje od koncentriranih krmiva Energetski dio koncentrirane krme treba biti proizveden na vlastitom gospodarstvu (kukuruz,ječam), a proteinske komponente(sačmasoje i suncokreta)kojegospodarstvo ne proizvodi,moraju se kupovati na tržištu. Iz gospodarskihrazloga treba izbjegavatikupovinugotovihsmjesa(za muzne krave),kojesu u pravilu skupe.Gospodarskijeopravdano kupovatiproteinskekomponente i pravitivlastite krmne smjesekoje su u sadašnjimuvjetimadvostruko jeftinije u odnosu na gotove smjese u tvornicama stočne hrane.

Tako naprimjer,gotovasmjesa za muzne krave u tvornicama stočne hrane stoji1,55 do 2,00kune (pokg), a sadrže 12 do 18% proteina

Pripremljenasmjesa od vlastitih komponenatapribližno iste hranidbene vrijednostistojiispodjedne kune (Tablica1),ilijegotovodvostruko jeftinija u odnosu na kupovnu

Navedena smjesasadrži 1,15H.j. u kg i 15,7%sirovih proteina, a cijenaiznosi 0,93kuna. Smjesa se koristi za produktivni dio obroka Za svaku litru mlijeka, iznad 10 litara,dodaje se 0,5kgsmjese.

Ulaganjem u vlastite krmne smjese od 0,5kg za litru mlijeka dobije se vrijednost od prekodvije kune,kolika je prodajnacijena mlijeka.Takojerazlika u cijeni proizvedenog kg smjese i kupljene smjese oko 3,5kune.

U strukturi obroka (Tablica 2) najjeftinije je Hij.iz kukuruzne silaže (0,50), a najskuplja iz sijena (1,20), čak skuplja od H.j. iz krmne smjese(0,80).

Zato se u obrocima krava treba davati više silaže (2025 kg), a manjekoličine sijena(34 kg).

Cijenakukuruzne silaže uzima se na bazi prosječnihprinosakukuruza i tržne cijenekukuruza, uve-

ćano za troškove siliranja. Ako se ne zna proizvodnacijenasijena, nju nijerealno određivati na bazi kukuruza Obiteljskagospodarstvakoja imajumalo zemlje i drže 2 do 3 krave, a nemajuvlastitu mehanizaciju,morajuplaćatiuslugespremanjasijena, što povećavacijenu. Tim gospodarstvimabolje se isplati kupovatisijeno. Veća obiteljska gospodarstvakojaposjeduju vlastitu mehanizacijutrebajuproizvoditi sijeno za svojepotrebejerje unosnije u odnosu na drugekulture

Utrošak energije u Hjj., kao i cijenalitre mlijeka u hrani,opada s rastom proizvodnjemlijeka.

Utrošak koncentrata za jednu litru mlijekaraste kako raste proizvodnja, a isto tako i cijenaHij. raste, što jeprikazano u tablici 4 Na osnovi dnevnih obroka i godišnjeg nivoa proizvodnje mlijekamogu se izračunati godišnje potrebestočne hrane (Tablica 3).

Štojeveća proizvodnja, ekonomski su učinci bolji. Samo visoka proizvodnja po kravi može biti rentabilna i ekonomična (Tablica 5).

Da su u navedenim obrocima korištene gotove kupljenekrmne smjeseumjestovlastitih,cijena obroka povećala bi se za 30%,a time i ukupnitroškovi

Postojijakaveza između rasta proizvodnje i troškova hrane (Tablica 4).

utrošak H.j.veći. CijenajedneH.j. treba biti manjaod 50% prodajne cijenemlijeka. Na temeljutroškova hrane mogu se izračunati ukupni troškovi i cijenajednog HD ililitre mlijeka(Tablica 5).

Za obračun prihodakorištena je cijena od dvijekune.

Rastom proizvodnjemlijeka rastu ukupnitroškovi hrane, no prosječnitroškovi po jediniciproizvodnjelitre mlijeka su niži Isto tako prihodi i financijski efekti rastu s rastom proizvodnje.Vidljivo jekako ekonomska uspješnost ovisi značajno o strukturi obroka i cijeni hrane Prema odnosima cijene vlastite i kupljenestočne hrane, osnovni preduvjetracionalne proizvodnjemlijekajeproizvodnjavlastite kvalitetne stočne hrane s uravnoteženim obrokom. m r-

Cijena i utrošak hrane, te troškovi hrane,osnovni su preduvjet ekonomične proizvodnjemlijeka.

Navedeno jeda troškovi hrane sudjeluju u strukturi troškova s najmanje50%. Utrošak H.j. za jednu litru mlijekajeispodjedan,pri čemu jena nižojrazini proizvodnje

SJEMENARNA Lare

doo

Zagreb,Trgkralja

Tomislava 19

tel : (01)4321 43,48 19265

fax: (01) 43 18 03

Zvonimira 80

PJ. VINKOVCI,Kralja

tel :(032) 33 23 92

tel ifax: (032) 31 65 84

SKLADIŠTEVELIKA GORICA

TrgkraljaTomislava 9

tel ifax: (01) 72 20 65

PROIZVODIMO,DORAĐUJEMO, IZVOZIMO I UVOZIMO TE PRODAJEMO

NA VELIKO I MALO sjeme:

ratarskog,krmnogi industrijskogbilja, a osobito stočnikelj,trave,djetelinsko travne smjese, sudansku travu,stočnumrkvu,stočnigrašak,grahoricuozimnu ijaru,crvenu, bijelu i švedsku djetelinu,inkarnatku,lucernu i smiljkitu, te trave za ukrasne tratine i športsketerene.

Zatim najširi izbor sjemenapovrća,cvijeća izačinskogbilja.

Vrtne alate i zaštitnasredstva

Sve se to možedobiti u veleprodaji na gornjojadresiiliu vlastitojmaloprodaji i poljoprivrednim

apotekamaširomHrvatske

KAVIZTAET

Kalcij i fosfor značajni

minerali u hranidbi goveda

Piše: dr sc StjepanFeldhofer

štane stanice više se ne obnavljaju, a neke se čak i smanjuju. Tako dolazi do omekšanjakosti (osteomalacije i osteoporoze) i do češćih prijelomakosti

fetusa (ploda), a tijekomrasta fetusa sve se više povećava.Osnovnu strukturu u kostitna čini organska tvar kolagenkojidolazi u obliku vlakana i fibrila (fibroznih bjelančevina)povezanih u mrežaste snopove

Na fibrile kolagenapostupno se talože minerali kalcija,fosfora i drugikojidajukostima tvrdoću i stvarajukoštane lamele (trabekule).Koštane lamele se pružaju u smjerurasta kosti i maksimalnogpritiskatežine i snage tijela. Na tajnačin trabekule daju kostima čvrstoću i otpornost na grubemehaničke utjecaje i smanjujumogućnostprijeloma.

Kalcij(Ca) i fosfor (P)vrlo su značajniminerali,posebice za rilade i rasplodneživotinje, krave u reprodukciji i proizvodnji mlijeka.Oni čine temeljnugrađu kosti i zubi životinja. Sadrže ih mnogiorganskispojevi,sudjeluju u mnogim procesimaizmjene tvari,utječu na podražajživaca i kontrakcijumišića, na propusnost stanica za tekućine i neke hranjive tvari, na aktivnost nekih hormona i enzima,češće na mliječnost i plodnostkrava

Izgradnja i sastav kosti

Kosti sadrže najvećuzalihu kalcija i fosfora u organizmu životinja.Količine kalcija i fosfora u organizmuživotinja su neposrednopovezane, a u ukupnoj količini mineralnih tvari kosti nalazi se oko 37% kalcija i 18,5% fosfora Osim kalcija i fosfora u kostima se nalazi dosta natrija, magnezija,kalija i klorida

S mineralima kojisudjeluju u okoštavanju, u kosti češće dolaze i neke štetne tvari iz okoliša s kojimamogu biti onečišćena krmiva,kao radionukleidi (stroncij) i teški metali (olovo).Onečišćenjase talože u kostima, a tijekomživota ta se količina povećava i zauzima mjestokalciju, fosforu i drugimmineralima Budući da se teško izlučuju iz organizmamogu biti uzrok mnogimoboljenjima kosti Metabolizam kalcija i fosfora

Svi minerali kojisudjeluju u mineralizaciji kosti dolaze iz krvnog seruma Morajuse davati u stočnojhrani kako bi se resorbirali u crijevuživotinja.

Unutar koštanih lamela ostaju šupljine(lakuneiliHaversovi kanali) u kojimase nalaze žive koštane stanice (osteociti)koje sudjeluju u rastu i zaraštavanju oštećenih kosti Haversovi kanali služe i za prolazkrvnih kapilara i živčanih završetaka prekokojih kosti dobivajuhranjivetvari, a prekoživčanih završetaka šalju se podražaji u ostale dijelovetijela.

Količina kalcija i fosfora u krvi homeostatski je regulirana(usklađena)tako da koncentracija ukupnogkalcija u krvnom serumu govedanormalno iznosi oko 5 mEq/I, a fosfora oko 8,9mEq/I. U slučajunedostatka minerala u krmivima ili slabe resorpcije iz crijeva,organizamreagira tako da povlačikalcij i fosfor prvenstveno iz kosti i tako održava optimalnekoličine u krvnom serumu

Mineralizacija(osifikacija) kosti poćinje već u najranijoj dobi

Kosti mladih životinjasadrže 25% vode,45% mineralnih tvari i 30% organsketvari S većom dobi životinjasmanjuje se količina vode u kostima, a povećavakoličina minerala Sadržajorgansketvari bitno se ne mijenja. U joškasnijoj dobi postupnoslabi izmjenatvari i minerala u kostima,mnoge ko-

Regulacijakalcija i fosfora u krvnom serumu jepodutjecajem kalcitonina,hormona štitnjače (tireoideje)kojipojačavataloženjeminerala u kostima i sma-

list

njujekoncentraciju u krvi Nasuprotkalcitoninu djelujeparathormon,hormon paratireoideje tako da se oslobađajukalcij i fosfor iz kosti (djelujeosteolitički) te se povećavanjihova resorpcija i koncentracija u krvi Na tajse način održava stalna koncentracijakalcija i fosfora u krvi

resorpcijukalcijevihiona potrebnajeniska pH vrijednost, stoga se kalcijnajvišeresorbira u prednjemdijelutankogcrijeva nakon djelovanjaželučane solne kiseline

činu fosfora ugrađuju i u svoje mikrobne bjelančevine,posebice u nukleinsku kiselinu kojasadrži oko 10% fosfora.

Resorpcijukalcija može oslabiti veća količina fosfata i oksalata u krmivima jer se u crijevnom sadržaju vežu s kalcijem u teško topivespojeve.

Fosfor se nalazi u velikom postotku u kostima, a sadrže ga i mnogiorganskispojevimekanog tkiva Dolazi i kao metabolit u izmjeniugljikohidrata, masti i bjelančevina, a sadrže ga i mnogi enzimi Fosfor se najvišeresorbira u tankom crijevu,pasivno i aktivno,slično kao i kalcijpreko bjelančevinastihprenositelja uz pomoćvitamina D

Na rast kosti i okoštavanje mogu indirektno utjecati i neki drugihormoni,kao hormoni prednjegrežnjahipofizepreko nadbubrežne žlijezde(adrenokortikotropnihormoni),štitnjače (tireotropnihormoni) i jajnika (estrogenihormoni).

Prema tome, već izgrađeno koštano tkivo nijemrtvo i stalno je pod utjecajemizmjenetvari i koštanih stanica osteocita, vrlo pokretnihstanica kojemogu ući u krvotok i mogu se brzo premještati unutar kosti

Resorpcija i iskoristivost kalcija i fosfora iz krmiva ovisi o vrsti i porijeklu,kemijskomsastavu i topljivostimineralnih spojeva,kao i o stanjuprobavnog sustava životinja. Od mineralnih

Resorpcijakalcija i fosfora ovisi i o potrebamaorganizma, a povećava se kod visokobređih krava u razdobljuvisoke laktacije, te kod mladih životinja za intenzivnograsta u okoštavanja skeleta. Na tajnačin prilagođava se većim potrebamaživotinja.

Vitamin D općenitoutječe na boljuresorpcijukalcija i fosfora, pojačavaaktivnu resorpciju u crijevuprekospecifičnihbjelančevina,poboljšavapropusnost staničnih membrana za kalcij i fosfor,potičerast organskestrukture kosti (kolagena),mineralizaciju kosti i održava normalne odnose koncentracijekalcija i fosfora u krvi

Resorpciju, kao i iskorištavanjekalcija i fosfora (osifikaciju),pomažeaktivnost alkalne fosfataze kojapotičerast organske strukture kosti i nalazi se i u stanicama osteocita

Hranidbene potrebekalcija i fosfora u goveda

Osim vitamina D,na resorpciju kalcija i fosfora i na okoštavanje, utječe i vitamin A,vjerojatno u vezi sa specifičnimdjelovanjem koštanih stanica osteocita.

cijevikarbonati iz sedimentiranih ljušturaškoljki i puževanego vapnencidolomitskogporijekla, a od fosfata FOSFONAL (monoamonijevfosfat).

Kalcij se slabo otapa i resorbira u buragutako da se kroz sluznicu predželudacaresorbira samo 1,1%do 4,7%kalcija, a u sirištu oko 8,7 % kalcija. Za razgradnju i

U biljnimkrmivima fosfor često dolazi vezan za fitinsku kiselinu U tojvezi fosfor jeteško topiv i teško se resorbira kod životinja s jednodjelnimželucem U preživačafitinski fosfor se lako razgrađujejerburagovimikroorganizmidobro razgrađuju fitinske spojeve, a značajnukoli-

Nedostatak kalcija može biti uzrok pojavamamekih i slabih kosti (rahitis,osteomalacija i osteoporoza).Životinje se slabo drže na nogama, duže leže i teško se podižu,javljaju se bolesti ležanjakrava prije i poslije poroda (paraplegije i puerperalna pareza), može doći do pobačaja, rađanjaslabe ili mrtve teladi, zaostajanjaposteljice,grčeva i živčanih poremećaja. To su češće pojavekod krava s visokom mliječnosti,jerkrave gube velike količine kalcija i fosfora izlučenim mlijekom(prosječno1,21 g Ca/l mlijeka i 0,95 g P/lmlijeka).

