Mljekarski list 1-2000

JOGURT

Mljekarski listra

SIJEČANJ,

2000.

ISSN 0351-9104

Prof dr s€ Zvonimir Štata

Str 2-4 foba L) značenje, proizvodnjai korištenje

Bob (Vicia

Dr sc StjepanFeldhofer

Str 57 Krave su smanjilemliječnostu novoj laktaciji

dipl ing Karmen Sinković

Str 8-9 Jarenje i uzgojjaradi

Str 9-10

Pripremaobjekta za aprostvjeće janjenje i postupaksjanjadi u prvim danima života

dipl vet Vesna Jovanović Bunta

i dipl. vet Vesna Jovanović Bunta

Str 11 Priprema iprimjenamliječne:zamjenice za janjad

Redakcijskikolegij: dipl.vet Antun Kostelić

dr. StjepanBanožić

Str 11-13

Zarazne|invazionespolne bolesti goveda

dr. Ivo Belan ć Dr se Stjepan Banožić

dipl.ing.StjepanBrlek

dr StjepanFeldhofer

dr Zoran G rg ić

dipl.ing.Darko Kantoci

Str 13

Zaraznaagalakcija ovaca i koza

Mr sc Alen Džidić

Str 14 Komponente strojaza mehaničku mužnju

di Emona aba aa dake ipl Stjepan Keglević

f ipno brojno stanje injai kravau Hrvatskoj i udio krava LI mo K 2ak Sna 6 obuhvaćenih uzgojnoselekcijskimradom na obiteljskimgospodarstvima prof dr Zvonimir Štafa

ODE 1 Vest BUMO

Str 15-16

Str 16

Glavni i odgovorniurednik: dipl ing Vesna Bulić dipl.ing.JurajČičmak

Stanjeoplodnje krava i junicanaobiteljskomgospodarstvu u perioduod1993.-1998. godine

Varaždinskažupanija

sao

Redaktorica: Stn1718 Ekonomski rezutatiproizvodnje mlijekau novoj farmi gospodarstva Hartman dipl. ing Vera Volarić

Doc dr, sc Zoran Grgić

Doc Or se Zoran Grgić Tehnička urednica: Str.1920 Prikaz. enu kredita za okrupnjavanjeposjeda obiteljskihgospodarstava ing.Mirna Božičević Do6 dr sc Zoran Grgić

“Zašto stajenaših obiteljskihgospodarstva ne odgovaraju

Lektorica: načelima suvremene proizvodnje mlijeka?!?

Katarina-Zrinka Čičmak

Str.2122

Dr sc PetarBosnić c 339 Str.23 Konstituiran je savez proizvođača mlijekaLura d d rteži.

dipl ing Nikola Božičević

dipl ing AleksandarKljujev

Str.2425 Osvrt na izboršampionkebjelovarskogsajma

Vlasnik i izdavač: dipl ing Stjepan Brlek Hrvatskamljekarskaudruga

Str.25.Sručnapraksamladihhrvatskihpojoprhrednikanaobiteljskimfarmama u Bavarskoj Z agreb

dipl ing StjepanKeglevć

Str 26

Uprava i uredništvo:

dipl ing Stjepan Keglevć Zagreb,llica 31/lIl Str. 27 Svetatrikralja

tel : 01/ 4833-349 dipl ing JosipHaluška 4812-410

Str 27-29

ObičajiuSlavonskom selu Otok

fax: 01/ 4833-349 dipl odgajateljZrinjka KeglevićStević

Cijena:

Str 30 Djeca pred TVprijemnicima

4 li Ok dipl ing Darko Kantoci 50 kn

Sin 32-34 Godišnjikalendarradova

Grafička priprema i tisak: dr Ivo Belan Orbis d d , Ilica 65, Zagreb

Str 35 Dali vas vašakućnaapotekaubija?

BOB (Vicia foba L) značenje, proizvodnja i korištenje (odgovor na pitanje)

Bob je jednaod najstarijih mahunarki Potječe iz Sjeverne Afrike i područjasjeverozapadnih Himalaja.Uzgajanje u starom Egiptu,Grčkoj,Rimskom carstvu i u Mezopotamiji.Koristio se za ishranu ljudi, ali i za zelenu gnojidbu.

I danas se bob koristi kao povrtnakultura za ishranu ljudi (zelenemahune i zrno), za ishranu stoke u zelenom stanju u čistoj kulturi ili u smjesama s kukuruzom, sirkom i drugimkulturama za proizvodnjusilaže Zrno boba koristi se za ishranu stoke mljeveno ili kuhano te u pekarskoj industriji.

Kemijskisastav boba u suhoj tvari i silaži:

boba,kako bi se u dnevnom obroku zelene mase namirilo što više bjelančevina.Nije dobro sijati u iste redove pomiješano sjemeboba i kukuruza, i drugih kultura

Kao zelena krma bob se koristi u fazi cvatnje(visokeforme), tijekomcvatnje i formiranja donjihmahuna,dok su jošzelene kao i lišće ali i stabljika. Kada počne žutjetidonje lišće, a mahune su već formirane, donje su u voštanojzrelosti, bob se silira sam ili u smjesi s drugimkulturama (kukuruz,sirak,sudanska trava - ranijihibridi).

Za zelenu krmu,ali isilažu, bob se sijezajedno s drugimkulturama, ali u trakama Jedna traka kukuruza obično ima 2 reda, a boba paralelnatraka 2 do 3 (4) reda Brojredova svake kulture ovisi o uvjetimaproizvodnje, potrebama i kakvoći krme kojuse želi koristiti, a najviše o mehaniIskoristivi

Bob se koristi za zelenu gnojidbu(visokeforme)jerstvara veliku zelenu masu s puno lišća (u gušćemsklopu) i stvara veliku sjenukojomguši,ili u kasnijim rokovima onemogućujenicanje termofilnih korova. Korijenjem dobro prožimatlo. Na korijenu boba razvijaju se kvržićne bakterijeRhizobium fabae kojemogu vezati znatne količine dušika Nakon preoravanjaostajedušik na raspolaganjunarednojkulturi

Sjetva. Za proizvodnju zrna bob se sije u čistojkulturi Budući da krupnoćazrna boba varira ovisno o formi i kultivaru, a iznosi od 300 grama do 2 400 grama mase 1000 zrna, stoga su i norme sjetve u vrlo velikom rasponu 1000 zrna sitnozrnih (krmnih) bobova varira od 300 do 600 grama Norma sjetveboba jenajčešće 40 do 60 biljaka po m?,za proizvodnju zrna, dok jesklop za proizvodnju zrna s gušćimmeđurednim razmakom (30do 40 cm) (70do 100 biljaka po m?)kao i za proizvodnju krme

Iz kemijskogsastava proizlazi značenjeboba u ishrani stoke zelenom krmom, silažom i zrnom (koncentrat).

Biološka vrijednost zrna boba je između vrijednostibjelančevina soje i arašida

Konjima se dajebob 1,2 do 2,4 kg dnevno u prekrupljenom obliku,kravama muzarama oko 1 kg, a po potrebi iviše

zaciji za sjetvu i skidanje(košnju). Ako se skida jednorednim kombajnomtada jemogućasjetva i uzgoj u dva do tri reda,ali ako je dvoredni kombajnza skidanje tada se sijudva reda kukuruza i dva reda boba Ako jepotreba u dnevnom obroku za većom količinom bjelančevina(visokomliječnekrave muzare)tada se siju dva reda kukuruza i četiri reda

Za proizvodnju zrna bob se može sijati na razmaku 40 do 60 cm ovisno o sorti Sitnozrne sorte siju se na međuredni razmak 40 do 50 cm, a krupnozrnesorte na razmaku 50 do 60 cm Bob se nekada sijao i u trake dva do tri reda s razmakom između biljaka 8 do 10 cm i međurednim razmakom 20 do 30 cm Razmak među trakama je60 do 70 cm

Količina sjemena po 1 hektaru varira od 100 do preko300 kgpa i više,ovisno o gustoćisjetve, formi,krupnoćisjemena i ciljuproizvodnje.

ZH. MUZNA

OPREMA d.0.0.

TELFAX 043/878034, TEL.:043/878059 (O

MOBITEL: 099 416 081

Žabjak 7c - Rovišće

PRODAJAMONTAŽA - SERVIS

4. Alfa Laval Agri

MALI MUZNI UREĐAJI KOMPLETNA OPREMA U ŠTALI - MLJEKOVODI

- IZMUZILIŠTA

KOMPJUTERSKO

STOKE

VEZOVI

LIGEN BOKSOVI

SISTEMI ZA IZĐUBRIVANJE HRANJENJE TELADI - SKREPOVI ZA LAUF STAJE - LAKTOFRIZI - TOPLI PODOVI

Bob za klijanje treba puno vlage. Stoga se sije na dubinu 5 do 7 cm Na lakšim tlima sije se dublje, kao i u kasnijimrokovima sjetve.

Prijesjetvedobro jesjemeinokulirati kvržičnim bakterijama Rhizobium fabae

Bob ima određene zahtjeve prema tlu Najboljeuspijeva na umjerenoteškim i teškim tlima Na laganimtlima uspijeva samo ako jeosiguranavlaga - (navodnjavanje).

Bob podnosikisela tla do pH 5,5 a ne podnosialkalna, ali ni sušu Ako ga zahvati suša ostaje nizak, s malim brojemmahuna i dajeniske prinose.

Tijekomvegetacije bob napada nekoliko štetnika od kojihje najopasnija crna bobova uš Zrno napadažižak

Odličan jepredusjev za većinu okopavina, ali i žitarica Nakon boba ne bi trebalo uzgajati mahunarke Nijeosjetljiv na uzgoj u monokulturi Osnovna obrada za bob treba biti duboka oko 30 em u kasnu jesen.Predsjetvena obrada zimske brazde treba biti nešto dubljanego za većinu ranih, jarihkultura koje se sijutijekom ožujka.Budući da podnosiniske temperature -4 (-5do -7)*C,bob se može sijati već krajemveljače i početkomožujka, au mediteranu i u jesen.

Nakon sjetve tlo treba povaljati laganimvaljkomili sijatisijačicama kojeimajuvaljak.

Bob niče za 7 do 10 dana ovisno o vlagi i temperaturi.

Ako se sijerano u proljeće, brzo nikne i pokrije tlo pa jeopasnost od korova mala U kasnijim rokovima treba ga štititi od korova herbicidima ilimeđurednom kultivacijom i prihraniti duši gnojivima. U sušnim uvjetima treba ga navodnjavati. Od uši (bobova uš)treba ga štititi sistemičnim insekticidima

Tlo za bob se gnojistajnjakom

U plodoredu ga je najbolje sijatinakon okopavina, ali se

20 do 30 t/ha, ali mu treba osigurati i 60 do 70 kgdušika, 60 do 100 kg P,O,i 100 do 120 kg/ha K,O.Dušična gnojivadajuse u pripremi tla za sjetvu i u prihrani (polakoličine). Bob dobro reagira na mikroelemente molibden,

može sijati i nakon žitarica | bakar, bor i cink.

Bobom se postižuprinosizelene mase 30 do 40 t/ha. Prinosi zrna varirajuovisno o kultivaru, agrotehnici i uvjetimauzgajanja, a iznose od 1000-20003000-4000 kg/ha pa i više. Potencijalrodnosti zrna jeoko 7 t/ha.

Prof: dr. sc Zvonimir Štafa

PIONEER

o

od 1 01 do 31 01 2000 dajemopopust od 9% na cijenu iz pune sezone

Za sjemekupljeno od 1 02 do 28 02 2000 dajemopopust od 6% na cijenu iz pune sezone

Kao i prošlegodine u prodaji ćemo imati 3 cjenovnegrupe

GrupaStandard

Standardna Pioneer genetika - stndardna Pioneer kvaliteta

Ova grupa jerodnija od službenih standarda žele ostvariti odlične rezultate U ovojgrupi su:

Grupa

Elitna Pioneer genetika - visoki profit

Ova grupa jerodnija od službenih

U ovojgrupi su: CLARICA, STIRA, FLORENCIA, PR36T58, NATALIA iLANDIA

Superelitna Pioneer genetika - za najnaprednijepoljodjelce

Ova grupa jerodnija od službenih standar: “Sortne

Krave su smanjile

mliječnost u novoj laktaci i (Odgovorna pitanjeproizvođača FRANJE JOZIPOVICA, DonjaObrjež24)

nih kiselina ne treba kravama davati više od 1,01,5 kgsojinog zrnja/dan. Veća količina masti otežava rad buragovihmikroorganizama,razgradnju i probavljivostkrmiva i može utjecati na kakvoću mlijeka.

Dakle,pravilnopečeno(tostirano)sojinozrnje u količini 0,81,0kg/danmože biti poticaj za boljumliječnost, a uz to može povećatipostotakbjelančevina i suhe tvari u mlijeku.

PITANJE: U uzgojudržim 8 krava simentalske pasminepoznatog porijekla(umatičene). Krave su svježemuzare, 4 do 7 mjesecinakon telenja. U proteklojlaktaciji davale su prosječnopreko201 mlijeka na dan, a sada prosječno 8 do 101 na dan. Dnevno dobivaju oko 25 kg kukuruzne silaže dobre kakvoće, 5 kgsvježegpivskogtropa,0,8kg punomasnog prženogsojinogzrna, 5 kg kukuruzne prekrupe, a povremeno Kostovit i sol. Zašto su krave smanjilemliječnost i kakoju povećati?

ODGOVOR:

Mliječnost krava ovisi o naslijeđenimsposobnostima za proizvodnjumlijeka. S obzirom da su krave dobroggenetskogporijekla i da su u prijašnjimlaktacijama davale dvostruko više mlijeka, znači da su sposobne za veću proizvodnju, ali su prisutniuzroci kojiloše djeluju na krave zbog čega se ne ostvarujemogućaproizvodnjamlijeka.

Na proizvodnjumlijekautječu Općiuvjetidržanjakrava,temperatura ivlagazraka u stajama, nepotrebnouznemiravanje i slično, a osobito jeutjecajnahranidba. Ako se pretpostavi da se nisu mnogo promijeniliopćiuvjeti držanja, da su krave dobrogzdravstvenogstanja, a naročito zdravog vimena,preostajeopravdana sumnjada jedo smanjenjaproizvodnjedošlo zbogneprimjerene hranidbe, vrste i količine krmiva.

Svježegpivskogtropamože se davati dnevno oko 10 do 15 kg. Sadrži mnogo bjelančevina i vitamina B skupine, a malo kalcija. Poboljšava okus i uzimanjesuhih voluminoznih krmiva Može povećati mliječnost, ali smanjuje masnoću mlijeka.Češćedovodi do veće nestašice kalcija i drugih minerala u organizmukrava što može biti uzrok slabijojplodnosti, pobačajima i zaostajanjuposteljicenakon telenja. U svakom slučajupivskitropmože biti poticaj za veće izlučivanjemlijeka, ali iscrpljujeminerale iz organizma krava

Može se zaključiti da su krave, vjerojatno,dobivale dobra osnovna krmiva, s dovoljnobjelančevina i energije za proizvodnju oko 1511 mlijeka/dan.Međutim, krmni obroci nisu potpunouravnoteženi s drugimhranjivima. U krmnim obrocima se primjećujenedostatak sirove vlaknine (celuloze) i vrlo veliki nedostatak minerala i vitamina

U krmnim obrocima se nalazi kukuruzna silaža kojase daje u uobičajenimkoličinama oko 2530 kg/dan.Dobra kukuruzna silaža može poboljšatimliječnost krava, ali za mliječnost iznad 7 1 mlijeka/dantreba jošdodavati odgovarajućepotpuneili dopunske krmne smjese.

Punomasno sojinozrnjeima visoku hranidbenu vrijednost, ali sirovo sadrži neke “antinutritivne tvari" (ureazu i inhibitor fermenta tripsina) što može biti uzrok slabijemiskorištavanju hranidbenih sastojaka iz krmiva Ako je u krmnim obrocima prisutna urea onda ona može biti uzrok nadmu i trovanjuživotinja.

Krmni obroci krava moraju stogasadržavati najmanje18-23 % sirove vlaknine, što znači da se mora davati najmanje5-7 kg sijena ili 1-2 kgsojine ili suncokretove ljuske uz manjukoličinu sijena.

Pečenjem(tostiranjem)sojino zrmjepostajevrlo dobro energetsko i bjelančevinasto krmivo jerslabi i uništava djelovanje antinutritivnih tvari Međutim, zbogvećegsadržajaulja(1820%) i veće količine nezasićenih mas-

Mlijekom se izlučuju vrlo velike količine minerala i vitamina iz organizmamuznih krava;očitje nedostatak ovih sastojaka u navedenim krmnim obrocima što može značajnoutjecati na mliječnost krava pa zbogtoga treba kravama svakodnevno davati odgovarajućukoličinu (45%) mineralno vitaminskih dodataka u krmnim smjesama.

Sirova vlaknina jepotrebna u hrani preživačajerodržava rastresitost i smanjujekiselost buragova sadržaja,povoljnoutječe na razvojburagovih_mikroorganizama i na boljeiskorištavanje drugihkrepkihkrmiva Uz to povećava i postotakmasti u mlijeku.

