Mljekarski list 10-2000

Redakcijskikolegij:

dr Stjepan Banožić

dr Ivo Belan dipl.ing Stjepan Brlek dr Stjepan Feldhofer

dr Zoran Grgić dipl ing Darko Kantoci dipl.ing.Stjepan Keglević dipl ing Karmen Sinković prof.dr Zvonimir Štafa

Glavni i odgovorni urednik: dipl.ing.Juraj Čičmak

Redaktorica: dipl ing.Vera Volarić

Tehnička urednica: ing Mirna Božičević

Lektorica: Katarina-Zrinka Čičmak

Crteži: dipl ing Nikola Božičević

Vlasnik i izdavač:

Uprava i uredništvo:

Ilica31/I1l tel : 01/4833-349, 4812-410

Alternativni sustav othrane

teladi u Europi

Piše: IgorGuljašević

Za razliku od tradicionalnog sistema othrane teladi uvriježenog kod hrvatskih stočara, do izražaja sve više dolaze prednostialternativnih sistema othrane teladi široko prihvaćenih od stočara diljem Europe.

Osnovni principiovakvogsistema othrane teladi su: poseban smještajteladi,odvojeno od odraslih goveda i naročit režim ishrane temeljen na ograničenommliječnom obroku i ishrane posebnom starterskom smjesom. U ovome članku pobliže su opisani ovi osnovni principi.

1 Smještajteleta

Organizacijasmještajateleta treba biti u posebnim,najbolje pojedinačnimnastambama,izvan prostoragdjejesmještenaostala stoka. Ovakva nastamba (kućica) za tele mora zadovoljavati nekoliko osnovnih uvjeta:

stanje i ponašanje, uvid u količinu konzumirane hrane).

Tele u ovakvojnastambi boravi prva 3 mjesecaživota koliko traje i posebanrežim ishrane

Na tržištu postojegotovekućice za ovakav način držanjateladi a izrađene su od plastike. Pri nabavi ovakvih kućica treba obratiti pažnju na kvalitetu i postojanost materijala od kojih su izrađene da ne bi došlo do njihovog pucanja na niskim vanjskim temperaturama i od udaraca životinja.Ovakve nastambe mogu se jednostavnoizraditi od drvene građe i ostalogpriručnogmaterijalakojegaima svako gospodarstvo, a morajuzadovoljiti sve navedene uvjete.Prilikom odluke o nabavi ili izradi pojedinih vrsta nastambi treba uzeti u obzir zadovoljavanje svih smještajnihuvjeta, te pogodnosti za manipulaciju, čišćenje,dezinfekciju, i dr.

Uložena sredstva u ovakve nastambe brzo se isplaćuju kroz boljesveukupnerezultate uzgoja, tim više što one mogu poslužiti stočaru za dugogodišnjiuzgojni rad i othranu teladi Kalkulacija potrebnogbrojakućica s obzirom na brojkrava kojestočar ima u reprodukciji, izvodi se po slijedećojjednadžbi(poduvjetom da je osiguranaredovita reproduktivna aktivnost stada kroz čitavu godinu): brojpotrebnih kućica broj krava +vrijeme uzgoja (90 dana)

365 (Npr.stočar kojiima 15 krava u reprodukciji treba imati 4 ovakve kućice za telad.)

2 Ishrana teleta

zatvoreni dio mora biti dovoljnoprostran,zaštićen od vlage, vanjskihatmosferilija i direktnog strujanja zraka prema ležištu teleta

- podloganastambe mora biti ravna, bez mogućnostinakupljanjavlage i tekućih fekalija. Ovakva nastamba se smiješta na ravnu tvrdu podlogu(beton), a prekriva se dubokom slamnatom steljom. Stelja se može podložitidrvenim rešetkastim umetkom.

- otvoreni dio nastambe mora biti dovoljnoprostran za normalan boravak teleta i nesmetanu ishranu, a kod svake nastambe mora se smjestitihranilica za starter (suhusmjesu) i vodu,te povišenomjesto za kantu s mlijekom.

Ovakav način smještaja, uz primjenuniže opisanihmetoda ishrane,pružamnoge prednosti u odnosu na tradicionalan sistem, tj.smještajteleta uz majkuili u istojstajizajedno s ostalom teladi i odraslim životinjama. Tele se bez problemamože od prvog dana života adaptirati na ovakav smještajbez obzira na klimatske prilike,budući da ima dobro razvijen mehanizam termoregulacije. Mikroklimatske prilike u njegovoj nastambi bit će mnogo povoljnije nego prilike u staji s ostalim životinjamazbogmanjeprisutnosti vlage,prašine,nadražujućihplinova i mikroorganizama u zraku. Budući da tele nema kontakte s ostalim životinjama,menjaje mogućnostdireknogprijenosa uzročnika raznih infekcija(kontakt, kapljičneinfekcije,izlučevine, ozljedepupčanogožiljka). Ovakav način smještajaolakšava stočaru i nadzor nad svakim pojedinim teletom (uvid u zdravstveno

Ishrana teladi po ovim principimatemelji se na hranidbi ograničenim dnevnim obrokom mliječnehrane i dopunidnevnog obroka starterskom smjesom s najmanje 18% bjelančevina.

a) mlječniobrok

Nakon teljenja i prvog sisanja mljeziva(kolostrum) iz vimena majke,tele se smješta u posebnu nastambu (kućicu). U narednih

5 - 7 dana tele se hrani isključivo mljezivommajke.Mljezivo se izdaja od krave i dajeteletu iz posude s dudom u 5 - 6 dnevnih obroka, u količini po volji.

Od 7 dana starosti teletu treba davati dva obroka punog kravljeg mlijeka ili kvalitetnogmliječnog nadomjestka od 2 - 2,5lit po obroku (ukupno 4 - 5 lit na dan).

Takav režim hranjenjaobavlja se do kraja 8 tjednastarosti.

Ukupnotrajanjeishrane mliječnom hranom:

mljezivo 5-7 dana mlijeko ilinadomjestak 51 - 53 dana ukupno 56 - 60 dana

Pri hranidbi mliječnimobrokom treba se obvezno pridržavati slijedećeg:

- mlječniobrok teletu treba davati iz posude s dudom do 56 dana starosti, dakle tele mliječnu hranu treba sisati, a ne piti

- mlijeko,odnosno mliječni nadomjestak, treba biti svježe i higijenskiispravno

- posuđe i dude koje se koristi za napajanjemlijekom,treba uvijekbiti čisto

osnovna dijela: finih peletabogatih kvalitetnim sirovinama termički obrađenim u procesu peletiranja uz dodane mineralno-vitaminske aditive i probiotik, te od cijelogzrnevlja i pahuljicacjelovitogzrnjažitarica (prešanog zrnja). Na hrvatskome tržištu odnedavno je mogućenabaviti ovakvu startersku smjesu za telad, komercijalnognaziva: SUPTEL* starter za telad

- mliječniobrok prijesisanja treba zagrijati na temperaturu 31-39"€

- mlječniobrok teletu treba davati ujutro i navečer,svakoga dana u isto vrijeme

b) starterska smjesa

Za ovakav sistem ishrane koristi se posebnopripremljena starterska smjesanaročitognutritivnog i sirovinskogsastava, teksture čestica posebnoprilagođene razvojuprobavnogtrakta teladi Ovakav starter sastoji se od dva

Sadržajhranjivih tvari ovakvog startera prilagođenjepotrebama teladi u ovom razdobljuživota Osim neophodnihkoličina bjelančevina,ugljikohidrata, minerala i vitamina,starter sadrži dovoljnukoličinu vlaknine u obliku pogodnomza probavnitrakt teleta Kemijskisastav i tekstura čestica (finepelete,pahuljice žitarica,cijelozrnje)pogoduju postupnomanatomskom i fiziološkom razvojuprobavnogtrakta teladi Ciljishrane ovom hranom jepripremitiprobavuteleta (koje jošnema razvijenmehanizam preživanja) za potpuno i ekonomično iskorištavanjevoluminozne hrane u daljnjemrazvoju.

