Mljekarski list 8-1999

MLIJEKO

i

Redskoijakikolegi:

dr Stjepan Banožić

dr Ivo Belan

ISSN 0351-9104

Prof dr sc ZvonimirŠtafa renzivnoKorištenje(košnja,napasivanje)

Dr sc Stjepan Feldhofer ost minerali u hranidbigoveda

Josip Haluška, dipl ing Hrana - glavnitrošak u proizvodnjimlijeka

Nikola Jagačić, dipl ing

OSTI Osnovna načela uzgoja teladi

Dipl.vet Antun Kostelić

Str 12 Ketoza iliacetonemija krava muzara

Dr sc Stjepan Banožić

St 13 Vibrioza (Vibriosis)goveda

Str 14

Mr sc Alen Džidić dipl ing Stjepan Brlek

dr Stjepan Feldhofer

dr Zoran Grgić

Mastitis -prevencijaiotkrivanje

Vesna Bulić,dipl ing

Str 15-17 Brojno stanjerasplodnih goveda u RepubliciHrvatskoj dipl.ing.Darko Kantoci ić dipl ing Stjepan Keglević Doc dr ZoranGrgi dipl ing Karmen Sinković

Str 18-20

Potrebeokrupnjavanja posjeda obiteljskihgospodarstava prof.dr Zvonimir Štafa koja se bave proizvodnjommlijeka

Damir Rukovanjski, dipl ing. aje šodane

Str 21-22

Opreme je devastirana Tuništena, a po kravi godišnje “proizvede 5 700 litara mlijeka

Damir Rukovanjski,dipl ing. dipl ing Vera Volarić

Redaktorica: ji

Tehničkaurednica:

Sin 22

Krave se vraćaju ina Orlovnjak

Stjepan Keglević, dipl ing ing Mirna Božičević

Str 23-25

Lektorica:

Kronika čovječanstva

Stjepan Keglević,dipl ing Katarina-Zrinka Čičmak

Pralik naše Gospe

Crteži: Josip Haluška, dipl ing dipl ing Nikola Božičević

Vlasnik i izdavač:

mljekarska udruga,

u 18 i 19 st dipl odgajateljZrinjkaKeglevićStević

Dječjaprijateljstva

Smjese za intenzivno

korištenje (košnja, napasivanje)

Piše: prof. dr sc Zvonimir Štafa

Na farmama s većim brojem stoke uspješnaproizvodnja kvalitetne krme tijekomvegetacije može se proizvoditi na djetelinskim smjesama(DS),djetelinsko travnim (DTS),travno djetelinskim(TDS) i travnim smjesama(TS).Smjesetrebaju biti tako sastavljene da osiguravajukvalitetnu krmu od proljeća pa do kasne jeseni.Vrste i kultivari trebaju se duže koristiti za zelenu krmu (smjesaranih odnosno kasnih kultivara). Za duže korištenjenaročito odgovarajupotrebipoliploidni kultivari u intenzivnojproizvodnji. Budući da pristižekasnijemogu se duže koristiti za zelenu krmu

kraće

dovoljnobjelančevina

za visoku proizvodnjumlijeka što jeizneseno u Mljekarskomlistu br 5 Međutim, u takovojzelenojmasikošenoj u vlatanju trava odnosno prijecvatnjedjetelina, nema dovoljnosuhe tvari i energijekoju treba u dnevnom obroku namiriti iz drugihizvora (kvalitetnosijeno, silaža kukuruza,koncentrat).

jesenizelenom krmom u trajanju od 180 do 200 dana Smjesetreba odabrati tako da se u odgovarajućimedafskim uvjetima mogu s uspjehomuzgajati.Sastavu smjese, vremenu i načinu uporabe, tiputla i klimi treba prilagoditi agrotehnikuproizvodnje i uporabe, a ona mora biti tako podešena da se odgovarajućom mehanizacijom može uspješno obaviti

Na farmama u nas sije se najčešće jednasmjesa uz uporabu zelene krme s travnjaka, što ne odgovarapotrebama,jerjevrijemepristizanja krme za korištenje u proljeće vrlo kratko i velika masa

Produženim korištenjem stoci se dajekrma u cvatnji, često već ocvala,dakle nekvalitetna, pa ju stoka nerado jede.

Diploidnikultivari pogodni su za ranijuuporabu(i vrijeme).Diploidnikultivari su prikladniji za proizvodnjusijena jerimajuviše suhe tvari u zelenoj masi,stoga se lakše siliraju uz provenjavanje.

Da bi se osiguralavisoka proizvodnjapotrebnojeuz lošu zelenu krmu (naročito s mokrih travnjaka)davati koncentriranu krmu kao dopunu.

Spretnimkombinacijama ranih i kasnih vrsta kultivara, diploidnih i poliploidnih formi postiže se ravnomjernijeprispijevanjekrme za uporabu(od ranog proljeća,tijekomljeta do jeseni)slične kakvoće,čime se osiguravakontinuitet u ishrani stoke na farmi od proljeća do

Kako utječevrijemekošnje na kakvoću krme iznešeno je u Mljekarskomlistu broj 5 i 6 ove godine.

Ako se smjesatrava, ilitrava s pašnjakakoristi na vrijeme,prije generativne faze ili do početka klasanja(ljuljevi) odnosno metličanja(ostaletrave),osigurava se

Budući da se približava kasno ljetni rok sjetve(drugapolovica kolovoza,početakrujna)ovdje iznosimo ukratko osnovnu tehnologijuproizvodnje nekih smjesa kojese u određenom području mogu preporučiti, a kojima će se polučitiodgovarajućiuspjeh u proizvodnjipoduvjetom, ako se potrebamasmjesaprilagodi agrotehnika

Nakon žetve strnište treba plitko poorati, ilipotanjurati da se u tlo unesu žetveni ostaci i strn Prijeoranja,odnosno tanjuranja, može se izvesti stajskignojodnosno gnojovka i unijeti u tlo Također se unosi i osnovna mineralna gnojiva,fosfor,kalij, a gdjeje to moguće,(nakiselim tlima) tlo se kalcificira Početkom kolovoza tlo se ore duboko (3035 (40)cm).Duboka obrada više od 30 em, potrebnajeza lucerne i smjese na njenojosnovici Nakon slijeganjatla, a neposrednoprije sjetve, tlo se gnojistartnom količinom gnojiva(NPK).

Predsjetvenapriprema se izvodi plitko(45 cm) vratilom s valjkom a kojapritišćuujedno i ravnajutlo. Sjetva se sijačicamakojimaće se dobro

izvodi

moći unijeti u tlo sjeme.Sije se u dva smjera, da ne bi ostalo - iz bilo kojegrazloga - nezasijane površine Dubina sjetvetreba biti 1 do 3em

Nakon sjetve tlo treba povaljati laganimvaljkom po mogućnosti kolutastim

Na vrlo povoljnimtlima za uzgojlucerne predlaže se smjesa za intenzivno korištenje za zelenu krmu i sijeno. Od sorata lucerne predlažemodomaće sorte: Osječka 66,Osječka88,Zdravka, Mirna i druge.

Od sorata crvene djeteline predlažu se domaće sorte Croatia i Nada (poliploidne), ali mogu se koristiti idrugikultivari (sorte).

Sastav Vrlo povoljna | Vrlo povoljnastaništa | Manjepovoljna tla smjese staništaza lucernu | zacrvenudjetelinu | zacrvenudjetelinu kglha

Od sorata bijeledjeteline predlaže se Regal(intermediarna), ililadino tipa(krupnolisne).

engleski - u

Od sorata talijanskogljulja predlažu se B9, iliDilana, a od poliploidnihTetraflorum Barmultraih,Mir,ali i druge.

vlažnijimklimatskim uvjetima) te klupčastaoštrica, a na teškim tlima i vlasuljetrstikaste s malim udjelomdjetelina (navrlo povoljnimtlima s lucernom), a na manjepovoljnim tlima na osnovici crvene i bijele djeteline - ladinoforme).

Od klupčastihoštrica predlažu se B17, Barauka, i druge.

Navedene smjesetrebale bi trajati od 2 godine(naosnovici crvene djeteline) pa do 4 godine (naosnovici lucerne) u povoljnim uvjetima i uz intenzivnu gnojidbu.

Za vrlo intenzivnu uporabu (vrločesta košnja)koriste se u našim uvjetimasmjese s povećanim udjelomtrava (ljuljeva, talijanski,westerwoldski, pa i

Smjesena osnovici klupčaste oštrice i vlasuljetrstikaste dospijevaju za uporaburanije u proljeće i duže traju,podnoseintenzivnijekorištenje. Uz gnojidbu dušikom osiguravajuvisoke prinose i na teškim tlima često i vlažnijimuvjetima, a mogu se i napasivati pričemu osiguravaju tijekomvegetacije 6 do 8 korištenja(turnusa), a u vrlo povoljnimuvjetima čak i više. [il

Ostali minerali u hranidbi

goveda

(nastavak iz broja7/99.)

Piše: dr sc StjepanFeldhofer

ne količine u organizmu).Ostatak magnezijanalazi se u mekanim tkivima,mišićima i živcima

obrocima i to oko 0,63 g Mg na litru mlijeka.

NATRIJ (Na)

Natrijjeu preživača vrlo deficitaran mineral Sva biljnakrmiva su siromašna natrijem, a potrebe govedase jošviše povećavaju zbog velike količine kalija u zelenim krmivima Kalijotežava resorpcijunatrija, kao štojeslučaj i kod magnezija.

Magnezij se resorbira u buragu, knjižavcu, tankom i debelom crijevu.Resorpcijusmanjuje velika količina amonijaka, kao i kalij,kalcij,sulfati i citrati iz krmiva,koji se spajaju u teško topljive soli Veliki utjecaj na slabijuresorpciju i iskorištavanje magnezijaimajukalij i dušik koji se nalaze u velikom postotku u mladojproljetnojtravi, i stoga se nedostatak magnezijaočituje kao bolest “pašnetetanije"praćena grčevima,poremećajemsvijesti i kretanja kod krava istjeranih na proljetnupašu.

Minerali su važni sastojci krmiva potrebni za rast i održavanje zdravogživotinjskogorganizma, izmjenutvari,resorpciju i osmozu, mišićnu i živčanu aktivnost, sintezu i djelovanjehormona, enzima i drugihaktivnih tvari, mliječnost,plodnost i reprodukciju.Obično se najvišenaglašava važnost kalcija(Ca) i fosfora (P) kojičine temeljnugrađukosti i zubi životinja. Sadrže ih mnogi organskispojevi,sudjeluju u mnogimprocesimaizmjenetvari,utječu na podražljivostživaca,kontrakcijemišića,propusnoststanica za tekućine i neke hranjive tvari, na aktivnost nekih hormona i enzima, na mliječnost i plodnost krava Dakle,imajuvrlo široko djelovanje(opisano u Mljekarskom listu br 5,1999 god.).

Pored kalcija i fosfora kao esencijalne(nezamjenjive) minerale treba jošspomenuti: magnezij(Mg),natrij(Na),kalij(K), sumpor (S),željezo(Fe),bakar (Cu),kobalt (Co),mangan (Mn), jod(J),cink (Zn),molibden (Mo) i selen (Se).

MAGNEZIJ (Mg)

Najvećakoličina magnezija nalazi se u kostima (oko70% ukup-

Općenito,djelovanjenatrija uskojevezano za djelovanjekalija u organizmu.Natrijjeglavnielektrolit međustanične tekućine i plazme, a kalij i magnezij su elektroliti unutar stanične tekućine i vrlo su značajni u održavanjuosmotske i acidobazične ravnoteže u organizmu. Na taj način natrijsprječava loš utjecaj veće količine kalija na sluznice i povoljnodjeluje na stanjesluznica probavnih i porođajnihorgana

Pojavu“pašnetetanije"sprječava veća prisutnostleguminoza u tratini

Magnezijutječe na podražljivost živčanogsustava, sudjeluje u mijeniugljikohidrata, masti i bjelančevina,oksidativnoj fosforilizaciji, a potrebanje i buragovimmikroorganizmimakoji ga ugrađuju u svojemikrobne stanice.

U žitaricama ima samo 0,13-0,19%magnezija, što jedvazadovoljavaminimalne potrebe goveda. Više magnezijaimajulucerna (sijenolucerne 0,22 - 0,26 %),pšeničneposije(0,55%), sačme uljanerepice(0,51%),sojine (0,43%) i suncokretove sačme (0,31%).

Natrij se lako otapa u vodi i tako se može pasivnoresorbirati difuzijomkroz sluznice buraga, kapure i knjižavca.Ipak se najviše resorbira u sirištu,dvanajstopalačnomcrijevu(duodenumu) i debelom crijevu(kolonu). Voda jevrlo značajna za resorpciju kao i za izlučivanjesuvišnih količina natrija iz organizma.

Natrij se pretežitoizlučuje mokraćom. Dovoljnopitkevode temeljnajepretpostavka za metabolizam natrija i izlučivanje, a otklanjaopasnostotrovanja goveda natrijem u slučaju da životinjepojeduveću količinu soli

Krave morajudobivati oko 1530 g Na/danilioko 2 g Na/kgsuhe tvari krmiva U krmiva se obično dodaje u obliku soli natrijeva klorida (NaCI,0,40,5% kuhinjske soli)kojasadrži oko 39% čistog natrija.

Potrebe krava za magnezijem višestruko se povećavaju za vrijeme laktacije. Krave moraju dobivati oko 30 do 60 g Mg/danili oko 2 do 8 g Mg/kgsuhe tvari krmiva S većom mliječnosti treba dodavati više magnezija u krmnim

KALIJ (K)

Za razliku od natrija,kalij se nalazi primarno u stanicama

organizma i djelujepovezano s natrijem. Ima ga mnogo u zelenoj krmi,posebiceako je obilno gnojena s kalijevim i dušičnim gnojivima.Stogakoncentracija kalija u krmivima ovisi o kakvoći tla,gnojidbi i stadijuvegetacije.

Kalij se otapa u vodi i gotovo se sav pasivnoresorbira difuzijom kroz sluznice,većinom u tankom crijevu, malo u sirištu, a najmanje u kapuri. U stanice se kalij ubacujepomoćunatrijeve i kalijeveadenozintrifosfataze

sumpora u bjelančevinama i nekim aminokiselinama iz krmiva Osobito jesumpor potreban uz hranidbu goveda s dodatkom uree pričemu buragovimikroorganizmi brzo ugrađujusumpor mineralnogporijekla u svojebjelančevine, a sporije iz biljnogkrmiva, posebicevoluminozne krme U nedostatku sumpora iskorištava se sumpor iz aminokiselina metionina i cistina

Kravama jepotrebno oko 8-10 mg bakra (CU/kgsuhe tvari krmiva), a poremećajiplodnosti nastaju već ako jemanjeod 3 mg Cu/kgsuhe tvari krmiva

Bakar se teško resorbira u crijevu(samo5-10 % iz krmiva), a ostatak se izlučujeizmetom. Iskorištavanje bakra u probavije slabije ako krmni obroci sadrže više kalcija i molibdena koji ujedno i sprječavajutoksično djelovanjebakra Višak resorbiranog bakra skuplja se u jetri.

U krmivima dolazi sumpor vezan uz bjelančevine. Od krmiva biljnogporijeklanajvišesumpora sadrži: sojinasačma (0,43%), suncokretova sačma (0,38%), melasa (0,47%),djetelinskosijeno (0,3%) i suhi kvasac (0,24%).

Kalijamože rijetkouzmanjkati u hranidbi goveda i to samo ako se hrane pretežito suhim krmivima s više bjelančevina i energetskih tvari. Žitaricesadrže kalijoko 0,5%,kukuruzna silaža 0,53,0%, trava 24%, leguminoze0,25,0%, melasa 4%,suncokretova sačma i sačma uljanerepice1%, sojina sačma 2%

Goveda morajudobivati oko 1,02,0 g S/kgsuhe tvari krmiva. Sulfidi se lako resorbiraju u tankom crijevu, a u manjojkoličini i kroz sluznicu buraga.

Krmiva, u hranidbi goveda, morajusadržavati oko 2,5 g K/kg, a u hranidbi krava 2,58,0 g K/kg suhe tvari krmiva

Nedostatak kalijauzrokuje slabijirast životinja,općuslabost mišića,nesigurnekretnje i nepravilan rad srca Suvišak kalija može biti uzrok proširenju i slabosti srca (kolaps), a u blažem obliku uzrok kataralnim promjenama sluznica.

SUMPOR (S)

ŽELJEZO(Fe)

Željezo je u životinjskom organizmu vezano uglavnom za bjelančevine krvnih tjelešaca(hemoNalazi se i u nekim enzimima.

U sastavu hemoglobinanalazi se oko 60%, a u mioglobinu samo oko 3% ukupnogželjeza iz organizma Mnogo željezasadrže organikojičuvajuzalihe željeza kao što su jetra,slezena i bubrezi

Bakar otežava iskorištavanje sumpora jerstvara teško topljive spojeve.Sumporpak sprječava iskorištavanje selena.