Za proizvodnjumlijekakrave morajudobivati sve hranjivetvari, pa jepotrebnonačiniti potpune krmne smjesekojeće zadovoljiti potrebe.Sastav krmne smjese kojasadrži prženosojinozrno naveden jeu Mljekarskomlistu broj12.,strana 79, 1999 god.

kodnevno (podijeljeno na dva obroka)ujutro i navečer

Krmni obroci krava u tablici 1 načinjeni su od sirovina kojese navode u postavljenompitanju.

Uz to se može svježipivskitrop povećati na 10 kg/dan, a ako nabavka pivskogtropaslučajno izostane treba u te dane povećati količinu krmne smjese za 1,01,5 kg/dan.

Krmnu smjesu za proizvodnju mlijekatreba davati kravama prema mliječnosti, ovisno o osnovnim krmivima u krmnom obroku - Tablica 1.

U nastojanju da se poboljša mliječnost treba kravama u početku davati 1 kg krmne smjese više nego što jenavedeno u tablici za odgovarajućumliječnost, sve dok krave povećavajukoličinu izmuženogmlijeka.Dodavanjem

1 kg krmne smjese,krave daju 2 litre mlijekaviše

Navedene količine krmnih smjesatreba kravama davati sva-

Mljekarski list

ako se krave ne zasuše na vrijeme u sljedećoj će laktacijisigurno smanjitimliječnost. U vrijeme zasušivanja, krave morajubiti u dobrojtjelesnojkondicijikoju odgovarajućomhranidbom treba i daljeodržavati sve do telenja. (Mljekarski list broj3,strana 56.,1999 god.)

I napajanjekrava pitkomvodom značajnoutječe na mliječnost.Krave ne smijužeđati; morajuimati samopojilice kako bi u svako doba moglepitivodu Nedostatak vode može smanjiti mliječnost.

Treba jošupozoriti da na mliječnost i količinu mlijeka u laktacijiutječevrijeme i način zasušivanjakrava pred telenje.

Krave treba obvezno zasušivati 1,5do 2 mjesecapredtelenje, a

Značajanutjecaj na laktaciju i količinu mlijeka ima i razdoblje nakon telenja(purperij i uvod u mliječnost). Ako jetelenjeproteklo u redu,krave nakon telenja naglopovećajumliječnost. Međutim, u tom razdoblju krave se ne smijuhraniti većom količinom i različitim krmivima, već se krmiva morajuu manjim količinama uvoditi u krmne obroke, i postupno povećavati sve dok ne dostignu razinu proizvodnjemlijeka.

Razdobljeuvoda u mliječnost može trajati oko 20 do 30 dana. U tom razdobljukrave ne smiju mnogo smršaviti,stogaih treba što prijehraniti primjerenom hranom za visoku proizvodnju mlijeka.(Mljekarski list broj1, strana 4.-7., 1999. god.)

Ako krave na početkulaktacije, nakon telenja, ne dobivaju dovoljnohrane za visoku proizvodnjumlijeka,laktacijska krivuljabit će od početkaniža ili će se nakon telenja brzo smanjivati i zadržati tijekomlaktacije na nižoj razini proizvodnjemlijeka. Na taj način neće se iskoristitigenetski potencijal krava za proizvodnju mlijeka, kao ni gospodarski interes stočara Dr sc StjepanFeldhofer

Jarenje i uzgoj jaradi

Piše: dipl.ing.Karmen Sinković

temperaturuhrane i vode Temperaturahrane trebala bi biti kao što jetemperaturaobjekta, dok bi temperaturavode trebala biti nešto veća. Hladna hrana i voda uzrokujuzdravstvene probleme probavnihorgana kod životinje. Višemjesečnozimsko držanje koza u stajama i uz najboljeuvjete držanja, ima i svojihloših strana Naime,koze se premalokreću, što se očituje na papcima.Papci rastu, ne troše se i postaju predugački.Potrebno jeredovito obrezivanjepapaka.

Vrijemejejarenja,stoga podsjetimouzgajivače koza, posebno one kojinemajudovoljnoiskustva, na neke važne čimbenike kojiimajuutjecaj na uspješnost kozarske proizvodnje.

Jarenje

Kozarnik

Jedan od važnih čimbenika je da kozarnik u kojemboravi stado koza,napose tijekomzimskih mjeseci, mora biti čist i suh.

Pod jepotrebnosvakodnevno čistitii nastirati slamom,lišćem ili nekom drugomsteljom. Isto tako je potrebnoredovito prozračivanjestaje. Pri prozračivanju je potrebnopaziti da u staji ne bude propuh,kojijevrlo štetan kako za koze,tako i za jarad.

Prvojarkeobično jarejedno mlado,dok stariježivotinjejare dva,tri, a rijetko i više jaradi. Potrebno je paziti da koza po završetku jarenja ne pojedeposteljicu.Njujepotrebnoodmah po završetku jarenjaodstraniti iz boksa Novorođeno jarepotrebno jeprihvatiti,obrisati ga suhom krpom ili steljom, a potom ga pustiti kozi kojaće ga potpuno oblizati Nakon jarenja i kozi i jaretuje potrebanmir. Nakon jarenja (1-2 sata)kozu bi trebalo napojiti i pripremitijojlagani obrok od mekinja. U prva 2 do 3 dana po jarenjukozi bi trebalo postepenopojačavatiobroke Uzgojjaradi

Zimski mjeseci u kozarstvu su vrijemejarenja.Upravoje to razlog da staja u kojojborave koze mora biti pripremljena.Znači, očišćena,prozračena,odgovarajućetemperature i s dosta čiste stelje.

Odmah nakon jarenjapupčana vrpca se sama prekida te juje potrebnosamo dezinficirati U slučaju da se pupčanavrpca sama ne prekinepotrebnojuje sterilnim škarama prerezati i to 4-5 cm od trbuha i dezinficirati je.

Prvi se znaci jarenjaočituju s određenim nemirom životinje, nezainteresirana jeza uzimanje hrane te zauzimanja čas ležeći čas stojećipoložaj.

Samo jarenjezapočinje, ako je položajjareta u porođajnom kanalu pravilan,pojavomnjuške, zatim glavejareta te uslijed kontrakcijeposteljice i pritiskom same životinjepojavljuju se prednjenoge, a ubrzo zatim jarebiva izbačeno iz porođajnogkanala. Nakon izlaza jaretaizlazi posteljica.

Tijekomzimskih mjeseci u stajamaje potrebnoosigurati dovoljnotopline.Optimalna temperaturazraka u staji je15 stupnjevaC,s preporukom da ona ne bude viša jerprevisokatemperatura šteti kozama (smanjuje voljukoze za hranom što ima kao posljedicusmanjenjemliječnosti). Isto tako temperatura u kozarniku ne smijepastiispod 5 stupnjeva C

Nadalje,važan čimbenik je i vlaga u objektu.Niska temperatura i prevelikavlagavrlo su štetni priuzgojukoza i izazivajubolesti organa za disanje te bolesti vimena

Kada spominjemotemperaturu u objektu ne zaboravimo i na

Prosječnaporodnatežina jareta kreće se od 3 - 4 kg,ovisno o spolu,pasmini, dobi koze, njenoj uhranjenosti te brojuojarene jaradi.

Jare ubrzo nakon jarenjatraži vime koze Potrebno je jaretu omogućiti da obvezno posisa kolostrum kojimu je prijeko potreban.

Kolostrum, ili “prvomlijeko“, jarebi trebalo posisati već sat nakon jarenja. Važno jeznati da se jaradrađa neotporna na niz uzgojnihbolesti te da jeznačaj kolostruma upravo u njegovom sadržajuantitijelakojaimaju ulogustvaranjaotpornosti te zaštite organizma od bolesti Kolostrum uz antitijelasadrži i veliku količinu bjelančevina, minerala te vitamina važnih za tek ojarenujarad.

Kod pravilnogtijekajarenja nijepotrebnapomoć.Ona je neophodnaako se prvo pojave noge ili pakako se porododvija sporo unatoč naporimakoze U prosjekunormalni porodtraje od polado dva sata Preporuka jeda uzgajivačikojinemajuiskustva kod kompliciranihjarenjapozovu veterinara i tako spriječeugibanje jareta i same koze

Nakon jarenjajaradjepotrebno pregledati.Ukoliko se uoči

neka tjelesna mana izlučujemo ga iz uzgoja.

Na dan jarenjajaradje potrebno izvagati i porodnetežine upisati u evidenciju.

kom bude do 12 tjedanastarosti jaradi, uz davanjemanjihkoličina kvalitetne voluminozne krme

U početkusisanja za jedankg prirastajaretujepotrebno7-10 litara mlijeka.

Obilježavanjejaradipotrebojeobaviti odmah nakon jarenja nekom od oznaka - ispisivanjem brojeva na tijelojaretaili pak stavljanjemlančića oko vrata s pločicom na kojojje ispisana oznaka kojaće povezivati podatke o jaretu u evidenciji.

Na primjer, na pločicijeispisan broj 1

U evidencijukojuvodi uzgajivačjepotrebnoupisati:

1 - životni brojmajke,(npr. 1111), Hb broj oca (npr.50).

šest tjedanadobivati čisto mlijeko,jerćemo time izbjeći razne zdravstvene problemekod jareta.

Nakon šest tjedanastarosti u mlijeko se može dodati nešto vode,zobnogilikukuruznogbrašna Postepenojepotrebnojare privikavati uz mlijeko na šrot ili mekinje.Postepeno se u obrok dodajesijenoili trava Da bi spriječilipojavuproljevapotrebnojejaradiprijeodlaska na pašu dati nešto sijena.Jarad s mjesec dana starosti mogu koristiti pašu u svojojhranidbi

Ako jekoza imala samo jedno jarete ako ima mnogo mlijeka, jare ga neće moći posisati. U tom slučajupotrebnojesvakodnevno do krajaizmusti mlijeko iz vimena, jer u protivnomvime postajetvrdo,dolazi do upale. Isto tako događase da jare prilikomsisanjanagrizasisu, pa koza postajenemirna. Pri takvoj pojavidobro jemlijekoizmusti i jaradnapajati.

Na tajnačin prilikomtrajnog obilježavanja bit će poznatipodaci o porijekluojarenogjareta potrebni za njegovrodovnik ili potvrdu o porijeklu.

Ovo je samo privremeno do označavanjatetovir brojemili markicom kojejetrajno, a tetoviran ili markiran brojježivotni brojjareta. U progojnuknjigu se tom prilikomispisujupodaci:životni brojjareta,životni broj majke, Hb oca

U prosjekujaradse hrani majčinimmlijekom od pet do osam tjedana.

Preporuka jeako se jaradostavlja za rasplod da hranidba mlije-

Vindija

Preporukaje da se jarad napaja,jernapajanjem se izjednačujuobroci i ne dolazi do prejedanjakojemože uzrokovati proljev.Ovim načinom lakše odbijamojarad od sise,lakše ga privikavamo na razne dodatke u hrani a da pritome ne gubina svojojtjelesnoj masi

Kada spominjemouzgojjaradi napomenimoda postoje dva načina uzgoja i to: da je jarad zajedno s majkama ili da je odvojena od njih. Ako jetehnologijauzgojajaradi s ranim odbićem,što znači da se jarad odmah odvaja od majke,tada je potrebno za jaradosigurati hranidbu s odgovarajućimmliječnim zamjenicama.

Ako jekoza ojarila više jaradi koristi se bočica za napajanje jaradi ilikanta s više duda Jarad se u prva tri tjedna napajamlijekompetputa s 1/4 do 1/2 litre mlijeka. U četvrtom tjednunapajanje jeu četiri puta, a u sljedećimtjednimatri puta dnevno,naravno u većim količinama Jarad bi trebala barem

Priprema objekta za predstojeće janjenje i postupak s janjadi u prvim danima života

Piše: dipl. vet Vesna Jovanović Bunta

1 Pripremaobjekta za predstojećejanjenje

Prijetermina janjenjaneopho- dno jeobjektpripremiti za janjenje.Ovčarnik morate detaljno

očistiti i dezinficirati Ovce trebate odvojiti u posebanprostor i iz objektaizbaciti staru stelju. Sve zidove i poddobro oprativodomoribati četkom i obilno isprati po mogućnostitoplomvodom pod tlakom

Jarad jeu stajipotrebnodržati slobodne u odvojenomboksu,jer kretanjemjačajukosti Boksovi za jaradmorajubiti u dijelustaje kojijezračan,dobro osvijetljen, a temperatura u tom dijelu ne smije biti ispod 18 stupnjeva C Ženskajaradojarenatijekom siječnja,veljače i ožujkaveć u ranu jesenmogu biti spolnozrela za svojprvipripust.

Tek kada ste prostoriju dobro očistili i oprali,možete ju dezinficirati. Dezinfekcijuobjekta obavljatesredstvom za dezinfekcijukojeste kupili u veterinarskoj apoteci,stanici iliambulanti (npr. Izosan G, Omnisan...).Otopinu za dezinfekcijuprostorijepripre-mite prema uputiproizvođača. Za raspršivanjeotopinedezinficijensamožete koristiti vinogra- darsku prskalicu.

Prijesmještanja ovaca u objekt, pod bokseva treba obilno nasteljiti slamom te redovito nadosteljavati kako bi prostor na kojemuborave životinjeuvijek bio suh (toplina od poda!).

2. Postupak s janjadi u prvim danima života

Važno jeregulirativentilaciju prostora(prozori,zračnici). Ukoliko mikroklima u objektunije odgovarajuća,dolazi do niza zdravstvenih poremetnji(runo ovaca nikada ne smijebiti vlažno!).

Prostor za othranu janjadi treba urediti ovisno o načinu othrane (vidi - Postupak s janjadi u prvimdanima života).

U sezoni janjenjapotrebnoje posvetitiveliku pažnju i brigu stadu ovaca Promatrajtetijek janjenja, ali ne uznemiravajte životinju!Ukoliko procijenite da je životinjipotrebnapomoć,možete jojpomoćisami ilizatražiti pomoć veterinara Ubrzo nakon janjenja (unutarjednogsata)slijedi izbacivanjeposteljice,kojumorate odmah ukloniti. Ukoliko ovca ne izbaci posteljicu, a najkasnije dvanaest sati po janjenju,obvezno trebate pozvativeterinara

U stražnjemili postranom dijeluboksa, u kojemuborave ovce, može se pokretnimpregradamaodvojitiboksić u koji se smještajanjad.Janjad se može smjestiti i u zaseban veliki boks, trebalo bi pripremitibokseve u koje se janjadstarije dobi odvaja po spolu.

U svakom od navedenih slučajevaneophodnoje da janjad ima dovoljnosmještajnog prostora kojije obilno nasteljen. Unutar bokseva, u kojimaboravi janjad,treba urediti jasle za sijeno,hranilice za smjesu i staviti kante za napajanje.

U ovčarniku jedobro odrediti bokseve za smještaj ovaca neposredno predjanjenje,odnosno za smještajovaca s janjadislične starosti

u zamrzivač jervam može zatrebati (prijeprimjene ne zaboravite mljezivozagrijati na 40*C). Ishrana janjadisijenomtreba početi u dobi janjeta od cca 2 tjedna,odnosno smjesomod 3 tjedna(u smjesi ne smijebiti bakra!).Janjad se odbijanajranije u dobi od 7 tjedanatežine 18 kg, a kada jednevna potrošnjasmjese po janjetuiznad 300 grama Štoje janjadteža i starija(poodbiću), a dnevna potrošnjasmjeseveća, rezultati odgojajanjadi bit će bolji.

Janjetuodmah treba odstraniti sluz iz nosnica i usta, osušiti ga trljanjemslamom ili čistom suhom krpom,pupkovinutreba skratiti škarama na dužinu cca 5 em, ali škare se prijeupotrebe morajuiskuhati u vodi (1015 minuta) i uroniti u dezinfekcijsko sredstvo Dezinfekcijapupkovine obavlja se otopinomjoda(12 kapikapnu se u pupkovinu i očisti se njenaokolina).

Janjaditreba odmah dati vitamin AD3E + selen, a u dobi od 4 tjednatretirati protivparazita. Redoviti tretman protivparazita treba provoditisvakih 6 tjedana.

Odgojjanjadimože se provoditi na različite načine:

1)Odvajanjejanjadi od ovaca odmah po janjenju u zaseban boks Više putana dan puštaju se ovcama na sisanje. U bokseve smjestitijanjadslične dobi

2)Djelomičniboravakjanjadi s ovcama u zajedničkomboksu, odnosno odvajanje u zaseban boks Noću janjadboravi s ovcama, a danjuse odvaja u zaseban boks iliobratno

Ovisno o vremenskim uvjetima, janjadtreba što više boraviti na otvorenom prostoru, pa u tu svrhu treba urediti i ispust za janjad.

Prilikom obilaska predstavnika Vindija d d dobit ćete detaljnije informacije o uređenjupostojećih prostora.