Ishrana teleta starterskom smjesomzapočinjepraktično od prvog dana starosti U hranilici treba od prvoga dana biti određena količina startera Teletu treba pomoćida tokom prvog tjednanauči jestistarter iz hranilice Prvih dana ono će se zabavljatigrickanjemsastojaka startera i postupno će početijesti sve veću dnevnu količinu,ovisno od njegovihpotreba i apetita. Dnevno pojedenakoličina startera jeindividualna za svako tele Dobro je povremeno provjeriti količinu startera kojutele pojede i to tako da se u hranilicu stavi točno izvaganakoličina hrane a nakon 24 h ponovno izvagati preostalukoličinu startera u hranilici

Neophodnojeda tele uvijek uz hranilicu sa starterom ima i posudu s dovoljnomkoličinom svježe pitkevode Budući da mu je dnevna količina mlijekaograničena, a starter je suha hrana, potrebu za tekućinom tele zadovoljavavodom Vrlo jevažno da tele mlijekouzima sisanjem na dudu, a vodom se napaja iz kante

Spajanjembogatiji

u proizvodnjistočrigi sa snagom i vještinomhrva tsk moderan, ekonomičan i zdrav proizvod.

pe a primijenjenihznanja utritivnih potreba rane stvorili smo

U dobi između 2 i 3 mjeseca starosti tele može dnevno pojesti 2 kgovakvogstartera Tek tada je njegovprobavnitrakt spreman prihvatiti i grubljuvlaknatu hranu, pa mu se može ponuditi i izvjesnakoličina kvalitetnogsijena Ono je dobro za poticanje refleksa preživanja i grublju mehaničku = stimulaciju = sluznice predželudaca. Do togadoba svoju potrebu za vlaknatom i mehanički grubljomhranom tele će zadovoljitiuzimanjemstartera te grickanjemslamčica stelje.

koja nastajeprobavomovog startera "Ovako pripremljena probavabit će u stanjubolje iskoristiti hranjivetvari iz voluminoznih krmiva što osigurava boljedaljnjeuzgojnerezultate, bilo kroz tov za meso, bilo kroz pripremu za rasplod iproizvodnju mlijeka.

- Konstitucija i kondicijateladi, kojajeprva tri mjesecahranjena po ovim principima, spremna jeza buduću intenzivnu proizvodnju što se naročito odnosi na telad odabranu za rasplod iproizvodnju mlijeka(razvojtjelesnogokvira i dugihkostiju).

Ishrana starterom traje do 90 dana starosti teleta, kada se ono premješta iz kućice i smješta se zajedno s ostalom teladi, te prelazi na redovan režim ishrane s voluminoznim krmivima i uobičajenimkrmnim smjesamaprilagođenim njegovoj dobi i potrebama, ovisno od namjene daljnjeg iskorištavanjaživotinje (zatov ili za rasplod i mliječnuproizvodnju). U prvih90 dana tele će pojestiukupno150 do 170 kg opisanogstartera.

Ekonomičnost ovakvognačina othrane teladi očituje se kroz nekoliko činilaca:

čena količina unesenog mlijeka, a posebnastarterska smjesasadrži probiotikkojireguliramikropopulacijusirišta i crijeva. Istovremeno, povoljnamikroklima pri ovakvom smještajuteladi utječe na boljuotpornostprema infekcijamadišnogsustava Zato se, osim boljihrezultata u prirastu, smanjuju i troškovi eventualnih veterinarskih zahvata i primjenelijekova.

- Brzi prirastovakvim načinom ishrane u prvom perioduživota osigurava - u daljnjemuzgojuboljeukupneuzgojnerezultate (uzispravnuhranidbu,držanje i odgovarajućezootehničke mjere).Ti rezultati očitujuvećom ukupnomproizvodnjommlijeka u pojedinojlaktaciji,duljiživotni vijek i trajanjeproizvodnje i veću ukupnutjelesnutežinu na koncu proizvodnogiskorištavanja.

- U vrijemeishrane ovim starterom tele konzumira ograničenu količinu mliječnehrane, a mlijeko namijenjenonjegovojishrani u tradicionalnom načinu uzgoja može biti prodanomljekari. Zato jetrošak za hranu teleta u prva tri mjesecaosjetnomanji.

- Probava teleta u dobi od 3 mjeseca,kada završava vrijeme ishrane ovim starterom, već je dobro pripremljena za korištenje voluminoznih krmiva,jerjedobro razvijenvolumen njegovih predželudaca i sluznica predželudaca, te vitalna mikropopulacijaprobavnogindgesta,razvijena djelovanjempropionskekiseline

- Ekonomičnost se očituje i boljimukupnim zdravstvenim stanjemteladi u ovojdobi života. Ovako hranjenatelad nijepodložna proljevima,jerjeograni-

Rezultati gore prikazanog uzgojnograda naročito dolaze do izražaja kod stočara kojiraspolažu kvalitetnim genetskim materijalom(crnoilicrveno Holstein govedo).Takve životinjeimaju visok proizvodnipotencijal, ali zahtijevaju i posebneuvjetekoji ga morajuaktivirati Posebno se to odnosi na othranu i uzgojjunica kojeulaze u rasplod i mliječnu proizvodnju. U takvojproizvodnji životinjatijekomlaktacije dnevno unosi u organizamvelike količine voluminozne krme i dodatnih proteinskihkoncentrata, te tako osiguravapotrebnukoličinu suhe tvari iz obroka za visoku mliječnu produkciju.Stogaje važno od početkaživotinjupripremati za takav režim hranjenja.Ciljovakvog uzgojajeda takva životinja razvijedobar tjelesni okvir (tzv. limfatičku konstituciju), odnosno da kvalitativno i kvantitativno osposobiprobavu za velike proizvodne kapacitete(dobrumliječnu i rasplodnukondiciju).

Moj vlasnik za održavanječistoćemuzilica,mljekarskih kantiiostalihposuda kojedolaze u dodir s mlijekomkoristi:

BIS C 5330

Uvjerite se iviu njegovuučinkovitost!

KAKO? Ukratkoću vam objasniti:

predispiranje: poslijesvake mužnjeprovestiispiranjepotapanjemmuznih jedinica po mogućnosti u mlaku vodu;odgovarajućimčetkama odstraniti grubljenakupine nečistoća Napomena:ispiranje ne provoditivrućom vodom da ne dođe do koagulacijekazeina, te da se lakše isplahnemliječnaemulzija.

- pranje i dezinfekcija: u 10 litara toplevode otopiti 100 do 150 g BIS-a C 5330 (5 - 8 jušnihžlica ili3/4 jogurtčaše). U pripremljenu otopinupotopiti muzne jedinice ipo potrebičetkom odstraniti nakupinenečistoća

- ispiranje: muzne jediniceispratimlakom vodom može i vrućom)

tel: 031-513-593; fax: 031-513-503

tel: 031-513-574, 513-577; fax: 031-513-503

Brojeve imate (031/513577,031/513-593) nazovite i proizvod možete dobiti pouzećem

Značenje i mogućnosti ozimih krmnih kultura u proizvodnji i osiguranju kvalitetne krme za potrebe mliječnih farmi

Piše: prof. dr. sc Zvonimir Štafa

Ozime krmne kulture mogu se koristiti u plodoredu kao ozimi međuusjev za osiguranjevoluminozne krme (zelena,silaža,sijeno)rano u proljeće, ilikao glavni usjev za proizvodnju zrna (koncentrata). Ozime krmne kulture, ilismjesekultura, rano u proljeće dajuzelenu krmu - za napasivanje ilikošnju; u kontinentalnom područjuHrvatske od sredine travnja, a na Mediteranu već početkom travnja. Neke kulture dospijevaju i ranije(kupusnjače), što će za naredno proljeće biti vrlo važno zbogiznimne suše ovogodišnje vegetacije.

kratkotrajnih krmnih kultura na oranicama,vjerojatno će nedostajati krme rano u proljeće. Nedostatak će se djelomičnoublažiti rano proizvedenomkrmom ozimih usjeva.

Zbogtogaove jeseni - i to ranijetreba zasijatikultivare onih kultura i smjesekoji za korištenje dospijevaju u rano proljeće. Ranijeskidanjevećine ratarskih kultura zbogsuše,omogućit će raniju sjetvuozimih kultura.

Budući da jezbogsuše proizvedeno manjevoluminozne krme od predviđenihkoličina na travnjacima,djetelištima i DTS,ali i

Kombinacijomozimih i naknadnih kultura dobiju se u jednoj vegetacijidviježetve (kulture) na istojpovršini.Kombinacijom ozimih i naknadnih kultura postižu se znatno veći prinosizelene mase po jedinicipovršine.Spretnim i znalački odabranim kultivarima, uz primjenuintenzivne agrotehnike,postići će se i veći prinosi suhe tvari, a naročito bjelančevina (produktivnekomponente obroka) i energije.

Na taj se način u jednojgodini na istojpovršiniproizvede više suhe tvari, i boljeiskoristi svjetlo i energijaSunca

Uvođenjemozimih kultura, kojese za zelenu krmu mogu koristiti već u drugojpolovici travnja i cijelisvibanj,proizvedu se znatne količine kvalitetne krme Odmah nakon skidanja kultura, treba sijatinaknadne krmne, ratarske ili sijati - odnosno presađivati povrtlarskekulture

U tablici 1. izneseni su višegodišnjiurodi mase i prinosihranjivakombinacijakrmnih kultura u jednojvegetacijipostignuti višegodišnjimistraživanjima na pokušalištuAgronomskogfakulteta u Zagrebu,preračunati u obroke kojima se namirujupotrebe na masi i hranjivima za proizvodnju 15 1. mlijeka s 4% mliječnemasti.