Krmni obroci govedamoraju sadržavati kalcij i fosfor prema tablici 1

češće je uzrok dužem međubremenom razdoblju(produljuje se vrijeme do ponovne oplodnje), poremećajima u gonjenju(nepravilan i produženestrus),slabijoj plodnosti (“preganjivanje krava") i zaostajanjuposteljice (retentiosecundinarum).

(0,8%),travna silaža (0,23%), slama leguminoza(1,0%).

Smatra se da je optimalan odnos Ca:P u hranidbi širi; ima više kalcija, što jedopustivo ako se govedaslobodno kreću u prirodipodutjecajem sunca i ako dobivajudovoljnovitamina D u hrani

Dnevne potrebekalcija i fosfora ovise i o mliječnosti krava (Tablica2).

Nedostatak fosfora i nepovoljanodnos prema kalcijuslabi iskorišćivanje_krmiva,pogoduje probavnimporemećajima, pogoršava opskrbuorganizmabjelančevinama i energijom. Na taj način fosfor može utjecati na tjelesni rast i prirasttjelesne mase, proizvodnjumlijeka i plodnost krava Nedostatak fosfora

Dobra pašai dobro sijeno sadrže za preživačedovoljno kalcija,posebice ako u tratini ima više djeteline. Dobre djetelinskotravne smjesesadrže oko 0,3% kalcija i 0,1%fosfora, a sijeno 0,9% kalcija i 0,3% fosfora. Međutim,zbogsuše ili ispiranja tla obilnim padalinama može doći do značajnogsmanjenjaovih minerala - posebicefosfora - u krmivima

Od biljnihkrmiva mnogo kalcijasadrže djetelina i lucerna (0,370,40%), suhi repinirezanci

Fosfora najčešćenedostaje u osnovnim voluminoznim krmivima zbog nedostatka u tlu, nedovoljnegnojidbe,kasne košnjeprezrelihkrmiva,lošegsušenjazelenih krmiva,iliako se daju velike količine grubihvoluminoznih krmiva Često u travi ima samo oko 0,08%, a u livadnom sijenu0,1% i manje fosfora Zelena krmiva treba stogauvijek kositi na vrijeme(prijecvjetanja većine trava), u više otkosa, a posebnupažnjutreba posvetiti dobrom sušenju i čuvanjusijena.

Uljanesačme sadrže više fosfora,primjerice:sojinasačma 0,25% kalcija i 0,6% fosfora, suncokretova sačma 0,3%kalcija i 0,98%fosfora, a sačma uljane repice0,4%kalcija i 0,9%fosfora Mnogo fosfora sadrže ovojnice zrnjažitarica (kaopšeničneposije 1% fosfora, a samo 0,08%kalcija).

Krave - hranjenelošim sijenom, slamom,kukuruzovinom, repom i sličnim voluminoznim krmivima - obično ne dobivaju dovoljnokalcija, a još manje fosfora Stogaje često izrazita nestašica kalcija i fosfora u zimskojhranidbi i uz ekstenzivno držanjekrava

S obzirom na visoke potrebe visokomliječnih krava i česti nedostatak minerala u osnovnim krmivima,nužno je u krmne obroke dodavati dopunskakrmiva (superkoncentrate i premi-

kse) s većim postotkomminerala kalcija i fosfora ili dodatke kao: vapnenac (stočnakreda),koštano brašno,kalcijevefosfate,natrijevefosfate,KAFONAL, FOSFONAL, amonijevefosfate i slično

čavaju iliponištavaju u djelovanju (sinergisti i antagonisti), a pored kalcija i fosfora životinjemoraju dobivati i drugeminerale kao: natrij,magnezij,željezo,bakar, cink,kobalt,selen i druge.

Sadržajkalcija i fosfora u pojedinimproizvodima i mineralnim dodacima ovisi o porijeklu i sastavu proizvoda ili o proizvođaču, što se mora vidjeti iz deklaracijeproizvoda.

U visokojproizvodnjimlijeka često jeteško održavati pravilne odnose kalcija,fosfora pa i drugih minerala,jer se minerali ponekad međusobno nadopunjavaju,poja-

Na resorpcijukalcija i fosfora mogu utjecatimnogiendogeni čimbenici kojiusklađujupotrebe s resorpcijom i iskorištavanjem u organizmu.Tako se resorpcija smanjujeako jevisoka koncentracijakalcija u krmivima, i obratno - povećava se uz hranidbu s krmivima u kojimaje malo kalcija. Ova se pojavamože iskorišćivati kod visokomliječnih krava tako da se predtelenjesmanji količina kalcija i drugihhranid-

Othrana teladi napajanjem

Piše:dipl.ing.Nikola Jagačić

To je tretman s posebnim uvjetima za što treba mnogo iskustva i pažnje, a može se vrlo dobro i uspješnoprovesti u povoljnimprilikama. To jenaj-

mlijeko. No iz iskustva se zna da se is razmjernomalim količinama mlijeka, u prvo vrijemeneobranog a poslije i obranog,može odgojiti telad kojaostajezdrava i sposobnatijekomživota

čin othrane teladi Prakticira se kod ranog odbijanja kada telad treba što prijeprihvatitiprehranu sijenom i koncentratom

Tele u prvo vrijeme,nakon poroda treba dobiti mlijeko (kolostrum)svojematere kako bi pročistilocrijeva i opskrbilo se nužnim sastojcima. Neko vrijeme vladalo jemišljenje da jenajbolji način odgojateladi ako ono što više i što duljedobiva puno

benih sastojaka što će poticati adaptacijukrava za boljuresorpciju i iskorišćivanje krmiva Takva adaptacija dobro će doći nakon telenja, u uvodu u mliječnost, kada se povećavaju potrebe organizma za hranjivim sastojcima, a krave nisu u stanju uzimati veću količinu krmiva zbog slabijeg tonusa probavnihorgana i restriktivne hranidbe.

Za boljuresorpcijukalcija i fosfora kravama jeuvijekdobro davati i odgovarajućukoličinu vitamina A i D m

(nastavlja se)

Napajanje ima svojihprednosti:

- može se kontrolirati količina mlijeka

- dio punog mlijekamože se zamijenitiobranim mlijekomili zamjenicom za mlijeko, pa se razvojteleta upravljaprema interesu odgajivača

Mlijeko se nalije u posudu u koju se uroni ruka, a prsturonjene ruke gurne u teleća usta čime se imitira majčinasisa U tom momentu tele sisajućipomalopije mlijeko, te se priuči na napajanje. Naročito treba paziti na čistoću Postoje i specifičnenaprave, kante s umjetnimgumenimsisama

- odbijanjeteleta jelakše jerje odvojeno od majke

Mlijeko za napajanje mora biti toplo, oko 35 “C Za napajanje treba vještine i znanja, a i strpljivosti - tele ne smijepopiti svojobrok naglo.

Kao i kod sisanja, već sa 2 - 3 tjednastarosti teletu se može početi davati uz obrano mlijeko prvoklasnosijeno,lucerna i koncentrat Teletu se natrljagubica s koncentratom kojitele prvo počne lizati i tako se priuči na uzimanje koncentrata Nikako i nikada stavljati u mlijeko za napajanje posije ili koncentrat, jernam je iskustvo pokazalo da tele može oboljeti od upalepluća. m

Njega papaka

PODSJEĆAMO

Piše: dipl.ing.Nikola Jagačić

Papakmože puknuti i inficirati se što izaziva jakebolove, a liječenje može potrajatidulje vremena U stajama i mjestima gdjegovedastojedugona vlažnoj podlozidolazi do maceracije kože i panaricijumakojiizaziva jaku bol,što se odražava u smanjenju proizvodnjemlijeka i umanjenjemprirastatjelesnetežine, ako se radi o tovnojstoci

Maceracijakože u blatu ili gnoju,zatim sitne povrededo kojih se lako dolazi omogućuju infekciju s uzročnicima nekroze čijije vijekliječenja vrlo dug (spherophorusnecrophorus).

Do danas nijesigurno da li je tojbolesti možda uzročnik virus

Jedna od vrlo važnih zootehničkih mjerajeodržavanje i njega papakakod svih vrsta goveda, naročito kod krava muzara, a koja mjeraje direktno vezana na uspjeh u proizvodnji.

U stajamagdje se ne vodi dovoljnoračuna o vlažnosti podaležišta velika jemogućnostoboljenjapapaka.

Proizvodni proces trpi,jerpapci mogu trunuti,stoka kleči na koljenima, često liježe, ne uzima hranu,postajebezvoljna i apatična

Neki stručnjaci su mišljenja i tvrde da oboljelakrava uslijed bolova papaka,slabijeguzimanja hrane i njenogiskorištenja može izgubiti i do 30% mlijeka.Koliki jetek gubitakmlijeka, ako oboljelakrava na papcimamora ići nekoliko kilometara po tvrdom putuna pašnjak.

Naročito ako stoka ne odlazi na pašnjakepapcistalno rastu, životinje teško stoje,muče se i često liježu, čime dajuznati da se radi o oboljenjupapaka, a najčešće se radi o panaricijumu (gnojnaupala).

Krava s bolesnim papcimaniti ne popase dovoljnukoličinu trave uslijedtežegkretanja.

U literaturi se navodi da su kod nekih govedagenetskiuvjetovano papciuži i premaliobzirom na debljinunogu, što jeteža konstitucijskapogreška, a nema veze s panaricijumom iako su simptomi u ponašanjuživotinje slični

Da grlošto prijeozdravi i da se spriječemogućeveće posljedice treba što prijeoboljelipapakdobro pregledati,očistiti,obrezati i temeljitoskinuti nekrotično tkivo Pri tome se ne treba plašiti krvarenja. Na tako očišćeno i pripremljenomjestostavi se otopina od 50 cem formalina, 60 cem fenola u 500 cem vode, te se stavi zavoj. U lakšim slučajevima i ako se oboljelogrloodmah po oboljenju tretira može se koristiti krolin ili jod.Kod jačegširenjanekroze i 20% bakarni sulfat ilikalijev permanganat.Postoje i druginačini liječenja sa sulfo i sličnim preparatima što jeu ocjenistručnjakaveterinara.

No,sigurnojenajbolje da je stoka na suhom, na dobro dreniranom tlu, da jena suhojstelji i da u ispustima nema blata,jer u protivnom slučajuterapija neće mnogo pomoći. Tu važnu zootehničku mjerukao i liječenje može provesti svaki iole obučeni stočar, čime se izbjegavajutroškovi liječenja, a povećavaproizvodnja. [il SVE

Sve navedeno su razlozi koji nas prisiljavaju da se moramo stalno brinuti o održavanjupapaka,da ih njegujemoobrezivanjem i čestim čišćenjem. Da stoku držimo na suhom stajalištu, na suhom podu,a liječimo ju što prije, ako jeoboljela.

jamca

Transportna tetanija

Piše: dr sc StjepanBanožić

portnetetanijejevelika, pa od oboljelih može uginuti i 90% krava Ako se životinja ne liječigotovo sigurnougine,iako se ponekad usprkosliječenjuopćestanje ne poboljšava, pa tada kravu treba iskoristiti zameso

transport kada se grladirektno s pašnjakautovaruju u prijevozno sredstvo Mehanizam bolesti još nijepotpunoprotumačen, ali jeu načelu sličan onome kod pašne tetanije.

Transportnatetanijadolazi kod muznih ibređih krava u transportu, ali obično tek prvidan nakon istovara Njezinnastanak uzrokuje neprimjerenprijevozkamionom, željeznicom i brodom,zatim vremenske neprilike,prenatrpanost prijevoznogsredstva,dugotrajanje vožnje,naglokočenje i prevelika brzina,velika vrućina, a životinje su bez vode i hrane. Neprimjeren jei

Kod pojavebolesti krava je nemirna i prestrašena,škripi zubima i slini, a mogu se pojaviti i grčevi.Disanje jeotežano iubrzano kroz proširenenozdrve,bilo je veoma ubrzano (do150 udaraca u minuti).Tjelesnatemperatura ostaje u granicamanormale. Kasnijenastajeslaboststražnjegdijela tijela. Krava žeđa,ali ne pokazuje interes za hranu U hodu zanosi, a nakon što se sruši više ne ustaje. Kravajesve više pospana, na kraju pada u komu i zabacujeglavu uz grudnikoš. Smrtnost od trans-

Sterilitet ili jalovost goveda

Piše:Antun Kostelić,dipl. vet

Sterilitet ilijalovostženskih životinjajeporemećaj u reproduk-tivnojfunkciji.Životinjanijesposobna zaoplodnju,nošenjeplodaili rađanježivih i za život sposobnih mladunaca U uzgojumliječnih govedaciljnamjeimatijednotelenje u 365 dana,odnosno 305 dana laktacijui60 dana suhostaj.Akojekrava jalova,tajperiod se produžuje i dolazi do gubitaka u vidu liječenja i proizvodnjemlijeka,jer se produžujeservisni period.Jalovost dijelimo u dvijeskupine: u prirođenu i stečenu jalovost. U danjašnjevrijeme čak u 20 % ukupnejalovostinije mogućeutvrditi praviuzrok.

Čim se pojavibolest treba odmah pozvativeterinara, jer od brzine njegoveintervencije zavisi ishod bolesti Kada bolestbrzo napreduje liječenjenijeučinkovito iživotinja ugiba.Oboljeleživotinje, ako su već kod njihnastupilekomplikacije u obliku propadanjasrčanogmišića,tjelesnemuskulature ijetre, ne treba liječiti.

Osnovna preventivnamjeraje držanjepašnihkrava 24 sata prije transportaustajinaobroku kvalitetnogsijena. Osim suhe hrane kravama treba prijetransportaosigurati mir i odmor,kako bi u prevozno sredstvo ušle potpunoodmorene. [i

nice,puerperalnainfekcija (lokalna i opća),puerperalnaintoksikacija.

Nepravilnosti u građispolnihorgana junicekarakterizirajunedovoljnorazvijenijajnici, malamaternicai smežurana stidnica s rodnicom Svaku uočenu nepravilnost u građi spolnihorgana junicemoramo prijavitiselekcijskoj službi da bi se proučilanjihovanasljednost i spriječilonjihovoširenje.