U prvom satu životajanje mora dobiti prviobrok mljeziva. Nakon prihvatajanje se izvaže i označi (navrat janjetastavi se metalni lančić s pločicom na kojojje utisnut broj, a radi identifikacije janjeta), te se podaciupišu u listu Važno jeda prvihpetdana janje dobiva mljezivo.Ukoliko majka janjeta nema dovoljnomljeziva, janjetumožete dati mljezivo drugeovce, no ona mora biti u istom danu laktacije kao i majka dotičnogjanjeta(npr.janjestarosti dva dana mora dobiti mljezivo ovce koja se ojanjilaprije dva dana).Višak mljezivastavite u čistu,iskuhanu bocu ilinajlonsku vrećicu, a na njuzalijepitenaljepnicu s podacima o datumu pohrane mljeziva. Tako pripremljenu bocu (vrećicu s mljezivom)stavite

3)Janjadboravi stalno u boksu s ovcama

Svaki kooperanttreba odlučiti, s obzirom na specifičneuvjete držanja,kojuće metodu odgoja janjadiizabrati Preporukajeda prvihpar dana života janjad boravi s majkama u boksevima u kojimajesmješteno do cca šest ovaca

Važno jeda se u svakom od navedenih slučajevajanjadiosigura zaseban prostorkojijesuh, obilno nasteljen s hranilicama za smjesu,jaslama za sijeno i kantama za vodu. H

Priprema i primjena mliječne zamjenice za janjad

Piše: dipl. vet Vesna Jovanović Bunta

Mliječnazamjenicakoristi se kao zamjena za majčinomlijeko i primijenjuje se u othranijanjadi.

1 Pripremamliječne zamjenice:

a)101 vode zagrije se na 50%C

b)u zagrijanu vodu umiješa se 1,5 kgmliječnezamjenicekoja se u vodi mora dobro otopiti(ne smijebiti grudica)

€)temperaturagotovognapit- ka mora biti 39%C.

3 Prijelaz:majčinomlijeko - mliječnazamjenica

starost/dan majčinomlijeko/% m.z./%

Prosječnaukupnadnevna potrošnjamlijeka i mliječnezamjenice pojanjetujecca 1,5litra

4 Brojnapajanjadnevno

2. Potrebne količine mliječne zamjenice po janjetu:

starost/dan količina m.z./danu

21-25 dana 1-21

26-45 dana do2,51

.-;—;—a——————s

vodi s detergentom, te dobro isprati.

staros/dan brojnapajanja/dan

21-26 3

27-45 2

5. Pribor za napajanje

6 Starostjanjadi kod odbića Janjad se najranijeodbija u dobi 45 dana - težina najmanje 15 kg (paziti na dnevnu potrošnju smjese za janjad).

7 Prihrana janjadi Janjad se u dobi od 2 tjedna počinjehraniti sijenom, a u dobi od 3 tjednaponudiim se smjesa. Janjetreba na raspolaganju imati dovoljnekoličine svježevode

Napajanjejanjadiobavlja se iz pocinčanihcijevi - žljebova. Za cca 10 janjadiduljinažljebatreba biti 2 m Žlijeb se postavlja na visinu od stelje25-30 cm Žlijeb mora biti besprijekorno čist Nakon primjene,žlijebtreba isplahnuti u hladnojvodi,oprati u toploj

U periodunapajanjadobro je redovito kontrolirati prirastejanjadi i po potrebipovećatikoličinu mliječnezamjenice u otopini (obvezno u dogovoru s predstavnicima Vindijad.d.).

ETERINARSTVO

Zarazne i invazione spolne

bolesti goveda

Piše: dipl.vet. Antun Kostelić

Zarazne i invazione spolnebolesti govedamogu nanijetivelike štete govedarskojproizvodnji, posebno u reprodukciji.Štete se očitujupobačajem ijalovošću krava Također,neke od tih bolesti predstavljaju veliku opasnost po zdravljeljudi.

Pojediniuzgajivačimliječnih govedakoriste bikove za pripust

krava i junica,stoga je važno upozoriti na opasnost kojaprijeti zbogtakvognačina osjemenjivanjagoveda.Bikovi za pripust uglavnompotječu iz centara za reprodukciju(bikovi s licencom), gdje se poredproizvodnihkarakteristika kontrolira i njihovo zdravstveno stanje.Vlasnici licenciranih bikova ponekad“posude? bika susjedukako bi osjemenio i njegovekrave,zaboravljajući či-

njenicu da se tako bik može inficirati, a infekcijuprenijeti u vlastiti uzgoj.Međutim,pojedini proizvođačikoriste bikove bez licenciranja(tzv.divljake), odnosno nemajudozvolu korištenja za pripust. Takvi bikovi,poredtoga što su loših proizvodnihkarakteristika,predstavljaju stalnu opasnost za širenjezaraznih i invazionih bolesti kojese prenose spolnimaktom odnosno pripustom Zato što jednogbika koriste mnogi vlasnici govedau selu, povećava se mogućnostinfekcije bika Zaraženi bik širi zarazu skačući po drugimkravama

Bikovi koji se koriste u centrima za reprodukciju podstalnom su zdravstvenom kontrolom veterinara. Time se isključuje mogućnostširenjazaraznih bolesti putemsjemenabikova Sjemese prijerazrjeđivanja i dubokog smrzavanjamikrobiološki kontrolira kako bi se isključila nazočnost uzročnika zaraznih bolesti (bakterija).

zama (protozooa).Oboljelekrave pobacuju, a može se javiti i upala maternice kojazavršava sterilitetom (neplodnošću).

IZVORI I NAČIN ŠIRENJA

Uzročnici spolnihbolesti goveda mogu biti bakterije, virusi i paraziti iz skupinejednostaničnih organizama(protozooa).Razlikujemospecifične zarazne bolesti spolnihorgana (npr.trihomonijaza)od bolesti kojese mogu prenijetispolnimaktom, a nisu tipičnespolnebolesti.

nama gnoja.Bikovi pokazuju bol prilikommokrenja,ogledaju se prema stražnjemdijelutijela i nerado skaču.

Za nekoliko dana bolest nestane sa spolovila i prepucija, te se bikovi ponašajupoputzdravih životinja i normalno skaču,prenoseći bolest na zdrave krave Posebnu opasnostpredstavljaju invadirani bikovi koji ne pokazuju znakove bolesti

BOLESTI Izvori bolesti su invadirani bikovi odnosno njihova sperma Za širenjebolesti posebnu opasnostpredstavljajukakojerečeno - bikovi bez licence tzv bikovi “divljaci? kojinisu bili podvrgnutizdravstvenojveterinarskojkontroli.

Bolest se širi pripustomodnosno skokom bika na kravu (junicu).Jedan bik može prenijeti bolest na svaku kravu na kojuje pripuštenodnosno kojujeosjemenio Bolest se teoretski i u praksimože prenijeti i priborom za održavanjeopćehigijene krava

Mnoge zarazne ili invazione bolesti predstavljaju,dakle,opasnost za populacijugovedana nekom području, a i po zdravlje ljudi.Stogajeveoma važno nakon svakogpobačajaposlati krv rodilje,pobačeniplod i posteljicu u Veterinarski institut kako bi se isključilaodnosno utvrdila zarazna bolest kao uzrok pobačaja. Najbolje jeodmah nakon pobačajapozvativeterinara da uzme krv za serološke pretrage, odnosno da uzme pobačeniplod(fetus) i po mogućnostiposteljicu za bakteriološku pretragu, te da ih u što kraćem roku dostavi (na pravilannačin) u Veterinarski institut na analizu

Važno je da bikovi kojise koriste za pripustbudu podstalnom zdravstvenom kontrolom veterinara, što jepropisanoZakonom o veterinarstvu

TRIHOMONOZA GOVEDA

Prijeuvođenjaumjetnogosjemenjivanjatrihomonoza je bila veoma proširena u govedarskoj proizvodnji, a danas se samo pojedinačnopojavljuje i to u područjima u kojima se koriste bikovi za pripustkrava i junica.Bolest uzrokujeparazitTrihomonas genitalis (T.foetus)kojispada u skupinujednostaničnihorgani-

DIJAGNOZA BOLESTI. Bolest dijagnosticiramomikroskopskom pretragom,odnosno nalazom uzročnika u pobačenomplodu,posteljici ili sadržajuželuca pobačenogploda. U bikova bolest dijagnosticiramo nalazom uzročnika u ispirkuprepucija.

GOVEDA

BRUCELOZA

ZNAKOVI BOLESTI. Uzročnik bolesti ima afinitet prema sluznici spolnihorgana i posteljici gdje se naseljava i uzrokujepatološke (bolesne)promjene. U krava kojenisu bređe, u slučaju invazije, dolazi do upalerodnice kojapostajecrvena, otekla i hrapava, a može se pojaviti i gnojniiscjedak. Bolest se u tojfazi obično ne primjećuje.Četiri do pettjedanakrava se ne goni, a kasnije se preganjasvaka tri tjedna. U pojedinimslučajevima krava ostane bređa,međutim, parazitnapadasluznicu spolnih organa, posteljicu i plod, te dolazi do pobačaja.Prilikom pobačaja krava izbaci plod i posteljicu (kompletanpobačaj). U drugih krava može doći do raspadanja ploda i gnojneupalematernice U maternici se nalazi velika količina gnoja.Gnojse može cjediti kroz rodnicu iliako jegrljakmaternice zatvoren ostaje u njoj, te može dovesti do narušavanjaopćeg zdravstvenogstanjaorganizma. U bikova,brzo nakon invazije, pojavljuje se crvenilo i otečenje sluznice prepucija i uda Iz prepucija(puzdre)počne izlaziti gnojniiscjedak.Sluznica uda je prekrivenačvorićima i nakupi-

Bruceloza jekronična zarazna bolest govedakojukarakterizirajupatološke(bolesne)promjene napadnutihorgana i pobačaj gravidnihkrava Od bruceloze mogu oboljeti i ljudi(zoonoza).

Uzročnici bruceloze su bakterije iz roda Brucella. Uzročnik u organizamživotinje može ući kroz nos, usta, kroz sluznicu spolnih organa, kroz povrijeđenu i nepovrijeđenu kožu Uzročnik ima posebanafinitet prema posteljici i plodu, te izaziva pobačajživotinje. Nakon pobačajavelike se količine uzročnika tjednimaizlučujusadržajem iz maternice (lohijama). Krave mogu doživotno izlučivati uzročnika mlijekom. U muških životinja brucele se naseljuju u sjemenicima (testisima),gdjeuzrokuju upalu.

U uzgojgovedabruceloza se unosi nabavom oboljelihživotinja, a širi se veoma brzo uzrokujućipobačaj.Važno je napomenuti da se bruceloza u uzgoj unosi i korištenjempripusta, odnosno pripuštanjem krave pod zaraženog bika Krave šire uzročnika u okolinu pobačenimplodom,plodnimvodama, posteljicom, a kasnijelohijama.Lohije su sadržajmaternice kojinastaje

nakon poroda, a sastoje se od ostataka posteljice,plodnihvoda i dijelovamaternice (karunkula).

Bikovi izlučujubrucele preko sperme. Bruceloza se, može širitii zagađenomhranom

ZNAKOVI BOLESTI U goveda glavnisimptomjepobačaj, a često izostanu drugisimptomi. Nakon pobačajanajčešćezaostaje posteljica. U slučaju da krava oteli živo tele, ono jezaraženo i nesposobno za život te ubrzo nakon porodaugiba. U bikova se javlja upalatestisa, a posljedica je i sterilitet (jalovost).

DIJAGNOZA BOLESTI. Pri svakom pobačajusumnjamona

brucelozu, a potvrđujemo jenalazom uzročnika u pobačenom plodu,posteljici ili sadržaju vimena Također,uzročnik se može dokazati i u mlijeku(mliječno prstenasta proba). U bikova bolest dokazujemonalazom uzročnika u spermi.Sigurnametoda dijagnozebolesti jeserološka pretragakrvi na brucelozu.

dovesti do upaletestisa kojamože završiti sterilitetom (jalovošću) muškaraca.

SPRECAVANJE BOLESTI

BRUCELOZA LJUDI U lju- di bruceloza može dovesti do pojavegroznicekojatrajeograničeno i završava ozdravljenjem. Bruceloza,također,može uzrokovati upaluzglobova i moždanih ovojnica,pobačajžena,upalutestisa i gnojnuupalujetre. Već je spomenutoda bruceloza može

Zarazna agalakcija ovaca i koza

Piše: dr sc StjepanBanožić

isto kao i janjad na sisi Smatra se da jemogu prenositi i krpelji.

Zarazna agalakcija ovaca i koza općajeinfekciozna bolest koju uzrokujemikroorganizam Micoplasmaagalactiae.Obilježava jeakutan ili kroničan tijek s lokalizacijombolesnogprocesa na vimenu,zglobovima i očima Nadalje,bolesne ovce mogu pobaciti,mršave i ugibaju. Ta je zarazna bolest proširena po Mediteranu Smrtnost od ove bolesti jemalena i iznosi oko 5%,premda se spominje i veća smrtnost U prirodnimprilikamaobolijevaju ovce i koze, a umjetno se može izazvati lokalna infekcija goveda i kunića

Uzročnik bolesti ulazi u organizam životinja kroz usta, dakle kroz probavneorgane, ali se pret- postavlja da može ući i kroz sisni kanal. Uzročnik ulazi i kroz povrede na koži

Češće obolijevaju koze od ovaca, a bolest se razvija u ovaca i koza bez obzira dajuli mlijeko ili ne Obolijevaju ovnovi i jarci. U početku se javlja s općimznakovima zaraznih bolesti, a tijekom bolesti patološki se procesilokaliziraju na vime,zglobove i oči Može završiti i uginućemživotinje.

Izvori bolesti su bolesne životinje, zatim leševi životinjaugi- nulih od zarazne agalakcije, sekret iz vimena,iscjedak iz očiju, balega,različiti zaraženi predmeti,hrana,voda i stelja.

Bolest jeveoma priljepčiva, a širi se kad bolesne životinje borave skupasa zdravima,zatim zaraženom hranom i vodom,a muzači jemogu proširiti rukama

Vrlo brzo se uočavajupromjenena mlijeku.Količina mlijeka se smanjuje, ono postaje gusto, slanog i gorkogje okusa i Žućkastozelenkaste boje. U po-

Bolest se isključivosprječava primjenomumjetnogosjemenjivanja.Bikovi koji se koriste za dobivanjesperme za umjetno osjemenjivanje pod stalnim su zdravstvenim nadzorom veterinara Bikovska sperma se mikrobiološki ispituje kako bi se isklju- čila nazočnost uzročnika zaraznih bolesti (bakterija), te tako sprije- čila mogućnostširenjabruceloze i ostalih zaraznih bolesti primjenom umjetnogosjemenjivanja Jedna od preventivnihmjerajei serološka pretraga.

četku je vime povećano,ali s trajanjembolesti postupnose smanjuje(atrofira). U vimenu se mogu opipatičvorovi Promjene na vimenu nisu trajne, pa ako životinjaprebolibolest može u sljedećojlaktacionojperiodi davati normalne količine mlijeka. U tijekubolesti nastajeupala zglobova(jednogili više njih), pojavljuje se otok,bolna osjetljivostzglobova pa životinjašepa. Istodobno nastajeupalasvih slojevaoka;mogu se javitičirevi, pa životinja može oslijepiti na jedno ilioba oka

Bređa ovca može pobaciti. U muških životinja može se javiti upalatestisa i crijeva(upala crijeva može se javiti i u ženskih životinja). Bolest može trajati i više mjeseci.Sigurnadijagnoza postavlja se bakteriološkom pretragom.

Znakovi bolesti U početkudolazi do izražajaopćiinfektivni sindrom;životinjajenevesela, ne jede,ima povišenutjelesnu temperaturu.Akutni oblik ima katkad vrlo naglitok Nakon povi-šenjatjelesnetemperature, nevoljkosti igubljenjateka,životinje uginu, a da se bolest nijelokalizirala

Bolest se uspješnoliječiantibioticima širokogspektranpr aeromicinom i tilozinom, a liječi se i specifičnimantiserumom Čim se bolest pojaviodmah treba odvojitibolesne životinje od zdravih,provestitemeljitudezinfekcijuobjekta u kojemusu bile bolesne životinje i kliconoše neškodljivoukloniti (ubiti).

MUŽNJA

Komponente stroja za

mehaničku mužnju (nastavakizbroja12/1999.)

Piše: mr sc Alen Džidić

Pulzator

Pulzator (vidisliku)jezračni ventil kojinaizmjeničnopropušta zrak pod vakuumom i atmosferskim tlakom u pulzacijsku komoru, stvarajućipulzacijekoje induciraju tok mlijeka.

Sisna guma

Pulzator može raditi tako da su sve četiri pulzacijske komore ispunjenevakuumom ili atmosferskim tlakom istovremeno i onda se takav pulzatornaziva konstantni pulzator.Naizmjenični pulzator radi s dvijeprednje pulzacijske komore pod vakuumom, a istovremeno su dvije stražnjekomore pod atmosferskim tlakom, i obrnuto Danas se najviše koriste naizmjeničnipulzatori

do pulzatora kroz posebnucijev u kojoj se nalazi filter ili paksam pulzatorima otvor za ulazak atmosferskog zraka. Neke muzne jediniceposjedujuautomatski ventil za zatvaranjevakuuma, a aktivira se kada atmosferski zrak neplanirano uđe u sisni sklop, npr kada muzna jedinicapadne prilikommužnje.Brojpulzacija jednakje brojuotvaranja i zatvaranja sisne gume u minuti.

