REPROGRAM KREDITA
I ŠUMARSTVA \t_fi
REPROGRAMKREDITA
Želja da se pomogne našim poljoprivrednicima u teškoj situaciji nije bila upitna, samo je trebalo modalitet te je stoga pokrenut ovaj program.
Cilj je programa da se kroz nagodbe reprogram kreditnih obveza korisnicima (dužnicima) kreditnih plasmana putem Ministarstva poljoprivrede i šumarstva koji su namjenski iskoristili sredstva, ali zbog opravdanih razloga (elementarna nepogoda, na tržištu) nisu u cjelosti ili podmirili svoju obvezu povrata kredita
Odluka o nagodbi se donijeti na temelju Zahtjeva za nagodbu koji podnosi poljoprivredno gospodarstvo te ocjene tržno-ekonomske opravdanosti poslovnog plana.
Minimalna visina duga za reprogram je 20.000,00 kuna. (manji iznosi mogu u jednokratnu otplatu).
Ukoliko je kredit otkazan zbog neredovitosti otplate postoji nagodbe, a rok otplate može biti 15-24 mjeseca ovisno o visini duga.
Za otkazane kredite zbog nenamjenskog korištenja nema nagodbe.
opširnl/ena str. 26
Redakcijski koleglj:
dr. Ivo Betan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet. med. Antun dipl. ing. Ljiljana Husinec, prof. dr. Zvonimir štala
Glavnl I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Redaktorlca: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna
Lektorica:
Katarina-Zrinka prof. Crteži: dipl. ing. Nikola Vlasnik i
Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb
Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.hinet.hr
MB: 3206599
Žiro 2360000-1101408596
Cijena: 4,50 kn priprema: "Hlad", Pluska Tisak: Orbis, llica 65, Zagreb
ISSN0351-9104
SADRŽAJ
KRMNEKULTURE
Direktne i indirektne štete zbog kasne berbe kukuruza-------------------------------
HRANIDBA
Hranidba krava u suhostaju
Strane i štetne tvari u svježem kravljemmlijeku uzrokovane hranidbom ______________________
VETERINARSTVO
Loša higijena i tehnika mužnje smanjuju
Reizborna godišnja skupština Hrvatske mljekarske udruge održana 06.12.2002. u MarijiBistrici.____________________________
opredjeljenja u razvoju Hrvatske
DIREKTNE I INDIREKTNE ŠTETE
ZBOG KASNE BERBE KUKURUZA
Berba kukuruza za proizvodnju suhog zrna u Hrvatskoj koncem rujna i traje sve do kraja listopada. Tehnološka zrelost kukuruza za berbu nastupa nakon fiziološke zrelosti kada kukuruz ima oko 30-35% vode u zrnu i prvenstveno je duljinom vegetacije uzgajanog hibrida odnosno vremenskim uvjetima tijekom vegetacije i sušenja u polju. Za mehaniziranu i berbu kukuruza najpovoljniji je sadržaj vode u zrnu od oko 25-28% da se pri toj vlažnosti zrna ostvaruju najviši prinosi uz najmanje gubitke i štete u berbi. To razdoblje nastupa 20-30 dana nakon fiziološke zrelosti koja se kod kukuruza može prepoznati po pojavi tzv. crnog sloja na bazi zrna.
Nažalost, mnogi poljoprivrednici za uzgoj biraju kasne i vrlo kasne hibride za svoje proizvodno da s tim hibridima u pravilu ostvaruju nešto više prinose zrna u odnosu na ranije hibride. u jesen kada je puno dana s oborinama, kao što je bila prošla godina, to može predstavljati problem za berbu jer se zbog vlažnog vremena zrno kukuruza sporo suši u polju, a i vrijeme berbe se mora zbog ulaska mehanizacije u polje. Gubitci u prinosu zrna, u berbi kombajnom, naglo rastu s kasnom berbom. Pri tome se prvenstveno misli na direktan gubitak u kvantiteti, odnosno prinosu zrna po parceli. Te direktne štete su rezultat ispadanja klipa sa stabljike tijekom sušenja u polju ili neposredno u berbi a uslijed loma stabljike ispod nodija koji nosi klip, odnosno loma drške klipa. Tako se prema podatcima gubitci u prinosu od 5 do 18% kada se berba kukuruza od listopada do prosinca. stvarni gubitci mogu se kretati od O do 100% ovisno o vremenskim uvjetima u kasnom jesenskom razdoblju.
Berba kukuruza kombajnom je i pri višoj vlažnosti zrna (30-32% vode) odnosno neposredno nakon fiziološke zriobe zrna koje u
tom trenutku ima maksimalnu masu da je završeno nakupljanje suhe tvari. sušenje takvog vlažnog zrna kukuruza toplim zrakom u sušarama do 14% vlažnosti kako bi se zrno moglo sigurno u skladištima, jako je skupo. Osim toga, vlažno zrno se u berbi i lomi se. Nadalje, se i štete u samom procesu sušenja što dodatno umanjuje kvalitativnu vrijednost zrna kukuruza. Mehanizirana ili berba kukuruza u klipovima u nas je još uvijek dosta raširena, na manjim poljoprivrednim gospodarstvima, jer se klipovi mogu i bez sušenja spremiti u koševe ili na tavanu. No treba istaknuti, da je berbom kukuruza (u klipu) s prevelikom zrna (oko 30%) znatno vlažnost oklaska. To da su klipovi u prosjeku vlažniji od zrna. Takvi vlažni klipovi i prirodnim sušenjem u koševima ili na tavanima lako popljesnive, kvare se, pa se veliki dio klipova u mora baciti. Ako se ti suviše vlažni klipovi kukuruza objese negdje pod krovom, mogu izgubiti višak vode u zrnu i ostati upotrebljivi. Indirektni gubitci kvalitete zbog truleži zrna, odnosno klipa kukuruza, su mnogo i od direktnih šteta u polju jer se u tim zaraženim zrnima formiraju mikotoksini koji uzrokuju abnormalne procese na životinjama. Treba da ti toksini imaju puno znaulogu u ishrani svinja u usporedbi s hranidbom goveda. bolest kukuruza je trulež (pljesnivost) zrna i klipa koju uzrokuju više vrsta gljivica od kojih su najvažnije one iz roda Fusarium. Posebice velike štete bile su u vrijeme uzgoja i prvih hibrida kukuruza. Zaraženi klipovi kukuruza u polju imaju boju na krunama (vrhovima) zrna te (micelij) na vršnom dijelu klipa ili po cijelom klipu. Trulež klipa se javlja na vršnom dijelu klipa kojega je oštetio kukuruzni moljac ili ptice. Nadalje, pljesnivost klipa se više javlja u hibrida vrhovi klipova vire izvan listova komušine i komušina slabije prianja uz klip.
Fuzarioze i druge vrste truleži zrna, odnosno klipa kukuruza, intenzivno se razvijaju na vlažnim klipovima tijekom skladištenja kukuruza, u prostorijama bez ventiliranja, što je kada se kukuruz na tavanima.
štete u kasnoj berbi kukuruza mogu biti posljedica klijanja zrna na klipu. To klijanje zrna prvenstveno se odvija na bazi klipa gdje se zbog otvorenosti komušine i uspravnog položaja klipa na stabljici nakuplja voda, što je
HRANIDBA
KRMNE KULTURE
jedan od nužnih preduvjeta za proces klijanja. Zbog svih navedenih direktnih i indirektnih šteta kasne berbe kukuruza u proizvodnji treba birati hibride koje je i u nepovoljnim godinama pravovremena pobrati u polju bez negativnih posljedica na kvantitetu (prinos) i kvalitetu (hranjivu vrijednost) zrna, a time i osigurati dovoli,no vremena za obradu tla za narednu kulturu, a ta je pšenica.
HRANIDBA MLIJECNIH
KRAVA U SUHOSTAJU
Pravilno postupanje s kravama u vrijeme suhostaja nužno je kako bi smanjili zdravstvene probleme i ,,,;proizvodnju mlijeka u laktaciji. krave u suhostaju nepravilno držane i hranjene podlož.nije su zdravcu stvenim kao što su disS:; lokacija sirišta, ketoza, meteritis, mastitis, groznica i problemi s teljenjem.
Zdravlje i rast tek oteljene teladi može ovisiti o tome kako smo s kravom postupali u vrijeme suhostaja.
Suhostaj predstavlja vrijeme odmora dvije laktacije kada se stanice u vimenu obnavljaju. U tom vremenu i probavni se trakt životinje oporavlja od stresa uzrokovanog intenzivnom proizvodnjom i visokom konzumacijom hrane. Tjelesne rezerve masti, proteina, vitamina i minerala se u pripremi za laktaciju. Suhostaj nam daje u nekih oboljenja i koje je vrlo teško ili tijekom laktacije.
Dužina suhostaja
Kratak suhostaj ne dopušta da se organizam krave dovoljno pripremi za laktaciju. Ako se stanice u vimenu nisu imale vremena obnoviti, to se odraziti na smanjenu proizvodnju mlijeka. S druge strane, dug period suhostaja može uzrokovati podložnost krava i smanjenju proizvodnje mlijeka.
M{jekarski Hst 2/2003.
Istraživanja pokazuju da je proizvodnja mlijeka krava koje nisu bile u suhostaju samo 75% u njihovoj drugoj i 62% u njihovoj laktaciji od one proizvodnje koju bi postigle da su bile 50-60 dana u suhostaju. krave koje su suhe 40 do 70 dana proizvode više mlijeka za vrijeme laktacije, negoli krave koje su bile suhe kroz ili pak dulje vrijeme (tablica 1).
Dobri i uzgojni podatci, koje vodi sam neophodni su za o vremenu zasušenja za svaku pojedinu kravu. koje moramo uvažiti su starost, interval teljenja i nivo proizvodnje za vrijeme prethodne laktacije.
Krave u prvoj laktaciji trebaju za rast više hranjivih tvari u usporedbi sa starijim kravama, a trebaju i nešto duže vrijeme suhostaja. U broju krave kratkog intervala
Tablica1: Utjecajtrajanjasuhostajana proizvodnju mlijeka u kasnijojlaktaciji
Dani suhostaja
Razlike u proizvodnji mlijeka obzirom na trajanje suhostaja (mlijeko kg) 5-10
teljenja trebaju duže vrijeme suhostaja od krava dugog intervala teljenja. Krave dugog intervala teljenja podložne su tjelesne težine više nego što je poželjno.
Neka istraživanja predlažu da krave u prvoj laktaciji s kratkim intervalom teljenja (11 mjeseci) trebaju imati suhostaj 60 dana. suhostaj više odgovara starijim kravama s dužim (13 mjeseci i više) intervalom teljenja. Za jedno stado prosjek suhostaja je oko 55 dana.
Zasušenje
zasušenja krava koje daju manje od 10-15 kg mlijeka na dan (ovisno o proizvodnji) je iznenadno prekidanje mužnje. No ipak, visoko produktivne krave ne zasušuju se jednostavno i lako. Nekoliko dana prije zasušenja kravi trebamo smanjiti hranu i vodu. vanje hrane smanjiti opskrbu vimena hranjivim tvarima i vrlo brzo zaustav1t1 produkciju mlijeka. Za toplog vremena ne smijemo kravi konzumaciju vode.
Zagreb,Žitnjakb.b.
Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503
fax (01) 2499 508
tel (01) 2405 732 skladište
Nakon posljednje muzn1e, da bi upalu, apliciramo u vime antibiotik za «suhe» krave. Smještamo ih odvojeno od ostalih krava, nedaleko od farmera da ih može izbliza promatrati. Nadziranje vimena trebamo vršiti dva puta dnevno tijekom tjedan ili desetak dana. Krave ne smijemo ponovno musti, osim ako vime ne postane tvrdo i nabrekla. Ako ponovna mužnja postane neophodna, kravu ponovno tretiramo antibiotikom za vime.
kondicija
tjelesna kondicija u vrijeme suhostaja neophodna je za optimalnu proizvodnju mlijeka u laktaciji. Osnovno je pravilo da za svakih 50 kg viška tjelesne težine, koji ima krava prilikom teljenja, možemo 500 do 750 kg mlijeka manje u laktaciji.
tjelesne kondicije i krava u suhostaju zahtijeva mnogo
I
ispašu
Sudanska trava "SuSu"
I INDUSTRIJSKOG BILJA grašak "Poneka" za zelenu masu
Sve naše sjeme u maloprodaji možete u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske i u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu i u , Vinkovcima.
·:)'. grašak "Solara" za zrno li mrkva "Ljubljanska žuta" repa "Brigadier" i "Eckendorf" Jara grahorica" Jaga" i "Ebena"
Ozlma grahorica "Popelsdorfer"
Lucertna "05-66", "Elga", "Orca", "Europa"
Sve vrste djetelina I trava
Vrbovec, Eugena de Piennesa bb
tel.: 01/2791-057, 2791-990, 2791-822
fax: 01/2792-035, e-mail: jurval@zg.tel.hr
JEDIN'STVENAPRILIKA! ISKORISTITE PREDSEZONSKI POPUST!
OGRANICENE !
Balirka Mascar 120 (vezanješpagai mreža)
Prije: 9.700,00EUR
Sada: 8.999,00EUR
bala Mascar 3100 (folija500 / 750mm,saelektronikom)
Prije: 6.810,00EUR
Sada: 5.999,00EUR
bala Mascar 2100 (folija500 / 750mm,saelektronikom)
Prije: 6.150,00EUR
Sada: 5.500,00EUR
Uz traktor BBLARUS GRATIS
Grammer sjedalo i goro.ja !
Traktori ARUS-MTZ , 892,920, ompe asortiman traktora 25- 260
iskustva u držanju goveda. Nema jednostavnog laboratorijskog ili modela za tjelesne kondicije i ono zahtijeva više
Sistemom bodovanja tjelesnih mjera krave od 1 do 5 procjenjujemo tjelesnu kondiciju (vidi sliku). Jedan bod da je vrlo mršava, a pet bodova - previše debela.
Suhostaj nije najbolji period za poboljšanje tjelesne kondicije krava ili pak za njihovo mršavljenje. Ako je krava nakon teljenja u približno istoj tjelesnoj kondiciji koju je imala prilikom zasušenja, mogla bi imati manje u toku laktacije. Krava koja je u dobroj tjelesnoj kondiciji u suhostaju, tjelesnu težinu samo onoliko koliko je potrebno za razvoj ploda, tj. oko 0,5 kg na dan ili 40 do 45 kg za vrijeme suhostaja. Takvim kravama dovoljan je obrok za podmirenje samo uzdržnih potreba uz uvjet izbalansiranosti proteina, vlakana, energije, kalcija, fosfora i magnezija. Mršave krave u suhostaju trebat bogatiji obrok.
