Pripreme za proljetnu sjetvu i izbor krmnih kultura _
HRANIDBA
Tov teladi i junadi - dopunska djelatnost uz proizvodnju mlijeka_
Osnovna pravila hranidbe krava
VETERINARSTVO
Njegom kože do proizvodnje mlijeka ______
kataralna upala vimena_
MUŽNJA
Protok mlijeka kod ovaca
KOZARSTVO
Odvajanje jaradi od koza (majki)
IZ HRVATSKOG CENTRA
Izvoz jarica, koza i šiljezica u BiH
upravljanje
Pitanje "Mljekarskog lista"
Mlijeko - od farme
GOSPODARSTVO
Analiza gospodarskog položaja mlijeka 2000. do 2002 .. __________________
RAZMIŠWANJE TERENSKOG AGRONOMA
MLIJEKAZA ŠTALSKI
PROSJEKPOKRAVI,PROIZVEDENOG ZATRŽIŠTE
U 2003. godini «ZLATNI ROG» dodijeljen je mlijeka Mirku Imbrišak, Staro Stefanje 80, iz Bjelovarska-bilogorske županije, za ostvareni štalski prosjek od 6 750 litara mlijeka po kravi, ekstra (E) i prve (I.) kvalitete, tržištu.
Na Godišnjoj skupštini Hrvatske mljekarske udruge, održanoj 21. 11. 2003. u Mariji Bistrici, jedan od bio je, da dodjela «Zlatnog roga» postane tradicionalna.
KRITERIJI ZA DODJELU «ZLATNOG ROGA» SU
• mlijeka treba imati najmanje 10 (deset) krava tijekom svih 12 mjeseci u godini (prema podatcima Hrvatskog centra, Mlijeko raste na polju, a muze u staji _ _ _ _ _ _ _ _ _ 37 Zagreb).
OBAVIJEST "Željka" i dalje blista u punom sjaju_ _ _ 40 • Priložena potvrda o
OBITEW I DOM _________________________ 39 _ 48 mlijeka mljekari
Redakcijski koleglj:
• mlijeko mora udovoljavati ekstra (E) dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. odnosno prvoj (I.) klasi (podatci Hrvatskog stodipl. ing. Ljiljana Husinec, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun dipl. centra, Zagreb) ing. Darko Uher, Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Podatke za protekli mjesec treba slati poštom Redaktorica: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna na priloženom obrascu na adresu: Hrvatska Lektorica: Katarina-Zrinka prof., Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava i uredništvo: Zagreb, mca 31/111,tel.: mljekarska udruga Zagreb, Ilica 31/III. 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: Podatke tijekom godine razmatrati i pro3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, cijeniti Povjerenstvo za dodjelu nagrade priprema i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, «Zlatni rog» a nagrada se Naklada: 43.ooo primjeraka godine.
Obrazac za unošenje podataka prema navedenim kriterijima
Rana proljetna sjetva u prvom redu ovisi o zasijanim površinama tijekom jeseni, o uspjehu jesenske sjetve, prezimljenju ozimih kultura sijanih u jesen te o osnovnoj obradi za proljetnu sjetvu koju treba izvršiti tijekom zime da bi u mogli na vrijeme sijati rane krmne usjeve.
Agrotehnika proizvodnje jare zobi
Od svih strnih žitarica jara zob uspijeva dobro na gotovo svim tipovima tala te kao skromna kultura povoljno reagira na dobru agrotehniku. Zob, u usporedbi s ostalim žitaricama, treba vodu tijekom cijelog vegetacijskog ciklusa. Dobri predusjevi za jaru zob iesu krmne mahunarke, krumpir, kukuruz i dr. Monokulturu ne podnosi kao ni ostala strna žita. U jesen tlo treba orati na dubinu od 20 do 25 cm, a u nešto Predsjetvena priprema tla (zatvaranje brazde, priprema sjetvenog sloja) mora biti kvalitetna. U osnovnoj obradi tla dodaje se 300 kg/ha NPK 8:26:26, a u predsjetvenoj pripremi tla 150 kg/ha NPK 15:15:15. Prihrana jare zobi obavlja se u fazi busanja KAN-om u od 200 kg/ha. Vrijeme sjetve jare zobi je od polovice pa sve do kraja mjeseca ožujka. Poznata je izreka: ,,Zob posij u blato, požet zlato". Optimalna norma sjetve je od 450 do 500 klijavih zrna/m 2 ili 140 do 160 kg/ha sjemena. Dubina sjetve za jaru zob iznosi 2 do 3 cm. Sortiment jare zobi na našem tržištu: Joker i Mustang (fakultativna ozimo/jare sorte), Explorer, Slatinka Šampionka, Baranja, Istra, Mura, Kupa, Zlatna grana (jare sorte). U busanja pa do vlatanja provodi se zaštita jare zobi od korova herbicidima: Lontrel 418 C 4 1/ha, Lentagran plus 3 1/ha ili Basagran DP-P 2,5-3 1/ha a zaštita od štetnika, uglavnom od leme koja je štetnik u usjevu jare zobi, sredstvima: Chromorel-D 1-1,5 1/ha, Karate 2,5 EC 0,2-0,31/ha, Sumialfa 5 FL 0,1-0,2 1/ha. da zob neravnomjerno dozrijeva, žetve teže je odrediti. Žetvu bi trebalo kada vršni
Piše: Darko Uher, dipl. ing.
dio metlice dosegne punu zrelost, svakako prije osipanja zrna iz vršnih Žetva jare zobi dolazi nakon žetve svih ostalih žitarica, dakle krajem mjeseca srpnja. Prinosi zrna jare zobi se oko 4 t/ha.
Zob u hranidbi stoke Osim kvalitetnog zrna i slama (vlat) zobi predstavlja kvalitetniju krmu od slame ostalih žitarica, bilo da se koristi kao slama ili u smjesi s drugim biljkama. Jara zob se sije za zelenu krmu sama ili u smjesi s grahoricom i graškom. Za zelenu krmu zob se koristi tijekom vlatanja, pa do završetka zriobe, a za konje u i voštanoj zriobi do prijelaza u punu zriobu. Rana jara smjesa zobi i graška osigurava krmu tijekom mjeseca lipnja, a može se sušiti ili silirati. Ova žitarica može se koristiti i za proizvodnju silaže. Vrlo je cijenjena u ishrani konja. Laka probavljivost i sadržaj pljevica ju pogodnijom u odnosu na zrno ostalih žitarica. Zob je vrlo dobra i u ishrani krava muzara (dobiva se kvalitetniji maslac), a oljušteno zrno zobi je sastavni dio startera u prihrani teladi. Obzirom na sve manji broj konja, važnost zobi u našoj zemlji opada. Ipak, zob predstavlja vrijednu kulturu u brdsko-planinskom pojasu kao hrana.
Slika 1. jara zob u fazi
Agrotehnika uzgoja za rane jare smjese mahunarki i žitarica
Tlo za sjetvu treba pripremiti kao za sjetvu žitarica, ali tlo treba dobro poravnati da bi se moglo kositi bez gubitaka i da se pri košnji ne tlo. Prije osnovne obrade i u predsjetvenoj pripremi tlo valja nagnojiti fosfornim i kalijevim gnojivima (60-100 kg/ha P2 0„ i 100-120 kg/ha K20). fosfora i kalija ovise o zalihama u tlu. U predsjetvenoj pripremi gnoji se s 30-50 kg/ha dušika. Za ostvarivanje visokih uroda i postizanje stabilne proizvodnje visoke usjeve treba u prihraniti. Prvi put se prihranjuje u busanju sa 100 kg/ha KAN-a, a može i više, ovisno o cilju proizvodnje te o stanju usjeva. Drugi put se prihranjuje usjev istom gnojiva kada je žitarica u vlatanju. Ako izostane prihrana, smjese daju niže urode zelene krme i slabije su (više vlakanaca, a manje Ove smjese treba sijati što je ranije (krajem ožujka) da bi imale dovoljno vremena za vegetativni rast i razvoj. U ranijim rokovima sjetve mogu se koristiti jare mahunarke i to grahorica sorte Jaga i Ebena, a od graška kultivari Maksimirski bijeli i Poneka. Što je sjetva kasnija, jare smjese daju niže urode a vrijeme
korištenja za zelenu krmu je sjemena za sjetvu ovisi o namjeni i korištenja, a iznosi 150-200 klijavih zrna na m2, što ovisi o masi 1 000 zrna a iznosi 70-120 kg/ha sjemena grahorice. Ako je smjesa namijenjena za silažu, tada je udio žitarice, a ako je za zelenu krmu ili sijeno, tada je udio grahorice. Udio žitarice ovisi o korištenja, cilju proizvodnje, roku sjetve i vremenu skidanja, a se od 150 do 300 (400) zrna m 2 ili 70140 kg/ha sjemena pšenice i a zobi 60-100 (120) kg/ha. Za zelenu krmu obisu potrebne manje ko-
sjemena žitarica, a za silažu treba poveudio sjemena žitarice. Grašak ima krupnije sjeme, jare sorte i populacije, pa je stoga potrebna za sjetvu i masa sjemena negoli za grahoricu. Sije • se 100 do 200 zrna na m2, što u ozimo-jarih sorata (Maksimirski bijeli) iznosi 120 do 300 kg/ha a kod jarih sorata
(Timo, Erby, Baccara, .___________ ....J Solara), je sjeme krupno, iznosi 170 do 300 kg/ha sjemena. Sorta Tima se sije nešto (100-150 zrna na m 2 ) ako se koristi za zrno. Dubina sjetve ovisi o tipu tla, vlazi i pripremi, a se od 4 do 6 cm za grašak i grahoricu, a 3-4 cm za žitarice. sjemena ovisi u prvom redu o sjemena (masa 1 000 zrna), roku sjetve, pripremi tla, te o cilju proizvodnje (zelena krma, sijeno ili silaža). Ako se kasni sa sjetvom, ili ako je lošija priprema, sjemena treba i do 25 % u odnosu na normalne uvjete sjetve.
Tablica 1: Izbor ranih (jarih) krmnih usjevaza proljetnusjetvu
Vrijeme
Stadij razvoja i oblik Kultura I Sjetve Upotrebe korištenja
Jara zob-zelena knna 3. mjesec Po potrebi do zribe zobi
Jara zob-sijeno 3. mjesec Po potrebi do zribe zobi
Jara zob+jara grahorica (zelena 3. mjesec Po potrebi do krma) voštane zriobc zobi
Jara zob+jara grahorica (sijeno) 3. mjesec Po potrebi Do cvatnje zobi
Jara zob+jari grašak (zelena 3. mjesec Po potrebi zobi do krma) formiranja mahuna ~aka
Jara zob+jari grašak (silaža) 3. mjesec Po potrebi zrioba zobi
Perzijska djetelina (zelena kmia) 4. mjeseca Po potrebi 2-3 Pupanje do pune cvatnje otkosa
Perzijska djetelina (sijeno) 4. mleseca U fazi razvoja Puranje do pune cvatnje 1,
Jari (zelena knna) 3. mjesec Po potrebi ...f_redklasanje I
Jari (silažal 3. mjese~ Po potrebi zrioba
Jari (zrno) 3. mjesec Po potrebi Puna zrioba
Talijanski i vestervoldski ljulj 3. mjesec Po potrebi 3 do 5 klasanja do pune (zelena krma) otkosa cvatnje
Talijanski i vestervoldski ljulj I 3. mjesec Po potrebi 3 do 5 klasanja do pune (sijeno) otkosa cvatnje I repa (masivne) 3. mjesec Po potrebi - II repe (sadržajne) 3. mjesec Po rotrebi - 1, kelj (glavni usjev) 3. mjesec pa sve d Po potrebi VI.-XII. U vegetativnoj fazi
8. mieseca miesec, 1-2 otkosa
Korištenje navedenih smjesa za zelenu krmu, sijeno i silažu
Jare žitarice imaju vrlo brz porast u pa 60 dana nakon nicanja daju zelenu krmu, pšenica i Zob, grahorice i grašak mogu se dugo koristiti i to od klasanja zobi, odnosno cvatnje grah0rice pa do završetka mlizriobe zobi, odnosno formiranja mahuna mahunarke za zelenu krmu. Ako se rane kulture (odnosno smjese) koriste za sijeno, treba ih sušiti u ranijem stadiju razvoja jer kasnije odrvene (naropšenica i pa ih stoka ne jede tako rado. Osje u kasnijem stadiju raz-
Tablica 2: Prirodizelene mase, sijena i zrna te njihova krmna vrijenost
voja otvrdne pa nije prikladan za korištenje, jer tvrdo osje može oštetiti gubicu stoci. i pšenicu, odnosno smjese grahorice ili graška s njima, na kraju zriobe žitarice najbolje je koristiti za silažu. Siliraju se 4-5 tjedana ranije negoli ako se koriste za zrno, a time se površina za sjetvu (kukuruz, krmni sirak), ili nove kulture kelj, presadnice i dr.). Rani usjevi se mogu koristiti u kulturi ili u smjesama. Smjese mahunarki i žitarica bolje su od kulture, jer bolje koriste vegetacijski prostor, hranjiva iz tla i vodu. Smjese se lakše kose i suše. One uglavnom ne poliježu ako se podesi sustav i tehnologija proizvodnje, a kao izabere sorta žitarice busa, te sklop podesi tako da može nositi mahunarku. Stoga su i velike razlike u sjemena ovisno o roku sjetve, namjeni, tehnologiji proizvodnje i korištenja. su i velike razlike u urodima zelene krme jer se te kulture, odnosno smjese, koriste svaki dan. da zelena masa svaki dan ima prirast, ne može se s nekim prosjekom. Ovdje su iznesene vrijednosti uroda zelene mase i suhe tvari u širokim granicama, a kvaliteta u prosjeku (tablica 2.). Rok sjetve je vrlo važan za postizanje visokih uroda zelene mase. Što je sjetva ranija,
Prirod zelene Suhe mase, sijena, tvari zrna tiha u%
sklop biti a urodi viši. da ove smjese ostavljaju tlo ranije za 4 do 6 tjedana nego da se koriste za zrno, druga kultura (koja dolazi na njihovo mjesto) daje više i sigurnije urode zelene krme. Pored ovih kombinacija iznesenih u tablici 1. može se kombinirati još niz kultura koje se mogu sijati ili nakon skidanja prve kulture. Koje se kulture koristiti, ovisi o potrebama gospodarstva odnosno o potrebama na tržištu. O
Slika 2. Smjesa jare zobi i graška
redstva za pran a dazl vimena, muznih mljekovoda. hladnjaka za mlijeko I ostalog
alkalno sredstvo za automat o , I dezlnfekd)J • P. voza automa ,;ko ru r o pra, ,,e • P3 Duett - praškasto kombinirano(~ kl88lc)
Sl'8~'/a za automatSi'o , _, o· n,e de2u1tekc11u • P3 Unisept - praskasL0. k "' lo sredstvo za automatsko Prat"! u ro I • Zlatol MR-F - praškasto, alkalno sredstvo za rucno r:,ranje i deZlfekcju • Pa
Valoucld - emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam - aktivna pjena za dezinfe CIJlJvimena pnJe m„znje • P3 lo-Shield - Zaštitni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Gard - Mastitisprofilaksa.
Obiteljska gospodarstva koja se bave proizvodnjom radne snage_ organizirati i tov Jl mlijeka za tržište, uz pretpostavku da je za naše prilike vlastite teladi za proizvodnju gospodarski optimalno uzgajati 15 do 50 visoko mesa i na taj produktivnih krava, moraju osigurati najbolje tehnolo- ukupni dohodak gospodarstva. e- ške uvjete za uzgoj krava i proizvodnju mlijeka te pro- Od 15 do 50 krava obiteljizvoditi dovoljne krmiva s naj- skog gospodarstva se u manjim utroškom rada i sredstava. Za takvu proizvod- godišnje dobiva oko 10 do 35 C/J .... nju potrebni su objekti, površine za kvalitetne teladi. Dio ženske "O <I) proizvodnju osnovnih krmiva i oprema, kao i teladi ostavlja se za rasplod i primjereni uvjeti tehnologije držanja i hranidbe krava. reprodukciju u vlastitom stadu, '-----'~----------------------~a ostala telad (nakon skupog Stare staje ne odgovaraju tehnološkim potrebama i zahtjevima suvremene visoke proizvodnje mlijeka. Stare staje su zapuštene i nepogodne za nove tehnološke opreme (strojnu mužnju, automatske pojilice, hranilice, ventilaciju i sl.) i za organizaciju rada. U njima je gotovo održavati higijenu mužnje, uredno brivanje i dr.
S obzirom na uloženi novac u adaptaciju nefunkcionalnih starih objekata, koji ne odgovaraju i higijenskim uvjetima suvremene visoke proizvodnje mlijeka, isplativije je sagraditi nove staje u kojima uvjeti rada biti bolji lakši) a proizvedeno mlijeko higijenski
Stare objekte trebalo bi urediti za uzgoj rasplodnih junica i za smještaj tovnih goveda. Za to nisu potrebna ulaganja a itekako bi doprinijelo isplativosti držanja krava proizvodnji mlijeka.
Proizvodni interes držanja krava nije samo u dobiti od proizvedenog mlijeka nego treba nati i s vrijednosti teladi, prirastom mesa, vrijednosti stajskog gnojiva, racionalnijim iskorištavanjem poljoprivrednih površina, racionalizacijom ljudskog rada i rada strojeva, jeftinijom proizvodnjom i iskorištavanjem krmiva itd. Treba stoga na gospodarstvima, uz krave za proizvodnju mlijeka - ako postoje iskorištavanja postoobjekata, poljoprivrednih površina, strojeva i
razdoblja i utrošene velike mlijeka) ide u prodaju i završava u klaonicama sa 150 kg težine. Upravo su to velike neiskorištene dohotka za gospodarstvo, jer s produženim tovom teladi do 350 ili 500 kg žive težine dobiva se dvostruko pa i trostruko mesa, i to uz korištenje jeftinijih krmiva.