Jedan takt pulzatora čini ukupno vrijeme u sekundama potrebnim da se izvrši faza mužnje i faza odmora. Pulzatori obično imaju omjerpulzacijaizmeđu 40 i 60 u minuti. Omjerpulzacijajednakje omjerutrajanjataktova mužnje unutar jednepulzacije.Omjer pulzacija može se prikazati kao omjerilikao postotak.

Njihovaprednost je što onemogućujupenjanjesisne gume na sisu, a njihova mana je u tome što svaki kvar može narušiti omjer pulzacija.Pulzatori mogu biti pokrenutielektrički,pneumatskiili njihovom kombinacijom. Jedan pulzator koristi se za jednu muznu jedinicu. Atmosferski zrak dovodi se

Primjer

1:1 ili 50:50

11/2:1 ili 60:40

21/2:1 ili 70:30

Kada u pulzacijskoj komori djelujevakuum, sisna guma je otvorena i mlijekomože teći Kada jepulzacijska komora pod atmosferskim tlakom,sisna guma jezatvorena zbogtoga jerjetlak izvan sisne gume veći nego onaj u njoj.

Zatvoren 50 kPa

To znači da će 60:40 pulzator imati 60% faze mužnje i 40% faze odmora unutar jednogtakta pulzacije.Pulzatori mogu biti pokrenuti ili pomoću vakuuma ili električki. E Otvoren vakuum atmosferski tlak

KUPUJEMO SVE VRSTE I TIPOVE MUZNIH UREĐAJA (RABLJENE I NEISPRAVNE) |PRODAJEMO RENOVIRANE

Javite nam se radi prodaje,nabave ili posredovanja na adresu Hrvatska mljekarskaudruga Zagreb Ilica 31/III, tel 01/4812410

Ukupno brojno stanje plotkinja i krava u Hrvatskoj i udio krava obuhvaćenih uzgojno selekcijskim radom na obiteljskim gospodarstvima

Piše: dipl.ing.Vesna Bulić

Komentirajućinarednu tablicu značajnojenapomenuti da se u perioduod 1990. godinebroj krava i brojplotkinjasmanjivao

zbog teškogratnogstanja u RepubliciHrvatskoj. U 1990 godinibilo je 356.527 krava u Hrvatskoj, a već 1993 godinetaj brojjepao na 236 384 krave Broj krava jeu ovom petogodišnjem razdoblju s laganimpadom do

1998. Značajnijapozitivna promjena u ovom perioduvidljiva je u udjelukrava poduzgojnoselekcijskimobuhvatom kojaje u 1993. godinibila 15%, a u 1998 godini selekcija se provodi na 36% populacije, što jeza čak 21% više od 1993. godine.

Od 1997. godinekolona Mb krava podrazumijeva Mb i Z krave pod kontrolom mliječnosti, a kolona Z krave podrazumijeva Mb i Z krave pod kontrolom rasploda.

Stanje oplodnje krava i junica na obiteljskom gospodarstvu u periodu od 1993.-1998. godine

Piše: dipl.ing.Vesna Bulić

kojejednomgodišnje(krajem godine)dobiva od veterinarskih stanica

Hrvatski stočarsko selekcijski centar svake godineu svom | Hrvatskoj na osnovi podataka godišnjemizvješćuprikazuje stanjeoplodnjekrava i junica za prethodnugodinu u Republici

Učinci uzgojnoselekcijskog rada u značajnojmjerizavise od stanjaoplodnjeplotkinja, a od interesa je da se što veći broj plotkinjaoplodirasplodnjacima visoke genetskevrijednosti. Najveći uspjehpostiže se umjetnim

osjemenjivanjem što jedokazano u svakojstočarsko naprednijoj zemlji.Genetski napredakbit će najmanjiako se za oplodnju koriste nekontrolirano životinje bez poznatogpodrijetla, pa je poželjno da se u sredinama gdje se umjetnoosjemenjivanje ne može učinkovito provoditikoriste ras-

plodnjacipoznatogpodrijetla u sustavu prirodnogpripusta. Kao što je vidljivo iz tabele,broj plotkinjakojijeumjetnooplođen u periodu od 1993 godinekadaje bilo 73% umjetnooplođeno, porastao jena 78% u 1998 godini, što čini porast od 5% Bikovima prirodnogpripustapoznatogpod-

Županija

Varaždinska

Piše: dipl.ing.Vesna Bulić

rijetlaosjemenjeno jesvega 1%, dok jebikovima prirodnogpripustanepoznatogpodrijetlaosjemenjeno u 1998 godinijošuvijek veliki brojplotkinja(21%),iakoje u periodu od 1993.-1998. godine smanjenbroj za 5%, što jeišlo u korist umjetnogosjemenjivanja.

Brojkrava po uzgajatelju:

1-3 krave - 1014 uzgajatelja(70%)

Krave pod kontrolom rasplodne proizvodnje: 184

- matične krave: 135

Prikaz stanjaVaraždinske županije za 1998. godinu s podacima o brojnomstanju i laktacijskoj proizvodnji po pasminama: Simentalska pasminagoveda (31.12.1998.)

Brojuzgajatelja: 1372

- “Z" krave: 49

4- 6 krava - 347 uzgajatelja(24%)

7- 9 krava - 56 uzgajatelja (4%)

Krave pod kontrolom mliječnosti: 595

10-12 krava

Ženskipodmladak do 1 god.: 219

Ženskipodmladakpreko1. god.:154

Krave pod kontrolom rasplodne proizvodnje: 1806

- matične krave: 698

- “Z" krave: 1108

LAKTACIJSKA PROIZVODNJA:

- brojzaključenihstandardnih laktacija 348

Krave pod kontrolom mliječnosti: 1851

Ženskipodmladak do 1 god.: 482

Ženskipodmladakpreko1 god.:325

LAKTACIJSKA PROIZVODNJA:

- brojzaključenihstandardnih laktacija 1146

- prosječnaproizv.mlijeka(kg) 3800

- prosječnaproizv.mliječ. masti (kg)147

- prosječnaproizv.mlijeka(kg) 5800

- prosječnaproizv.mliječ. masti (kg)209

- prosječnaproizv.masti (%) 3,60

- 19 uzgajatelja (2%)

13-15 krava

- 6uzgajatelja ( %)

16 i više krava - 3 uzgajatelja (%)

Na područjuVaraždinske županije s 31 10 1999 g poduzgojno selekcijskim radom obuhvaćenoje4750 krava, od čegajepod kontrolom mliječnosti 2227 krava, a pod kontrolom rasploda 2523 krave

- prosječnaproizv.proteina (kg)175

- prosječnaproizv.proteina (%)3,15

Rekapitulacijabrojnogstanja (31.12.98.)

- prosječnaproizv.masti (%) 3,88 - prosječnaproizv.proteina (kg)121

Ukupanbrojuzgajatelja: 1445

Tijekom1999 godinepovećao se brojuzgajatelja i grlatako da s 31 10 1999 g brojdomaćinstava iznosi 1529 u kojima se obavlja uzgojnoselekcijskirad,ali je i nadaljebrojkrava po uzgajatelju nizak i iznosi 3,1.

Novčani poticaji za kvaliteteni rasplodnipodmladakostvareni su za 637 grla u iznosu od 964.600,00 kn.

Krave pod kontrolom rasplodne proizvodnje: 1990

- matične krave: 833

- “Z" krave: 1157

- prosječnaproizv.proteina (%)3,19

Holstein - friesian pasmina goveda (31.12.1998.)

Brojuzgajatelja: 73

Krave pod kontrolom mliječnosti: 2446

Ženskipodmladak do 1 god.:

701

Ženskipodmladakpreko1 god.: 479

Budući da jekrajgodine, Hrvatski stočarski selekcijski centar će uskoro izdati godišnjeizvješće za 1999. godinu u kojoj će se naći svi podaci po županijama i uzgojnim organizacijama vezani za rezultate uzgojnoselekcijskog rada u RepubliciHrvatskoj.

Ekonomski rezultati proizvodnje

mlijeka u novoj farmi

gospodarstva Hartman

Piše: doc dr sc Zoran Grgić

Osim proračunacijenekoštanjaproizvodnjemlijekaprisadašnjemposlovanjufarme,ekonomski je ocijenjenaposlovna namjeragospodinaMarijanaHartmana da ulaže u novi stajski objekt i značajnopovećanje kapacitetafarme

Pri proizvodnjimlijeka u postojećojstajiizraženi su problemi tehnološke prirode:mikroklima u staji, uski boksovi za telad, te kratka ležišta Posljedicaneodgovarajućemikroklime u postojećem objektuuvijekjebila visoka relativna vlagazraka. Utjecaj povećane temperatureosobito je negativan kada jekombiniran s visokom vlažnošću

GospodinHartman upravo završava izgradnju nove staje u kojoj će se muzne krave uzgajati na u nas neuobičajeni način Radi se o “hladnom uzgoju"prema “Wolf sustavu U stajamaovakvoga tipaomogućenojetrajnoprozračivanje i odvođenještetnih plinova, anema propuha, pa jeklima stajevrlo povoljna za držanje goveda.Isto tako,vlažnost zraka i temperatura su otprilikejednaki vanjskimuvjetima(na otvorenom).Stajajeveličine 50 x 15 metara s dodatnim prostorom za izmuzište,mljekaru i pogonsko postrojenjekojejeukupnepovršine oko 125 m? (25x5m).Temelji zgrade su od kvalitetnogbetona.

Zidovi staje su s dvostrukom stijenkom od impregniranog drveta Okomito na zidovima ugrađeni su stupovinosači Krov staje jetakođer drveni,dobro jeizoliran i prilagođen svim vremenskim uvjetima.Ventilacija jeizvedena ulaskom svježegzraka kroz otvore na zidovima (postrano provjetravanje), a izlaskom zraka prekosljemenakrova Za osvjetljavanjestajemaksimalno će se koristiti dnevno svjetlo, pa jena krovištu postavljensvjetlarnik dimenzija1,6 x 0,4m Veličina svjetlarnikajeprilagođenapotrebama osvjetljenjaprostora, a ispunjenjezahtjev za smanjenim zagrijavanjemstaje u ljetnom razdoblju.

U objektu će biti 64 ležišta za muzna grla.Prosječnacijenaležišta jeoko 11 500 kuna Predviđena je izgradnja i opremanje izmuzišta tiparibljakost,kao i u starojstaji, no kapacitetizmuzišta

bit će udvostručen (2x 6).Troškovi opremanjaizmuzišta se procjenjuju na gotovo120 000 kuna Ukupni iznos investicije se procjenjuje na oko 1,540.000 kuna Iz vlastitih izvora sredstava će se financirati polovicaplanirane investicije. Brojmuznih krava na farmi će se povećativećim dijelom iz vlastite obnove stada, a manji brojgrlaće kupiti od uzgajivača na užem područjuŽupanije. Oko polovicesredstava za planiranu investicijuosigurat će se iz sredstava kredita (770.000kuna)poslovne banke. Kredit će otplaćivati petgodina s godišnjom kamatnom stopomod 12% Godišnje će za troškove kredita (kamate i otplatnidio)izdvajati oko 172 480 kuna

Gospodarima u pričuvi 22 steone junicekojeće sljedeće godine uključiti u puno poslovanje farme Prema sadašnjojproizvodnosti muznih grla na farmi (prosječno7.570 litara mlijekagodišnje) i povećanjubrojamuznih grla sa 34 na 56,proračunata je buduća godišnjaproizvodnja od 166 553 litara Prema sadašnjoj prodajnojcijenimlijeka, i ostalim

GOSPODARSTVO =

prihodimagovedarskeproizvodnje,proračunati su budući prihodi farme Troškovi su proračunati prema budućim potrebama i potrošnji na farmi. Na farmi će se uposliti 2 dodatna radnika, što je obračunato pod stavkom - naknada za rad

Kategorijabruto dohotka se odnosi na podmirivanje svih izdataka farme,bez troškova amortizacije i troškova kredita Gospodar će nakon podmirenjaizdataka priposlovanju farme raspolagati s oko 379 tisuća kuna, u odnosu na dosadašnjih 225 tisuća Jasno jeda gospodarstvoobvezno mora podmirititroškove rada i troškove kredita nakon kojih će mu preostati oko 174 tisuće, umjestodosadašnjih 95 tisuća kuna Ovajiznos dohotka gospodarstvo računa kao zaradu od govedarske proizvodnje.Gospodar u cijelostiraspolaže s navedenim sredstvima, no u obračunu nije uračunata amortizacijaobjekata i opreme Kada se uračuna ova stavka,pričemu se uvjetiposlovanjagospodarstvapribližnoizjednačavaju s poslovanjempoljoprivrednih poduzeća,vidljivo jeda buduća farma posluje na samoj graniciekonomičnosti (godišnji dobitakjemanji od 4 tisuće kuna).

Pod pretpostavkomzadržavanjaiste proizvodnje po grlui sadašnjimrazinama prodajnih cijena,odnosno troškova proizvodnjemlijeka, može se značajniji dohodak i “stvarni? dobitak gospodarstvaočekivati tek nakon razdobljaotplaćivanja kredita (5 godina).

Na temeljupredočenoga može se zaključiti kako veliko optere-

Ukupni

[giSadašnjeposlovanje [JBuduće poslovanje

ćenjetroškovima kredita i amortizacije ne omogućavapunu ekonomsku učinkovitost farme s - u našim uvjetima - vrlo velikim osnovnim stadom Tek izostavljanjemiznosa amortizacije ili nakon razdobljaotplatekredita, poslovanje

suvremene farme s više od 50 muznih grlaholsteinfrisienpasmine,ekonomski je učinkovito i može se računati s povratomulaganjainvestitora Još jevažno istaknuti da se proračuntemelji na vrlo dobrim proizvodnimrezultatima farme (7,5tisuća litara mlijekapo muznom grlugodišnje) na kojoj rade samo 2 uposlenaradnika m

Prikaz raspodjele kredita za okrupnjavanje posjeda obiteljskih gospodarstava (izsredstavanaknadeza promjenunamjene poljoprivrednogzemljišta)

Piše: doc dr sc Zoran Grgić

Zbogvelikogzanimanjanaših čitatelja za problematiku o mogućnostimaokrupnjavanja zemljišnihposjedaobiteljskih gospodarstava (Mljekarski list 9 i 10/ 1999.)objavljujemo jošneke dodatne pokazatelje o iskorištenju jednogod povoljnijih kredita za ovu namjenu.

moslavačkoj,Karlovačkoj i Ličkosenjskojžupaniji.Nažalost, ove županijebilježemanjuzastupljenost u iskorištenjupovoljnog kredita za uređenjezemljišta i povećanjeposjeda.

Namjenakorištenjasredstava iz ovog programa važna jedanas za gospodarstvakojanamjeravaju proizvoditivlastitu stočnu hranu primjenjujući suvremene postupkepripreme i čuvanja.Postupak dobivanjakredita nijesložen i nepoznat našim gospodarima, a uvjetiotplateovih sredstava su vrlo povoljni.

darstava s većim iznosima ostvario u Koprivničkokriževačkoj i Zagrebačkojžupaniji. Ove su županijevodeće prema brojumuznih grlau nas, pa se može pretpostaviti kako jejedandio ovih kredita utrošen upravo za razvitak zemljišneosnove i za govedarskuproizvodnju.

Najveći dio neobrađenih i zapuštenihpovršina po županijama kojeujednoraspolažu s većim

Korištenjekredita za programe povećanjasposobnosti i uređenjapoljoprivrednogzemljišta (hidromelioracije,agromelioracije,kupnjupoljoprivrednog zemljišta i sl.) iz sredstava naknade

Zato treba očekivati veći broj zahtjevanaših gospodarstava u županijskimpodružnicama Hrvatskogzavoda za poljoprivrednu savjetodavnuslužbu. Nadamo se, da će među njimabiti veći udio brojemmuznih grlajeu Sisačko- gospodarstavagovedarskeproiz-

1998.

Grafikon 1:

Grafikon 2: Prosječniiznosi kredita u županijama - po jednom gospodarstvu

vodnje,jerupravo je veličina zemljišnogposjedajedanod najvažnijihograničavajućihčinitelja razvitka govedarskeproizvodnje u obiteljskomgospodarstvu. Suvremena proizvodnjamlijeka i goveđegmesa temelji se na što prirodnijemdržanjugrla i vlastitojproizvodnji stočne hrane, a za takvu proizvodnju naša gospodarstva morajuposjedovati veće i kvalitetne obradive površineoranice i pašnjake.

Napomena:

kuna

Zagreb,Trgkralja

Tomislava 19

tel :(01) 48 19 265;48 72 970

fax: (01) 49 22 267

žiro račun: 30102-601114220

Podaci o dinamici i visini korištenja ovoga kredita u 1999 godini bit će poznati do krajaprvog tromjesečja 2000. godine, pa će tada bitiobjavljeni iu Mljekarskom listu Pokušat ćemo doći do podataka koliko jegospodarstava govedarske proizvodnjeuspjeloiskoristitiovajpovoljni način uređenja i povećanjavlastitogposjeda, te tako steklo određene uvjete za razvitak vlastite proizvodnje.