BAKAR (Cu)

Bakar sadržavaju neki enzimi On povoljnodjeluje na izmjenu tvari i na spolneorgane U krvnoj plazmidolazi vezan za bjelančevine, a visoka koncentracija bakra nalazi se u jetri(100400 ppm).

Bakar sudjelujezajedno sa željezom u stvaranjukrvnih stanica i hemoglobina(hematopoezi). Nedostatak bakra dovodi do slabokrvnosti (anemije),slabijeplodnosti, rane smrtnosti ploda,pobačaja,zaostajanjaposteljice, srčanih i probavnihoboljenja,slabosti kosti i otežanogkretanja.

Sumporjevrlo važan mineral za preživačejerjepotreban za reprodukcijuburagovihmikroorganizama i sintezu mikrobnih bjelančevina,poboljšavaiskorištavanješkroba i celuloze,sintezu nekih esencijalnihaminokiselina (metionina i cistina) i vitamina B skupine(tiamina i biotina).Stoga jepreživačimapotrebnoviše sumpora, te se mora posebnododavati kao mineralni dodatak, za razliku od životinja s jednodjelnim želucem kojinalaze dovoljno

Koncentracijaželjeza u krvnoj plazmiiznosi oko 100-300 mg/100 ml plazme.Povezano jes bjelančevinom (transferin) s kojomdolazi u jetru,slezenu i koštanu srž.

Željezo se iz krmiva teško resorbirajerje u feri obliku (Fe***) i mora se reducirati uz pomoć želučanogsoka,askorbinske kiseline i cisteina u fero (Fe*+*)oblik. Prenositelj jeu resorpcijibjelančevina apoferitinsmještena u staničnim membranama i citoplazmi

Resorpcijaželjeza se povećava ako su veće potrebeorganizma za željezom,posebicevisokogravidnih krava za potrebefetusa, mladih životinja u intenzivnom rastu i krava na početkulaktacije i visoke mliječnosti. Visoka razina fosfata,fitata i oksalata smanjuje resorpcijuželjeza.

Malo bakra sadrže krmiva koja se dobivaju na tlima siromašnim bakrom,kao i loša voluminozna krmiva (slama,kukuruzovina). Kukuruz sadrži samo oko 3 mg Cu/kg,zob i ječam5-6 mg/kg,raž 15 mg/kg,pšeničneposije14-18 mg/kg,sojinasačma 21 mg/kgi suncokretova sačma 30 mg/kg.

Žitaricesadrže manježeljeza: kukuruz 20-30 mg/kg,ječam80 mg/kg,zob 120 mg/kg,pšenica i

posije170 mg/kg.Suhi kvasac sadrži oko 90-110 mg Fe/kg, a suhi repinirezanci oko 200-300 mg Fe/ kg.

većim količinamakalcija i fosfora u krmnim obrocima

Od biljnihbjelančevinastih krmiva najvišeželjezasadrži suncokretova sačma (420mg/kg),manje sačma uljanerepice(160mg/kg) i soje(100mg/kg).

KOBALT (Co)

za jodommogu se zadovoljavati i davanjemjodirane soli

Više mangana sadrže zelena krmiva i sijeno s prirodnih nizinskih pašnjaka.Obično ga nedostaje u krmivima s planinskih predjela i u krmnom bilju s oranica: kukuruzu (45 mg/kg), kukuruznojsilaži,djetelini, lucerni i dr.

Kobalt sudjeluje u metabolizmu ugljikohidrata i bjelančevina, posebiceribonukleinske kiseline. Stogajepotrebanburagovim mikroorganizmima za reprodukciju, a i za sintezu nekih vitamina B skupine(vitaminB,, - kobalamin).

Nedostatk kobalta može uzrokovati tjelesnuslabost,slabokrvnost (anemiju),poremetnje i oboljenjejajnika i slabijeizlučivanjespolnihhormona (jalovost).

CINK (Zn)

Vrlo jerasprostranjen mineral u biljnim i životinjskim tkivima Dolazi u sastavu nekih enzima kojisudjeluju u stvaranjubjelančevina mesa i mlijeka.Potreban jei za sintezu ribonukleinske kiseline (RNH),a s tim u vezi i za spolnusposobnostživotinja, posebicemuških rasplodnjaka (spermiogenezu).

Manganaviše sadrže žitarice: ječam(25mg/kg),pšenica(30mg/ kg),zob (50mg/kg) i raž (80mg/ kg), a najvišepšeničneposije(100 mg/kg).Suhi repinirezanci sadrže 32 mg Mn/kg, a sijenolucerne 27 mg Mn/kg.Od uljaricanajviše mangana ima sačma uljanerepice i suncokreta (5253 mg/kg), a manjesojinasačma (27mg/kg).

Za poticanjespolneaktivnosti i gonjenjekravama treba davati oko 250 mg Mn/kgsuhe tvari krmiva, a nekoliko dana prije gonjenjamože se povećatijošza 1.400 mg Mn/dan.Po svemu se čini da krave podnoseveće količine mangana u krmivima.

Nestašica kobalta može se pojavitizbognedostatka minerala u tlu ili ako se dajemnogo voluminoznih krmiva Žitaricesadrže malo kobalta (0,020,03 mg Co/ kg).Više kobalta sadrže pšenične posije(0,1mg/kg),sačma soje i suncokreta (0,1mg/kg) i uljane repice(0,29mg/kg).Mnogo kobalta sadrži i sijenolucerne.

Krave morajudobivati oko 0,1 mg Co/kgsuhe tvari krmiva.

MANGAN (Mn)

JOD (J)

Manganjemikromineral raspoređen po čitavom tijelu, a najviše u kostima,jetri,bubrezima, gušterači i dlaci Ima veliki utjecaj na rast kosti,razvoj i vitalnost teladi,pojavugonjenja i plodnost krava. Nedostatak mangana može biti uzrok ranom ugibanju zametka i nepravilnomgonjenju.

Cink se lako veže s fitinskom kiselinom,zbogčegajeiz biljnih krmiva cinkteže probavljiv i iskoristiv za životinje s jednodjelnimželucem. Cink se općenito teže resorbira i slabo je toksičan za životinje. Velika količina cinka u krmivima ipaksmanjujeuzimanjehrane,smanjuje intenzitet rasta i stvaranja hemoglobina.

Cink jepotrebniji teladi i bikovima, a manjekravama i junadi. Dodajese oko 50-60 mg Zn/kg suhe tvari krmiva.

MOLIBDEN (Mo)

Jod jeposebnovažan za rad štitne žlijezde(tireoiden). Manjakjodajavlja se u govedahranjenih s onim krmivima kojase dobivaju s tla siromašnogjodom. Slabijeiskorištenje i nedostatak jodajavlja se i uz veću količinu krmiva kojasadrže antitireoidne tvari kao: repicu,stočni kelj,lišće šećerne repe, veću količinu sačme uljanerepice i sl., što se može povezati sa smanjenimizlučivanjem hormona štitnjače(tiroksinom).

Molibden je potrebanza sintezu nekih enzima, a čini se da dobro djeluje na buragovemikroorganizme i razgradnjuceluloze u buragu.Ograničavaotrovno djelovanjeveće količine bakra ukoliko se nađe u krmivima preživača.

Krmni obroci krava mogu sadržavati oko 0,10,3 mg Mo/kgsuhe tvari krmiva.

SELEN (Se)

Zbog nedostatka jodamože doći do oslabljenefunkcijejajnika (tihoili nepravilnogonjenje), zaostajanjaposteljice nakon poroda,pobačaja ili rađanjaslabe teladi.

Krmni obroci krava moraju sadržavati oko 40-100 mg Mn/kg suhe tvari krmiva. Resorpcija mangana u crijevuovisi o potrebama organizma, a smanjuje se s

Krave morajudobivati oko 0,50,8mg J/kgsuhe hrane, a potrebe

Selen jemikromineral povezan s djelovanjemvitamina E Stoga nedostatak selena može biti uzrok slabijeplodnosti,uginućaploda i pobačaja,zaostajanjaposteljice, pojave“bijelogmesa? u teladi i nagloguginućagovedazbogslabosti srca (srčaneapopleksije). Krave morajudobivati oko 0,10,3 mg Se/kgsuhe tvari krmiva. Il

Hrana - glavni trošak u

proizvodnji mlijeka

Piše:dipl.ing.JosipHaluška

U proizvodnjimlijekanastoji se smanjitiproizvodnetroškove i povećatiproizvodnju. To se postiže boljimtehnologijama i vlastitom proizvodnjomvoluminozne stočne hrane

Posljednjihgodinacijenepoljoprivrednihproizvoda i njihovi međusobni odnosi jakosu varirali. Odnosi cijenapoljoprivrednih proizvoda, a i mlijeka, utvrđivali su se na osnovu prodajnih i otkupnihcijena za ukupnu poljoprivredu, a međusobni odnosi izražavali su se prema cijenamakukuruza Zbogstalnog ekonomskogpoboljšanjaproizvodnjemlijeka i pogoršanja ratarske proizvodnje,pariteti mlijeka, u odnosu na stočnu hranu, izuzetno su povoljni.Nekada su

odnosi mlijeka i kukuruza-bili 1:1,2, dok su sada 1:0,40, što znači, da se za jednulitru mlijekamože kupitičetiri do petkgkukuruza. Niti jednokrmivo,čak ni visokoproteinsko(sačmasoje), kao komponentaobroka,nijeskuplje od litre mlijeka, što jevrlo zadovoljavajuće.

troškovi materijala za preradubiti najveći i da će oni u strukturi cijenestočnih proizvodazauzimati glavnomjesto.Prema tome, osnovni materijal za proizvodnju mlijeka jekrma od koje se tijekom procesa proizvodnje stvara proizvod.

Krma jestalni trošak u proizvodnjimlijekakojegčini uzdržni i produktivni dio. Odnos uzdržne i produktivnekrme,te količina, kakvoća i cijenaosnovni su činiteljikojiutječu na ekonomičnost i rentabilnost proizvodnjemlijeka.

Troškovi stočne hrane unazad dvije do tri godine su u stalnom padu.Bez obzira na niske cijene hrane,mnoga gospodarstva ostvarujuneznatnu dobit u proizvodnjimlijeka.Razlozi su niska proizvodnja po kravi, kao posljedicanedovoljnogiskorištavanjaproizvodnihkapaciteta, ili drugitroškovi proizvodnje.

Uzgojemgovedaprerađuju se krmiva u stočne proizvode. Ta preradamora biti racionalna i ekonomična Za očekivati jeda će

Visina relativnogsudioništva krme u strukturi ukupnihtroškova proizvodnjemlijeka jeoko 50%

Na velikim farmama udio krme u strukturi troškova nešto jeniži (od 40 do 50%),a na malim farmama iznad 50%.

Utrošak krme po kravi ovisi o visini proizvodnjemlijeka, te kvalitetikrme,probavljivosti i učestalosti hranjenja.

Za zadovoljavanje osnovnih životnih potrebakrave moraju dobivati kvalitetnu voluminoznu hranu (silažu,sijeno). Kod sastavljanja dnevnih obroka za muzne krave, mora se voditi računa o povoljnojstrukturi obroka sa motrišta cijenapojedinihkomponenata i uravnoteženosti obroka. Krma mora biti kvalitetna, ukusna i probavljiva.Potrebno je voditi računa o odnosu voluminozne i koncentrirane hrane.

Za veću proizvodnju u hranidbi se dodajukoncentrati. Hranidba krava treba se zasnivati na proizvodnjivlastite voluminozne krme, kojase koristi za uzdržne potrebe i nižu produkcijumlijeka.

krmne smjesekoje su u sadašnjim uvjetimadvostruko jeftinije_u odnosu na gotovesmjese u tvornicama stočne hrane.

Za veću proizvodnjumlijeka

prave se dodatni obroci,koji se sastoje od koncentriranih krmiva. Energetski dio koncentrirane krme treba biti proizveden na vlastitom gospodarstvu(kukuruz,ječam), a proteinskekomponente (sačmasoje i suncokreta)koje gospodarstvo ne proizvodi, morajuse kupovati na tržištu. Iz gospodarskihrazlogatreba izbjegavatikupovinugotovihkrmnih smjesa(zamuzne krave),koje su u praviluskupe.Gospodarski je opravdanokupovatiproteinske komponentei pravitivlastite

Tako naprimjer,gotovasmjesa za muzne krave u tvornicama stočne hrane stoji1,55 do 2,0kune (pokg), a sadrže 12 do 18 % proteina.

Pripremljenasmjesaod vlastitih komponenatapribližno iste hranidbene vrijednostistojiispod jednekune (Tablica1),ilijegotovo dvostruko jeftinija u odnosu na kupovnu.

Ulaganjemu vlastite krmne smjese od 0,5kgza litru mlijeka dobije se vrijednost od prekodvije kune,kolika jeprodajnacijena mlijeka. Tako jerazlika u cijeni proizvedenogkgsmjese i kupljene smjeseoko 3,5kune

U strukturi obroka (Tablica 2) najjeftinijajeH.j.iz kukuruzne silaže (0,50), a najskuplja iz sijena (1,20), čak skuplja od Hj. iz krmne smjese(0,80).

Zato se u obrocima krava treba davati više silaže (2025 kg), a manjekoličine sijena(34 kg).

Navedena smjesasadrži 1,15 Hi.u kgi15,7%sirovih proteina, a cijenaiznosi 0,93kuna. Smjesa se koristi za produktivni dio obroka

Za svaku litru mlijekaiznad 10 litara,dodaje se 0,5kg smjese.

Cijenakukuruzne silaže uzima se na bazi prosječnihprinosa kukuruza i tržne cijenekukuruza, uvećano za troškove siliranja. Ako se ne zna proizvodnacijena sijena,njunijerealno određivati na bazi kukuruza. Obiteljska go-

Zagreb,TrgkraljaTomislava

PROIZVODIMO,DORAĐUJEMO, IzVoziMOI UVOZIMO TE PRODAJEMO

NA VELIKO | MALO sjeme:

ratarskog,krmnogi industrijskogbilja, a osobito stočnikelj,trave,djetelinsko travne smjese, sudansku travu,stočnumrkvu,stočnigrašak,grahoricuozimnu i jaru,crvenu, bijelu i švedsku djetelinu,inkarnatku,lucernu i smiljkitu, te trave za ukrasne tratine i športsketerene

Zatim najširi izbor sjemenapovrća,cvijeća i začinskog bi

Vrtne alateizaštitnasredstva

Sve se to može dobiti u veleprodaji na gornjojadresiidu u Mesikojmaloprodaji ii poljoprivrednim apotekamaširomHrvatske.

MTTEREZN2

VISIT

spodarstvakojaimajumalo zemlje i drže 2 do 3 krave, a nemaju vlastitu mehanizaciju,morajuplaćati uslugespremanjasijena, što povećavacijenu. Tim gospodarstvima bolje se isplatikupovati sijeno. Veća obiteljskagospodarstva kojaposjedujuvlastitu meha-

nizacijutrebajuproizvoditisijeno za svojepotrebejerjeunosnije u odnosu na drugekulture. Da su u navedenim obrocima korištene gotovekupljenekrmne smjeseumjestovlastitih,cijena obroka povećala bi se za 30%,a time i ukupnitroškovi. Tablica

Postojijakaveza između rasta proizvodnje i troškova hrane (Tablica 4).

Utrošak energije u H.j., kao i cijenalitre mlijeka u hrani,opada s rastom proizvodnjemlijeka.

Utrošak koncentrata za jednu litru mlijekaraste kako raste proizvodnja, a isto tako i cijenaHij. raste, što jeprikazano u tablici 4

Na osnovi dnevnih obroka i godišnjegnivoa proizvodnjemlijeka mogu se izračunati godišnje potrebe stočne hrane (Tablica3).

Štojeveća proizvodnja, ekonomski su učinci bolji.Samo visoka proizvodnja po kravi može biti rentabilna_i ekonomična (Tablica5).

Cijena i utrošak hrane, te troškovi hrane,osnovni su preduvjet ekonomične proizvodnjemlijeka.

Navedeno jeda troškovi hrane sudjeluju u strukturi troškova s najmanje50%. Utrošak H_j. za jednu litru mlijekajeispodjedan, pričemu jena nižojrazini proizvodnjeutrošak Hy.veći. Cijena jedneHj.treba biti manjaod 50% prodajnecijenemlijeka. Na temeljutroškova hrane mogu se izračunati ukupnitroškovi i cijenajednog HD ili litre mlijeka(Tablica 5).

Za obračun prihodakorištena jecijena od dvijekune.

|

Rastom proizvodnjemlijeka rastu ukupnitroškovi hrane, no prosječnitroškovi po jedinici proizvodnjelitara mlijeka su niži. Isto tako prihodi i financijski efekti rastu s rastom proizvodnje.Vidljivo jekako ekonomska uspješnost ovisi značajno o strukturi obroka i cijenihrane. Prema odnosima cijenevlastite i kupljenestočne hrane osnovni preduvjetracionalne proizvodnjemlijekajeproizvodnjavlastite kvalitetne stočne hrane s uravnoteženim obrokom. [il

Osnovna načela uzgoja

teladi

Piše: dipl.ing.Nikola Jagačić

razvojteleta uz 750 grama dnevnog prirasta u prosjeku.