STEČENA JALOVOST Uzrok stečene jalovosti su upalnepromjene na pojedinimdijelovimaspolnih organajuniceilikrave,ciste najajnicima,tenepravilnodržanjeihranidba krava prijeporoda i u peurperiju (babinju).Zarazne ili parazitarne bolesti isto mogu dovesti do privremene ilitrajnejalovostikrave,junice ilibika

PRIROĐENA JALOVOST U tu skupinujalovostispadajuprirođene nepravilnosti u građispolnih organa junice.Najčešće su nasljedne (genetske)prirode,tetakveživotinjemoramo isključiti iz uzgoja.

Upalaspolnihorgana (maternice, grljka,rodnice)posljedica je ozljedanastalih porodomživotinje ili kao posljedicabolesti koje se javljaju u puerperiju:zaostajanje posteljice,uvrtanje i izvala mater-

Ciste na jajnicima se učestalo javljaju kod visoko mliječnih krava (laktacijskisterilitet), a posljedica su nedostatne ishrane vitaminima (A,D, E, betakaroten) i mineralima (kalcij i fosfor).Ciste se javljaju i kod pretilih(predebelih) životinja.Posljedica cisti na jajnicima su: tjeranje u nepravilnim razmacima,izostanak tjeranja, stalno tjeranje ili ovulacija u nepravilno vrijeme. U današnjevrijemeveterinari uspješnoliječeciste na jajnicima hormonskim preparatima, a također pomoćuhormonskih lijekova mogu regulirati ispolniciklus. Da bi spriječilipojavebolesti u razdoblju nakon poroda, a posljedično tome i mogućujalovost,junicu ili kravu moramo držati u čistim i prozračnimstajamaprije i poslije poroda.Hranidba mora biti kvalitetna (izbalansirana), ne preobilna, uzobavezne mineralne ivitaminske dodatke (stočnacigla ilikamen).

MUŽNJA

Cišćenje uređaja za

mehaničku mužnju

Piše: mr sc Alen Džidić

U modernojproizvodnji mlijekasve veća pažnjapridaje se čišćenjuuređaja za mehaničku mužnju.To je važno i za proizvođača i za prerađivačamlijeka. Proizvođač time dobiva visokokvalitetno mlijeko i smanjuje mogućnostinfekcijekrava patogenimmikroorganizmima, dok prerađivačdobiva kvalitetnu sirovinu za preradu.

Pravilno čišćenjepostiže se kombinacijomkemijskih,termalnih i fizičkih postupaka. Mogućnostgreškepričišćenju može biti u bilo kojem od ta tri postupka.

očistiti vanjskedijeloveuređaja toplomvodom od svih nečistoća

Nakon svake mužnje,procedura čišćenjaunutrašnjosti uređaja za mužnjusastoji se od četiri dijela:

8)Dodatno vakuum crijevo za ispiranjesisnogsklopa(uslučaju da imate vakuum vod u štali).

Dnevna proceduračišćenja za mehaničkumužnjukantom

1)Ispiranje vodom zagrijanom na 27 "C - 62 *C (bitnajezbog ispiranjauređaja za mehaničku mužnjuod zaostalogmlijeka)

Nakon mužnjepotrebnoje očistiti vodom i četkom vanjski dio uređajaza mužnju.Za ispiranjeuređajakoristimo oko 9 litara čiste vode Voda se stavi u plastičnukantu,uključi se uređaj za mužnju i uroni se sisni sklop u vodu Nakon ispiranja, vodu koja se nakupila u muznojkanti, odstranimo iz štale Ukoliko uočite ostatke mlijeka u muznoj kanti,dodajtejošvode i ponovite postupak.

Gospodarstvo treba imati sljedeću opremu za čišćenjeuređaja kod mehaničke mužnje:

1)Instalaciju za toplu i hladnu vodu blizu muznog mjestate mogućnostspajanjacrijeva za polijevanje;

2) Jednu ili više plastičnih kanti,odgovarajućečetke,neophodne kemikalije s menzurama;

3) Odgovarajućespremište opreme za čišćenje,uključujući i kemikalije;

4)Termometar (0100 *C);

5)Plastične rukavice za rukovanje s kemikalijama;

6)Jednu malu plastičnu iligumenu kadicu pogodnu za pranje muzne opreme u blizini pipeza vodu;

7) Metalne držače i kuke za spremanjeočišćene opreme;

2) Pranjevrućom vodom s deterdžentom (služi za uklanjanje proteina i masti).Preporučena temperatura vode i doza deterdženta obično se nalazi na naljepnicikutijedeterdženta koji koristite Temperatura na početku ove faze čišćenja jeblizu maksimalne temperaturekoju grijač vode može proizvesti (90*C -120 *C).Kvaliteta čišćenjamanja jekod manjetemperaturevode;

Sljedećikorak je čišćenje deterdžentom (obično na bazi klora)koji se otopi u vrućojvodi Potrebna količina vruće vode i deterdženta otisnuta jena naljepnici kutijedeterdženta Uobičajenose koristi oko 15 I vode po muznojjedinici.Temperatura vode trebala bi biti 90 *C Ukoliko nemate grijač za postizanje te temperature,koristitite maksimalnu mogućukojumožete postići Poslijepranjadeterdžentom potrebnojeizvršiti ispiranje vodom.

Nakon togapotrebno jeizvršiti ispiranjeorganskomkiselinom i mlakom vodom

Dnevna proceduračišćenja za mljekovod i izmuzište

3)Ispiranjeorganskomkiselinom obavlja se na krajukako bi se odstranile zaostale nakupine minerala iz mlijeka.Niski pH dobiven nakon čišćenjakiselinom spriječava rast bakterija dok uređajza mehaničku mužnjunije u uporabi.Ispiranje se može obavljatihladnom ili toplomvodom, ovisno o tome koju kiselinu koristite. Obično jetemperatura vode otisnuta na naljepnicikutije s kiselinom;

Priječišćenjaunutrašnjosti uređaja za mužnju,potrebnoje

4)Sanacija se obično obavlja deterdžentom na bazi klora, i to neposrednoprijemužnje,kako bi se uništile bakterijekojesu još prisutne u uređaju za mužnju. Ukoliko se budete pridržavali pravilneprocedurečišćenja vaše muzne opreme, kvaliteta mlijeka i zdravlje vaših krava bit će bolji.

Organizacija stada koza pod

selekcijskim obuhvatom

Piše:dipl.ing.Karmen Sinković

Za uspješnuprovedbusvakog Uzgojnogprograma, pa tako i “Programagojidbenogstvaranja koza u RepubliciHrvatskoj“, potrebnoje obaviti pojedine predradnje, kao što su formiranje stada koza,njihovaveličina te njihovaorganizacija vezana za pripadnostskupinamaprema kvaliteti grla u stadu

Svako grlokojepripadapopulaciji koza u RepubliciHrvatskoj, a nijeupisano u Upisnik uzgojnovaljanihgrlapripada proizvodnomstadu Znači, to su sva stada koza kojanisu pod selekcijskimobuhvatom Iz skupineproizvodnih stada formira se skupinaupisanihstada.

Upisanostado je stado koza pod selekcijskimobuhvatom sa sljedećimkarakteristikama:

Sva stada koza upisana u Upisnikuzgojnovaljanihgrlapri Hrvatskom stočarsko selekcijskom centru, razvrstana su u nekoliko skupina bez obzira da li se radi o intenzivnom,ekstenzivnom ili poluekstenzivnom načinu uzgojakoza Da bi se lakše shvatilo značenjetih skupina, stada su razvrstana prema datoj shemi:

- grla u stadu pripadajujednoj iliviše pasminailiženska grlapripadajujednojpasmini, a muška grlapripadajudrugojpasmini, pa tako govorimo o grlimarazličitog pasminskogsastava ili o stadu u pretapanju(stadokod kojegse obavljapretapanjejednepasmine u drugumora imati dozvolu od strane Hrvatskogstočarsko selekcijskogcentra za pretapanje ili dozvoljenokrižanjedviju i više pasmina)

- od dokumenata za grla u upisanom stadu može se izdati jedino POTVRDA O PORIJEKLU kojom se potvrđuje da jegrloupisano u Upisnikupisanihuzgojno valjanihgrla te porijekloživotinje ukoliko ježivotinja duže podselekcijskimobuhvatom i ima poznate roditelje ilijednog od roditelja.

- svako grlokojepripada tom stadu mora biti upisano u Središnjipopisupisanihuzgojnovaljanih grlakojise vodi priHRVATSKOM STOČARSKO SELEKCIJSKOM CENTRU, kao jedinojovlaštenojustanovi od strane Vlade RepublikeHrvatske - grlakojapripadaju tom stadu mogu imati samo jednogpoznatogroditelja,najčešće jeto majka

Poslovi koji se provode na stadu od strane djelatnikaHrvatskog stočarsko selekcijskog centra su sljedeći:

1. kontrola pripusta

2. kontrola podmlatka

3. odabir ženskogpodmlatka s ciljemformiranjanovih stada kojaće biti u kategorijiupisanih stada

4. odabir najboljihženskih grla za matična stada

MATIČNASTADA KOZA ji

(STADAKOZA POD SELEKCIJSKIMOBUHVATOM)

PROIZVODNA STADAKOZA

5. odabir najboljihmuških grla za pripust u upisanim i proizvodnim stadima

Matična stada su baza za provedbu “Programagojidbenog stvaranja koza u Republici Hrvatskoj“. Grla kojapripadajutoj skupiniupisana su u Središnji matični popisuzgojnovaljanih grla.Svako grlo u stadu mora imati najmanje tri poznategeneracije te za svako grloiz skupine matičnih stada izdaje se rodovnik /pedigree/.

I ženska i muška grla u matičnom stadu pripadaju samo jednoj

Na slici: Jarice alpinapasmine pasmini, pa tako govorimo o grlima čiste pasmine.

U matičnom stadu obvezno je obavljatiplanskipripustkako bi podmladakimao poznataoba roditelja.

Najmanjibrojgrla u matičnom stadu je za: mliječnepasmine koza 10 životinja, a kod mesnih pasminakoza 20 životinja.

Svaki vlasnik matičnogstada koza zajedno s djelatnicima Hr-

6 odabir najboljihmuških grla za performance test

7. progeno testiranje na _mliječneosobine kod kćeri odabranih jarčeva

8 testiranjeodabranih grla za rasplod

9. ocjenjivanjerasplodnihgrla i izračun njihoveuzgojnevrijednosti

Ovakvim načinom rada na matičnim stadima koza odabrat će se rasplodnagrla s natprosječnom uzgojnomvrijednošću, a to je temelj za stvaranjenukleus stada čija su grlanajbolje od najboljeg.

vatskogstočarsko selekcijskog centra dužan jeobavljatisljedeće poslove na stadu:

1. kontrolu muških rasplodnjakapredpripusnusezonu

2. kontrolu pripusta

3. kontrolu rasplodnogpodmlatka

4. kontrolu mliječnosti svih ženskih grla u stadu

5. kontrolu servis perioda

POLJOPRERADA

Tel: 01/6552-333 01/6524-449 01/65-

Vezano za organizaciju stada koza pod selekcijskimobuhvatom, a temeljem“Zakona o novčanim poticajima u poljoprivredi i ribarstvu" uzgajivači će prema svojimzalaganjima u provedbi “Programagojidbenogstvaranja koza u RepubliciHrvatskoj" biti i adekvatno nagrađeniputemnovčanih poticaja,čijavisina ovisi o tome kojojskupinistado pripada, da li matičnim ili upisanim stadima

dioničko društvo za proizvodnju,preradui promet stočne hrane,dodataka i sirovine za stočnu hranu i poljoprivrednuproizvodnju 10020 ZAGREB - Remetinečka cesta 77

MI GARANTIRAMO ZDRAVLJE I MAKSIMALNU PROIZVODNJU VAŠIH KRAVA

FERTIL FOS

KALCIFOS-3

SUPERMIL-100

SUPER-NBN

za krave s omjeromCa:P=3:1

(koristi se 150 grama dnevno) vitaminskomineralni

dopunskakrmna smjesa

omjerom

(koristi se 100-200 grama dnevno)

bez uree

Utjecaj promjena poticaja i naknada

na financijski rezultat proizvodnje mlijeka obiteljskih gospodarstava

Piše: doc. dr sc Zoran Grgić

U Mljekarskomlistu br. 5/99. (str.1215) objavljenjeplanpoticaja i naknada za 1999 godinu kojijeproračunat na 1,12milijardikuna U međuvremenu je Vlada RepublikeHrvatske odlučila nedostatak novaca od 3,5milijarde kuna dodatnih izdataka u državnom proračununamaknuti štednjom od 25% u kapitalnim investicijama i prosječno10%-tnim smanjenjemtekućih izdataka predviđenih proračunom.Tako će mogućiizdaci Ministarstva poljoprivrede i šumarstva biti smanjeni za oko 111 milijuna kuna što će sigurnodjelovati i na smanjenje iznosa za poticaje i naknade Što će to značiti gospodarstvimaproizvođačimamlijeka? Od osnovnih poticaja i naknada,Zakonom o poticajima i naknadama u poljoprivredi,njimajeosiguran poticaj od 0,50kn po litrimlijeka, odnosno 1 480 kn po ostavljenom rasplodnomgrlu. Već 3-4 mjeseca (uvećini slučajeva nakon siječnja 1999.)većina mljekaraisplaćuje samo “osnovnu cijenu"mlijeka bez državne, a sada često i bez dodatne premijemljekare.

dnjumlijeka,dakle za veći broj kvalitetnih grla,potrebnojeviše uložiti u stočnu hranu, a prihodi od mlijeka su opterećeniotplatom kredita U važnom razdoblju (proljetnasjetva)proizvodnje, gospodarstva su ostala bez očekivanih sredstava (grafikon 1poticaji čine oko 30% ukupne otkupnecijenemlijeka) za isporučeno mlijeko.Zbog zastoja s isplatompremija nema dovoljno novca za nabavku potrebnih inputa(roba), pa jepripremastočne hrane za zimsko razdoblje provedena nekvalitetno, a pravi negativniučinci će se vidjeti tek nakon korištenjapohranjene vlastite stočne hrane u zimskom razdoblju.

nomski osjetljivi i nesposobni za veće nestabilnosti na tržištu Situacija s odnosima ulaznih cijena (sjeme,gnojivo,zaštitna sredstva i dr.) i cijenaproizvoda u biljnojproizvodnji(žitarice, kukuruz,uljarice i dr.)dugoročno je nepovoljna, pa su u većojmjeri raspoloživasredstva gospodarstava iskorištena za namjensku proizvodnjubiljnihkultura - žitarice,kukuruz i krmno bilje namijenjenoproizvodnji hrane za mliječnagoveda i tov Nažalost, danas ni ova proizvodnjanije ekonomski isplativa.