PJ. VINKOVCI,KraljaZvonimira 80

tel :(032) 33 23 92

tel ifax: (032) 31 65 84

SKLADIŠTEVELIKA GORICA Trgkralja

Tomislava 9

tel ifax: (01) 62 22 065

PROIZVODIMO,DORAĐUJEMO,IZVOZIMO I UVOZIMO TE PRODAJEMO NA

VELIKO SJEME RATARSKOG, KRMNOG | INDUSTRIJSKOG BILJA

Osobito preporučamo:sjemetrava, crvene, bijele i švedske djeteline,lucerne, inkarnatke, smiljkite te bogat izbor djetelinskotravnih smjesa,stočni kelj,stočne graškove,sudansku travu, stočne repe, stočnu mrkvu, jaru i ozimu grahoricu kao i širok izbor postrnihkultura

Zatim najširi izbor sjemenapovrća,cvijeća i začinskogbilja.

Vrtne alate i zaštitna sredstva

Sve to možete dobiti u veleprodaji na gornjojadresi i maloprodaji u boljimpoljoprivrednimapotekama

diljemHrvatske

PT T=K-8/=7/

PAZ CRI IE =

Zašto staje naših obiteljskih

gospodarstva ne odgovaraju načelima suvremene proizvodnje mlijeka?!?

Piše: doc. dr sc Zoran Grgić

Postojećestaje za muzne krave u nas, posebice u gospodarstvima s manjimosnovnim stadom,naj- češće ne zadovoljavajutemeljne uvjetedržanjakrava prema mjeri- lima suvremene tehnologije.

Najčešćirazlozi odstupanja očituju se u:

- nepostojanjuzadovoljavajuće ventilacije, što uzrokuje veće koncentraciještetnih plinova i previ- soki stupanjvlažnosti zraka;

- osvjetljenjeprirodnim i umjetnimsvjetlom jevrlo slabo, što nepovoljnodjeluje na zdravstveno stanje i proizvodnusposobnost grla,kao i na izvođenjeradnih postupaka u staji;

- hranidba koncentratom automatizirana i kompjuterizirana;

- tekuće (rešetkasti pod)ilikruto izgnojavanje(potiskivačgnoja iliduboka stelja);

- napajanjeteladi mliječnom zamjenomodmah nakon kolostralnograzdoblja;

- farma je kapaciteta50-100 muznih krava, a uzstajejepašnjak veličine 20-60 ha

veći dio sredstava za izgradnju i opremanjefarmi se odnosi na opremu stajnihmjesta i mlje- karnica uz stajskiobjekt.Unutarnjeuređenjeobjekta jevisoko funkcionalno, tako da jeosiguran normalan tijeksvih radnih postupakabez “praznihhodova? i gubitaka rada Pritom se ne ometa “prirodno“ponašanježivotinja kojetako nisu izložene nepotreb- nim stresovima

Navedeno osiguravadobro iskorištenjeproizvodnogpotencijalamuznih grla(visoka i redovita proizvodnjamlijeka i podmlatka) te visoku proizvodnost rada (ve- lika proizvodnjamlijeka po satu rada).

- krave se pretežito drže na vezu tijekomcijelegodine,što također nepovoljnodjeluje na zdravstveno stanje i proizvodnu sposobnostgrla;

- jasle i hranidbeni valovi su smješteni uz zid,pa hranidba mora biti ručna i s visokim utrošcima živogarada;

- hranidba krava je loša (ne odgovaraproizvodnimpotrebama krava i pojedinimfazama proizvodnje - laktacija,zasušenje, suhostaj,uvođenje u mliječnost), tako da nema dovoljnogiskorištenjaproizvodnihmogućnostigrla.

U posljednjevrijemejeu svijetupriizgradnji i opremanju stajskihobjekata za govedajedan od držanjanajvažnijihzahtjevapotreba grla na što prirodniji način Grade se jeftinijiobjekti, a

Prema proračunupotrebnog materijala i rada u našim uvjetima,izračunati su i uspoređeni troškovi izgradnje i opremanja “klasične staje" i stajekojaje uvjetnonazvana “suvremena" Za usporedbuuzet jestajskiobjekt kapaciteta 30 muznih grla s rasplodnimpodmlatkom.Predviđeno jeda se plaćaju svi utrošci rada i materijala, dakle nijepredviđen vlastiti rad i materijal.

Pod pojmomklasične staje se podrazumijeva zidani objekt(ope- ka ili betonski blokovi) s uobičajenimkrovištem pokrivenim crijepom. U stajije provedena vodovodna i električna instalacija.Krave se drže na vezu u dva reda s 15 stajališta. Na krajevima stajališta su valov i kanal za izgnojavanje. Sredinom stajeprolazi hranidbeni hodnik. U dijelu stajeje prostor za teljenje i držanjerasplodnogpodmlatka. Ovakav rasporedjevrlo čest u novijimstajamanaših gospodarstava kapaciteta15-30 muznih grla.Obično se mužnjaodvija korištenjempokretnihmuznih uređaja.

Slobodan način držanjagoveda (s pojedinačnimboksovima za ležanje ilizajedničkimprostorom za ležanje na dubokojili potiskivanojstelji) jeprema suvremenim shvaćanjimanajbolji način držanjagoveda. U većini novijihfarmi u razvijenimzapadnoeuropskim zemljamamuzna grlase drže slobodno, a u farmama s vezanim načinom držanjagrlapreporučuje se adaptacijapostojećihobjekata u staje sa slobodnim načinom držanja.

Temeljnaobilježjasuvremenih farmi za mliječnagoveda su: - specijalizacija za proizvodnju mlijeka s modernom opremom i maksimalnom mehanizacijom i automatizacijom; - slobodni način držanjagrla;

- funkcionalno izmuzište (naj- češće riblja kost iliautotandem);

Suvremene stajeimajumetalnu ilidrvenu konstrukcijukoja se nalazi na klasičnim betonskim temeljima. Tri zatvorene strane objekta su u donjemdijelu od drvenih dasaka debljine2,33,0 cm (punizid bez razmaka između dasaka), a u gornjem od drvenih letvica s razmakom 1,52,0 cm Jedna strana objekta jeotvorenanezaštićena. U staji je30 boksova

za muzne krave i 6-8 pomoćnih boksova U potkrovljustajeje prostor za sijeno i slamu Staja se izgnojavatraktorskom daskom ili automatskim potiskivačemgnoja. Uz stajuje masivno građeno izmuzište (autotandem2x2,riblja kost 2x3).

1:

Vidljivo jeda su relativno mala odstupanjaizmeđu troškova klasične i suvremene staje.Prema nekim procjenama su ukupnitroškovi izgradnjestaje u uvjetima korištenjavlastitogmaterijala i rada (susjedi,rodbina i prijatelji...) za 20-30% manji.

troškova ulaganja u stajskeobjekte

Značajnovelika odstupanja postoje kod primjene muzne opreme zbograzličite izvedbe i načina mužnje. No razlika manjaod 3,4 tisuća kuna po muznom grlu svakako opravdavaju visoki učinci i manjiradni napor u stajama suvremenog načina izgradnje i opremanja.

Postavlja se pitanjezašto naši gospodari s obzirom na naglašene prednosti i manjerazlike u cijeni objekata ne obnavljajusvojestajske objektesukladno mjerilima suvremene tehnologije?

Troškovi izgradnje ne bi trebali predstavljati veće ograničenje jer pojednomgrlu su približno na istoj razini kao uobičajenestaje u nas Jedan od mogućihrazlogamože biti trošak izgradnje i opremanja mljekarnice(izmuzište s muznim aparatom,uređajima i opremom). Svakako jeznačajnirazlogdosta veliki otpor poljoprivrednih gospodarakoji s dosta upornosti nastavljajutradicionalnu proizvodnju mlijeka.

No,može se pretpostaviti kako je(kao i obično u našim uvjetima) tome najvažnijirazlognepostojanjevlastitih sredstava u našim gospodarstvima, a relativno visoki troškovi kredita s nedovoljno dugimrazdobljemotplate i visokom kamatnom stopom. Isto tako, različit jeodnos cijene i prodajne cijenemlijeka u nas i gospodarski razvijenimzemljama s kojima se uspoređujemo.

Ovo su važni razlozi i činitelji različitosti odnosa u mljekarskoj proizvodnji u Hrvatskoj i gospodarski razvijenimzemljamačije primjeresvakako trebamo pratiti, no isto tako moramo uvažavati objektivnogospodarskostanje i mogućnosti u našim obiteljskim gospodarstvima.Ipak,važno jeda naši proizvođačimlijeka već sada poznajugospodarskeodnose u mljekarskojproizvodnjirazvijenih zemalja i tako ustrojesvoju proizvodnju kako bi se uskoro mogliuspješno“nositi" s konkurentskim uvjetima na budućem zajedničkomtržištu

Konstituiran je savez

proizvođača mlijeka LURA (.i.

Piše: dr sc Petar Bosnić

U predstojećimprocesima liberalizacijetržišta i slobodne trgovine,proizvođačimlijeka i mljekarskaindustrijaprolazit će kroz određene promjene.Jedan od prioritetnihciljevaagrarne politike je razvojgovedarstva i osiguravanjesamodostatnosti u mlijekuza domaće potrebe.

LURA d.d.stvornicama “Dukat?

tržišta, o cijenama i kvaliteti mlijeka te i međusobnim dugoročnim poslovnimodnosima. U Zagrebujeu tvornici “Dukat? 17

5 StjepanCigler,proizvođač, član

Savjet će se sazivati povremeno i prema ukazanojpotrebi, a njegova jeulogaprimarnokozultativna,informiranje o različitim pitanjima i problemima,rasprava o međusobnojsuradnji,zauzimanjestavova i davanjeprijedloga i inicijativa za rješavanjeznačajnih pitanja s nadležnim državnim organima.

XI 1999 god.osnovan Savjet proizvođačaLURA d.d,gdje su članovi najvećiproizvođačimlijeka iz svih županija na kojimaje organiziranotkup i poslovna suradnja s kooperantima.

Na konstituirajućojsjednici osnovan jei Koordinacijski odbor kao operativni organ Savjeta i izabrani su njegovičlanovi:

Zagreb,“Sirela" Bjelovar i Zadar,svojudugoročnustrategiju razvojabaziraju na domaćojproizvodnjimlijeka.Ostvareni trendovi otkupa u Hrvatskojtijekom 1999 godineukazuju na stagnaciju u otkupu.Ovo ukazuje na činjenicu da dosadašnjaulaganja, uglavnom u obnovu mliječnog govedarstva, nisu dostatna niti adekvatna za narednu intenzivnijufazu razvoja i povećanja proizvodnjemlijeka.

1 MarijanHartman,proizvođač,predsjednik

2 DragutinGregorić,Lura d.d.,dopredsjednik

3. Mirko Brčić,Lura d.d.,član

4. Mirko Gračaković,proizvođač,član

Podržan je prijedlogposlovodstva da u situaciji općenelikvidnosti i nepravovremenog plaćanjanovčanih poticaja,LURA d.d. nađe mogućnostikreditiranja proizvođača za nabavu najvažnijih repromaterijala(gnojiva,goriva i dodataka stočnojhrani), te da se obave pripreme za uvoz određenogbrojabređih junica.Vlada treba dati garanciju za ino kredite kojima bi se realizirali programi izgradnjenovih farmskih kapaciteta kao i funkcionalne adaptacijepostojećihobjekata.

U uvjetimatržišnoggospodarstva uz odgovarajućemjere državne politikedolazi do restrukturiranjaproizvođačamlijeka te se konsolidirajuobiteljska domaćinstva srednjih i većih proizvodnih kapaciteta.Ovajjeproces veoma složen, morao bi se realizirati u što kraćem vremenskom periodu i s korištenjem kvalitetnih kreditnih sredstava

LURA dd.je pokrenulainicijativu da s proizvođačimamlijeka raspravlja o pitanjimarazvoja,

Sjednicasavjetaproizvođača LURA d.d.

Osvrt na izbor šampionke

bjelovarskog sajma

Piše: dipl.ing.Aleksandar Kljujev

spomenuti da ima uzgajatelja koji imajukvalitetna grla a iz određenih razloga ne mogu ili ne žele sudjelovati na izložbi Pored toga, grla se tjekompriprema za izložbu,razvrstavaju u pojedine kolekcijeovisno o kategoriji,proizvodnom stadiju i pasminikako bi na izložbi bila mogućašto objektivnijaprocjena.Šampionkomizložbe se proglašavanajkvalitetnijepredvedenogrlokojeto zaslužujeocjenomvanjštine i podacima o porijeklu i utvrđenimproizvodnim rezultatima. Željaorganizatora izložbe u pravilu jeda na izložbi budu predvedena što kvalitetnijagrlakojima se prezentira stanje u uzgoju, te grla,kojasu najčešće i kandidatkinje za kategorijubikovskih majki, a mogu bitiizabrana i za šampionku.

Za cjenjenečitateljeMljekarskoglista (broj 9 od ove godine) u članku “Ocjenjivanjegovedana stočarskim izložbama“ pokušao sam što razumljivije a opetstručno opisatiprema kojimnačelima i kriterijima rade povjerenstva za ocjenugoveda na stočarskim izložbama Kako gospodinStjepan Brlek, u svom članku “Ocjenjivanjegoveda na stočarskim izložbama u praksi u istom listu (broj 12 od ove godine)traži od povjerenstva za ocjenuodređena objašnjenjagledeizbora šampionke na 7. Međunarodnom stočarskom i gospodarskomsajmu u Gudovcu,smatram svojommoralnom i stručnom obvezom da se u ime povjerenstva i svojeime osobno,očitujemgledeistih kako bi uzgajateljigovedaovim putem dobili potpunuinformaciju.Prije svega, ponovio bi imena članova povjerenstva od kojih se traže odgovori na postavljenapitanja. Predsjednikpovjerenstva bio je MarijanPosavi,docent na Katedri za govedarstvo na Agronomskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu,zamjenikpredsjednika povjerenstvabiojeJohann Tanzler, Verband NO Rinderziichter, Wieselburg,Austrija te članovi povjerenstva Josef Kreilinger,predsjednikglavnogbavarskogzavoda za oplemenjivanje i selekciju domaćih životinja,Njemačka,Aleksandar Kljujev i BojanStrehovec, djelatniciHrvatskogstočarsko selekcijskog centra

Osvrnuo bi se, kao prvo na konstatacijugospodinaBrleka da se šampionkaizložbe u pravilu bira iz kolekcijebikovskih majki. Treba napomenuti da je to u praksinajčešćislučajali to ne mora biti uvijektako Kojaće grla stvarno biti predvedena,ocjenjena i rangirana na izložbi ovisi o nizu čimbenika Tu svakako treba

Što se tiče pitanjagledekriterijapriizboru šampionke na izložbi u Gudovcu,kao član tog povjerenstva smatram da jepovjerenstvo za ocjenuradilo u skladu sa stručnim saznanjima kako bi se izabralo zaista najkvalitetnije grlo.Svaki član povjerenstva neovisno jeprocjenjivao predvedenagrlanakom čega se u konačnici davala ocjena za koju su se složila većina ocjenjivača. Provjerenastručnost i iskustvo, uvaženih gostiju iz Austrije i Njemačke, s kojimami jebila čast raditi,svakako je dala svojdoprinoskvaliteti ocjenegrlajer ne zaboravimo,izložba u Gudovcu ima međunarodni karakter. Bilo bi čudno da jeorganizator međunarodne izložbe odredio sudjelovanje samo domaćih grla.Sva predvedenagrlaprilikomocjene tretirala su se na isti način, ne uzimajućiunaprijed u obzirni porijeklo ni vlasnika krave Što se tiče ostalih kriterija, i gdjese mogu naći detaljnijeinformacije, u već navedenom članku (Ocjenjivanjegovedana stočarskim izložbama), oni su već navedeni pa toovdje ne bih opetponavljao. Činjenica da šampionskogrlo nema i najvećuproizvodnju mlijekane bi trebala zbunjivati niti posjetiteljesajmaniti čitatelje Mljekarskog lista

Krava Ralle žb 72062310 vlasnika Tome Bukala iz Praščevca, ocjenjena jeza skupnasvojstva vanjštine na izložbi u Gudovcu ocjenama 8 (okvir), 7 (mišićavost), 9 (noge) i 8 (vime) na skali ocjena od 1 do 9,ikao takva bilaje najboljeocjenjenakrava na izložbi Povjerenstvo se složilo da krava Ralle predstavljapoželjan tip simentalske krave prema postavljenimuzgojnimciljevima, kod kojese posebnoisticala većina poželjnihosobina vimena, nogu i okvira na čijem se korigiranju u pozitivnomsmislu u populacijisimentalskih krava u Hrvatskojjoštreba puno raditi. Uvažavajući ovako visoke ocjene vanjštine i natprosječnuproizvodnjumlijeka(5739kgmlijeka u II laktaciji)povjerenstvojejednoglasnoproglasilokravu Ralle šampionkomizložbe Istina jeda su na izložbi bile predvedene i ocjenjenekrave s višom proizvodnjommlijeka ali su kod njih uočeni određeni nedostaci u 0sobinama vanjštine u odnosu na kravu Ralle te su stoga, kao takve, slabijerangirane. Treba napomenuti da jena samojizložbi predsjednikpovjerenstvajavnoprokomentirao sva predvedenagrla kojasu ušla u uži izbor po pojedinimkolekcijama i naveo razloge za pojedineocjene te sukladno tome i objaviokako jegrlo rangirano.