U starim stajama, nadstrešnicama i objektima na gospodarstvu može se osigurati smještaj za oko 15 do 35 teladi - junadi iz uzgoja koja se, nakon razdoblja i odbijanja od ishrane mlijekom, može i dalje uzgajati za proizvodnju mesa do 350 i 500 kg tjelesne težine. U tu svrhu potrebne su samo jednostavne i jeftine adaptacije napuštenih staja i nadstrešnica s boksovima, valovima, hranilicama, pojilicama i sl., što mnogo radnu snagu a ni cijenu proizvodnje mesa.
Uz objekte za tov manjeg broja teladi i junadi iz uzgoja može se vrlo racionalna nadopunjavati i iskorištavati radna snaga, strojevi i tehnološke linije proizvodnje krmiva i hranidbe krava, gnojidba poljoprivrednih površina i druge radnje koje ne troškove gospodarstva.
Za tov junadi mogu biti iskorišteni sekundarni proizvodi i krmiva koji su neiskorišteni na gospodarstvu, ili su manje vrijedna pa možda i štetna za steone krave i krave visoke muznosti.
Treba i s dobivanja poticaja (premije) za proizvodnju i tov junadi.
Prema tome, gospodarstva koja se bave proizvodnjom mlijeka, stvarat nove ljudske vrijednosti i dohodak gospodarstva ako objekte na imanju adaptiraju za uzgoj teladi iz reprodukcije vlastitog stada i za tov junadi. Bit iskorišten višak krmiva proizveden na gospodarstvu, te strojevi i druga oprema.
Vlastitu telad i junad trebalo bi toviti na manjim i srednjim obiteljskim gospodarstvima. Dobro organizirana gospodarstva ne trebaju se bojati ni zdravstvenih problema zbog istovremenog držanja stoke dobi i uzrasta, jer životinje nisu dovedene izvana a se unutar poznatog zatvorenog kruga vlastitog gospodarstva.
U ovom sustavu nema ni gubitaka zbog transporta, koji su ako telad vozimo na sajam ili prebacujemo na druga gospodarstva. Telad ovdje prelazi u tov bez stresova jer je naviknuta na ljude i krmiva, a to rezultirati i racionalnijim iskorištavanjem hrane.
Velike farme trebaju, razvijati specijaliziranu proizvodnju mlijeka, napajati telad tijekom razdoblja i uzgajati rasplodne junice. Zasebno treba osnivati farme za tov junadi i za specijaliziranu proizvodnju mesa.
HRANIDBA TELADI I PRIPREMA ZA TOV
Uzgoj teladi tijekom razdoblja je i zahtjevan posao o kojem ovisi dalji razvoj i proizvodna sposobnost junadi. Telad se vrlo neotporna s obzirom na nepovoljne vanjske utjecaje, hranidbu i njegu, pa tijekom prvih 10 do 12 tjedana života mora imati besprijekoran smještaj (u kavezima ili boksovima) kao i poseban sustav hranidbe.
Tijekom razdoblja telad treba hraniti mlijeka i pripremati ih da postanu što prije da što prije mogu iskorištavati jeftinija i voluminozna krmiva. u prvim satima (2 do 6 sati poslije teljenja) tele mora popiti najmanje 2 litre kolostruma.
Kolostrum sadrži imunoglobuline (antitijela) koji otpornost i štite mladi organizam teladi od bolesti i infekcija (pasivna imunizacija). Kolostrum treba davati teletu prvi dan svaka 2 do 3 sata, odnosno u prvom danu mora popiti najmanje oko 4 litre kolostruma.
Kolostrum sadrži protutijela prema sojevima bakterija iz okoliša u kojem su krave obitavale posljednjih tjedana prije teljenja. Zato o tome treba osobito voditi ako se telad odvaja od krava i stavlja u drugu sredinu ili udaljenije ili ako se u gospodarstvu javljaju neke uzgojne bolesti.
Tijekom 1. i 2. tjedna telad se napaja mlijekom tri puta dnevno do sitosti. U 3. i 4. tjednu treba teladi davati najviše oko 7 litara mlijeka/dan, s tim da imaju stalno na raspolaganju posebnu krmnu smjesu, kvalitetno mekana sijeno i pitku vodu. Poslije 4. pa do 7. tjedna treba smanjiti mlijeka na 6 i 5 litara/dan, a od 8. do 10. tjedna na samo 3, odnosno 2 litre mlijeka/dan. (Tablica 1.)
Tablica 1: Napajanje teladi mlijeka
Dobteladi Mlijeko Krmnesmjese Sijeno
Tjedana 1/dan I/ukupnokg/dan kg ukupno I
I. 4 (kolostrum)28
'2. 6 42 po volji povolji
3. i 4. 7 98 povolji• 0,35 4,9
5. i 6. 6 84 povolji- 0,45 6,3
7. 5 35 povolji- 0,70 4,9
8. 3 21 povolji- 1,40 9,8
9. 2 14 po volji- 1,60 11,2
10. 2 14 po volii- 1,80 12,6
li. - - povolji- 2,00 14,0
12. - - povolji- 2,25 15,75
Ukupno 336 79,45 I
Smanjivanjem mlijeka sustavno se potrošnja krmne smjese, tako da u 11. tjednu tele pojesti oko 2 kg krmne smjese dnevno. To je vrijeme kada više ne treba davati mlijeko nego tele jesti potpunu krmnu smjesu i sijeno koje može uzimati po volji i do sitosti. Za razdoblje ukupna potrošnja mlijeka iznosi oko 336 litara i oko 80 kg krmne sm1ese.
Potpuna krmna smjesa za telad mora sadržavati 18% sirovih i visoku nastavak na str.9
.1/(jekarski [i_~t 0:2/:200-+.
Nova tehnologija othrane krava za vrhunske rezultate
Vaše prednosti pri primjeni ove tehnologije i SAN O-proizvoda:
ušteda vremena i hrane
bolja mlijeka (proteini, mast)
bolja plodnost - više teladi po kravi
manje bolesti vimena, papaka i organa za probavu zarada od proizvodnje
Primjer othrane u laktaciji za 30 litara mlijeka, npr:
25 kg kukuruzne silaže
5 kg livadnog sijena
8,5 kg sojine
3,0 kg kukuruza
2,5 kg
0,3 kg Sano TMR Profi
energetsku hranidbenu vrijednost (iznad 1,15 H.j./kg ili 7,4 MJ ME) s mineralno vitaminskim dodatkom. Krmnu smjesu ne miješati s mlijekom!
Telad treba napajati mlijekom samo preko siski koje imaju toliki otvor da pijenje traje 10 do 15 minuta. Pijenjem mlijeka preko siski se refleks zatvaranja jednjakova žlijeba, usporava gutanje mlijeka, poboljšava sline i probavljivost mlijeka.
Ovim sustavom smanjivanja mlijeka telad se u dobi 10 - 12 tjedana života postupno odbija od mlijeka i bez stresova prelazi na suhu hranu. Prirast tjelesne težine teladi je s rastom bez suvišnog debljanja, a prirast je oko 800 do 900 g/dan tako da u dobi 10 tjedana telad postiže dvostruku težinu,
u 12. tjednu tjelesna težina a 1·znosi oko 110 do
krmiva fizikalno-kemijskim djelovanjem na sluznicu buraga, kao i brzo naseljavanje mikroorganizama u buragovu sadržaju. Razvoj buragovih mikroorganizama u najranijoj dobi, a najviše ovisi o hrani i dodiru teladi s okolišem. Posebice je boravak teladi na stelji slame, hranidba sijenom i kontakt s drugim životinjama. Stoga je dobro stariju telad, poslije 4 do 5 tjedana, držati slobodno i u manjim skupinama (3 do 6 teladi).
HRANIDBA TOVNE JUNADI
Telad treba poslije odbijanja od mlijeka razvrstati u skupine prema spolu i približnoj tjelesnoj težini. Sustav držanja junadi treba prilagoditi tehnološkim hranidbe i (na betonskoj podlozi, dubokoj stelji i sl.). Ovisno o broju junadi, ležištu, hranidbenom prostoru i kretanja u prvom razdoblju tova mogu se držati u skupinama od 10 do 20 junadi.
U prvim tjednima tova tjelesne težine iznad 120 - 150 kg) junad treba hraniti sijenom i potpunom krmnom smjesom s 14 % sirovih Nakon mjesec dana može se u krmne obroke postupno dodavati kukuruzna silaža, a u krmnoj smjesi smanjivati poslije dva do tri mjeseca na 13% i na kraju tova do 12%. (Tablica 2.)
Tov junadi kukuruznom silažom kao voluminoznim krmivom vrlo dobro na prirast
Tablica 2: Krmni obrocitovnejunadi s kukuruznom silažom i potpunom krmnom smjesom 120 kg.
Tielesne težine kv Napajanjem teladi ograni- Krmiva kg
mlijeka
Siieno
smanjuje se potrošnja mlijeka Kukuruzna i brže uspostavlja- silaža
nje normalnog mikrobiolo- Potpuna krmna smjesa 14% SP
škog sastava buragova sadrsmiesa 13% SP
žaja (koji je za
Sadrži: se ra- Suhe tvari g
nija upotreba i bolje iskori- Sir.
štavanje voluminoznih krmi- Sir. vlaknine
va što je posebice za Sir. masti
junaci namijenjenu rasplodu i Kalcija
reprodukciji te junadi za tov i Fosfora g
proizvodnju mesa. Energetske hranid. H.j.
Razvoj buraga vrijednosti ukg MJ NE
]1,f//ekarskilist 02/2004.
tjelesne težine junadi, a uz dodatak krmne smjese mogu se postizati visoki prirasti oko 1,2 do 1,5 kg/dan) i vrlo dobra kvaliteta mesa. (Tablica 2.)
Zelena krmiva, trava i travna silaža dobra su osnovna krmiva za rasplodne junice jer sadrže više a nižu energetsku hranidbenu vrijednost. Uz takvu hranidbu junice nemaju intenzivan prirast tjelesne težine i ne stvaraju suvišnu Trava i zelena krmiva jeftina su krmiva, ali nisu pogodna
Tablica 3: Krmni obrocitovnejunadi s mljevenimkukuruznim klipom i dopunskom krmnom smjesom
Krmiva
Sijeno
Kukuruzni klip
mljeveni
Potpuna krmna
smjesa 14% SP
Dopunska krmna smjesa 30% SP
Sadrži
Suhe tvari
Sir.
Sir. vlaknine
Sir. masti
Kalcija
Fosfora
Energetske hranid.
Vrijednosti
u hranidbi tovne junadi jer se njima ne postiže intenzivan prirast tjelesne težine, a boja mesa je tamnija zbog nije poželjna na tržištu.
Kao osnovna krmiva u tovu junadi mogu poslužiti, osim kukuruzne silaže, mljeveni kukuruzni klip (Tablica 3.), silaža kukuruznog zrna i kukuruznog klipa uz dodatak dopunske krmne smjese, kao i izvjesne sirovih repinih rezanaca, pivskog tropa i sl.
U krmnim obrocima nedostaje sirove vlaknine, a junad mora dobivati krmiva visoke energetske hranidbene vrijednosti da bi prirast tjelesne mase iznosio najmanje 1,1 kg/dan, HRANIDBA
a prirast naše junadi simentalske pasmine iznosi od 1,3 do 1,5 kg/dan. Pokazalo se, da je vrlo dobro ako je tovna junaci na stelji svakodnevno svježe slame tako da je junad prema potrebama i jede. Krmne obroke treba junadi davati svakodnevno samo u potrebnoj tj. toliko da ne ostaje u valovu. Prije svakog davanja obroka krmiva valove je potrebno od ostataka hrane. Valovi moraju biti tolike dužine da svekolikoj junadi istovremeno pristup hrani.
Voda za treba biti u dovoljnoj uvijek dostupna junadi. CJ
proizvodnje mlijeka, a time i dohotka, svrha je mlijeka. Visoka proizvodnja mlijeka po kravi, manje troškova proizvodnje t manji utrošak hrane po litri mlijeka.
f;še]osipHaluška,dip/.ing
Visinu proizvodnje mlijeka po kravi i eko proizvodnje i genetika, zbog je važno da krave oplode pozitivno progeno-testirani bikovi. Od vanjskih ili paragenetskih koji na i uspješnost proizvodnje mlijeka najvazn1Ja je hranidba, reprodukcija, tehnologija, uvjeti držanja i zdravlje životinje.
Hranidba krava je problem mnogih obiteljskih gospodarstava. Nepravilna hranidba uzrokuje nisku proizvodnju, lošu plodnost, na zdravlje i izaziva druge kod životinja. Dobar hranidbeni program krava treba sadržavati dovoljno sirovih vlakana (za zdravlje buraga), dovoljno energije, sirovih minerala i vitap:1ina. Kvalitetna voluminozna hrana temelj je dobre hranidbe, pa u obrocima krava treba biti zastupljena s 30 - 60 %, a koncentrirana 40 - 70 % što ovisi o visini proizvodnje. Voluminoznu hranu treba «skidati» s polja u fazi rasta i u optimalnom stadiju razvoja. Prvi otkos djeteline se silira, drugi suši za sijeno ili sjenažu kao i otkos. Košnja se obavlja u skladu s vremenskim prilikama. Kasna košnja udio vlakana, sman1u1e udio proteina a smanjuje i hranidbenu vrijednost krmiva. Voluminoznu krmu treba skidati kod postotka vlage. Siliranje ili baliranje (rolo bale) djeteline obavljamo, kada ima 40 - 45 % suhe tvari, a sijeno se balira kada ima 15 % vlage. Kukuruznu silažu treba spremati na prijelazu iz u voštanu zriobu (oko 35 % suhe tvari ). Kod siliranja treba osigurati dovoljne vlage za proces fermentacije. Siliranu masu treba isjeckati (2 - 3 cm), silos brzo napuniti, dobro nabiti gaženjem, istisnuti zrak i prekriti ga folijom. Proces fermentacije traje tri do tjedna kada se može koristiti nova silaža. Silaže iz trapa valja uzimati jednakomjerno po cijeloj širini silosa. silosa ovisi o potrebama, odnosno o stada. Godišnje potrebe silaže po jednoj kravi iznose 7 500 - 9 500 kg ili 20 - 25 kg na dan. Voluminozna hrana sadrži neophodna vlakna za funkciju buraga, leguminoze i trave sadrže proteine, a kukuruzna silaža potrebna je za energiju. U prehrani krava bolje je koristiti voluminoznu krmu u konzerviranom obliku negoli zelenu krmu, jer je tako hranidba tijekom cijele godine, smanjuje rad i isplativija je. Izbor vrste voluminozne hrane ovisi o pojedinim
Prije upotrebe voluminozne hrane poželjno je ispitati hranidbene vrijednosti kako bi mogli napraviti izbalansirani obrok.
Krave treba hraniti prema fazama proizvodnje. Proizvodnja mlijeka raste u prva dva do tri mjeseca poslije teljenja, a nakon toga polako se
sman1u1e. Porast proizvodnje nešto je u starijih krava negoli prvotelki. Važno je da krava 30 dana poslije teljenja ne izgubi mnogo na težini zbog nedostatka energije, a zatim se tjelesna težina krava polako sve do kraja laktacije. U suhostaju krave ne bi trebale biti debele jer hranidba u suhostaju mora osigurati rast ploda, a ne debljanje. U prvim danima laktacije krave jedu manje hrane no valja ih poticati da jedu što više. U završnom razdoblju laktacije hrane treba smanjiti. Potrošnja hrane ovisi o krave, stadiju laktacije, visini proizvodnje i dobi krave. Krave koje proizvode više mlijeka, zatim teže krave i starije jedu više, brže i troše više suhe tvari. Zimi jedu više negoli u ljetnom razdoblju. Krave valja hraniti prema visini proizvodnje i prema biološkim fazama proizvodnje. Hrana mora biti dostupna kravama tijekom 24 sata, mora biti zdrava, kvalitetna, ukusna i lako probavljiva. Uravnoteženi obroci moraju sadržavati sve hranjive tvari osobito proteine i minerale, pogotovo kalcij i fosfor te vitamine A i D. U ljetnom razdoblju hranidbe krava na obiteljskim gospodarstvima manjka energije a obroci su bogatiji proteinima. da se baziraju uglavnom na zelenoj masi ili paši, treba dodavati 2 - 3 kg sijena i koncentrat. Zimski obroci baziraju se na suhoj hrani, a od koncentrata koristi se uglavnom kukuruz. Zbog viška energije, krave budu debele. Zimi im osobito valja dodavati proteine i minerale. Na velikim farmama krave dobivaju jednakomjerno konzerviranu voluminoznu hranu uz dodatak koncentriranih smjesa tijekom cijele godine. Obrok mora biti za 10% od potreba i sadržavati 50-70% suhe tvari jer krave moraju biti
il4(jekarskilist 02/2004.
Dana
Faze u hranidbi krava: O- 150 150- 305
l. Sirovi proteini % 17 - 18 14 - 15
2. Neto energija Mcal / kg 1,65- 1,75 1,50- 1,60
3. Sirovavlaknalako prob. % 27 30
4. Suhe tvari na I00 kg žv. % 4 3,0 - 3,5
5. Odnoskoncent.: volum.krma 70- 30 50 - 50 u rasplodnoj kondiciji. Hranidba bi se trebala zasnivati na vlastitoj proizvodnji voluminozne krme, uz kupovinu proteinskih komponenti
Prijelaz sa zimske na ljetnu hranidbu treba biti postepen kao i prijelaz na novo krmiva, a sastav obroka tijekom cijele godine Potrebno je što više komponenti krmiva. Kravama ne valja davati polusuhu hranu koja nije fermentirala.