Ako telad dobiva u dovoljnoj količini punog mlijeka, a kasnije obranog,neće biti problema s bjelančevinama. Ako ne dobije dovoljnopunog mlijekanastaje manjakbjelančevinakoje se morajunamiriti iz drugihkrmiva, kao što su obrano mlijeko,kvalitetno sijenoleguminozailikoncentrati izrađeni i namijenjeniishrani teleta

Ispravnimhranjenjem i držanjemmože se postićikvalitetna telad namijenjenarasploduili tovu Uzgojteladi nijejednostavan, već složen i odgovoran postupak u kojem mogu biti napravljenepogreške.Nepoznavanjeosnovnih principahranidbe podmlatka, loš stajskiprostor sa slabim higijenskimuvjetima, faktori su uspjeha u uzgoju.Uzgoj zahtijevaspecifčnutehniku rada i organizacije.Zahtijevazdravu i kvalitetnu hranu uz izbalansirane obroke,što jeftiniju i racionalnu prehranu,stručnost i odgovarajućismještaj te uvijek suh i topao ležaj za tele

sustavi prehraneteladi sisanjem ili napajanjemmlijekommatere ilikrave dojilje, a njih i naši stočari prakticiraju. To ne znači da stočare ne treba podučiti s drugimnačinima, sve u cilju što ranijegodbijanjateladi i veće uštede mlijeka namijenjenogprodaji i isporuci.

OTHRANA TELETA

SISANJEM

Sisanjejeprirodan i jednostavan način othrane teladi Zdrav je jertele neposrednodobiva majčino mlijeko, pa su gubicikod sisanja mali Preporučuje se onda kad nema pouzdanogosoblja za odgajanje

Od minerala najvažnijijekalcij i fosfor kojetele iskoristi iz mlijeka s 90% Štojetele starije, i kad konzumira voluminozna krmiva ilikoncentrat, mora dobiti 2-3 putaviše minerala nego što organizamtreba jer ga ono iskorištava sa svega 30 - 50%

teladi

Prvo se tele pusti da siše kolostrum 5 - 6 dana, 5 - 6 putadnevno. Ondjegdjepostojimogućnosttele se odvoji u posebanodjel.Tele može biti s kravom u odjeluilise može vezati uz majkuna njenom stajalištu.

Sisanje se iz tjedna u tjedan smanjujetako da treći tjedantele siše 3 putana dan kada se već može smjestiti u objekt za napajanje. Sa 2 - 3 tjednamože se početidohranjivati, prvo krepkim, a zatim voluminoznimkrmivima kojimanadopunjuje obrok vitaminima i mineralima

Vitamini su važna komponenta u prehraniteladi, od kojih su neophodni A i D te B kompleks, kojitele kasnijesintetizira u buragupomoćubakterija. Vrlo je važno da tele dobijemlezivokolostrum iza telenja, a prva 2 - 3 tjednapuno mlijeko.Kolostrum sadrži 10 - 20 putaviše vitamina nego normalno mlijeko i daje teletu određeni imunitet Vitamin A kojiputatreba davati u obliku injekcija, dok se vitamin D pokrivakvalitetnim sijenom, naročito lucernom

Najviše se problema u uzgoju i prehraniteladi javlja u doba sisanja, ako se ne zna pravilna prehranani norma krmiva obzirom na dob teleta Mora se znati potreba u hranidbenim jedinicama i probavnimbjelančevinama, kao i njihoviodnosi kod određene starosti i težine teleta

Treba znati potrebe u bjelančevinama,vitaminima i mineralima, jerkada jepotrebamaudovoljeno, može se očekivati normalan

Ta su osnovna načela prehrane teladi manjeviše poznata. U praksi ima više sustava i načina prehraneteladi, kao što jesisanje, napajanje - korištenje krava dojilja,prehranadodatnim koncentratima i othranom malim količinama mlijeka.

Za naše prilike i naš seljački uzgojdržimo da su najpraktičniji

Važno je naglasiti da kravu treba od prvog dana, pa dok traje sisanje, barem 2 - 3 putadnevno potpunoizmusti Inače,tele siše puniobrok do šestogtjedna, s time da dnevno dobiva 6 - 8 litara mlijeka.Nakon 6 tjedanasmanji se 1/3 punog mlijeka, a u zamjenu se dajeobrano mlijeko.Nakon 2 mjesecateletu se smanji i 2/3 punog mlijeka, te se zamjenjuje sa 3 - 6 litara obranogmlijeka. Konačno se tele odbija sa 10 tjedana od punog mlijeka, a u zamjenu se dajejoš2 - 3 litre obranogmlijeka uz dobro sijeno i koncentrat.

VETERINARSTVO

Ketoza ili acetonemija krava

muzara

Piše:dipl. vet Antun Kostelić

UZROK BOLESTI Ketoza se javlja u krava kojesu pretežno hranjenesilažom,bjelančevinama iliprevelikomkoličinom koncentriranih krmiva Zbog velike proizvodnjemlijekadolazi do padakoličine glukoze(šećera) u krvi, a posljedično tome raste količina masnih kiselina u cirkulaciji. Masne kiseline se talože u jetri(zamašćenjejetre) te dolazi i do povećanjametabolizma masnih kiselina Rezultat povećanja metabolizma masnih kiselina je tvorba ketonskih tijela(acetoctena kiselina,aceton, beta-hidroksimaslačna kiselina i propanol) kojadospijevaju u krv,mokraću i mlijeko.

Danas se u Hrvatskojmnoga obiteljskagospodarstva bave proizvodnjommlijeka. Da bi povećali količinu proizvedenogmlijeka u Hrvatsku su uvezene juniceholštajnskepasmine,čijajeglavna karakteristika visoka mliječnost. Međutim,takve pasminekrava zahtjevajudrukčiji režim hranidbe od uobičajnedomaće simentalske pasminegoveda.Zbognedostatne i nekvalitetne hranidbe, te loših higijenskihprilika u staji, javljaju se brojniproblemi sa zdravljemživotinja u vidu bolesti probavnogsustava iliproblema s reprodukcijom i upalomvimena Jedna od čestih bolesti visoko mliječnihgovedajeketoza ili acetonemijakojadovodi do znatnog smanjenjaproizvodnjemlijeka (ako se ne uoči na vrijeme), a može rezultirati i gubitkomživotinje.

Bolest može trajatinekoliko mjeseci, a životinjuporedterapije moramo zbog iscrpljenosti ili pojavekomplikacijaekonomski iskoristiti(zaklati). Nakon ozdravljenjabolest se može ponovo pojaviti.

PREVENTIVA KETOZE

Već jenapomenuto da od ketoze obolijevajunedovoljno i nekvalitetno hranjenekrave, pa zbog togatreba kravu već prijeporoda pripremati za visoku proizvodnju mlijeka.Suhostaj mora trajati 60 dana da bi se krava pripremila za buduću laktaciju i osigurala normalan razvojteleta u maternici

SIMPTOMI (ZNACI)BOLESTI. Bolest postupnonastaje, a da vlasnik ne primjećuje da jedošlo do ketoze (supkliničkioblik). Vlasnik jedinoprimjećuje da krava normalno jede,ali postupno mršavi. Izlučivanjemlijeka se smanjuje. U mokraći se pojavljuju ketonska tijela.

Ketoza iliacetonemija jebolest visoko mliječnihkrava kojase javljaprvihnekoliko tjedana laktacije(početakproizvodnje mlijeka).Ketozu karakterizira poremećaj u metabolizmu ugljikohidrata i masti,koji se javlja zbogproizvodnjevelikih količina mlijeka.Obolijevajuredovito visoko mliječnekrave na početku laktacije, bez obzira na starost životinje.Mogu oboljeti i krave kojedajumanjukoličinu mlijeka, a nedovoljno su i nekvalitetno hranjene.

Vidljivi(klinički) oblik bolesti karakterizira naglomršavljenje i naglipadmliječnosti.Javljaju se znaci probavnihporemećaja: izostajepreživanje,prestajeaktivnost predželudaca.Balegamože biti normalna,pokrivenasluzi i izrazito neugodnogmirisa,ponekad se pojavi i proljev.Mokraća, mlijeko,koža i izdahnuti zrak imajuspecifičan miris po acetonu, što se odmah osjetinakon ulaska u staju.Jetra može biti povećana, a životinjajeosjetljiva u području jetre.Rijeđenastaje i živčani oblik bolesti u kojemujekrava potištena,pospana i opuštenih mišića Iznimno,može biti izrazito uzbuđena,promuklomuče, te nasrće na prepreke.

U suhostajuobrok se treba sastojati od povećanekoličine kvalitetnogsijena i koncentrata, a potpunotreba ukinuti hranidbu silažom Obrok treba sadržavati hranjivih tvari kao da krava daje 10 litara mlijeka.Krmna smjesa treba sadržavati 18% iviše bjelan- čevina. Ne smije se zaboraviti na davanjevitaminskih i mineralnih krmiva (stočnaciglaili kamen). Nakon poroda, u prvimdanima laktacije, krave treba hraniti kvalitetnom voluminoznom krmom i postupnopovećavatikoličinu koncentrata (0,5 do 1 kgna dan) do najviše 12 kg na dan. Kravi treba postupno u hranidbu uvoditi i ostala krmiva kojasu, ovisno o godišnjemdobu,na raspolaganju(pivskitrop,zimi silaža,ljeti zelena krma).Kod krava koje dajupuno mlijeka u prvimdanima laktacije (25i više litara), treba nastojati da se što prijenaviknu na davanjeveće količine pojedinih krmiva,najviše 4 kg nekog koncentriranog krmiva u obroku (zrnakukuruza,pšenice,zobi, ječma) da bi se što prijenadoknadio gubitakenergijenakon poroda U razdobljunakon poroda kravama se također morajudavati vitaminski i mineralni dodaci (VAM),kojiosim što pospješuju probavu,omogućavajuuspostavu normalnogspolnogciklusa, a time i koncepciju(bredost)životinje.

Vibrioza (Vibriosis) goveda

Piše: dr sc StjepanBanožić

Vibrioza jetipičnaspolna zarazna bolest goveda,kojuuzrokujemikroorganizamCampylobacter foetus (Vibriofoetus), a očituje se preganjanjem i produženjemgonjenja,pobačajima bređih krava i smanjenjemplodnosti bikova. Budući se vibrioza prenosi s govedai na ljude, ubrajamojeu zoonoze Bolest je veoma proširena u sjeverozapadnimdržavama Europe.

Može se dijagnosticirati i serološkom pretragomkrvi

Razvojubolesti pogodujeloša prehrana i ambijent. Krave stječu, 3 - 4 mjesecanakon infekcije otpornostprema bolesti, pa normalno ostajubređe i tele zdravu telad;naprotivneliječeni bikovi ostajutrajanizvor bolesti

Bolest se liječipremazivanjem sluznice antibiotskim i sulfonamidskim mastima,nekoliko puta dnevno, i ispiranjemrodnice i puzdreotopinamadezinficijensa i tripaflavina.

Izvori zaraze su bolesni bikovi i krave,izlučevine spolnihorgana, sperma bolesnih bikova,pobačeni plod,posteljica i plodnevode te zaražena hrana

Bolest šire bikovi priprirodnom pripustu, a može se proširiti i umjetnimosjemenjivanjem, ako se uporabljavasperma bolesnih bikova Zdravi bik se zarazi pri oplodnji od zaražene krave izatim bolest prenosi na zdrave krave

Uzročnik ulazi u organizam goveda kroz spolneorgane: u ženskih prekosluznice rodnice, a u muških prekosluznice puzdre. Bolest se može razviti ulaskom klica kroz usta

Prvi znakovi bolesti pojavljuju se 12 do 14 dana nakon pripusta. U krava nastajeupalasluznice rodnice,koja se očitujecrvenilom i pojavombezbojne do zamućene sluzi U bikova jesluznica prepucijacrvena, otekla i suha Na sluznici puzdremogu se zapaziti blageerozije i oštećenja. Pokatkad se u bikova ne zapažaju nikakvi znakovi bolesti Veoma je značajanznak bolesti u krava pobačaj. Ako se pobačajdogodi do 4. mjeseca iz maternice izađu plodneovojnice, a ako krava pobacinakon 4 mjesecabređosti redovno zaostajeposteljica. Zaostajanjemposteljiceproduljuje se puerperij, a može nastati upala maternice s posljedičnomneplodnošću Zaražene krave i junice se pregone nakon pripusta i tako se produžujeservisperiod, a time se poremeti i reprodukcija.

Od vibrioze sigurno mogu oboljetigoveda,ovce, koze i čovjek, a pretpostavlja se joši svinje i konji.

ZEMAT

Kod suzbijanjabolesti, treba ju najprijesuzbiti u bikova Za prirodni pripust i za dobivanjesperme bikovi morajubiti zdravi i slobodni od vibrioze Bolest se lako suzbijeumjetnimosjemenjivanjemzdravom spermom (težeje kad se vrši prirodnoosjemenjivanje).Bikove za pripusttreba neprestanozdravstveno kontrolirati, a bolesne odmah izlučiti da ne šire zarazu Kad se pripuštaju krave nepoznatogzdravstvenog stanja,bikovima treba dati u puzdruotopinuantibiotika Novokupljenebikove treba prije uporabe za rasplodpregledati na vibriozu, a u tijekueksploatacije neprestanokontrolirati njihovo zdravstveno stanje.

Bolest se dijagnosticira bakteriološkom pretragompobačenog ploda,zatim ispirka iz puzdrebika i uzorka sluznice iz rodnice krave.

Sajmišna 8b, Sv Ivan Zelina

HRVATSKA

Tel : 00385/1/20

Fax: 00385/1/20

60 920

60 595

godišnjakamata 5%

Vibrioza u ovaca i koza. Bolest ovaca i koza uzrokujeklica Campylobacterfoetus, var intestinalis kojaživi u crijevima zdravih ovaca i koza. Ona izaziva pobačaj u ovaca i koza dva mjesecaposlijekoncepcije(početka bređosti). Ovan ne prenosi bolest na ovcu Izvor zaraze mogu biti svrake i vrane

Mastitis - prevencija i otkrivanje

Piše: mr sc Alen Džidić

na bazi mjesečnog,tromjesečnog ilibarem godišnjegizvještaja.

Mastitis jeinfekcijamliječne žlijezdekojauzrokujevidljive tragoveupalevimena,kontaminira mlijeko i može proizvesti toksine kojipospješujubolest te mogu izazvati čak i uginućekrave

Za kontrolu mastitisa u mliječnomstadu,prevencija jepuno važnijaod liječenjakliničkog mastitisa Cak i ako jebrojnovih infekcijasmanjen,postojeće infekcijepod tretmanom mogu se izliječitidjelomično. Borba protiv mastitisa jedugoročna i stalna,jer je nemogućespriječitiprijenos bakterija ili drugihorganizama kojiuzrokujubolest

OTKRIVANJE

Znakovi akutnogmastitisa uključuju sise koje su napuhnute i bolne na dodir. Promjene u boji, te prisutnost rana ili ožiljaka mogu se utvrditi lakše nakon mužnjekada je vime prazno. Promatranjeprvihmlazova mlijekaomogućavauočavanjeabnormalnih pojava u mlijeku. Tu količinu mlijekatreba odstraniti

Te pojave su razvodnjenost, te pojavagrudica i krvi. Prilikom iznošenjaprvihmlazova mlijeka iz staje,potrebnojepaziti da ne dođu u kontakt svimenom,repom ili nekim drugimdijelomkrave Ukoliko to mlijekodođe u doticaj sa muzačevom rukom,potrebno jetu ruku oprati da se onemogući prijelazbakterija s imena jedne krave na drugu.

Više od 98 % somatskih stanica u mlijekunastaje od bijelihkrvnih stanica koje su ušle u mlijeko kao posljedica ulaska bakterija u vime krave, Visok brojsomatskih stanica u mlijekupovezan jes padom proizvodnjemlijeka.Kada je mlijekosvih krava pomiješano, kao u spremniku za mlijeko, pomoćubrojasomatskih stanica iz toguzorka može se utvrditi prevladavanjemastitisa u stadu (vidiTablicu 1).

Tablica 1:

<

>

Brojsomatskih stanica skupnog uzorka ne ukazuje na vrstu infekcije, a niti na kravu kojaje zaražena mastitisom Unatoč tome, ipakje dobro imati informaciju o brojusomatskih stanica

PREVENCIJA

Slika-1: Mastitis izazvan Actinomyces pyogenes da se onemogućidjelomično te potpunopadanjemuzne jedinice s vimena krave,ali i zatvaranjem vakuuma prijeskidanjamuzne jedinice s vimena krave. Ispravnost preciznostiregulatora vakuuma i njegovačistoća moraju se kontrolirati redovito

Istraživanja su pokazala da se pojavanovih infekcija može smanjiti i do 50 % kada se upotrebljavapravilnodezinfekcijsko sredstvo nakon mužnje i to tako da u potpunostiprekrijesisu Dezinfekcija sisa ne utječe na već prisutnuinfekciju.