Da krava s najvišomproizvodnjommlijeka ne mora biti, izabrana za šampionkupotvrđuje i slijedećiprimjer. Na jubilarnoj izložbi (100.godišnjica) u Neumarkt-u (Austrija)šampionkom je proglašenakrava STM Hemma, iako jena istojizložbi bilo krava koje su proizvele i do 1500 kg mlijekaviše Ne umanjujući

značajutvrđene visine proizvodnjemlijeka na kojeminzistira gospodinBrlek,napominjem, da se i u ovom slučajuradi o simentalcu, za kojeg se zna da se istovremeno uzgaja i zbogproizvodnje mesa

Cinjenica da jebikovska majka

Ralle na izložbi u Vrbovcu 13 lipnja ove godineosvojila III mjesto u kolekciji a da je u Gudovcu,tri mjesecaposlije, proglašenašampionkomizložbe

isto tako nijenelogična.Osobno sam bio član povjerenstva na obje izložbe, dok su ostali članovi bili različiti U oba slučajapovjerenstvo za ocjenuradilo jeprema istim kriterijima. Krava Ralle u Vrbovcu je bila u ranojfazi laktacije te je uslijedvisoke proizvodnje bila u lošijojkondiciji te je,kao takva niže rangirana. Kako jeu Gudovcu njenpoten- cijaldošao do izražaja u pravom svjetlu u odnosu na ostala pred-

Stručna praksa mladih hrvatskih poljoprivrednika na obiteljskim farmama u Bavarskoj

Piše: dipl.ing.StjepanBrlek

- džeparac u iznosu 500 - 700 DEM mjesečno.

Temeljemsporazuma o suradnjiizmeđu Bavarskogseljačkog saveza i Udruženjahrvatskih seljaka, od prosinca 1996 godine, poljoprivrednapraksaobavlja se u obiteljskimimanjimaveličine 35-130 ha na područjuBavarske

vedena grlaadekvatno jei rangirana Za razlogezašto se u Gudovcu nisu pojavile krave koje su u Vrbovcu bile boljerangirane od krave Ralle,gospodinBrlek neka odgovorpotraži kod samih uzgajatelja.

Nadam se da jeovajosvrt, za čitateljeMlijekarskoglista,uspio pojasniti prema kojimjekriterijimapovjerenstvodonjelosvoju odluku gledešampionke u Gudovcu. m

- sastav najpovoljnijeg obroka za pojedinekategorijegoveda, a posebicemuznih krava zbogkorištenjagenetskogpotencijalagrla, - strojnamužnjakrava,održavanje i značajhigijenevimena s ciljemkakvoće mlijeka

- održavanjehigijenepapaka i dr., - uzgoj i držanjerasplodnog podmlatka,značajselekcije,vrijeme pripusta i drugog u svezi remonta stada,

Do sada jetijekom1997 godine praksuobavilo 6,a 1999 godine16 djevojaka i mladića skoro iz svih dijelova naše Republike, od čega 5 iz Koprivničkokriževačke, 4 iz Zagrebačke, a iz 10 županija 1-2 praktikanta.

Praksu mogu obavljati mladi članovi tržno usmjerenihobiteljskih gospodarstava,kojiće stečeno znanje po završetku prakseprenijeti na svojegospodarstvo kao i svojojužojiširojživotnojsredini

Za praktikante se organizira ubrzani tečajnjemačkogajezika i pružanjevažnih informacija potrebnih za odlazak na usavršavanje u Njemačku.

Kandidati poredostaloga trebajuimati 20-30 godina, po mogućnosti da nisu u braku, da imaju određeno iskustvo za obavljanje poljoprivrednihposlova, da mogu svakodnevno komunicirati na nje- mačkom jeziku, da su spremni i sposobni za rad na gospodarstvu i uspostavu dobrih međuljudskih odnosa te da posjedujumeđunarodnu vozačku dozvolu i druge uvjete.

Praktikanti

prava:

- posebnisadržajipraksebili su na farmama za tov junadi,uzgoj rasplodnihsvinja i tov svinja.

Nekolicina praktikanata upoznala je suvremenu voćarsku i vinogradarskuproizvodnju, preradu mlijeka,preradu i plasman povrća i voća.

U dosadašnjojorganizaciji i odlasku praktikanata i troškovima,sudjelovale su neke mlje- karske industrije, kao: Lura d.d., Vindija d d i drugi, kao i neke županije i općine, a često i roditelji praktikanata.

Praksa traješest mjeseci, od travnja do listopada.

Praktikantice su poredosnovne proizvodnjesudjelovale u spremanjuhrane i obavljaleostale kućne poslove te upoznale i stekle znanje i iskustvo o načinu života seoskogstanovništva u Njema- čkoj.

ostalogaDosadašnjipraktikantipored naučili su ove poslove: - intenzivna obrada zemljišta uporabomsuvremene mehanizacije i proizvodnjeratarskih, a posebice krmnih kultura namijenje- nih ishrani goveda.

- besplatnozdravstveno osiguranje u slučajunesreće, - besplatan stan i hranu na farmi na kojojprovodepraksu, uživajusljedeća

- spremanjesjenaže i silaže i uvid u najpovoljnijevrijemesiliranja,

Tijekom2000 godineUdruženjehrvatskih seljaka u suradnji s Bavarskim seljačkimsavezom može na praksuuputiti 24 mlada hrvatska poljoprivrednika(djevojke i mladiće).

Potencijalnikandidati za praksu u 2000 godinimogu se javiti što hitnijeužupanijskimpodružnicama Hrvatskogzavodazapoljoprivredno savjetodavnuslužbu. m

/ Kultura življenja

na selu

U božićnonovogodišnjem brojunašegalista saznali ste, dragičitatelji, da Uredništvo uvodi novu rubriku u kojojćete vi sami bitipisci a najbolji će prilozi biti nagrađeni.Željaje Uredništva MLJEKARSKOG LISTA da uz svojastručna poučavanjadoprineseuljepšavanju i duševnom obogaćivanju života na selu koji po svojojnaravi nijelak.

Želimo da u vašim sastavcima pišete o lijepomstarom ali i novom načinu života, svakodnevnom radu i odmoru kako u obiteljima tako u društvenom životu, u većoj seoskojzajednici kao što ježupa,općina i cijelipredjel sa svojimkrajobrazom. Objavljivanjem vaših iskustava,sjećanja,želja i prijedlogamađusobno ćete izmjenjivati misli i tako se nadopunjavati u pronalaženju sve ljepšeg i boljegnačina življenja.

Kultura jepo općojdefiniciji sve ono što ječovječanstvo učinilo i čini da sebi i generacijama iza sebe uljepša i olakša život Kultura hrvatskogaseljakaprema mislima pok.Vila BALENO VIĆAsadržava sve ono što su seljacivjekovimaučinili i joščine da im život bude lakši i ljepši. Zato u kulturu spadaseljačkopoštenje, marljivost, smisao za pravicu, svi narodni običaji,narodna nošnja i narodna umjetnost, sve ono što narod stvara vlastitom svojomvoljom iz unutarnjepotrebe.Znanstvenici dijelekulturu na: materijalnu, duhovnu i društvenu, pa o svim tim područjimakulture mogu pisati naši budući suradnici

U materijalnukulturu spadajusadržaji o položaju i novojizgradnjinaselja u odnosu na okoliš, što jesve važnije, zatim o oblicima kuća,gospodarskihzgrada,načinu prehrane,pripremi i čuvanjuhrane, o narodnoj nošnji po spolovima i dobi,nakitu,grijanju,poljoprivrednim spravama i oruđu,pređenju,tkanju,ručnim radovima itd

Iz područjaduhovne kulture može se pisati o narodnim pjesmama,načinima pjevanja,glazbalima,pjevačkim glazbenim i plesnimskupinama,načinu zabavljanja,igranja,molitvama,narodnim sportovima,narodnim vjerovanjima,pripovijetkama,zagonetkama,zdravicama i tome slično

U oblast društvene kulture spadajusustavi obiteljskog života više generacija,običaji u radu i odmoru,običaji po crkvenojgodinikao što su: Uskrs,Jurjevo,Filip i Jakov, 1 svibanj,Spasovo,Duhovi,Ivanje,Gospini blagdani, razna proštenja iprocesije, Svi Sveti,Dušni Dan,Advent,Badnjak,Božić i svi dani do Nove godine i sv Tri Kralja, te na krajuSvijećnica i Poklade Tu se uključujuobičaji kod poroda,krstitki,prosidbe,ženidbe i pogreba.

Velike su dakle mogućnostiopisivanjakulture življenja kako nekad tako i danas, što se sve izgubilozbog razvojacivilizacije, što jeostalo i što bi trebalo vratitiu običaje da nam život ne bude sveden samo na proizvodni rad,hranu,pilo,spavanje i nezaobilaznu televiziju.

Vaši članci neka budu dužine oko dvijetipkanestranice sproredom, na veličinipapiraA4, a poželjna jekakva snimka u bojiilicrnobijeloj tehnici, a dobri crtači neka priložesvojcrtež Članakmožete napisati u svom mjesnomnarječju što će dati živopisnost vašim mislima Članaktreba stići u Uredništvo do 5tog dana u mjesecu kako bi mogao biti objavljen u idućem broju.

Vaša pisanjadoprinijet će očuvanjunaše narodne duše i duha ilikako se to kaže očuvanjutradicijskebaštine, da se ne izgubimo u sve naglašenijojglobalizaciji. Pozivamo sve ljude u selu kojivole tradiciju bez obzira na spolilidob,zvanje,vjeru ž narodnost da najprije malko uđu u sebe pa da ono što u sebi nađu objave i drugima u našem MLJEKARSKOM LISTU koji se tiska u četrdesetak tisuća primjeraka.

Bit će to unutarnjaradost onima koji se dajukao i onima koji to primaju!

Vaš uređivač - s poštovanjem dipl.ing.StjepanKeglević

SVETKOVINA

Sveta tri kralja

Priredio: dipl.ing.Stjepan Keglević

“O blažen vaš dan, Kad Kraljsvijetumladi, S neba bi dan

O sretne lizvijezde, Sto svijetlila vam, Kad sinka jedjeva

Porodila nam!

Pobožne i vesele božićne pjesme nisu jošutihnule, nego nam ih svetkovina SVETIH TRIJU KRALJEVA ponovno pružada s njima i daljeveselo završimo sveto božićno vrijeme.

Ova svetkovina nastala jeprema Evanđelju sv Matejakoji nam govorikako su nakon Isusova rođenja s istoka u Betlehem došla tri mudraca vođena zvijezdom, da se poklonenovorođenom Kralju židovskome. U Evanđeljupiše:

vima iz Arabije i dala im imena: Gašpar,Melkior i Baltazar, od kojihjenajmlađi bio crnac Iz tog opisalako možemo izvući pouku o jednakostima svih ljudskih rasa predBogom,kako smo svi djeca božja i kako jetežak grijehubijati i zlostavljatiljudedrugihrasa, što je bilo,nažalost, tako često u povijestičovječanstva.

Blagdan Sv tri kralja zove se u crkvi joši BOGOJAVLJENJE i slavi se kao spomen na Isusovo krštenje, pa odatle i dolazi blagoslovvode na tajdan u crkvama Tajobičajnarod od vajkadavoli, pa odnosi blagoslovljenu vodu u svojdom kojompoškropi sve u njemui oko njega,staje i stoku, gospodarskezgrade,vrt, svaki komad vinogradainjive.Ostavi se sveta voda i u kući ako zatreba u najtežimčasovima. Zbogtoga se u našim južnimkrajevimatajblag- dan naziva iVODOKRŠĆE

Hrvati unose na Badnjak u kuću na ognjištedrvce hrastića, a ne smreku ilijelu,kako to isto Srbi čine Poznati etnologpok.prof. Milovan GAVAZZI zapisao jeda su na Kordunu Srbi došli koledati Hrvatima za njihovBožić, a Hrvati Srbima za njihov. O koledama pisali smo u našem listu prošlihgodina(mladićipjevaju posebnepjesmeobilazeći u skupinamasela i posjećuju kuće gdje za uzvrat dobivaju razne darove). U našim sjevernimkrajevima to čine zvjezdariobučeni u kraljeve, nose zvijezdu na prutu,pjevaju pjesme i skupljajudarove koje tada veselo blaguju i piju. U Ravnim Kotarima hrvatske žene nosile su iza Božića komade pečenjapravoslavnimobiteljima, a ove su im uzvratile u svojim božićnim danima. Dobro jebilo, kad je tako bilo,nadamo se i želimo da i opettako bude u smislu božićne pjesmeSVIM NA ZEMLJI MIR VESELJE.

“Udoše u kuću i nađoše dijete s Marijom majkom njegovom; padošeničice i pokloniše mu se Zatim otvoriše riznice svoje te ga obdariše zlatom,tamjanomi smirnom " Kasnijeje pobožna legendanazvala mudrace kralje-

m

Tajdan,šestogsiječnja, slavio se od krajatrećegstoljeća u Egiptu i drugimistočnim zemljamakao dan PorođenjaIsusova, štoje u pravoslavnimcrkvama i na Europskomkopnuostalo do danas Tako dakle kad kršćanima rimokatoličke vjere,ali i svim protestantskimvjernicima prestajebožićno vrijeme, za pravoslavne vjernikeistoka tek započinje.Postojao je nekad u nas običaj da kad smo pravoslavnima čestitali Božić s njihovomuzrečicom HRISTOSSE RODI,u šali bi dodali A NAŠ VEĆ HODI U slavljenju Božića u Hrvata na dinarskom području i tamošnjih Srba ima nečegsličnog. Naime i

Običaji u Slavonskom selu Otok (nastavakizbroja11/99.)

Piše: dipl.ing.JosipHaluška

Rad

Otočani su vrijedniljudi, mnogo rade Gotovo svaka kuća imala jemarvu: goveda,konje,svinje i ovce Konji su bili zimi u štali Imali su i po nekoliko mačaka i pasa Psa su neki zvali ker (malog psa kerče)ilićuko.

VjerniciobijuCrkava slave BogojavljenjeistogIsusa Bogo- čovjeka,kojineka nas sjedini u međusobnojljubavi i ljubavi spram Njega, a bez obzira na zvjezdoznanskesitnice novih i starih kalendara Sv. Otac IVAN PAVAO II često naglašava da kršćanstvo mora disati svojim punim plućima,tj.istočnim i zapadnimkrilom te upravo Hrvatskoj u tome dajeposebnu zadaću i časnu dužnost,kojoj smo i mi ovdjedali svojsasvim skroman prilog.

NARODNI OBIČAJI

Otočani su održavali svoješume i priređivalizemljište.Sjekli su veliko drveće kojenijeupotreb- ljivo,izradiliga i odvezli, a ostalo zapalili. Kada je sve izgorjelo, nastala jenjiva - krčevina. Rijetki su išli u lov; to jebilo samo za bogate i neradnike

Ženesu noću “zvrndale vretenima", a često su tako dočekale zoru Muškarci su uglavnomradili, išli u štalu, pregledavalikonje i marvu, a malo su se i odmorili tijekomdana.

Ujutro,nakon buđenja,najprije su se prekrižili: “Ko jenaučio od roditelja da se Bogumoli, taj se sprema i moli, ako nije,taj se izvuče ko iz brloga, pa odma na poso“. Zatim bi se umili polijevajući lice i ruke vodom iz nekakve drvene zdjele ili korita Neki su išli na bunar, na valov, pa se ondje umivali. Običajjebio da mlađi polijevaju ruke starijima, a katkad su to činili i starijimlađima ako su željeli. Potom su se muškarci češljali, a žene su se češljale kad su stigle.

svetkovina primali su mnoge goste. Odlazili su u Komletince,Privlaku, Nijemce,Vrbanju,Gradište, Zupanju,Cernu, Bogdanovce,Rokovce, Andrijaševce. Na vašar su išli u Vinkovce, a u Mikanovce na marvinskivašar.

Božje, pa tvoje. Dok sam jaživ,oću da jazapovidam. Kad bi došo zet u kuću,tio bi zapovidati, a jatoga neću Koliko budem mogo, toliko ću vas pomagat, al u kuću za mog života ne pušćamnikoga."

Ipakih jebilo koji su u kuću postili“majstora".

Posuđivali su novac jedniod drugih. Ima ih, koji su posuđivali novac drugima za “interes? pa su se na tajnačin obogatili. “Drukčije se opetuzajmljuje za ljubav, a ne za interes, pa onda dužnikglede, da oduži onom, komu jepozajmio. Pa ito jeinteres, alije barem od srca

Život

Život u zadruzi

Djevojke su plelepletenicu jednom u tjednu.Obično su nedjeljomuzimale pletenicu iz sanduka pa stavljale na svojukosu.

Ako ječovjeknosio svakidašnje odijelo, onda je u njemu i spavao; ako jeodijelo bilo bolje,ondase prijespavanjapresvukao. Žene su se presvlačile i ljeti i zimi jersu nosile boljuodjeću, a kako su je željeleočuvati, spavale su u lošijoj.

Siromašni su hodali i spavali u istoj odjeći. Zimi su svi spavali u velikoj sobi,samo su mladi oženjeni spavali u kućaru. Djeca su spavala s roditeljima dok nisu poodrasla.