Istraživanja su pokazala da je poboljšavanje tjelesne kondicije u vrijeme laktacije nego u suhostaju jer krave u laktaciji imaju oko 25% bolju konverziju hranjivih tvari od zasušenih.
se pažljivo promatranje tjelesne kondicije krava u laktaciji, te korištenje bodovnog sistema ·u procjeni tjelesne kondicije. Stoga valja prilagoditi hranidbu, odnosno unos energije, kako bi je zasušili u tjelesnoj kondiciji. se zasušivanje i telenje krava s tjelesnom kondicijom 3,0 i 4,0 boda. Da bi izbjegli probleme prilikom teljenja, za prvotelke je najbolja tjelesna kondicija što bliže vrijednosti 3,0 boda.
Hranidba u suhostaju krave u suhostaju najbolje je držati u dvije skupine. U prvoj skupini trebale bi biti sve zasušene krave, osim onih koje su unutar dva tjedna od teljenja, a drugu skupinu sve krave koje su unutar dva tjedna do teljenja.
Hranidbene potrebe suhih krava razlikuju se od krava u laktaciji. sastav hranjivih tvari obroka za «suhe» i krave u laktaciji
su u tablici 2. Obrok za krave u suhostaju mora sadržavati minimalno 12% sirovih proteina (SP), 22% sirovih vlakana (SV), 10,33 MJ/kg probavljive energije (PE), 0,39% Ca, 0,24% P i 0,16% Mg. Potrebe za sirovim proteinima mogu se podmiriti jednostavno, ali posebna pozornost treba se posvetiti potrebama za energijom, Ca i P.
Da bi krave u suhostaju pravilno hranili, moramo ih odvojiti od stada. Ukupna konzumacija suhe tvari krava u suhostaju je u 1,7 do 2,0% od tjelesne mase. suhe tvari koju želimo da ·krava pojede najviše ovisi o sastavu dostupne voluminozne krme i o željenoj težini prirasta. Paša ili neka suha krma dugih se u od barem 1% od tjelesne mase krave. Silažu kao i krmiva u kojima prevladavaju žitarice treba a sijeno davati po volji.
Kravama u suhostaju nisu nužni neki posebni mineralni dodatci. Dodatni kalcij ili fosfor može biti podmiren iz vapnenca, mano-natrij
Tablica2: sastav obrokakrava u suhostaju i krava u laktaciji)
Sastav obroka Krave u suhostaju Visokoproduktivne krave u laktaciji
Sirovi protein(%) 12 17
Sirova vlakna(%) 22 15 Neto energija (MJ/kg
Tablica 3: Kemijski sastav voluminoznihkrmiva korištenihu obrokuiz tablice4 (% u suhoj tvari)
Silaža Silaža Sijeno Sijeno trava - Sijeno travakukuruza žitarica luceme dobre kvalitete loše kvalitete
Suha tvar 37 39 89 89 89
SP(%) 9 13 19 12 8
Ca (%) 0,37 0,38 1,04 0,38 0,29 P(%) 0,21 0,24 0,26 0,21 0,17
Tablica4: Primjeriobrokaza krave u suhostaju
Knnivo (kg) Obrok 1 Obrok2 Obrok3 Obrok4 Obrok5
Silaža 20 10 kukuruza (kg)
Silaža 14 žitarica (kg)
Sijeno 2,5 luceme (kg)
Sijeno trava dobre 12 6 kvalitete (kg)
Sijeno trava 7,0 10 loše kvalitete (kg)
Sojina 0,7 0,7 (kg)
Zrno 1,5 kukuruza (kg)
Vapnenac (g) 30 45 Di-kalcij 30 fosfat (g)
Mono- kalcij 30 30 fosfat (g)
Soli 30 30 30 30 30 mikroelemenata (g) fosfata, di-kalcij fosfata ili u kombinaciji tih minerala. Potrebe za soli i mikroelementima lako se podmiruju mješavinom mineralnih soli sa selenom. Ovi mikroelementi mogu se dati dnevno u obliku mineralnih cigli slobodno po volji ili na 30 do 45g po kravi. Od komercijalnih mineralnih mješavina moramo izabrati one koji se slažu i nadopunjuju s obrokom koji krava jede.
Dobra paša ili zelena krma predstavljaju dostatan izvor vitamina A i E za krave u suhostaju. Loše spremljena krma ili ona presušena ima manje tih vitamina. Obrok krava u suhostaju morao bi sadržavati i dodatak A, D i E
vitamina, osim ako im oni nisu dani prilikom zasušenja ili ako nemamo dostupne svježe zelene krme.
Primjeri obroka za krave u suhostaju prikazani su u tablici 4. Obroci su sastavljeni na osnovi krmiva (sastav krmiva prikazan u tablici 3.) za kravu tjelesne mase 600 kg, dobre tjelesne kondicije prilikom zasušenja. Krave kojima je potrebno poboljšati tjelesnu kondiciju trebaju u obroku i dodatna krmiva.
Vrijeme prije telenja
Dva tjedna prije telenja kravu treba smjestiti u prostor odvojen od ostalih krava koje su u suhostaju ili laktaciji. Za to vrijeme krava se priprema za narednu laktaciju pa joj treba davati obrok za krave. To je potrebno da bi se mikroorganizmi buraga prilagodili na promjenu sastava obroka koji krava od sada, te tokom cijele laktacije dobivati. Ako obrok krava u laktaciji sadrži silažu, tada se i u ovom vremenu ona mora davati kravi, kao i sva druga hranjiva, ukoliko su dio obroka krava. Kravama se mora slobodna konzumacija soli. konzumacija natrija i kalija u ovom periodu može u kontroli pojave edema vimena. Treba i pretjeranu dostupnost kalcija, posebno kravama koje su sklone groznici. Zbog svega nabrojenog omjer kalcija i fosfora u obroku treba biti u odnosu 1:1 do 1,5:1. debelim kravama i onima sklonim razvoju ketoza moglo bi davanje 6-12 grama niacina po kravi na dan. S ovakvom hranidbom treba nastaviti i u prvim danima laktacije.
Ketoza
Ketoza ili acetonemija poremeca1 je u metabolizmu ugljikohidrata i masti u organizmu krava. se javlja 10 dana do 6 tjedana poslije telenja i to posebno visokoproduktivnih grla. Mnoga visokoproduktivna grla na granici su ketoze u ranoj laktaciji zbog nedostatka energije uzrokovane visokom proizvodnjom mlijeka i još uvijek nedovoljnom konzumacijom suhe tvari obroka.
Nedostatak energije krava uzrokuje
Zahtjev:
Krave spremne [}
za Startnakon telenja '\Q;'~~,f
Za brži oporavak krava ,::s:;_. nakon telenj a
Krava se nakon telenja mora brzo oporaviti. Proces izvanredno je Oporavak i regeneracija moraju se odvijati brzo.
Izgubljene mineralne tvari, elektrolite dati u obliku posebne vrste mineralne vode.
Uzrok:
Krava je oslabljena, postoji manjak elektrolita i energije, slaba vitalnost, zaležavanje, groznica, usporedni start laktacije, niska proizvodnja mlijeka.
Rješenje:
BoviFit, fitnes napitak za svježe oteljenu kravu.
Djelovanje:
Otopina elektrolita za brzu regeneraciju krava nakon telenja. Smanjivanje osjetljivosti na stres i brže ustajanje nakon telenja. Laktoza za brže snaga, pivski kvasac kao fitnes komponenta i apetita u buragu. Dodatni izvori energije uslijed laktoze i dekstroze (groždani
Zašto:
Sa svakim gubitkom vode povezan je i gubitak elektrolita. Elektroliti su minerali (npr. natrij, kalij,
klorid, itd.), je glavna regulacija prometa vode u organizmu. Iz tog je razlog izuzen:io bitno nadoknaditi i gubitke elektrolita nakon telenJa. Osim toga, telenje je povezano i s vrlo velikim gubitkom energije, koji kravu oslabi u ili manjoj mjeri.
Kada: Neposredno nakon telenja prije nego krava popije vode.
Kako: Jedna BoviFita (1 kg) otopi se u 20 litara tople vode (25 - 30°C) i ponudi kravi piti direktno nakon telenja. U potrebe dati sondom.
Utrošak: 1 kg BoviFita po kravi.
Rezultat: Manjak elektrolita i izotonije odmah se nadoknadi, kupiraju se problemi s cirkulacijom, stimulira se burag, a time i konzumacija hrane. Punjenje buraga, da bi sirište ostalo na svom mjestu (zaštita od dislokacije buraga), brzo posteljice, dobrog zdravlja krave.
Prednost: - zdrav krava - visok - optimalan start laktacije
Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o., 10010 Zagreb, 98, Tel: 01 / 6609 - 851, Fax: 01 / 6609 - 728, e-mail: sano-zagreb@zg.tel.hr
mobilizaciju i u metabolizam velikih tjelesne masti. Kada razina u krvi postane niska i pretvorba masnih kiselina u energiju nakupljanje masti u jetri i proizvodnja i nakupljanje ketonskih tijela, odnosno dolazi do ketoze.
Ne postoji 100% sigurna metoda u prevenciji ketoze, no preporuke u suhostaju u kontroli ovog
Prevencija
• postigni· dobru tjelesnu kondiciju krava tijekom laktacije i održi je tijekom suhostaja
• ne dopusti da krava postane previše debela ili
• •
• previše mršava ne stavljaj pretešku kravu u suhostaju na dijetu za smanjenje tjelesne mase pripremi «suhu» kravu na obrok stada postepenim davanjem koncentrata s 10 do 14-tim danom prije telenja daj kravi 6 do 12 grama niacina dva tjedna prije telenja. groznica groznica je u metabolizmu kalcija a nastaje zbog niskog sadržaja kalcija u krvi, unutar 24 sata nakon telenja. Nagla promjena iz niskih potreba za kalcijem za vrijeme suhostaja do vrlo visokih u toku laktacije dovodi do groznice. groznica naJcesce se pojavljuje u visokoproduktivnih i u starijih grla. Višak kalcija u obroku «suhih» krava pojavu ovog no ona je u
Prevencija
• daj kravama dovoljno, ali ne više od potrebne razine, kalcija i fosfora u vrijeme suhostaja. Obrok sa 40g Ca i 30g P ne pridonosi pojavi groznice.
• ne hrani suhe krave leguminozama kao jedinim voluminoznim krmivom.
• krave osobito sklone groznici mogu imati koristi od unosa smanjenih kalcija u obroku (manje od 20 gldan) 10 do 14 dana prije telenja.
Dislokacija sirišta
Dislokacija sirišta je u kojem dolazi do njegova prevrtanja ulijevo ili udesno u odnosu na njegov normalan položaj u trbušnoj šupljini. dislokacija (80 do 90%) nastupa unutar tri tjedna od telenja. Nedostatak voluminozne krme u obroku, davanog kravi prije telenja, te obrok baziran na koncentratnim krmivima za vrijeme suhostaja, spominje se kao uzrok ovog
Prevencija
• hrani kravu suhom voluminoznom krmom, minimalno 1% od njene tjelesne mase
• izbjegavaj hranidbu silažom (osobito kukuruzom) za vrijeme suhostaja ,
• kontroliraj ostale kao što su; debele krave, zaostajanje placente, groznica, mastitis, jer oni mogu kravu sklonom dislokaciji sirišta
• smanji hranidbu žitaricama za vrijeme suhostaja, osobito 10 do 14 dana prije telenja
Sindrom debelih krava
Krave koje su u predobroj kondiciji ili debele prilikom telenja imaju poznat kao sindrom debelih krava. Ovaj pojam koristi se za opis kombinacije probavnih, infektivnih i reproduktivnih stanja koja pridonose pretjeranoj tjelesnoj težini krava poslije telenja. Posljedica ovoga poremeca1a su gubitci u proizvodnji mlijeka, a u nekim i visoki mortalitet.
znakovi povezani sa sindromom debelih krava smanjenje apetita, ketoze, smanjenje proizvodnje, pojave groznice i problema s telenjem. zaostajanje posteljice, meteritis, mastitis,
A. B. C.
A- 1,5 bodova - mršava krava
B - 3,0 - dobra tjelesna kondicija
C - 4,5 bodova - predebela krava dislokacija sirišta mogu biti uzrokovani pretjeranom tjelesnom težinom krava.
Prevencija
• promatraj tjelesnu kondiciju krave u laktaciji
i ne dopusti joj da postane preteška prije zasušenja
• ne dopusti kravi u suhostaju da tjelesnu masu. Smanji konzumaciju visoko energetske krme kao što je silaža kukuruza.
Suhostaj je vrlo važan da bi krava postigla visoku proizvodnju u vrijeme laktacije. Pravilna hranidba i držanje za vrijeme suhostaja neophodno je kako bismo bili sigurni da se naše krave:
• teliti bez problema
• dati nam živo i zdravo tele
• biti bez mastitisa, zaostale placente, ketoza, groznice ili dislokacije sirišta
• imati dugu i visoku proizvodnju mlijeka.
HRANIDBA
STRANE I ŠTITNETVARI V SVJEŽEMDAVLJEM
MLIJEKUUZROIOi llllNIDBOM
o :§ Komercijalna upotrebljivost mlijeka se prema
c: boji, mirisu, okusu i strukturi mlijeka, a zatim kemijskim, bakteriološkim i a, ·o toksikološkirn pretragama. Promjene V> prirodnog izgleda i sastava mlijeka mogu nastapt1 zbog patvorenja i kvarenja mlijeka, prisutnosti stranih i štetnih tvari koje mogu izazvati odbojnost prema takvoj hrani ili zdravstvene konzumenata.
PROMJENE
Boja mlijeka
Svježe mlijeko je porculansko bijele boje koju mu daje kazein, kalcijevi karbonati i emulgirana mast. Mlijeko s postotkom masti dobiva boju, jer se na lipoproteinsku ovojnicu masne kuglice veže biljna boja karotin (provitamin A). Stoga se uz hranidbu krava pašom i zelenim krmivima, kukuruzom i kukuruznom silažom dobiva boja mlijeka.
U patološkom smislu žuto mlijeko krave s izraženom žuticom (ikterusom) zbog bolesti jetre, kod otrovanja arsenom, bakrom i nekim
mikotoksinima (Aflatoksinima).
Mlijeko s manjim postotkom masti, poslije obiranja ili razvodnjavanja (patvorenje) dobiva vodenasto-plavkastu boju zbog postotka riboflavina (vitamina B2). Plavu boju dobiva mlijeko i od nekih vrsta bilja koje može biti u hrani (Anchus officinalis, Polygonum fagopyrum).
Crvena boja mlijeka može nastati zbog unutarnjeg krvarenja u sisi ili vimenu. Ako se krv taloži na dnu posude s mlijekom, to je dokaz da crvena boja ne od hrane nego od krvi. Crveno i krvavo mlijeko može se kod krava ako su otrovane antikoagulantnim pesticidima (rodencidima za uništavanje glodavaca), kao i kod otrovanja bakrom i živom. Takva mlijeka ne treba miješati s drugim ispravnim mlijekom.