Na primjeruovoga, sad već polugodišnjegzastoja,vidljivo je kako su naši proizvođači eko-

Iz nadležnogMinistarstva stižu umirujućevijesti kako će sve zaostale naknade i budući dospjelipoticaji biti isplaćeni, makar s primjetnimzakašnjenjem. To se svakako odnosi i na premije za mlijeko. U Zakonu o poticajimai naknadama stoji da isplatusredstava novčanogpoticajai naknade za proizvodnju mlijeka i tov govedakorisnik može ostvariti najkasnije do 31 siječnjaiduće godine,što bi se moglo držati zadnjimrokom

Gospodarstvakojasu privučena obećanjima o dugoročnom potpomaganjugovedarskeproizvodnje“povoljnim"kreditiranjima obnove stočnogfonda i modernizacijeproizvodnje, sada se nalaze u ekonomski nezavidnom položaju. Za intenzivnu proizvo-

isplate.Kako je svima jasna važnost domaće proizvodnje mlijeka,može se pretpostaviti da će prema najavama do krajasrpnja svi zaostaci premijabiti isplaćeni. Još nisu potvrđenamišljenja i izjave o manjim promjenama poticaja za proizvodnjukravljeg mlijeka(smanjenja za 10 lipa na strateškom i 5 lipa na ostalom područjuHrvatske 2!), ali proizvođači će se morati uklopiti i u te ekonomske okvire.

Nadam se da,kako jenavedeno u članku iz Mljekarskog lista (br. 2/99. str 19),nijejošstiglo razdoblje“mršavih i gladnihkrava“,

jer u prošle 2-3 godinenisu naša gospodarstvauspjelaobnoviti stočni fond,objekte i opremu te otplatitidospjelekreditne obveze Obnova i modernizacija proizvodnje te zadržavanjesadašnje razine mliječnihgrla u nas, bit će upitniprimogućemduljemizostanku državnih poticaja. Bude li većih kašnjenja s premijama ozbiljno će se narušiti gospodarski položajproizvođača mlijeka, a tada nijesigurnohoće li se moći računati s poznatimrazmišljanjimaproizvođačamlijeka kojise i u najtežimgospodarskim

trenucima teško odriču svojestoke i tradicionalne proizvodnje. Kako se izostanak poticaja za isporučenomlijekoodražava na financijskostanjeobiteljskog gospodarstva sa značajnomproizvodnjommlijeka,vidljivo jeu sljedećemstvarnom primjeru gospodarstva u Brodskoposav-skojžupaniji. Radi se o gospodarstvu kojeposjeduje20-ak muznih grla s rasplodnimpodmlatkom Gospodarstvo je5 steonih junicanabavilo 1995 godine korištenjemkredita Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. U 1998 godini su korištenjem kre-

Tablica 1: Ostvareni primici i izdaci za isporučenomlijeko

Grafikon 2: Očekivana dinamika prihoda i izdataka u gospodarstvu za

II-V mjesec1999 godine

60 000,00 -

50 000,00

40 000 00

30 000,00

20 000,00

10 000,00

prema podacima u tablici 1

Grafikon 3: Stvarno kretanjeprimitaka i ostatak za isplatu u razdoblju

IIV/99

40 000,00

35 000,00

30

25 000,00

20 000,00

15 000,00

10 000,00

5

dita mljekarekojaotkupljuje mlijeko od gospodarstvanabavljene 3 steone junice i muzna oprema. Prosječnemjesečneobveze gospodarstva su oko 6 230 kuna,od čegase oko 4.830 kuna odnosi na obveze prema mljekari.

Pregledprimitaka i izdataka prema obračunu mljekareprikazan jeu tablici 1, a u tablici 2 je prikazočekivanih primitaka i izdataka prema stanju u siječnju 1999. godine. U siječnju1999. godine su mjesečneobveze gospodarstva po preuzetimkreditima bile u vrijednosti 2 018 litara mlijekaprosječnemasnoće 4,15

%. S drugimobvezama (provizija banke)za namirivanjeukupnih obustava bilo jepotrebnosredstava u vrijednosti 2.058 litara isporučenogmlijeka.Nakon siječnja1999. godine, te izostanka državne premije za otplatuistih kredita potrebnoje mjesečno izdvojiti 3 001 litru mlijeka(prosječnamasnoća 3,95%,bezmasna suha tvar 8,75,somatske stanice 18.000/ml).Ukupne mjesečne obveze se namiruju s prodajnom vrijednošću oko 3 054 litara mlijeka.

siječnju 1999 godine,gospodarstvo jepo istojdinamici predaje mlijeka u razdoblju od veljače do svibnjamoglo očekivati oko 50 000 kuna prihoda, te financijskirezultat od oko 30 000 kuna (vidigrafikon2).Iz ovih 30 000 kuna bi se podmirivaleobveze kredita za junice(oko5 500 kuna),te ostali troškovi gospodarstva i kućanstva. Može se pretpostaviti kako bi ostalo dovoljno sredstava za organiziranje i kvali+ tetno provođenjeproljetnesjetve. Zbog navedenogizostanka državne premije u istom razdoblju je gospodarstvu za isporučeno mlijekoisplaćeno oko 35 000 kuna, a financijskirezultat gospodarstva,nakon otplateobveza (odnosnoizdvajanja za polugodišnjuotplatu)prema Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva je oko 9.500 kuna. Za proizvodnju mlijeka(kupljenastočna hrana, vitamini,uslugeveterinara) prosječnojeza tromjesečjepotrebno oko 4 900 kuna. Kako se prosječnetromjesečneobveze kućanstva (struja,voda,telefon, mirovinsko i zdravstveno osiguranje za 2 radno aktivna člana kućanstva)procijenjene na oko 4500 kuna,a nisu uračunati svakodnevni izdaci za hranu, odjeću,troškove prijevoza i dr., vidljivo jeda gospodarstvouopće nema raspoloživihsredstava za ozbiljnijeulaganje u proljetnu sjetvu i pripremukvalitetne krmne osnove za buduće jednogodišnjerazdoblje.

Prema strukturi prodajnecijene u prosincu1998 godine i

Loši vremenski uvjeti u vrijeme proljetnesjetve i nedostatak sredstava za kvalitetnu pripremu proizvodnjekrmiva odrazit će se u određenojmjeri na kvalitetu krme za zimsko razdoblje. Iz izvora izvan mljekarstva i poljo-

privrede,analizirano gospodarstvo će podmirititekuće troškove proizvodnje.Očekivana isplata zaostataka premije do krajasrpnjaće djelovati na ekonomsku sigurnost i stabilnost daljnjeg poslovanja. No, u ovom slučaju radi se o gospodarstvukoje predstavljaprimjeriznadprosječnog proizvođačamlijeka u našim

uvjetima.Vjerojatnojenepovoljnije i složenijestanje u većini gospodarstavakojaimajumanje osnovno stado, a proizvodnja mlijekaje također opterećena kreditnim obvezama. Nisu rijetki primjeri da gospodarstvoproizvedeno mlijekokoristi za tov teladi ilisvinja,odnosno lošijom i slabijomhranidbom snižava mliječ-

nost kako ne bi proizvodilogubitke. Isto tako,sredstva za tekuću proizvodnjučesto se dobivaju prodajomodređenogdijela osnovnog stada. Ove pojave su posebno štetne u gospodarstvima s manjimbrojemmuznih grla,koja u praviluteško isporo obnavljaju i povećavajubrojmuznih grla.

OBAVIJESTI I REPORTAŽE

IvanLončarevićvlasniknajboljeslavonskekrave Simentalka 24

litre na dan

Piše: dipl.ing.Damir Rukovanjski

U zamahu razvojamliječnog govedarstva na obiteljskim farmama, veliki napredak se zapaža u Požeštini Unatoč teškoćama u kojima se nalaze mljekarečiji su

stanovnici ovog krajakooperanti, sve jeviše krava Ivan Lončarević iz Štitnjaka, selu u neposrednoj blizini Požege, u svojojštali ima osam krava i tri junicesimentalske pasmine.Kooperantje požeškemljekare, a za istaknuti je kako jejednanjegovakrava i dobitnica zlatnogzvona na 1.

međužupanijskoj izložbi i aukcijskojprodajiodržanojjesenas na sajmuAgrozemlja'98 - U prvojlaktacijimojakrava, kojajei pobijedila, dala je24 litre mlijeka na dan Za nagradu sam dobio zlatno zvono, dvobrazni OLT-ov plugi 500,00kuna,dar sajmaAgrozemlja, - pričaIvan i dodaje da za mužu koristi domaći vitreksov stroj.

Zakonska agrarna regulativa

(nastavakII)

Piše: dr. sc Petar Bosnić

Već ranije su navedeni razlozi o potrebireguliranja i normiranja poljoprivrednedjelatnosti, kao i drugihgospodarskihgrana, a posebnoprocesne prehrambene industrije.Potrebno je napomenuti da se u takozvanojprimarnojpoljoprivrednojproizvodnjiprimjenjujumnoge tehnologije i koriste se različita kemijskasredstva. Dio njihsu otrovi, pa njihovanepravilnaprimjenamože ugrožavatizdravlje ljudi.

tive intezivira sredinom osamnaestog i početkomdevetnaestog stoljeća.Osobito jebila bogata zakonodavna aktivnost u vrijeme Hrvatsko Slavonske i Dalmatinske zemaljskevlade kada jeosim iz drugihpodručja i iz područja poljoprivrededonesen značajni brojzakona,naredbi,okružnica, poslovnika i naputaka.

lativu i ova se tradicija i danas nastavlja. U vremenu intenzivnog industrijskograzvojacijelipravni sustav je složeniji,različitiji i zahtjevniji te mora biti usklađen s međunarodnim propisima i normama kako bi se moglilakše integrirati u međunarodnu razmjenu,roba,usluga i kapitala.

Područjezakonske regulative odnosilo se na:

- Ratarstvo i poljskoredarstvo (unapređivanjeratarstva, čuvanje,poboljšavanjepašnjaka, livada i njiva)

U sustavu pravne države i primjeneprava ne misli se samo na demokratske slobode i ljudska prava, već na cjelokupnipravni sustav kojiobuhvaća sve gospodarske grane i mnoga područja života. Poljoprivredajeproizvođač ljudskehrane i radi togase tretira kao vrlo značajna i strateška djelatnost.Međutim na proizvođačima jei velika odgovornost da njihovibiljni ianimalni proizvodi budu zdravi i određene propisnekvalitete.

- Vinogradarstvo i voćarstvo (mjereprotivušencu,bolesti vinove loze,propisiprotivpravljenja i prometovanjaumjetnog vina,gajenjevoća)

- Sviligojstvo i pčelarstvo,lov, ribolov,zaštita ptica

- Marvogojstvo i konjogojstvo (nabava i uzgojstoke,unapređivanjestočarstva,licenciranje bikova,seoske mljekarskeudruge, unapređivanjekonjogojstva)

- Veterinarstvo

- Šumarstvo, vodno pravo

Stvaranjepravnog sustava i donošenjezakona i propisa od strane nadležnih državnih organa složen je i dugotrajanproces i može se ocjeniti da jeHrvatska od sticajasvojeneovisnosti i samostalnosti na područjuzakonodavne regulativeostvarila veliku aktivnost i postiglaznačenje rezultate. U početnomperidudio propisapreuzetje iz bivše Jugoslavije i sada se postojeći i novi propisiusklađuju sa srodnim propisimaEuropskezajednice. Hrvatski geografski i prostorni položajveoma je raznolik i to klimatski, prema kvaliteti poljoprivrednogzemljišta, prema ravničarskim i brdsko planinskim lokacijama te i u odnosu na pomorskipoložajHrvatske. Prema strategijirazvojahrvatske poljoprivrede(IX/1995,FAO,Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva),Hrvatska je podjeljena u regije i podregije.

U ranijimpovijesnimrazdobljimapostojalo jepravo i propisi koji su se odnosili za to vrijeme na najaktualnijadržavna pitanja i odnosa među ljudima, a osobito su bile razvijenepravne norme iz domene imovinsko vlasničkih odnosa Iz togdoba potječepoznato rimsko pravo U odnosu na Hrvatsku mi smo kao narod prolazilirazličita politička i državna ustrojstva i znano jeda se pravna misao i područjeregula-

- Promicanjegospodarskih svrha,Gospodarskaučilišta, zavodi i društva,Statistika narodnoggospodarstva,Uređenjeseljačkih zadruga,komasacijapoljoprivrednogzemljišta

PANONSKA REGIJA (Slavonija)

P, - Istočnopanonskapodregija

P, - Srednjopanonskapodregija

P, - Zapadnopanonskapodregija

Hrvatska jetada bila agrarna zamlja i veliki dio regulative odnosio se na poljoprivredu. Razvijenedržave Europeznačajno su utjecale na pravne norme i propise. U prošlosti smo imali razvijenu i bogatupravnu regu-

P, - Sjeverozapadnapanonska podregija

GORSKA REGIJA (Brdsko planinska)

G, - Predgorskapodregija

G,- Gorska podregija

LURA GROUP

MEDITERANSKA REGIJA

(Primorskomediteransko podru-|

čje)

M3 podregija

Sjevernomediteranska

M,podregija

Srednjomediteranska

M, - Južnomediteranska podregija

nog materijala,uvjeti za skladištenje i čuvanjebilja i sredstava za zaštitu bilja,obvezni zdravstveni preglediusjeva i sjemena i sadnogmaterijala,sprečavanje i širenjekarantenskih štetočina, poljoprivredneljekarne)

3. Poljoprivrednosjeme,poljoprivredni i šumski sadni materijal (normakakvoće proizvodnje, pakiranje i deklariranje, zaštita sorti i oplemenjivačkog prava, priznavanjenovostvorenih sorti)

4. Mineralna gnojiva(proizvodnja,promet,korištenje, skladištenjegnojiva,osobine i sastojci gnojiva,kontrola kvalitete)

1 Poljoprivrednozemljište (korištenjezemljišta,zaštita poljoprivrednogzamljišta,promjena namjenekorištenja,raspolaganjezemljištem u državnom vlasništvu,koncesija,zakup,darivanje,evidencija)

Bogatstvo i raznolikost proizvodnih regija u Hrvatskojdaje komparativneprednosti za razvoj poljoprivrede i to prema regionalnim modelima proizvodnje. Specijalizacijaproizvodnje u odnosu na prirodneuvjeteosnovaje razvoja i intezifikacijepoljoprivrednaproizvodnje.