Najvažnijapreventivnamjera za suzbijanjemastitisa jepravilna higijenamužnje.Sise treba očistiti i osušiti prije same mužnje. Ukoliko se mlijekofiltrira, prisutnost malih nečistoća ukazuje na nedovoljnočišćenje sisa prije mužnjeilina nedostatak higijene prilikomstavljanja ili skidanja muzne jedinice.

U slučajukliničkogmastitisa potrebnoje pozvativeterinara koji će preporučitiodgovarajuću terapiju.

Dobrom prehranom s dodatkom selena i vitamina E moguće jepojačatiotpornostkrava prema novim infekcijama.

Isto tako,dobrim gospodarenjemmogućejesmanjitipojavu mastitisa u stadu na sljedeća dva načina:

1)Nakon mužnjehranimo krave barem jedansat, kako bi one bile u stojećempoložaju i na taj način izbjegnule dodir vimena s nečistoćama podovaili ležišta štale;

Nadalje,potrebnojeprovjeriti nivo vakuuma u muznojjedinici koji bi trebao iznositi između 37 i 40 kPa, a njegoveoscilacije bi trebale biti minimalne Oscilacije vakuuma mogu se smanjiti tako

2)Već inficirane krave muzemo na kraju.

Brojno stanje rasplodnih

goveda u Republici Hrvatskoj

Piše: dipl.ing.Vesna Bulić

Brojnostanjeplotkinja i krava u Hrvatskoj,obuhvat krava uzgojno - selekcijskim radom na mliječnimfarmama i obiteljskim gospodarstvimazaključno s 31. 12 1998 godine te usporedba s ranijimgodinama,prikazana jeu narednim tablicama U tablici 1.1. prikazanjepodatak o brojukrava obuhvaćenih selekcijskim radom u 1997. i 1998 godini te podatak o

grlapod uzgojnoselekcijskim obuhvatom

U tablici 1 2 prikazano jekretanjebrojakrava pod uzgojnoselekcijskim radom u razdoblju od 1990 do 1998. godine.Značajnaje tendencijapovećanja broja i grlaobuhvaćenih uzgojno selekcijskim radom u posljednjih sedam godina.Brojkrava pod selekcijom u razdoblju od 1991 do 1998 godinepovećanje za 45 838 krave i udio jeporastao sa 13,11 % na 35,61 %

ukupnombrojukrava tih godina u RepubliciHrvatskoj.Brojkrava na mliječnimfarmama ukazuje na povećanje od 2622 krave, što nije realno povećanje u odnosu na prethodnugodinu. Do povećanja je došlo zbogtogašto u 1998 godininismo za 1997 godinu imali podatke za određena područja(ratomstradalih) i dodane ostale pasmine. Na obiteljskim gospodarstvima je i nadalje vidljivoznatno povećanje od 13.716

1 1 Promjenabrojnogstanjarasplodnih krava

OBNOVA MATIČNOG STADA

U tablicama 2 1 i 2.2. prikazana su izlučenja i obnova stada promatrana po selekcijskim službama. Podatak o izlučenju kod mliječnihfarmi odnosi se na stvarno eliminiranježivotinje

Tablica

Poljodjelci, bližise vrijeme spravljanja silaže kukuruza.

Podsjećamo Vas da se najbolji učinci postižu kad se silaža cijele biljke kukuruza počinje spremati onda kad je mliječna linijana 2/3 zrna.

Treba prelomiti klip kukuruza i kad je 2/3 zrna tvrdo, a 1/8 zrna je mliječna onda je najpovoljniji trenutak za početak siliranja.

iz proizvodnje, dok kod obiteljskoggospodarstva svako izlučenjegrlanijeistovremeno izlučenje iz proizvodnje.Izlučenje je mogućeukoliko uzgajatelj iz nekog razlogaodustane od sudjelovanja u provedbiuzgojnoselekcijskograda,ili dođe do promjene u organizaciji rada selekcijskeslužbe Primjernestvarnog izlučenjaprikazanje u selekcijskoj službi Sisak,tako što je izvršena primopredaja 1 000 grlapodselekcijsku službu Sveti Ivan Zelina

U obnovi matičnogstada na mliječnimfarmama došlo jedo

promjeneprikazastanja za 1997 godinujer tada nismo imali brojnostanje za pojedinefarme i stanje za mesne pasmine. Na mliječnimfarmama tijekom1998 godineizlučeno je1783 krave što čini 30,27 % u odnosu na broj krava krajem1997 godine. Popuna matičnogstada obavljena je najvećimdijelomjunicamavlastitoguzgoja s 1 855 grla i 261 kupljenimgrlom.Farme s najvećim postotkomizlučenja u odnosu na 1997. godinu su “Čepić" s 57,66%,“Jankolovica" s 49,52% i “Šipovac"46,47%. Popunastada izvršena jes najvećim brojemgrla na “M Branje-

vini? 278 grla,“Jankolovica? 203 grla i “Popovac" 202 grla.

U obiteljskimgospodarstvima izlučeno jeu 1998 godini 13 766 krava što čini 22,13 % u odnosu na brojkrava krajem1997 godine. Popunastadajeizvršena s 27 482 grla,djelomičnojunicamavlastitoguzgoja,djelomičnokupnjom junicaikrava te obuhvatom grla iz populacije. Za istaći je da se popuna stada izvršila s najvećim brojemgrla u selekcijskoj službi Bjelovar2347 grla,Slavonskom Brodu 1768 grla i Vinkovcima 1751 grlom.

Potrebe okrupnjavanja posjeda

obiteljskih gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka

Piše: doc. dr. Zoran Grgić

Jedan od osnovnih preduvjeta za osiguranjedobre mliječnosti osnovnog stada iliprirasta stoke u tovu, kvalitetna jestočna hrana Troškovi hrane mogu činiti preko 2/3 izravnih (direktnih)troškova u govedarskojproizvodnjiobiteljskih gospodarstava u nas Obiteljskagospodarstvakoja se bave intenzivnom govedarskomproizvodnjommorajuproizvoditi vla-

stitu stočnu hranu, da bi im proizvodnjamlijeka ili tovne junadi bila ekonomski isplativa.Kupljena stočna hrana koristi se kao dopuna, odnosno specijalnim krmnim smjesama se dodatno utječe na povećanjeučinkovitosti hrane Iz navedenogproizlazivelika važnost i potrebakvalitetnih poljoprivrednihpovršinakojeće gospodarstvokoristiti za proizvodnjustočne hrane

Ovisno o načinu korištenja poljoprivrednihpovršina,strukturi

korištenih biljnihkultura, te načinu i vrsti govedarskeproizvodnje(mlijeko i meso),potrebne su različite površine po uzgajanom grlu.Tako se po uvjetnom grlu(grlo mase 500 kg),općenito uzevši za intenzivnu proizvodnju u našim kontinentalnim područjima,traži između 0,5i 1,5ha površinaoranica,livada i pašnjaka. Kada se govori o ekonomski isplativojproizvodnjimlijekaili goveđeg mesa u našim obiteljskim gospodarstvima, tada se obično spominjeosnovno stado veće od 12-15 muznih grlaili tovilište junadikapaciteta oko 80-100 junadi(mase450-500 kg).Za ekonomski uspješnuproizvodnju stakvim brojemgrlapotrebno je u

našim prilikamaposjedovatinajmanje10-15 ha oraničnih površina s dodatnim površinamalivada i pašnjaka. U nekim neintenzivnim načinima govedarske proizvodnje(pašnitov u sustavu “kravatele") potrebnoje imati jošznačajnoveće površine“prirodnih" livada i pašnjaka (sograničenim zasijavanjem i gnojidbom), a u zimskom razdoblju se govedimadajukrmiva s intenzivnogkorištenjaoranica. U svakom slučajutražene poljoprivredne površine su značajnoveće od prosječneveličine posjeda naših obiteljskihgospodarstava. Preko polovicepoljoprivrednih gospodarstava s muznim kravama u nas jeprema popisu1991. godineimalo na raspolaganju

prosječnepovršine od 1 do 5 hektara, što ukazuje na činjenicu da brojgrla u njimanijedostatan za kvalitetu i visinu proizvodnje kojabi omogućavalapotpuno ekonomski uspješnugovedarsku proizvodnju. Ova gospodarstva posjeduju i oko poloviceukupnog brojamuznih krava Oko 18% gospodarstava s muznim kravama ima na raspolaganju između 5 i 8 ha vlastitih površina. Prema nekim pokazateljima ova gospodarstva najčešćekoriste i tuđe površine (zakup) za vlastitu proizvodnju.Gospodarstva s posjedom od 5 do 8 ha raspolažu s gotovo 30 % muznih krava,tako da prema brojugrla i raspoloživimpovršinama mogu činiti dobru osnovu za intenzivnu proizvodnjumlijeka

namijenjenuotkupui industrijskojpreradi.

Većina gospodarstava kombinira nekoliko poljoprivrednih proizvodnji iliima izvore prihoda i izvan gospodarstva, što im omogućavaegzistenciju. Među takvim gospodarstvima jedosta onih koja poslovnoopstaju s malim poljoprivrednimpovršinama i proizvodnjom na račun vlastitog rada kojegpotpunozanemaruju u kalkulacijamagovedarskeproizvodnje,računajući samo prihode od prodajemlijeka i stoke (telad, junad i izlučene krave) i plaćene troškove (kupljenimaterijal i novcem plaćenetuđe usluge)pri mjerenjuposlovnoguspjeha u govedarstvu

Prema usvojenojStrategiji razvitka poljoprivredejedanod osnovnih ciljevarazvitka jeupravo okrupnjavanjeposjedaobiteljskih gospodarstava, kako bi proizvodnja u njimabila ekdnomski učinkovita U Hrvatskoj jedanas dosta neobrađenih i zapuštenih poljoprivrednihpovršina(tablica 2) kojejednimdijelommogu poslužiti za okrupnjavanjeposjeda obiteljskihgospodarstava s pretežito govedarskomproizvodnjom.

Prema podacima u tablici 2 može se zaključiti kako značajne rezerve postojeneiskorištenihpovršina bašu Županijamakoje su u nas vodeće po brojumuznih grla i proizvodnjimlijeka(posebno označeno - zatamnjenjem).To se prijesvega odnosi na Zagrebačku i Bjelovarskobilogorsku županiju. Jedan od uzroka nekorištenih oraničnih površina u Sisačko-moslavačkoj,Karlovačkoj,Brodskoposavskoj i Požeškoslavonskoj županiji(istaknuteŽupanije s većim brojemmuznih grla i neobrađenim površinama) su uzrokovani ratnim djelovanjima i neo-

tklonjenimposljedicama rata No, nekorištenjuoraničnih površina u ovim Županijamatakođer pridonose negativnostisubjektivneprirode. Najčešće su to nesređena pitanjaimovinskih odnosa i prava vlasništva nekadašnjihdruštvenih poduzeća,kojiusporavaju i ograničavajudugogodišnjizakupi kupnjupoljoprivrednogzemljišta. Nerijetko se zakupljenepovršine zbognedovoljneekonomske koristi od ratarske proizvodnje ostavljajuneobrađenima Navedene Županijepredstavljaju najveće izvore i područjamogućeg okrupnjavanjaposjedaobiteljskih gospodarstavakoja se bave govedarskom proizvodnjom, jerunjima su dobri uvjetiproizvodnje ipostojitradicijadržanjagoveda. Kao dobri primjeriŽupanija, s relativno velikim brojemmuznih krava i manjimneobrađenim izapuštenim površinama, ističu se Koprivničkokriževačka i posebiceKrapinskozagorskažupanija.

Za povećanjeraspoloživih površina u gospodarstvu je danas najvažniji oblik korištenjatuđeg

POLJOPRERADA

Tel: 01/6552-333 01/6524-449 01/6550-399

zemljištazakupom. U nekim područjima se tuđe površinekoriste bez posebnenaknade ili sa vrlo malom naknadom Radi se u pravilu o korištenjupovršina u vlasništvu rodbine,susjeda iliprijatelja te često o imovini staračkih kućanstava Također se na kraće razdobljemogu zakupitipoljoprivredne površine u državnom vlasništvu

Za sigurnost i ekonomsku učinkovitost buduće intenzivne proizvodnjemlijeka i goveda u našim obiteljskimgospodarstvima, najveću će važnost imati mogućnost dugogodišnjegzakupailikupovine državnogpoljoprivrednogzemljišta te kreditiranje nabavke zemljišta kupnjomod staračkih,poljoprivrednihkućanstava ili vlasnika čijakućanstva nemajuglavne izvore prihoda iz poljoprivrede.

Neke mogućnostipovećanjaposjeda obiteljskihgospodarstavakorištenjempovoljnihkreditnih linija bit će objašnjene u sljedećemtekstu % rubrike

dioničko društvo za proizvodnju,preradui promet stočne hrane,dodataka i sirovine za stočnu hranu i poljoprivrednuproizvodnju

10020 ZAGREB - Remetinečka cesta 77

MI GARANTIRAMO ZDRAVLJE I MAKSIMALNU PROIZVODNJU VAŠIH KRAVA

FERTIL FOS

KALCIFOS-3

SUPERMIL-100

40% bjelančevina

SUPER-NBN

30% bjelančevina

vitaminsko-mineralni dodatak za krave, za poboljšanjeplodnosti s omjerom Ca:P=0,7:1

vrećica 4 1 kg10,08 kn + PDV (koristi se 150 grama dnevno)

vitaminsko-mineralni dodatak za krave s omjeromCa:P=3:1 vreća € 25 kg121,25 kn + PDV (koristi se 100-200 grama dnevno)

dopunskakrmna smjesa za mliječnekrave, bez uree vreća i 25 kg71,50 kn + PDV

dopunskakrmna smjesa za tov junadi i mliječnekrave vreća 4 50 kg79,20 kn + PDV

VupikovafarmamliječnihkravaJakobovackrajVukovara Oprema je devastirana i uništena, a po kravi godišnje proizvede

5.700 litara mlijeka

Piše: dipl.ing.Damir Rukovanjski

Stado ima genetskuosnovu, samo treba postaviti bar nekakve uvjetehranidbe To danas nijejednostavno i ponekadnas baca u očaj.Sada ih hranimo silažom kukuruza, suhim rezancima šećerne repe i sijenom, te s nešto smjese. Telad napajamokravljimmlijekom, a želimo ponovno upotrebljavati mliječnuzamjenicu, ali ne pripremljenu s hladnom bunarskom vodom Imali smo tehničke uvjete za proizvodnjusjenaže, a stočni kelj nemamo čime posijati, ali i skinuti Hendikepirani smo nedostatkom opreme za sjetvu i pripremustočne hrane “Veći dio opreme nismo zatekli"pričaMihovil Marušić direktor farme i Vupikoveposlovne jediniceVukovar.

se iz vlastitogpodmlatka.Povećanjembrojastoke godinama su stručnjacirazvijalikvalitetu i važili za najboljufarmu jersu proizvodili i do 8 400 litara mlijekapo kravi godišnje.

- Jako ta pasminamože dati i više zadovoljni smo, iako nismo nikada uspjelipostićieuropsku i američku produktivnost. Do 1991. farma je imala oko 670 krava i oko 1 950 govedasvih kategorija.“Povratkom na farmu u proljećeprošlegodine, na moje iznenađenje,zatekao sam 520 krava" - govoriMihovil Marušić, direktor VUPIK-ove poslovnejedinice Vukovar, o svojimdojmovima nakon povratka u Vukovar i farmu na kojojjeproveo cijeli radni vijek.Ako ništa drugo, sačuvan jefond goveda i genetski potencijal, iako je i on nešto oslabio jerse ovih sedam godina koristila u osjemenjivanjuslabija struktura bikova iz Srbije.Niska proizvodnja po radniku jejedan od najvećihproblema,kao i pristup radu i uvjetimauzgoja.