Crveno mlijeko mogu uzrokovati i neke vrste bilja, kao što je žabnjak (Ranunculus acer), ako se u u hrani.
Miris mlijeka Miris mlijeka je slab i ovisi o hlapivim masnim kiselinama. na rnms
list 2/2003.
krave.
Mlijeko lako upija m1nse iz okoliša (hrane, štale, balege, prostorije u kojoj se i sl.). Miris kao i okus po krmivima dobiva mlijeko ako se krave hrane prije mužnje repe, repina lista, provrelih repinih rezanaca, silaže, djeteline, lucerne, šlempe i krmiva koja sadrže ulja, masne kiseline, alkohol, mirisne organske i anorganske tvari. Takva krmiva mogu se davati kravama u manjim i uvijek poslije mužnje.
Loš miris i okus dobiva mlijeko krava koje se hrane pokvarenim i pljesnivim krmivima, pljesnivim sijenom, slamom, lošom silažom i sl.
Takva krmiva treba smanjiti ili potpuno izostaviti iz krmnih obroka.
Strane mirise teško je odstraniti iz mlijeka.
Okus mlijeka
Okus mlijeka je ugodno slatkast zbog (laktoze) i masti. Okus mlijeka mijenja se kod premorenih krava, u kasnom stadiju laktacije (starodojno mlijeko pred zasušenjem), neposredno poslije telenja (mljezivo, ketoza), u vrijeme gonjenja zbog sustezanja mlijeka i sl. Mlijeko postaje slano ako se smanji laktoza, a soli natrijeva klorida i mineralne tvari .. Može imati i malo zbog i oksidativne razgradnje masti kao primjerice mlijeko visoko gravidnih krava pred zasušenjem.
Užeglost mlijeka javlja se zbog oksidativne razgradnje masti, a se djelovanjem viših temperatura, bakterija, plijesni i kvasaca, uz prisutnost zraka, metala (željeza, bakra i dr.), kao i zbog masnih kiselina iz uljanih i masnih krmiva.
Gorak okus mlijeka mogu uzrokovati gorke tvari i tanini, saponini i glikozidi u krmivima. Javlja se uz hranidbu graška, grahorice, sirovog krumpira, starih i pljesnivih krmiva, slame, loše silaže, lucerne, djeteline, divljeg luka, i krmiva.
Repa, repin list i krmiva daju gorak okus zbog betaina koji se u trimetilamin, a koji se brzo i mlijekom. sadrže eruka kiseline i glukozinolata. okus dobiva mlijeko zbog
željeza, bakra i cinka u hrani kao i zbog mljekarskih posuda i mljekovoda od takvog materijala.
Krmiva koja na promjenu okusa mlijeka treba davati u manjim i uvijek poslije mužnje.
Boja, miris i okus mlijeka mijenjaju se ovisno o stadiju laktacije. To se odnosi na kolostralno mlijeko koje se ne smije dostavljati u mljekare 7 do 14 dana poslije telenja jer ga treba zadržati u gospodarstvu za hranu teladi kojoj je priroda to mlijeko i namijenila.
Starodojno mlijeko, od krava pred zasušenjem, je slano i gorkog okusa. U mlijeku se tijekom 12 do 24 sata na sobnoj temperaturi izdvaja vrhnje trpkog i užeglog okusa a zbog prisutnosti enzima lipaze, koji mast, mlijeko nije upotrebljivo i kravu treba zasušiti.
Kod svake promjene mlijeka treba vime savjesno i potpuno izmuzivati više puta na dan i to uvijek poslije zdravih krava, stavljati ga u posebne posude, a uz to poduzimati potrebno i kontrolu krmnih obroka.
U promet ne treba puštati mlijeko bolesnih krava (s upalama vimena, kod zaostajanja posteljice, ketoze, probavnih oboljenja i bolesti) jer ne zadovoljava osnovne higijenske propise. Mlijeko bolesnih krava može imati okus i miris po upotrebljenim lijekovima, a
list 2/2003.
pogrješke u okusu mlijeka mogu se os1et1t1 poslije upotrebe dezinfekcijskih sredstva.
FIZIKALNO KEMIJSKEI TVARI U MLIJEKU
Svaka kemijska tvar može biti štetna i otrovna ovisno o vrsti i kemijskog spoja, uzimanja, vrsti, dobi fiziološkoj konstituciji životinja. Stoga se govori o optimalnoj, podnošljivoj, (otrovnoj) i letalnoj (smrtnoj) dozi. Mnoge od tih kemijskih tvari ulaze i u mlijeko.
Na otrovnost i djelovanje nekog kemijskog spoja ili proizvoda djeluje brzina i sposobnost resorpcije, ovisno o topljivosti i ulaznom mjestu preparata. Tako su brže i izrazitije promjene ako se tvar unosi u organizam udisanjem para i prašine preko ili ako se daje preko probavnog sustava otopljena u vodi, mlijeku i drugim Sporija je resorpcija preko kože, a se ako su koža i sluznice
Jakim otrovima smatraju se kemijske tvari koje za kratko vrijeme, u malim uzrokuju bolesna stanja pa i smrt životinja. Djelovanje otrova se smanjuje brzom razgradnjom do vodotopljivih i metabolita i brzim metabolita iz organizma. Sve to ovisi o vrsti, dobi, stanju reprodukcije, konstituciji životinja i sposobnosti organa za izmjenu tvari i
Na otrove su posebno osjetljiva djeca i mlade životinje, ako otrove primaju mlijekom, makar i u manjim koncentracijama.
Jetra je organ u pretvorbi hranjivih i tvari koje sudjeluju u izmjeni tvari (metabolizmu). Rezidue se nakon toga sa slinom, balegom (fecesom), preko kože i znojnih žlijezda, plinovima i parom preko preko bubrega i mlijekom preko žlijezde. Pri tom mogu manje ili više oštetiti i izazvati oboljenje (ekskretornih) organa.
Vime žlijezda) se ponaša kao ekskretorni organ. Kemijski sastav mlijeka ov1s1 o genetski i koncentraciji hranjivih sastojaka u krvi. Sastav mlijeka održava se homeostatskom ravnotežom u krvi ovisno o i kvaliteti krmiva i
potrebama organizma. Stoga se u mlijeku nalaze hranjive tvari u vrlo promjenjivim ali i poneke štetne tvari.
S obzirom da je mlijeko po prirodi kao prva i osnovna hrana , koja su vrlo osjetljiva na hranu, vime posjeduje izvjesne barijere koje upravljaju sastavom i mlijeka i od nepovoljnih i štetnih utjecaja koji bi mogli ugroziti život Ipak visoka koncentracija tvari u krvi može savladati prirodne barijere vimena i u mlijeku se mogu neke rezidue koje kvare ispravnost mlijeka. Posebice se to odnosi na teške kovine, neke pesticide, mikotoksine, radioaktivne elemente i koji se kumuliraju u organizmu i ostavljaju trajne posljedice, s malignim i smrtnim završetkom. Pri mlijeka se n:e pridaje dovoljno brige i stranim i štetnim kemijskim tvarima koji se sve više nalaze i kumuliraju u prirodi i hrani. Preko hrane i krvi one dolaze u vime, mlijeko i mogu vrlo štetno djelovati na zdravlje teladi i konzumnog mlijeka, na zdravlje djece.
TEŠKI METALI (KOVINE)
Teški se metali nalaze prirodno u zemlji i vodi. Zbog i vrlo široke upotrebe u industriji, industrijskoj preradi, predmetima široke potrošnje i poljoprivredi sve se više kumuliraju u prirodi i okoliš.
1. Arsen
U tkivu životinja normalno ne prelazi mg/kg. U organizam životinja dolazi preko probavnog sustava, i kože. Nakon resorpcije kumulira se u jetri, bubrezima, koštanoj srži i slezeni. Prolazi kroz barijeru posteljice (placente) i loše djeluje na fetus i reprodukciju, ·izaziva i nepravilan rast ploda (malformacije).
se balegom (fecesom), znojem i mlijekom. U mlijeku se nalazi 2060 J.Lg/1 45 J.Lg/1mlijeka), a dopuštena koncentracija iznosi 0,1mg arsena u litri mlijeka. Po nekim podatcima arsen u malim
2/2003.
rast razvoj organizma. Mehanizam djelovanja nije poznat, a pretpostavlja se da djeluje na spr1ecavanje aktivnosti štetnih mikroorganizama. su spoznaje da djeluje na strukturu tkiva i da loše djeluje na plodnost i reprodukciju. Stoga se treba arsenom krmiva.
2. Bakar
Bakar je prisutan u prirodi. Esencijalni je element u organizmu, a fiziološka koncentracija u krvi iznosi 0,7-1,3 mg/1. U mlijeku se nalazi oko 0,01-0,7 mg/I oko 0,12 mg bakra/I). Bakar se veže na lipoproteinsku ovojnicu masnih kapljica mlijeka, a tolerancija bakra u maslacu iznosi do 0,5 mg/kg. Potrebe bakra u krmivima iznose oko 1-2 mg/kg. U otrovanja dolazi do hemolize, hemoglobinurije i pojave žutocrvenog mlijeka kriza).
3. Željezo
Željezo je esencijalni element u organizmu, a fiziološka koncentracija u krvi iznosi 1 mg/I. U organizmu je željezo vezano za kao što su hemoglobin i mioglobin i služi kao kisika.
Mlijeko sadrži vrlo promjenjivu željeza od 0,06-1,0 mg/I. Željezo nedostaje u prehrani ako je mlijeko ili pretežita hrana. Stoga treba pripaziti na davanje i kvalitete željeza u krmivima da se postigne koncentracija u mlijeku krava.
4. Cink
Cink pripada skupini elemenata koji su u životinjskom organizmu. Nalazi se u svim stanicama organizma i sudjeluje u enzimatskom sustavu. Sam cink ne okoliš i relativno je u prirodi je povezan s olovom i kadmijem koji su teški otrovi.
Cink se nalazi u mlijeku u (1,5-7,0 mg/I, oko 3,6 mg/I ). Nema toksikološko ali prevelika cinka smanjuje resorpciju bakra i željeza i djeluje nepovoljno na jetru, bubrege i u kojima se cink nepotrebno kumulira.
5. Selen
Ml,iekarskil~t 2/2003.
Selen je esencijalni sastojak hrane i ako u može biti
Djeluje povezana s vitaminom E na reproduktivne organe i spolne funkcije, a je i za rad (posebice rad srca) i stanje vimena.
Selen nedostaje u tlu i krmivima, posebice ako u krmnim obrocima prevladava paša i trava u kojoj se selen slabo kumulira. Više selena se nalazi u legumionozama i Postoje biljke koje mogu kumulirati velike selena i izazivati otrovanje životinja. Takve biljke imaju poseban miris i stoka ih po izbjegava. Za goveda nema opasnosti od otrovanja selenom zbog degradacije od buragovih mkroorganizama.
U mlijeku se nalazi 2-70 µ,g selena/I , oko 25 g/1 ovisno o prisutnosti u krmivima.
6. Živa
Živa i živini spojevi resorbiraju se oko 60% u probavnom sustavu. Talože se i kumuliraju u svim organima i tkivima, ponajviše u sustavu (mozgu). S tim u vezi javljaju se i bolesne promjene. Prolazi i barijeru posteljice i kumulira se u fetusu. se mlijekom oko 4 µ,g/1 (1-15 µ,g/1) što može biti u izvjesnim prilikama opasnost za i može ' uzrokovati teška otrovanja.
7.-8. Kadmij i olovo
Teške su kovine vrlo raširene u prirodi, vrlo i opasne jer se teško i mnogo kumuliraju u prirodi, u tlu, biljnim i životinjskim organizmima. To su potpuno strani i štetni elementi u životinjskom i ljudskom organizmu. Ovisno o i primanju ovih kovina hranom, vodom i zrakom, se nešto i mlijekom životinja. U kravljem mlijeku nalazi se kadmija 1-30 µ,g/1 oko 4 µ,g/1), a olova 2-70 µ,g/1 30 µ,g/1) što može biti vrlo štetno za Više kadmija, a posebno olova , može stvarati okus mlijeka.
S obzirom da ekotoksikološki znacaJ ovih kovina zaslužuje posebno razmatranje u broju Mljekarskog lista: «Kadmij i olovo štetne kovine štetni i vrlo krmiva».
LOSAHIGIJENAI TEHNIKA MUŽNJESMANJUJUZARADU
-d Loša tehnika i higijena mužnje
Ena higijensku pomuzenog mlijeka ali i na zdravlje v~mena. .,.. U Hrvatskoj, nažalost, uz upalu vimena, i3 odnosno previsok broj somatskih stanica, :si velik problem predstavljaju i mikro-
*organizmi (bakterije) kojih ima u prevelikim u mlijek~: Prve c analize u Središnjem laboraton1u za
Jkontrolu mlijeka u Križevcima pokazale su da skoro 80 % mlijeka hrvatskih proizvone zadovoljava propisanu p;:; ld h. Pravilnikom i to u pog e u ig1jenske ispravnosti (mikroorganizmi i somatske stanice).
zaboravlju da je mlijeko prehrambeni proizvod te stoga premalo pažnj~ tehnici i higijeni mužnje koji uz bro1ne c1In:be1:3-~e djeluju i na mlijeka. Kod P?_Jediruh nije potrebno slati uzork~ ml11ekan~ laboratorijske analize nego je dovol1no provesti mastitis test i mužnji pa da se vidi kakvo mlijeko proizvode. Ne ~ože _se pomusti prljavo vime posebno ako su u_prlpn~ sise a da pritom ne do ml11eka.
Strojna mužnja ( u kantu ili mljekovod) __ olakša~~ ljudski rad ali nije garancija da mh1eko b1t1
U velikom broju staja još uvijek se muze posebno tamo gdje je vmali -~roj krava: Prilikom mužnje ne maze ml11eko ostati ako je krava na s~ran~ s ~?je se ~uze uprljana balegom ili slamom 1 ko1a c11~lovn1eme maše prljavim repom iznad kante u ko1u se muze. Prilikom takve mužnje u kantu stalno pada koja mlijeko.
Važno je upamtiti, da se svakim propus~or_n (nemarom) prilikom mužnje krava sman1u1e i (ili) higijenska mlijeka te se ugrožava zdravlje vimena. Ponovo nabrojati pogrješke kod mužnje koje, nažalost, još uvijek nailazimo u brojnim stajama širom Hrvatske.