Treba im osigurati miran i udoban smještaj, ležište i svježe vode po volji. Mužnja treba biti uvijek u isto vrijeme, a vremenski razmak mužnji jednak.
krave trebaju dobiti najmanje 100 g Ca i 120 g P na dan, a zasušenim kravama mineralnu smjesu davati po volji.
Potrebe krava za hranom drjele se na uzdržne i produktivne, a obroci mogu biti osnovni i dodatni. Osnovni obroci sastoje se od volurninozne hrane (silaža, sijenaža i sijeno), kojom se podmiruju potrebe za proizvodnju mlijeka do 10 litara. Osnovni bi obroci trebali sadržavati 10 Hj i oko 1 100 g probavljivih proteina (25 kg silaže i 4 kg sijena). Za proizvodnju iznad 10 litara mlijeka potreban je dodatni obrok koji se sastoji od smjese koncentrata. Za svaku litru mlijeka iznad 10 litara daje se 0,5 kg koncentrata. Koncentrat treba sadržavati 1, 15 Hj i 16 - 18 % Suha tvar je u postizanju visoke proizvodnje mlijeka. Krava mora dobiti 2,5 - 3,5 kg suhe tvari na 100 kg tjelesne težine.
Najisplativije je praviti koncentratne smjese od vlastitih komponenti jer se na taj postiže niža cijena krmnih smjesa za 30 - 50 % u odnosu na gotove kupljene koncentrate. Navodimo primjer obroka za kravu koja daje 20 litara mlijeka na dan. Krava treba dobiti do 25 kg kukuruzne silaže i 4 kg dobrog lucerkinog sijena, ili 10 - 15 kg kukuruzne silaže, 10 kg sjenaže i 3 - 4 kg sijena u
Rani suhostaj
1,05 - 1,10
Kasni suhostaj 12 - 13 1,45- 1,55 35 l0kg/dan -
osnovnom obroku (za 10 lit), a za dodatni obrok još i 5 kg smjese (10 lit x 0,5 kg). Sastav krmne smjese: kukuruz mljeveni 45 %, 15 %, mekinje 11 %, suncokreta 15 %, soje 10 % i mineralni dodatak 4 %. Obrok sadrži oko
15,75 Hj i 1 600 gr Pb i 19,5 kg suhe tvari. Odnos voluminozne i koncentri-rane hrane iznosi 50 : 50. Hrana je stavka u proizvodnji mlijeka. U strukturi ukupnih troškova zastupljena je s preko 50 %. Pored dobre hranidbe temelj proizvodnje mlijeka reprodukcija. Bez podmladka nema obnove stada. Najbolje je stado obnavljati vlastitim podmladkom umjesto kupovine junica. Krave treba osjemenjivati nakon drugog ili estrusa, 60 dana poslije teljenja. Krave visoke proizvodnje mlijeka sjemeniti nešto kasnije. Ako su stalno na vezu, pojavljuje se problem tihog gonjenja. Velik broj krava se iz rasploda zbog jalovosti. Dobro bi bilo da krava bude u proizvodnji bar 5 godina, tj. da ima pet laktacija u dobi od sedam godina starosti, kada se amortizira (20 % godišnje), ili otplati kredit ako je kupljena kreditnim sredstvima (na pet godina). Poželjno je da se krave tele jednom u 13,5 - 14 mjeseci, da servisno razdoblje iznosi 100 - 110 dana a 390 - 400 dana. Kravu treba zasušiti 60 dana prije teljenja bez obzira na visinu proizvodnje. Ako krave jedu suhu hranu, nije potrebno postepeno zasušivati (smanjivati) broj mužnji, se mužnja odjednom prekine. Pri zasušenju krave veterinar treba pregledati vime, i staviti u sisne kanale antibiotsku mast za zasušenje vimena. se dva mjeseca poslije osjemenjivanja. Junice treba osjemenjivati u dobi 14 - 15 mjeseci i težine 380400 kg. Rani pripusti dovode do teških teljenja. prirast rasplodnih junica. treba iznositi 600 - 700 gna dan. Prvo teljenje junice treba biti u dobi 24 - 26 mjeseci starosti. Za ostvarenje visoke proizvodnje mlijeka i visoke dobiti, pored dobre hranidbe i dobre plodnosti, važni su dobri uvjeti držanja, zdravlje vimena, zdravlje životinje i dobra kvaliteta mlijeka.::]
NJEGOM KOZE DO VECE
PROIZVODNJE MLIJEKA
mlijeka moraju redovito održavati higijenu kože životinja/ fer time pozitivno djeluju na zdravlje životinje a samim time i na proizvodnost. Krave i koze urednog i pokrova ugodnije se što pridonosi
Koža štiti organizam od vanjskih utjecaja, odnosno od naglih promjena temperature, vremenskih nepogoda, povreda, te aktivno sudjeluje u toplinskoj regulaciji organizma (znojenje). Dokazano je, da su životinje kojima je redovito održavana higijena kože otpornije na pojedine bolesti pogotovo zarazne i parazitarne (npr.šuga), zatim bolje iskorištavaju hranu, a samim time proizvode i više mlijeka. Osim kod goveda, premalo pažnje se i higijeni kože koza, posebno držanima štalski.
ŠTO NEGATIVNO DJELUJE NAZDRAVLJE
KOŽE?
Odumrle stanice kože, prašina, loj, znoj i balega zatvaraju pore na koži, a dlake zadržavaju Na taj ometa se fiziološka funkacija kože, a pogoduje rastu i razvoju parazita i patogenih mikroorganizama. Na zdravlje kože hranidba i mikroklimatski uvjeti u staji, u prvom redu vlaga i prašine u zraku.
Poznato je da se pojedine parazitarne i bolesti pojavljuju u stajama s visokim postotkom vlage u zraku. je u našim stajama, posebno zimi, relativna vlažnost zraka viša od 90% (!!!). Tako visok postotak vlage, osim na kožu, štetno i na zdravstveno stanje organizma životinje ali i ljudi (ventilacija!).
KAKO NJEGOVATI KOŽU?
Potrebno je jednom tjedno sve životinje temeljito metalnom
a zatim finom se uklanjaju odumrle stanice, otpala dlaka i koje "disanje" kože. Važno je napomenuti da je potrebno cijeli pokrov a ne samo jedan dio, i pritom se ne smije
Piše:
mr. se.
Antun
biti grub sa životinjom. Poželjno je životinju izvan staje. Koze možemo na izmuzištu nakon mužnje.
Veliki problem predstavlja balega u koju životinja legne, a koja se zatim sasuši i na taj kožu. Za toplijeg vremena, posebno u i ljeto, balega se može oprati vodom no pritom je važno da je staja otvorena kako bi se životinje što prije osušile, ali ne smije biti propuh.
Držnje životinja na pašnjacima i ispustima pored svih prednosti u odnosu na štalski držanjay pozitivno djeluje na higijenu i zdravlje kože. Zivotinje držane izvan staje izložene su djelovanju zraka, vjetru i kiši, te je kod njih koža otpornija odnosno i zdravija nego u onih štalski držanih.
U pojedinim Hrvatske životinje borave izvan staje, posebno u pa dolazi do invazija krpelja. Stoga je potrebno nakon svakog povratka s paše temeljito pregledati pokrov osobito na "skrivenim" djelovima tijela i na mjestima gdje se životinje intenzivno da se krpelji hrane krvlju, u organizam životinje mogu unijeti brojne zaraznih i parazitarnih bolesti.
Zimi je potrebno osigurati ulazak svježeg zraka u staju, ali ne smije biti propuh. Ležišta za goveda moraju biti suha i a i odjeljke koza treba redovito steljiti suhom i slamom.
ENERGETOL II B
OKO ENERGETSKO-PROTEINSKA DOPUNSKA KRMNA SMJESA
ZA KRAVE MUZARE
KORISTIMO GA: 1. jer on energetski deficit kod krava visoke na lak acije
SIROVINSKI SASTAV
1. DEKSTRINIZIRANI KUKURUZ
- "rezistentni " škrob u kukuruznim pahuljicama ima bypass efekt
2. MAST - hidrolizirana mast
3. ULJARICE - su
4. METIONIN - bypass (mikroinkapsuliran)
5. PROPILEN GLIKOL i Na propionat
6. KULTURA KVASCA
7. MIKROELEMENTI, kelirani POMAŽE - DJELUJE
- direktan je izvor energije za bakterijsku mikrofloru buraga, pri dio prolazi buragovu barijeru te biva probavljen direktno u crijevima, bypass efekt
- os ·ešu·e metabolizam masnih kiselina
- direktan je izvor energije za buragovu mikrofloru
- smanjuje mobilizaciju masti iz tjelesnih rezervi krava muzara
- kako su u dijelu prolaze buragovu barijeru, bypass efekt
- sadrže OMEGA 3 masne kiseline koje pomažu u radu cijelog reproduktivnog aparata (smanjuje pojavu cisti na jajnicima)
- u dijelu prolazi buragovu mikrofloru te biva probavljen u crijevima kao "dodatna" mlijeka
- davatelj je metilne grupe (za fosfolipide) jetre, pojavu KETOZE
- povisuje koncentraciju GLUKOZE u krvi, smanjuje mobilizaciju tjelesnih masti, KETOZU
- broj bakterija, smanjuje koncentraciju kiseline
- za proizvodnju enzima koji neutraliziraju štetne oksidacijske tvari
* Kod krava muzara ENERGIJSKI BILANS je NEGATIVAN sve do 6 - 8 tjedana laktacije, a najviši je u samom laktacije, pomanjkanje energije nepovoljno na stvaranje gonadotropnih hormona (LH i FSH) zato je ENERGETOL II B dragocjen IZVOR ENERGIJE.
DIJAGRAM ENERGETSKOG BILANSA
H.J.M. 5 DEFICIT „ ENERGIJE - RJEŠAVAMO
davanja:
a) 3 tjedna prije teljenja - od 0,3 do 1,0 kg na dan po grlu
b )' 3 tjedna poslije teljenja - od I ;odo l,5 kg na dan po grlu c )od 4- 8 tjedna laktacije -od 1,5-2,5 kg na dan po grlu ovisno o kondiciji i proizvodnji mlijeka, ENERGETOL II B * kod proizvodnje mlijeka od 4050 litara dajemo 3,0 - 3,50 kg na
katara/na upala vimena predstavlja jedan od problema u proizvodnji mlijeka. Pojavljuje se u svim uzgojima i nanosi veliku materijalnu štetu.
Prema brojnim istraživanjima krave proizvode 20 % manje mlijeka zbog g ovakvog oblika upale vimena. Gubitci nisu samo u proizvedenog mlijeka nego se oboljele životinje ranije iz uzgoja jer su im pojedine trajno što dovodi do smanjene proizvodnje mlijeka. Mlijeko iz takvog vimena lošeg je kemijskog sastava kao i higijenske a je i loša sirovina za daljnju preradu. Takvo mlijeko može štetno djelovati na zdravlje ljudi.
Prema istraživanjima gubitak zbog upala vimena iznosi 184 dolara što iznosi skoro 1.500 kuna (! ! !) po kravi godišnje.
GUBITAK GUBITAKPOKRAVIkn UKUPNIGUBITAK~.
Kao što vidimo iz tablice, gubitak zbog upale vimena je u smanjenoj proizvodnji mlijeka (956,00 kuna) i ranijem iz uzgoja (329,67 kuna).
Važno je naglasiti, da od svih oblika upala vimena upravo kataralna upala nanosi štete jer dovodi do dugotrajne smanjene proizvodnje mlijeka i ranijeg iz uzgoja.
UZROCI KATARALNE UPALE VIMENA
Upala vimena je posljedica ulaska mikroorganizama u vime kroz sisni kanal a kroz povrede kože ili putem krvotoka. Navest glavne uzroke pojave upala vimena u uzgoju:
1. nehigijenski smještaj krava
2. loša tehnika i higijena mužnje
3. neispravan muzni
4. nepravilnosti u vimena i sisa
5. loše zdravstveno stanje muzara
6. loša hranidba
Svi navedeni podjednako pogoduju pojavi kataralne upale vimena.
ZNAKOVI
KATARALNE UPALE VIMENA
Upalni proces se razvija postupno kroz duži period (tjednima i mjesecima), cjelokupnu strukturu žlijezde (sluznicu cisterne, velike i male kanale te alveole) i traje mjesecima.
Važno je napomenuti da na vimenu nema promjena, a zdravstveno stanje krave nije s vremenom dolazi do atrofije (smanjenja) oboljele U vimenu se nakon dužeg vremena mogu napipati koji su posljedica proraštanja vezivnog tkiva.
Mlijeko je u bolesti nepromijenjeno, jedino se javlja broj somatskih stanica, a kasnije se u mlijeku mogu krpice gnoja. Napredovanjem bolesti dolazi do postupnog smanjenja mlijeka.
Vlasnik razvoj upale tek kada do smanjenja i oboljele Kada sumnjati da «nešto nije u redu», tada je
Sustav za mužnju nužno je redovito kontrolirati
prekasno jer je vime trajno a i otežana ili bezuspješno.
DIJAGNOZA BOLESTI
Bolest možemo prepoznati na temelju kog pregleda vimena, mastitis testom ili brojanjem somatskih stanica. Prema brojnim istraživanjima broj od 200 000 somatskih stanica u mililitru mlijeka ukazuje na pojavu upale vimena.
Najsigurnija metoda je, svakako, ukupnog broja somatskih stanica u mlijeku.
provodi veterinar tek nakon bakteriološke analize mlijeka iz oboljele odnosno kada se antibiogramom utvrdi koji antibiotik najbolje djeluje na ili više njih.
PREVENTIVA
Kao i kod drugih bolesti preventivne mjere su uvijek jeftinije od troškova ili od gubitaka proizvedenog mlijeka, a one su slje-
1. SMJEŠTAJ MUZARA U STAJAMA
2. ISPRAVNA HIGIJENA I TEHNIKA M UŽNJE
3. IZBALANSIRANA HRANIDBA
4. REDOVITAPROVEDBAMASTITISTESTA
5. REDOVIT A KONTROLA ISPRAVNOSTI MUZNOG
Na kraju valja napomenuti, da mnogi proizproizvode mlijeko izrazito loše higijenske što je posljedica upale vimena koju oni ne zbog nemara. Taj nemar je, ustvari, loša tehnika i higijena mužnje («prljava mužnja») i MASTITIS TESTA. :J
- Piše: mr. se. Alen
U sklopu poticajnog projekta za istraživanje pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva (/Poboljšanje muznosti i menadžmenta ovaca na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima» prvi put je na gospodarstvu u Brtonigli (Istarska županija) mjeren protok mlijeka tijekom strojne mužnje križanaca istarske, awassi i ovce.
Toj anatomskoj razlici treba dodati još jednu, naime dio tog cisternalnog mlijeka nalazi se i ispod razine sisnog otvora tako da se
mlijeka u prvom redu ovisi o anatomskim karakteristikama vimena. Kao što smo pisali u jednom od prošlih brojeva «Mljekarskog lista», postoje alveolarne i cisternalna frakcija mlijeka prije svake mužnje. Kod krava cisternalni dio iznosi 20 %, a kod ovaca i preko 50 %. Mjerenjem protoka mlijeka se muznost u svim zemljama visoko razvijenog (Francuska, Španjolska, ). Protok
cisternu, je odmah nakon cisternalnog pomusti i alveolamo mlijeko bez pada protoka. Takva vrst krivulje u kojoj pomuzemo i cisternalno i alveolamo mlijeko, najbolja je i prisutna kod pasmine ovaca. Ista takva krivulja, koja traje vrlo kratko i ima jedan vrh, može predstavljati. i samo pomuzeno cistemalno mlijeko. Takva vrst krivulje nije povoljna jer je alveolarno pomuzeno ili nije pomuzeno. Druga vrsta krivulje protoka je prika-zana na slici 2.
Kod protoka s dva vrha sa možemo tvrditi da se radi o cisternalnom (vrh 1) i alveolarnom (vrh 2) mlijeku. Pri izmuzivanju kod takve vrste protoka, mlijeka je minimalna. Ovakva krivulja uvijek je poželjna u stadu ovaca jer sa možemo tvrditi da smo pomuzli maksimalnu mlijeka tijekom strojne mužnje. vrsta protoka mlijeka prikazana je na slici 3.