Tablica 1: Netto urodi mase, prinosi i kakvoća kombinacija ozimih i naknadnih krmnih kultura u intenzivnoj proizvodnji i korištenju(dviježetve godišnje)

U svim kombinacijamanajranijeprispijevajukultivari ogrštica i repica(sredinomtravnja), zatim smjese na osnovici raži krajem travnja. Nakon ove smjesepristiže smjesa na osnovici tritikale u prvojpolovicisvibnja, i najkasnije smjesa na osnovici pšenice u drugojpolovicisvibnja. Ovim smjesama jemogućeu proljećenamiriti potrebe na zelenojkrmi od sredine travnja (uvećini godina) pa do krajasvibnja.

tivnoj krmi od 600, pa čak i više od 1000 obroka s jednoghektara, a u energijiizraženoj u škrobnim jedinicama od 370,do preko720 obroka. Repica i ogršticanamirujupotrebe za jednukravu godišnje, a ozima smjesatritikale i graška čak za dvijekrave godišnje s jednoghektara.

obradom,gnojidbom, a naročito izborom kultura i kultivara, odnosno smjesakojeće se sijati za određeni način i visinu proizvodnjekrme,te kakvoću krme kojuse želi postići na vlastitom gospodarstvu.

Odabir kombinacijakultura kojeće se koristiti na istoj površinitijekomvegetacije ovisi o nizu čimbenika, od kojihsu značajniji: tlo sa svojimosobinama, klima (količina i raspored oborina),tip i opremljenost gospodarstva, način i visina proizvodnje na gospodarstvu, kao i educiranost gospodara, te tržište i mogućnostnabavke potrebne opreme i sjemena.

Viškovi proizvedene krme mogu se silirati Najbolje se silira smjesapšenice i graška. Sve kombinacije u vrlo povoljnimuvjetima mogu dati i znatno više urode mase i prinosehranjiva od navedenih u povoljnimklimatskim uvjetima i uz intenzivnu gnojidbu. Iz tablice jeočito da se ozimim kulturama i smjesamanamiruju potrebe na uzdržnoj i produk-

Na neke od navedenih čimbenika može se utjecatirazličitim agrotehničkimzahvatima i to

Budući da se na klimu ne može utjecati, na tlo se određenim zahvatima agrotehnike može znatno utjecatiobradom. Dubljom i pravovremenom obradom,unošenjemorgansketvari,poboljšavajuse fizikalne i kemijske osobine tla Naročito se može utjecati na izbor kultura i kultivara koji će se u određenim uvjetimauzgajati u čistojkulturi ili u smjesi i koristiti na način za kojijegospodarstvo opremljeno, a utječe se i na količinu proizvodnje krme kao i na kakvoću krme za vrstu i kategoriju stoke za kojuse krma proizvodi.

Od velikogbrojaozimih kultura kojepristižu rano u proljeće, a mogu koristiti i za zelenu krmu košnjomodnosno napasivanjem (nekei za siliranje), te proizvodnjuzrna (koncentrata) mogu se koristiti kultivari sljedećih kultura:

- kupusnjače prve prispijevaju za korištenje u proljeće pa se koriste kultivari ozimih krmnih repica i ogrštica, ana Mediteranu i stočni keljkojiprvidolazi za uporabu

- od žitarica se koriste visoki tipovi,bogatilišćem,čvrstog busa ijakognabusavanja u gušćojsjetvi (raž - diploidne i poliploidni kultivari,tritikale,ječamvisoki kultivari,pšenica, zob ozime forme)

dlakava,panonska)koriste se u čistojkulturi, ali bolje u smjesama sa žitaricama za zelenu krmu i siliranje,(nekesmjese i za proizvodnjuzrna), te za sušenje - od sitnozrnih mahunarki, kao ozimi usjev,naročito jeprikladna inkarnatka u čistojkulturi, a bolje jujesijati u smjesama sa žitaricama,krupnozrnimmahunarkama i ljuljevima, ovisno o uvjetima proizvodnje i načinu korištenja(zelenakrma,za siliranje ili sušenje za sijeno), - od trava se najčešćekoriste talijanski i Westerwodski ljuljdiploidne i poliploidne forme u čistojkulturi, ili u smjesama s djetelinama i to najčešće s inkarnatkom i crvenom djetelinom.

- ozime krupnozrnemahunarke (grašak,grahorice - obična,

Ljuljevi,odnosno smjeseljuljeva s djetelinama, mogu se u

vlažnijimpodručjimakoristiti cijelegodine u više otkosa prema potrebama na krmi (zelenakrma, sušenje za sijeno,siliranje). O uvjetima za proizvodnju, vremenu pristizanja, načinu korištenjai kultivaru - ovise norme i rokovi sjetve te odnosi i količina sjemenakao i intenzitet primijenjeneagrotehnike.Kakvoća i količina krme ovisit će o (intenzivnoj)gnojidbi, o sjetvi u optimalnim rokovima, o optimalnoj gustoći sjetve po jedinicipovršine.

U tablici 2 izneseni su rokovi i norme sjetveozimih žitarica i mahunarki - lepirnjače u čistoj kulturi, način i vrijemekorištenja, te stadijrazvoja u kojemusu prikladne za korištenje na predviđeni način

Voda

Piše: dr sc StjepanBanožić

miva s manjimsadržajemvode Krmiva kojasadrže mnogo vode lako se kvare i ne prevoze se na veće udaljenosti, nego se troše u vlastitom gospodarstvu ilise konzervirajusušenjem ilisiliranjem.

Uzimanjeuzoraka vode za laboratorijske analize

Budući da voda može uzrokovati i bolesti životinja, bitno jepotvrditi ili isključiti vodu kao mogućiuzrok bolesti. Zbogtogaje u praksipotrebnočešće uzorak vode poslati u laboratorij na fizikalnokemijske i bakteriološke pretrage.

U životinjskomorganizmuje 50-90% vode Ona jenezamjenjivatvar jerse nijedanproces u životinjskomorganizmu ne može odvijati bez vode Hranjivisastojci hrane mogu se rastvarati i biti upijeni samo u vodenom rastvoru, a pomoćukrvi kojasadrži mnogo vode,prenose se po cijelomorganizmu Voda reguliratoplinutijela isparavanjem(znojenjem), pomaže izbacivanjuneprobavljenih hranjivih tvari u formi balege, a štetne tvari izlučuju se iz organizma u vodenojotopini,tj. u mokraći

Potrebe pojedinih vrsta i kategorija za vodom su različite Tako krava popije 30 - 70 litara vode na dan,svinja 6 - 8 litara, ovca 2 - 3 litre,konj20-40 litara Mlade životinje(pilići,janjad,telad popiju na dan relativno malo vode,alije za njihovporast od velike važnosti stalno snabdijevanjesvježompitkom vodom).Najbolji je način slobodno uzimanjevode (povolji), što danas čini sastavni dio visoke proizvodnje u stočarstvu Krmiva imajurazličite količine vode. Repai repinirezanci imaju 90 - 93 % vode,zelena hrana 7090 %,sijenoislama 12 - 16 %,zrnje žitarica 12 - 14,te uljnesačme i pogače10-12 %

Sadržajvode u znatnojmjeri utječe na hranjivuvrijednost krmiva, pa krmiva s više vode imaju manjuhranjivuvrijednost od kr-

Za veliku sanitarnu analizu vodu natočite u dvijeboce od litre ili u jednudvolitrenku Uzorci s vodom za malu sanitarnu analizu i bakteriološke pretragemoraju stići u laboratorij 6 sati nakon uzimanjauzorka Ponekad jenužno uzorke i duže prevoziti, ali ih tada treba držati u posudama na temperaturi od 4 “C (kutije s ledom).

Da bi se dobila pouzdanaanaliza,uzorak mora biti pravilno uzet U praksi se provodigruba biološka, mala sanitarna i velika sanitarna analiza vode

Gruba biološka analiza obavlja se na licu mjesta na vodi za piće, vodotocima,vodenim akumulacijamai otpadnimvodama Određuju se protozoa i na temeljunjih se ocjenjujehigijenskakvaliteta.