U neposrednojblizini Vukovara smještenajemliječnafarma Jakobovac kojadjeluje u sastavu VUPIK-a Pretrpjelajetijekom okupacijevelike štete uslijed nebrige i devastacije, a danas,iako je redovita proizvodnja,rukuvodstvo jena velikoj muci da održi proizvodnju. Farma Jakobovac, nekada jednaod najuzornijih mliječnihfarmi danas je u izuzetno teškojsituaciji.Naizgled, sve jeu redu U stvarnosti, ništa osim mužnje ne funkcionira i sve jesvedeno na ljudski rad

Devet sati za sto litara mlijeka

Govedarska farma Jakobovac kapaciteta je770 krava, a razvijala

može sama sebe nositi Ovogputa cijenamlijekaje dobra i,kako kaže Marušić,nikada nijebila viša negolidanas,posebiceako se usporedi s cijenomhranjiva. Medutim,niska produktivnost onemogućavabilo kakvo razmišljanje o ekonomici proizvodnje. Danas govedarskafarma proizvodimjesečno 220 tisuća litara mlijeka, što predstavlja oko 550 000 kn bruto prihoda, s čak 100 uposlenih. U građevinskomsmislu ova farma može zadovoljiti, ali zato tehnologija ne funkcionira Alfa Lavalov mljekovodjeu funkciji od 1973., i on je,valjda,jedinošto funkcionira

- Došlojevrijeme da se razmisli o napuštanjupostojećetehnologijeida se rekonstrukcijom dođe do tehnologijekojaće za sat rada dati sto litara mlijeka, a ne kao do sada za devet sati - ističe Mihovil Marušić

Sve ima svoi * , trajanja

Prolazom kroz farmu,kojoj se ipak ne može osporiti da radi i da se održava higijena,vidljivo jeda nekih dijelovaopreme nema, a ova instalirana jei dotrajala. Sve ima svojroktrajanja, samo što se u normalnim uvjetimasvake godine izmjenjujeoprema Na naše pitanje da libi moglodoći do ikakve rekonstrukcije, u upraviodgovarajukako nema nekakvih naznaka da se to može dogoditi, ali i da se ponose činjenicom što unatoč svim ovim problemimamogu tvrditi kako jeto najboljafarma u Hrvatskoj. Sa sadašnjominfrastrukturom i položajem u Hrvatskoj ne može imati konkurenciju, kao što jenijeimala ni prijerata - Dakle,riječjeo stadu koje, boljomhranidbom može postići mnogo više To danas nijejednostavno i ponekadnas baca u očaj. Sada ih hranimo silažom kukuru-

- Produktivnost iznosi devet sati za 100 litara mlijeka, što znači da jei devet putaniža negoli na nekojobiteljskoj farmi Pala je čak četiri puta u odnosu prema predratnomrazdoblju.Smanjen jebrojkrava,proizvodnjamlijeka, a brojljudijepovećan.“Oprema jedevastirana i dotrajala pa je u proizvodnjiuvelike prisutan ljudskirad" - kaže Marušić i dodajekako je predUpravom osnovna dilema: odlučiti što dalje. Farma, u ovakvim okvirima, ne

za, suhim rezancima šećerne repe i sijenom, te smjesom.Mliječnu zamjenicu za sada ne koristimo Veći dio opreme za sjetvu i pripremustočne hrane nismo zatekli Od šest samoutovarnih prikolica nismo zatekli ni jednu, kao nijedan od četiri kombajna za proizvodnjusilaže. Imali smo velikih problema s proizvodnjom sijena,jerjeostala jedna"Class" preša,previšestara da bismo se mogli na njuosloniti Ove godine nismo na poljaizvezli ni kilogram stajskoggnojivajer nemamo

čime Najveći dio gnojivaraspoređen jena table kako bismo ga mogli jednom razvesti No, unatoč svim ovim problemima prošlusmo godinuzavršili s proizvodnjom 5 700 litara mlijeka po kravi Siguran sam da se nekim ozbiljnimzahvatima na tehnologijimužnje i poboljšanju ishrane i njegemože doći do 7.000 litara - pričaMihovil Marušić VUPIK d d jeu vlasništvu Fonda za privatizaciju kojimora odlučiti što će dalje.Ljudi se teško vraćaju.Neredovita jeisplataplaća,

OsječkiIPK planira u sljedećetrigodinenastaniti15tisuća mliječnihkrava

Krave se vraćaju i na

Piše:dipl.ing.Damir Rukovanjski

“Cilj jeda nastanimo 15 tisuća krava u sljedeće tri godine i dostignemoproizvodnju od 135 milijunalitara mlijeka"kažu Josip Pavić,predsjednikuprave IPK Osijek i dr Ivan Bačić,izvršni direktor za poljoprivredu.

Najvažnijizadatak IPK Osijek d d je obnova poljoprivredne proizvodnje i njezinorestrukturiranje. Dr sc Ivan Bačić,izvršni direktor za poljoprivredu u IPK Osijek d d i predavač na Poljoprivrednomfakultetu u Osijeku, iznio nam jegrandiozniplanfarme Orlovnjak i razvojamliječnog govedarstva u IPK Osijek u kojem će veliki dio ratarske proizvodnje biti u funkcijiproizvodnje mlijeka.

- A to znači, da ćemo umjesto merkantilnogkukuruza imati više kukuruzne silaže,lucerke kao obrok za volminoznu stočnu hranu u proizvodnjimlijeka i goveđeg mesa

- Megglejevelika njemačka mljekara s kojomsmo (nakon

Orlovnjak

nemogućnostsmještaja u vlastitom domu,no neki su se ipak vratili u svojekuće,dio njih stanujekod nekogsvog, neki putuju iz Osijeka i Vinkovaca, ili poputdirektora žive u samačkom hotelu Vratiti se u Vukovar i raditi u VUPIK-u jakojeteško O oživljavanju ovog mrtvogslavonskogkapitalanetko mora donjeti odluku Odmah sada,sutra će već biti kasno! Kadar i genetske mogučnostistada nisu dovoljni za uspjeh.

like,posebiceinfrastrukturne, budu omogućavale,formirat će se samostalni gospodarskisubjekti, ali uvijek na najvišojtehnološkoj razini Ako se u svijetuproizvodi deset tisuća litara mlijeka po kravi godišnje, onda takvu proizvodnju mora imati i IPK,tvrde u agilnoj upraviovog poljoprivrednog diva. Na nekada okupiranompodručju uništene su i velike farme: Orlovnjak,Klisa,Marinovci,Lovas, Prkos i Lipovača,kojenamjeravajuvratiti svrsi jerpostojiizgrađena značajnainfrastruktura

mnogih pregovora)dogovorili zajedničkugradnju nove mljekare Procjenili smo da jeto partner kojiće nam omogućitibrzo prodiranje više tehnološke razine u pojedinimproizvodnjama, a Meggleće surađivati s jednom iznimno organiziranombaznom proizvodnjom. “Oni su procjenili da jenaša tvornica mlijekadobro organizirana is njomse zajednički može obavljatidaljnjiprodor na okolna tržišta“, tvrdi JosipPavić, predsjednikuprave IPK Osijek. “Odnos u kapitalunovog poduzeća bit će 50:50 posto.Ovih dana očekujemo i potpisugovora, a vrijednostproizvodnje ovog pogona bila bi približno 32 milijuna njemačkihmaraka. Njegovabi pretežitaproizvodnja bila trajni proizvodi - mlijeko i maslac U novom pogonu prerađivalo bi se novih 50 milijunalitara mlijeka godišnje,ističe Pavić

Programrestrukturiranja realizirao bi se u okviru IPK,ali bi daljnjimprocesima tu nastao i veliki brojraznih gospodarskih subjekata,obiteljskihgospodarstava ili manjihpoljoprivrednih poduzeća.Gdjegodlokalne pri-

- Za Orlovnjak smo sagradili i kompletnestudije, a raspisali smo i javnimeđunarodni natječaj. Ukupnainvesticija za 1.100 krava u Orlovnjaku s obrtnim sredstvima iznosi oko devet milijuna njemačkihmaraka Potpisali smo ugovor o kreditu i sada radimo na dobivanjubankarskog ili državnog jamstva za realizacijutoga projekta. Važno jenapomenuti da jeprogram restrukturiranja IPKpoljoprivredesastavni dio obnove hrvatskogPodunavljajer se on sastoji od obnove porušenog do podizanjatehnološke razine Istovremeno imamo nekoliko procesa, što jebez pomoćihrvatske države gotovonemogućerealizirati,jerza svaki kredit mora postojati kao pologrealna imovinakaže Pavić m

Kronika čovječanstva

GODINA 1961

Priredio: dipl.ing.Keglević Stjepan

John F. Kennedystupa na dužnost

katolik Izborni slogan mu jebio POKRENIMO OPET NAŠU

ZEMLJU Podpredsjednik jepostao Lyndon B JONSON

John FitzgeraldKENNEDY rođen je29.svibnja 1917. u Brooklinu krajBostona od oca Josipa bankara i veleposlanika i majke Rose kćerke bostonskoggradonačelnika Fitzgeralda.Obojesu bili irskogporijekla i katoličke vjere.Mladi John bio jeu Drugom svjetskom ratu marinski poručnik,teško ranjen, a kasnije u političkojkarijeriunutar Demokratske strane postaoguverner u saveznojdržavi Massachusetts U to vrijemevjenčao se s novinarkom Jackelinom BOUVIER (rođ.1929.)francuskogporijekla.

Vrhunac svojeosobne karijere postigaoje na izborima 8 studenog1960 kada je doduše s uskom pobjedomizabran za 35. Predsjednika SAD-a i sa svojih 44 godinebio najmlađipredsjednik u svojojdržavi i prvi i do sada jedini

John F Kennedy

Spriječenainvazija na Kubu

Sve veće oslanjanje F Castra na Sovjetski savez izazvalo jeu SAD sve veći osjećajnesigurnosti pa je tajnaslužba CIA s kubanskim emigrantimapovela10. travnja 1961. invaziju na područjeZaljeva svinja. CIA se nadala da će invazijapodićiustanak u Kubi protiv Castra, pa čak i u njegovojvojsci, ali je procjenabila netočna. Kubanci su došljacimapružili ogorčeniotpor i savladali ih za nekoliko dana. Veći dio američkih i emigrantskihvojnikajeizginuo, a 1 113 preživjelihpostali su politički taoci

Vrlo svečana inauguracija(uvođenjena položaj)bila je 20 siječnja 1961 u Washingtonu, a dan prijegradjebio zahvaćen strašnom sniježnomolujom, te ga jena brzinu očistilo tritisuće ljudi i 700 ralica Međutim,togdana sunce je obasjalo u 12.51 sati Kenndiyevudesnu ruku dignutu na svečanu prisegu; u Americi nova generacijapreuzimabaklju slobode Tom prilikomjegrađanima Amerike i cijelogasvijeta izrekao divan govor kojijeušao u povijest.Govorio jeo gospodarskom procvatu, borbi protiv nezaposlenosti i o SAD kao svjetskoj sili koja se mora boriti protiv komunizma kao općegneprijatelja cijelogčovječanstva. Pri završetku govora rekao je:“I tako,moji dragiamerički sugrađani: Ne pitajte što će vaša zemljavama dati - nego se pitajte što vi možete za njuučiniti " Zatim jenastavio

“Čovječanstvočitavogsvijeta: ne pitajte što će Amerika za vas učiniti - nego se pitajte što možemo zajedničkiučiniti za slobodu Čovjeka.Svivi tražite od nas istu mjerusnage i sposobnosti za žrtvovanje,kojui mi od vas tražimo Zatim je zamolio za Božjiblagoslov i pomoć,te da postaneistinski ostvariteljBožjeg djela na zemlji.

Nakon svih tih divnih misli i htijenjamožemo samo bolno uzdahnuti nad njegovomsudbinom kojaga jezadesila u Dalasu 22 studenog1963

* Suzbijenipokušajinvazije nanio SAD velike vanjskopolitičke štete. SSSR jeprosvjedovao u najžešćem obliku, a N. Hruščov nazvao Kennedyaagresorom i zaprijetiosovjetskomintervencijom na Kubi pa i instalirao raketne uređajekojesu kasnijepovukli. Čak su se i zapadniamerički saveznici držali na odstojanju od togopasnog problema.Između Kube i SAD došlojedo pogađanja oko zarobljenika za kojejeCastro tražio isprva 28 milijunadolara u obliku industrijskihstrojeva, međutim su se zahtjevipovećali pa su SAD isporučile Kubi živežne namirnice i lijekove u vrijednosti od 53 milijunadolara. Američkih loših procjenasituacije ima joši danas.

Sastanak Hruščov - Kennedy u Beču

Nakon opasnihzaoštrenja na crti MoskvaWashington došlo je do sastanka njihovihpoglavara od 3.- 4lipnja na neutralnom tlu austrijskogglavnoggradaBeča. Beč je u svojemkulturnom ozračju pružiomogućnosti za neformalne razgovore i izmjenemisli,osobito

o razoružanju.Društveni vrhunac togsastanka bila jegalavečera u carskom dvorcu Schonbrunnu uz prisustvosupruga Jackeline i Nine Hruščovljevekojesu doprinijeleopuštenomraspoloženju. Nikita je sjedio do šarmantne Jackeline i pomalojojudvarao, a Nina jerekla Johnu: “Želim da se opetuskoro vidimo " Međutim tom prilikomnijedošlo ni do kakvih konkretnih političkih rezultata

Gradi se Berlinski zid

Zapadnesile su tek četiri dana nakon početkagradnjeZida uložile protest s kojimnisu ništa postigle.Zidjesagrađen,trajao je29 godina,vidio mnogo mrtvih, i konačno ga je1990. porušiooslobođen njemačkinarod kao simbol samourušenjaneprirodnog komunističkogsustava

Sastanak nesvrstanih u Beogradu

Vlada NjemačkeDemokratske Republike(DDR)zaopčela je13. kolovoza 1961 gradnjuzida poprečnokroz Berlin po pograničnojcrti između zapadnog i istočnogdijelagradašto jeujdno bila granica od Zapadnogsektora i DDR Već početkomkolovoza na sastanku generalnihsekretara svih članica Varšavskogsaveza izvjestio je Walter ULBRICHT (1893 - 1973)predsjednik DDR da će se zatvoriti svi prilazi ZapadnomBerlinu, kako bi se konačno spriječila sve veća rijeka bjegunaca na Zapad.Time su i slavna Brandenburška vrata kao prepoznatljiv znak gradaostala u istočnom dijelu.

zahtijevalo od Kennedya i Hruščova da “odmah stupe u direktnu međusobnu vezu kako bi se spriječiliprijeteći sukob i osigurali svjetski mir " Beogradskadeklaracijaimala je27 točaka i zauzela stavove prema nizu međunarodnih problemakao: obustavljanje podjarmljivanja ovisnih naroda, povratakkolonijalnihposjeda kao općei cjelovitorazoružanje. DeklaracijajeupućenaUjedinjenim narodima.

Od 1. - 6.lipnja 1961. sastali su se u Beogradunajvišipredstavnici 25 nesvrstanih država u ciljuosiguranjasvijetskogmira,borbe protivkolonijalizma,imperijalizma i rasne diskriminacije, kao i zbogpitanjarazoružanja i prava naroda na samoodređenje. Za sazivanje ove konferencijeutjecalo jesve veće zaoštravanje između Istoka i Zapada(Berlinska kriza i sukobi u Laosu), a najsnažniji poticajdolazio jeod Jugoslavenskogdržavnog i partijskogpredsjednikaMaršala JosipaBROZA TITA (1893 - 1980). Uz njegabili su istaknuti inicijatoriJavarhalal NEHRU indijskipremijer i Gamal Abd El NASER egipatski predsjednik.

S nestankom blokova nestali su i nesvrstani

Gagarinprvičovjek u svemiru SovjetskipukovnikJurijAleksejevičGAGARIN (rođ.1934.) prviječovjekkojije12.travnja 1961. poletiosvemirskim brodom VOSTOK 1 u Svemir. Težina broda iznosila je4.725 kg.Obletio jeGagarintogdana Zemlju za 108 minuta na visini između 181 i 327 km i za to vrijeme bio 70 minuta u bestežinskom stanju.

Kao nesvrstane zemljesmatrale su se one koje su provodile miroljubivukoegzistenciju(suživlje),nisu pripadale ni jednom vojnomsavezu i podupirale su oslobodilačke pokretenaroda bez vlastitih država Na Beogradskoj konferencijisudjelovale su sljedeće države:

- Afganistan,Alžir,Burma,Cipar, Etiopija,Gana,Jemen,Jugoslavija,Indonezija,Irak,Kongo, Kambodža,Kuba,Gvineja,Indija,Libanon,Mali,Maroko,SaudijskaArabija,Somalija,Suda, UjedinjenaArapskaRepublika, Tunis,Nepal i Ceylon.

JurijAleksejevič

GAGARIN

Usprkosvelikih razlika među prisutnimaipakse energično

Brod jepoletio u 9.07 po Moskovskom vremenu iz mjesta BAJKONUR u Kazahstanu, istočno od Aralsokgjezera, a pristao jeu 10 55 sati kod mjestaSmelovka na područjugradaSaratov,

Mljekarski list

Walter ULBRICHT

na desnojobali VolgeispodPrivolske visočine Ovajveličanstveni sovjetskiuspjeh bio jeudarac za Amerikance sličan onome što je izazvao “Sputnikšok". JA. Gagarinje poginuo nažalost već 1968. prigodom probnogleta jednogzrakoplova.

Ernest Hemingwajzauvijek odputovao

Tajslavni američki književnik i novinar,nosilac Nobelove nagrade svojomje voljom 2 srpnja 1962. sa svog imanja u mjestu Ketchum (Idaho)zauvijekodputovao u vječnostostavivši na zemljineizbrisive tragove.