Slika 3: Krivulja niskogprotokamlijekasa vršnim protokommanjim od 0.4 kg/min
Vrijeme mužnje (mlnJ
Krivulja protoka mlijeka s jednim vrhom samo cistemalno ili cistemalno i alveolamo mlijeko. U da ovca ima veliku
2: Krivuljaprotoka mlijeka sa dva vrha
Ovakav protok je za ovce koje vrlo malo hormona oksitocin ili ga nema. Kod takvih ovaca alveolama sekrecija mlijeka je vrlo mala ili je nema, dok mužnja traje najduže u odnosu na ostala dva tipa protoka mlijeka. Ovce, je protok mlijeka prikazan na slici 3, bilo bi poželjno iz stada. Na farmi podjednak je broj ovaca i prve i druge vrste protoka, dok križanci - kod kojih prevladava krv - imaju u broju krivulju protoka sa jednim vrhom. O
Slika
Slika
Vrijeme mužnje (min)
ODVAJANJEJARAD!ODKOZA(MAJKI)
Piše: prof. dr. se. Boro
Vrijeme je jarenja i nastupa razdoblje laktacije. U 1e bogat vitam1mma i mineralima našoj kozarskoj praksi prve mlijeka bitnim za metabolizam mlade posiše (popije) jarad; a kozari musti i mlijeko životinje. Jedna od važnijih osobina plasirati na tržište; ili na obiteljskom kolostruma 1e što sadrži imunogospodarstvu; tek nakon i/ili prodaje jaradi. globuline, odnosno antitijela koja u
Uvod
Rijetka su obiteljska gospodarstva u kojima jarad odvajaju od majki odmah nakon posisanog kolostruma i dohranjuju zamjenom ili nadomjestkom. Trajanje razdoblja sisanja je a ovisi o svrsi proizvodnje i samom gospodarstvu. trebaju znati da koze najviše mlijeka dnevno proizvedu u prvih 3-5 tjedana laktacije, a zatim proizvodnja postupno padati. Dakle, ako jare siše, ili dobiva mlijeko u prva 1-2 mjeseca ono pojesti velike mlijeka što svakako nije poželjno u gospodarstvima koja se u prvom redu bave proizvodnjom mlijeka. Jarad treba što prije odvojiti od majki i prihranjivati zamjenom za jarad. Dugo je vladalo mišljenje da mlada jarad teško podnosi odvajanje od majki, te da hranjena zamjenom sporije raste i ima lošiju mesa. je da je odvajanje jareta od majke obostrano stresna, i za mlado jare i kozu - majku. stres biti slabiji ako se jarad odvoji u najboljem trenutku, drži u adekvatnim prostorima i hrani. Pozitivni rezultati brojnih znanstvenih istraživanja kao i u krava a u svrhu ukupnih prihoda, odvajanje jaradi u stadima koza odmah nakon jarenja (ili što prije) a zatim napajanje zamjenom, pod uvjetom da je povoljan odnos cijene litre mlijeka i kg praha zamjene.
Kolostrum (mljezivo) i imunitet
Kolostrum je prva hrana mlade jara di te glavni postnatalne smrtnosti. Kolostrum je bogat osnovnim izvorom energije potrebne za termoregulaciju i prilagodbu na okolišne uvjete jer su masti u tek ojarenoga jareta vrlo male. Uz to, kolostrum
Jf(jekarski list 02/2004.
novom okruženju štite jarad od •v• • razhc1t1h m1kroorgamzama. Preko kolostruma jarad pasivni imunitet, a aktivni imunitet dobiva vlastitog imunološkog sustava. apsorpcije (upijanja, gutanja, usvajanja) imunoglobulina iz kolostruma u probavnom sustavu ovisi o sadržaju (ukupnoj imunoglobulina u mljezivu, o mljeziva kojeg posiše (popije) tek ojareno jare i o nakon koliko sati poslije jarenja dobiti mljezivo. Poželjno je da jare dobije kolostrum što ranije, odnosno najkasnije 20-28 sati nakon jarenja. Ukupna imunoglobulina u kozjem kolostrumu ovisi o pasmini, sezoni jarenja, redoslijedu laktacije, legla i broju sisanja. Ako koza pri jarenju ili neposredno nakon jarenja ugine, ima bolesno vime (mastitis) ili nema mlijeka, jaradi se mora dati kolostrum od drugih koza. Kolostrum se može zamrznuti jer i takav imunološka svojstva dvije godine. Stoga se kozarima da uvijek u imaju zamrznutog kolostruma. da su imunoglobulini termolabilni, zamrznuti kolostrum mora se odmrzavati polagano i ne smije se zagrijavati iznad 50 °C. U nedostatku svježeg ili zamrznutog kozjeg kolostruma jarad može piti i kravlji kolostrum. Ako je jarad
odvojena od koza (majki) prije nego što je posisala kolostrum, najbolje je da ga dobiju odmah nakon mužnje.
Kada odvojiti jare i kako ga hraniti?
Kako razlika i odvajanja jaradi nije baš jasna, ove pojmove potrebno je ukratko objasniti. jaradi je prijelaz s hranidbe mlijekom i/ili krmivima na hranidbu krmivima (sijeno, koncentrat, paša, brst, slama, lisnik, itd.). jare se odmah ili brzo nakon jarenja ne smije odbiti. Ono mora vrijeme sisati i/ili dobivati krmiva, a potom se privikavati na voluminozna krmiva i koncentrat koji razvitak buraga da bi u vrijeme, s tjelesnom masom (razvijenosti probavnog trakta, ponajviše buraga) bilo sposobno konzumirati samo krmiva. Dakle, svako odvajanje jareta od majke nije Za razliku od jare se od majke (koze) može odvojiti u svakom trenutku. Nakon odvajanja može biti hranjena (napajana) kozjim mlijekom, kravljim mlijekom, zamjenom i zakiseljenim krmivima. Postoje metode odvajanja jaradi od majki i nakon toga hranidbe, odnosno napajanja. Neki odvajaju jarad odmah nakon što posiše kolostrum, a drugi u dobi od mjesec, dva ili još kasnije. Ako uvjeti dopuštaju, najbolje je jarad odvojiti od majki odmah nakon jarenja. Dakle, bolje je da jare ne osjeti akt prirodnog sisanja jer je odvajanje manje stresna i za jarad i za koze. Uz to, ako se u isto vrijeme jari više koza, njihov kolostrum se pomiješa, mu se i nakon toga daje jaradi. Na taj svako jare dobije podjednaku kolostruma
Napajanje jaradi
Postoji više i metoda napajanja jaradi odvojene od majke. Jarad može biti napajana skupno i uz kanti s dudama ili automatskih pojilica. Svi navedeni su prikladni i primjenjuju · se ovisno o stada i namjeni, intenzifikaciji proizvodnje, ekonomskoj vrijednosti gospodarstva, raspoloživosti radne snage, opremljenosti gospodarstva, itd. Pri umjetnom napajanju treba voditi o broju obroka i hrane. U broj obroka treba biti a krmiva po obroku manja. Kasnije se broj obroka smanjuje a hrane po obroku. Dokazan je manji broj nadimanja sirišta u jaradi napajane više puta dnevno u odnosu na jarad napajanu jednom na dan. obroci iz automatske pojilice jaradi su stalno dostupni. Ovakvim hranjenja je utrošak hrane kao i dnevni prirasti jaradi, ali je stupanj iskoristivosti hrane manji za 8-12%. Napajanjem jaradi na dudu postižu se bolji prirasti negoli napajanjem iz kanti. Mlada jarad lakše i brže se privikava na dudu nego starija jarad, odnosno jarad koja je duže sisala. Jarad bi trebalo napajati tri puta dnevno toplim mlijekom ili drugim krmivima temperature 38 °C. lako je jednokratno napajanje lakše jer je manji utrošak radnog vremena, ono se ne zbog probavnih smetnji. Ako se mlada jarad hrani zamjenom ona (u odnosu na kozje mlijeko) mora sadržavati više suhe tvari, masti i Sadržaj suhe tvari u zamjeni može varirati od 12-24%. Za mladu jarad potreban je obrok sa 14-18% suhe tvari. sadržaj suhe tvari u zamjeni smaniuie nadma, odnosno. probavnih smetnji. Ranije se smatralo, da se hranidbom jaradi zamjenom ne mogu tako dobri rezultati kao prirodnom hranidbom (sisanjem). mnoga novija znanstvena istraživanja da se hranidbom jaradi zamjenom mogu isti, pa i bolji prirasti nego kad jarad siše. Rezultati ovise o sastavu i zamjene, razini konzumacije i sustavu hranidbe. Ostvareni dnevni prirasti u pozitivnoj su korelaciji s konzumiranih krmiva. lJ
Razvitak kozarske proizvodnje, kao i uzgojno selekcijski rad koji organizira i sprovodi Hrvatski centar, dobio je svoju potvrdu izvozom jarica i u Bosnu i Hercegovinu. Naime, pred kraj prošle godine, za kupce iz Bosne i Hercegovine, Hrvatski centar organizirao je izvoz 235 jarica, 55 koza i 10 sa Varaždinske, Krapinsko-zagorske i Koprivžupanije.
Piše: mr. se. Zdravko
reproduktivnih odlika.
Sanska pasmina uzgaja se u Republici Hrvatskoj u no manjem broju u odnosu na francusku alpinu. Naime, pod uzgojne selekcijskim obuhvatom Hrvatskog cen-
dio izvezenih jarica i je pasmine francuska alpina, a manji dio sanske pasmine. Uz jarice i izvezeno je i 20 šilježica i 5 ovnova romanovske pasmine ovaca iz tra nalazi se 1 100 grla koja predstavljaju oko 10% od ukupne populacije koza. Sva grla iz populacije su u kontrolu rasplodne proizvodnje, a 300 grla i u kontrolu županije. U tablicama prikazane su laktacijske vrijednosti, pokazatelji reproduktivnih odlika, kao i rezultati performance testova u field uvjetima sprovedenih unutar populacije koza.
Kupci su prije same odluke o kupovini imali uvid u evidenciju koza i ovaca koju vodi Hrvatski centar, a unutar kojega su imali uvid 1 u proizvodne· osobine kontrolirane populacije koza i ovaca. Kupci su posjetili i nekoliko farmi stada nakon su se, zadovoljni za
kupovinu.
Pasmina francuska alpina zauzima dominantno mjesto unutar populacije koza koju kontrolira Hrvatski centar i sa 8 460 grla predstavlja gotovo 80% od svih
Središnji laboratorij za ~//cJ kontrolu mlijeka - Križevci
sastanka sa korisnicima usluga SLKM
godine Hrvatski
centar ima praksu sastati se sa korisnicima usluga kako bi sagledali dosadašnju suradnju te prijedlozima unaprijedili dosadašnji rad sustava kontrole mlijeka. Tako smo se u prvoj polovici s11ecn1a sastali sa korisnicima usluga Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijekamlijeka, i mlijeka.
Kako smo i a dosadašnja praksa održavanja ovakvih sastanaka je to pokazivala, da su burni s puno emocija, žustrih rasprava i mišljenja. Kada se rasprave od primjedbi za koje SLKM nije odgovoran (CIJENA MLIJEKA) ostaju nam kvalitetni koji svojom provedbom sigurno poboljšati rad sustava.
Prenosimo ih uz kratko objašnjenje.
1. Da bi mogli komparirati sustav kontrole mlijeka u RH i EU, HSC orgamz1rat posjet jednom od laboratorija u EU. Posjet svim korisnicima usluga. Najvažnija primjedba odnosila se na uzorkovanje i transport uzoraka mlijeka.
2. Udruge imaju primjedbe na transport uzoraka i na njegovu duljinu. Put uzoraka mlijeka za
l analize od i sabirnog mjesta riješit SLKM, tako da Udruge u pismenom obliku dostaviti prijedlog rješenja puta. Radi poboljšavanja sustava transporta i uspostave sustava kontrole rezidua u mlijeku, i dodane vode u mlijeku, potrebno je uspostaviti hladnu liniju za dopremu uzoraka mlijeka u SLKM. U tu svrhu potrebno je sabirna mjesta opremiti sa rashladnim ( + 4° C), te sve kamione za dopremu uzoraka mlijeka opremiti sa rashladnim jima ( + 4° C). Kad se uspostavi hladna linija za uzoraka ne se koristiti konzervans nego kvalitetno uzorak od daljnjih promjena. Ovakvi uzorci puno su kvalitetniji iz razloga što se na jednom uzorku mogu provesti sve potrebne analitike mlijeka.
3. Jedini ispravan za rješavanje prigovora na analitiku mlijeka od strane ili mljekara je pismeni prigovor SLKM-u. Nakon toga SLKM je dužan komisijski na sabirno mjesto i utvrditi opravdanost prigovora. Komisija se sastoji od predstavnika predstavnika mljekare i djelatnika HSC-a. Komisija se formira za svaki posebno. Ukoliko
se utvrdi da je prigovor opravdan, analiza ulazi u prosjeka kvalitete mlijeka, a osoba zadužena za uzorkovanje mora ponovnu obuku i osposobljavanje za uzimanje uzoraka mlijeka.
4. Veliki problem komunikacije sa proizmlijeka je telefonsko rješavanje pritužbi, upita i bar kod naljepnica. Prigovori u dijelu telefonskog kontakta su opravdani ali ih nije riješiti na drugi nego je to slanje prigovora, upita ili narudžbi pismeno. Telefonske linije stalno su otvorene ali je broj zaposlenika (3) koji mogu komunicirati na pismeno
SLKM-u, a udruge nastojati sistematizirati upite te ih dostaviti s potpunim podatcima o putem fax-a ili e-maila u SLKM.
5. SLKM nakon svakog ulaza uzoraka u toku mjeseca izvještavati prerao broju uzoraka koji su došli, kao i o imenu koji nisu uzorkovanjem kako bi se na terenu moglo reagirati i obuhvatiti uzorcima sve mlijeka.
6. Uputa za uzimanje uzoraka mlijeka mora se potpuno provoditi na terenu. Nadgledanje uzimanja uzoraka mlijeka trebaju obavljati i predstavnici mljekara. U da su nepoštivanja upute, korisnici usluga dužni su pismeno obavijestiti laboratorij o konkretnom Mljekare se obvezuju provesti sustav uzorkovanja u dijelu ispunjavanja predatnica na sabirnom mjestu i na vozarskim linijama robnim Od 01. SLKM obavljati analizu uzoraka mlijeka koji dolaze bez pravilno popunjene dokumentacije.
7. Zbog pojedinih problema pri ju uzoraka mlijeka SLKM napraviti uputu za uzoraka mlijeka, te je proslijediti korisnicima posebno za svaki uzorkovanja (vozarske linije, robni sabirna mjesta). Mljekare su dužne prijavljivati svaku promjenu robnih i pro-
koji su na vozarskim linijama kako bi im se izradile i posebne naljepnice preko
8. Sustav kontrole rezidua u mlijeku primjenjivat se do uspostave hladne linije prema proceduri. Sve mljekare obavezne su poštivati dobivenu proceduru, te vršiti redovna uzorkovanja mlijeka i dostavu u SLKM. U potrebe dodatnih objašnjenja vezano za rezidue kontaktirati SLKM.
HSC podatke o broju somatskih stanica i prisustvu rezidua u mlijeku veterinarskim inspektorima veterinarskom institutu redovito.
10. Postoji dodatnih kontrola mlijeka u SLKM. Dodatne kontrole mogu se vršiti na analitiku mlijeka (kemija, mikrobiologija, somatske stanice). U svrhu poboljšanja menagmenta na farmama, u SLKM ' se može kontrolirati i sadržaj UREEu mlijeku. Korisnici usluga mogu prema svom zahtjevu ostvariti dodatnih kontrola mlijeka.
11. Na sastanku su iznešene i nove inicijative vezane uz Uredbu o ciljnoj cijeni mlijeka. Predlaže se promjena, u dijelu regulacije prisustva rezidua i dodane vode u mlijeku.
U druge predlažu da se razmotri minimalne cijena mlijeka u Uredbu o ciljanoj cijeni svježeg sirovog mlijeka.
Svrha i cilj ovakvih sastanaka je da se odnosi u kompleksnom sustavu te pojedino unaprijedi, da se sustav prilagoprema zahtjevima korisnika koliko je to
Sastanku su prisustvovali i predstavnici Povjerenstva za sustava kontrole mlijeka je predsjednik dr. I. (MPŠ) koji su aktivno sudjelovali sa svojim prijedlozima. Provedba ovih i odgovornosti sudionika sustava za provedbu pojedinih dijelova sustava uveliko unaprijediti sustav a time i vjerojatno zadovoljstvo korisnika usluga SLKM. Mljekarski list 02/2004.
VINOGRADA - Pavle Lovak - pita
Posjedujem 12 krava i nalazim se u velikim jer sam zbog prošlogodišnje suše ostao bez hrane za moja goveda. Imam oko 20 jutara pod travom i djetelinom, ali se sve osušilo i uvenulo tako da sam ostao bez osnovnih krmiva za moja goveda. Imao sam posijano nešto soje koju sam morao zeleno pohraniti kravama (što sad ostaje kao problem zbog premije). Nemam ni silaže i sad mi je ostalo samo nešto i slame, kukuruza u klipu i kukuruzovine. Molim za savjet kako u takvim prilikama krave koje su gotovo potpuno ostale bez mlijeka zbog nedostatka hrane?
Odgovara - dr. se. Stjepan Feldhofer: Situacija je zaista vrlo teška, posebice jer ste nam se kasno javili, i teško je ponovo vratiti izgubljeno mlijeko zbog gladovanja krava. da u sadašnjim prilikama, a prema Vašim navodima, upotrijebite kukuruzovinu ili slamu kao osnovni krmni obrok, a kukuruzni klip (kukuruz s za izradu dopunske krmne smjese. (Tablica 1 a i b)
Tablica 1: Krmni obrociza muzne krave
a) na dan- po kravi
Sirovine ki! Sadrži I!
Kukuruzovina(suha) 6,0 Suhetvari 15680 ¾uST
Kukuruzniklio(suhi) 10,0 Sir. 1992 12,70
Suncokretove (32%SP) 2,0 Sir.vlaknine 2920 18,62
BenuralS (ekv.115%SP) 0,2 Sir.masti 550 3,51
Ukupno 182 Kalcija 40 0,25 Fosfora 50 0,32
Energetskahranid. vrijednostu kg
Ib)
H.j 14,7 o,94 I MJNEL 98,736 6,297
Sirovine ki! Sadrži g -
Kukuruzovina(suha) 4,0 Suhetvari 15330 ¾uST
Kukuruzniklip(suhi) 10,0 Sir. 1988 12,97
Dehidriranalucerna 2,0 Sir.vlaknine 2710 1767
Suncokretove (32%SP) 1,5 Sir.masti 526 3,43
BenuralS (ekv.115%SP) 0,2 Kalcija 52,5 0,34
Ukupno 17,7 Fosfora 45,9 0,30
Energetskahranid. vrijednostu kg
H.j. 14,62 0,95
I MJNEL 94,536 6,167
Kukuruzovinu (ili slamu) treba sana dužinu 3 do 4 cm i davati krmnih obroka koji se trebaju sastojati od izmiješane smjese mljevenog kukuruznog klipa, suncokretove dehidrirane lucerne i Benurala S. Navedenu krmnu smjesu treba davati podijeljena na dva obroka.