S uzorkom vode potrebnoje poslatikratki dopis u kojemuse navode razlozi slanjavode na pretraguili traži određena analiza Ako se ne traži ništa posebno, laboratorij će provesti malu sanitarnu analizu U dopisu se ukratko prikaževodoopskrbniizvor, okolne vode,izvor zagađenja (dvorište,gnojničnajama,zahodi) i eventualne bolesti stoke Rezultate laboratorijske analize vode najbolje će protumačiti stručnjakkoji će odmah dati i savjete za sanacijuvodoopskrbnog izvora

Dezinfekcija vode za piće

U praksi se najčešćeprovodi mala sanitarna analiza vode u sklopukoje se određujetemperatura (namjestuuzimanjauzorka vode),boja,mutež,miris,pH,slobodni amonijak,nitriti i nitrati, potrošakkalijevapermanganata, ukupnibrojmikroorganizama u ml vode,kolititar, koli indeks i grubabiološka analiza

Vodu ćete najjednostavnije dezinficirati ako jepustite da ključa 10 do 60 minuta Vodoopskrbni izvori dezinficiraju se kloriranjem, koriste se klorni dezinficijensi: izosan O, Hazocid,kloramin T, klorno vapno, hipoklorit, klorocioksid i plinoviti klor

Za malu sanitarnu analizu potrebno jeuzeti čistu bocu zapremine 500 ml i napuniti juvodom tako da ispodčepaostane 2 - 3 cm slobodnogprostora.Prijepunjenjaboce isplahnite juvodom koju šaljete na analizu. Staklenu bocu za uzimanjeuzorka vode za bakteriološku pretragutreba dobro oprati i nakon toga u laboratoriju sterilizirati, a ako ste na terenu prokuhajte ju30 minuta. Prokuhati treba i čepi platnenukrpicu kojomćete poslijeomotati čep boce

Za kloriranje m? vode potrebno jeutrošiti 0,5do 1 gram aktivnog klora iz klornogpreparata. Ako imamo klorni preparat što sadrži 25% aktivnogklora,tada za kloriranjekubičnogmetra vode moramo utrošiti 4 grama klornog dezinficijensa da bismo postigli količinu klora od 1 grama. Prema spomenutomračunu dobivenu kubaturu vode bunara ilicisterne pomnožimo sa 4 (akoklorni preparatsadrži 25% aktivnogklora) i dobijemoukupnokoličinu klornog dezinficijensa za dezinfekciju cijelogsadržajavodoopskrbnog

izvora Izračunatu ukupnukoličinu dezinficijensanajprijeotopimo u 5 litara vode, a zatim ulijemo u bunar ili cisternu, dobro promiješamo i pričekamonajmanje pola sata, a najbolje je6 sati, i tek tada možemo trošiti vodu. Dezinfekcija vode jeuspjela kad u vodi ostane neutrošenogklora u količini od 0,1do 0,5mg na litru vode Kad u vodi nakon dezinfekcije nema ostatnog(rezidualnog) klora, dezinfekciju treba ponoviti na isti način Suvišak klora u vodi nakon dezinfekcijepokazuje da u vodi nema više organskihtvari, te da jemožemo trošiti bez ograni- čenja.Čovjekmože osjetilom mirisa osjetiti klor u vodi prikoncentraciji0,5mg/l.Količina ostatnog klora od 0,5mg/lniještetna za čovjeka i životinje.Prijenego što se upotrijebikloriranu vodu je dobro temeljitopromiješati da otparisuvišni klor,jerprimjerice konjislabo pijuili potpunoodbijajukloriranu vodu Ako površinske vode zagadebunar ilicisternu, potrebnojenaprijetemeljito očistiti vodoopskrbniizvor Nakon

pražnjenja vode s dna bunara treba skinuti 10 cm zemlje ilinaslaga, ostrugatiprljavštinu sa zidova, te nasuti 10 cm čistogšljunka. Nakon mehaničkogčišćenjazidova bunara treba dezinficirati 10% otopinomklornogpreparata i pustitida se bunar napunivodom,te vodu dezinficirati na opisani način. Bunare u kojima se voda poslijekiše muti,treba uvijeknakon zamućenjadezinficirati. Zamučenjevode u bunaru znak jeda se površinska voda slila kroz pukotine u bunar i zagadilabunarsku vodu različitim mikroorganizmima, među kojimaima i patogenih, što uzrokujubolest Osim toga potrebnojeredovito dezinficirati vodu u javnimbunarima (danas gotovo i nema javnihbunara), u plitkimbunarima s razinom vode do površinezemlje, te u bunarima gdjepostojimogućnostprljanja površinskomvodom (promjene stijenebunara)iliotpadnomanimalnom tvari (blizinagnojnične jame,đubrišta,zahodi,javnekanalizacije i sličnog). Vodu u manjimvodotocima i na stočarskim

“Suša ove godine?

farmama kloriramo posebnim uređajima,klorinatorima (otopinskim).Klorinatori su jednostavne naprave raznih izvedbi s istom namjenom.Plinski klorinatori doziraju i ubacujuotopineklornih preparata u rezervoar za vodu ili vodovodne cijevi.Otopinskiklorinatori su jeftini, lako se s njima rukuje,jedino ih treba povremeno punitiotopinomdezinficijens (klornimpreparatom) i plinovitim klorom (boca).

IZRAČUNAVANJEKOLIČINE

VODE U VODOOPSKRBNOM

IZVORU

Prijekloriranja moramo izračunati količinu vode u vodoopskrbnom izvoru, a za to se služimo formulama:

Za bunar: rev m? vode Tr polumjerbunara u cm ilimetrima, m =3,14i v visina vodenog stupca u bunaru u cm ilim

Za pravokutnucisternu: a:b-v m? vode a dužina, b širina i v=visina vodenogstupca, sve u em ilimetrima

U m: ima 1000 litara

Piše : mr Dražen Kaučić,agrometeorolog

Suša ne poznaje granice. Ona jednako pogađa siromašne i bogate poljodjelce.Njenajepojava neočekivana pa predstavlja rizik,a prekidfizioloških aktivnosti biljakadovodi do katastrofe,tj elementarne nepogode.

Suša, čije ćemo posljedicejošdugopamtiti, nije počelatijekom srpnja ili kolovoza, nego mnogo ranije Na prostoru istočnih i zapadnihkontinentalnih dijelovaHrvatske prisutna jejoš od zime i proljeća.Primjerice, u Osijeku je tijekom siječnja i veljače ukupnoizmjereno samo 38%, travnja 50%, a svibnja 44% oborine od višegodišnjegprosjeka. I u lipnju je bilo ekstremno suho Tek su u srpnjukoličine oborina bile u okvirima višegodišnjegprosjeka, No, kolovoz jeponovno bio ekstremno topao i vrlo suh

I na kraju, vjerujemo da mnoge zanima je li spomenuta suša posljedicaklimatskih promjena? Odgovoriti na postavljenopitanje vrlo jeteško Jedan od razloga ješto se meteorološka motrenja kod nas obavljaju samo posljednjih 50 godina i to na malom broju postaja. No, za cijeliprostor Europe utvrđen je trend dužegtrajanja razdoblja vegetacije,pa to može biti jedan od mogućih pokazateljaklimatskih promjena ina prostoru Hrvatske U nekim slučajevima to je dobro Duže trajanjerazdoblja vegetacije ima svoje dobre, a i loše strane Loše je primjerice, česta pojava suše, a dobro sjetva nekih kultura koje traže više topline,pa će biti boljakvaliteta itd Jedno je ipaksigurno, da sena mogućepromjene klime moramo naviknuti Prošlo jevrijeme kada se razmišljalo samo o odvodnji suvišnih voda s oranica Danas moramo razmišljati u drugomsmjeru, a to jekako na oranice vodu dovesti Podsjetimo se, u Hrvatskoj se navodnjava samo 0 81% obradivih površina.

Šuga goveda

Piše: Antun Kostelić, dr vet

ju(epidermi),dalje se razvijaju do odrasla parazitakojiima četiri para nogu. Nakon oplodnje, ženke proširujupostojećeilibuše nove tunele. Cijelirazvojparazitatraje od 17 do 21 dan

SIMPTOMI (ZNACI)BOLESTI

Šuganajčešćezahvaća glavugoveda,vrat, korijen repa i putište, a kada se bolest ne liječinapada i kožu trupa Bolest,također, može zahvatiti kožu vimena

Šugajeparazitarna bolest koja zahvaća kožu brojnih vrsta divljih i domaćih životinja, ali i čovjeka. U stajamamliječnihgoveda, zbogpojavesvrbeža,pojavašuge može dovesti do padaproizvodnje mlijeka.Goveda postajunemirna i podložnastresu kojidjelujenegativno na mliječnost. Pri pojavišuge nijedovoljna samo terapijaživotinjanego i sanacijapribora,opreme istaje.

UZROCNICI BOLESTI

Na koži se nakon invazije parazita pojavljujecrvenilo,gnojnimjehurići i kraste, a posljedica tih promjenajeopadanjedlake U goveda se nakon svih navedenih promjena pojavljuje i zadebljanje kože Na području vrata koža postajedebela i naborana. Pojavubolesti u životinjapratijaksvrbež i nemir,tako da se životinje češu o tvrde predmete (stojnica,jasle), što često dovodi do skidanjakrasta i pojavemanjih rana na koži koje se mogu sekundarno inficirati

Najčešćiuzročnici šugegoveda su mikroskopski malene grinje iz porodiceSarcoptidaekojiparazitiraju na brojnimvrstama domaćih i divljihživotinja, te na čovjeku.

PUTEVI SIRENJA 1

PRENOŠENJAŠUGE

DIJAGNOZA

Na pojavušugenajčešćeposumnjamotek kada uočimo da se životinjeintenzivno češu, da su nemirne i da im otpadadlaka

Sugase prenosi na veće udaljenosti prijevozominvadiranih životinja iuvođenjemnovih grla u staju. Najčešće se pojavljuje zimi

To jebolest koja se lako širi i zahvaća veći brojživotinja.Pojavi bolesti pogodujustaje s većim brojem goveda.Zdrave životinje se invadirajukontaktom sa šugavimživotinjamaili predmetimakojekoristimo u staji.Izbijanjušugeuzrok je loša higijena u staji(prljave,tijesne i vlažne staje), loša prehrana,zbog čegase smanjujeopćaotpornost organizma.