Rodio se 1899. u Oak Parku, gradiću uz Chicago u liječničkoj obitelji. U ranom djetinjstvu pokazivao jenevjerojatnuželju za samostalnošću, pa mu jenavodno otac u trećojgodinidao ribarski pribor, a djed u desetojlovačku pušku.Lutao ješumama uz Mi-

ziti antifašista sudjelovao u iskrcavanjima u Normandiji, u vodama Kube otkrivao njemačke podmornice, bio s francuskim partizanima, u Kini itd.

čigenskojezero, a kasnijeprašumama Afrike u lovu na lavove. Bio jepustolovan duh ogromne životne energije. Bio jeboksač, igračragbija, borac s bikovima, ratni dopisnikveć 1917. na talijanskojbojišnici, zatim sudjelovao u španjolskograđanskom ratu na strani republikanaca. U Drugomsvjetskom ratu kao izra-

Većinu svojihdoživljavanja opisivao je u mnogimromanima te postaoidolom onih generacija koje su se smatrale izgubljenima. Uz izvanredna opisivanjaratnih surovosti spoznao jesvu besmislicu ratovanja,kojoj se kasnije čak i izrugivao.Najpoznatiji mu je roman “Kome zvono zvoni" iz španjolskog rata za kojegje1954. dobio Nobelovu nagradu.Najpopularniji roman mu je STARAC I MORE, po kojemje snimljen i nezaboravan film s glumcemSpencerTracy.Ipak E Hemingwajnije u tom starcu kojegjetako odlično opisaonašao sebi uzor kako treba hrabro podnositi udarce sudbine i prirode i odoljijevati im zdravim životnim optimizmom. m

HRVATSKI SREDNJEVJEKOVNI SPOMENICI

Pralik naše Gospe

Selo Biskupijanalazi se 7 km jugoistočno od kraljevskoggrada Knina uz rječicuKosovičicu. Ime sela potječe iz početka 11 stoljeća kada jetu izgrađenacrkva posvećena SVETOJ MARIJI i SVETOM STJEPANU i dvor hrvatskim biskupima.Crkva jebazilikalna,dugačak 42 m, kako to pokazujudanašnjiostaci, a dao ju jepo svojpriliciizgraditi dobri KraljZvonimir. Možda jeona sagrađena na temeljima neke starije crkve.

Prema ondašnjem—romaničkom slogugrađenjapredoltarom jestajalavisoka kamena pregradakojana sredini (predolta-

rom) imala trouglasti zabat. U tom zabatu jenepoznatihrvatski umjetnikurezao u kamen lik BI. DjeviceMARIJE. Prikazana jedo pasa, očima gleda u pobožnipuks rastvorenim rukama na grudima, vazda spremna da dijeliobilje milosti. Možemo si predstaviti da su oko lika s kamene gredevisjela kandila i mnogizavjetnidarovi, a puk je pjevao“Slava v višnjih Bogu".Ovdjesu hrvatski biskupi pričešćivali hrvatske kraljevevjerne sinove sv Crkve katoličke. Budući da se do sada nijepronašao jošstariji lik naše GOSPE na hrvatskom tlu,smatramo ovaj najstarijim, našim PRALIKOM.

kiki s GOSPA

Oko togPralika proslavljen je veliki jubilej 13 stoljećakršćanstva u Hrvata u Solinu 11 i 12. rujna1976. kada jeprvibiskup u Hrvata zagrebačkinadbiskup i kardinal Dr. FranjoKUHARIĆ obnovio krsni zavjetcijeloghrvatskognaroda. m

Ernest Hemingwaj

VELIKOG ZAVJETA

Govedarstvo istočne Slavonije u

18. i 19. st.

Piše: dipl.ing.JosipHaluška

Povijesniuvjeti

Na ovim slavonskim prostorima vladali su Turci od 1526.1687. godine.Mirom,potpisanim u SrijemskimKarlovcima 1699. godine,oslobođena jecijela Slavonija i Srijemod turske okupacijeivlasti. Osijekjeoslobođen 1687. godine, a 1697 godine osnovano je“Belje" kao feudalni posjedprincaEugenaSavojskog. Međutim već 1700. godineSlavonijajepodijeljena u dva upravno različita sektora Južni dio uz rijekuSavu,tj.Slavonska posavina kao Vojnagranica,kojaje imala vojničkuupravu Slavonske vojnekrajine, i sve do 1867. godinepotpadalapod upravu Ministarstva rata u Beču.

ljojobradi zemlje i brizi za stoku.

M. A Relković pisaojeo slabom držanju i lošojhranidbi goveda. “A od krava što ću govoriti, s tobom ovdjezaludu zboriti: Kad ti držiš sedam,osam krava, to je momče,sve istina, al u zimi da tribuješ lika ne bi našo ti u kući mlika Kako hoćeš da ti mlika bude,kad junitko timarit ne znade, nego jojmetneš sina u šljiviku, ja ću tebi sad kazat priviku pa i ono prikosrca ždere,jerpo ledi snig i kiša dere. Ako hoćeš krave ti držati i jošod njihneku hasnu imati,svežijubaš iprez teleta, ako toga i nijeadeta".

Stoka jeboravila na otvorenom i živjela od paše(kaoosnovne hrane u govedarstvu).Goveda, nedovoljnotimarena,pasla su na prostranimpašnjacima i poljima poslije žetve žitarica i berbe kukuruza, na površinamaugara, te na ostalim niskim podvodnimneobrađenim površinama.Dakle,goveda su se gajila u vrlo lošim uvjetimadržanja,smještaja, i loše hranidbe. Koncentratna krmiva su nepoznanica.

Držanje,timarenje i hranidbu govedau Slavonijiopisaoje putopisac F. W. Taube kraljevski i carski pravnisavjetnik iz Beča, kojijeboravio u ovim krajevima i pisao o stočarstvu,općemstanju gospodarstva i uvjetimaživljenja u tri tadašnježupanije - virovitičkoj,požeškoj i srijemskoj.

Sjeverni dio Slavonijepriključen jetrojednojkraljevini - BanskojHrvatskoj.Austrougarskom nagodbom1867 godineSlavonija i Vojnakrajinaušle su u sastav Ugarskekrune Sv. Stjepana.Vojna krajinaje 1871 god.razvojačena, a 1882. godinepripojena BanskojHrvatskoj.Hrvatska se 1918. godinenašla u novojtvorevini kraljevini SHS, a 1929. god. u Jugoslaviji.

Govedarstvo prikrajuTurskog doba

Poljoprivrednaproizvodnja u 18. i 19. st na područjuistočne Slavonije - slavonske Posavine i Srijema,ekstenzivnog jekaraktera U ratarstvu postojitropolje. Proizvodnjadajeniske prihode i omogućavavrlo ekstenzivnu stočarsku proizvodnju. Od ratarskih kultura sijala se pšenica,kukuruz, nešto zobi i boba, a od krmnog biljagrahorica. U Slavoniji su tada bile dvijepasminegoveda.

Početakrazvojastočarstva

Taube (1777.) u svojojknjizi “Historijski i gospodarskiopis Slavonije"piše:“Stoku ni zimi ni leti, ni danju ni noću ne gone uštale,jerih nema ijer lenost i siromaštvo naroda ne dopušta da se štale grade".DaljeTaube kaže: “Za slabo naseljenuzemlju,čiji stanovnici ne osjećajunikakvog nagona za radinost ne odgovara ništa boljestočarstvo. Ono jezato glavnozanimanjeIlira u Slavoniji, koji, kao i svi surovi narodi predpostavljaju tromi pastirski život svakom drugomnačinu življenja. Najvećeblagozemljesastoji se u stočarstvu,kojejejakorazvijeno".

MatijaAntun Relković (1732.1798.)kapetanslavonske vojne granicekojijeza sedmogodišnjeg rata upoznao i “posao na polju, timarenje marve i lipšeuređenje vilajeta, nego što jemojaotažbina Slavonija"ratujućipostaojepoljoprivrednipisac.Izdajeporuku Slavoncima u knjizi“Satir iliti divljičovik" gdjeih poučava o bo-

Dugogodišnjaturska okupacijate ratna zbivanja i pustošenja, uništila su nekoć cvatuća naselja i poljaplodneSlavonije i Srijema. Privreda i kultura su posve unazađene. Zato su nove austrijske vlasti poduzele niz mjerakako bi se poboljšalostanje i životne prilike ovih pustihpokrajina,koje su bile nepristupačne i malo poznate u austrijskimzemljama i Europi. To jepotaknulobrojneaustrijske časnike,činovnike i stručnjake na dolazak u Slavoniju.Pomagali su svojimsavjetima i pisali o ovim krajevima. Tek 1800 godinepočelo se poboljšavatiopćestanje i napredakpoljoprivrede i stočarstva. Pašnjačkepovršine su se morale ograđivati i to za cijela sela ili više sela zajedno. To jebila značajnamjerapoboljšanjastočarstva od strane tadašnjihvlasti. Za banovanja bana J. Jelačića (1848.1859.)Rezolucijom1848. godine i ukidanjemkmetstva i feudalne ovisnosti dolazi do intezifikacije proizvodnjeposebnokod vlastelina. Dolazi do tehnoloških unapređenja - uvođenjapluga.Preorava se dio livada i pašnjaka, a uvodi se industrijsko i krmno bilje.Struktura površina1850. g. izgledala je:žitarica 70%,krmno

bilje4%, industrijskobilje1,5%, povrtlarskobilje7,5%iugar17%

Na područjuSlavonije u davnoj prošlostiuzgajala se autohtona primitivna buša - maleno,sitno, jednobojnogovedo.

Za vrijemeturske vlasti uvode se bivoli. U drugojpolovici 18. st uvozi se podolac iz Mađarske,koji se križa s bušom. U razdoblju od 1826-1867. godinedolazi do većeg uvoza goveda u cijeluHrvatsku. Na đakovačkom biskupskomvlastelinstvu posredstvombiskupa J. J. Strossmayera 1853. godineuvozi se marijadvorsko i 1868. godine istočno frizijskogovedo,kojeje brzo nestalo. Grof Elz Vukovarski uvozi bernsko govedo. Od 1868. do 1880. godineuvozi se na ovom područjupincgavac iz Austrije, a 1885. godinesimentalac. Nakon pojavesvinjskekuge1895. godine i agrarne krize od 1873. godine kada jedošlo do padacijenažita bila je veća sigurnostuzgoja goveda u Slavoniji i Hrvatskoj. Brojnostanjegovedaraste Tako je1880. god.u cijelojHrvatskoj bilo 838.000 goveda, a 30 godina kasnije1.268.000. Povećava se potrošnjagoveđegmesa i izvoz goveda.Slavonija jeizvozila žitarice i živu stoku za klanje.Goveda su tjerana za Ugarsku u NagyKanižu i Šopranj, a odatle su austrijskitrgovcigoniligoveda prema Beču,Bavarskoj,Franačkoj,Češkoj i Saskoj.Stoka se prodavala i na talijanskotržište. Podolac se tjeraoprekoDalmacije u Veneciju.Utovljenivolovi su se tjeralipolako da ne izgube na težini. U 1905. godiniHrvatska je izvezla 150.000 goveda(krave + telad).

Općirazvojpoljoprivrede

utjecalo na brži razvojukupne poljoprivredeistočne Slavonije. Od velikogznačaja za razvoj poljoprivrede bilo je“HrvatskoSlavonsko gospodarstvodruštvo" osnovano u Zagrebu1841. godine, a predsjednik jebio biskup zagrebačkiJurajHaulik. “HrvatskoSlavonsko gospodarskodruštvo“ 1842 godineizdaje“List misečni? prvistručni poljoprivredni list. Godine 1821. izlazi “Horvacki kalendar", a 1834. godine“Danica zagrebačka". Prvo gospodarsko-šumarsko učilište otvara se 1860. godine u Križevcima Za vrijemebanovanjaIvana Mažuranića (18731880) donosi se zakonodavstvo. Donosi se zakon o županijskomustrojstvu, Zadružni zakon,Zakon o pučkom školstvu, Zakon o zemlji, uvode se veterinarski propisi,daju se subvencije,uvodi se gruntovnica. Slavonsko gospodarskodruštvo osnovano je1875 u Osijeku.

VjećniciVirovitičke županije 1897. godine u Osijekudonose odluku da se u istočnojSlavoniji uzgajapodolac, a u brdskim predjelimameltalsko govedo.

Krajem19. st osnivaju se stočarske udruge.Prva marvogojska udruga na ovimprostorima osnovana je u Županji i Soljanima. Slavonija je1885. godinesudjelovala na izložbi goveda u Budimpešti.

Zaključak

Pored uvoza novih pasminagoveda i oživljavanjastočarstva u drugojpolovici 19 st počela su se osnivati poljoprivrednadruštva, izlaziti stručni poljoprivredni listovi,kalendari,časopisi što je

veće ijačegovedo za oranje.Stoga se iz Mađarske uvozi podolac,koji se križa s bušom. Tek poslijeuvodi se na ova područjapincgavac i simentalac. Na prijelazu iz 19. u 20. st. u županijisrijemskoj bilo je licencirano rasplodnihbikova 422 podolca i 27 bušaka. Podolac je izrazito radno govedo.Prilike za uzgojtakvih ekstenzivno državnih govedabile su povoljnezbog obiljapaše,gdje su govedadržana danju i noću. Proizvodnjamlijeka jebila manjevažna Podolske se krave nisu muzle,nego je sve mlijekoposisalatelad. Krave su se često telile na paši.Telad su zajedno s kravama išla na pašu. Hranidba govedabila jejednostavna Preko zime jedinajehrana bila slama,kukuruzovina i pljeva žitarica. Zob se davala konjima i rasplodnimbikovima Sijenoje trebalo za konjejerjei njihbilo dosta. Zbogjakezime bilojegladi zbogoskudne hrane. U proljeće, pripolasku na pašu,znalo se po kojegoveče od slabosti zavaliti u blato i nije se mogloviše izvući. Goveda se nisu vezala, pa su bila plašljiva i teško pristupačna. Zimi su govedabila u torovima ograđena granjem i šibljem, a nadstrešnice pokriveneslamom i trstikom Goveda su bila zdrava i bez tuberkuloze i bruceloze.

Goveda su u prošlosti bila temeljekonomskogstanjanaroda jerjeobrada zemljebila slaba Goveda su držana kao radna, a zatim radi mesa te gnojaza oranice. Volovi su se rabili za vuču tereta i oranje. Za mlijeko su se držale koze Godine 1850 na područjuSlavonije bilo je6.350 koza. Na područjuvinkovačkog kotara bilo je680 koza i 11.000 goveda.Kada se počelapoboljšavati obrada tla,bilo jepotrebno

Iz opisaprilika i načina života u Slavoniji u prošlosti, te prikaza govedarstva i njegovevažnosti u to doba,vidi se da jeono igralo važnu uloguu gospodarskom pogledu i bilojetemeljnapretka i života naroda u ovim krajevima. Zapisinavedenih autora (TaubeaiM A Relkovića) o držanju i hranidbi goveda u istočnoj Slavoniji u drugojpolovici 18. stoljeća i komentari tih zapisa, doprinijeli su boljemuvidu tadašnjegstočarstva, kao i boljem razumijevanjurazvoja ove grane gospodarstva u kasnijimrazdobljima. m

NAŠIHMALIŠANA

Dječja prijateljstva

Piše: dipl.odgajateljZrinjka KeglevićStević

Osjećajprijateljstva nijeurođen i djecitreba vremena da nauče što to znači biti prijatelj. Kako bi djeca što prijestekla i što boljenjegovala svojaprijateljstva, mi odrasli im trebamo pomoćiriječima i postupcima.

samopouzdanja,hrabreći ih u uspostavljanjuprijateljskih odnosa

druženjemsvlastitim spolomvrlo je jakajerkroz takve odnose djeca potvrđujuvlastiti spolniidentitet Naravno,događa se da se zajedno igrajudječaci i djevojčice, pa i neki dječaciuživaju u društvu djevojčica i njihovihigara s lutkicama.

Izbor prijateljaprepustite djetetu

Još jejedanrazlogzašto djevojčice više vole djevojčice. One su, u načelu,mnogo zrelije i spretnije i mogu mnogo ranijerazviti odnose s drugima.

Do treće godinedijete jeegocentrično i teško mu jemisliti na bilo kogaosim na samog sebe Trenuci druženja s drugomdjecom su kratki, a odrasli morajuimati uloguposrednika te predlagatiigre isudjelovati u njima.Dvoje(iliviše) malenih ne smijemoostaviti same da se igrajujeroni nisu sposobni niti toliko socijalno zreli da sami riješesvojesukobe oko igračaka. U slučajusvađe oko jedneigračke djeci ove dobi treba predložiti novu igrudrugimigračkama i time im odvući pažnju.