Posebno treba pripaziti da se ne daje pljesniva kukuruzovina, a kukuruzni klip. Potrebnu kukuruznog klipa treba (zbog opasnosti od razvoja plijesni) svakodnevno svježe samljeti i neposredno prije hranjenja izmiješati s drugim sirovinama. U krmnim obrocima nedostaje minerala kalcija (oko 20 - 30 g!dan po kravi), pa i fosfora (oko 5-10 g/dan po kravi), kao i nekih drugih mikrominerala i vitamina, pa je potrebno svakoj kravi davati još 100 do 150 g/dan mineralno - vitaminskog dodatka (premiksa).
Krmni obroci su po predpostavljenoj hranidbenoj vrijednosti krmiva za krave muznosti do 15 litara mlijeka na dan, što je iznad muznosti Vaših krava. S tim treba pokušati poboljšati oslabljenu kondiciju i muznost krava. ako postoji nabave melase, dobro je kukuruzovinu ili slamu politi prilikom hranjenja melasom razris 3 - 4 litre zagrijane vode, jer poboljšava loš okus i probavljivost ovih krmiva.
Krmne obroke može se i u kombinaciji sa svježirp. pivskim tropom (daje se do 10 kg/dan po kravi), odnosno vlažnim (sirovim) repinim rezancima (do 20 kg/ dan). Isto se može kvašenjem 2 do 3 kg suhih repinih rezanaca u vodi. Ova krmiva mogu utje·cati na povemlijeka.
Krave dobivaju ovim sustavom hranidbe uglavnom samo suha voluminozna krmiva, i treba upozoriti na uredno i dostatno napajanje krava vodom. S obzirom da nemate automatske pojilice, a zimi krave piju manje vode, kravama tr~ba ponuditi više puta dnevno blago zagrijanu pitku vodu. Muzne krave treba uvijek poticati na uzimanje što vode, jer je osnovna u metabolizmu i za proizvodnju
list 02/2004.
MLIJEKO
od tanne cio •Qelrare
U izdanju Hrvatske mljekarske udruge, tiskana je knjiga "Mlijeko od farme do mljekare" autora Jasmine Havranek i Vlatka uvaženih redovitih profesora Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Objavlji-vanje tog udžbenika odobrio je Senat u Zagrebu, Senat J. J. Strossmayer u Osijeku i Senat u Mostaru, a njezinom izdanju potpomoglo je Ministarstvo znanosti i tehnologije i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske. Potpora koju je knjiga dobila i opsežnost tema koje govore sami za sebe s kolikom željom je prvi udžbenik takve vrste objavljen u Hrvatskoj. Knjiga se sastoji od ali povezanih 14 poglavlja. Sva poglavlja u knjizi napisana su u formi odvojenih podpoglavlja u kojima su tematske jedinice, na jednostavan i opisane te se mogu kao zasebne cjeline, što je i odlika svakog dobro napisanog udžbenika. U opisu pojedinih tema autori se koriste najnovijim referentnim podatcima i vrlo dobro odabranim fotografijama te vrhunskim crtežima. U uvodnom prvom poglavlju je predstavljena i sva složenost proizvodnje mlijeka. Radi lakšeg i jednostavnijeg tematskih jedinica u knjizi poglavlje žlijezda - vime" uz detaljan opis i funkcije žlijezde, koncizna opisuje sekreciju sastojka mlijeka. Kako proizvoditi, kako kontrolirati i kako pogrješke mlijeka na putu od farme do mljekare opisana je u poglavljima 3, 4, 5, 6, 11 i 12, s i korisnim informacijama. Iz razloga što je upala vimena najskuplja bolest u proizvodnji mlijeka autori su dva opširno napisana poglavlja posvetili prepoznavanja i dijagnosticiranja upale vimena.
Autorski pristup i raznolikost tema u knjizi: "Mlijeko od farme do mljekare" svrstavaju taj udžbenik u izvrstan studentski udžbenik i nezamjenjivu literaturu za u praksi. Knjiga je izvrstan izvor u organiziranju edukativnih i radnih seminara za sve mlijeka.
Knjiga se može kupiti ili u Hrvatskoj mljekarskoj udruzi, Hica 31/III, Zagreb (tel/fax:. 01/ 48 33 349; e-mail: hmu@zg.htnet.hr), kao i na Agronomskom fakultetu, u Zagrebu, Zavod za mljekarstvo, Svetošimunska 25 (tel. 01/ 23 93 848). Cijena knjige je 250,00 kuna.
STADO
Piše: mr.sc. Mato
upravljanje - reprodukcija - zdravlje
upravljanim stadima uvijek postoji
KAO PARTNER
lako su mlijeka u svojoj proizvodnji samostalni, ideja njima je timski rad ili partnerski odnos sa širim spektrom iz proizvodnje kojom se bave. Današnje profitabilno upravljanje stadom zahtijeva pouzdanu u svim segmentima proizvodnje s posebnim naglaskom na uzgoj, higijensku proizvodnju mlijeka, hranidbu i preventivu od bolesti. pojave problema.
FARMER ILI MLIJEKA
KAO POSLOVAN
Rezultat proizvodnje pokazatelj 1e uspješnosti ili neuspješnosti, odnosno dobiti ili gubitka proizvodnje. Stoga je samostalno vlastitih rezultata znaca1no za farmerovu sveukupnu profitabilnost, a time i opstanak njegove proizvodnje.
gledano, dok god farmer svojom proizvodnjom ostvaruje dobit, treba broj proizvodnih jedinica ili krava ali onoliko koliko može uspješno držati pod kontrolom. U pojedinim proizvodnog stada je nekim drugim npr. obradivih površina kojima farmer raspolaže.
Ukoliko se proizvodno stado a farmer nije u cjelokupnu proizvodnju držati pod kontrolom, i onaj mali broj grla koji je višak u stadu može uzrokovati gubitke cjelokupne proizvodnje. Po jednoj kravi gubitci mogu biti i mali, ali umnoženi s ukupnim brojem grla u proizvodnom stadu mogu stvoriti vrlo velik ekonomski gubitak. Farmer mora neprestano pratiti svoje proizvodne rezultate da ne bi došlo do nekog koji može negativan ekonomski efekt.
UZGOJ MOŽE BITI PROBLEM
Normalna reproduktivna sposobnost mlistada posebno je Nedjelotvorna reprodukcija stada u ukupnoj proizvodnji je vrlo veliki gubitak. Treba istaknuti da i u najbolje :llljPkm:~ki list
grla treba iz proizvodnje ukoliko ne postoji oporavka, dok manje ako postoji moguoporavka, treba držati izdvojene od stada sve dok se ne oporave do ekonomskog potencijala.
Kada farmer grla u proizvodnji, ako problem ne može sam riješiti, treba pratiti takva grla kako bi mogao prenijeti zapažanja i time mu pomogao u rješavanju problema.
Velik broj koji se pojavljuju u stadima privremenog je karaktera i farmeri mogu ponekad vrlo jednostavnim metodama sanirati problem upute
ŠTO JE NORMALNA UZGOJNA SPOSOBNOST?
Glavni u uzgoju je dob životinja koje ulaze u proizvodnju. mladih junica pokazuje prve znakove tjeranja u dobi od 8-9 mjeseci, ali najpovoljnija starost junica za pripust je u dobi od 16-17 mjeseci, odnosno da se prvi puta otele u dobi od 25-26 mjeseci. Pri tome se, osim dobi, treba imati u vidu i tjelesnu razvijenost. Pri prvom pripustu junice trebaju biti uzrasle 60-65% od tjelesne težine, a pri prvom telenju 80-85%. Mladi bikovi za reprodukciju su sposobni u isto vrijeme kad· i junice, ali maksimalni potencijal je od 20-24 mjeseca starosti bika.
Kada dosegnu potrebnu dob i razvoj, smatra se prihvatljivim da pri prvom pripustu uspješno bude 50-60% junica, dok preostale biti dijelom u drugom a manji dio u tjeranju.
Nakon prvog teljenja krava ekonomski je razmak od 13 mjeseci.
Perem i dezinficiram za mužnju za svega 2,00 kuna
- 70 gr. calgonit O u prahu ili - 10 lit. vode ljeti na 40°C ili zinu 50° -60°C - operem muzni
Zapamtite: sa 1 kg. bilo kojeg calgonitsredstva možete 14 puta oprati Vaš muzni dok sa kantom od 5 kg, koju kupite u Poljop. apoteci imate 70 pranja. Podijelite cijenu iz poljop. apoteke sa 70 pranja i dobit cijenu deterdženta potrebnog za jedno pranje muznog
I. Kršnjavoga 44, tel. 031/358-700; e-mail: lolita@os.tel.hr
ODRASLA KRAVA
Normalno tjeranje krava je svakih 19-23 dana i da traje u prosjeku 16-18 sati, a može se protezati od 6 do 36 sati. U manjeg broja krava javlja se tzv. «tiho tjeranje» a to su predebele krave i krave na vezu zbog premalo kretanja. Ipak, u broja krava znakovi tjeranja su a su nervozno ponašanje, skakanje na druge krave i dopuštanje da druge na njih, te prozirna rastezljiva vaginalna sluz. Ovulacija ili izlazak jajne stanice iz grafovog folikula nastupa 12-14 sati nakon prestanka vidljivih znakova tjeranja. Najuspješnija oplodnja: je osjemenjivanjem plotkinje pri kraju tjeranja.
ŠTO POMAŽE ILI
REPRODUKCIJU
USPJEŠNU
postoje glavna koja se odražavaju na cjelokupno stado što pomaže ili reprodukcijski kapacitet, a to su: hranidba, management stada, genetika i bolesti.
Hranidba. Hranidbeni programi farmi vrlo su nedostatni i za proizvodne i za reprodukcijske svrhe. Ipak, postoje i izuzetci iz prije spomenute tvrdnje. Na primjer, ukoliko se krava bori s ekstremnim vremenskim prilikama duže razdoblje, a ima dobar hranidbeni program, uzgojna sposobnost bit usporena. Kako nedostatna tako i previsoka hranidba može biti problem. Depoi masnog tkiva negativno na rasplodnu sposobnost. Prekomjerno nakupljanje masnog tkiva uzrokuju privremenu neplodnost kako ženskih tako i muških jedinki. Ipak, broj izostanaka tjeranja i drugih problema u uzgoju uzrokuje nepravilna hranidba. Management stada. Dobar farmer prepoznaje elemente menagementa stada. elementima smatramo hranidbu, pravovremena osjemenjivanje plotkinja, pravilan remont stada, adekvatnu njegu i smještaj, preventivu bolesti, proizvodnih rezultata te suradnju sa osobljem. pogrješkama smatraju se: loše zapažanje tjeranja, prerano osjemenjivanje krava nakon teljenja, neprimjenjivanje kontrole nakon osjemenjivanja i pokušavanja oplodnje krava koje imaju neki reprodukcijski Genetika. raspoloživo
IZ HRVATSKOG CENTRA
Mljekarski fi,st 02/2004-.
ponajprije putem servisa za umjetno osjemenjivanje naziva se i «snaga bika». Pod tim se ne podrazumijeva prirodan pripust bika. Progeno testirana dokazani bikovi, raspoloživi za umjetno osjemenjivanje, dobar genetski potencijal potomstva. pozitivnih svojstava odražava se kroz reprodukcijsku uspješnost, rast i razvoj, proizvodnju mlijeka i druge poželjne osobine.
Bolesti. Virusi, plijesni i bakterije uzrokuju probleme u uzgoju. bolesti vrlo lako se može kontrolirati i po potrebi riješiti nastale probleme suradnjom sa osobama.
Infekcije genitalnih organa, koje uzrokuju spomenuti izazivaju razne abortuse, ponovljena tjeranja nakon osjemenjivanja, izostanke estrusa tjeranja, nenormalne vaginalne iscjetke i drugo. Takve infekcije može prenijeti bil<, ali da se u u stadima primjenjuje umjetno osjemenjivanje, vrlo put širenja infekcija je s krave na kravu.
ŠTO AKO KRAVA NIJE OSTAIA
Ukoliko junica ili krava nije ostala nakon dva ili tri osjemenjivanja treba ju pregledati veterinar jer možda plotkinja ima neki vlastiti problem ili u gorem može biti prva krava u stadu u koje se pojavio visoki stupanj infekcije. Pri pregledu veterinar treba dijagnosticirati i pokušati riješiti problem.
Neizbalansiranost hormona u organizmu krave vrlo je a se odražava izostajanjem tjeranja, nepravilnim tjeranjima ili pojavom Od drugih treba istaknuti infekcije maternice.
Bez obzira o kojem se razlogu radi, nesposobnost plotkinje da ostane može biti prvi znak koji možda ukazuje da se u stadu pojavio puno problem.
ILI DIJAGNOSTICIRANJE
Dobar management stadom podrazumijeva rutinska u junica 30-40 dana nakon osjemenjivanja, a krava nakon 60-70 dana.
Redovno prakticiranje je nužno. Neke plotkinje su ostale i u njih se
ne javlja tjeranje, dok neke od njih nisu ostale niti se pojavljuje tjeranje. Nadalje, u nekih plotkinja može do ploda iz mnogo razloga, dok manji broj plotkinja ali se i tome javlja tjeranje. i proizvodnih rezultata krave može se dobiti puno informacija o reproduktivnoj povijesti ali i stupnju reprodukcijske uspješnosti nekog stada, odnosno uspješnosti farmera.
UMJETNO OSJEMENJIVANJE
Kroz umjetno osjemenjivanje farmer može koristi u uzgoju vrhunske bikove koje ne može posjedovati na svojoj farmi. gledano, glavni razlog za primjenu umjetnog osjemenjivanja je napredak koji je osjemenjivanjem plotkinja dokazanim genetski bikovima. U to rezultira visokoproizvodnim koje su poželjne u proizvodnji mlijeka. Od drugih razloga treba istaknuti manji trošak proizvodnje i bolja kontrola širenja bolesti.
Umjetnim osjemenjivanjem u istim uvjetima postižu se isti rezultati osjemenjivanja kao i prirodnim pripustom. Mnogi strani farmeri neke krave na svojim farmama nazivanju «problekravama" jer ostaju u drugom tjeranju, 5-8% junica uzgojenih za remont stada su sterilne a u stadu 10-20% krava ima neki od reprodukcijskih problema.
ZNAKOVI TJERANJA
krava u vrijeme tjeranja je nervozna, proizvodnja mlijeka je smanjena, stidnica zacrvenjena a iz nje se cijedi prozirna i rastezljiva sluz. Najbolji znak tjeranja je ako krava nije na vezu a stoji kada ju druga krava. Ukoliko farmer znakove tjeranja zapazi ujutro, kravu treba osjemeniti a ako se znakovi tjeranja zapaze kravu treba osjemeniti ujutro drugog dana. Ukoliko krava 12 sati nakon osjemenjivanja i dalje pokazuje znakove tjeranja i stoji, treba ponoviti osjemenjivanje.
Pravilo je da kravu treba uvijek osjemenjivati pred kraj tjeranja. Ukoliko je prerano osjemenjena, spermiji mogu uginuti dok ne do ovulacije, odnosno dok jajna stanica ne iz grafovog folikula. Suprotno, ukoliko je osjemenjena prekasno, može uginuti jajna stanica dok
spermiji do nje. U oba krava jer nije došlo do spajanja muških i ženskih spolnih stanica, tj. spermija i 1a1ne stanice.
HRANIDBA
Treba se prisjetiti da hranidbeni programi farme mogu biti dostatni za održavanje proizvodnje i zdravlja krava, ali da su nedostatni i za reprodukcijske svrhe.
Neophodne komponente obroka su Voda. Krave u laktaciji trebaju 3-5 litara svježe vode na svaki kilogram proizvedenog mlijeka. Ukoliko potrebe za vodom nisu podmirene smanjit se proizvodnja mlijeka. Mlada grla koja još nisu u proizvodnji, a težine 350-450 kilograma, trebaju 75-80 litara vode svaki dan.
ProLeini su u visokokvalitetnim leguminozama i u koncentratnim pripravcima. Dijelimo ih na sirovi i probavljivi protein, a oba su mjera za sadržaja proteina u obroku. Probavljivih proteina je otprilike 3 / 4 od ukupnog sadržaja proteina u obroku.
Minerali imaju veliku ulogu u plodnosti. Proizvedena krma ne sadrži dovoljne minerala ni pravilan odnos kalcija i fosfora, a krmi nedostaju i mikroelementi ili tzv. elementi u tragovima. Stoga u obrocima trebaju biti redovito zastupljeni gotovi pripravci izbalansiranih mineralnih mješavina za potrebe krava.
Vitamini. Dijelimo ih na vitamine topive u vodi i vitamine topive u mastima. Vitamini topivi u vodi su vitamini B kompleksa i C vitamin. Goveda podmiruju potrebe za njima iz krme ili ih sintetiziraju mikroorganizmi buraga. Vitamini topivi u mastima su A, D, E i K vitamin. Vitamine A, D i E treba davati obrokom, a vitamin K sintetizira se u buragu.