RAZVOJ PARAZITA NA GOVEDU

Oplođeneženke parazita buše tunele u površinskimslojevima kože hraneći se tkivnim tekućinama i polažućijajašca iz kojih se za 3 do 5 dana razvijuličinke s tri para nogu Ličinke se penju na površinu kože te u tom stadiju mogu prijeći na druguživotinju. U površinskom slo-

U posljednjevrijemevrlo je učinkovit preparatširokogspektra djelovanjapoznatpod nazivom IVERKTIN kojijedao dobre rezultate i protivuzročnika šuge.Primjenjuje se parenteralno(injekcija) i lokalno, te se ponavljaaplikacija, za 7 dana kod psoroptes, a za 14 dana kod sarkoptesšuge.Tada nije potrebnasanacijaobjekta. IVERKTIN jepogodan za korištenje u suhostaju(zbogkarence) i zimi kada kupanje i prskanjenijemoguće Postoji i IVERKTIN u obliku masti za utrljavanje. Karenca IVERKTINA iznosi 28 dana

Prilikom liječenjašugavoggoveda potrebnojepreventivnoterapirati govedakoja se nalaze u blizini oboljeleživotinje.Primjenomantiparazitika u suzbijanjušuge,potre- bno jeobratiti pozornost na karencu prema uputstvu proizvođača.

PREVENTIVA

ŠUGE

Prilikom dovođenjanovonabavljenihgoveda u stajutreba obratiti pozornost na kožu,odnosno na obraslost dlakom, te postojanje crvenila, rana ilikrasta na koži Nužno jepotrebnoodržavati higijenu u staji, te provoditiredovitu sanitaciju, dezinfekciju i dezinsekcijustaje i pribora, kako bi se spriječilepojave zaraznih iliparazitarnih bolesti BOLESTI SLIČNEŠUGI

Bolest prepoznajemo po promjenama na koži, kao što su pojava bezdlačnih područja,perutanje, zadebljanje i naboranost kože,posebno na vratu goveda.Dijagnozu sa sigurnošćupostavljamonalazom uzročnika u strugotinama(krastama)kože s LIJEČENJEpromijenjenihmjesta.

Šugimogu biti,prema kliničkoj slici,slične dermatofiloza, dermatomikoza,seboreja,piodermije, malofagoza i sifunkuloza

Šugave, ili sumnjive na šugu,životinjemoraju se odmah odvojiti od ostalih da se spriječidaljnje širenjebolesti Šuguliječimoprimjenom vodenih kupki,spreja ili parenteralnom (injekcija)aplikacijomlijeka.Lijekmožemo dati u hrani (koncentrat) i vodi za napajanje. NEGUVON (triklorfon) jekao vodena otopina za kupke, u obliku spreja, masti ili prekousta, djelotvoran, međutim njimetreba izvršiti i dezinsekcijupribora i staje. Vodena otopinaNeguvonapokazala jedobre rezultate, stoga juje poželjnokoristiti za liječenje krava u laktaciji.

ŠUGA ČOVJEKA

U čovjeka,šugauzrokovana homolognomvrstom šugarca,uvijek uzrokujejaksvrbež i crvenilo kože uz pojavugnojnihmjehurića.Najčešće zahvaća kožu između prstiju, na preponama i vanjskimspolnimorganima.Šugačovjekauzrokovana kontaktom sa šugavimživotinjamaima blaži učinak,jer se šugarci na koži čovjeka ne razmnožavaju i ne buše tunele u koži Bolest prolazi bez liječenja za nekoliko tjedana, a ukoliko dođe do ponovljenogkontakta sa šugarcima može doći do senzibilizacije i pojave osipa na koži.

Kvaliteta mlijeka i mastitis

Piše: mr.sc Alen Džidić

Brojnovih infekcijaupalevimena (mastitis) ovisi o brojusisnih otvora naseljenihpatogenim (zaraznim)bakterijama.Posljedica infekcijejepovećanjebroja somatskih stanica u mlijeku.Mljekare uzimajubrojsomatskih stanica kao važan kriterij za određivanjekvalitete mlijeka.Štojeniži brojsomatskih stanica, to jeveća cijenamlijeka.Brojnovih infekcijamože se smanjitipravilnom pripremomvimena za mužnju. Namakanjesisa ili prskanje dezinfekcijskimsredstvom odmah nakon završetka mužnje,uništava patogenebakterije u najkraćem vremenu Time se smanjujerizik prolaskapatogenihbakterija kroz sisni kanalić a ujedno i brojsomatskih stanica. Zbogtogapostupaknamakanjasisa igracentralnu ulogu u programu suzbijanja mastitisa. Najčešćaforma upalevimena je“subklinički mastitis" Ta vrsta mastitisa,redovito povećava brojsomatskih stanica u mlijeku, a izvana se ne vidi

Štosu somatske stanice?

rektno na to mjesto,kako bi se brzo suzbila infekcijaionemogućilo daljnješirenje. Brzo reagiranjetijela na infekciju može se izmjeriti u mlijeku kao brojsomatskih stanica

Djelovanje na vime

Infekcijavimena mogućaje kroz svaku od četiri sise Svaka četvrtina vimena ježlijezda odvojenaod ostalih Zbogtogakrava može imati povišenbrojsomatskih stanica u jednojčetvrtini, dok ostale tri mogu imati normalan broj.Kada bi se unutarnja površina vimena raširila, imala bi veličinu nogometnogigrališta, te jejasno da vime nudi bakterijama obiljeprostora za razmnožavanje. Imunološki sistem kojidobro funkcionira,zajedno s dobrim programom prevencijemastitisa (npr.pojavebakterijeStaph. Aureus)može spriječitiprodorbakterije u dubinu vimena da ne bi prouzročioinfekciju. Takva dubinska infekcija teško se liječi. Štoznači brojsomatskih stanica?

Mlijekozdravogvimena ne smijeimati više od 100 000 so-

Somatske stanice nastaju putem određenih organa koji ih proizvode unutar tijela, a sastoje se od bijelihkrvnih zrnaca i epitelnih stanica One se nalaze u različitim oblicima, a zajednička im jezadaća da se bore protivnavale bakterija. Ako ipaknastane infekcija, specijalnikemijskispojeviispuštaju se u krvotok Ti spojevisluže kao tvar kojaalarmira obrambeni sistem organizma.Odgovororganizma jestslanjemilijunaleukocita na mjestoinfekcije. Kada se pojaviinfekcija u vimenu krave, tijelošaljesomatske stanice di-

matskih stanica/ml.Tajbrojsomatskih stanica je normalan i neophodan za obranu vimena od infekcije. Čim infekcijanastupi, obrambeni mehanizam tijela odmah šaljesomatske stanice u obranu Pod tim okolnostima broj somatskih stanica može se u vrlo kratkom roku povećati na više milijuna po ml Ovo povećanje može biti kratkotrajno -dok se infekcija ne stavi pod kontrolu Nakon togase brojsomatskih stanica ponovno vraća u normalu

Bakterije iz okoliša i zarazne bakterije te njihovutjecaj na brojsomatskih stanica

Bakterije iz okoliša uzrokuju brz i ekstreman rast brojasomatskih stanica, ali tajbroj ne ostaje nužno visok duže vrijeme.Druga grupa bakterija, zarazne bakterije,uzrokujučesto dugotrajno povećanjebrojasomatskihstanica, čak preko400.000/ml. Za razliku od bakterija iz okoliša, one imaju sposobnostpreživljavanja i razmnožavanjaunutar vimena

Povećani brojsomatskih stanica i njihovučinak na proizvodnjumlijeka

Znanstvenici su proučiliodnos brojasomatskih stanica i proiz-

Tabela 1: Razlika u ostvarenojproizvodnjimlijeka

Ova tabela zorno prikazujeda se smanjuje proizvodnja mlijeka kada broj somatskih stanica prijeđe 100 000/ml Manje mlijekau laktofrizu manja profitabilnostfarme

vodnjemlijeka.Rezultati su prikazani u tabeli 1

Somatske stanice i pravila bonus plaćanja

Povećanjembrojasomatskih stanica u mlijekusmanjuje se sadržajkazeina u mlijeku.Kazein je najvažnijiprotein u proizvodnji sira. Budući da jemlijeko s većim

brojemsomatskih stanica manje vrijedno za proizvodnjusira, manjejei plaćeno. Na temeljudosadašnjihznanstvenih saznanja o mastitisu,pojedinafarma treba imati u prosjekubrojsomatskih stanica ispod300.000/ml, ili još bolje,200.000 som stan./ml. Zaštitne mjereprotivmastitisa su važne prilikomzasušivanjakrava,

MUŽNJA o ooo

Pravilnom mužnjom do veće zarade

Piše: Antun Kostelić, dr vet

pripreme za mužnju, te označivanja i tretiranjainficiranih krava Vrlo jednostavannačin smanjivanjabrojasomatskih stanica jenamakanje iliprskanje sisa dezinfekcijskimsredstvom odmah nakon mužnje.Više od 50% novih infekcija može se spriječiti upotrebom dobrogsredstva za dezinfekciju. m

gotovoneosjetljivododiruje zadnjudesnu nogu krave Pri mužnji muzačica ili muzač sjedi s desne (može i s lijeve)strane krave, a posududrži između koljena. Važno jekravu musti uvijek s iste strane Prvo muzemo prednje četvrti, a kada su one prazne lakše muzemo zadnječetvrti

dio krave,tj.stranu na kojoj se muze (iznadvimena)kako nečistoća (balega,slama,zemlja) ne bi padala s krave u kantu (muzlicu) i tako zagađivalamlijeko.