U sljedećoj fazi uspostavlja se sposobnostrazlikovanja “JADRUGI" te dubljagovorna komunikacija među djecom.Oblikuju se uzajamniodnosi kroz igreuloga, igreglume(“pretvaramo se: ti si prodavač, ja sam kupac"). Pojavljuju se i igrezamjeneuloga - JA SAMTI, a TI SIJA Na tajnačin za malo dijetepočinjevrlo dugačak proces izgradnjesvojevlastite osobnosti i prijateljskih odnosa

Kada će,odnosno koliko brzo, nakon polaska u vrtić dijetesteći prijatelje ovisi i o njegovojnaravijeliizrazito povučeno i sramežljivo ili pakotvoreno i nametljivo. Također jevažno jeli dijete u svojoj obiteljijedinacili ima braću Jedinca koji se ne mora u vlastitom domu nametati i boriti se za svoje mjesto u obitelji može se u društvu često slabijesnalaziti od djeteta iza kojeg su razna iskustva s braćom i sestrama U svakojgrupidjece postoje ona popularna,omiljenadjeca, no za predškolsko doba je tipično da su djevojčiceomiljene jer su boljesocijalizirane i lakše se socijalnoprilagođavaju.

Veći ilimanjibrojprijatelja

Na roditeljima je da vlastitim primjerom, tzv obiteljskim modelom,pokažukako se njeguju prijateljski odnosi Posjetevaših prijatelja u vašem domu,odlasci u goste,zajedničkiizleti... - jednom rječju vaš društveni život pružit će djetetumogućnost da osjetiradost druženja i da mu održavanjeprijateljskih odnosa postaneživotna potreba i ugodandoživljaj. Znate i sami koliko se djecavesele kada su pozvana na dječjirođendan, s koliko uzbuđenja ga očekuju, a kako jetek lijepo kada na vlastiti mogu pozvativiše svojih,dragih prijatelja.

Neka se djecadruže s većim brojemsvojihvršnjaka,drugasmanjim (prosjek je oko 15-ak uključene djece).Razlozi zbogkojihneka djecaimajumalo prijatelja mogu biti:

Zato ne možemo od četverogodišnjakaočekivati da je našao idealnogprijatelja s kojim se uvijek i u svemu slaže Bit će jošmnogo trzavica,svađica i povrijeđenih osjećaja dok se dođe do idealnog prijatelja.

Prijateljistogspola

1 Umor djetetakojijepovećan nakon bolesti ili iscrpljenosti kod djecesklone čestom obolijevanju. Takva djeca se obično druže s mirnijom i manjeaktivnom djecom;

2 Emocionalna nestabilnost i općanesigurnost u sebe kojaizaziva jakuvezanost samo za nekolicinu djece iz najbližeokoline (prijatelj iz susjedstva).

Čestoodmah poslijenavršene tri godinedjevojčice se približavaju djevojčicama, a dječacidječacima. Tada vlada praviloprivlačnosti onoga što jeslično, a odbojnost prema onome što jerazličito Potreba za

Nesigurnojdjecitreba svakako pomagati u razvijanjupozitivne slike o sebi,podizanjusigurnosti i

Kada dijetekrene u vrtić,obično nakon treće godine,počnesklapati vlastita prijateljstva(proširuje krug izvan onih susjedskih,kumovskih i vaših prijateljskihokvira)tada se može dogoditi da roditelji ne odobravaju izbor prijatelja.Tajprijatelj, može primjerice biti pregrub, preagresivan, može imati ružan riječnik, pa se roditeljima ne sviđa što ga njihovodijeteoponaša. Tako će se dogoditi da roditeljzabrani druženje i igru s tim “nepoželjnim? prijateljem.Dječji se psiholozi ne slažu s takvim postupkom. Oni smatraju da ne treba sprječavati ni jednoprijateljstvo jerbi moguća zabrana moglapoljuljatidjetetovo samopouzdanje,njegovuvjeru u ispravnostvlastitog suda ili izbora Braneći svom djetetu da se druži s nekim drugim,roditelji mogu kod svog potomkapobuditipotrebu za lukavstvom (starijapredškolska i školska djeca), pa čak i laganjem. Dijete će se, naime,nastaviti igrati “zabranjenimprijateljem",osjećajućikrivnju, ali i odlučnost da s tim nastavi,zbunjenoroditeljskim neodobravanjem. m

Sunčanje nije uvijek

bezazleno

Piše: dr. Ivo Belan

Najčešći i izlječivi oblici raka kože,bazaliom i spinaliom, uzrokovani su prekomjernimizlaganjem sunčevim ultraljubičastim (ultravioletnim)zrakama,posebno onima kojese zovu UV-B. Ako vremenski udvostručite svoje izlaganje UV-B zrakama,povećate rizik za 3 do 4 puta.Srećom, spomenuta dva oblika raka imaju sklonost sporog rasta i rijetko se šire na drugedijelovetijela.Ipak, ako ih se ne dijagnosticira, oni mogu uzrokovati ozbiljnaoštećenjatkiva i zbogtogaih se ne smijeomalovažiti.

Bilo jevrijemekada jemekana, porculanskibijelakoža,stalno zaštićena od sunca, bila smatrana znakom velike ljepote i bogatstva.

Bilo jevrijemekada nijebilo epidemije raka kože

Danas su znanstvena istraživanjadokazala da je izlaganje suncu glavniuzrok pojavibora i raznih pjega na koži (sveono za što se nekada okrivljavalo samo starenje),ali,jošgore, da je prekomjernosunčanjeodgovorno i za 90 postoslučajevanajčešćih oblika kožnograka.

Ipak,dobre vijesti su da svatko od nas ima mogućnostispasiti vlastitu kožu. S malo dalekovidnosti i s nekoliko jednostavnihmjera opreza, možete uživati u suncu ljetnesezone, bez da trpitenjegove štetne učinke. I za one nesretne kojiobole od raka kože svake godine,postojedobre vijesti. Ranim otkrivanjem i liječenjem svi oblici kožnograka su izlječivi.

sfere (ozonskisloj) i u budućnosti povećatiučestalost raka kože Sunce postaje sve jače u svom učinku, zato jerjefiltracija kroz atmosferu manja i slabija, pa više opasnihzraka dolazi do nas na zemlju.

OPREZ I KADA JE DAN OBLAČAN

Ipak,nema razloga za paniku. Nema potrebe da ostatak svog života provedeteunutar kuće. Potrebno je samo da obvezno povedetebrigu o nekoliko jednostavnih mjeraopreza: promjenite dnevni raspored.Sklonite se od sunca za vrijemenajopasnijeg dijeladana. UV-B zrake su najjačeizmeđu 11 i 15 sati. Prema tome, planirajtesvojeaktivnosti za ranijeprijepodne i kasnije poslijepodne.

Najopasniji oblik kožnograka zove se malignimelanom. Ako ga se ne otkrije u njegovojranojfazi, može biti po život opasan. Postoje priličnouvjerljivi dokazi da je melanom također izlaganjem suncu Oni koji su u mladosti doživljavali opekotine(smjehurima na koži), imajudvostruko veću vjerojatnost da će oboljeti od te bolesti, nego oni kojinisu nikad imali opekotine. Ovo upućuje na to da je kratko intenzivno izlaganje suncu više rizično za pojavumelanoma, nego dugotrajnoprofesionalno izlaganje, kao što jena primjer kod poljoprivrednika, mornara, itd. Epidemiološkipodaciukazujuda je zadnjihdesetljeća učestalost melanoma u svijetu višestruko povećana.Mnogi su znanstvenici uvjereni da će prorjeđenjezemljinezaštitne atmo-

u vezi s sunčeve

Nosite zaštitnu odjeću.Zapamtite: ako vam jeodjećatoliko prozirna da se kroz nju može vidjeti, onda i sunce može kroz nju sjajiti. Zato odaberite lagani, ali gušćitekstil. Uvijeknosite šešir ili kapu.Štoim je obod širi, tim bolje.

Nosite sunčane naočale. Rak kože može se pojaviti i na kapcima, a nekoliko studijaje povezalozamućenjeočne leće (katarakta) s izlaganjem suncu Drugiizvještaji govore da previše sunca može biti štetno također i za mrežnicu oka. Prema tome, potražitenaočale kojezaustavljajubarem 95 postoultraljubičastih zraka i 75 postovidljivih i infracrvenih zraka. Upotrijebite zaštitno sredstvo za kožu,bez

obzira kakvo jevrijeme.Izaberite sredstvo za sunčanje sa zaštitnim faktorom barem 15 i razmažite ga na kožu svaki dan. Da, točno, svaki dan! Makar jedan i oblačan. Sunčeve su zrake isto tako opasne i kad je dan tmuran i kad je sunčan. Gotovo 85 postoultraljubičastih zraka može prodirati kroz oblake. Stavite na sebe sredstvo za sunčanjebarem 15 minuta prijenego idete van, kako bi omogućili koži da ga što bolje upije.Ponovite stavljanjetog sredstva barem svaka 2 sata, kao i nakon plivanja ilijakogznojenja.

NIKAD NIJE PREKASNO 1

NIKAD NIJE PRERANO

dvostruko isplatiti u budućnosti. Ne samo da možete smanjiti šanse za pojavuraka,nego isto tako možete pomoćida se sačuva i održi lijep i mladenački izgled vaše kože. Dok vam potamnjela koža boječokolade možda sada lijepopristaje,prekomjernoizlaganjesuncu stvara takvu vrst oštećenjakojasvremenom čini da koža izgleda stara

Neki često uporabljenilijekovi mogu vas učiniti prekomjerno osjetljivima na sunčeve zrake. U stvari,uporabarazih antibiotika, zatim lijekoviprotivdepresije, za pojačanjemokrenja i neki drugi medikamenti, mogu uzrokovati jakeopekotine, već nakon kratkotrajnogsunčanja.Zapitajte svog liječnikailifarmaceuta da li bilo kojiod lijekovakojetrenutno trošite može izazvati takve reakcije.

S obzirom da su kožna oštećenjaod sunca kumulativna, možda ćete pomisliti da je za starijeosobe već kasno i beskorisno voditi brigu o zaštiti i prevenciji. Možda ćete kazati, oštećenje jeveć ionako vjerojatno nastupilo.Ipak,nijetako. Nikad nijeprekasno. Jer ako započnete zaštićivati sebe u dobi od 50 i 60 godina,možete spriječiti da se pojavedodatna nova oštećenja.

Isto tako,nikad nije ni prerano za zaštitu od sunca Ljudiprime80 postoovog životnogizlaganja suncu prije20 godinaživota. Čovjekabi trebalo zaštititi od samog rođenja. Bebe do dobi od 6 mjesecitrebajubiti zaštićene sa šeširićima i suncobranima. Nakon toga i kod njihtreba primijeniti sredstvo za zaštitu kože Sve ovo ugađanjekoži može se u stvari

Naravno,koža nekih ljudije već prirodno više osjeljiva na oštećenja od sunca, nego kod drugih. Da li imate plave,zelene ili sive oči, da li ste plavokosi iliriđokosi, da li ste svijetloputi, da li imate pjegena koži? Da li lako “zaradite“ opekotine ili teško i slabo pocrnite? Ako ste odgovorili sa DA na bilo kojeod tih pitanja,trebate voditi posebnu brigu o svojojzaštiti. Isto tako treba voditi posebnubriguako je uobitelji već bilo slučajevapojave melanoma.

Barem 90 postosvih dijagnosticiranih slučajeva raka kože lako se liječi.Stvarjesamo u tome da ih se uoči rano Prema tome, s vremena na vrijemepregledavajte,promatrajtesvojukožu Želimvam ugodneljetnedane i sigurnosunčanje. m

REZERVNI DIJELOVI ZA:

e muzilice e kosilice e utovarne prikolice e prikolice za gnoj e cisterne e prskalice e plugove e tanjurače e drljače e sijačice e prevrtačesijena i balirke e berače kukuruza i kombajne e klinasto remenje,kotrljajućiležaji i semerinzi e galovilanci i spojnicegalovihlanaca e kardani i dijelovikardana e pojilice za stoku e oprema i pribor za stočarstvo i mljekarstvo

e

Poštovaniuredniče!

Kaoina svakompočetku,takoinaovom primitesrdačnepozdraveizVirja.JavljamVam se u imeproizvođačakojihjena ovom sabirnommjestuotkudVam išaljemsliku160. Oduševila nas jeideja u prošlomMljekarskomlistu(6), a ona se odnosi na pismačitatelja. PredlažemoVam,jersmo svimi vašistalničitatelji, da takvarubrikajednostavnonastavi živjetiida se tu mogu naćiprijedlozi,obljetnice,kutakposvećenobičnimljudima. Sabiralište u Virju sa oznakom UR8:1398, trenutno primadnevno2800litara,objektje kapaciteta4200 litara.Najvišedo sadasakupljenogmlijekabiloje3500 litaračistog i zdravog.Ove godinećemo proslavitidesetgodinazajedničkogdruženja,iakojesve teže, proizvođači se jednostavnobezobzira na cijenumlijekasvakodnevnopojavljuju u nadida ćese neštopoboljšati,jerzapravoto imjejediniizvorod kojeg su živjeli.Svimaskupanam ježeljadapročitate ovo pismo,pa ukoliko se ne složite s našimprijedlogomda nam vratite slikuipismo.

Uz najljepšeželje za štoboljimuspjehom u Vašemradu,intelektualnomistvaralačkom, izaštoboljimvremenom kojećetekdoći u kojemćedoćidoizražajaizrekaSVI SULJUDI KUTIJICE S BOŽJIM SJAJEM U SEBI.

SaštovanjemŠteficaTrešek

Kakvo tlo i kakva obrada

Piše:dipl.ing.Darko Kantoci

tlo u vašem cvjetnjaku. Pri tom štedite vrijeme i novac Umjesto skupihkemijskihanaliza, već i jednostavanpokusprstimadaje dovoljnopodataka o tlu. Pjeskovito tlo zrnasto klizi kroz prste.

Ilovača se drobi

Glina se među prstimapretvara u male kuglice.

Osim vrste tla,važna je i njegovarahlost Dovoljnorahlo tlo osigurati će dovoljnuzračnost i vlažnost za normalan rast biljke. Pjeskovita i srednjeteška glinasta tla su rahla i lako se obrađuju.

Cvijeće u vrtu mora cvasti raskošno i dugo, a to će se postići ako na gredici ima sve što mu jeza to potrebno.Prijesvega tlo mora odgovaratizahtjevimabiljakajer u tlu je sadržana hrana kojaje biljcipotrebna za rast

Ništabez humusa

Želite li da tlo u vašem cvjetnjakuodgovaramnogimcvjetnim vrstama, ono obvezno mora sadržavati visok postotakhumusa Humus teška tla čini lakšim,lakša tla postajuplodnija, a sadrži sve potrebnehranjive tvari za rast biljaka.

Dobar uspjeh uz malo truda postiže se zelenom gnojidbom. Zemljištekoježelimo pognojiti zasije se posebnomsmjesom, obično djetelinom i sličnim biljkama Te biljkeobogaćujutlo mineralima i povećavajukoličinu humusa. Korijenje tih biljaka razrahljujezemlju i povećavavodozračni režim tla Sijanje za zelenu gnojidbunajbolje je obaviti od krajatravnja do kolovoza Nakon 6 do 10 tjedanaizrasle biljke se zaoru Do proljeća se pokošene biljkepretvore u humus.

Drugametoda prirodnog obogaćivanja tla jemalčiranje. Tvari koje se lako razgrađuju, trava i sl pokosese i postave se na tlo između nasada u slojudebljine 2 do 3 em Ovajpokrovsmanjuje isušivanje tla i sprečavanicanje korova. Slojmalča polakose razgrađuje i hranjivimtvarima obogaćuje tlo

Prijesadnjetrebali bi odrediti i kiselost tla Većina biljakatraži tla čijajereakcija malo lužnata ili malo kisela,odnosno čijajepH vrijednostizmeđu 7 i 5,5.Ako je pH vrijednostispod5,5tlu morate dodavati vapno, a kod vrijednosti iznad 7 tlu se dodajetreset Ako ne znate pH vrijednostnabavite mjeračkojimse to jednostavno utvrđuje.

Kako poboljšatikvalitetu tla

Ako jegornjislojzemljezdrav, u njemuse nalazi vrlo mnogo mikroorganizama od kojihizravno ovisi rast bilja. Ti mikroorganizmiodržavajubiološku ravnotežu tla stvarajući hranu za biljke.

Kako utvrditi kvalitetu tla

Različite vrste cvijećazahtijevajurazličitu kvalitetu tla i dobro jeda prijesadnjeutvrdite kakvoje

Vrlo mali brojvrtlara amatera ima sreću da raspolaže s idealnim tlom za uzgojbiljaka. No i nekvalitetna tla mogu se popraviti na nekoliko jednostavnih načina Kako bi mikroorganizmi u tlu moglistvarati humus, jednomgodišnje tlu dodajtekompost.Kompostobnavljasiromašnu zemlju,indirektno dajenovu hranu i najjeftinije je gnojivo. Kompostište mora naći mjesto u svakom vrtu

barem

BEZ RADA NEMA USPJEHA

Uspjeh u vrtu nijeslučajan, već jerezultat rada Posebno jebitno prijesjetve ilisadnjetlo dovoljno duboko obraditi usitnjenazemljapružit će biljkama dobru podlogu za rast i osigurat će dovoljnohrane

Samo dobro

Prvi korak jejesenskogrubo prekopavanje vrta na dubinu lopate.Tako gruboprekopanotlo ostavlja se djelovanjuatmosferskih prilika, i tijekomzime veće grudezemljepostat će sitnije. Istovremeno se stvara prirodna

zaliha vode kojaznačajnuulogu ima u proljeće.