Ugljikohidrati i masti. Ove komponente su i u voluminoznoj i u koncentriranoj krmi. Obje su izvor energije i vrlo za odvijanje normalnih fizioloških procesa u tijelu te za proizvodne svrhe.
Za maksimalnu proizvodnju i uzgojnu sposobnost, obroci moraju biti dostatni, izbalansirani i dostupni svakom grlu.
USPJEŠNOST U UZGOJU
Za održavanje ili uzgojne uspje-
šnosti stada nužno je u praksi obratiti pozornost na
• farmer mora pratiti proizvodne rezultate svojeg stada,
• za vrhunske proizvodne rezultate farmer treba sa institucijama,
• proizvodnja mlijeka sastoji se od velikog broja komponenti koje su usko povezane,
• u bilo kojoj komponenti proizvodnje može uzrokovati manje ili gubitke,
• za osjemenjivanje plotkinja koristiti dokazana genetski superiorne bikove,
• junice treba osjemenjivati u dobi i uzraslosti,
''-'
·@i U Hrvatskoj je organmrana proizvodnja mesa i kravljeg mlijeka u 110 000 obiteljskih poljoprivrednih gospo- o N darstava, od kojih se oko 61 000 bavi trž;,i nom proizvodnjom kravljeg mlijeka. Proiz..: '1'::: vodnjom i isporukom mlijeka pretežita se bave mala, nerazvijena obiteljska gospo;.; darstva. Do 10 litara mlijeka '"' ii:: godišnje u otkup 52 119 ili 50,89% od ukupnog broja, a godišnje za tržište svega 3 412 litara po jednom ili dnevno 9,35 litara mlijeka. lako je ova grupa najbrojnija (85,44 %), u ukupnom otkupu mlijeka participira sa (samo) ukupno otkupljenih 50,89 %
U govedarskoj proizvodnji naših obiteljskih gospodarstava posljednjih je desetak godina stalna potpora dohotka. Kada se ukupni dohodak mlijeka od 28,81 do 41,69 % dohotka po kravi, dohodak se odnosi i na oblike državne potpore i potpore industrije. Kako kod nas nema selektivnog pristupa u raspodjeli potpore mlijeka, a gospodarstva se razlikuju po
IZ HRVATSKOG CENTRA
• dijagnosticirati nakon osjemenjivanja,
• veterinar treba pregledati krave koje nisu ostale nakon dva ili tri osjemenjivanja, krave koje se ne tjeraju, krave koje se ne tjeraju u pravilnim vremenskim intervalima te krave u kojih se pojavio nenormalan iscjedak iz stidnice,
• ukoliko se pojavi utvrditi razlog
• utvrditi razloge zaostajanja posteljice ili ploda tijekom
• hranidbeni programi moraju podmirivati sve potrebe grla,
• higijena cjelokupne proizvodnje mora biti na najboljoj razini. :J
GOSPODARSTVO
Wffi1®)
svojim proizvodnim i ekonomskim obilježjima, je i njenog djelovanja na gospodarski položaj Velik broj malih za našu proizvodnju s manjom od 3 litara po grlu) ostvaruje manje poticaje, pa time narušava svoj gospodarski položaj i razvojne u odnosu na velike i dobre prokoji djelotvorno iskorištavaju proizpoticaje i kreditne linije za gospodarske i razvojne sposobnosti. Prema podatcima iz anketnog proizvodnih i ekonomskih rezultata odabranih obiteljskih gospodarstava, te podataka LURA d.d., ocijenjen je gospodarski položaj mlijeka u razdoblju od 2000. do 2002. godine. mlijeka grupirani su prema predanim godišnjim mlijeka u 4 razine (do 10 litara, od 10 do 30 od 30 do 50 i preko 50 litara). U pojedinim skupinama odabranih gospodarstva provedena su dubinska anketiranja kapaciteta i proizvodnje radi detaljnije i pouzdanije kalkulacije proizvodne cijene mlijeka.
Mljekarski list 02/2004.
Kao osnovni elementi za ocjenu gospodarskog položaja mlijeka uzeti su ostvareni prihodi, dohodak i dobitak po muznom grlu i gospodarstvu, a posebno je analiziran utjecaj nekih važnijih mjera državne potpore, kao što su poticaji za mlijeko i grla, te uzgoj krmnog bilja. Isto tako, ispitani su utjecaji povlaštenih kreditnih linija za okrupnjavanje posjeda, nabavu muznih grla, muzne opreme i izgradnju objekata farme. S obzirom na strukturu mlijeka u nas ispitivana su gospodarstva razina godišnje proizvodnje mlijeka (od 10 do 50 litara).
Velika odstupanja prihoda, dohotka i dobitka mlijeka po muznom grlu u ispitivanim gospodarstvima na da mnogi, relativno mali nisu iskoristili financijske poticaje za proizvodnju mlijeka.
Kalkulacije su prema cijenama u 2002. godini. Osnovna cijena mlijeka promatranih gospodarstava je 1,798 kuna po litri, državna premija za mlijeko je 0,635 kn po litri (na od strateške važnosti je 1,04 kuna po litri), a ostvariva premija mljekare 0,20 kuna po litri. Za gospodarstva na bazi 40-50% površina pod poticajima je državni poticaj za proizvodnju žitarica (1.250 kn/ha), a poticaji za grla na od strateške važnosti su 300 kuna po grlu.
Od ukupno 28 715 gospodarstava samo 310 ili 1,08 % predaje u otkup godišnje više od 50 litara mlijeka. Do 10 litara mlijeka godišnje 22 562 gospodarstva ili 78,57 %. posjeda gospodarstava je nešto od 5,9 ha s 3,63 grla po gospodarstvu. prodaja mlijeka po gospodarstvu je 7 686 litara ili 2 119 litara po kravi. Skupina od 3,34% gospodarstava predaje više od 30 litara mlijeka muznost iznad državnog prosjeka. U skupini od 30 do 50 se proizvodi 3 508 litara, a u skupini iznad 50 litara proizvodi se 4 451 litra mlijeka po muznom grlu.
Po muznom grlu gospodarstva posjeduju 57,91 kuna osnovne imovine.
Pritom se u gospodarstvima koja predaju do 10 litara mlijeka ostvaruje najniža muznost sa
Tablica 1: Pregledpoljoprivrednihkapaciteta i proizvodnjeu gospodarstvima
Opis Broj Ha Krava/gosp. Prodaja Mlijeko/ /gosp mlijekaIii. krava
Izvor: Anketa znaca1no imovine od gotovo 69 kuna. Proizvodnja mlijeka po grlu se kako se po skupinama predane u otkup uz istovremeno smanjenje vrijednosti osnovne imovine po grlu. Ovo pokazuje porast iskorištenja muznih grla i bolje korištenje ukupne 1movme u gospodarstvima koja posjeduju broj grla.
Tablica2: Vri/ednostosnovneimovinei proizvodnja mlijeka po grlu
Opis Broj-r VrijednostimovineProizvodnja kuna mlijekalitara <10 000 22 562 68,92 1 474
10 001-15000 2 735 47,14 2 295
15 001-30000 2460 42,45 2 761
30 001-50000 648 42,34 3 508
>50 001 310 40,79 4 451
UKUPNO 28 715 57,91 2 119
Izvor: Anketa Prema pros1ecn1m prodanim po skupinama su ukupni prihodi, te cijene proizvodnje mlijeka. Prema prihodima i bruto marži u skupinama do 30 litara jasno je da se iz proizvodnje mlijeka ne može ostvariti puna egzistencija gospodarstva
Tablica 3: Proizvodnjamlijeka, prihodi, troškovii dohodak po gospodarstvu (U litrama i kunama)
Opis <10000!10001-1500015001.3000030001.50000>50001
Proizvodnjamlijeka Iii. j 4 2m I 13064 21740 40046 i93330
Prodajamlijeka-Iii. I 3 833 12096 20318 37252 187143
Ukupniprihod • kuna 14111 43887 71924 129579 002394
ProizvodnacijenamlijekapolttriI 3,55 2,23 2,06 1,77 I 1,74
Brutomarža 9454 30060 48269 87464 191510 1.211 I
Bezamortizacije
Proizvodnacijenamlijekalitri 1,14 I 1,16 1,13 1,27
Izvor: prema anketi
s pretpostavljena dva uvjetna radnika, odnosno radno aktivna
S porastom prodanog mlijeka po skupinama smanjuje se cijena. Pritom se bilježi porast prihoda od porasta troškova, odnosno brži pad proizvodne cijene. Gospodarstva s predanih više od 10 litara mlijeka u otkup ostvaruju cijenu ispod cijene u nas, pa se može da predstavljaju donju granicu na kojoj nije narušen gospodarski položaj, odnosno opstojanje gospodarstva. Proizvodna cijena na razini 1,74 kn i 1,77 kuna po litri u gospodarstvima koja predaju od 30 do 50, te preko 50 litara mlijeka punu efikasnost poslovanja s obzirom na osnovnu prodajnu cijenu mlijeka. Poticaji kao potpora dohotku predstavljaju dobitak u ovim skupinama
proizvodnu cijenu na temelju varijabilnih troškova, odnosno bruto maržu, gospodarski položaj svih proizvoje vrlo povoljan. proizvodne cijene više su nego dvostruko manje od Zbog boljeg proizvedene litre mlijeka troškovima proizvodnje i amortizacijom (odnosno ukupnom imovinom po litri mlijeka) u skupinama od 10 do 50 litara ostvarene su najniže proizvodne cijene. Kako nedovoljno korištenje kapaciteta u prvoj skupini itekako na cijenu proizvodnje, u uvjetima bez troškova amortizacije cijena proizvodnje je niža nego u gospodarstvima
skupine s predanim Ovo je ponovljeno u istraživanjima.
Tablica 4: Proizvodnjamlijeka i struktura prihoda po muznomgrlu (U litrama i kunama)
Troškoviproizvodnjemlijeka
Izvor: prema anketi
Utjecaj promatranih mjera potpore na gospodarski položaj i proizvodnje mlijeka u našim gospodarstvima može se vidjeti prema podatcima u tablici 4. Ukupni prihodi promatranih skupina se od 5.427 do 15.444 kuna po muznom grlu. Pritom se od osnovne cijene mlijeka ostvaruje od 3.288 do 9.925 kuna, a od 2.140 do 5.519 kuna se ostvaruje iz sredstava poticaja. Poticaji od mljekare predstavljaju od 13,70 do 16,12% ukupnih poticaja, državni poticaji od 83,88 do 86,30% ukupnih poticaja. S porastom proizvodnje mlijeka po skupinama smanjuje se udio poticaja u ukupnim prihodima (sa 39,42% na 35,73%), pri raste utjecaj poticaja od mljekare na ukupne prihode, a smanjuje se utjecaj državnih poticaja. Ovo kretanje strukture poticaja proizlazi iz povezanosti premije mljekare isklju- ""''-"'"'""'
Grafikon 1: Razlika prihoda od mlijeka po skupinama gospodarstava
i i~, i ~QW ! 400'0 ;;~ o 1000}-1'5 00!: 13001-JOf'H)O 3000t,,OOO(l li;l!'\t.\1'lii\l.l.>!,iffi~~ .i..-.<lo~... tQI\\ !;!~~- l'k""~•G..0., i'I',,. I el)~\<!>'l\i\ ~~~<;,\~!;>~ Izvor: prema anketi
Otkrit Vam tajnu kvalitete moga mlijeka!
Moj vlasnik za održavanJe muzilica, mljekarskih kanti i ostalih posuda koje dolaze u dodir s mlijekom koristi:
C oUvjerite se i vi u njegovu
KAKO? Ukratko vam objasniti:
• predispiranje: poslije svake mužnie provesti 1sp1ran1epotapan1em rnuznih 1ed1rnca po u mlaku vodu; oostraniti grublje nakupine Napomena: 1spiran1e ne provodit, vruccm vodom da ~e do koagulaciJe kazeina te da se lakše isplahne emu1z1Ja.
- pranje i dezinfekcija: u 1O litara tople vode otop1t1 100 do 150 g
BIS-a C 5330 (5 - 8 jušnih žlica ih 3;4 U pnpremlJenu otopinu potopiti muzne jedinice , po potrebi odstraniti nakupine
U ponudije nekolikotipovagumenih i PVCcijeviovisnoo namjeni i potrebi:
• Cijevizaprotokodpadnihvoda(fekalije),pretovarzrna(kukuruz,pšenice i sl.), za i otprešivanje,zaparui vodudo 210C.
• U promjerimaod 10mmdo 150mms radnimtlakomod6 barado20bara.
uz proizvodnju mlijeka koja bilježi rast po grlu u analiziranim skupinama
Ovako visok udio poticaja u ukupnim prihodima ukazuje koliko je utjecaj potpore na dohodak mlijeka u nas.
Zanimljivo je promotriti, uvjetno gubitke odnosno neiskorištene gospodarstva s proizvodnjom mlijeka manjom od 50 litara jer nedovoljno koriste proizvodni potencijal muznih grla. U našim uvjetima se s genetskim potencijalom od 5,50 litara za grla simentalske pasmine, a u skupini s proizvodnjom mlijeka proizvede se oko 4,45 litara mlijeka. neiskorištene prihode skupina s manjom proizvodnjom u odnosu na ovu, vidljivo je da se godišnje po
MLIJEKORASTENAPOLJU, AMUZEU ~AJI
muznom grlu iz osnovne cijene za mlijeko «gubi» od 2.103 do 6.637 kuna prihoda. Od državnih poticaja ne ostvaruje se od 952 do 2.784 kuna pr'ihoda, a od premije mljekare od 189 do 595 kuna. Jedan od razloga zašto u anketiranim gospodarstvima (s manjom proizvodnjom mlijeka od 15 litara) ovi «gubitci» nisu dovoljna motivacija za promjene u tehnologiji proizvodnje i porast proizvodnje mlijeka po grlu. Sada je pokazana cm1enica da je gospodarski položaj i malih osiguran na temelju potpore dohotka u obliku državnih poticaja i ekstra poticaja mljekarske industrije. Ovo je uzrokovano sadašnjim lošim stanjem proizvodnje u kojemu je stalni manjak mlijeka u preradi.
RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA
Naš moto za Suvremena organizacija i maksimalna proizvodnja na svakom OPG-u
Tijekom 2004. godine još više se zaoštriti privredno ekonomski odnosi. Bit veliki pritisci na uvoza poljoprivrednih proizvoda, zatim na cijene roba i usluga. Podizanje standarda i infrastrukture, da bismo imali ono što imaju i drugi unutar Europske Unije, zahtijeva i od nas mnogo više rada i daleko bolju organizaciju. Neki bolje ti je na posao pa biti gospodin. Ali budi ti u gradu sada više gospodin sa 1.500 do 2.000 kuna a ni za posao više ne možeš biti siguran i za se na birou rada. Ako imaš svoje imanje, radiš na svome - svoj si gazda, siguran za svoj posao i svoju
Ako za mlijeko dobiješ recimo 8.000, 10.000 ili 12.000 kuna i više, nije ti to tako neka velika proizvodnja. Mlijeko kao izvozno uvozni proizvod jer Hrvatska još uvijek mlijeko uvozi, a uvozit ga još izvjesno vrijeme. Za tih 8.000 kuna, trebaš oko 2.960 litara mlijeka, za 10.000 kuna oko 3 700 litara, a za 12.000 kuna 4 440 litara mlijeka, i to samo ako je po 2,7 kuna. Sve što je iznad 2,7 kuna po litri dobro je došlo. To je dnevno 98 litara, 123 litre ili 148 litara. One mlijeka koji primaju 25.000, 30.000, 40.000, do 60.000 ni spominjati, a na županije ima ih iz godine u godinu sve više. Ovi mlijeka spadaju u manje ili poduzetnike. Jedan od takvih je i nama dobro poznati i više puta spominjani Josip iz Molvi. 1995. godine (na nagovor poljoprivrednog savjetnika) kreditom i izgradnjom lauf staje sa 27 ležišta. 2002. i 2003. godine prihod od mlijeka koje daju 33 krave je do 60.000 kuna. Sada, 2004., Josip i njegova obitelj više biti mlijeka, poduzetnici u proizvodnji mlijeka. Poljoprivredni savjetnik na pri-
mjeru i drugih, educira i nagovara ih da i oni što prije izgrade «lauf staje» uvijek istu kako bi bilo dobro proširiti staju za još 20 do 30 krava. Dosadašnja ocjena razvoja proizvodnje mlijeka na OPG-u je izvrsna, a kada staju prošire za još 20 do 30 krava, ocjena biti još bolja, odnosno prihod od prodanog mlijeka mogao bi biti 100 000 i više kuna. Kod Mladena u Koprivnici smo s razradom razvojno_g programa 1999. godine. U štali su bile 2 krave, kreditom je kupljeno još 5 junica na aukcijskoj prodaji, a proizvodnjom mlijeka je nakon teljenja junica 11. mjeseca. U 12. mjesecu 2003. godine «doguralo se» do 200 litara mlijeka dnevno od 12 krava, a tijekom od 13 krava preko 200 litara dnevno. U se oteliti još 4 junice, a 4 krave - zbog proizvodnje ispod 20 litara - iz proizvodnje, tj. prodati. Do kraja 2004. godine planira imati 20 krava iz vlastitog uzgoja. Od kupljenih 5 junica na aukcijskoj prodaji 1999. do sada, zbog niske proizvodnje su 2 krave, sada biti još 2, a zamijenit ih prvotelke bez obzira što kredit još nije Tako od tih 5 junica kupljenih na aukcijskoj prodaji ostati u proizvodnji samo 1 krava koja daje dnevno u vrhu laktacije svega 20 litara. Sve su krave nakon prve, druge i laktacije jer nisu podigle do 20 litara dnevno. Ovo je selekcija, iako po pravilima
RAZMIŠLJANJE TERENSKOGAGRONOMA
prilikom kreditiranja i kupnje uzgojno valjanih junica na aukcijskim prodajama, kupljeno grlo ne bi smjeli prodati prije negoli otplate kredit. Eto, pravila su zato da se krše, iako u pravilima ne piše da kravu nedovoljno visoke proizvodnje možemo ili ne i prije otplate kredita Sve prvotelke, od ovih krava, imaju proizvodnju od 20 do 25 litara dnevno u vrhu laktacije. Eto, ovo je selekcija u praksi i tako se treba provoditi. Što se proizvodnje mlijeka, Mladenov plan je još ovog minimalno 6 600 litara mlijeka ne manje od 220 litara dnevno, a do kraja godine biti i više ako riješi smještaj za sve prvotelke. Ne bude li proširenjem staje u štagalj dovoljno mjesta za sve krave, Mladenov poljoprivredni savjetnik predlaže da krave koje ne može smjestiti u staju veže ispod kruške a one uz istu hranu davati i više mlijeka nego one u štali. Uspije li i izgraditi «lauf staju», Mladen ove godine za mlijeko dobivati negdje oko 15.000 do 18.000 kuna.