Ranim jutromodlazili su u polje. Ručkonoša bi donosio ujutro doručak seljacima na oranju.Orali su do dva sata, a na užinu odlazili kući

Nakon što su jeli,legli bi malo pod voćku pa rekli: “Bog ubio seljakatežaka koji ne legne, da se jiloslegne!"

Otočanke su se bavile i trgovinom Prodavale su voće suho i sirovo, mahune, grašak,kiselo zelje,šipkovinu,laneno i bundevsko sjeme, a za to dobivale preslice i pamuka,porculanskih tanjura.

Većina mještanaOtoka živjela je u zadrugama.Nekad je u zadrugamabilo po šezdeset i sedamdeset ljudi, a kasnijenajviše dvanaest oženjenih,jednaudovicai djeca.Bilo jei siročadi,djecebez majkeioca. Ako bi majkaumrla,otac se oženio nakon šest tjedana(“Još pokojnoj ni nokti ne poplave") da ga ima tko odijevati i služiti Akoje umro otac, majkase teško udala Ako jesamac u zadruzi imao kći gledaojeda se ona što prijeuda: “Nemam nikoga na svitu do tebe jedinu, pa jeposlimojesmrti sve ij

Ako jenegdjebila svetkovina, obično jeondjebio vašar Otočani su prijateljskiraspoloženiljudi, rado su odlazili na vašare i prijateljima, a kadaje u Otoku bila

Pa revolog

Prvi povjesničar sela Otok vič. JosipLovretić

Kućom je upravljaogazdastariji ipametniji. Bilo jezadruga kojesvake godinebirajugazdu, a u nekima su se izmjenjivali svake drugegodine, i to oženjeni, od najstarijeg do najmađeg. Za večerom su se obično dogovarali kako ćeišto raditi, a gazdajeodlučio što jenajbolje. On ječuvao sav novac, ključeveipisma.Akojebiopijanac, zatvorilibiburad, pa ni on nijesmio bez pitanjadrugihizvaditi rakije ni vina.

Gazda se često savjetovao sa svojomženom, ako jebila dobra i razumna, ali tako da drugiukućani to ne vide Gazda je i prkosio ukućanima. Kada jekupovaoodijelo(štoga je kuća davala ukućanima)odabrao bi najlošije onome koga ne voli. Kada je kupovaomotike,djevojcikoja mu nijeomiljenadaojemalu motičicu s kojom je ta djevojkamorala jednakodobro i brzo kopati kao i one koje su imale dobre motike

Gazde su se znale osvećivati ako im mlade nisu bile po volji. Ali ione su bile đavolice “Ako se ne rastaneš snjim,rastat ću se jastobom",rekla bi mlada mužu

Gazdina žena, gazdarica, zapovijedala je ženama u ženskom poslu.Žene su uvijekbile složnije nego muškarci Ako jegazdarica bila nagla i stroga žena, tada su u kući trpili od njeviše zla nego od gazde,“jerjijezikommlati“,tjera ih na posao, ocrni ih predgazdom, pa im ovajonda ne da spavati, “izjeda im dušu i srce" i sav teret svaljuje na njihovaleđa.

Dok ne izađu iz škole, djecunisu tjerali da rade Kada su završili školu,dječaci su čuvali stada uz pastira, a djevojčice su ostajale kod kuće i radile s majkomženske poslove.

Djevojka i mladić

Mužižena

Nakon što se mladić počne momački odijevati, odmah si traži djevojku. Već se u školi znalo tko je čijadjevojka, ilimladić Kad mladić počnemisliti na ženidbu,izabrere djevojkukako mu roditelji ili rodbina ne bi namjenili neku koju ne želi Sastajao se s djevojkom na divanu, a ako njeziniroditelji nisu branili,dolaziojojjepredkuću i na avlijskimvratima s njomrazgovarao Ako jenjegovimroditeljima odgovaralo da oženi tu djevojku, tada bi mladićeva mati slala po njemumilošće djevojci.

ljubavnicu.

Prijenego što se mladić i djevojkaožene, u selu nastaje“graja*

Tada bi rekli Otočani: “Badava sve blago,kad je srce prazno".

sa svih strana Svi su se za svakoga brinuli. Cijelojeselo “uzavrilo“ Mutilo se to, ogovaralo,smućivalo, poručivalo,nudilo,kudilo, pa se i dogodilo da su se uzeli koji se nisu ni znali, a rastavili se kojusu se zaklinjali.

Ako se dogodiobrak u kojem nijebilo ljubavi,primjerice muž nijemogao zaboraviti svojubivšu djevojku, tada ježena bila - kako kažu - roblje te joj se ubrzo vidjelo

Djevojkanikada nijepokazivala mladiću da jojjemio To jeznala samo njezinanajboljaprijateljica, koja se brinula da ga “primami“. Ako su se djevojka i mladić tajno voljeli,dogovorili su se da se ni u kolu ne dozna da pripadajujedno drugome; on se, primjerice, kad bi prošaopokrajkola udario po kožnojtorbi,njunije ni pogledao, te jenastavio plesati, a ona jeotišla ondjegdjesu se dogovorili za sastanak.

na licu da je nesretna Ako su njegoviroditelji bili brižni,savje- tovali su ga da se promijeni, pa bi ženi svanulo Ali dogodilo se i to da jemati sinu nametnula djevojku koju ne voli, a poslijejojjei sama zagorčavala život. Takvaježenabila mučenica cijeliživot, osim akojuje muž kasnijezavolio

Ako je neka žena zavoljela tuđegamuža,ljubavnike su po selu zvali švalerom i švalerkom;nju zvaše kurvom, a njegabećarom Svako u selu prezirao jetakvu ženu, ali ona nijemarila za selo,nego je prkosilaljubavnikovoj ženi Nesretna jebila i ona koja se udala za pijanicu i kartašajer su bili raspikuće, pa jesirota žena ostarjelaprijereda Nije se uređivala kao njezineprijateljice,negonedjeljom poslijepodne,dok su drugebile u kolu,stajalajepredbirtijomsuznih očiju pa zalazila svaki časunutra da odvede muža kući Žene bi išle vračrama,bajale,molile,zavjetovale seipostile,davale mužu da pije koješta, sve kako bi se popravio.

Kada jemuž otišao u “soldate", primijetilo se i to na svakojženi.

Iznova su se pomladile. Nakon udaje,jošsunenanviknute na kućni teret,brigu, teško im jeslušati muža i dvoriti svekrvu, a kada im jemuž otišao, malo bi im odlanulo Dobro jeako su se onda snaha i svekrva slagale, ali ako nisu,obje su jedva

Ako jedjevojcimajkabranila nekogmladića, a ona je silom željelapoći za njega,prkosila je majci,spominjućinjezinumladost;

“Smisli sebe,mila mati,

Dok si bila mlada:

Da ne ljubiš, kogbi rada, Pukla bi od jada!"

Ako mladićevim roditeljima djevojkanijebila po volji, on je potajiceodlazio k njoj.

Jezičavu ženu,rekoše Otočani, opametit će čovjeklako “On nju dva tri puta prutom, pa će ona šutom: ne će se nijavitidaježiva“

Ako jeu Otoku žena hodala s drugima, crn jojjesamo muž. Koji to niježelio, ženi bi ispravio leđa “omašnom ćulom»?; pa jeona mirovala i sjedila kod kuće

čekale da se muž vrati kući Nakon što se muž vratio,vidjelo se kako će živjeti sa ženom. Ako nijeišao u birtiju ni u kolo, ako se nijekartao ni psovao po kući,žena je zahvaljivala Bogui nadala se sreći, jer“mnogiotiđu u soldate nedužni, pase ondi pokvare".

Ako je kojudjevojkumladić ostavio zbogdruge, ta jeprkosila ostavljenoj,kojajegovorila da nije ostavljena, te je prkosila svom bivšem i njegovojdjevojci.

U selu se smatralo dase momaki djevojkatrebaju do dvadesete godine“okovati", jersu se inače momku rugali da ga nijednaneće, a djevojkamaprigovarale one mlađe za prednjamjesta u crkvi:

“Ojvi starke što se ne udate, Sto vi nama mista ne pridate?"

Pa onda su govoriliOtočani, “da ne bude ruglosvitu, mora slomit vrat, pa ma di ?

Samo su doseljeniciživjeli nevjenčani.Ljudi su najprijeprigovarali, a kasnije su se na to naviknuli.Bilo jesluga i nadničara kojisu živjeli u početkunevjenčano, a kad su došla djeca, onda su se vjenčali.

Ako jemužu umrla žena,tražili su mu odmah novu, “jošpokojnoj ni nokti ne poplave":

Ako ježena bila vesela,značilo jeda jesretna u braku i da jemuž voli, a ako ječesto odlazila susjedimailirodbini,znakjeto bio da dobro ne žive. Ako jemuškarac bio lijepoodjeven,značilo jeda ga žena voli. Ako bi otišli svako na svoju stranu, nastajala jesvađa Muž je tukao ženu: ili zbogljubavnice, ili nijepoštivalanjegovrod,iliako je ona imala ljubavnika.Rijetko se dogodilo da žena ostavi muža i pođe s drugim. To jebila sramota i predBogomipredljudima. No ako se dogodilo,obično jebio u pitanju kakav doseljenik ili “dotepenac". Najteže jebilo ženi čijijemuž imao

“Kad jimse već snajedovedu u kuću,pa i unučić poodraste, pa već i ti mladi dospiju do ženidbe, udaje,sklone se baka u zapećak da predepređu za unučad, a didak prigleđemarvu, dilucka na drnjaku, a svojubaku ilikad vidi, iline vidi Već su ko tuđi: dosadili drugima, pa i jednodrugome. Čekaju, da jiBog primi, da ne smetajupodmlatku. A kad jitako u stari godinasmrt rastavi, ni ne kuka mlogojedno za drugim, kad jeuokolo sve mlado i veselo Pa u što suze?

Stišaju se, pa čekaju, dok ne zvekne motika nad glaVom

NAŠIHMALIŠANA

Djeca pred TV-prijemnicima

Piše: dipl.odgajatelj:Zrinjka KeglevićStević

nabrojanogdjecačesto uz gledanjegrickajunezdrave “grickalice",slatkiše i sl. Jednom rječju namirnice kojedebljaju i sadrže nezdrave sastojke.Nadalje,problemi su emocionalnoprirode,psihološke jerdjeca umalom stanu, s primjericejednimtelevizorom, ne gledajuisključivodječjeemisije i prilagođenesadržaje ili pakako imajuTV u svojojsobi,ovisno o uzrastu, gledaju išto jeišto nije za njihprikladno.Roditeljičesto umorni od posla i svakodnevnih brigaupale TV i ponudedjetetu takvu pasivnuvrstu zabave, dok se oni odmarajuili obavljaju kućanske poslove.Veliki jeproblem kod djeceranog školskoguzrasta (710 godina)gledanjeTV-a kasno navečer. Preko radnog dijelatjedna,pogotovo ako dijete pohađanastavu ujutro,granica bi trebala biti 21-21 30 sati Vikendima obično roditeljidopuštaju djeciduže gledanjetelevizijskih emisijakojesu tada zabavnog, glazbenog i humorističnogtipa, tzv emisije za sve generacije.

Šezdesetihgodina 20 stoljeća postojaojeponeki, u boljestojećimobiteljima,sedamdesetih imale su ga skoro sve obitelji u dnevnojsobi, a tijekomosamdesetih i devedesetih u gradu i na selu,uselio se u dječjesobe i dobio pomagača - video recorder Odgonetkana ovu zagonetku odmah vam jejasna - TELEVIZOR Tako jeto u našojzemlji, a da i ne širimo priču o TV-u na zapadu, u Americi od pedesetih, pa do danas kada ga osim u sve sobe bogatiljudipostavljaju i u moderno opremljenekupaone... Bez sumnje, to jemedijkojije osvojiosvijet u drugojpolovici 20. stoljeća. Ušavši tako u naše obitelji,pitamose: jesuli se mogla mala djecaoduprijetitojmagičnoj kutiji, kako televizor često nazivaju.Dakako da nisu Prema istraživanjima kod nas, djeca provode u prosjeku sat i četrdeset minuta predTV-om, a u zapadnim zemljama 2 i pol - 3 sata

Loše strane TV-a

Dobre strane TV-a

vinama dijetemože istovremeno čitati u slikovnici,kupitialbum sa sličicamanaljepnicama u kiosku, imati školsku torbu i pernicu s istim omiljenimjunakom i sl.Tako se dijeteidentificira (poistovjećuje)sobožavanim likom, a preko bajkeili priče iz filma spoznaje osnovne porukeiz života - dobro nasuprotzlu,ljubav i mržnja, radost - žalost, smrt

Ono što nijedobro u svezi s TV-om prvo jevidljvo na zdravstvenom polju.Problemi s vidom (pogotovozbogudaljenosti od ekrana i rasvjete oko ekrana); loše držanje i deformacijekralježnice i smetnje u cirkulaciji. Osim

DijeteprekoTV-a postaje sudionik nekogdogađaja,spoznaje svijet oko sebe,usvaja nove pojmove, stječenove i zanimljive informacije i znanjakojamože koristiti u svakodnevnom životu Posebno djecipredškolske dobi kojane čitaju TV predstavlja zanimljivizvor informacija, a pogotovo u manjimsredinama jer dijete tada stječespoznaje o svojoj širojokolini,regiji,domovini. UčenjeprekoTV-a jepotpuno nehotično jerdijetesjedapred TV zabave radi, pa promatrajući pažljivoprograme, bez napora, učinkovito uči Danas je toliko crtanih junaka o čijimpustolo-

Preporučujemdjeci sve crtane dugometražne filmove Walta Disneya;europske crtane serije“Štrumfovi“,“Pčelica Maja",“Charlie Brown";domaće: sve crtane i dječjefilmove Croatia filma kao što su “Čudnovate zgodešegrtaHlapića",“Čudesna šuma“,“Vlak u snijegu“ i “Družba Pere Kvržice",dakle filmovi nastali po izuzetnim književnim predlošcima naših dječjih pisacaIvane Brlić Mažuranić i Mate Lovraka. Za mlađu dob posebnoističem (24) “Pingou", “Krtek" jer u njimauopćenema nasilja,nestvarnih tučnjava i uništavanja te one sasvim kratke “Mišić Filip" te lutkarske “Zvonko? i “Vatrogasac Sam" Nedavno smo u sklopuemisije“Dobro jutro"gledaliposebnokvalitetan i svjetskipoznatcrtić autora Dicka Bruna sinkroniziranogdječjim glasom, pa je u potpunostiblizak i dragdjeci. U novojHTVovoj shemi kvalitetan program za djecujeonajnedjeljom od 8-11 sati Za predškolski i mlađi školski uzrast posebnoje lijep doživljajgledatibajke - animirane klasike,jersu zaista vrijedni pažnje,djecaihvole,vrlo su dobro sinkronizirani našim poznatim glumcima, a sve te bajke i nisu djeciod prijepoznate.Dakle, idealan program za hladna zimska jutra,prijesanjkanja,odlaska u posjetrodbini ilivašegnedjeljnog obiteljskog ručka

P3 Blu-Gard

P3 io-Shield

- sredstva za ručno pranje

Godišnji kalendar radova

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

u najhladnijuprostoriju

kaktusa i sukulenata, treba zaštititi od izravnog sunca za najtoplijih dana. Kada se na biljkama dobro uočavajupupovipočinjemo s prihranjivanjem. Kako vrijemepostaje sve toplije, tako je rast biljke sve brži, a prihranjivanjeintenzivnije. U svakom slučajuprihranjivanje se odgađa sve dok na biljci ne postanevidljiv početakrasta

Kako neke biljkemožemo razmnožiti reznicama, u proljeće je potrebnoprireditilončiće za uzgoj.Rezanjemvršnih i lisnih reznica možemo razmnožiti sobni puzavac i vodeniku kojese ukorijenjuju u vodi,dok se begonije i afričke ljubičicerazmnožavaju lisnim reznicama

Sobnojebiljepotpunoovisno o njezikojuim pružamo.One su uzgojenekako bi živjele u posebnimuvjetima, za njih nenormalnim, i ovisno o njezi kojuim pružamorastu, cvatu, donose plod,jednom riječju napreduju.

Jednogodišnjebiljkekojenisu osjetljive na mraz sijuse na predviđenomjesto za uzgoj.Presadnice uzgojene u klijalištu treba presadti u cvjetnelonce

Svako godišnjedoba traži odgovarajuće osnovne radove, slične za sve sobno bilje. Kako bi vam olakšali uzgojbilja u stanu podsjećamo vas na sve važnije zahvate za uzgojsobnogbilja, svrstane po godišnjimdobima

Proljeće

u stanu i ukopajte u vlažni treset Manje biljkemogu se obilno zaliti i prekritiplastičnomvrećicom, pri čemu je važno da vrećica ne dodirujelistove. Postojijednostavniji način opskrbebiljaka vodom - postojerazni uređaji za automatsko zalijevanje. Tako i takvih uređeja ima jednostavnijih i složenijih, a i cijenom su prihvatljivi, pa za uloženi novac dobivate uređajkojivrlo dobro obavlja ono za što jepredviđen. Biljkekojesu na otvorenom, u sanducima ili loncima, potrebno jesvakodnevno zalijevati. Posebno treba paziti da se ne osuši zemlja u visećim košaricama s biljkama.