Primarna poljoprivednaproizvodnjadjeluje u komplementarnom sustavu s drugimdjelatnostima i gospodarskimgranama te se po tojosnovi i pravna regulativa u poljoprivredi tako donosi i međusobno usaglašava.

5. Duhan (ugovaranjeproizvodnje,kontrola uroda,otkup duhana,klase i kvaliteta)

6. Propisi o vinu (proizvodnja i prometgrožđa,proizvodnja i prometvina i drugihproizvoda od grožđa i vina,regionalizacija vinogradarskihpodručja,označavanjekontroliranogpodrijetla vina, označavanjevina,registracija proizvođačavina,vinogradarski katastar,obavljanjeanaliza i superanaliza). mi (nastavlja se)

2. Zaštita bilja(sprečavanje i suzbijanještetočina,zdravstvena kontrola bilja u unutarnjem prometu i prekodržavne granice, uvjetiproizvodnje,prometai primjenesredstava za zaštitu bilja,fitosaniteski uvjeti za uvoz poljoprivrednogbilja,sjemena, sadnogšumskog i poljoprivred"ZO-NA LL

SESVETE,Bjelovarska75

Iz sustava agrarnog prava proističu veoma složeni uvjetikoji su propisimaodređeni za obavljanje određene poljoprivrednedjelatnosti Poljoprivrednaproizvodnja kao biološka proizvodnja mora biti normirana i pod kontrolom jernjihovimnepoštivanjem mogu se _kontaminirati poljoprivredni proizvodi,onečistiti vodotokovi, a ponekad i atmosfera.

tel.01/2002142

REZERVNI DIJELOVI ZA:

e muzilice e kosilice e utovarne prikolice e prikolice za gnoj e cisterne e prskalice e plugove e tanjurače e drljače e sijačice

* prevrtačesijena i balirke e beračekukuruza i kombajne e klinasto remenje,kotrljajućiležaji isemerinzi e galovilanci i spojnicegalovihlanaca e kardani i dijelovikardana e pojilice za stoku e oprema ipribor za stočarstvo i mljekarstvo

Obnovljene štale popunjavaju se rasplodnim junicama

Piše:dipl.ing.Damir Rukovanjski

Usprkossvim nevoljama i preprekama, PP “Žankovac" iz Vinkovaca uskoro vraća proizvodnju mlijeka na farmu“Gubac" kojaje tijekom rata potpuno srušena. U početku će biti naseljeno 500 krava, a kapacitetzavršene farmeiznositi će oko 1000 muznih krava.

štar, a u daljini i Vukovar, dok s južnestrane seže pogled na vinkovačku bolnicu, a nešto istočnije i na Mirkovce. Nekoliko stotina metara od nas čuju se detonacije. Akcijademiniranjaterena je u tijeku.Papacnam govori i kako je nekada “Žankovac" imao više od 2000 hektara ratarskih površina.

Danas nakon nezavršenog deminiranja u posjedu smo svega 200 hektara - kaže Papac,nadajući se kako će nepravednooduzeta zemljaponovo biti u rukama poduzeća i njegovihradnika, kojimabi se tako osiguraoposao.

Prolazeći cestom od Vinkovaca prema Nuštru, s desne strane ceste uvijek je u oči upadalafarma s nekoliko štala i popratnihobjekata. Tijekomrata našla se na prvojcrti obrane Vinkovaca. Zasijanajeminama, a prijetogadevastirana i sravljena sa zemljom. Posljednjihgodina s desne strane nije se vidjeloništa osim velikog korova. Danas se već vide dva obnovljenaobjekta.Jedna velika štala,upravna zgrada i nekadašnjeizmuzište. Sjećanja se bude. Farma “Gubac" do rata jeimala jednuod najsuvremenijihproizvodnjimlijekabaziranih na 400 mliječnih krava holstein pasmine, kojajeimala zavidnu proizvodnju od sedam tisuća litara mlijeka po kravi godišnje.

Inače,kada bude uskoro useljenonovih 500 krava naći će se posla za novih 17 radnika uz već postojećih 35.

radnika koji će opsluživati buduću modernu farmu. Ponovo bi stada bila sastavljena od kvalitetnih grla holstein pasmine, a već u ovu prvu štalu stane 150 krava. Na budućoj farmi neće biti vezane, već slobodne u ispustima, a očekujući da će im biti vraćeno barem 500 hektara okolne zemlje,ratarstvo “Žankovaca" bit će u cijelosti podređenoproizvodnji krme za stoku - govoripredsjednikuprave pokazujući već pripremljenu silažu kukuruza

Na ratarstvu i stočarstvu radilo je128 stalno uposlenihdjelatnika, uz joštoliko sezonskih. Za sada nam jeciljšto prijevratiti dio

Na pitanja s kim jedogovoren otkup,odgovoreno nam jekako je najozbiljnijaponudavaraždinske Vindije. Na ovojfarmi bilo je izgrađenojednood prvihizmuzišta kapaciteta osam krava, odjednom.Novo izmuzište biti će većegkapaciteta tako da se u isto vrijememože musti čak 24 krave. Ukoliko se ostvari takva idejabit će to i najvećeizmuzište u Hrvatskoj.

Farmajedeminirana, a na jugu se izdiže nova štala. U fazi jepostavljanja krova U pratnjipredsjednikauprave PP “Žankovac"StjepanaPapcarazgledamogradilište. S tavana se kao na dlanu vidi cijelafarma. Pokazujegdjeće biti budući objekti, a predstavnicima Westfalije,njemačkogproizvođača muzne opreme, pokazujemjestobudućegizmuzišta. S farme vidimo s jednestrane Nu-

II. stočarska izložba

Brodsko-posavske

Sikirevci 99.

Piše:dipl.ing.Stjepan Brlek

Pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske, i Brodskoposavskežupanije u organizaciji Hrvatskogstočarsko selekcijskog centra, općinaSikirevci i Udruge ratara i stočara Sikirevci, 16. svibnjaodržana jedrugaŽupanijskaizložba u Sikirevcima

Dugajestočarska tradicija na području ove Brodskoposavske županije.

županije -

328 zahtjeva za 538 grla za uzgoj ženskogpodmlatkaodobren je iznos od 1.345.000,00 kuna.

Na ovogodišnjojizložbi predstavljene su sljedećekolekcije goveda:

*10 steonih junicasimentalske pasmine od kojihjeproizvodnja majkiu standardnojlaktaciji proizvele3.700 kg (u rasponu 2814-4493 kgmlijeka)

na 10.530 plotkinja ilismanjenje za 3.350 plotkinja - 24,1%.Nakon akcije“Oluja?brojnostanje u govedarstvu se povećava da bi koncem 1998. godinebilo ukupno 11.012 plotkinja, što jepovećanje za 482 plotkinje u odnosu na 1993. godinu.

*10 mladih krava kojesu u prvojlaktacijiproizveleprosječno 17,78kgmlijeka(raspon od 12-23 kgmlijeka)

*10 ostalih krava - uvoz koje su u standardnojlaktacijiproizvele prosječno4,931kg mlijeka(raspon 3414-7317 kgmlijeka)

Davne 1894 godine u organizacijiGospodarskepodružnice

Nova i Stara Gradiška, te podružnice Nova Kapela,organizirana je u mjesnomperivoju Nove Gradiške zajednička izložba sa 150 grlakrižanaca domaće buše i simentalca

Među prvimaje1907. godine u Hrvatskojformirana udrugaza uzgojsimentalske pasmineu Novoj Gradiški, da bi 1917. godineorganiziralaudrugaizložbu sa 64 grla.Izložbe su organizirane i 1970 godine u Starom Petrovom Selu sa 69 goveda,1975. godine u Novoj Gradišci sa 101 govedom, a prošle 1998. godine u Sikirevcima sa 46 goveda.

Umjetnim osjemenjivanjem, od 11.012 plotkinjaobuhvaćeno je 8.469 plotkinja ili 77%, 699 plotkinjaosjemenjeno jebikovima poznatogporijekla(10bikova) ili 6%. Nekontrolirano ili neoplođeno je1.814 plotkinja ili 7%, što ovu Županijusvrstava medu sedam Županija s najvećim obuhvatom kvalitetne oplodnje.

+5 ostalih krava domaći uzgoj, kojesu u standardnojlaktaciji proizveleprosječno 4 094 kgmlijeka(3.355 - 5.663 kgmlijeka)

*5 junicaholstein-friesian pasmine

Uzgojno selekcijskimradom obuhvaćeno je od 9.140 krava 4 963 krave ili54,3%što opetovu Županijusvrstava među četiri Županije s najvećimpostotkom grlapodselekcijskimobuhvatom.

*5 ostalih krava holstein-friesian pasmine,kojihjeproizvodnja u standardnojlaktacijiiznosila 7.457 kgu rasponu.

Na područjuŽupanijeima preko1.500 proizvođačamlijeka.

Iz svake od kolekcijadodjeljene su: prva, druga i treća nagrada, a proglašena je i šampionkaizložbe.

Prikaz brojakrava po uzgajivaču:

Izvor

Sa

i

krava na ovoj Županiji ima 22 uzgajivača, što je za 5 uzgajivača više nego lijeto prikazano u prethodnojtablici. Najvećiproizvođač na području ove ŽupanijejeBerislav Bičanić sa 53 krave.

Prijeagresije na našu domovinu 1989. godine na području ove županijebilo je13.880 plotkinja (krave i za rasploddospjele junice).

Prema podacimaHrvatskog stočarsko = selekcijskogcentra 1993. godinetajbrojjesmanjen

Novčani poticaji za kvalitetna rasplodnagrlana području ove Županijedodjeljeni su za 523 grla u visini od 1.372.080,00 kuna a od

Šampionkomizložbe proglašeno je grloŠARICA oteljena 1994. godine,uvežena iz Austrije, u III. laktacijiproizvela je7.317 kgmlijeka, a njenvlasnik jeILIJA MATASOVIĆ iz Gundinaca,koji jevlasnik 16 krava.

Hrvatski stočarsko selekcijski centar prvonagrađenima i šampionkidodjeliojediplome.

Prvo nagrađeni su:

1. MATO GALOVIĆ iz Sikirevaca za junicuBeba oteljenu 1997. godine,čijajemajkaproizvela 4 493 kgmlijeka,

1995 godine iz uvoza, kojajeu prvojlaktacijiproizvela 5 416 kg mlijeka.

2 MARKO VIDIĆiz Bebrine za prvotelku Lisa oteljenu1996 godine. U prvojkontroli proizvela je23 kgmlijeka.

friesian pasmineoteljene1997 godine.

4 MATO ALASIĆ iz Oprisavaca za kravu Dragicaoteljenu 1995. godine iz domaćeguzgoja, kojaje u standardnojlaktaciji proizvela 5 663 kgmlijeka.

3. MATO VUKOVARAC iz Svilaja za kravu Stela oteljenu

5 VID BRKLJAČA iz Zbjega za junicuIvana holstein-

Pored diploma za šampionku i vlasnicima prvonagrađenihgrla, svim nagrađenimvlasnicima ŽupanijaBrodskoposavska dodijelila je i novčane nagrade, a najboljemproizvođačumlijeka Domil d.0.0. iz Županjedodijelila jerasplodnujunicu.

Obitelj Antoš-BađinacDubrava proizvođač mlijeka

za Sirelu

Piše: dipl.ing.Stjepan Brlek

Kućanstvo pored Vladimira čine supruga Kata,sin Željko, snaha Ankica,unuci Tomislav i Ana.

Posjeduju cca 25 k.j.vlastitoga i 5-6 k.j.zemljišta u zakupu. U strukturi sjetvekukuruz siju na 7 k.j.,silažu stabljikaklip-zrno 3-4 k.j., 3-4 k.j.zobi,ostalo su travnodjetelinskesmjese i livade

Objekte i mehanizacijugradio jei nabavljaovlastitim sredstvima Kredit jekorišten jedino za uzgojvlastitogapodmlatka u govedarstvu.GospodinVladimir zadovoljanjeselekcijskom i veterinarskom službom, a također i s cijenommlijekakada prelazi pedesetpostocijene,što ju plaćaju po litrikrajnjipotrošači.

Uz potrošnjumlijeka za podmladak i vlastitu potrošnju, domaćinstvo je 1998. godineisporučilo Sireli 42.500 litara mlijeka.

Čitajućičlanke i primjenjujući uputeprof.Štafe i dr Feldhofera kao i drugih, od istogabrojakrava tijekom1996. godineSireli je isporučeno 30 240 litara mlijeka, a u 1998. godini za 12 360 litara više nego u 1996 U ovom mo' mentu dnevna isporukadostiže 170 litara mlijeka.

Posjedujuobjekte za 20 grla od čegaza 15 krava i odgovarajući podmladak - šest junica i šest ženske teladi + tov 8 muških.

Sistem držanja su vezovi, napajanjepojilicama,mužnjaje strojna,izgnojavanje ručnospremište za gnojjebetonirano

Za sijeno su izgradilispremnik 170 m? i 75 m? za strojeve. Posjeduju i silose za zrno i kukuruz i siliranjestabljikaklip. U posjedu su dva traktora te ostale potrebnepoljoprivredne mehanizacije.