POGRJEŠKE I PROPUSTI PRILIKOM
MUŽNJESU:
1. NEREDOVITO I POVRŠNO STAJE PRIJE MUŽNJE. U da staja nije prije mužnje, se mlijeka tijekom mužnje (prašina,slama,balega)
2. BUKA U STAJI ILI IZVAN STAJE (TRAKTOR, LAVEŽ PASA, PREGLASNI KOMPRESOR). Mnogi zanemaruju da je buka stresna za kravu, što rezultira manjom pomuzenog mlijeka, da se krave„na~iknu na b~k~. to nije istina! U stap tljekom muzn1e treba biti mir i tišina.
3. GRUB POSTUPAK S KRAVAMA. Prilikom staje ili same mužnje krave ne s~~jem~ Ako kravu ona hormon kop koci mlijeka.
4. NEODRžA VANJE OSOBNE HIGIJENE (PRANJE RUKU). moraju biti svjesni da _s~ prljavim rukama može mlijeko zagad1t1 klicama, posebno kod mužnje.
5. NEKORIŠTENJE DEZINFEKCIJSKIH SREDSTAVA. Dezinfekcijska sredstva namijenja higijeni mužnje smanjuju mlijeka mikroorganizmima tijeka~ muž~J~, kao 1 ulazak bakterija u vime dvlJe muzn1e.
6. IZBJEGAVANJE PRANJA VIMENA I SISA. Pranje vimena i sisa je osnovni preduvjet da bi dobili mlijeko.
7. PRANJE VIMENA HLADNOM ILI PRLJAVOM VODOM. Hladna voda dovodi do sužavanja krvnih žila u vimenu, a samim tim i do smanjenog mlijeka. Pranjem _rrljavo_r_n vodom još više vime 1 kasruie pomuzeno mlijeko.
8. BRISANJE VIMENA PRLJAVOM KRPOM. Brisanjem prljavom krpom mlijeka.
9. PRANJE VIMENA SVIM KRAVAMA U STAJI ISTOVREMENO, A KRAVE MUZEMO JEDN~ PO JEDNU. mora znati da je pranie vimena ujedno i masaža vimena, pa krava otpuštati mlijeko. U da kravu ne musti nakon pranja i brisanja, dolazi do mlijeka a vime se može ponovno
10. IZBJEGAVANJE MASAŽE VIMENA PRIJE MUŽNJE. Masažom vimena se hormona oksitocina koji stimulira otpuštanje mlijeka, a bez masaže nema oksitocina, pa krava kasno pusti mlijeko. Važno je napomenuti da temeljito pranje vimena predstavlja i masažu, odnosno dolazi do «puštanja» mlijeka.
11. IZBJEGAVANJE IZMUZIVANJA I KONTROLE PRVIH MLAZEVA. Prvi mlazevi mlijeka uvijek sadrže više klica, pa ih je potrebno odmusti u posebnu posudu.
12. MUŽNJA PRVIH MLAZEVA NA POD. Mužnjom prvih mlazeva na pod se širenja upale vimena po staji, a samim time se pojave broja krava s upalom vimena.
13. PREGLED MLIJEKA NA CRNOJ PODLOZI. Umjesto na pod prvi mlazevi moraju se odmusti u posudu s crnim dnom kako bi se što prije promjene u mlijeku (npr.krpice ili promjena boje).
14. NEOBAVLJANJE MASTITIS TESTA. Mastitis test je najvažnija mjera kojom se da pravovremena otkrije povišeni broj somatskih stanica u ~ijeku, odnosno da pravovremena otkrije upalu vimena. Cijena plitice i reagensa je nemjerljiva s cijenom gubitka mlijeka ili cijele vimena zbog prekasnog upale vimena, kada su troškovi veliki a sam rezultat upitan.
15. NEIZMUZIVANJE ZADNJIH MLAZEVA NAKON MUŽNJE. U zadnjim mlazevima mlijeka ima najviše masti, a zaostala mlijeko predstavlja idealnu podlogu za razvoj mikrooganizama koji uzrokuju uealu vimena.
16. PREKIDANJE MUZNJE. Prekidanje muzn1e zbog pretakanja mlijeka iz kante smanjuje mlijeka u nastavku mužnje.
17. PRETAKANJE MLIJEKA U STAJI. Pretakanjem mlijeka u staji se mlijeka prašinom iz zraka staje, a mlijeko može poprimiti miris staje. V
18. KONTROLA KRAJA STROJNE MUZNJE, MUZILICA JE A VIME JE PRAZNO. mora biti svjestan da se mužnjom praznog vimena nadražuje i sluznica unutar sise što može dovesti do pojave upale vimena. V V V
19. NEREDOVITO CISCENJE I ODRZAVANJE MUZILICE. Muzilica mora biti oprana ODMAH
nakon mužnje kako ne bi došlo do zgrušavanja zaostalog mlijeka koje u narednoj mužnji mlijeko. V
20. NEISPRAVAN STROJ ZA MUZNJU. Neispravan stroj za mužnju može oštetiti vime ili dovesti do nepotpune mužnje. V V
21. GRUBA ILI NEPRAVILNA RUCNA MUZNJA. Gruba i nepravilna mužnja izaziva bol te krava slabije mlijeko.
22. IZBJEGAVANJE PRANJA KRAVA NA STRANI S KOJE SE MUZE. Ako je životinja uprljana na strani mužnje tijekom mužnje pada u kantu s mlijekom. V
23. IZBJEGAVANJE VEZANJA REPA U RUCNOJ MUŽNJI KRAVE. Krava prilikom mužnje maše repom s kojeg pada u kantu u koju se muze, stoga je potrebno rep fiksirati vezanjem ili stavljanjem imobilizatora. tako kravu da repom udara po glavi i nervoznim.
Nabrajali smo pogrješke koje mua imaju direktan utjecaj na pomuzenog mlijeka ali i na zdravlje vim~na: Svaka od navedenih pogrješaka može rezult1rat1 smanjenom proizvodnjom mlijeka, zatim proizvodnjom higijenski neispravnog mlijeka, a takomože rezultirati upalom vimena.
Još jednom valja napomenuti da su za ispravljanje loše tehnike i higijene mužnje potrebna minimalna financijska sredstva i rad, a u korist (zaradu) se uvjeriti kada više pažnje higijeni i tehnici mužnje!
Mije/carski list 2/2003.
ZAKLJUCCI
Reizborne godišnje skupštine Hrvatske mljekarske udruge održane 06. 12. 2002. u Mariji Bistrici
se temelje na izvještajima o radu, programu rada te diskusiji.
1. je Izvještaj o radu Hrvatske mljekarske udruge u 2001. te za razdoblje do rujna 2002.
2. se Program rada za razdoblje.
3. Dosadašnji Upravni odbor razriješen je dužnosti.
4. Imenovan je, na dvije godine, novi Upravni odbor u sastavu: prof. dr. se. Neven Antunac, Agronomski fakultet Zagreb, mr. se. Inga Koren, Lura d.d. Tvornica Zagreb, Ignac Križan, dr. vet. med., Lura d.d. Tvornica Bjelovar, Željko dr. vet. med., Vindija d.d. Varaždin, Stjepan Ban, Leda d.d. Zagreb, Nada dipl. ing., Belje d.d. Beli Manastir, Miroslav dipl. ing., Ludbreška mljekara "Antun Bohnec" Ludbreg.
5. Djelatnost HMU nastaviti istim intenzitetom, s naglaskom na djelatnost. Nastaviti s izdavanjem znanstvenih knjiga i udžbenika, i brošura s mljekarskom tematikom. Poseban naglasak dati edukaciji mlijeka a u svrhu proizvodnje što kvalitetnog mlijeka.
I u narednim brojevima Mljekarskog lista tiskati odabrane priloge u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva, HSSC odnosno Laboratorijem iz Križevaca te intenzivirati suradnju s Hrvatskim zavodom za poljoprivredno savjetodavnu službu, Hrvatskom gospodarskom komorom, a sve u cilju bolje informiranosti Mljekarstvo i Mljekarski list.
6. Djelovati na okupljanju što broja napose mladih u Udruge. Posebne napore posvetiti Udruga mlijeka u rad HMU.
7. Intenzivirati suradnju s i stranim znanstvenicima, prvenstveno u Mljekarstvo, kako bi zadržao status
8. Shodno 35. hrvatskog mljekarskog simpozija rnljekarskih održanag u Lovranu, sredinom studenog 2002. godine, u vremenu simpozija organizirati tematska predavanja i rasprave po pojedinim aktualnim temama.
9. Iz rasprave su proistekla mišljenja da je situaciju u primarne proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj teška, da mjere agrarne reforme iako su u globalu pozitivne, u prvom razdoblju pokrenuti razvoj proizvodnje mlijeka i specijalizaciju obiteljskih gospodarstava.
10. I dalje se aktivno baviti procesima restruktuiranja Udruge u cilju postizanja suglasnosti na nivou Hrvatske, o njenom profilu rada i nadležnostima iz proizvodnje, prerade mlijeka i tržiša upravno i narodna suradnja, zakonodavne aktivnosti).
Komisija za prof. dr. se. Neven Antunac v.r. dr. se. Petar v.r. Juraj dipl. ing. v.r. sjednica Upravnog odbora Hrvatske mljekarske udruge održana je 19. prosinca 2002. godine. Za predsjednika Upravnog odbora jednoglasno je izabran prof. dr. se. Neven Antunac na razdoblje od dvije godine.
Uredništvo
KOZARSTVO
prof. dr. se. Boro prof. dr. se. Vesna
Naši uvaženi profesori s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prof.dr.sc. Boro i prof.dr.sc. Vesna obradovali su nas i podarili svima nama izuzetno vrijedno djelo s kozarstva. Ono zasigurno osuvremeniti i upotpuniti literaturu te zadovoljiti potrebu za kvalitetnim štivom s tog Malo je autora napisati tako vrijedno djelo, u vrijeme nepovoljno za izdavaštvo. Tim više se s nestrpljenjem izlazak iz tiska ove vrijedne knjige, obzirom da literature s tog gotovo da i nema.
Djelo je namijenjena prvenstveno
Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, koji u nastavnom programu teme iz kozarstva. Nadalje, koristit u praksi, nastavnicima i u srednjim gospodarskim školama, ali istovremeno biti izuzetno štivo našim vrijednim koza.
Knjiga je sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži i tablice ovo djelo još preglednijim. Kvaliteti djela doprinosi i ukomponirana povezanost i informacija, što daje potpunog razumijevanja. Recenzirana je od strane naših eminentnih koji su u svojim vrlo pozitivnim ocjenama jedinstveni. Kroz 16, slijedom poredanih poglavlja, je relativno brzo i lako usvajanje najvažnijih informacija o kozarstvu, kao jednoj od grana u 1. Uvod; 2. Privredno-ekonomska važnost koza; 3. Tipovi i pasmine koza u svijetu; 4. Namjena koza; 5. Uvijeti držanja koza; 6. Divlje koze i prilagodba; 7. Anatomske i fiziološke osobitosti koza; 8. Reprodukcija koza; 9. i selekcija koza; 10. Uzgojna-tehnološki postupci s jaradi; 11. Hranidba koza; 12. Proizvodnja mesa; 13. Proizvodnja mlijeka; 14. Proizvodnja vlakna; 15.Objekti i oprema; 16. Bolesti koza.
Cijena knjige iznosi 250,00 Kn, a narudžbu možete izvršiti na adresi Hrvatska mljekarska udruga, llica 31/111,tel/fax: 01/4833-349 i e-mail: hmu@zg.hinet.hr
Tablica 1.-Kretanje brojnog stanja po županijama i selekcijskim službama za mjesec RUJAN 2002. godine
Županija Pod kontrolom Pod kontrolom Ukupno: rasploda
V.Gorica 1592 2229 3821
Vrbovec 3161 2171 5332
Sv. I. Zelina 2124 1232 3356
Ukunno: 6877 5632 12509
KRAPINSKO - ZAGORSKA 1469 2827 4296
- MOSLAVACKA 1673 4080 5753 1400 3460 4860
VARAŽDINSKA 1842 4082 5924
Koorivnica 1286 3294 4580
Križevci 856 2959 3815
Sv. I. Žabno 2065 772 2837 2398 3590 5988
Ukupno: 6605 10615 17220
Bjelovar 4231 3962 8193
BJELOVARSKO BILOGORSKA Veliki Zdenci 2448 4101 6549
Ukupno: 6679 8063 14742
PRIMORSKO-GORANSKA 187 508 695
VIROVITICKO -PODRAVSKA 1431 1731 3162
PO2ESKO -SLAVONSKA 1616 1223 2839
BRODSKO-POSAVSKA 2068 32 64 5332
Osijek 2244 3025 5269
- BARANJSKA Beli Manastir 388 404 792
Ukupno: 2632 3429 6061
VUKOVARSKO - SRIJEMSKA 1084 3981 5065
ISTARSKA 134 2052 2186 2312 2277 4589
SVEUKUPNO: 36969 56839 93808
lISIPRAVAK
se cijenjenom te autonc1 Ljiljani Husinec 7 dipl. ing. zbog pogrješke u "Progeno testiranje bikova na osobine s obzirom na populaciju krava kontrolom (u tekstu krivo tiskana ime autora), objavljenog u Mljekarskom listu broj 1/2003., strana 25, u rubrici "SELEKCIJA I REPRODUKCIJA".
Radi potpunog razumijevanja objavljujemo tablicu broj 1 u cijelosti.
Zahvaljujemo na razumijevanju.
Uredništvo
UKOJOJKLASI
Klasa Broj mikroorganizama/ mi. E < 50.000 I 50.000· 100.000 li 101.000• 400.000
Ili > 400.000
21. Pravilnika o svježeg mlijeka
Sredstva za pranje muznih 7 laktofriza, bazena i mljekovod~
caluonlt o oaluonltLR
oaluonlt s
lužnato sredstvoza svakodnevno pranje
lužnato sredstvo s dodatkom klora
kiselo sredstvoza uklanjanje kamenca
Sredstva za njegu vimena 7
I lt Eu'ERREINkonc. 1:100 eauon (njega vimena prije muznje) a~uodlp
konc na baZJghccnna L 10 (nJegavunena po hj mužn1 )
melk creme balzam zan1
vam
DISTRIBUTERI : 7
ISTRUVETZagreb (01 658 90 62)
TRGOPROM servis Sv. I. Žabno (048 851 474)
AGROSIPGornji (040 858 430)
BRAZDAVirovitica (033 725 994)
SJEMENARNAZAGREB(01 24 05 200)
PZ NAPREDAKŽupanja (032 840 162)
AGROOPSKRBAMATEJZagreb (012308 261)
AGROTRGLipovljani(044 676 690)
AGRORASINJARasinja (048 837 400)
OROZ PHARMPleternica (034 251 053)
POLJOVET (031814274)
i ostaleboljeopskrbljene poljoprivredne i veterinarskeljekarne
NOVI CIJENE
MLIJEKA
I DRŽAVNE POTPORE
1. 2003. se primjenjivati novi cijene mlijeka kao i državne potpore. Nakon dugotrajnih usuglašavanja mlijeka i mlijeka uz sudjelovanje MPŠ formiran je prijedlog kao i ciljne cijene mlijeka. Vlada je ovaj prijedlog u obliku Uredbe o ciljnoj c11em mlijeka (Zakon o poljoprivredi) donijela na sjednici od 19. 12. 2002. s danom stupanja na snagu 1. 1. 2003. Uredba je objavljena u NN 156/2002. Danas vam donosimo tekst uredbe sa primjerima cijene mlijeka. je s 1: 1. 2003. primjena novog Zakona o potporama, pa u nastavku teksta donosimo izmjene koje se odnose na potpora za mlijeko.