Ljeti se također mogu uzimati reznice za razmnožavanjebegonija,pelargornija i fuksija. S biljakatreba skinuti ocvale cvjetne glavice kako bi biljkebogatije cvale Sredinom ljetasade se lukoviceljiljana. >

Iz cvjetnihsandučića vade se lukovice biljakakojesu cvale u rano proljeće, a na njihovomjesto sade se pelargonije,neveni,petunije,kadifice i dr

Ljeto

Ovo jegodišnjedoba kada je potrebnoprovjeriti kod svih sobnih biljaka da lijepotrebnopresađivanje.Presađivanje se obavlja prije no što započnepravirast Biljkekojetraže mnogo vlage, npr paprati,presađuju se u veći lonac, a taj se opetstavlja u veći, ukrasni lonac Prostor između običnog i ukrasnoglonca ispunjava se vlažnim tresetom Svim biljkamapotrebnoje ukloniti uvele listove i prašinu s listova U proljeće sve biljketraže više vode. Stoga ih je potrebnočešće zalijevati. Većinu biljaka, osim

Tijekomcijelogljetabiljke je potrebnoredovito zalijevati i prihranjivati. Za vrijemetoplih kiša bilo bi dobro iznijeti ih van Biljke će tako dobiti potrebnu vlagu, a istovremeno će kiša oprati prašinu s listova Ukoliko je vrijemesušno,biljke se prskaju mlakom vodom kako bi im se osiguralapotrebnavlaga. Ovo je osobito važno za paprati.

Ako nemate baš nikogatko bi vam za vrijemegodišnjegodmora njegovaobiljke,možete se snaći na razne načine. Cvjetnelonce složite u veću posudu ismjestite ih

Sve biljkepregledajte da ih slučajnonisu napalištetnici li bolesti Zaražene biljketreba tretirati odgovarajućimsredstvom i za vrijemeliječenja držati ih u karanteni.

Jesen

dvogodišnjebiljke,maćuhice, tratinčice, silene i sl. Želite li zimski ukras na prozoru, tada u sandučiće posaditepatuljastu crnogoricu,vrijes,bršljan i dr

Zima

Kako polakoprestaje rast biljaka,ograničava se zalijevanje i prihranjivanje. Kaktusima i sukulentima sada jepotrebno mnogo manjevode. Cvjetnelonce koji su stajali u vrtu treba unijeti u kuću Osjteljivebiljke_smjestite dalje od prozora Biljkekojetraže puno svijetlasmještaju se pokraj južnogili zapadnogprozora Mnogimbiljkama sada započinje vrijememirovanja, pa o tome treba voditi računa

Zima jegodišnje doba kada je biljkamapoterebnomalo vode. Ako pretjerate sa zalijevanjem listovi će požutjeti i otpasti.

Afričke ljubičiceprezimljuju u hladnijojprostoriji, a zalijevaju se samo prekopodloška. Vrlo malo zalijevaju se i begonije.Biljke kojeste tek nabavili potopte s loncem u vodu

Potrebno je pregledatibiljke kako bi se ustanovilo nijeli ih napao crveni pauk.Napadnute biljkeprskajtenekim sredstvom Kako crveni paukbrzo postaje imun na jednosredstvo, nakon nekoliko tretiranjapostupak ponovite drugimsredstvom

Biljkamaje i zimi potrebna toplina, no nemojte ih smještati u blizini izvora topline. Treba paziti da biljke ne budu izložene propuhu.Vrlo jevažno da biljke zimi imajudovoljnosvijetla, a da ipakne stoje uz hladan prozor. Dodatno svijetlo može se osiguratipomoćuposebnihžarulja. Prihranjivanje se obustavlja za sve bilje, osim onoga koje i zimi raste i cvate

Jesen jepočetakgrijanja stambenogprsotora, a biljkamaje potrebnoosiguratidodatni izvor vlage, no to ne znači i pojačano zalijevanje.Cvjetnilonac umetne se u veći, a međuprostor se ispuni vlažnim šljunkom.Biljkekoje

Lukovice se rijetkozalijevaju.

Kada se pojaveizbojiiznose se iz mraka na svijetlo.

Zimi pregledajtebiljke i napraviteplanza iduću godinu. Prazne cvjetnelonce potrebno je pripremiti za sadnjunovog bilja. Drvene sandučiće potrebnoje premazatinekim sredstvom za zaštitu drva

traže velike količine vlagetreba s loncima ukopati u vlažan treset U prostoriju s biljempostavite nekoliko zdjelica s vodom kojaće isparavanjemvlažiti zrak

Lukovice kojeće cvasti zimi treba posaditi u zdjelice i držati ih na tamnom i hladnom mjestu.

Prijenego što postane previše hladno treba posaditilukovice u sandučiće za prozore i balkone U vrtu i u sandučiće možete saditi

Sobno biljekojeje postalo preveliko ili kojeje propalo zamijenitenovim. Novo bilje nabavite u vrijemepočetkarasta Listove dekorativnih biljaka povremeno operitemlakom vodom. Žute i suhe listove redovito uklanjajte. m

SIJEČANJ 2000.

Vaš agrometeorolog mr Dražen Kaučić

Siječanjjenajhladnijimjesec u godini.Primjerice, u Zagrebu jehladniji od veljače za 1.0% a od prosinca za 1 9 celzijevihstupnjeva.No,to ipakne znači da tijekom mjesecane bude i toplo. Podsjetit ćemo vas da jei ne tako davno, 29 siječnja 1988 godine, u Zagrebumaksimalna temperaturazraka narasla i do 18.5 celzijevih stupnjeva.Posljedica tako visokih temperaturazraka je strujanje s Atlantika koje u naše krajevedonosi topli oceanski zrak. Dakle, ne radi se o globalnomzatopljenju izazvanom “efektom staklenika", a i ne o utjecanju El Nina,pacifičkogmeteorološkogfenomena od kojegsmo ipakdovoljnoudaljeni. Biljke se ne dajuprevariti, pa ne reagiraju na spomenute visoke temperaturezraka Međutim,organizamljudi osjetljiviji jena naglazatopljenja.Naročito teško ih podnose osobe kojebolujuod cerebrovaskularnih i kardioloških bolesti Ljudi se žale na vrtoglavicu,slabost,pojačano lupanjesrca, nedostatak zraka,uznemirenost, itd. Liječnici tim ljudimapreporučujuuzimanjepropisanih lijekova,izbjegavanjeizlazaka iz kuće, a naročito izbjegavanjefizičkih napora Dakle, koliko godnam hladni dani nisu tako dragi, oni su nam ipakovog mjesecaugodniji od pretjeranotoplihdana

Otkrit ću Vam

tajnu kvalitete moga mlijeka!

Moj vlasnikza održavanječistoćemuzilica,mljekarskih kantiiostalihposuda kojedolaze u dodirs mlijekom koristi:

BIS C 5330 Uvjeritese ivi u njegovu učinkovitost!

KAKO? Ukratko ću vam objasniti:

- predispiranje:poslijesvake mužnjeprovestiispiranjepotapanjemmuznih jedinica po mogućnosti u mlaku vodu;odgovarajućimčetkama odstranitigrubljenakupine nečistoća.Napomena:ispiranje ne provoditivrućom vodom da ne dođe do koagulacijekazeina, te da se lakšeisplahnemliječnaemulzija.

- pranje i dezinfekcija: u 10 litara toplevode otopiti 100 do 150 g BIS-a C 5330 (5 - 8 jušnihžlica ili3/4 jogurtčaše). U pripremljenu otopinupotopiti muzne jedinice i po potrebičetkom odstraniti nakupinenečistoća.

- ispiranje: muzne jediniceispratimlakom vodom (možei vrućom)

tel: 031- 513 - 593 fax: 031 - 513 -

tel: 031 - 513 - 574,513 - 677

fax: 031 - 513

Da li vas vaša kućna apoteka ubija?

Piše: dr Ivo Belan

se lijekovismijuuzimati samo kraće vrijeme, pa ako su simptomi stalno i daljeprisutni,svakako je potrebanliječničkipregled.Takvi lijekovi mogu zamaskirati prisustvo tumora koji i poredtogašto se simptomimogu privremeno smiriti,ipakraste

Budući da jeprevišeuzimanja bilo kojeglijekaopasno, pa bilo to i onoga najčešćegkojegamožete kupiti u svakojljekarni, važno je znati koliko togauzimate u sebe Jedan te isti lijek(npr.paracetamol)može se naći u nekoliko farmaceutskih preparatakoje možda istovremeno uzimate I ako ne čitate priloženeupute, vi i nesvjesnoprimate u sebe znatno povećanedoze togalijeka, što može biti alarmantno Na primjer,prekomjerne doze paracetamola mogu izazvati trajna oštećenjajetre.

Sve veći brojlijekovakoji su se prijemoglidobiti samo na liječničkirecept,sada se mogu jednostavnokupiti u ljekarni bez recepta.Međutim, sa slobodom pacijenta da odluči kada će uzeti kojilijek, ide i odgovornost,jerje činjenica da su mnogilijekovi potencijalnoštetni ako ih se propisno ne uzima Premda većina ljudipročitauputupriloženu lijeku,ipakse greškedogađaju. Ako ne znate što uzimate ili ako uzimate prevelikedoze,posebno ako su joškombinirane s alkoholom ili drugimlijekovima, možete ozbiljnooštetiti svojezdravlje.

Maskiranjeproblema

Miješanjelijekova

nih lijekova mogu loše utjecati na sluznicu želuca,uzrokujućigastritis Ako takva osoba već ima, recimo,čir na želucu,prisustvo takvoglijekamože pogoršati stanječira, pa čak dovesti i do njegoveperforacije,upalepotrbušnice itd Ako bilo kojiod takvih lijekova(aspirin,ibuprofen,ketofen,diklofenak)izazivajukod vas neugodnosti ili bolove u želucu,izbjegavajte ih iliih koristite razborito i ne uzimajte ih na prazan želudac

Usvajanjeloših navika

Valjavoditi stalnu brigukoliko se lijekauzima, s čime ga se uzima i koliko ga se dugosmijeuzimati. Ako,na primjer, na prvipogled nevine i bezopasnekapljice za nos, kojimaje svrha učiniti prohodnimavaše nosnice primjenjujete više od tri dana, a nos vam je i daljezačepljen, onda je vjerojatno da vam tu začepljenost uzrokujeupravo tajlijek.Takve kapljice za nos u početkusmanjujuotok nosne sluznice, međutim primjenomdužom od 3-4 dana,sluznica otekne ček i više nego u početku.

Neki lijekovikojedobivate na recept vrlo loše reagiraju ako ih se uzima istovremeno s nekim lijekovima kojeste kupili bez recepta ili obratno Na primjerlijekovi kojisadrže magnezijuzrokuju proljev, a mogu ometati resorpcijudrugihlijekova u crijevima, posebnonekih antibiotika

Rak želuca jejednaod bolesti kojusigurno ne želite dobiti, ako želite živjetitoliko dugoda vidite svojeunuke. Nažalost,simptomi želučanograka mogu se lako greškomzamijeniti s gastritisom (upalomželučane sluznice) ili s ulkusom (čirom).Osoba koja nerado ide liječnikusklona je dugovremena gutatirazne lijekove protivpojačaneželučane kiseline (antacidi) kako bi smanjilasvojetegobe.Međutim,takvi

Prilikom kupnjenekoglijeka uvijekzapitajteljekarnika hoće li tajlijek ući u neku interakciju s nečim što već uzimate

Ako svaki dan uzimate tablete protivbolova zbogponavaljanih glavobolja,izlažete se riziku da se vaše glavobljejavljaju još i češće Svatko tko uzima tablete protiv bolova (analgetici) više od 2 do 3 dana tjedno,treba potražitisavjet liječnika.

Pogoršanjebolesti

Neki lijekovikupljeni bez recepta, ne “pristaju* dobro uz niz bolesnih stanja. Na primjer, većina tzv nesteroidnih protuupal-

Ako se prekomjernouzimaju nesteroidni lijekoviprotivupale i bolova,mogu posebnonepovoljnodjelovati na bubrege.Specijalisti za bubrežne bolesti često vide takve komplikacije kod onih osoba kojeveć iz navike godinama svakodnevno uzimaju nekoliko takvih tableta LI

Poštovaniuredniče!

Virje, 3 12 1999

Nijeprošlodugokako sam Vam pisala, no eto činim to opet jerželim s Vama i s našim Listom podijeliti neizmjernoobiljeradosti. Naime 19 11 1999 punktVR8;1 694 proslaviojesvojdeseti rođendan Ispričat ću Vam što sam naučila u ovih deset godinahonoranograda. ZA VRŠIVŠISREDNJU POLJOPRIVREDNU ŠKOLU U KRIŽEVCIMA,stočarski smjer, uz niz poslova na određeno vrijeme, došla sam do ponudeovakvogposla. Misleći da znam mnogo, činila sam pogreške i ljudi su mi oprostili;uvijek bi mi ponovo davali šansu da se popravim. I ta toplinakoju su mi pružili za mene znači posebnuobvezu

Ti ljudi,predivni i marljiviproizvođači, naučili su me vjerovati u pravednost,naučili su me da se ne smijem sramiti reći iliučiniti nešto što će očuvati tajpravedandio. Naučili su me da vjerujem u sebe i njih,...

Da nikada ne tražim povelje ni priznanja - JERAKO SI DOBAR TADA SI TO SA ILI BEZ PRIZNANJA

NAUČILI SU ME U TIH

DESET GODINA ISKRENO

POMAGATI, i biti kršćanka, ne željeti nikome zlo

Također su me naučili da svaki međuljudski odnos živi od količine ljubaznosti, dobre volje i susretljivostikojeobjestrane svaki dan ulažu u njega.

I tim povodomsam im pripremilamalu zakusku, veselicu uz glazbu, a oni su me iznenadili poklonima, za mene posebnovrijednim,jerzapravo voljelabih, poštovaniuredniče, da se jednom i Vi nađete u blizini ovakvih ljudi. Togapetka,19.11.,posjetila su me i gospodaiz LURE-SIRELE

IZ BJELOVARA Obasipanapažnjomilijepimželjemamorala sam

Vam to priopćiti.ŠaljemVam fotografije da možete vidjetikoliko nas jebilo,kako smo bili veseli i sretni, a vidjetćete i umjetničku izradu torte u obliku sabirne kućice s psom - jednimlutalicom koji se udomio ispredkućice (nažalost nestao je).Ali ni tajdetaljmoje vrsne i sposobneproizvođačice nisu propustile.

Na kraju,kada se nerado ipak moram oprostiti od VAS, želim Vam u ime svih ljudidobre volje, a i u svojeosobno ime puno sreće, zdravlja, puno lijepih i bogatihpriloga,kvalitetnih mljekarskih brojeva i sretan Vam Božić i NOVA 2000!

Sa štovanjem, odana čitateljica i sabiračica ŠteficaTrešek

IZRADA LAKTOFRIZA

Laktofriz jecilindričnog oblika / tip“Alfa Laval" /.

Izrađen jeiz nehrđajućegmaterijala AISI 304,izoliran,oplaštenizvana nehrđajućimlimom, opremljen sa poklopcem na gornjojstrani,elektromotornom redukcijskommješalicom,digitalnim termometrom,mjeračem,izljevom951,gumenimčepoms unutarnjestrane,programatoromkoji povezuje sve funkcije(očitanjetemperature,uključivanje i isključivanjemješalice,uključivanje i isključivanjekompresora) i kompresorom.Sve zajednosmještenojena postolje sa regulacionim nogama Dno laktofriza tipa“Alfa Laval" Hlađenjefreonom na donjojpodnici.

Garantni rok 12 mjeseci.

Osiguranservis i rezervni dijelovi(uperiodu od sedam godina).

Veličine:

- od 100 - 2000 | vertikalne izvedbe

- od 2000 - 12 000 | horizontalne izvedbe

IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO KAPACITETA 1000 - 2500 litara(NEIZOLIRANI IIZOLIRANI)

REFERENCE

-LURA GRUPA (DUKAT,SIRELA, MLJEKARA ZADAR)

- "VINDIJA" d d Varaždin

- “KOKA" Varaždin

- “LEDO" Zagreb

- “MLJEKARA" Pula

- “MILS" Split

- “DOMIL" Županja

-MLEKARA ANTUN BOHNEC

- “ZDENKA" Veliki Zdenci

-“KIM" Karlovac

- KARLOVAČKA PIVOVARA

- “ZIM" Zenica

PRENOSIVE CISTERNE

ZA PRIJEVOZ MLIJEKA

SA PUMPOM

PRENOSIVE CISTERNE ZA

MLIJEKO - PRIJEVOZ ILI SKLADIŠTENJE

- “MLJEKARA SARAJEVO"

-“MLJEKARA MOSTAR"

- “MLJEKARA TUZLA"

- “DONA" GornjaStubica

- “ETOL" Celje

- IPK Osijek

- “KARBON" Zagreb

- “PLIVA" Zagreb

- “INA" Zagreb

funkcionalnije light(lagani)jogurt,s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL kojaje ispitanau istraživačkorazvojnom centru Morinaga (Japan). Po okusu iučinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak:

Stanje imunitet metabolizam osteoporozu peristaltiku florucrijeva pretilost stres

Djelovanje pospješuje potiče ublažava pojačava AALTEL, obnavlja

Probiotik

Vindija

Vindija