U zadnjevrijemepremije na mlijeko se ne isplaćujuredovito te jestoganezadovoljanparitetom cijenaskoro svih poljoprivrednih proizvoda u odnosu na cijenu reprodukcijskogmaterijala, mineralna gnojiva,zaštitna sredstva, sjeme,goriva i dr Poseban odnos cijena su poljoprivrednistrojevi kojisu kod većine poljoprivrednika na izdisaju.Kupiti nove u odnosu na cijenepoljoprivrednih proizvodajenemoguće.

Do povećanjamliječnosti po grludošlo jenakon individualne ishrane za svako grlo,ovisno o proizvodnji,kojiposao obavlja gospođaAnkica. U obroku pored silaže i sijena od travno djetelinskih smjesakoristi se kukuruzna prekrupa,dodajukrmne smjeseraznih proizvođača i vitaminski dodaci.

Smatra gosp Vladimir da su i cijenerasplodnihjunica iz uvoza previsoke. Sve što prelazi2500 DM je neprihvatljivo.Papirologiju bi trebalo svesti na minimum

DjedgospodinaVladimira tijekom prošlogstoljeća kao i mnogi doselio jeiz područjaRohatecČehoslovačka, u ove krajeve.

Kronika čovječanstva

GODINE 1959. I 1960

Revolucionar Castro zauzima

Kubu

RepublikaKuba se nalazi na najvećemotoku Velikih Antila u SrednjojAmerici. Rasprostire se na 114 524 km? gdježivi 9,83 milijunastanovnika većinom bijelaca(potomciŠpanjolaca), nešto crnaca, mulata i Kineza Glavni poljoprivredniproizvodi su šećerna trska,duhan,kava, banane,ananas, agrumi,ali i kukuruz Uzgajaju se goveda, svinje i konji.

reformu i nacionalizaciju američkog kapitala, što je izazvalo velike suprotnosti između Kube i SAD-a kojetrajujoši danas Ujednoje počelopribližavanje Castra Sovjetskomsavezu što je urodilo sklapanjemtrgovačkog ugovora. Zbog svojekomunističke orijentacije iz Kube jebježalo ne samo bogatonego i siromašno stanovništvo,uglavnom na Floridu

Nikita Hruščovposjetio SAD

Nezavisnost od Španjolske

Kuba jestekla prije 100 godina, a njomesu vladali domaći diktatori podvrhovništvom SAD-a Zemlja jebila uglavnom u rukama veleposjednikakojinisu podizali standard siromašnogstanovništva Na čelo nezadovoljnika stao jemladi pravnikFidel RUZ CASTRO (rođen1927.),kojije1953 zauzimanjemvojarneMoncada u graduSantiagozapočeokubansku revoluciju.Međutim,nakon prvihneuspjehaCastro jeosuđen na 15 godinaprisilnograda,ali 1955 amnestiran i odlazi u progonstvo u SAD i Meksiko U domovinu se vraća 1956. i započinjegerilskuborbu u brdima Kube Uspješnoruši 1. siječnja 1959. diktatora generalaFulgencijaBATISTU kojibježi u inozemstvo

Ubrzo nakon preuzimanja vlasti Castro počinjeuvoditi agrarnu

litičkom smislu Hruščov je povukao svojBerlinski ultimatum, kojijehtio Berlin proglasiti slobodnim gradom,i pristao na sastanak četirijuvelesila o tom pitanju. U ciljuekonomske i tehnološke suradnjeHruščov jeposjetiobrojnetvrtke,banke,velike farme kukuruza na Srednjem zapadu,silose pšenice kao i multinacionalni elektronski koncern IBM. Programboravka imao jei svojkulturno-zabavni dio;sovjetska delegacijaposjetila jefilmski studio u Hollywoodu, pa postoje snimke o veselom druženjuHruščova sa slavnim glumcimai glumicama.

Od 15 -27 rujna1959., na poziv predsjednika SAD-a D. EISENHOWERA, Nikita Sergejevič HRUŠČOV (1894.-1971.)predsjednikvlade SSSRa, posjetio je SjedinjeneAmeričke Države.To jebio uzvratni posjetjerjeiste godine u srpnjupodpredsjednik SADa, Richard M. NIKSON, posjetio SSSR i Poljsku.

Međutim,hladnokrvi promatrači zaključili su da i poslije Camp Davida dvijesupersile i daljenastojesticati čvrste političke ivojneprednosti u svijetu, te da HLADNI RAT nijetime bio završen

Osim togaHruščovljeva teza o MIRNOJ KOEGZISTENCIJI s kapitalizmomizazvala jeKomunističku partijuKine,kojajuje smjestaodbacila i 23 lipnja1960 učinila lom s Moskvom Uskoroje Albanijastala na stranu Kine.

Političari obijusupersilaželjeli su tim posjetomublažiti sukobe svojihrazličitih interesa i smekšati zaoštreni hladni rat Svijet je s olakšanjemdočekao približavanjevelikih protivnika, te jemalo izblijedjela sablast trećegsvjetskograta kojase nadvila nad čovječanstvo.

Nastajunezavisne države

Sastanci i razgovoridvaju državnika odigravali su se u službenojpredsjedničkojrezidenciji u CAMP DAVIDU (državaMaryland), pa se uskoro cijela nova politikasmanjenjanapetosti počela nazivati DUH CAMP DAVIDA (č.Kemp Dejvid). U po-

Kao posljedicamnogobrojnih pokreta za oslobođenje u kolonijalnimposjedimaeuropskih sila, kao i shvaćanjanjihovih novih političara da se klasičnim načinima više ne mogu održavati kolonijalnisustavi,oslobodile su se tijekom1959 i 1960. mnoge kolonije,osobito u Africi

U tome se naročito istakla Francuska,kojajedala nezavisnost kolonijama(14) u zapadnoj i središnjojAfrici, ali je ujedno uspješnoorganiziralajednunovu financijskoekonomsku suradnju nazvanu FRANCUSKA ZAJEDNICA,u kojojje našla svoje interese kao bivša matična zemlja.

Sada već pokojnibelgijskikralj BAUDOIN I. (rođ.1930.)proglasio jesvečano nezavisnost ogromne kolonijeKONGO u SredišnjojAfrici kojase uz rijeku Kongoprostire sve do Atlantskog oceana u površini od 2,345.405 km? s oko 29,2milijunastanovnika To je bio najprijeprivatni posjednjegovogdjedakralja LEOPOLDA II., a sada jeDemokratska =RepublikaKongo kojojjepredsjednikpostaoJosepf KASAVUBU, a predsjednik vlade Patrice LUMUMBA Ubrzo je došlo do štrajkova,pobuna,ustanaka i svakovrsnognasilja.Najgore stanje jenastalo kadjeMoise ČOMBE proglasionezavisnom pokrajinuKATANGA, bogatu rudama Nakon mnogihmeđusobnih uništavanjadržava se 1971 preimenovala u ZAIR,s glavnim gradomKINSHASA

20% na sjeveruotoka turskim jezikom.Pravoslavni episkop MAKARIOS III. vodio jevišegodišnjiustanak za oslobođenje od V Britanije, u čemu jekonačno uspiopostavšiprvipredsjednik Cipra.Međutim,nakon kratkog mira došlo jedo građanskog rata između grčke i turske zajednice, što je urodilo podjelomotoka kojajoši danas traje. Mi stariji sjećamo se Makariosa kojijekao član Pokreta nesvrstanih dolazio često u bivšu Jugoslaviju. Umro je 1977

pritisaksovjetskevlade morao odbiti Njegovadjelase nisu uklapala u sovjetskiumjetnički program nazvan SOCIJALISTIČKI REALIZAM, po kojemje bilo kojagrana umjetnostimorala biti odraz socijalističkerevolucije i služiti njenojpromidžbi.

Nova istraživanjasvemira

Otok CIPAR,površine 9 251 km? sa 645 000 stanovnika smješten jeu istočnom dijeluSredozemnog mora, postaojenezavisan 1960.

Početkom Prvogsvjetskog rata otok jeod Turske prisvojila Velika Britanija i učinila ga svojom krunskom kolonijom.Stanovništvo 80% govorigrčkimjezikom, a

U siječnju1959. poluotok ALJASKA postala je49 država SADa, kojusu jošod carske Rusijekupili1867 To jezemlja od 1,518.782km?,bogatanaftom, ugljenom te zlatonosnim iživinim rudama Ta jekupovinabila vrlo dobar posao

U te promjene u državama moglibismo ubrojiti i sjedinjenje otočjaHAVAI 12. ožujka1959 u SAD kao njihova50-ta država Havai skupina u Polineziji,površine16.731 km? s oko 800 000 stanovnika SAD su osvojile to otočje1892 Glavni grad i luka jeHONULULU, a po urodu ananasa to jeprva zemlja na svijetu.

su otočna

Smrt velikogpjesnika

Godine 1959 ostvarena su daljnjavrhunska dostignuća u istraživanjusvemira,jerjeveć 2. siječnja u Sovjetskomsavezu lansirana u međuplanetarni prostor kozmička sonda LUNIK I s neograničenimtrajanjem. Te iste godinelansiran jeLUNIK II. koji jepao na površinuMjeseca, dok je LUNIK III. omogućioprve televizijskesnimke drugestrane Mjeseca i emitirao ih na Zemlju. Vrijemetrajanja bilo mu jeoko jednegodine.

Počele su i pripreme za slanje čovjeka u svemir, pa su Amerikanci 28 svibnja1959 s CAP CANAVERAL (poluotok na Floridi,kasnijeprozvan Cap Kennedy)lansirali u svemir u kapsuli dva majmunčića.Sovjeti su usporedo u SPUTNIKU V poslalidva psića:Strijelku i Bijelku te nekoliko štakora, miševa,muha,biljaka i sjemenja. Svi

su sretno preživjeli nakon što su 16 putaobletili Zemljuprevalivši 704 100 km na visini od 320 km

Sovjetskipjesnik,novelist, romanopisac i prevodilacBoris Leonidović PASTERNAK, umro je30 svibnja 1960 u dobi od 70 godina.Njegovnajslavniji roman jestDOKTOR ŽIVAGO (kasnije i film),zbogkojegje1959 dobio Nobelovu nagradu, ali jujena

Tijekom1960. godinelansirano je u svemir devet američkih i tri sovjetskaumjetnasatelita. Sve su to bile pripreme za let prvog čovjeka u svemir 1961 - hrabrog JurijaGAGARINA

NAŠIHMALIŠANA

Socijalni razvoj ili razvoj

društvenosti

Piše:dipl.odgajateljZrinjka KeglevićStević

djeteta, iako reagira na to drugo dijeteonda kada jepotrebito.

Dijetejedruštveno biće kao i svi ljudi.Odmah nakon rođenja život tog malog bića ovisi o odraslim osobama koje ga okružuju.Razvojdruštvenosti je proces u tijekukojegadijete u međusobnim odnosima s ljudima iz svojeokoline stječeznanja, navike,vještine,stavove i razne spoznaje.

Novorođenče u prvimdanima života ne razlikujeljude od svega ostalog što ga okružuje.No,već tijekomprva dva mjesecaono reagira na ljudskiglas i na druge zvukove i šumove Kada se između drugog i trećegmjeseca pojaviosmjeh na bebinom licu, to je prviznak njenereakcije na ljudskolice. Nakon šestog mjesecaživota beba se smije u prisustvupoznatih lica

Socijalnoslijepodijeteuopće ne obraća pažnjuna prisustvo drugogdjeteta.

se suradnja, nema podjele po spolu(jednakodobro se slažu oba spola),svađe su česte i kratke, te se brzo i lako dolazi do pomirenja. Vođa skupineje obično inteligentno,fizički razvijeno, snažno i spretnodijete s vrlo dobro razvijenomsocijalnompercepcijom - zamjećivanjemdruštvenih odnosa među drugomdjecom.

U prvojgodinidjecaostvaruju kontakt sjednimdjetetom u jedan tren Tajodnos između dva djeteta nastavit će se i pripojavi nekogtrećegdjeteta.Također je za ovako malu djecutipična pojavaparalelnaigra. To znači da se dvojeiliviše djeceigrablizu, ali svako sa svojimigračkama, zaokupljenosvojimvlastitim aktivnostima, te se doima da i ne primjećujedrugudjecu. Već u tijeku drugepolovicedrugegodine udružuje se po trojedjece u igru. Nakon treće godinenastajuprave male grupicevršnjaka sa sličnim interesima u igrama. No i svađe su česta pojavaizmeđu treće ičetvrte godine, ali kratko traju.

Socijalnirazvojmale djece proučavale su tridesetih godina ovog stoljećaAustrijanke,psihologinjeCharlotte Biihler i HildegardHetzer Nakon raznih ispitivanjadjeceutvrdile su tri tipa socijalnogponašanja u prvoj i drugojgodiniživota, a to su: - socijalnozavisno dijete - socijalnonezavisno dijete - socijalnoslijepodijete

Socijalnozavisno dijete jeono kojeje pod utjecajemdrugog djetetakojega potiče i bodri ili paksmeta i koči u igri.

Socijalnonezavisno dijeteje nezavisno od prisustvadrugog

Psiholozi su u svojimistraživanjimauočili postojanje dva tipavođa: tzv “grubijan? i “diplomat"

GRUBIJAN, vođa,je dijete koje ne vodi računa o drugima i traži da ga ostali slijede bez pogovora Ako se tko tome protivi, on postajeljut. Ne promijeni li svojstav, skupina ga zamjenjuje nekim drugim.

DIPLOMAT, vođa,je dijete kojejeodlično socijalnoprilagođeno,intelektualno zrelije od ostalih članova skupine. Ono je prijateljskiraspoloženo, puno inicijative i spremno na ustupke. Takvi tipovi vođa češće se nalaze među djevojčicama.

Dječaci u svađi više koriste snagu (otimanjeigračke,ugriz, udarac,guranje i sl.), a djevojčice verbalna sredstva (“tužit ću te mojojmami";“reći ću te teti"; “nisam ti više prijateljica"...).