U odnosu na dosadašnji mlijeka, kada je težinu i utjecaj na cijenu imala mast (koja je ujedno i najvarijabilniji dio mlijeka, što se proizvodnje ali i uzorkovanja i kontrole, ova Uredba potpuno formiranje cijene mlijeka. težinu pri ima postotak U MLIJEKU 55%, a postotak MASTI na cijenu mlijeka 45%. Osim ovih parametara, na cijenu ukupan BROJ BAKTERIJA kao i BROJ SOMATSKIH STANICA u mlijeku.
CILJNA CIJENA MLIJEKA standardne iznosi
Kravlje mlijeko - 1. 798 kn /lit
(3,7% m.m., 3,2% < 400 000 somatskih stanica, < 100 000 bakterija u 1 ml mlijeka
(6% m.m., 4,0%
mlijeko - 4.620 kn /lit
i < 1 500 000 somatskih stanica, < 100 000 bakterija u 1 mi mlijeka
Kozje mlijeko - 2.384 kn /lit
(3,5% m.m., 2,6% i< 1 500 000 somatskih stanica, < 100 000 bakterija u 1 mi mlijeka
Ciljna cijena mlijeka je polazna osnovica za cijene mlijeka s obzirom na kvalitetu. i dalje na ovu cijenu mlijeka dodavati premiju a MPŠ potporu za mlijeko.
IZRACUN CIJENE MLIJEKA IZNOS KOREKCIJE
PRIMJER CIJENE MLIJEKA (4,0% m.m., 3,4% E klase OCM = (4,0% x 0,236) + (3,4% x 0,289)
OCM = 0,944 + 0,983 OCM = 1,927
CIJENA MLIJEKA= 1,927 + 0,2697
CIJENA MLIJEKA = 2, 1967 kn /litra + državna potpora + potpora
Kravlje, i kozje mlijeko svrstava se u klase na osnovi broja mikroorganizama i broja somatskih stanica. Pri klase kravlje mlijeko se svrstava uvijek u nižu klasu ako je broj somatskih stanica i mikroorganizama od dopuštenog u pojedinom razredu.
KLASA
KRAVLJEMLIJEKO
Broj Broj somatskih mikroorganizama stanica
< 80 000 < 400 000
< 100 000 < 400 000
<400 000 < 600 000
>400 000 > 600 000
1. AKO MLIJEKO SADRŽI MANJE OD 3,4% m.m. i 3, 1% cijena mlijeku se umanjuje za 0,1798 kn /lit
2. AKO MLIJEKO SADRŽI VIŠE OD 4,3% m.m. i 4% se kao da ima 4,3% m.m. i 4,0%
I KOZJE
MLIJEKO
Broj mikroorganizama
< 1200 000
< 1500000
< 6 000 000
> 6 000 000
POTPORE ZA MLIJEKO
OIP = Osnovni iznospotpore OIP = % m.m. x Vl + % x V2
IP = IZNOSPOTPORE= OIP + DODATAKNA
VRIJEDNOST JEDINICE U kn
VRSTA Vl - MASTI V2MLIJEKA
KLASA
DODATAK NA u kn/ litra
Primjer potpore za mlijeko kravlje 4, 1% m.m., i 3,4% E klase - ostala
OIP = (4,1 x 0,0853) + (3,4 x 0,1045) OIP = 0,705
IP = O,705 + 0,097 IZNOS POTPORE ZA MLIJEKO- IP = 0,802 kn / litri
Primjer potpore za mlijeko kravlje 4,1% m.m., 3,4% E klasa - posebno sa težim uvjetima gospodarenja
OIP = (4,1 x 0,1378) + (3,4 x 0,1688) OIP = 1,139
IP= 1,139 + 0,157 IZNOS POTPORE ZA MLIJEKO IP= 1,296 kn/ litri
KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO
Kao što ste iz navedenih primjera mogli vidjeti cijene mlijeka se potpuno promijenio. Novi drugi parametri mlijeka imaju veliki utjecaj na cijenu mlijeka. Vi kao mlijeka morate uvidjeti ove promjene te promjenama u pristupu proizvodnje mlijeka i tehnologije proizvodnje izvršiti korekcije i cijenu mlijeka.
KVALTETNO MLIJEKO MOŽETE PROIZVESTI NA VAŠIM GOSPODARSTVIMA, A SVAKO ULAGANJE DONIJET VAM VIŠESTRUKI POVRAT KROZ KVALITETU I MLIJEKA.
Cjelokupni dosadašnji posao na približavanju standardima proizvodnje mlijeka zaokruženi su sa ovom Uredbom i novim potpore za mlijeko. Ovako povezani sustav od proizvodnje mlijeka preko kontrole i koji stimulira kvalitetu vrlo brzo doprinjeti razvoju proizvodnje kvalitetnog mlijeka. Za godinu dana velike kvalitativne promjene u proizvodnji. Naši mogu iz godine u godinu kvalitetnije proizvode, cijenu mlijeka, a industrija kvalitetnu sirovinu i niže troškove u proizvodnji.
UREDBA O CILJNOJ CIJENI MLIJEKA - STIMULIRA
PROIZVODNJU KVALITETNOG MLIJEKA
NOVI POTPORA - STIMULIRA
PROIZVODNJU KVALITETNOG MLIJEKA
Sredstva za pranje i dezinfekciju
(muznih mljekovoda, hladnjaka za mlijeko i ostalog
P3 Asepto N - alkalno sredstvo za automatsko i pranje i dezinfekciju.• P3 Horolith N - kiselo sredstvo za automatsko i pranje• P3 Duett - praškasto, kombinirano (alkalno i kiselo) sredstvo za automatsko i pranje i dezinfekciju • P3 Unisept - praškasto, kiselo sredstvo za automatsko i pranje ujutro i Zlatol MR-Fpraškasto, alkalno sredstvo za pranje i dezifekciju • P3 Veloucid - emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam - aktivna pjena za dezinfekciju vimena prije mužnje • P3 lo-Shield - Zaštitni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Gard - Mastitisprofilaksa.
ECOIAB
Henkel • ECOLAB Zagreb d.o.o.
UREOBA O CILJNOJ CUENI
SVJEZEG SIROVOG MLIJEKA
1.
Ovom Uredbom se ciljna cijena svježeg sirovog kravljeg, i kozjeg mlijeka (u daljnjem tekstu: mlijeko) i njegova
2.
Ciljna cijena mlijeka standardne koje se stavlja na tržište Republike Hrvatske, na mjestu otkupa iznosi po litri za: kravlje mlijeko 1,798 kuna; mlijeko 4,620 kuna; kozje mlijeko 2,384 kune. Mlijeko standardne je ono koje udovoljava zahtjevima iz 5., 6., 7. i 8. Pravilnika o svježeg sirovog mlijeka (»Narodne novine«, broj 102/2000), te u pogledu sadržaja masti i odnosno broja mikroorganizama i somatskih stanica sadrži kod:
• kravljeg mlijeka 3,7% masti i 3,2% te u 1 ml ima 400.000 somatskih stanica i 100.000 mikroorganizama;
• mlijeka 6,0% masti i 4,0% te u 1 ml ima 1.500.000 mikroorganizama;
• kozjeg mlijeka 3,5% masti i 2,6% te u 1 ml ima 1.500.000 mikroorganizama.
3.
Ciljna cijena mlijeka dobije se kad se osnovna cijena uskladi s klasom iz 5. ove Uredbe, a kod kravljeg mlijeka i brojem somatskih stanica. 4.
osnovne cijene mlijeka obavlja se na temelju postotnog udjela masti te njihove vrijednosti prema formuli: OCM = (M x v1) + (B x v2) gdje je:
OCM = osnovna cijena mlijeka, M = % udio masti u mlijeku, B = % udio u mlijeku, v1 = vrijednost masne jedinice, koja iznosi kod: kravljeg mlijeka 0,236 kuna, mlijeka 0,270 kuna, kozjeg mlijeka 0,280 kuna, v2 = vrijednost jedinice koja iznosi kod: kravljeg mlijeka 0,289 kuna, mlijeka 0,750
kuna, kozjeg mlijeka 0,546 kuna.
5.
Osnovna cijena mlijeka se korištenjem ispravka vrijednosti za mlijeko standardne (3,7% masti i 3,2% za kravlje, 6,0% masti i 4,0% za odnosno 3,5% masti i 2,6% za kozje mlijeko), zavisno od klase u koju je razvrstano glede broja mikroorganizama, a za kravlje mlijeko i na osnovu broja somatskih stanica prema tablici:
Kravljemlijeko i kozjemlijeko
Razmtavanjeu klase Razvrstavanje u klase
Ispravak Broj Ispravak Broj somatskih Broj vrijednosti Klasa mikroorgani=a stanica vrijednosti Klasa mikroorganizama
Pri ispravka vrijednosti kravlje mlijeko se razvrstava u onaj razred kod kojeg je niža klasa, odnosno broj somatskih stanica.
6. cijena kravljeg mlijeka umanjuje se za 0,1798 kuna po litri, ako ono sadrži manje od 3,4% masti ili manje od 3,1%
7.
Ako kravlje mlijeko sadrži više od 4,3% masti i 4,0% se obavlja kao da ono ima 4,3% masti i 4,0%
8.
Mlijeko bez parametara iz 2. ove Uredbe ne može se otkupljivati.
9.
Ova Uredba stupa na snagu 1. 2003. godine i objavljuje se »Narodnim novinama«.
JARJEN]E
"fil Jarenje zauzima važno mjesto u E uzgoju koza jer njime završava graviditet i laktacija koza. je
s..: dužan posvetiti puno pažnje kozama koje "d se jare jer tako gubitak jaradi, a :S:F neri1·etko i koza. Kako bi jarenje protekla Q) tJ bez potrebno je osigurati odgosmještaj i hranidbu gravidnih koza.
Smještaj koza
Ovisno o stadiju graviditeta potrebno je cjj odvojiti koze koje ~e jariti od ostatka stada. Koze pred kraj graviditeta moraju biti smještene u i staje u kojima ne smije biti propuh. Svakoj kozi je potrebno osigurati dovoljno prostora (površine poda) kako bi se nesmetana mogle kretati i jariti. Jedna od je da se smjeste u manje boksove, pritom kozi mora biti osigurano 1,5 m 2 površine poda. Stelja mora biti i suha._ U prostoriji mora biti dovoljno svjetla kako 61, u da je potrebno, nesmetana mogli kozama prilikom jarenja. Poželjno je da temperatura u kozarniku ne bude niža od 12°C._
Kozama mora biti osigurano dovol1no hranidbenog prostora kako prilikom hranidbe ne bi došlo do naguravanja koje može uzrokovati
Hranidba koza
Koze moraju biti hranjene manjim kvalitetne voluminozne krme, poželjno je da se najmanje tjedan dana prije samog jarenje daje koncentrat se one postupno pripremaju i za hranidbu u laktaciji. Kozama mora biti osigurana dovoljna pitke vode temperatura ne smije biti niža od 15 °c, jer prehladna voda može dovesti do Poželjno je mjesec dana prije jarenj~ kozama dati, u vodi ili hrani, vitamin E 1 mikroelement selen se pojava distrofije u jaradi nakon poroda.
Vakcinacija koza
Poznato je da zarazna bolest enterotoksemija
može izazvati masovna jaradi. Jarad možemo zaštiti tako da koze vakciniramo mjesec dana prije jarenja vakcinom protiv enterotoksemnije. Nakon poroda jarad preko kolostruma biti od djelovanja enterotoksemije (pasivni imunitet).
s kozama
s gravidnim kozama moraiu postupati pažljivo kako bi se izbjegao svaki stres životinje. Stresne situacije kao što su buka, grubo manipuliranje ili tjeranje koza, zatim kozarnik mogu uzrokovati
Porod koza
Na temelju znakova i ponašanja koze možemo približno odrediti vrijeme poroda. Nekoliko dana prije jarenja vime se nalijeva i Prije samog poroda koza postaje nemirna, ustaje, liježe i odvaja se od ostalih koza. Uslijed trudova koza se napinjati, stenjati i Porod može trajati 1-2 sata. Starije koze mogu se jariti a u položaju. Posebnu pažnju zahtijevaju koze koje se prvi put jare, jer su kod njih otežani porodi zbog uskog kanala. . . . Tijekom poroda iz radnice se po1avl1u1e mjehur s plodom koji nakon izlaska sa~ puca. Prvo se pojave prednje noge i glava ploda 1h stražnje noge što je uvjetovano položajem ploda u maternici. Ako mjehur sam ne pukne, potrebno ga probušiti. Koze se jare bez problema. U da je kozi potrebno pomaci tijekom poroda ruke moraju biti oprane i dezinficirane. Ako je izlazak ploda otežan, potrebno je pažljivo potezati jare naizmjenice za noge, pritom moramo provjeriti da ne noge od dva jareta, odnosno da ne jedno jare za prednju i stražnju nogu istovremeno.
Ne se ulazak rukom u maternicu jer ona zbog svoje relativno tanke stijenke može lako puknuti što dovodi do koze.
Mlfekarski list 2/2003.
mora predvidjeti da koza jari dvojke, a može i trojke, stoga je potrebno ostati uz kozu kako bi joj u izlaska narednog ploda (plodova) mogli
Posteljica izlazi 30 minuta do 2 sata nakon poroda. U da ne 10 sati nakon poroda potrebno je pozvati veterinara kako bi se komplikacije.
Nakon istiskivanja posteljice iz radnice se cijede lohije, što može trajati tri tjedna.
Prilikom svakog otežanog (sumnjivog) poroda je pozvati veterinara kako bi se komplikacije koje mogu rezultirati gubitkom ploda ili koze.
Postupak s jaretom nakon poroda U da smo bili prisutni prilikom poroda, jarad je potrebno osušititi brisanjem slamom ili još bolje je potrebno (obvezno) dezinficirati. Danas na tržištu postoje preparati jada u obliku spreja tako da je olakšana njegova aplikacija na
Jod, osim što dezinficira pospješuje i njegovo sušenje se infekcija koja može biti pogubna za jarad.