U mužnjirade samo šake muzača,ostali dijelovi ruku ne smiju se oslanjati na bedra muzača.

Kakvoća pomuzenog mlijeka ovisi o zdravljuvimena,hranidbi, higijenimužnje i postupku s mlijekomnakon mužnje.Stogaje vrlo važno posvetiti punu pažnju tehnici i higijenimužnje,kako bi se dobilo što kvalitetnijemlijeko i smanjilamogućnostoboljenja vimena

U Hrvatskoj se u brojnimdomaćinstvima još uvijekkoristi ručna mužnja,posebno u stajama s malim brojemkrava Ispravna tehnika ručne mužnjeosnovni je preduvjetkvalitetnogmlijeka.

Postupciprijemužnje

Prijemužnjestajutreba očistiti,zatim treba dati koncentrat i prozračitistaju da izađe prašina. Važno jenapomenuti da jepotrebno očistitiodnosno opratizadnji

Krave ne smijemotući dok čistimo stajuili u vrijememužnje, jerće zbogstraha (stresa) dati manjukoličinu mlijeka(ustežu mlijeko).Prijesame mužnjerep krave moramo zavezati ilina njega staviti imobilizator Muzač mora opratiruke sapunom Nakon togaslijedipranjevimena toplom vodom (30*C).Pranjevimena istovremeno jei masaža vimena pa krave počinju“otpuštati mlijeko.Vime obrišemo suhom čistom krpom, a poželjnojeupotrebljavatimaramice za dezinfekciju sise i sisnogotvora Iz svake sise treba odmusti prve mlazeve mlijeka i pregledati ih na crnojpodlozi u posudici ili na plitici.Najmanjejednomtjednopotrebno je napravitimastitistest, kako bi se pravovremeno uočile krave s povećanim brojemsomatskih stanica što ukazuje na upaluvimena

Ručna mužnja

Ritmično stiskanje sise cijelom šakom uzrokujeotpuštanje mlijeka.Stiskanje mora biti dovoljno snažno jer se prislabom stiskanju smanjujeprotok, pa krava zadržava mlijeko.Jačinu i brzinu stiskanjamoramo prilagoditisvakoj kravi

Mjestomuzača odredimo tijekom mužnjetako da lijevokoljeno

Sisu zahvatimo dlanom,stisnemo palac i kažiprstodmah ispod vimena (četvrti) da bismo spriječili vraćanjemlijeka iz sisne cisterne u žlijezdanucisternu, a potomstisnemo ostala tri prsta odozgoprema dolje i tako istisnemo mlijeko.Smanjimopritisak, malo otvorimo šaku, a potomponavljamopostupak. Tako se može brzo pomustikrava normalno razvijenihsisa Krave s manjimsisama ne možemo musti cijelom šakom,već povlačenjempalca i kažiprsta po sisi prema dolje. Takav način mužnjenijedobar, šteti otpuštanju i protokumlijeka,

e_a_p_a_dpdpdpd_]_vdjogpll.odododo_o_]_]l],;.....B

a može dovesti do upalevimena. Mužnjumoramo obaviti bez prekidanja.Nakon mužnjesvaku sisu treba uroniti u otopinudezinficijensakako bi se smanjila mogućnostulaska mikroorganizama kroz sisni otvor u vime

Hlađenjemlijeka

Pogreškepriručnojmužnji Neke pogreškepriručnoj mužnjiuglavnom se ponavljaju što može pridonijetilošojkakvoći mlijeka, a samim time manjoj otkupnojcijeni.Također,neke pogreškedovode do upalevimena

Pogreške kod ručne mužnje su:

U mlijekumikroorganizmi (bakterije) brzo rastu i umnažaju se, stogajevažno nakon mužnje mlijekobrzo ohladiti kako bismo usporili rast i razvojmikroorganizama itime spriječilikvarenje mlijeka. U periodu od 1-2 sata mlijeko mora biti ohlađeno na +4 do +5 “C. Proizvođač mora što prijedopremitimlijeko na sabirno mjestogdjeće biti ohlađeno na propisanutemperaturu(pravilnik).Zimi,radi bržeghlađenja kante s mlijekommožemo staviti u snijeg.

1. Mužnjaprljaveživotinje - prilikom mužnjedolazi do padanja nečistoće s krave u kantu u koju se muze

2 Izbjegavanjefiksiranja repa - krava mašući repom ubacuje nečistoću u kantu u koju se muze mlijeko, a također ometa muzača.

3 Pranjevimena iz kante u kojumuzemo

4. Pranjevimena hladnom ili prljavomvodom - hladna voda uzrokujestezanjekrvnih žila u vimenu, a samim time i smanjeno lučenjemlijeka.Pranjevimena

prljavomvodom nijepranjenego onečišćenje.

5 Brisanjevimena prljavom krpom

6 Previše savijenipalac - upotrebom gornjegdijelapalca, dolazi do gnječenja sise što može dovesti do upalevimena

7 Kombinacijamužnje s istezanjem

8 Prejakostiskanje sise prstima - grubamužnjakoči lučenje mlijeka, a može dovesti i do upale vimena

9 Pretakanjemlijeka u stajizrak u stajijepun prašinekoja zagađujemlijekoprilikompretakanja.

Ostale pogreškemuzača opisane su u prijašnjimbrojevima Mljekarskoglista.

(nastavlja se)

PJ VINKOVCI, KraljaZvonimira 80

tel : (032) 33 23 92 tel ifax: (032) 31 65 84

SKLADIŠTEVELIKA GORICA

TrgkraljaTomislava 9

tel ifax: (01) 62 22 065

TE PRODAJEMO NA

VELIKO SJEME RATARSKOG, KRMNOG | INDUSTRIJSKOG BILJA

Osobito preporučamo:sjemetrava, crvene, bijele i švedske djeteline,lucerne, inkarnatke, smiljkite te bogatizbor djetelinskotravnih smjesa,stočni kelj,stočne graškove, sudansku travu, stočne repe, stočnu mrkvu, jaru i ozimu grahoricu kao i širok izbor

Zatim najširi izbor sjemenapovrća,cvijeća i začinskogbilja.

Sve to možete dobiti u veleprodaji na gornjojadresi i maloprodaji u boljimpoljoprivrednimapotekama

Upute o novom načinu označivanja

krava obuhvaćenih

selekcijskim radom

Piše: Davor Pranić,dipl.ing.

uzgojno

Međunarodna organizacija za kontrolu i mjerenjeproizvodnosti domaćih životinja(ICAR)“preporučila?jezemljamačlanicama da s 01.01.1998. godinezapočnu označivati govedaplastičnom ušnom markicom u oba uha Neke od članica započele su s označivanjemgovedatim sistemom i prijeovoga datuma, a neke,iz objektivnihrazloga, neće ni uskoro Nakon dužegrazmatranja i razgovora sa stručnim ljudima i farmerima došlo se do spoznaje da bi trebalo krenuti s kvalitetnijim i pouzdanijimnačinom označivanjagoveda, pa će Hrvatska kao punopravna članica ICARA tu preporukuusvojiti ove godine.Sličnu problematiku razmatrali smo i 1997 godinekada se raspravljalo treba li nastaviti s označivanjemmetalnim ili plastičnim ušnim markicama.

ukoliko završi u Performance testnojstanici ili Centru za umjetnoosjemenjivanje.

Iako postoji mala vjerojatnost pogrešnogoznačivanja,djelatnici bi trebali u oba uha aplicirati identične ušne markice,jerjednom aplicirana ušna markica izuzima mogućnostotvaranja spojenihdijelova i ponovno apliciranje.Aplikacijomdvijeušne markice umanjuje se mogućnost otpadanjatj.daljnjaidentifikacija životinje.

čivanja(tetoviranje)kojijeizazivao stres životinja, a oduzimao dosta vremena djelatnicima pri obavljanjuposla.Ušna markica aplicira se što jemogućedublje unutar ušne školjke(nikako ne na rubove ušiju)kako bi se izbjegla mogućnostzapinjanja i otpadanja.