Oko četvrte godinejavlja se suparništvo,želja za natjecanjem - dijete želi biti prvo, hvali se da je bolje od drugih,jače i spretnije. Posebno očekujeodobravanje od strane odraslih te se trudi izbjeći njihovuosudu Četverogodišnjak sve češće i sve dulježeli biti u društvu vršnjaka, te stvara prva prijateljstva. U prijateljskom krugu djeceuzrasta 4 - 5 godina,javlja

Krajempredškolskograzdobljadijete jemnogo stabilnije u socijalnimodnosima te može lakše kontrolirati svojepostupke prema odraslima kao i prema djeci.Primjerice,šestogodišnjaci će imati razvijensuradnički odnos, razumjet će da treba čekati svojred,dijeliti stvari s drugima, imat će razumijevanja za tuđa gledišta i stavove; a sve su to uvjeti da budu prihvaćeni u skupini. Ono dijetekojenjegovivršnjaci ne prihvaćaju ne osjeća se dobro u vrtiću, pa su njegovemogućnosti za napredak u bilo kojempodručjurazvojaumanjene.

Proslava folklornog ansambla SVENČEC*

Piše: dipl.ing.StjepanKeglević

U okviru “22 događanja amaterske folklorne scene Grada Zagreba"“FA VENČEC" iz Dubrave krajZagrebaproslavio je 15. travnja1999 dvadesetu obljetnicu svog plodnogdjelovanja.Prijateljitogadruštva i ljubitelji folklora napunili su dvoranu hrvatske vojske“KRALJ ZVONIMIR" i burno pozdravljaliizvođače plesnih i pjevačkih točaka U vrijemeodmora pronašli smo prezaposlenutajnicu ansambla gđu.Božicu POLENAC kojanas je informirala o povijestidruštva, a jošviše o njegovojuspješnojsadašnjosti. Osim toga o društvu smo mnogo saznali na izložbi njihovihplakata i novinskih napisaizloženih u foajeukazališta Narodnogsveučilišta u Dubravi Povodom same svečanosti posjetitelji su dobili program s podacimarada ansambla na čuvanjuiširenjutradicijske

kulture hrvatskogsela iz cijele Domovine

Povijesnipregled

Usprkosindustrijalizaciji i urbanom načinu života stanovnika u starom zagrebačkompredgrađu DUBRAVA, našlo se 1979 nekoliko zaljubljenika u narodnu bašti-

nu i osnovali Kulturnoumjetni- čko društvo “BORAC" Od njih danas jejošuvijekaktivan član orkestra violonist Erik MOLNAR kojipredstavlja živu povijestdruštva

S osnivanjemnaše slobodne RepublikeHrvatske,članove društva zahvaća nova radost i volja za radom,pa tom prilikom(1990.) mijenjajunaziv društva u VENČEC kojijesimbol svečanosti u narodu. U tom novom zamahu sudjelovala je današnjatajnica ansambla B Polenac kojajeknjižničarka po struci te jecijelisvoj radni vijekradila s najljepšim plodovimaljudskog srca i uma U njenompoletnomradu u Društvu jenjezinsuprug Zoran voditelj tamburaša, i sin Petar plesač u folkloru

Današnjaorganizacija ansambla

FA “VENČEC" registriran je kao udrugakojojjena čelu odbor od 7 članova, a predsjednika ne-

ma Od 120 članova odraslih je pedeset, a skupinamladih broji 70 članova. Oni se dijele na tri skupineprema uzrastu Voditeljica dječjegansambla jeDaria KARASAHILOVIĆ.Upravookupljanje mladih,jednajeod idejavodilja uprave ansambla da ih očuva od loših utjecaja i oduševi za sve što jelijepo i istinski radosno u duhu naše hrvatske i srednjeeuropske kulture Tamburaški orkestar ima sedam članova koji se napopunjavamladima Umjetnički voditeljansambla jemladi plesač i pjevačBojanKAVEDŽIJA profesionalni član LADA, kojiuspijeva“izvući" iz članova njihov urođeni dar za glazbu,pjesmu i plesnipokret, te ih sustavnim vježbanjimadovesti do zanosnih ostvarenja.

spomenutiTermoplastIvanić Rijeka i Tiskara Stipandić - Zagreb.

Gostovanja u inozemstvu FA “VENČEC" surađujeredovno s Hrvatskom maticom iseljenika i sudjeluje u njihovim manifestacijama u državama gdje žive Hrvati kao manjinskinarod Tako jenpr od 7.-11. rujna1993 gostovaoVENČEC u Rumunjskoj, u mjestuCarasova (središtu naše manjine), i izvodio pjesme i plesove iz raznih hrvatskih krajeva.Kod uzvratnogposjeta rumunjskihHrvata 1994 također je sudjelovaoVENČEC.

- “Procvala ruža - gatroža? izvedba povodomproslave 15godišnjice rada u “Komediji? i VelikojGorici u okviru “Goričkih večeri" 1993.;

- u Europskomdomu u Zagrebu 1996 “Uskrs u Šokadiji";

- “Otočke kraljice" u Sportskoj dvorani u Zagrebu 22 04 1995 u koreografiji Ivice IVANKOVIĆA i glazbenojobradi Branka IVANKOVIĆA;

- veliki koncert u Dubravi 22

11 1997 uz gostovanje KUD RAVNICA iz Starih Perkovaca i VELEBITA iz Stuttgarta;

- koncert u Hrvatskom vojnom učilištu 5 12 1998 podnaslovom “Vu Zagrebusvetli gasisvetliju? uz gostovanjeamatera iz Pregrade i Murtera;

Veliko blagoansambla su vlastite narodne nošnjeiz raznih dijelovaHrvatske, a za posebne potrebeuvijek ih pomogne poznata Posudionica i radionica narodnih nošnji u Zagrebu o kojoj smo pisali u našem Listu. Isto tako posuđuju im svojenošnjedrugi ansambli kao npr iz Tavankuta, Starih Perokavaca i dr Poteškoće su u smještaju i čuvanjunošnjijer nema za to podesnihprostora.

Kada je riječ o prostoru,gđa tajnica se potužila na prostor za vježbanjejerse koriste Športskom dvoranom u Dubravi pod vrlo nepovoljnimuvjetima. U uvodnim i završnim govorima na proslavinaglašenje tajgorući problem. - U načelu ansambl dobiva godišnjenovčanu potporu za rad od Ureda za kulturu Grada Zagreba,kojanijedostatna i obično kasni. Sponzori se već teško nalaze, a u programu su

Na festivalu hrvatske kulture u Slovačkoj u DEVINSKOM NOVOM SELU krajBratislave VENČEC se istaknuo pjevanjem poslije sv Mise u tamošnjojcrkvi sv Duha Zatim jebilo gostovanje za našu manjinu u Mađarskoj u Hrvatskom kazalištu u PEČUHU “VENČEC" stalno surađuje s društvima u Gradišću, a često sudjeluje na Zagrebačkimmeđunarodnim smotrama folklora Važninastupi u Domovini ČlanoviVENČECA su na svoj način pomoglinesretnim izbjeglicama iz Dalmacije te su se povezali sa Zavičajnimklubom “Kijevo" u Zagrebu. Uz pomoć njihovihamatera naučili su i postavili na scenu KIJEVSKO KOLO te ga izveli u Zagrebu i VelikojGorici 1992 Time su doprinijeliočuvanjunarodnog blagakojegajeneprijatelj osudio na uništenje.Voditeljica je Jasenka BLAŽEKOVIĆ, a glazbeno je obradio KijevskokoloBojanPOGRMILOVIĆ.

Od mnogihdrugihnastupa navest ćemo:

- te svečani uskrsni koncert u crkvi sv Mihaela 5. 04. 1999. po starom kajkavskomtekstu “Jezuš nam jegore vstal"

I tako iz uspjeha u uspjehiza kojih su mnoge večeri i večeri napornihpokusa,došla jei svečana proslava:

Dvadesete obljetnice rada

koja se održala podoriginalnim šokačkim naslovom BOŽE MILI ŠTA SMO MI;PA VALJDA SMO SVATOVI".

Svojimjasnim i lijepim govorom, Katarina ROČIĆ članica Dječjegkazališta u Dubravi,uvela nas je u dvosatno uživanjepjesme, plesova,igara i duhovitosti Tekstom na poleđiniprograma objašnjene su sljedećetočke: “Pivajsine da Bunjevcižive", “Igrajmo se vanjkušeca" iz Podravine,“Bog poživikuće gospodara" iz KarlovačkogPokuplja, “Podgorskimkanalom" iz Pod-

velebitskogprimorja, te za rečeni “Bože mili...? iz Bačke Ta zadnja točka bila je premijernopriređena za ovu proslavu u maštovitoj koreografiji Davora DULIĆA i glazbenojobradi Zorana JAKUNIĆA.Izvedena su tri dijela šokačkih svatova u Bačkoj:“Jabuka" ili “Kapara",izvođenje mladenke iz kuće,blagoslov, te opće veselje.Nakon glazbene uvertire na čelu svadbene povorke ušla su dva mlada čauša kojesu objesnoplesaliPetar POLENAC i Daniel REMIĆ sa peškirima i čuturicama prekoramena, cvijećem,zelenilom i crnim šeširima,ukrašenim šarenim tra-

kama,s palicama u rukama i zvečkama na visokim čizmama

TanjaDARABOŠ

- mladenka s blještavimoglavljem,crvenoj suknji i zlatožutojpregačipjevala je i plesalaodlično, a njensramežljivimladenac bio je Juraj JAKLIĆ.Mladenka je dirljivo izvela svojblagoslov nakon kojega je kliknula: “A sad,SVI VESELI"! Veselje jezaista prštilo i prešlo na razdraganupubliku kojaje neštedimice pljeskala u ritmu plesa.

Na krajujeslavljenicima zasluženu čestitku uputilagđa LucijaNOVAKFRANIĆ dipl. etnologinja, stručna suradnica za

folklorni amaterizam Zagreba, naglasivši velika osobna odricanja svih voditelja i članova VENČECA kojasu ih dovela na sam vrh zagrebačkogfolklora. Svi su članovi amateri. Na spominjanje imena zaslužnih voditelja, a napose tajniceBožice Polenac, prisutni su gromoglasnopljeskali. Gdi Polenac jeuručena i nagrada: umjetničkaslika “Mladenka s velom" akademske slikarice DragiceCVEK-JORDAN Završne riječigđeL. Novak-Franić bile su “Želimvam puno nastupa i uspjeha", što jeujednobila želja svih prisutnih.

Baščanska ploča

Piše: dipl.ing.StjepanKeglević

Jedna od osobitih svetinja hrvatskognaroda jeBAŠČANSKA PLOČA. Ime jedobila po mjestuBAŠKA na jugoistočnom dijeluotoka Krka Nađena jeu selu Jurandvoru (udaljenom od Baške 1 km) u ranoromaničkoj crkvici sv Lucijeoko 1100. god. na ledini kojujepočetkomsvog

Literatura

vladanjadarovao benediktinskom samostanu sv Lucijahrvatsko-dalmatinski kraljDMITAR ZVONIMIR (1075.-1089.). O tome jebila sastavljenapovelja na papiru, ali jeopatDOBROVIT kasnije za svaku sigurnost dao tekst poveljeuklesati u kamenu ploču i to hrvatskim jezikom i uglatomglagoljicom i ugradioje u zid rečene crkvice U suvremenom hrvatskom jezikutekst glasi: “U ime Oca i Sina i Svetoga Duha Ja opatDržiha pisao ovo o ledini,kojudade Zvonimir,kralj Hrvatski, u svojevrijemesvetoj Luciji. I svjedoči mi župan u Krbavi Desila,Martin u Lici Tko to poreče,neka jeproklet od Bogai

Frano Bulić - Lovre Katić: Stopama hrvatskih narodnih vladara, Zagreb Jeronimska knjižnica: Knjiga 259

dvanajestapostolai četiri Evanđelista i svete Lucije,Amen. Da tko ovdježivi, moli Bogaza njih. - Ja opatDobrovit,sagradih ovu crkvu sa svojihdevetero braće u dane kneza Kuzmata (Kuzme),koji jevladao cijelomkrajinom.Ibijaše u te dane Mikula sa svetom Lucijomjedno."

Pod nazivom “Mikula? smatrao se samostan sv Nikole u Otočcu,kojijesa samostanom sv Lucijebio tada pod jednim opatom.

Baščanska pločajejedanod najstarijihjezičnih i pravnih hrvatskih spomenika.Njenaprva rečenica kojana starohrvatskom glasi “V ime Otca i Sina i Svetoga Duha" smatra se početkomhrvatske književnosti. Ploča se čuva u današnjojHrvatskojakademiji znanosti iumjetnosti u Zagrebu, a njenakopija u biskupskojpalači na Krku

HRVATSKI SREDNJOVJEKOVNI SPOMENICI

Cvjetnjak na balkonu i

terasi

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

U svakom se naselju može naći šarmantna kuća s balkonom ili terasom Balkon iliterasa često su ograđenikamenom,drvenom ili željeznomogradom, a već su pri gradnjiodvojeni od zelenila

Vremena se mijenjaju, a s njima i navike, pa tako sve češće uzgajamocvijeće na balkonima i terasama, pretvarajući ih u pravi cvjetniraj.Iako to nijesuviše složen posao, pozornosttreba obratiti na neke stvari kako bi uspjehbio potpun.

U trgovinama se često mogu naći jeftineposude za uzgojcvijeća, no neke od njihna dnu nemajuotvor za otjecanjesuvišne vode Zbog toganeće doći do poplave, ali može doći do zasićenjazemljevlagom.Voda se skuplja na dnu posude i za neko vrijemedolazi do truljenja ko-

a pritom su otporne na vlagu i niske temperature. Vrlo su lagane

Za sve posudevažno jeda stoje vodoravno U protivnome će se višak vlageskupljati uz rub na dnu posude.

rijena.Rješenjejebušenjeotvora i postavljenjedrenažnogsloja. Pri sadnjisvakako na dno posude stavite krhotine starogglinenog lonca,komadiće opeke,šljunak, kuglicestiroporaislično Za uzgoj cvijećamožemo koristiti različite posude, one klasične, razne betonske žardinjere ili islužene drvene posude.

NA SUNCU ILI U SJENI

Dekorativnost posudenijenajvažnija; bitna jedubina posude, a samim time i dubina zemlje,jer mnoge vrste biljaimajudubok korijen, dok jekod manjegbroja vrsta plitak.Stogaposuda i biljka morajubiti obostrano prilagođene. Posude se izrađuju od različitih materijala, a svaki ima svoje prednosti i nedostatke.