Prije nego jarad sisati, potrebno je prve mlazeve iz svake polovice vimena odmusti jer se u njima nalazi broj bakterija koje mogu inficirati jarad.
Jarad mora kolostrum posisati u što razdoblju nakon poroda jer preko njega dobiva energiju potrebnu za uspostavu termoregulacije, zatim hranjive tvari potrebne za rast i razvoj i, što je izuzetno važno, protutijela pasivni imunitet koji ga štiti od zaraznih bolesti.
I na kraju važno je naglasiti, da se pravilnom pripremom za jarenje - što smještaj, hranidbu i prilikom ili nakon poroda koza - smanjuju gubitci jaradi, a u pojedinim i koza, što da se gubitci u uzgoju.
U broju Mljekarskog lista o mužnji koza i upalama vimena.
REPROGRAM KREDIT A
REPROGRAMKREDITA
OD Ministarstvo poljoprivrede i
-~ šumarstva provodi reprogram kredita odobrenih u razdoblju od 1992. do ,c.S 2000. godine.
-~ Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva je od 1992. do 2000. kreditirala razvoj m poljoprivrede putem plasiranja kredita 15 i pravnim osobama direktno z zajmovima ili indirektno kreditima putem banaka. dio prema Pravilniku o uvjetima i korištenja sredstava za
kreditiranje razvitka i obnove poljoprivrede).
Ukupni kreditni plasmani Ministarstva iznose cca 690 milijuna kuna (ukupno 9321 kreditna partija) od kojih je 200 milijuna kuna, u korištenju i nedospjeli dug u otplati iznosi 274 milijuna kuna, a ukupna dospjela sredstva iznose 120 milijuna kuna (po glavnici i kamati) i 94 milijuna kuna (421 kreditna partija) spornih potraživanja kod kojih je izvršeno utuženje (sudski postupak). Dakle, cca 215 milijuna kuna
su u prvom redu predmet ovih kriterija za sklapanje nagodbi.
je stanje u kojem mnogi nisu iz pravdanih razloga podmirilii svoje obveze preuzete ugovorima o kreditnom zaduženju, (primjerice zbog elementarnih nepogoda, nesretnih ili osobnih tragedija i bolesti), a prijetile su im visoke zatezne kamate, sudske tužbe te ovrhe.
Želja da se pomogne našim poljoprivrednicima u teškoj situaciji nije bila upitna, samo je trebalo modalitet te je stoga pokrenut ovaj program.
Cilj je programa da se kroz nagodbe reprogram kreditnih obveza orismc1ma (dužnicima) kreditnih plasmana putem Ministarstva poljoprivrede i šumarstva koji su namjenski iskoristili sredstva, ali zbog opravdanih razloga (elementarna nepogoda, na tržištu) nisu u cjelosti ili podmirili svoju obvezu povrata redita, a na da se pospješi uspostava financijske ravnoteže gospodarskih subjekata, stabilnost i uspješnost poslovanja adi stvaranja preduvjeta za razvoj poljoprivrednih gospodarstava.
Odluka o nagodbi se donijeti na temelju Zahtjeva za nagodbu koji podnosi poljoprivredno gospodarstvo te ocjene tržnokonomske opravdanosti poslovnog plana. U kriterijima su korisnicima kredita pružene za nagodbu:
1. jednokratna uplata uz popust, popust je vezan uz starost obveza (od 60% popusta za obveze iz 1995. i ranije do 5% popusta za obveze iz 2000. godine), s tim da popust ne može biti od iznosa kamata za dug.
2. reprogram potraživanja na rok od 1 o 7 godina u ovisnosti o visini duga (u visnosti radi li se o ili pravnoj osobi), reprogramom bi se ukupni dug po glavnici i redovnoj kamati mogao pretvoriti u novu lavnicu kojoj se odrediti novi rok otplate u visnosti o visini zaduženosti i otplate, a zatezna amata Odlukom o nagodbi bi se otpisala ijelom ili u cjelosti.
3. prijebojem s potraživanjima prema korisnicima državnog i izvanprorafondova
4. ustupanjem nekretnine
5. ustupanjem potraživanja iz drugih poslovnih odnosa, uz prihvatljiv instrument osiguranja
6. multilateralna kompenzacija
7. pretvaranjem duga u udio, kod dužnika koji jesu u državnom vlasništvu ili to postati primjenom ovih kriterija
Poljoprivredna gospodarstva (dužnici), dakle i pravne osobe s Republike Hrvatske koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom, kojima su za programe vezane uz poljoprivrednu proizvodnju odobreni kreditni plasmani u ranijim razdobljima, a sada se nalaze u objektivnim povrata kreditnih sredstava ranije dinamikom, ovim programom odobrit se nagodba duga ukoliko zadovoljavaju minimalno uvijete:
• namjensko iskorištenje ranijeg kreditnog plasmana
• da ocjena programa restrukturiranja i ocjena poslovnog plana ukazuju na uspješno poslovanje ·
• da osiguraju kvalitetna sredstva osiguranja povrata reprogramiranog duga-kredita (uz zadržavanje koja su kvalitetna i dostavu novih boljih)
Minimalna visina duga za reprogram je 20.000,00 kuna. (manji iznosi mogu u jednokratnu otplatu). Ukoliko je kredit otkazan zbog neredovitosti otplate postoji nagodbe, a rok otplate može biti 15-24 mjeseca ovisno o visini duga.
Za otkazane kredite zbog nenamjenskog korištenja nema vanja nagodbe.
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva svim koji se uklapaju u ove kriterije poslati poštom dopis sa iznosom kreditnog zaduženja i obrascem koji su korisnici kredita dužni vratiti u što roku pravilno ispunjeni natrag u Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.
/1,_fl:fekm-skili,st 2/2003.
{3 dj ><ll iS:
STRATEŠKAOPREDJELJENJAU
RAZVOJUHRVATSKEPOLJOPRIVREDE
Položaj proizvodnje mlijeka u sustavu novih državnih potpora (nastavak 1O)
Uvod
Na nivoima obavljaju se aktivnosti i pripreme za primjene paketa novih agrarnih propisa od 1. 2003. god. Hrvatski Sabor donio je i STRATEGIJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA
REPUBLIKE HRVATSKE ("Narodne novine " broj 89/2002.) i time se uz ranije donesene reformske zakone zaokružuje nova politika razvoja agrara. U Strategiji razvoja poljoprivrede i ribarstva je prehrambena industrija i biotehnologija. Za poljoprivrednike i mlijeka od poseb-nog je Zakon o državnim potporama u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu ("Narodne novine" broj 87/2002.) koji je sastavni dio zakonske regulative u okviru veoma složene agrarne reforme poljoprivrednog sektora Hrvatske.
U reformi agrara navode se obveze usklamjera naše poljoprivredne politike prema modelima agrarne politike u Evropskoj uniji. Osnovni ciljevi promjena i razvoja je osiguranje strukturne prilagodbe, porast konkurentnosti i integriranje poljoprivrede i prehrambenog sektora u europsko i svjetsko gospodarstvo.
Definirana je agrarna politika tako da se odvojeno kroz socijalnu politiku i mjere trebaju rješavati pitanja egzistencije malih neproduktivnih i neperspektivnih poljoprivrednih gospodarstava. Sustavom državnih potpora stimulira se proizvodnja i razvoj komercijalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva dok se ostala poljoprivredna gospodarstva tretiraju kao nekomercijalna gospodarstva.
Ocjenjuje se da Hrvatska ima malo obiteljskih gospodarstva koja imaju preduvjete da na tržištu, gdje vladati konkurencija, mogu ostvariti nivo dohotka.
Zakon o državnim potporama u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu
Pravo je i obveza poljoprivrednih gospodarstava da se vlastitom odlukom opredijele za jedan od modela državnih potpora (komercijalna ili nekomercijalna gospodarstva) s time da su prethodno ispunili propisane uvjete.
Za stjecanje statusa komercijalnog poljaprivrednog gospodarstva s proizvodnjom mlijeka za obujam poslovanja potrebno je imati 3 ili više proizvodnih jedinica. U razdoblju (2003.-2005. god.) i tijekom godine u proizvodnji
Tablica 1: Minimalne poticane u proizvodnjimlijeka komercijalnihgospodarstava2003.-2005.god. (dodatak III.)
Opis Jed.mjere Minimalna poticana
Poticanje i proizvoda 2003. 2004. 2005. 3,7% m.m.; 3,2%
Kravlje mlijeko < 100.000 mikroorganizama
12.000 mlijeko < 400.000 somatskih stanica
krave Grlo 3 4 5
(105 % faktor konverzije naturalnih litara mlijeka u litre)
treba držati minimalan broj krava i godišnje minimalne propisane mlijeka. Pored ispunjavanja uvjeta o minimalnim godišnjim mlijeka izražena u litrama, mlijeko mora udovoljavati i dr.ugim kriterijima kvalitete propisane Pravilnikom o svježeg sirovog mlijeka.
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
Prema popisu iz 1991. god. u Hrvatskoj je bilo 534.266 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, u se njihov broj smanjio ali još uvijek nisu poznati podatci iz najnovijeg popisa stanovništva. Prema strukturi poljoprivrednog resursa dominiraju obiteljska poljoprivredna i u njihovom posjedu nalazi se 66,4% ukupnog poljoprivrednog zemljišta i 80% fonda. U poljoprivrednim gospodarstvima 80% dominiraju mješovita gospodarstva s dvostrukom strukturom zaposlenosti i ostvarivanja dohotka.
Tablica 2: Kategorijeobiteljskihpoljoprivrednih gospodarstava( 1991.god)
ZASTUPLJEVRSTAGOSPODARSTVA BROJ NOSI% Obiteljskapoljoprivrednagospodarstva-ukuono534.266 100,0
Cistapolioorivredna 106.843 20,0
Miešovitagospodarstva 427.412 80,0
Gospodarstva u sustavuPDV 1.603 3,0
Iz podataka o obradivog zemljišta struktura poljoprivrednih gospodarstava s mnogo malih gospodarstava proizvodnja nije tržna su organizirana i djeluju kao samoopskrbna gospodarstva kojima je poljoprivreda sporedna djelatnost.
Zemljišna struktura obiteljskih gospodarstava
Pored ostalih problema u poljoprivredi postostanje s poljoprivrednim zemljištem jedno je od najsloženijih pitanja razvoja i ostvarivanja strukturne agrarne politike. Hrvatska je razmjerno bogata poljoprivrednim zemljištem s 0,65
hektara poljoprivrednog zemljišta po glavi stanovnika odnosno 0,45 ha obradivog zemljišta. Osnovni problemi odnose se na usitnjenost privatnog zemljišta, na evidenciju zemljišta i imovinsko pravne odnose, neobrazemljišta, gubitak poljoprivrednog zemljišta, status i procese privatizacije državnog zemljišta koje sada pretežno koriste bivši kombinati, nerazvijenost tržišta poljoprivrednim zemljištem kao i nepovoljni izvori sredstava za kupnju zemljišta. Mnoga od ovih prioritetnih pitanja obuhvasu u donesenoj Strategiji razvoja poljoprivrede Hrvatske.
obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva iznosi 2,7 hektara obradivog zemljišta s pet nepovezanih zemljišnih parcela. U ovako nepovoljnim zemljišnim kapacitetima veoma je veliki broj gospodarstava (34,8%) s posjedom manjim od jednog hektara dok 49,7% gospodarstava je s posjedom od 1-5 hektara: S zemljišnim površinama od 5-10 hektara ima 13,0% obiteljskih gospodarstava a onih s preko 10 hektara svega 2,5% gospodarstava.
Proizvodni kapaciteti i tržna struktura mlijeka
Proizvodnjom mlijeka · bavi se 105.000 poljoprivrednih gospodarstava, a njima je 65.000 tržnih koji mlijeko (putem otkupa) na tržište, dok je preostalih 40.000 gospodarstava u kategoriji malih netržnih koji ne prodaju proizvedeno mlijeko. Veoma su niski proizvodni kapaciteti netržnih gospodarstava mlijeka koji u
Tablica3: Proizvodnikapaciteti (brojkrava) tržnih i netržnih mlijeka u 2001.god.
KRAVA ukupno ukupno %
% krava
Mljekarski list 2/2003.
prosjeku imaju po jednu kravu. Ovako organizirani nemaju nikakve perspektive razvoja, posebno u novim uvjetima agrarne politike, te ova proizvodnja postepeno nestajati.
U ranijem periodu tržnim poljoprivrednim gospodarstvima, koji tijekom godine prodaju mlijeko te ostvaruju i poticaje, struktuirane su dvije grupe mlijeka. Manja tržna gospodarstva (55.250 gospodarstava) u prosjeku u proizvodnji imaju po 2,5 krave i u isporukama mlijeka sudjeluju sa 30% - 40% godišnjih po jednom gospodarstvu godišnje kroz otkup cca 3.000 litara mlijeka ili po kravi 1.200 litara mlijeka. Manji dio ovih obiteljskih gospodarstava, kroz period, investicijskim ulaganjima se razvijati, specijalizirati i svoje proizvodne kapacitete. Preostala obiteljska gospodarstva ne se održati u tržnim uvjetima poslovanja te se prestati baviti proizvodnjom mlijeka.
Druga grupa od 15 % tržnih obiteljskih gospodarstava i to 9.750 specijalizirano je za proizvodnju mlijeka; u prosijeku imaju po 8,39 krava. Njihova je proizvodnja mlijeka i godišnje u otkupu mlijeka participiraju sa 60%. Po jednom gospodarstvu se proda 25.000 litara mlijeka ili godišnje 3.000 litara mlijeka po jednoj kravi.
Primjena nove agrarne politike u mljekarstva
Tržno cjenovni model subvencija u proizvodnji mlijeka, koji se do sada primjenjivao u Hrvatskoj, osim utjecaja na cijene mlijeka ostvario je i razvojnu funkciju. Ovaj se model premiranja u prijelaznom razdoblju razvoja proizvodnje mlijeka mijenja u kombinirani sustav subvencija, te kada se završno ostvari dovoljan obujam tržnih mlijeka onda se prelazi na sustav direktnog poticanja proizvodnje.
Diferencirane mjere subvencija ili sustav proizvodnih kvota u agrarnoj politici se primjenjuje tek onda kada se iz vlastite proizvodnje osigura samodostatnost i kada je
potrebno uravnotežiti odnose u ponudi i potražnji poljoprivrednih proizvoda pa tako i mlijeka.