Objeušne markice numerički su identične, s time što na ušnoj markici apliciranoj u lijevom uhu postojiprostor na dnu markice u koji se flomasterom upisuje ime ženskogteleta Tako se olakšava identifikacijaživotinje unutar staje.Muškojteladi nijepotrebito upisivatiime,osim onojteladi čije se majkenalaze u kruguplanskog osjemenjivanja. Tojteladi upisuje se ime oca, da se lakše identificira

Krave zemaljskepopulacije (Z krave)označuju se s dvijeušne markice, a numerički dio upisuje se flomasterom kojiprikontaktu s ušnom markicom izaziva kemijsku reakciju i ostavljaneizbrisiv trag

Proizvođač plastičnihušnih markica jefrancuska firma ALLFLEX,čije se ušne markice najviše primjenjuju na području Europe.

Dodjelaplastičnih ušnih markica vršila bi se kao i do sada,tj. iz HSSC-a Svakojselekcijskoj službi i farmi dodjeljivale bi se serije unikatnih životnih brojeva a one bi ih prosljeđivaledjelatnicima kojiobavljajuoznačivanje životinja.

Ušna markica ježute bojeilako jeuočljiva s distance Na njenoj površinividljivo jeistaknuta oznaka HSSCa, te oznaka pripadajućedržave Životnibrojsvake jedinkevidljiv je s prednje i stražnje strane Osim numeričkog dijelaoznake,životni brojupisan jei bar kodom. Aplikacijomplastične ušne markice u oba uha izuzeo bi se trajannačin ozna-

Izgledpravilnoaplicirane ušne markice (lice)

a)ženska telad

b)muška telad (ime oca - ukoliko je u planskomosjemenjivanju)

Gospodarske posljedice suše u Hrvatskoj i utjecaj na proizvodnju mlijeka

Piše: doc dr sc Zoran Grgić

U 5 “slavonskih" Županija sušno razdobljetrajeveć četiri mjeseca, pa se pretpostavlja 50% manjiprinosvećine “jesenskih? poljoprivrednihkultura, kao što su kukuruz,šećerna repa i soja. Nešto manještete (procjena 2030% manjiprinosi)pretrpjet će suncokret i duhan, te voćnjaci i vinogradi.Najveći se gubicipredviđaju u proizvodnjimerkantilnog kukuruza,kukuruza za silažu,soje

Tablica

Prinosi većine poljoprivrednih kultura,zbog dugotrajnesuše značajno su smanjeništo će se nepovoljnoodraziti na proizvodne bilance biljne i stočne proizvodnje u nas Veliki će utjecaj imati i na ovogodišnju, te proizvodnjumlijekasljedećegodine. Poznato jekako su količinska proizvodnja i ekonomska uspješnost mljekarskeproizvodnje u dvogodišnjemciklusu neposredno povezani s obujmomproizvodnje i ekonomikom biljneproizvodnje (žitarica,krmnogi industrijskog bilja),posebice u obiteljskim gospodarstvima.

Do krajakolovoza,zbogvišemjesečnesuše, čak je10 Županija proglasilostanjeelementarne nepogode.Prve izravne štete,zbog smanjenjaprinosaoraničnih i dugogodišnjihvoćarskovinogradar- skih kultura,procjenjuju se na oko 1,7milijardikuna, a prema nekim procjenamataj će iznos biti preko2 milijardekuna. Preko poloviceusjeva i nasada se odnosi na vlasništvo manjihobiteljskih gospodarstavakojanisu osigurala svojepoljoprivrednekulture, pa se s obzirom na proračunompredviđeno izdvajanje iz proračuna za nadoknadu štete od elementarne nepogode u iznosu od samo 290 milijuna kuna može pretpostaviti kakve će ekonomske i socijalne posljedice suša imati na “male" poljoprivredneproizvođače. Nažalost, u ovojkategorijiugroženih jei veliki brojproizvodača mlijeka.

i krmnogbilja što će se sigurno vrlo nepovoljnoodraziti na govedarsku proizvodnju - proizvodnju mlijeka i tov goveda u sljedećoj godini.Nešto blaža,ali slična situacija jei u preostalih 5 Županijakoje su također objavile stanjeelementarne nepogode. Važno jeistaći da većina proizvođača,zbognedostatka novca i nepovoljnihpozajmica te nepravodobnogdospijevanjapoticaja, nijebila u stanjuublažiti sušu kvalitetnim tehnološkim postupcima (gnojidba,kultiviranje i sl.) u proljetnojobradi i njeziusjeva.

će se kako jeveć

i proizvodnjemlijeka u 10 Županija

Izvor: Preračunato prema Državnom zavodu za statistiku 1999 godine

vidljivoosjetiti i u pripremi, te provođenjujesenskesjetve.

U ovih 10 Županijajeoko 238 tisuća goveda s 159 tisuća muznih krava,što jeoko 60% ukupnog fonda goveda, te 58% ukupnog brojamuznih krava u Hrvatskoj. U njima se godišnjeproizvodi oko 368 milijunalitara mlijeka što je oko 61% naše ukupneproizvodnje.Isto tako, u ovih 10 Županija se ostvaruje oko 68% ukupnog prirasta : stoke (tov).

Ove Županijeraspolažu s ukupno 946 tisuća ha ili 51% obradivih površinaHrvatske S ukupno 750 tisuća ha oranica što čini oko 60% državnih kapaciteta, dočim jeudio u površinamalivada ovih 10 Županijagotovodvostruko manji, a udio u površinama pašnjaka tek nešto veći od 5% Prema podacima u tablici 4 vidljivo je kako Županijekoje su proglasilestanjeelementarne nepogodesudjeluju s više od 70% ukupnozasijanihpovršina i površina pod žitaricama Udio površina pod industrijskimbiljemje veći od 97%, ali se u ovim Županijamaodvija tek 44% proizvodnjekrmnogbilja.

Za ovo područjejeznačajna proizvodnjakukuruza (preko 80% ukupnedržavne proizvodnje) i soje(preko97% ukupne proizvodnje). Od proizvodnji važnih za govedarstvo,odnosno hranidbu stoke treba u prvom redu izdvojitiproizvodnju kukuruza za silažu,zatim proizvodnju stočne repe, djeteline i sijena. Dakle,prema prikazanim podacima područjeovih 10 Županija predstavljaglavninuhrvatske proizvodnjemerkantilnog kukuruza i kukuruza za silažu, te soje, a upravo od ovih kultura očekuju se značajnasmanjenjaprinosa. Kako u nas nema stalnogpraćenjaodnosa proizvedenih krmnih jedinica i prirastastoke,

odnosno proizvodnjemlijeka, ne može se s velikom sigurnošću prognoziratiutjecajdebalansa ovogodišnjeproizvodnjekrmiva na kretanjeproizvodnjemlijekasljedeće godine.

Neki okvirni i nepotpuniproračuni upućuju na oko 20-30% manjekoličina ovih krmiva za korištenje u hranidbi stoke i prema nekim procjenama10-15%-tno smanjenjeukupne proizvodnjemlijekasljedećegodine. Pretpostavka jeda neće biti značajnijeg uvoza krmiva, a veći dio obiteljskihgospodarstava će nedostatak kvalitetne krme nadoknaditi većim količinama hrane slabijekvalitete - što će uzrokovati smanjenjeproizvodnje mlijeka i prirastastoke.

Već ovakvi nepotpuniproračuni upućuju na izravne gubitke od 40 do 60 milijunalitara mlijeka na području10 Županija,što predstavljaizravni gubitakoko 50-80 milijunakuna sa stajališta opskrbeprerađivačkeindustrije S obzirom na nedostatak domaće proizvodnje i prosječno 20% skupljeguvoznoga sirovogmlijeka, ovajće izravni gubitakbiti otprilike u takvom iznosu uvećan.

Sa stajalištaprihodagospodarstava - proizvođačamlijeka na ovom području - ovi su gubici prema prosječnimotkupnimcijenama mlijeka i uključenimpremijamaod 90 do 150 milijuna kuna Neizravni gubicigospodarstava bit će sigurnoveći,jerće nedostatak domaće proizvodnje krmiva uvjetovatiporastcijena i povećanjetroškova proizvodnje.

Radi se o zatvorenom krugukoji u našim uvjetima ide na štetu proizvođača. Tako će se u odnosu na sadašnjestanjedodatno narušiti gospodarskipoložajproizvođača mlijeka.

Nijepoznato hoće li određena potporaproizvođačimamlijeka stići u okviru tekućih mjeraagrar-

Izvor:

ne politike, no prema našim zapažanjima na terenu sigurno jeda većina “malih" proizvođača u ovom područjuneće osigurati dovoljnokvalitetne krme za očekivani porastmliječnosti muznih krava ili mogućepovećanje 0snovnog stada. Ovakvo kretanje će

KOZARSTVO I OVČARSTVO ZZ

Živimo zdravo - pij

Piše: Karmen Sinković,dipl.ing.

sigurnouvjetovatismanjenje proizvodnjemlijeka u sljedećem razdoblju.Određeno smanjenje otkupamlijeka na područjuovih 10 Županija jeveć primijećeno, iako nijepoznatokoliki utjecaj na to ima suša,odnosno smanjenje količina hrane na pašnjacima.