U razgovoru oko uzgoja ženske teladi, junica i krava, sjenaže, talijanskog i engleskog ljulja, štale, mlijeka i novca, veli mi Mladen:» Znaš li ti da sam ja u ulici. Kupam se dva puta dnevno: u jutro poslije mužnje i poslije mužnje.»
Eto, dobra štala i krave i gospodin. U gradu baš nema puno gospode koja se kupaju dva puta dnevno.
U proizvodnji mlijeka možemo, stvarno, govoriti o osobnom dohotku. Svaki mjesec zaraditi velika je prednost u odnosu na neke druge proizvodnje.
E, sada, tko je gospodin, a tko nije? Mnogi vole mlijeko i sir, pa i govedinu, ali staja im smrdi. Ima ih i sa sela koji imaju zemlje i dovoljno velika gospodarstva pa su ipak na birou rada ili negdje rade za 1.500 do 2.000 kuna. Oni su kao gospoda. Ne smrde po staji.
M!aden - razgovori prrj'enosiskustva na mlade m/1/eka
Mljekorski list 02/2004.
Neki novi manji mlijeka tek su 2002. ili 2003. od nule nabavom 5 do 6 junica. Poljoprivredni savjetnik ih educ:;a na manjim obiteljskim gospodarstvima. Kod Pere u Koprivnici
u staji je «kao u apoteki», a krave samo što ne nose ukrasne mašne oko vrata. U staji Mladena tolika je gužva da jedva krava, junica i ženske teladi.
Mladen kaže da je, proizvodnja mlijeka i uzgoj dobrih krava ozbiljan posao i nije za svakoga. se i to da neki uzmu kredit, kupe junice i misle med i mlijeko. Na kraju to završi psovkom i kravama i poljoprivrednom savjetniku i laboratoriju i svemu, a negdje i jamci da bi otplatili kredit. Takav je život i što mu možeš. Nekome idu dobro krave, nekome svinje, nekome i a nekome najbolje biro rada.
Krave su vrlo fina i precizna i kako vele Mladen i Pero, ako nisi u minutu, pomusti koju litru mlijeka manje.
Sve što pojede svinja = 1 kuna i manje.
Sve što pojede bik u tovu = 1 kuna i manje. Sve što pojede krava = 1,5 do 2 kune. Suvremena organizacija posjeda: je vrlo jednostavna i ona kaže sve, a 1 tržište nas iz dana u dan školuje. :J
KOZARSTVO
prof. dr. se. Boro • prof. dr. se. Vesna
Naši uvaženi profesori s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prof.dr.sc. Boro i prof.dr.sc. Vesna obradovali su nas i podarili svima nama izuzetno vrijedno djelo s kozarstva. Ono zasigurno osuvreme-niti i upotpuniti literaturu te zadovoljiti potrebu za kvalitetnim štivom s tog Malo je autora napisati tako vrijedno djelo, u vrijeme nepovoljno za izdavaštvo. Tim više se s nestrpljenjem izlazak iz tiska ove vrijedne knjige, obzirom da literature s tog gotovo da i nema.
Djelo je namijenjena prvenstveno studentima Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, koji u nastavnom programu teme iz kozarstva. Nadalje, koristit u praksi, nastav-nicima i u srednjim gospodarskim školama, ali istovremeno biti izuzetno štivo našim vrijednim koza.
Knjiga je sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži i tablice ovo djelo još preglednijim. Kvaliteti djela doprinosi i ukomponirana povezanost znanstvenoi informacija, što daje potpunog razumijevanja. Recenzirana je od strane naših eminentnih koji su u svojim vrlo pozitivnim ocjenama jedinstveni.
Kroz 16, slijedom poredanih poglavlja, je relativno brzo i lako usvajanje najvažnijih informacija o kozarstvu, kao jednoj od grana u 1. Uvod; 2. Privredno-ekonomska važnost koza; 3. Tipovi i pasmine koza u svijetu; 4. Namjena koza; 5. Uvijeti držanja koza; 6. Divlje koze i prilagodba; 7. Anatomske i fiziološke osobitosti koza; 8. Reprodukcija koza; 9. i selekcija koza; 1O. Uzgojna-tehnološki postupci s jaradi; 11. Hranidba koza; 12. Proizvodnja mesa; 13. Proizvodnja mlijeka; 14. Proizvodnja vlakna; 15.0bjekti i oprema; 16. Bolesti koza.
Cijena knjige iznosi 250,00 Kn, a narudžbu možete izvršiti na adresi Hrvatska mljekarska udruga, llica 31 /Ili, tel/fax: 01 /4833-349 i e-mail: hmu@zg.hinet.hr 1Wjekarsldbst 02/2004.
Mladen i Nina - edukacija
Onih _sedam ili o:am hr-
vatskth plemena sto su se ~-----------u drugoj sedmog naselili po Dalmaciji današnji Stan. imala su plemenska imena i osobitosti u jeziku i Jedno pleme je naselila koje su donijeli iz pradomovine. Evo, kako su zvano TRAVUta plemena podijelila svoju novu domovinu. NJA koje se pruža od DuPleme koj~ je (po predaji) vodila sestra Buga po njoj se br?vnika do Kotar~, s ilirzvalo BUZANI, a zauzelo je najsjeverniji dio Dalmacije, sktm V ~~ado?1 ~izono~ od starine poznato kao Liburnij. (danasn11 Risan) 1 Treb1-
njem kod Popovog polja.
je i znamenita župa
To je od rijeke Raše u Istri pa uz obalu Jadranskog mora do rijeke Zrmanje koja kod Obrovca u more. Da je to pleme prešlo Velebit da se nalazi i na Gackom polju. U oblasti postojali su liburnijski gradovi Trsat i Senj a vjerojatno su joj pripadali i kvarnerski otoci: Krk, Cres, Lošinj, zatim Rab i Pag.
Pleme koje je vodio HRVAT zvalo se Hrvati, a naselila se od južnih obronaka Velebita i obala Zrmanje sve do rijeke Cetine koja kod Omiša u more. Prema sjeveroistoku pleme se raširilo do Duvanjskog polja. To najnaprednije hrvatsko pleme utemeljilo je pet župa, a unutar njih sela i selišta te grad kao jezgra za obrane. Tako su tijekom daljnjih obnovljeni stari rimski gradovi: Nin, Knin, Drid i Karin, ali osnovani novi hrvatski gradovi: Livno, Klis, Bribir i Imotski. Na obali Jadranskog mora podignut je Biograd, a kasnije i Šibenik. pleme, nepoznatog imena, zauzelo je oblast NERETVU koja je na kopnu bila mala jer je imala samo tri župe: Makarsku, i Dalensku. Žitelji su bili gardi, hrabri, vrsni pomorci, a plovili su do italskih gradova. Toj oblasti pripadali su i veliki otoci: Hvar, Vis i Mljet. Ostala plemena smjestila su se južno od Neretve do latinskog grada Ragusiuma (današnji Dubrovnik). To je nazvana HUMSKA
ZEMLJA ili ZAHUMLJE, a kod izvora rijeke Bune u današnjoj Hercegovini je grad Blagaj kojega ruševine i danas postoje. Uz njega se spomm1e 1
1vfljelwrski ltit 02/2004.
KONAVLI koja se i danas ponosi svojim hrvatstvom, a nedavo se hrabro oduprla svojim grabežljivim susjedima. I dalje na jugu je pleme u oblasti DUKLJA, danas južni dio Crne Gore gdje se hrvatski element polako oporavlja. Dalje na istok hrvatska plemena nisu prodirala jer su tu u došli Srbi.
Dijelovi nekih hrvatskih plemena morali su se na sjever u staru rimsku Panoniju, osobito u krajeve uz Kupu, te Drave, Dunava i Save. Tu su našli druga slavenska plemena koja su se na istoku okupljala oko grada Sirmijuma (Srijemska Mitrovica), a na zapadu oko Siscije (Siska). Naziv tog bio je SLOVINSKA ZEMLJA, kasnije promijenjen u Slavonija. Od kneževskih imena s kraja VIII. do nas je stiglo iz te Panonije samo ime legendarnog PORGE.
Hrvati su potisnuh Vlahe, starosjedioce ilirsko-keltskih i romanskih plemena, koji su u planinama od Istre do Kotora živjeli od U gradovima i na otocima i dalje je živjelo romanska stanovništvo osobito u Zadru, T rogiru, Splitu, Dubrovniku i Kotaru. Hrvati su pomalo ulazili u te gradove, trgovati s njima pa i stupati u brakove. Mnogi starosjedioci su govoriti hrvatski i se Hrva tima pa T rpimir MACAN (1971.) pa je tako hrvatski narod nastao stapanjem hrvatskih i slavenskih plemena sa starosjediocima, koji su Hrvatima predali mnoge tekovine starih kultura: ilirske, i rimske. __J
Proslava 5. obljetnice osnutka «Željka» u Vukovaru
Ponosni smo što je upravo Hrvatska mljekarska udruga organizirala ovu humanitarnu akciju te prikupila sredstva, uz samo jedan uvjet postavljen Poglavarstvu grada Vukovara, a to je izgradnja ili obnova neke ustanove. Smatrali smo da su upravo djeca najosjetljiviji dio populacije kojoj je 1tekako potrebno mirno gdje provesti ugodno vrijeme i barem nakratko zaboraviti sivilo razrušenih ulica, pa i svojih domova na obnovu, nažalost, još mnogi od njih Uz suradnju s Poglavarstvom grada, te društvom "Naša djeca" - u vrlo kratkom vremenu je zablistao u punom sjaju postavši rasadište ljubavi, radosti i mira.
Dolazak u dragi grad Vukovar svaki puta u nama budi snažne emocije. je to koji pamtimo od predblagdanskih dana u prosincu 1998. godine, a tako je to i danas, pet godina poslije. Razlog našeg dolaska u ovaj grad, i tada i danas, je lijepo na kojoj stoji s poznatim tekstom: «Zeljka» obnovljen je sredstvima humanitarne akcije
LITRA MLIJEKA ZA OBNOVU VUKOVARA, u organizaciji Hrvatske mljekarske udruge.
• Engleska radionica
• Sekcija mažoretkinja ponos je grada Vukovara. Sudjelovale su na tri državna prvenstva mažoretkinja Republike Hrvatske, te na Europskom prvenstvu mažoretkinja 2003. godine u Bratislavi gdje su osvojile 3. mjesto u Europi
U prikupljanju sredstava tijekom akcije doprinos dali su upravo mlijeka koji su iz svojeg skromnog budžeta redovito svaki mjesec izdvajali po 2,00 kn (toliko je iznosila cijena litre mlijeka u otkupu) kroz cijelu 1997. godinu, koliko je i trajala ova akcija. Velikodušno su se u ovu akciju s jednokratnim iznosima i zaposlenici u mljekarama, mljekarska te neke ustanove i škole.
Na proslavi 5. obljetnice «Željka», voditelji i djeca pripremili su prigodan i raznolik program. Predstavnici društva "Naša djeca"govorili su o mnogobrojnim aktivnostima koje se provode u ovom
Tako saznajemo da se programske aktivnosti odvijaju putem šest radionica, odnosno sekcija, koje su mahom besplatne, a za samo neke od njih roditelji iznose. Broj polaznika u pojedinim radionicama broji i do 100 djece.
• Predškolska radionica- rad s djecom (koja nisu radom u 3 puta tjedno po 2 sata
• Manekenska sekcija
• Sekciju forum" broj djece, a svrha rada ove radionice je edukacija djece o njihovim pravima
• Likovno-kreativna radionica
Društvo "Naša djeca" planira ustro11t1 još dvije radionice: talijansku i Planova, ideja i želja je mnogo, ali prostora i materijalnih sredstava za realizaciju premalo, dala se je naslutiti iz predstavnika društva «Naša djeca». Poziv je to svima nama na razmišljanje!
Dragi «Mljekarskog lista», budite ponosni što ste bili sudionici ove humanitarne akcije te svojim prilogom pružili radost i zadovoljstvo mnogim vukovarskim mališanima, kojima ovaj punih pet godina pruža mirno i bijeg u zaborav na teške ratne i poslijeratne dane, koji u njihovim malim glavicama ostati samo kao iz pripovijedanja njihovih roditelja, baka i djedova.
Uredništvo Ili
Ne riskirajte sa kvalitetom izmiješanosti komponenti u Vašoj smjesi I I I
Uštedite vrijeme I
SCHAUMANN je uz svoje proizvode za govedarstvo
Rindavit VK Rindamin GM
Rindavit TOP Rindamast 2000
SMEStabil
Energietrunk proširio ponudu. Na raspolaganju Vamje Pokretna mješaonica hrane koja dolazi na poziv u Vaše dvorište . kakvu pod vašom kontrolom•smjcsa od vaših Gcftinijih) sirovina specijalnih dodataka dvorištu bez dodatne radne snage i troškova
Snalaženje u školi ranoškolcima ne predsavlja problem. nakon prva dva razreda postav/jaju kriterije odnosa na svoje mjesto. Razred je za njih cjelina koja se dugi niz godina ne mijenja se nadopunjava novim sadržajima i novim spoznajama.
Na selu ranoškolac nekako brže sazrijeva svakodnevnu borbu svojih roditelja u poslovima. Ti poslovi podijeljeni su kroz redovne (kod nekoga u uredu i sl.) i poslove u slobodnome vremenu (vlastito stvo, zemlja i sl.). Oni prvi nose materijalne stimulacije, a oni drugi vrijednosti koje se unutar obitelji mogu iskoristiti na Rijetkost je da netko iz obitelji na selu ima samo jedan posao.
Ranoškolci pomalo ulaze u svijet odraslih roditeljima u jednostavnijim poslovima na selu. To su, primjerice, hranjenje i pojenje stoke, nošenje manje tereta (drva, kukuruz i sl.), te neki od poslova u Djeca te dobi još uvijek maštaju o likovima iz pa je uživljavanje u poslove roditelja malo teže. Roditelji trebaju biti obazrivi kod preraspodjele poslova u kojima kojiput ranoškolci nerado sudjeluju. Ako se djetetu biranim objasni kako ima jako puno poslova na koje mama i tata ne mogu te kako bi bilo pohvalno da i djeca pomognu, stvorit se radne navike i djeca razmišljati pozitivno. razreda imala je u staji brojnim životinjama svoju ljubimicu, malo tele koje je napojiti vodom. kanta
Piše:Dražen
prof
bila je preteška pa je kako je napuniti do pola i ponuditi teletu. kantu spotaknula se, pala pored teleta i prolivene kante vode. Dok se snašla, tele je okrenulo glavu i lizati njezin obraz. Za tren je nastao smijeh iako je situacija bila gotovo opasna i bolna.
Biti kao mama ili tata, potreba je djeteta za identificiranjem. Ona biti što je kontakt djeteta i jednoga od roditelja i potpuniji. Bitno je voditi razgovore koji u obavljena posla imaju sitnu nagradu (uvijek nešto Naime, dijete te dobi ispravno formira pojmove uz vlastito mišljenje, što treba poštivati, osobito stoga što su situacije na selu konkretnije nego u gradu. Ako ponudite djetetu neprimjereni posao, djetetova procjena bit nepogrešiva. Nemojte odbijanje posla shvatiti kao djetetov inat, nego smanjite posla.