Rješenja novog sustava državnih potpora neprimjerena su situaciji deficita poljoprivrednih proizvoda pa tako i mlijeka. U Hrvatskoj dugo postoji trajan deficit mlijeka iz proizvodnje te se godišnje uvozi preko 30% od godišnje potrošnje mlijeka i proizvoda. U odnosu na nove državne poticaje za mlijeko sada je u primjeni sustav ekstenzifikacije koji je u primjeni u Europskoj uniji koja na razini 15 država ima samodostanost mlijeka od 108%. Zbog nerazvijenosti i deficita mlijeka kod nas je trebalo nastaviti premiranje svih tržnog mlijeka uz primjenu modela intenzifikacije u premijskom sustavu.
Prema novim propisima samo poljoprivredna gospodarstava, koja su u sustavu komercijalnih gospodarstava, u modelu su poticanja proizvodnje i ostvaruju poticaje za proizvedenomlijeko.
broj poljoprivrednih nekomercijalnih gospodarstava ne udovoljiti propisanim obveznim kriterijima i njihova proizvodnja odnosno prodaja mlijeka ne se poticati državnim potporama, te dio ovih mlijeka može biti sustavom potpore dohotku. Postoji kategorija ostalih nekomercijalnih obiteljskih gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka a koji ni po jednoj osnovi ne biti korisnici sredstva državnih poticaja.
Iz razloga trajnog deficita mlijeka od 2003.god.u ponudi mlijeka, odnosno kupoprodaji zbog primjene novih mjera agrarne politike u prometu biti mlijeka koje nisu u sustavu državnih potpora te postojati mlijeko prodajnih cijena.
Restruktuiranje i smanjivanje broja farmera mlijeka dugotrajan je proces što praksa agrarne politike Europske unije kao i sadašnje aktulano stanje u
Tablica4: Procjenastrukture i otkupa mlijeka u 2003. god.
01KUP MLIJEKA-OBITELJSKAGOSPODARSTVA
400mil.lit.
Potporaproizvodnji
Mlijeko KomercijalniModelkapitalnihulaganj s potporom 280mil.lit s potporom 15% Miljeko (prodajamlijeka)Nekomercijalni Potporadohotku bezpotpore 60mil.lit.
65.000 Ostali Izvansustava
Mlijeko nekomercijalni bezpotpore 60mil.lit. be-.potpore tranzicijskim zemljama. U zemljama Europske unije EU9 Francuska, Italija, Holandija, Belgija, Luxemburg, Engleska, Irska, Danska) se, u razdoblju od 1973.-1998. god., broj farmi godišnje smanjivao za 2,90%.
Procjena otkupa u 2003. i mlijeko bez državnih poticaja.
U 2003., god. realno je planirati ukupan otkup mlijeka od 460 milijuna litara, od otkup od obiteljskih gospodarstava cca 400 mil. litara. Od ukupnih mlijeka cca 70% mlijeka (280 mil. lit.) odnosilo bi se na komercijalne proizvokoji ostvaruju potporu za prodana
mlijeko. Ostalih 30% mlijeka (120 mil. lit.) bi tržištu-kupcima mljekarama. Obiteljska gospodarstva koja su izvan sustava poticanja proizvodnje, za ove mlijeka ne mogu ostvariti poticaje za mlijeko. Ovakvo stanje nastati na tržištu mlijeka u 2003. godini kao posljedica definiranja razvoja poljoprivrede na osnovi administrativnog politipristupa a ne na objektivnim i stanju proizvodne prakse. Smanjivanje broja obiteljskih gospodarstava koji su do sada bili u sustavu financijske stimulacije proizvodnje i prodaje mlijeka odvija se postepeno i ravnomjerno i to usporedno s proizvodnje mlijeka i rastom broja komercijalnih Kao što je navedeno, u Europskoj uniji se kroz period od 25 godina broj farmi godišnje smanjivao za 2,9%, a u razvijenim zemljama u tranziciji (grupa država koje 2004. god. postaju EU) dinamika promjena bila je intenzivnija. Godišnja stopa pada broja mlijeka iznosila je i do 6%. Ova iskustva o godišnjem smanjivanju mlijeka za oko 6% može se primjenjivati i na naše prilike. U odnosu na govedarstvo i za potrošnju od je i mlijeko
Mlijeko
naturalno mlijeko litara (za iznose potpore) litara (faktor 105%) Ukupno litra - kn kn
Tablica 5: Mlijeko iz otkupa izvan sustava državnih potpora u 2003. god.
koje su do sada proizvodila i prodavala najmanja obiteljska gospodarstva .
Primjenom Zakona o državnim poticajima u poljoprivredi , ribarstvu i šumarstvu u 2003. god. za cca 30% mlijeka, i to za 120 mil. litara naturalnog sirovog mlijeka (126 milijuna litara), ne biti ostvariti sredstva državne potpore u iznosu od 97.020.000 mna.
Analize i procjene posljedica ovakvog stanja ovisit o poslovnim odlukama mljekara tj.
Piše:Stjepan dipl. ing
Isusa Krista o ljubavi
prema svakom o ljubavi muža prema svojoj ženi, kako sinovi trebaju svoje majke privuklo je mnoge žene u Jeruzalemu da su s pratile Isusa, te ga pratile s njegovom majkom Marijom na krvavom Križnom putu prema Kalvariji. Sve su ga žalile, a najhrabrija njima, imenom Veronika, probila je kordon vojnika i dala u ruke Isusu svoj rubac kojim je obrisao svoje znojno i krvavo lice. Ostavivši svoj lik na rupcu, vratio ga Veroniki.
Prema pobožnoj legendi Veronika je otišla u Rim gdje je i umrla, a njen rubac s Kristovim likom se u crkvi Sv. Petra. Širenjem pobožnosti Križnog puta širila se pobožnost i prema sv. Veroniki koja je u šestu postaju. Evo kako glasi opis njenog u jednom starom molitveniku.
silnom svjetinom, mukama Isusovim, pobožna žena, te požali Isusa. rubac, da otare svoje krvavo lice.
li kupovati skuplje mlijeko za cca 30%. Mljekare mogu svoje potrebe za mlijekom podmirivati uvozom nego do sada, jer se cijene uvoznog mlijeka s ovim skupljim mlijekom. Mlijeko naših nekomercijalnih ima znatno nižu kvalitetu od kvalitete uvoznog mlijeka.
Gdje je rješenje problema? Pokrenuti legalni postupak izmjene regulative koja se odnosi na državne poticaje za mlijeko i predložiti rješenje primjereno našim uvjetima.
OBITEW I DOM
koja se je
našla se jedna
Ona mu pruži
A za nagradu joj Spasitelj sliku presvetog obraza svoga, utisnutu u rubac.
- Kako je lijepo ogledalo dobila sveta Veronika. Ogledaj se i ti u to ogledalo.»
Veliki talijanski pjesnik Dante Alighieri (1265.1321.) je u 3. dijelu Božanstvene komedije («Raj») ovako povezao sv. Veroniku s nama
Hrvatima:
«Jer ja Bernarda njen sam preodani: ko možda iz Hrvatske, koji Veroniku nam vidjet došao je, Pa pred tom slavom starodavnom stoji Zabezeknut, a misli mu se roje: «Gospodine moj Isukrste Bože, Takvo je dakle bilo lice Tvoje.»
Crkve sv. Veroniki nismo našli u popisima naših župa, ali njenih slika i kipova nalazimo U nas je možda najljepši u župnoj crkvi u Kloštru gdje u baroknoj sceni Božjeg groba, ispred sedam kulisa, stoji ostalima kip sv. Veronike u naravnoj a iz 1756. U mjestu Sveti Petar u šumi (središnja Istra) u starinskim oltarima crkve Svetog Križa i varaždinskoj katedrali stoje veliki njeni kipovi od drva. U kapeli Sv. Vida na poviše Samobora otkrita je zidna slika iza glavnog oltara koja prikazuje Veronikin rubac u toplim bojama. U Mariji
Bistrin, na brezuljku iza svetišta, podignut1 Je šec;ta Veronikira postajct 1wju Jf' izradio kipa1 Jos1p Poljan 1989.
Sveta Veronika neka bude zaštitnica svih dobrih ljuc:11 i koji pomažu bolesnima stanma I osaml1emma [ u našoj teško1 prošlosti sv. Veroniki bile su om. djevojke, žene 1 majh ko1e su hrvatskim zarobl·eninma na kilometnma dugoP1 Križnom putu davale vodu i hranu 1 time izazvalt: b11es vojnika ko;1 c;u ih gurah tukli ·
M 1.oge od 11.jihnosile '>U u iznemogla lic& hrvatskih stradalnika z:a koje msu vrijedila nikakva prava 1
Draga ·e · oopularna w. Veromk& pa mnoge dob1va1u na krsteniu n!eno ime: Ver.;. Vjera, Venca, Vf'rcma ih po ruski te c;lave svo1e imendane na dan 4. Mi se rridruž1mo r;!.\ov1m „ naiboljim žel j a.'lla.
Dao dobn Bog svima dugo I dobro živl1en1e
• Veronika .leta/1 o/ta a _ v. Kriza / "'b3.
48327 Molve, B. 12,
tel. 048 / 280-457, 280-458, e-mail: poler@kc.tel.hr,www.poler.hr
Rešetke
fax. 048 / 892-452 proizvodiod polipropilena i polietilena
od iJJ od polipropilena
ivsti 350 kg 310,00 kn
830 325,00 kn
1000X 980 366,00 kn
dvijevrste pa 45x18 ili 45x13
Rešetke za krave- nosivosti 750 kg
900 542,00 kn
Rešetke i ostale sitne
životinje 155,00kn
DCIGI nn.,.....n • LAKO
Wjekarski li.st 1/20().'J.
poklopac ___., visoko kvalitetni polipropilen
0 38 x 100 cm 100 I
041 x100cm 1201
0 44 x 100 cm 1401
048x100cm 1701
0 50 x 100 cm 180 I
0 54 x 100 cm 210 I 2401 2701 3001
KOJE CVATU ZIMI
Bez obzira na to što je zima, u možemo u loncu. li se za kupovinu takve biljke ili je dobijete na dar, dobro je znati kako njegovati takve biljke.
ZUMBUL
Vrtni zumbul cvjeta od travnja do :U svibnja, no ako je lukovica pripremljena, cvjeta tijekom jeseni i zime. Takve lukovice nazivamo preparirane i dolaze iz p.., Nizozemske. Ako imate lukovice zumbula možete je sami preparirati. U jesen ih posadite u lonac sa zemljom tako da je vrh iznad zemlje. Lonac sa lukovicama smjestite na tamno i hladno mjesto dok se ne pojave izboji. Kada izboji narastu 7 cm visoko, lonac premjestite na svijetlo i toplo mjesto gdje se ubrzo pojaviti cvjetovi. Ovakvom metodom lukovica se jako iscrpljuje i može se ponovno preparirati tek nakon 2 do 3 godine provedene u vrtu. Pri kupovini zumbula odaberite biljku kod koje je otvoreno manje od polovice cvjetova jer dulje cvjetati. Zumbule držite na temperaturi od 18° C.
JAGLAC
Na tržištu se mogu razne vrste jaglaca a odlikuju se bogatim cvatom i raznim bojama. Uvjeti za sve jaglace su isti. Smjestite ih na temperaturi od 5 do 10° C, zemlja mora biti stalno vlažna a mjesto polusjenovito. Uzgajaju se u loncima. Ako ste skloni alergijskim reakcijama, izbjegavajte dodir s jaglacima jer alkaloid primin. Jaglaci su u prirodi trajnice, no kao se ponašaju
poput jednogodišnjeg Nakon cvatnje presadite ga u vrt na sjenovito mjesto, a u jesen ga ponovno unesite u
KALANHOA
Kalanhoa iz Afrike i spada u sukulente. Cvjeta od do lipnja sitnim mirisnim crvene ili boje. Zimi je držite na svjetlom mjestu i na umjerenoj temperaturi. Zalijevajte vrlo malo, a prihranjujte svakih 14 dana. Nakon cvatnje !JlOŽete je smjestiti na sjenovito mjesto u vrtu. Zelite li da ponovno procvate, od kolovoza je svakodnevno držite u mraku od 18 do 6 sati. Ako ne procvate, razmnožite je reznica. U uzmite vršne reznice i ukorijenite ih u vlažnom supstratu. Reznice su ukorijenjene nakon nekoliko tjedana i tada ih presadite.
Ova cvate gotovo cijele godine i je sobna biljka. Ako se držite pravila uzgoja, nagradit vas obilnom cvatnjom. Prvo, nikako je ne držite na direktnom suncu. Zalijevajte je mlakom vodom, po kišnicom. Nikada ne listove. Osjetljiva je na suhi zrak, a vlaga mora biti visoka i stalna. U podlošku lonca ne smije se zadržavati voda, a višak vode nakon zalijevanja može se zadržati najviše pola sata, nakon vodu treba odliti. Kada biljka cvate prihranjujte je dva puta Nakon cvatnje nemojte je zalijevati i prihranjivati. Stariji primjerci slabije cvatu i možete ih pomladiti dijeljenjem biljke ili listom.
PEPELJUGA
Ova je biljka poznatija pod pogresrnm nazivom Cineriahybrida. U Europu je «došla»u 18. i do danas je uzgojena mnoštvo sorata. Jednogodišnja je biljka koja se kod nas uzgaja kao zbog klimatskih prilika. Cvate krajem zime i Cvjetovi su živih boja, bijeli ili Ako nabavite biljku koja još nije u punom cvatu, držite je na temperaturi nižoj od 10° C, i puna dva mjeseca uživati u njenoj cvatnji. Pepeljuga traži puno vode, a prihranjuje se svakih 14 dana. Ako je biljka izložena propuhu ili je temperatura u prostoriji previsoka, mogu je napasti biljne uši. w
Koninkrijk der Nederlanden
Piše: Stjepan dipl. ing
Zemljopisni položaj
Nizozemska je malena vrlo zapadnoeuropska zemlja površine 32.437 km 2 kojoj je na istoku Savezna Republika na jugu Kraljevina Belgija dok ju na sjeveru i sjeverozapadu oplakuje Sjeverno more u kojem se nalaze zapadna i Frizijska Sjeverno more duboko na sjeverozapadu ulazi u kopno slatkovodni zaljev Ijselmeer, koje je odijeljena od mora umjetnim nasipom širokim 32 km.
Od ukupne površine Nizozemske leži niže od morske razine, a osmina je u istoj razini. Duž obale diže se 5 km širok i 6 m visok pojas dina. Dine su nastale nagomilavanjem pijeska i mulja koje morska struja i valovi nanose na obalu. Iza pojasa dina pruža se široko nog tla koje je niže od razine mora. Znatan dio tog tla su mudri i marljivi Nizozemci isušivanjem pretvorili u vrlo plodne poldere. To otimanje tla moru je u 15. kada su crpili vodu i odvodili je kanalima. U 19. uvedene su crpke na vodenu paru pa je 1852. isušeno cijelo Haarlle-msko more. Na tom polderu nalazi se danas velika zrakoplovna luka Schiphol, metra ispod razine mora. Velika su to djela koja bi se mogla smatrati svjetskim Tri europske rijeke: Rajna, Schelda i Maas svojim razgranatim u
Sjeverno more u Nizozemskoj mnoge korisne vodene puteve.