Glinene su posudeugodne za oko i zdrave za biljke, no suviše su teške i lomljive. Pri nabavci glinenih posudane kupujte one većegpromjeraili dužine od 40 cm Plastične posude sve su ljepše,

Ako je vaš balkon ili terasa okrenuta jugu,uživat ćete u sunčanom položaju, a imate i mogućnostizbora nevjerojatno velikogbrojacvjetnih vrsta koje možete kombinirati prema vlastitojželji i potrebi.Geranije, petunije,viseći klinčići,lobelija, papučica,kadifica,kadulja, verbena,samo su neke vrste koje dobro uspijevaju na suncu Možemo ih uzgajati i na jugoistočnoj ilijugozapadnojstrani uz uvjet da imajusunca barem 12 sati dnevno Imate lina balkonu iliterasi sunca manjeod 12 sati dnevno,riječ je o polusjenovitompoložaju. Na takvom će mjestudobro uspijevati begonije,nedirak i dragoljub.

Balkon iliterasa okrenuta prema sjeverunalazi se u sjenovitom položaju. I za ovajpoložajpostoje biljkekojetraže malo sunca To je sitnocvjetnapetunija,sitnocvjetna gomoljastabegonija,zeleni ljiljan,dragoljub i fuksija.

Imate li biljkeposađene u košaricu,“viseći vrt",izložen je vjetru i jačojhladnoći, pa su najprikladnijebiljke za ovakav uzgojkadifice,lobelija i dragoljub.

PROLJEĆE NA BALKONU ILI TERASI

Dabiste sijalicvijeće ne morate čekati da prođu“ledeni sveci",jer dobar dio cvjetnihvrsta može podnijeti noć s mrazom u svibnju. Terase su zaštićene kućom,a balkoni su previsoko da bi biljke na njimaoštetio mraz kojise

zadržava uz tlo. Maćuhicama, potočnicama i tratinčicama svjež proljetni zrak čak godi.

DOLAZAK LJETA

prekodana ih izložite suncu Ima ih u raznim bojama i oblicima Jedna od biljakakojima u jesen možete ukrasiti balkon ili terasu jevrijesak.

Nakon što jeproljetnocvijeće ocvalo, u posudezasadite ljetno cvijeće. Tu prvo mjestozauzima pelargonija. Ostale biljke su petunije,fuksije,begonije,papučica,procjepak,lobelija,nedirak, ukrasne koprive,kadifice, neke su od velikogbrojavrsta

BOJE JESENI

ZELENILO I ZIMI

Zima na balkonu ili terasi ne treba biti pusta.Različite vrste vrijeskamožete držati i zimi Dok ostale vrste miruju,vrijesak zimi cvate Patuljastacmogorica u posudamatakođer jeugodna za oko

SAVJETI

Kada ljetnocvijećeprestane cvasti,vrijemeje da posadite biljkekojecvatu u jesen, pa do prvihmrazeva Te biljkeipak

2. viseće vrste sadite uz rub posude, a u sredinu posudesadite visoko cvijeće ili ono uspravnog rasta

VELIKI IZBOR BOJA

Dugo vremena uzgajanoje cvijeće u jednoj do dvijeboje. Danas se uzgajacvijećerazličitih boja i nijansi. Ako niste sigurni u kombinacijuboja, evo savjeta po kojemće vaš balkon ili terasa postatipoznat. To su plavakadulja,crvena kadulja,lobelija, kadifice,mirisna kunica i sanvitalija.

Kod izbora biljavodite računa o dva pravila: 1 zajednosadite samo one biljkekojeimajuiste uzgojne

Uz uobičajenecvjetne vrste na balkonu iliterasi možete uzgajati i mnogobrojnepenjačicekoječine smjestite na zaštićeno mjesto, a | zahtjeve. zeleni cvjetni zid. m

“Obrana od tuče?

Vaš agrometeorolog mr Dražen Kaučić

Oduvijek su poljodjelcirazmišljali kako zaštitiusjeve od tuče, a išto učiniti da ne dođe do njenepojave.Uostalom, još i danas ljudiznajupričati kako su, kad bi ugledalitučonosni oblak, pucali iz mužara ilizvonili crkvenim zvonima, vjerujući da će tako otjerati teške i crne oblake No, da je u tome bilo uspjeha, ne možemo im povjerovati.

Danas jeznanost iz područjameteorologije otišla dovoljnodaleko i može utjecati na pojavutuče, odnosno njeno nastajanje. A dali jeto ispravno,odlučite sami Podsjetit ćemo vas: time direktno utječemo na vrijeme, a na njega ne smijemoutjecati. Zašto? Jednostavno zato jernekome možemo nanijeti i ogromne štete Primjerice, poznato nam jeda su Amerikanci u vijetnamskom ratu izazivali padanjeogromnihkoličina kiše Kad bi se to radilo kako se nekome prohtije, neki bi krajevizbogsuše opustjeli, a u nekima bi ljudiugodnoživjeli;mnogi bi potoci i rijekeostali suhi,presušili bi izvori pitkevode itd No, u Hrvatskojipakdjelujeorganizirana obrana od tuče Danas jenjenrad zbogsmanjenihfinancijskih sredstava nešto smanjen, ali meteorološki radari na Sljemenu,Bilogori, u Varaždinu, Osijeku, na Tremi i u Goricama kod Nove Gradiške rade U Državnom hidrometeorološkom zavodu djelujeCentar za obranu od tuče, postojelansirne postaje,rakete, generatori, snažni kompjutori i sistem telekomunikacijske veze Kako protutučnomraketom sprečavamopadanjetuče, doznat ćete u nekoliko redaka kojislijede.

Rakete se usmjeravaju prema oblacima u kojimanastajujezgreleda, a to vide samo djelatnicizaposleni na radarima Prema naredbama s radarskog centra rakete se usmjeravaju i ispaljuju točno u oblak gdje se stvaraju jezgre leda Raketa osim pogonskihgoriva u sebi nosi i prašinusrebrnogjodida.Dolaskom u oblak ta raketa isijava čestice srebrnogjodida oko kojih se stvarajujezgreleda. Kakojetih čestica vrlo mnogo, zrna leda su mala, pa se padanjem do tla uspijuotopiti i dolazi do pojavepljuskakiše, a ne tuče Dakle, raketama ne razbijamooblak, već njimadonosimo u oblak mnogo sitnih čestica prašinenavedenogreagensa oko kojeg se stvarajujezgre leda I na kraju,vjerujemo da vas interesira koliko tzv reagensa (srebrnogjodida) nosi jednaraketa, a i koliko košta jednatakva raketa Interesantan jepodatak o godišnjojkoličini potrebnihraketa da bi se istočni i zapadni kontinentalni krajeviHrvatske obranili od padanja tuče Krenimo redom. Jedna raketa nosi 400 grama reagensa u kojijeumiješan već spomenutisrebrnijodid, a cijenajojjeoko 600 DEM Za jednusezonu obrane od tuče Hrvatskoj jepotrebno od 10 do 15 tisuća komada raketa Uz navedeno, u akcijamaobrane od tuče u Hrvatskoj je u funkciji 250 lansirnih postajagdje su angažiraniraketari kojetakođer treba platiti. Osim raketara treba računati i cijenu rada navedenih radarskih centara s pripadajućimbrojemljudi. Kada se sve navedeno zbroji,cijenajednesezone obrane od tuče njiemala, a novaca nema I upravo zato, ove će godinesistem obrane od tuče biti tek djelomičan, a naš strah da nam usjevistradaju - jošveći

POVRĆE

Uzgoj povrća u sanducima

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

Ako nemate mjesta za povrtnjak,povrćemožete uzgajati u drvenim sanducima kao što je prikazano na slikama.

Na folijupostavitedrenažni sloj, a zatim sanduk napunitekvalitetnom kupovnomzemljom.

Sjetvumožete obavljatidirektno u sanduk Najboljejeuzgajati samo jednupovrtnuvrstu u sanduku Sanduke složite u vrt, na terasu ili balkon.

Za uzgojpovrćakoristimo stare drvene sanduke dubine do 70 cm čijuunutrašnjostprekrijemo debljomplastičnomfolijom.Folija sprečavatruljenjesanduka i zadržava potrebnuvlaguzemlje. VAŠLIJEČNIK

Zemlju u sanduku održavajte vlažnom, a kada biljkamaizraste 4 do5 listova obavite i prihranjivanje.

Povrće u sanducima njegujte kao obično i uspjehsigurnoneće izostati. m

Kako ugasiti žeđ?

Piše: dr. Ivo Belan

Ovih dana ugostiteljskeradnje, samoposluživanja, kafići itd imaju mnogo posla.Žednausta traže mnogo tekućine Niječudno da u ovim toplimdanima naš organizam gubimnogo više tekućine nego obično. Da bi se tjelesnefunkcije odvijalenormalno, ta izgubljena tekućina mora biti nadoknađena Odrasle osobe,pod normalnim okolnostima svaki dan izgube2,5litre vode,uglavnomprekomokraće, ali i stolicom,znojenjem, čak i disanjem. Vodu djelomičnonadoknađujemopomoćuhrane kojasadrži određenu količinu vode (krastavci, na primjer,sadrže 95 posto vode).Ipaknajveći dio potreba podmirujemoraznim napicima. Drugačije jekad netko pijealkoholna pića.Čovjekkojipijedvije do tri litre vina,podmirivat će potrebe tijela za vodom,jervina sadrže 70 do 80 postovode,ali bi smrt nastupila uskoro zbogintoksikacije (trovanja)organizmaalkoholom.

ljudskiorganizam.Ovisno o tome odakle potječe, ima u sebi i korisne male količine joda,fluora i bakra. Bez vode ježivot nezamisliv

Dakle, od čitavog niza pićaspomenimo najprije vodu Zapravo, sva drugapića i pijemozbogpotrebe zavodom. Najjeftinijeje piće, ne sadrži kalorije i nijetoksično za

Kava i čaj su popularninapici, posebnokava bez kojemilijuni naših ljudi ne mogu zamisliti radni dan. Ti napiciosiguravaju tekućinu,ali ne sadrže kalorije ni hranjivetvari,odnosno imaju ih u vrlo malim količinama. Međutim, dodatkom šećera ilišlagasituacija se mijenja.Više od 80 posto znanstvenika i liječnika smatra da mlaki čajnajboljegasižeđ za ljetnih sparina i boljeosvježava nego hladna voda. Mnogaispitivanja su pokazala da postoji veza između kave, to jestkofeina, i različitih bolesti naročito kod ljudikoji su konzumirali veće količine kave, npr 600 iliviše miligramakofeina dnevno Jedna šalica kave može sadržavati od 90 do više od 300 miligrama, ovisno o njenojjakosti. Opreznimorajubiti oni kojiboluju iliu obiteljiimajuoboljenja kao što su šećerna bolest,hipertenzija ili koronarne bolesti (srčane). Oni ne smijupitivelike količine kave Alkoholna pića,bezalkoholna pića ivoćnisokovivrlo su popularni. Tri i poldecilitra zaslađenogbezalko-

holnogpićasadržava 112 do 170 kalorija i nema hranjivih tvari Pola decilitra žestokogpićadaje97 do 124 kalorije. Ako ih se miješa s tonikom,joši više. U tri i pol decilitra pivaima 150 kalorija i u tragovimaB-vitamina

VOĆNISOKOVI

Voćni sokovi su istovremeno i pićei hrana. Razlikujemočisti voćni sok (bezikakvih dodataka), zaslađeni voćni sok (dodanšećer) i koncentrirani voćni sok Vrijednostvoćnih sokovaje u njihovim mineralnim solima i vitaminima. Zahvaljujućiorganskimkiselinama, oni imajuosvježavajućasvojstva, te gase žeđ. Voćni su sokovi specijalnokorisni za djecu,ali mogu odlično zamijenitialkoholna pićakao aperitiv.

Na kraju ne zaboravimo na izvanredno piće,korisno i hranjivo - mlijeko.Sadrži visokokvalitetne bjelančevine,kalcij,fosfor,vitamin A,D,B(posebnoB,,).

Osim mlijeka,spomenimo i juhe,kao odlične napitke,posebice juhuod rajčica.Svakako,osigurajmonašem organizmu u ovim vrelim danima dovoljnotekućine

poduzeće za proizvodnju

opreme za prehrambenu Ee | omijsku industriju

Donja Stubica

m

proizvodnjaopreme za prehrambenu i kemijskuindustriju

izrada nehrđajućihcisterni (izoliranih, neizoliranih) volumena od 500 do 50 000 litara

izrada duplikatora od 50 do 100.000 litara

* servis i nabava pumpiza mlijekotipa

ALFA LAVAL iAPV Pasilac

izrada laktofriza od 100 do 12 000 litara (servisiranje)

* izrada nehrđajućiharmatura (Tprofili,spojnice,priključci, turbine za pranje,slavine za uzorke, redukcije,koljena) montažanehrđajućihcijevovoda

servisiranjemliječnihpumpi, pakerica,separatoraipasterizatora

* izradanehrđajućihkontejnera za voćnepasteikoncentrate

* izradanehrđajućihautocisterni za prijevozprehrambenihproizvoda

* izradasirnihkada(schulenburg) volumenaod 1.000do 5.000litara izradaopremeza minimljekare izradaopremeza pivovare

* izradaopremeza farmaceutsku industriju izradamjernihposuda(etanola) od 3 do 1.000litara izradaopremeza industrijupapira

REFERENCE: + “SIRELA"

Bjelovar e “VINDIJA" d.d. Varaždin e “DUKAT" Zagreb e “MLJEKARA" Zadar e “MLJEKARASPLIT" e “MLJEKARA'Pula e “DOMIL' Županja » “KOKA"Varaždin e “KARLOVAČKA PIVOVARA" e MLJEKARA

e IPK Osijek e “KARBON" Zagreb

funkcionalnije light(lagani)jogurt, s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL kojaje ispitanau istraživačkorazvojnom centru Morinaga (Japan). Po okusu iučinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak:

Stanje Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam potiče osteoporozu ublažava peristaltiku pojačava florucrijeva obnavlja tilost njuje “mE. <svniij

Probiotik

GiZD

Vindija

Vindija

&WALTEL,

Kakva snaga u

tako malo grama!