Ranoškolac te dobi pronalazi lako uzore. su to likovi iz medija (TV, novine i sl.), djetetu su uzor roditelji iako to roditelji ne
Sitni poslovi u djetetu za obitelj koja na selu još uvijek crte
§ dovozili drva konjskim ili volovskim zapregama Naziv prvoga mjeseca u godini, na kolima ili saonicama, a šume su odjekivale ,3 od glagola (imenica od udaraca sjekira. i Dakle, nešto se u Pjesnik Drva cijepaju, sijeku i u dvorištima. Pjesnik 0 kaže da se u šumi sijeku drva za Kavanjin pjeva kako drvo svako, ali ·s ogrjev: misec od drva ima svoje tvrdi da zima, studen. Drvo se od [ ime. U najhladnijem mjesecu treba dosta smrzne, zaledi se voda u njemu, pa J5 drva za zagrijavnje pa su seljaci samo od sebe puca i ruši se. Od ljute studeni ne
se samo šuma, nego se lomi se i led na jezerima i rijekama. Zvuk pucanja leda pri smrzavanju se nadaleko.
nije bio naziv samo za prvi mjesec, nego i za jaku zimu pa se tako i u može da je zima. Zato su i nazivali a u slovenskom jeziku se i danas zove
naziv januar dolazi iz latinskog jezika prema januarius, koji se odnosi na Janusa, rimskog boga vremena. Prikazivali su ga s dva lica, i što je na prolaznost i promjenjivost. Danas imamo izraz (maramica) sa dva lica za osobu. Tako je januar bio mjesec, lijepog ili hladnog vremena - naravno u Rimu - a kod nas je vrlo hladan mjesec.
je jedini hrvatski naziv mjeseca kojemu se ne može pouzdano objasniti postanak pa navesti neke znanstvene pretpostavke. Nekada se nazivala veli (velji, veliki) sa velike pa je naziva na pridjev velja nastalo ime
Kako je mjesec (28 dana) možda joj je ime nastalo izrugivanjem njenoj pa je postala velji (veliki) mjesec. bilježe i glagol oveljiti se, u oduljiti se. Dani postaju dulji, dan se odulji, ali odulji se i svake prestupne godine za jedan dan. je poznata i kao mjesec tjeranja - kaže narod. Kako veljati se i tjerati se, bio bi to mjesec tjeranja
Ipak, bit da najuvjerljivije objašnjenje dolazi prema glagolu veljati (govoriti, velim...). je mjesec i dogodovština. Obitelj se okupljala oko ognjišta i zabavljala jer nije bilo knjiga, radija ili televizije. Tako pjesnik pjeva da po starinski med sobomveljaju što od davna ii od skora znaju.
U Zavalju u Lici zabilježeno je prezime a u Zadru je još 1287. neki Jakob prodavao zemlju. Istog je porijekla i prezime u Lici, Crikvenici i Bribiru.
Naziv februar od latinske imenice febra, i pomirbe koja se slavila sredinom Februar je bio posljednji mjesec rimske
Pitala sam baku kada se na1v1se nasmijala u životu. Dugo je razmišljala pa o gljivarima nicima iz sela Gornja Vas pod planinom.
Te godine bijaše kišno 1j eto pa na -8 krumpirištu dvojice izrasle neke nepoznate bijele gljive lijepe za vidjeti, a -~ kakve li su za jesti? Seljaci su poznavali _..::__ samo vrganje, žute i bijele i nitko se nije kušati bilo koju drugu vrstu se trovanja. No nepoznate se gljive dopale pa stariji brkati Ilko smisli plan: pripremljenim gljivama prvo nahraniti pa ako ništa ne bude, ne valjda ni njima. I postupiše upravo tako ne što život stavljaju na kušnju.
, Ništa ne se najela gljiva. Cekaju što biti. Pripremljene gljive se hlade, a dobro. Prošlo jedan sat kad Ilko
- Idemo jesti. Kad joj nije ništa do sada, ne ni biti. Ako se gljive posve ohlade, ne više valjati za jelo.
I najedoše se ukusnih mirisnih nesvakidašnjih plodova.
- Mene je ipak malo strah. - žalio se Ivo kojeg su svi zvali nadimkom Pobro.
- Ne budali. Vidiš da nam je svima dobro.umirivao ga Ilko.
Prošlo možda i dva sata od objeda, i zaboravila na gljive, kad se stade pon§lšati. Proteže se, pa se cvili i Cas pobjegne pod krevet pa u dvorište. Postade im jasno: boli trbuh, a razlog su gljive. Oni još nisu osjetili nikakve tegobe, ali smjesta upregoše konje pa u grad da se spase što prije. obradi jednog pa drugog. Gurao im neko crijevo kroz usta u želudac i ispumpao neprobavljenu hranu. Uznojili se od bolova. Onda im je dao neke injekcije i gorku da piju pa neka se vrate ako kakvi bolovi. Još ih pohvali zbog savjesnosti što su odmah došli, a ukori zbog lakomislenosti da jedu nepoznate gljive. i blijedi stigoše pa da se odmore.
JI(Ji,karski h,t 02/200--J.
zavisokuproizvoditi U.m,Ueka 1dobrozdrav~ekrava
Gdje li je uginula? - zanimalo je Pobru. - Sutra je i baciti - odbrusio mu Ilko s kreveta.
Onda je stao kao ukopan, bez a potom stade žestoko psovati. i Pobra i ima što vidjeti: na krevetu živa i zdrava s troje slijepih još vlažnih tek Sad im je bilo posve jasno da_je imala trudove, da su gljive bite jestive, da se nitko nije otrovao i da su se nepotrebno kod
KALENDAR RADOVA
Tajili su svoj sram, ali u selu se uvijek sve dozna. bijaše lovac pa je, je došao loviti ,::livlje svinje, pitao kako su i o trovanju gljivama. Seljaci nisu pojma imali ra upitaše Sad ih je ljutnja prošla i sami su se sebi smijali pa svima. Godinama su seoska djeca iza plotova i ograda za kada bi prolazili selom, uzvikivala:
-Mijauuu .. C)
v7C3C!DW@W
-~ U polju prihranjivanje ozimih usjeva gnojivima i kompleksnim o. :e gnojivima s sadržajem dušika. Krajem mjeseca sjetva jarih usjeva. Livade drljati i prihranjivati a ako je na livadama voda, treba je ispustiti.
Dopuštaju li vremenske prilike, u ..§ vinogradu može rezidba. Osim toga, 8 mogu se obaviti i svi propušteni radovi: Q.) kopanje jama, starih i H: trsova, popravak armature, gnojidba stajskim i kompleksnim mineralnim gnojivom, nabava cjepova i sredstava za zaštitu.
U se nastavlja tj. rezidba, zatim prihranjivanje i zimska zaštita.
U povrtnjaku treba topla klijališta puniti bioenergetskim materijalom i kvalitetnom klijališnom zemljom. sijana u sada valja njegovati. U prostoru sijati rane sorte: kupusa, kelja, paprike, patlidžana i korabice, a na otvorenome: bob, ciklu, grašak, luk, mrkvu, peršin i rotkvicu. je na otvorenome vrijeme sadnje krumpira, ranog kupusa, kelja, luka kozjaka i u zatvorenom prostoru.
U vrtu rezidba živice. Vrtni alat pregledajte, popravite ili kupite novi. Ako zemlja nije smrznuta, sadite neke vrste
Narodne
Ako se u u ožujku opet za Bolje vidi u gladna vuka nego u košulji
Matija led razbija, ako ga nema on ga sprema. Kakva Pepelnica takva cijela korizma.
Što burnija to ljepše :J
illljrkarski list 02/2004.
VRTNI ALAT
VRTNOGALATA
Zima je najpogodnije vrijeme za vrtnog alata, kako bi mogli spremno glavnu sezonu poljoprivrednih radova -
Prije svega pregledajte držala na alatima. Ukoliko su dotrajala, najbolje ih je zamijeniti novima. Ako možete, nabavite kvalitetna držala D ili T tipa. Rad takvim držalima bit vam lakši i manje umarati ruke.
Pera na lopatama i motikama nabrusite kako bi vam kopanje bilo lakše. Nabrusite kose i srpove. Ako niste tome poslu, prepustite ga da ne biste napravili više štete nego koristi.
Ako tek sada namjeravate kupiti vrtni alat, dobro razmislite što kupiti. Naime, umjesto lopata i motika možete kupiti motokultivator. No, ako imate manji komad zemlje, dobro poslužiti alat. U našim se prodavaonicama može kvalitetni alat namjena. Možete kupiti rucru tla ili vrtnu frezu i tako uštedjeti znatnu svotu novca. Rad takvim alatom bit nešto teži nego rad motornim strojem, no radovi u vrtu su, ostalog, korisni i za zdravlje.
Kad radovi u vrtu, na ovaj ih spremni. Ne zaboravite nakon svakog rada svaki komad alata oprati pod jakim mlazom vode. Nakon toga alat obrišite i zaštitite uljem ili zaštitnim sredstvom. Tako produžiti vijek trajanja vrtnom alatu i nepotrebno kupovanje novog, a samim tim uštedjeti i novac. ::J
Bez obzira na zimu, u možemo s biljkama koje cvatu. li se za kupovinu takve biljke ili je dobijete na dar, dobro je znati kako njegovati takve biljke.
ZUMBUL
o i~ >-< '1j Cl
Vrtni zumbul cvjeta od travnja do svibnja, no ako je lukovica pripremljena, cvjeta tijekom jeseni i zime. Takve lukovice nazivamo preparirane, a ,~ dolaze iz Nizozemske. Ako imate lukovice zumbula možete je sami preparirati. U jesen ih posadite u lonac sa zemljom tako da je vrh iznad zemlje. Lonac s lukovicama smjestite na tamno i hladno mjesto dok se ne pojave izboji. Kada izboji narsatu 7 cm visoko, lonac premjestite na svjetlo i toplo mjesto pa se ubrzo pojaviti cvjetovi. Ovakvom metodom lukovica se jako iscrpljuje i može se ponovno preparirati tek nakon 2 do 3 godine provedene u vrtu. Pri kupovini zumbula odaberite biljku kod koje je otvoreno manje od polovice cvjetova jer duže cvjetati. Zumbule držite na temperaturi od 18° C.
JAGLAC
Na tržištu se mogu razne vrste jaglaca a odlikuju se bogatim cvatom i raznim bojama. Uvjeti za uzgoj svih jaglaca su isti. Smjestite ih u prostoriju gdje je temperatura od 5 do 10° C. Zemlja u loncima mora biti stalno vlažna, a mjesto polusjenovito. Ako ste skloni alergijskim reakcijama, izbjegavajte dodir s jaglacima jer alkaloid primin. Jaglaci su u prirodi trajnice, no kao se ponašaju poput jednogodišnjeg Nakon cvatnje možete ih presaditi na sjenovito mjesto u vrtu, a u jesen ga ponovno unesite u
KALANHOA
Kalanhoa iz Afrike i spada u sukulente. Cvjeta od do lipnja sitnim mirisnim crvene ili boje.
Zimi mora biti na svjetlom mjestu i umjerenoj temperaturi. Zalijevajte je vrlo malo, a prihranjujte svakih 14 dana. Nakon cvatnje giožete je smjestiti na sjenovito mjesto u vrtu. Zelite li da ponovno procvate, od kolovoza je svakodnevno držite u mraku od 18 do 6 sati. Ako
ne procvate, razmnožite je reznica. U uzmite vršne reznice i ukorijenite ih u vlažnom supstratu. Reznice su ukorijenjene nakon nek9liko tjedana) tada ih presadite.
AFRICKA LJUBICICA
Ova cvate gotovo cijele godine i je sobna biljka. Ako se držite pravila uzgoja nagradit vas obilnom cvatnjom. Prvo, nikako je ne držite na direktnom suncu. Zalijevajte je mlakom vodom, po kišnicom. Nikada ne listove. Osjetljiva je na suhi zrak, a vlaga mora biti visoka i stalna. U podlošku lonca nikada se ne smije zadržavati voda, a višak vode nakon zalijevanja može se zadržati najviše pola sata nakon vodu treba odliti. Kada biljka cvate, prihranjujte ju dva puta Nakon cvatnje prestanite sa zalijevanjem i prihranjivanjem. Stariji primjerci slabije cvatu i možete ih pomladiti dijeljenjem biljke ili listom.
PEPELJUGA
Ova je biljka poznatija pod pogresmm nazivom Cineria hybrida. U Europu je došla u 18. i do danas je uzgojena mnoštvo sorata. Jednogodišnja je biljka, a kod nas se uzgaja kao zbog klimatskih prilika. Cvate krajem zime i Cvjetovi su živih boja, bijeli ili Ako nabavite biljku koja još nije u punom cvatu, držite je na temperaturi nižoj od 10° C pa puna dva mjeseca uživati u njenoj cvatnji. Pepeljuga traži puno vode, a prihranjuje se svakih 14 dana. Ako je biljka izložena propuhu ili je temperatura u prostoriji previsoka, mogu je napasti biljne uši. O
Akumuliranjem vlage u tlu tijekom studenog i prosinca 2003. godine, a i 2004. godine, nismo zadovoljni. Naime, oborina spomenutih su mjeseci bile manje od višegodišnjih vrijednosti. Strah, da vode u dubljim slojevima tla tijekom i ove godine biti vrlo malo, potpuno je opravdan.
Spomenuti strah opravdavaju i pretpostavke Svjetske meteorološke organizacije, koje govore da smo ušli u doba globalnog zatopljenja. Naime, prema znanstvenim podatcima, u posljednjih godina - a posebno od 1990. do 2000. godine - temperatura zraka na Zemlji je znatno porasla. Laiku se možda da globalni porast temperature zraka za 0.5 celzijevih stupnjeva nije velik, no napominju da toliki porast temperature zraka nije zabilježen u posljednjih 10.000 godina.
I tako, o vremenu, moramo istaknuti kako opasnost od šteta na
ozimim usjevima još uvijek nije prošla, jer 3. i 12. u Europi dolazi do pojave tzv. "zimskih monsuna". Posljedica pojave monsuna su strujanja hladnog kopnenog zraka iz Europe prema toplijem zraku koji se nalazi nad Atlantikom. Uostalom, 17. 1956. godine u Zagrebu je izmjerena - -27.6 °C. Dakle, spomenuti nam monsuni donose a ne kao indijski monsuni kišu. Da se podsjetimo, monsuni su sezonski vjetrovi koji nastaju zbog nejednakog grijanja kontinenta i oceana. Ljeti pušu s Indijskog oceana na kopno, a zimi obrnuto.u
IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 02. 20. 02. 29. 02.
Brouwers oprema za staje:
Vezovi, topli podovi, ograde krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice sve vrste spojnica
Folije i mreže:
Folije za okrugle bale Rani, folije za silažu Rani, mreže za bale Novatex
Polovno:
Izmuzišta, mehanizacija, hangari
Instalacija:
Izmuzišta, stajske opreme
Ned agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM:098/365-857, e-mail: nedagrQ@.hihtnet.hr
Rak dojke je oblik raka i uzrok smrti žena u dobi od 35. do 54. godine.
raka još uvijek je nepoznat, ali su poznati faktori koji rizik raka dojke a
više nemate menstruaciju, pregled obavite prvog dana svakog mjeseca.
Što je ranije rak dojke, su šanse za uspješno
Ako je navedenih postupaka ili druge promjena u dojci, može za-
tražiti dodatne pretrage (dodatni rendgenski preDob. Oko 80 posto svih gled, tjelesni scan, biopsiju). Biopsija je jedini si-
pojavljuje se u žena starijih od 50 godina. guran dijagnosticiranja raka dojke. Obiteljska povijest. Žene su majke Kako se rak dojke ili sestre imale rak dojke izložene su Rak dojke se lokalna i sistematski. riziku. Kirurški zahvat, na primjer, lokalna je i
Osobna povijest. Žene izložene raka dojke. Terapija je ,~ riziku su one koje imaju lokalna
O:: prom1ene u tkivu dojke koje su prvu Kemoterapija, primijenjena nakon kirurškog menstruaciju dobile prije 12 godina sta- zahvata, sistemsko je u svrhu uništenja '------------'rosti, koje ulaze u menopauzu u dobi stanica raka bilo gdje u tijelu. nakon 55 godina, imaju prvo dijete nakon 30 Hormonalna terapija se primjenjuje kako bi godina života ili nisu nikada rodile. se stanicama raka da primaju horPrehrana i faktori okoline. Svi stru- mane potrebne za njihov život.
ženama hranu niskog sadržaja Briga, razumijevanje, ohrabrenje i podrška redovnu tjelovježbu i umjereno ili obitelji i prijatelja od posebne je važnosti tijekom ne piti alkoholna procesa Istraživanja pokazuju da je Manje od 1 posto svih raka dojke vrijeme preživljavanja nakon oboljenja od raka javlja se kod muškaraca. dojke produženo ako su se žene u grupe
TRI KORAKA DO RANOG žena s istim problemima i pod vodstvom
PREPOZNAVANJA BOLESTI osobe pružale i primale emocionalnu podršku.
1. Mamografija. Sve žene iznad 40. godine simptomi na koje treba života trebale bi redovito na pretragu koja se obratiti pažnju zove mamografija. Eksperti Rak u ranoj fazi ne izaziva bol u dojci. mamografije: kako se razvija rak može izazvati - Prva mamografija do 40. godine. promjene na koje žena mora obratiti pažnju: - 40. i 49. godine obaviti mamografiju - Kvržica ili odebljanje u dojci ili blizini dojke ili svake ili svake druge godine, ovisno o savjetu u pazuhu
- Promjena u obliku dojke - U dobi od 50 i više godina mamografija je - Otjecanje, crvenilo ili toplina u dojci potrebna svake godine. - Iscjedak bradavice
2. pregled dojki. Vaš - bradavice trebao bi pregledati dojke barem tako koliko - Promjena u boji i izgledu kože dojke ili pododlazite na mamografiju. Ženama koje imaju oko bradavice (naboranost, ljuskavost). izrazitu obiteljsku povijest raka dojke ili koje su Nemojte odlagati bile od te bolesti, bi trebao Ako primijetite bilo koji od gornjih simptoma pregledati dojke ili ste napipali bilo kakav nenormalni u
3. Samopregled dojki. Mnoge nepravilnosti dojci za vrijeme dok si sami pregledavate dojke, u dojkama same žene. Ako još uvijek odmah svome Iako, više od 80 imate menstruaciju, obavite samopregled dva ili posto kvržica u dojci nisu kancerozne prirode, tri dana nakon što je prestala menstruacija. Ako mora ih pregledati što je prije f.J
Postovan1 poljodjelci, za sjetvu 2004. godine tvrtka Pioneer sjeme d.o.o. pripremila je dovoljne visokokvalitetnog sjemena Pioneer hibrida kukuruza koje odlikuj