Na krajnjem jugoistoku je ravnjak visok 150200 m koji na jugu prelazi u ogranke Ardena. Klima je oceanska s srpanjskom toplinom od 17-18 °C. Godišnje oborine iznose do 850 mm, magle su jeseni i zimi, a dana ima samo 60-65.
Stanovništvo U Nizozemskoj živi 15,919.000 stanovnika što 383 po 1 km\. Nizozemaca je 95,8% koje je 360.000 Frizijaca. Turaka ima o,9%, Marokanaca 0,3%, a toliko i Nijemaca i ostalih. Jezici su nizozemski i frizijski koji pripada sjeveromorskoj grupi germanskih jezika, a je engleskom. Po vjeri je 36% rimokatolika, 26% protestanata, 3% muslimana, oko 6% Židova, a oko 30% izjašnjava se bez religije.
Porast stanovništva je kao svugdje u Europi samo 0,6%, a nepismenih je ispod 5%.
Krunjenje kraljiceBeatrix 30. 04. 1980.
Državno
Nizozemska je izborila nezavisnost od Španjolske godine 1648. i postala kraljevinom. Danas je ona parlamentarna kraljevina nasljedna i po ženskim obitelji Orangepa. Vlada kraljica Beatrix koja je udovica od 2002. Prestolonasljednik je princ WilliamAlexsander. Parlament se sastoji od Prve komore sa 75 i Druge komore sa 150 zastupnika. Kraljica imenuje premijera. Vlada je koalicijska i sastoji se od demokrata (CDA), Lijst Pim Fortyn (LPF) te Narodne stranke za slobodu i demokraciju (VVD).
Narodni blagdan je 30. travnja, dan. Državna uprava je podijeljena na 12 provincija. Od prekomorskih posjeda ostali su Aruna na Karibima 193 km2 površine i Nizozemski Antili 800 km\ koji se sastoji od pet otoka. Imaju svoj parlament i guvernera.
Gospodarstvo
Sudjelovanje privrednih grana u ostvarenju bruto društvenog proizvoda jest kao i u drugih
Kral1icaBeatrtx - danas
razvijenih europskih zemalja tj. da poljoprivreda sudjeluje s malih 3%, industrija s 27%, a razne uslužne djelatnosti s visokih 70%. Po glavi stanovnika godišnje se ostvaruje visokih 24.970 $.
Nezaposlenost je 2001. god. iznosila samo 2,6, a inflacija 1.9%. Vanjska trgovinska bilanca je pozitivna jer je izvoz vrijedio 231,3, a uvoz 205 milijardi $. Izvoz donosi Nizozemskoj polovicu njenih ukupnih prihoda koji ide u zemlje UE. Najvažnije industrijske. a po tome i izvozne grane su: prehrambena industrija, industrija kemikalija i petrokemikalija, automobilska industrija, ind. zrakoplova, ind. elektro opreme, i mikro-elektronike.
izvozna luka je Rotterdam, koja je svojim u Europi i svijetu.
Poljoprivreda
Iako je Nizozemska mala zemlja ipak njena poljoprivredna obradiva površina iznosi 1,95 milijuna hektara što je 5no od ukupne površine države. dio tj. oko 1.11 mil. pokrivaju travnjaci, koje koriste goveda i ovce.Za ratarske
Poznaticvjetni'marketAalsmeer
kulture, najviše za pšenicu, krumpir i sladornu repu koristi se 800.000 ha. Za i 110.000, od kojih je 10.000 ha je pod staklom ili folijom. Kukuruz siju na 230.000 ha, ali uglavnom za silažu, a za zrno ili klipove samo na 10% površina. Poljoprivredna i proizvodnja izvanredno je visoka i tako da se iznad potreba za prehranu vlastitog stanovništva proizvodi: 250%, sladora 190 %, krumpira 190%, sireva 320%, maslaca 150%, jaja 255%, svinjskog mesa 275% itd. Viškove izvoze, pa tako poljoprivreda znatno doprinosi pozitivnoj izvoznoj bilanci.
U govedarstvu Nizozemske prevladava crnobijelo govedo, potom crveno-bijelo te holsteinfrizijsko. godišnja proizvodnja mlijeka po kravi je oko 7.500 kg, ali od 9-10.000 kg nije više iznimka. Mlijeko crveno-bijele pasmine sadržava 4,45% masti i 3,53% proteina. Nizozemska je po proizvodnji mlijeka deveta zemlja na svijetu sa 11,188 milijuna tona godišnje. krave oko polovice
su na otvorenom s time, da se na jednom pašnjaku nalaze što tj. 2-5 dana. koji dovode grla u prostorije daju im kukuruznu silažu jer se njome bolje koriste proteini iz trava. Bez ispaše je vrlo mali broj krava. Zimsku prehranu su potpuno izmijenili, a sastoji se od silaže i sasvim malo sijena.
Glavna zasluga za izvanredni razvoj poljoprivrede pripisuje se 100 godina staroj Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi Nizozemske vlade
PONAVLJANJE JE MAJKA ZNANJA
koja 1993. privatizirana i naziva se «DLV AGRICONSULT» sa sjedištem u Wageningenu. Ova nova organizacija zapošljava 720 osoba, od kojih su 560 visoko obrazovani poljoprivredni savjetnici. Godišnji se oko 50.000.000 USA $ od dvije dolazi od samih farmera i njihovih uglavnom zadružnih organizacija. Broj bio je krajem 111.000, a prevladavaju goveda (39.000).Za ove podatke zahvaljujemo se Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu u Zagrebu.
Nizozemska - Ujedinjena EuropaHrvatska
Nizozemska je u samim temeljima stvaranja europskih integracija jer je 1992. pristupila Zajednici za ugljen i zatim Ekonomskoj zajednici, Atomskoj zajednici sve do Ugovora o Europskoj uniji 1.studenog 1993. U njenom glavnom gradu Amsterdamu sklopljen je 1999. poseban ugovor koji stvara «Prostor slobode, sigurnosti i prava»
Nizozemska je priznala nezavisnu Republiku Hrvatsku 15. 1992. i osnovala u Zagrebu svoje Veleposlanstvo u ulici br. 56. Ovo veleposlanstvo s našim Ministarstvom za poljoprivredu i šumarstvo, a sudjelovali su sa svojim DLV Agriconsultantom u našem projektu: »Privatizacija bivših državnih imanja». Krajem prošle godine Centar za Veepro Holland organizirao je za naše i mljekare seminar za tri slavonske županije.
Po cijelom svijetu, tako i u nas, šire se lukovice, presadnice i sjemenje uvijek novih sorata prekrasnog nizozemskog
Mljekarski li,st 2/2003.
AGROMETEOROLOGIJA
OD o 2 o
(I) E Poljodjelskih radova trenutno nema. Zvuk traktora nestao je s naših polja pa samo jato crnih vrana otkriva svu ljepotu ;o njiva prekrivernih gustom maglom. No, u ove duge zimske dane kada se dim u pušnicama stidljivo j kobasica i slanine, marljivi poljodjelci ....,. pažljivo koliko su ove godine uložili i truda i novaca, a koliko se njihov trud po blatu, kiši i suncu isplatio. poljodjelce koji su posijali pšenicu i brine kako spomenute '"- kulture prezimiti. Od sjetve do danas spomenute kulture nisu trpjele od suše, tlo je bilo relativno toplo, a snijeg ih štitio od golomrazice.
Snijega na tlu tijekom prosinca skoro i nije bilo. No, njegova je pojava iznenadila samo one koji se brinu o cestama, ali ne i poljodjelce. Uživali smo u blještavilu snijega visine i do 50 cm, ali ne i minimalnim
lll)
.S U polju prihranjivanje ozimih ! ci· usjeva gnojivima i kompleksnim :a gnojivima sadržajem dušika. Krajem ·o mjeseca sjetva jarih usjeva. Livade g ... treba drljati i prihranjivati. Ako se na livadama nakupila voda treba je ispustiti.
Ako vremenske prilike dopuštaju, u vinogradu može rezidba. Osim toga, mogu se obaviti i svi ·propušteni radovi: kopanje jama, starih i trsova, popravak armature, gnojidba stajskim i kompleksnim mineralnim ojivom, nabava cjepova i sredstava za zaštitu.
U - prihrana i · ska zaštita.
U povrtnjaku topla klijališta punite ioenergetskim materijalom i kvalitetnom ·jališnom zemljom. sijana u sada treba njegovati. U prostoru sijati rane
temperaturama zraka i do -20 celzijeva. Ozimim ratarskim kulturama spomenute minimalne temperature zraka nisu naškodile jer su se temperature tla na 2 cm dubine kretale samo oko 1 ili 2 celzijeva stupnja. Dakle, ispod snijega je bilo relativno toplo. . I tako, u nadi da snijega biti još i tijekom spomenimo da se u našem svakodnevnom govoru za vrste snijega koriste i zovemo snijeg koji je sitan, suh i zrnat te na ne ostavlja mokri trag, a kada pada u zraku vidimo svjetlucanje sitnih Snijeg pun vode zovemo susnježicom. Taj je snijeg izrazito težak te se pod njim lome grane I upravo zato taj snijeg nije po volji. Polomljene grane u nenadoknadiva su šteta jer kad vrijeme rezidbe nastaju problemi i nedoumice kako pravilno izvesti spomenutu rezidbu. Eto, to je razlog da:ne samo nego sve one koji oko imaju živice ligustruma podsjetimo kako mokar snijeg moramo što prije otresti s grana. Djeca se vesele snijegu kojega zovemo ponovac. To je snijeg koji je napadao na snijeg. Snijeg na koji još nije stala ljudska pa ni životinjska noga zovemo cijelac i njegova je sudbina u rukama svih vremena.
sorte kupusa, kelja, ra1c1ce, paprike patlidžana i korabice, a na otvorenome: bob, cikla grašak, luk, mrkva, peršin i rotkvica. N otvorenom sadi krumpir, rani kupus kelj, luk kozjak i saditi zatvorenom prostoru.
U vrtu rezidba živice. Vrtni ala pregledajte, popravite ili kupite novi. Ako zemlj nije smrznuta, možete saditi neke vrst
Narodne
Ako se u u ožujku opet za
Bolje vidi u gladna vuka nego u košulj"
Matija led razbija, ako ga nema, sprema.
Kakva Pepelnica takva cijela korizma. Što burnija to ljepše
LI ZIVJETI PREKO100 GODINAI
Za vrijeme prošlog g dužina ljudskog vijeka u Americi se za skoro 30 godina i još se o uvijek
> : Znanstvenici se dugo pitaju gdje su -u biološke granice ljudskog života. Neki od njih, se na izvore toliko stare kao Biblija i toliko nove kao što je istraživanje gerontologa Roya Walforda sa u Los Angelesu, vjeruju da možemo živjeti i do 120 godina. Drugi pak misle da nam je tijelo tako konstruirana da se «raspada» nakon 85 godina života.
Za vrijeme prošlog dužina života (kod poroda) u Americi, se za skoro 30 godina i još se uvijek
Kako se znanje o ljudskom zdravlju i medicini sve više ljudi živi duže od svoga 85.
Dobra i sretna kombinacija genetike, i zdravog života, koji razumnu prehranu i redovnu tjelovježbu, može vam da živite godine i godine duže nego što sugeriraju prijašnji limiti i da živite u daleko zdravijem stanju.
Prema podatcima vlade to se i U 1980. bilo je u Americi 14.200 stogodišnjaka. U 1985. godini njihov se broj popeo na 25.400.
1994. ured za popise stanovništva izvještava o 49.894 Amerikanaca koji su bili u dobi od barem 100 godina. Službene procjene o broju stogodišnjaka koji živjeti u 2010. godini se od 75.000 do 108.000.
Profesor James Carey, sa u Kaliforniji koji vodi program na Nacionalnom institutu za pitanja starenja, kaže: »U prosjeku, današnji 65-godišnjaci su mnogo zdraviji nego što su bili njihovi vršnjaci unatrag nekoliko Prije 50 ili 100 godina, organizam ljudi bio je oslabljen u dobi od 60 ili 65 godina. Sada to može biti 85 godina. Mi ne znamo što se dogoditi u
Usprkos Careyevog opt1m1zma, neki znanstvenici smatraju da mi ne nikada živjeti mnogo duže nego što živimo danas. «Osnovna stvar je u tome da postoji biološki limit u vezi s vremenom do kada postoji reprodukcija za vrstu» - kaže prof. Jay Olshansky s Medicinskog fakulteta u Chicagu.
Mljekarski li.st 2/2003.
On misli da živa nisu tako stvorena da žive mnogo duže od dobi u kojoj su još reproduktivna sposobna i aktivna. «Kao rezultat toga» - on kaže «vrlo je malo vjerojatno da dužina ljudskog života bude mnogo duža od 85 godina.» smatraju da u svakoj generaciji biti mali pomaci koji pridonijeti dužine života. Oni kažu, dodati godišnje samo mjesec-dva, tijekom vrmena može znatno produženje.
tek nakon promjene stila života
S obzirom da se ove promjene dogoditi preko znanstvenici vjeruju da oni ljudi koji obave u i stilu života mogu duži vijek. je «paket» koji sadrži u sebi mnogo toga, od ispravne prehrane i tjelovježb~ do nepušenja i življenja u zdravom okolišu. Sto se dužine života ' mnogo od svoje sudbine ljudi imaju u svojim vlastitim rukama.
Neki smatraju da je u svemu tome najvažniji naš stav prema starenju. i sada ima mnogo ljudi koji nisu baš oduševljeni idejom da žive duže, jer povezuju duboku starost sa i mi znamo da ne mora biti tako. Sve dok ljudi posjeduju zdravlje i vitalnost, njihov stav prema dobi može govoriti da to za njih ne predstavlja neku posebnu starost.
Danas mnogi mogu da biti zdravi usprkos njihovoj visokoj dobi.
ii
Vitaminsko-makromineralni premiks s erobiotikom
namiienien izradi krmnih sm1esa za krave
Svakodnevnom primienom u 100-200 grama po kravi osigurava se:
1.000 000 i. j. vitamina A
1.000 mg vitamina E
9.000mgZn
6.000mg suhogaktivnog kvasca
Ca:P2,5:l
Mg5%
okus i miris
note.žen omier sfora
ii
Uravnote.žena kombinaciia vitamina i minerala
i/ Suhi aktivni kvasac - probiotik za visoku proizvodniu mliieka
Proizvodnjoveterinorskihproizvoda,dru!tvo s odgoro111ol6, Svefonedjeljska 2, Kalinovica,10436RokovPotok,Hm,t,L,