Borba protivkorova

U proljeće,nakon što malo zatopli,nastavljamo sa uređivanjem gredice.Preostale grude zemljerazrahlimo kultivatorom. Zemljase razrahli,aktivira se život mikroorganizama i prekidajuse kapilarekojima se vlaga isparava.

Kako bi biljeimalo što bolje uvjete za rast, prijesjetveili sadnje tlo se mora što više usitniti ili razrahliti. Jedino najfinije razrahljena i usitnjenazemljajamče uvjetekoji su potrebni za klijanje, razvojkorijena i dobar razvoj biljke. Osim toga,kod pripreme se uništava veliki brojkorova.

Bez obzira na pažljivupripremu, uvijekmeđu uzgajanim biljemima i korova. Ako ne poduzmemo mjereprotivkorova, isti će uskoro nadrasti uzgajane kulture. Korov oduzima hranu i vlagu, pa tako usporava rast bilja kojeuzgajamo.Stogakorov treba stalno uklanjati,plijevljenjem, okopavanjemili na neki drugi način.

Zalijevanje

Ljetojegodišnje doba kada su duža sušna razdobljanormalna pojava. U tim je uvjetima rast

biljakaotežan, a nerijetkobiljke ugibajuzbogmanjkavode. Stoga jeu tim slučajevimaneophodno zalijevanje. No,i zalijevanjem se može napraviti šteta ako se ne provodi po pravilima.Biljke zalijevajte ranom zorom ili kasno uveče, a nikako za najjačeg sunca Zalijevajterjeđe,ali obilnije jerčesto zalijevanje može doslovno razmaziti biljke.Biljke koječesto zalijevamoslabo razvijajukorijen i tako jošviše postajuosjetljive na sušu Idealna za zalijevanje jekišnica kojatijekom dana stoji u bačvi. Hladna voda može prouzročitišok,pa i uginućebiljaka. m

Sto nazivamo tučom i kako ona nastaje?

Vaš agrometeorolog mr DraženKaučić

Iako jedan sunčan i vruć pogled nam odleti prema nebu. Poljodjelci će već iz iskustva reći: “Danas može biti tuče". A što jeto?

Tuča jeoborina sastavljena od kuglica ilinepravilnih komada leda. Polumjer im može biti od 2 do 25 mm iličak i veći, a najčešćepadaiz oblaka kojizovemo Cumulonimbus.

Navedeni oblaci se razvijaju na visinama od 2 km,a mogu narasti do visine od 10-ak kilometara. Bojaim jeolovna. Gornjastrana tih oblaka jeuvijekplosnata,glatka i često se širi u obliku nakovanja.Između tla i oblaka pojavljuju se iskidani magličastioblačići loji u čovjekuizazivaju strah. Uostalom, pa kako i ne bi kad njihovompojavomdolazi do pojavejakogvjetra,sijevanja i grmljavine.No da bi došlo du prave tuče,uzlazne i silazne strujemoraju u Cumulonimbusu biti izrazito velike,temperatura na vrhu oblaka mora biti ispod 0 Celzijusovihstupnjeva i zrno tuče mora više putakružiti od baze do vrha oblaka. Dakle, zrno tuče prelazi više putasvojputi po nekoliko desetaka kilimetara U slučajevima kad zrna tuče ne narastu do prevelikeveličine,opadanjem se tope i eto nam

pojavepljuskakiše

Povrće u Francuskoj

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

Francuska jepoznatakao zemljakvalitetnih vina i sireva, ali i povrća.Obilazeći velike tržnice i trgovine u Francuskoj, naš se čovjek samo može diviti izboru i kvaliteti povrća i voća. U svako doba godine, sve što postoji u svijetu,ovdjese nalazi svježe, tako da sezona svježegpovrća i voća nikada ne prestaje.

češće kupujuFrancuzi porijeklom iz Afrike.

patlidžana,endivije,špinata, lubenica,dinja,šparoga,artičoka, mahuna,graška,boba,mrkve, celera,rajčica,paprika i ostalih vrsta povrća.Šparoge i artičoke omiljeno su povrćeFrancuza i troše ih u velikim količinama.

Proizvode se i prodajurazličite sorte.

Ljeti su tržnice pune rotkvica, luka,rotkve,salate,krastavaca,

Najvećupozornostprivlači korijenastopovrćekojestiže iz Afrike,slatki krumpir,manioka, šajo i nekoliko vrsta koštićavog voća. Ove egzotičnevrste naj-

Za uzgojpovrćaFrancuzi grade male plastenike, metar široke i 34 m dugačke u kojimauzgajaju povrćedok mu ne postane “tijesno", a onda ih otkrivaju. Tlo često pokrivaju crnom folijom kako bi sačuvali toplinu i vlagu. Grašak uzgajaju na mreži od žice ili konopa. Na ovajnačin dobiju velike prinose i dobru kvalitetu. U vrijemeberbe angažirajuučenike i studente,kojiimajuobaveznu praksu u državnim poduzećima. U Francuskoj se na nešto više od 400000 ha uzgajagrašakkoji zamjenjujesoju u ishrani stoke.

Prinosi se kreću 3,5 - 4 tone/ha. Povrtni se grašakuzgaja na oko 40 000 ha.

Zašto ne bi i mi tako?

Došlo je sunčanje, ali s njim i brige

Piše: dr. Ivo Belan

Ultraljubičaste(ultravioletne) zrake iz sunčevogspektravole vas

One vole stanice vašeg enzime.

imunološkog,obrambenogsustava One vole vaše bjelančevine, One vole vaše oči. Ultravioletne zrake vole se spajati sa kisikom u vašojkrvi,kako bi stvorile kemijskespojeve - oksidanse i slobodne radikale,koji uzrokujuprijevremenostarenje

Ultravioletne A (UVA)zrake su one kojeuzrokujutamnjenje kože,ali mogu pridonijeti i starenjukože. UVA zrake u kombinaciji sa UVB zrakama izgleda da također uzrokuju rak kože. Potamnjelabojakože neće vas zaštititi.

Postojetri osnovne vrste kožnograka,kojevas mogu “napasti".Bazaliom jenajčešćavrsta, ali i najmanjeopasna. Obično je površan i ne širi se

kože i mogu dovesti do raka kože, slabljenjaobrambenogsustava u organizmu,zamućenjarožnice itd. Drugastvar kojuvole ultraljubičaste zrake jerupa otkrivena u ozonskom sloju. Bez ozonske zaštite u atmosferi, Zemljinestao bi podintenzivnim ultraljubičastimzračenjem. Američka agencija za zaštitu okoliša procjenjuje da će za svaki postotak pada ozonske zaštite, učestalost raka kože porasti za 4 do 6 posto.

život na

Rak iprijevremenostarenje kože

Spinaliom može metastazirati i biti fatalan. Svijetloputi muškarci u dobi iznad 60 godinaizloženi su najvećemriziku. Ako ga se uoči dovoljno rano postiže se velik postotakizliječenja.

Malignimelanom je daleko najsmrtonosniji oblik kožnog

raka Obično se razvija od madeža Ako ga se ne uoči, on se može brzo proširiti po tijelu. Za razliku od gore spomenutadva oblika,koja su povezana sa kroničnim izlaganjemultravioletnim zrakama, za melanom se smatra da ga uzrokujupovremene intenzivne sunčeve opekotine zadobivene ranije u životu. Učestalost melanoma u svijetualarmantno raste zadnjihgodina. U zadnjihdeset godina ta jeučestalost gotovoudvostručena.

Kada izložite kožu najjačem sunčevom svijetlu - od 10 sati ujutro, do 3 sata poslijepodnebez zaštite, vi dobijeteopekotine od zračenja. Mi ih zovemo sunčeve opekotine.Ultravioletne B zrake (UVB) razarajustanice vanjskogslojakože i te su zrake vrlo usko u vezi s rakom kože.

Sve više ultravioletnih zraka

velikogpovećanjaučestalosti melanoma. Stručnjacismatraju da su ovdje u pitanju i promjene u načinu života. Ljudi sve više žive u predjelimagdjeima puno sunca, ljudi sve više borave izvan kuće (rekreativneaktivnosti,dugotrajna sunčanja na plažamaili oko bazena itd.) Osim toga, mi danas i živimo duže, pa prema tome postoje i veće šanse da ćemo oboliti od raka kože. Opasnost od ozonskogsloja tek počinje.

Ultravioletne zrake iz sunčevog svijetla mogu oštetiti čitavu kontrolnu funkcijuimunološkog (obrambenog)sustava u organizmu Katarakta (zamućenjeočne leće)je također povezana sa oštećenjimaproteina, a ta su oštećenjauzrokovana sunčevim svijetlom.

Smanjenjemozonskogsloja, sve više ultravioletnih zraka stiže na zemljinupovršinu.Srećom, nedavna istraživanja dajunam određenu nadu. Profesor Dean Jones, sa Emorysveučilišta, kaže: “Ljudska su bića uvijekbila izložena karcinogenima, bilo u hrani,zraku ilisunčevom svijetlu. U svrhu preživljavanja mi smo razvili obrambene mehanizme, uz pomoć prirodnihantikancirogenih kemijskihspojeva“.

stiže na Zemlju

Prorjeđenjeozonskogslojavjerojatnonijejediniuzrok ovako

Ti se spojevinajčešćenalaze u svježemzelenom,crvenom i žutom povrću i voću Među takvim tvarima su i vitamin C i E, betakaroten i glutation. Sve su to snažni antioksidansi. m

Prof. dr. sc. Silvija Miletić (1923. - 1999.)

Nedavno jepreminula dr sc SilvijaMiletić, redovni profesor u mirovini, dugogodišnjinastavnik predmeta“Mljekarstvo",znanstvenik i stručni djelatnik Zavoda za mljekarstvoAgronomskogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Dr sc SilvijaMiletić rođena je1923. godine u Sisku Osnovnu školu i realnu gimnazijuzavršila je u Zagrebu.Diplomirala je1948 godine na Poljoprivrednošumarskom fakultetu u Zagrebu.Specijalistički staž provela jena Institut Agronomique.Section des Etudes Superieures d'Industrie u Parizu Kao stipendista Tehničke pomoćiboravila jena specijalizaciji iz mljekarstva u VelikojBritaniji od travnja 1954 do travnja 1955 (ReadingUniversity, Hannah DairyResearch Institute).

Na početkusvojeradne karijere radila jekao agronom na Nižojpoljoprivrednoj školi u SlavonskojPožegi, kraće vrijeme u GradskojmljekariZagreb i Povjerenstvu za poljoprivredu u Zagrebu, a od 1950 do odlaska u mirovinu 1991., u Zavodu za mljekarstvo na Agronomskomfakultetu u Zagrebu.

Doktorsku disertaciju podnaslovom “Mikroflora naših maslaca i njenutjecaj na kvalitetu" obranila je1957. godine, a habilitacijskopredavanje na temu “Principi suvremene tehnologije maslaca i naše maslarstvo? održala je1950. godine. U zvanjeizvanrednogprofesoraizabrana je1966 a u zvanjeredovitogprofesora 1972. godine.

U bogatojznanstvenoj i stručnojaktivnosti dala jevrijedandoprinos kao autor brojnihznanstvenih i stručnih radova Bila jevoditeljmnogihprojekata. Po odlasku u mirovinu ostala jei daljeaktivna, što jerezultiralo izdanjemknjige1994 godine iz područjamljekarstva, podnaslovom “Mlijeko i mliječniproizvodi“, namijenjenu u prvom redu studentima Agronomskogfakulteta Prof Miletić bila jenajstariji član Hrvatske mljekarskeudruge.Mnogobrojnimznanstvenim i stručnim radovima objavljenim u časopisima“Mljekarstvo" i “Mljekarski list" pridonosila jekvaliteti ovih časopisa, a naročito kada jeizabrana za glavnog i odgovornog urednika časopisa“Mljekarstvo", kojujedužnost obnašala do smrti Znanstveni rad prof. dr SilvijeMiletić bio jeusmjeren na istraživanjakemijskog sastava i mikroflore mlijeka,maslaca sireva proizvedenih u uvjetima naših mljekara. Dio radova odnosio se na mlijeko i sireve iz domaće-seoske proizvodnje.Znanstveno je pristupalaosobinama kvalitete mlijeka i mliječnihproizvoda kao objektivne, stručne i znanstvene osnove u poduzimanju niza tehnoloških mjerastandardizacije i unapređenjakvalitete U svom dugogodišnjem nastavnom radu, istakla se kao pedagog sa izraženim sklonostima za nastavničku djelatnost. Nesebično jebila angažirana u rješavanjubrojnihstudentskih pitanja. Veliki dio vremena odvajala jeza nastavne obveze i rad sa studentima Bila jevoditeljbrojnihdiplomskih,magistarskih radova i doktorskih disertacija,predavač na poslijediplomskomstudiju iz područjamljekarstva.

Prof dr. SilvijaMiletić bila jeaktivna u organizaciji i radu seminara mljekarskihstručnjaka. Aktivno je sudjelovala u radu brojnihznanstvenih i stručnih skupova,simpozija,seminara,savjetovanja u zemlji i inozemstvu (Rim;London;Kopenhagen;Munchen;Pariz;Jerusalem; ...).

Na Fakultetujeobavljala mnoge dužnosti Bilaječlan FakultetskogSavjeta, član Upravnogodbora Instituta za stočarstvo i mljekarstvo,tajnikPovjerenstvaVijećanastavnika, prodekanPoljoprivrednog fakulteta ak god. 197072; dekan Poljoprivrednog fakulteta ak.god. 1973-75 Predstojnik Zavoda za mljekarstvo bila jeod 1987 do 1991 godine.

U stručnim krugovima bila jecijenjena kao jedan od vodećih mljekarskihistraživača i nastavnika Prof dr SilvijaMiletić ostavlja za sobom uspomenu na čovjeka,nastavnika i znanstvenika,kojeg će se mnoge generacijestudenata - stručnjakasjećati s poštavanjem.Čitavsvojradni vijekposvetilajemljekarskoj struci. Bila ječovjekvelike radne energije, neumorna u radu Hvala prof. dr. SilvijiMiletić za njendoprinos mljekarskoj struci

Nekajeslava i hvala prof. dr SilvijiMiletić!

9 sE

poduzeće za proizvodnju

Vass1 g ox opreme za prehrambenu EE" | omijsku industriju

Donja Stubica

proizvodnjaopreme za prehrambenu i kemijskuindustriju

izrada nehrđajućihcisterni (izoliranih, neizoliranih) volumena od 500 do 50 000 litara

izrada duplikatora od 50 do 100 000 litara

servis i nabava pumpiza mlijekotipa

ALFA LAVAL iAPV Pasilac

izrada laktofriza od 100 do 12 000 litara (servisiranje)

izrada nehrđajućiharmatura (Tprofili,spojnice,priključci, turbine za pranje,slavine za uzorke, redukcije,koljena)

montažanehrđajućihcijevovoda servisiranjemliječnihpumpi, pakerica,separatoraipasterizatora izradanehrđajućihkontejnera za voćnepasteikoncentrate izradanehrđajućihautocisterni za prijevozprehrambenihproizvoda izradasirnihkada(schulenburg) volumenaod 1.000do 5.000litara izradaopremeza minimljekare izradaopreme za pivovare izradaopremeza farmaceutsku industriju izradamjernihposuda(etanola) od 3 do 1 000 litara izradaopremeza industrijupapira

REFERENCE: + “SIRELA" Bjelovar

e “VINDIJA" d.d. Varaždin e “DUKAT" Zagreb e “MLJEKARA" Zadar e “MLJEKARA SPLIT" e “MLJEKARA Pua e “DOMIL' Županja e “KOKA" Varaždin e “KARLOVAČKA PIVOVARA" e MLJEKARA “ANTUN BOHNEC" e “ZIM" Zenica» “MLJEKARA SARAJEVO" e “MLJEKARA MOSTAR" + “DONA" GornjaStubica e “ETOL' Celje e IPK Osijek e “KARBON" Zagreb

funkcionalnije light(lagani)jogurt,s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL kojaje ispitanau istraživačkorazvojnom centru Morinaga (Japan). Po okusu i učinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak:

Stanje Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam potiče osteoporozu ublažava peristaltikupojačava florucrijeva obnavlja pretilost smanjuje o) ž stres smiruje

Probiotik

Vindija

inoija

&WALTE, Kakva snaga u tako malo grama!