Jasnijaslika o ovim problemima bit će priobilascima naših gospodarstava u zimskom razdoblju kada će se na temeljuproračuna prinosakrme s njihovihpovršina i bilance osnovnog stada moći proračunati očekivana proizvodnja mlijekasljedećegodine. m

živanja te poboljšanjeproizvodnje i marketingakozjegmlijeka i njegovihproizvoda.Vrijednost kozjegmlijekaočituje se u činjenici da je ono, zboglake probavljivosti,vrijednaalternativna hrana za djecu i bolesne ljude.

proteinimast laktoza mlijeko%

Kozjemlijekoima ljekovitu moć Već jeHipokratistaknuo da sirutka dobivena iz kozjegmlijeka ima ljekovitu moć

Još u prošlomstoljećuliječenja sirutkom dobivenom iz kozjeg mlijekabila su općeraširena, a sirutka jekorištena protivsvakakvih bolesti: upalapluća,žutica, reuma, giht i mnoge druge.

Brojnaistraživanja sve više potvrđujunjegovaantikarcenogena svojstva.

Kozjemlijekosadrži veću količinu A i B vitamina od kravljeg. Količine vitamina B u velikoj su mjeriovisne o hranidbi Vitamina CiD ima vrlo malo i u jednom i u drugommlijeku.

Kako interes za mliječne pasmine koza i njihoveproizvode raste, polakonestaju i predrasude o kozjemmlijeku.Jedno od osnovnih pogrešnihshvaćanja vezanih za kozjemlijeko jeda ono ima čudan miris po jarcu.Ovajse efekt javljajedino u slučaju ako su mliječnekoze držane zajedno s jarčevima. Hranidba mliječnih koza također igraznačajnuulogu u prihvatljivostikozjegmlijeka. Koza ječesto u prilicikonzumirati tvari u bilo kojedoba Ovakav način hranjenja može dati određeni miris mlijeku.

U RepubliciHrvatskojuzgajaju se tri mliječnepasminekoza: francuska alpina,sanska koza i njemačkašarena plemenitakozaDBEZ (srnasta).

Kozjemlijeko, u odnosu na kravlje, ima više minerala: kalcija, kalija,magnezija,fosfora,klora, ali manjenatrija,željeza,sumpora, cinka i molibdena.

Koza je vrlo otporna na različite bolesti zbogsvog izraženog imunološkogsustava Stogaje kozjemlijekopreporučljivoljudima oboljelim od tuberkuloze Kozjemlijekoima izražena baktericidna svojstva što je povezano s imunološkim svojstvima ovoga mlijeka,odnosno prisustvom velikogbrojaantitijela u ovome mlijeku.

Kravlje i kozjemlijekoimaju blagukiselost pH 6,46,7. Osnovne pufernekomponentemlijeka su proteini i fosfati Dobra puferna sposobnostkozjegmlijeka čini ga idealnim za liječenje čira na želucu Čitavniz čimbenika utječe na sastav kozjegmlijeka:pasmina, hranidba,način uzgoja,starost životinje,stadijlaktacije, način mužnje...

Koza vjerojatnonikada neće zamijeniti kravu u komercijalnoj proizvodnjimlijeka, ali čini se da ima velik potencijal.Potrebno je samo uložiti veće napore u istra-

Najzastupljenijapasminaje FRANCUSKA ALPINA čijalaktacijatraje u prosjeku 266 dana, tijekomkojihproizvedeprosječno 448 kgmlijeka s prosječnom količinom masti od 4,19% i proteina3,7%.SANSKA KOZA u laktacijiprosječnogtrajanja 255 dana proizvede 519 kg mlijeka, kojeu prosjekusadrži 3,97% masti i 3,37%proteina,ovisno o stadijulaktacije.

SRNASTA KOZA s laktacijom od 214 dana,proizvede 386 kg mlijeka s 3,86%mliječnemasti i 3,7%proteina.

Svježekozjemlijeko,kojepotječe od zdrave životinje(pravilno hranjene i mužene), a tekućina je bijeleboje,neprozirna, malo slatkastogokusa,zapravo bez mirisa

Ove pasminekoza u Hrvatskoj uzgajaju se na obiteljskim gospodarstvima. Način uzgojaje od ekstenzivnog u južnimdijelovima, do intenzivnog u sjevernimdijelovima Hrvatske m

VIII. međunarodni stočarski

i gospodarski sajam

Piše: Vesna Bulić,dipl.ing.

Od 1. do 3 rujna2000 godine održan jeVIII međunarodni stočarski i gospodarskiBjelovarski sajam u Gudovcu Izložba jeodržana podpokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske, u organizacijiHrvatskogstočarsko selekcijskogcentra i Bjelovarskogsajma d.o.0., a suorganizatori su bili:

Bjelovarskobilogorska županija, Grad Bjelovar,Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Bjelovar i Hrvatski zavod za poljoprivrednosavjetodavnu službu Županijesudionice u govedarskom dijeluizložbe bile su:

Bjelovarskobilogorska, Koprivničkokriževačka, Zagrebačka, Varaždinska,Osječkobaranjska i Istarska, te Austrija kao zemlja sudionica

GO) iz Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.0., Zagreb - Križevci

- kolekcijasteonih junicaholstein - friesian pasmine s osam grla;prosječnamaksimalna mliječnostnjihovihmajkiiznosila je 6.655 kgmlijeka

kojoj su 44 kupcakupila103 steone junice s prosječnomcijenom od 10.908,00 kn Stručno povjerenstvo za ocjenuizložbenih grla radilo je u sljedećemsastavu: doc dr. MarijanPosavi s Agronomskogfakulteta u Zagrebu,ing. Johan Tanzler,voditeljuzgojnog programa u Verband NO Rinderziichter,Wieselburg,Austrija, Josef Kreilinger,predsjednikNjemačkogsaveza za kontrolu proizvodnosti u Bavarskoj,Aleksandar Kljujevdipl.ing.djelatnik HSSC-a, voditeljgovedarskogpododjela,NedjeljkaHouška dipl.ing. djelatnicaHSSCa, voditeljselekcijskeslužbe u Sv Ivanu Zelini. Na izložbi su predstavljene sljedećekolekcije:

- kolekcijamladih krava holstein - friesian pasmine sa sedam grla, od kojih su četiri grla u prvojkontroli proizvelaprosječno 28,67kgmlijeka i tri grlakoja su u prvih100 dana proizvela prosječno 2 770 kgmlijeka

- kolekcijaostalih krava holstein - friesian pasmine s četiri grlačijajeprosječnamaksimalna mliječnostiznosila 8 715 kg mlijeka - kolekcija krava Slavonsko srijemskogpodolskoggoveda(GORA 94-71 i LEILA 9434) iz Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.0.0.,ZagrebKriževci

Županijabjelovarskobilogor-ska,zaključno s 31 12 1999 godine,ima 2506 uzgajatelja, 5688 krava pod kontrolom rasplodne proizvodnje, 6441 krava podkontrolom mliječnosti,ženskogpodmlatka do 1 godine3761, i ženskogpodmlatkapreko1 godine 3124 Novčani poticajiostvareni su za 4652 kvalitetna rasplodna grla u Bjelovarskobilogorskoj županiji u 1999 godini u iznosu od 4.339.420,00 kn Novčani poticaji ostvareni su za 1539 kvalitetna rasplodnagrla u Bjelovarskobilogorskojžupaniji u periodu od siječnja do 30 srpnja2000 godine u iznosu od 2.346.360,00 kn

Na izložbi jepredstavljeno dvanaest kolekcija s ukupno87 izložbenih grla. U sklopuizložbe održana je i aukcijskaprodaja na

- kolekcijasteonih junicasimentalske pasmine s deset grla; mliječnostnjihovihmajkiiznosila je6 179 kgmlijeka, - kolekcijamladih krava simentalske pasmine sa šesnaest grla od kojhjejednogrlo u 200 dana laktacijeproizvelo 3 197 kg mlijeka,deset grla u 100 dana proizvelo prosječno 2 140 kg, i pet u prvojkontroli prosječno19,8kg mlijeka, - kolekcijaostalih krava simentalske pasmine s jedanaestgrla čijajeprosječnaproizvodnja mlijeka u 305 dana za devet grla u prvojlaktacijiprosječnoiznosila 4 152 kg mlijeka, a dva grla su imala prosječnumaksimalnu mliječnost 5 721 kgmlijeka - kolekcijabikovskih majki s petnaestgrlakojesu u maksimalnojlaktacijiproizveleprosječno 6 340 kgmlijeka.

- 2 rasplodna bika simentalske pasmine(bik - SORBON i PIR-

- kolekcijakrava charolais pasminei bik TWINGO mb 92000236, a vlasnik jeAgronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - kolekcijasteonih junicahereford pasmine sa šest grla,Vlasnik: Beljed.d. PoljoprivredaBrestovac, Grabovac

- Istarsko govedo sa šest grla u vlasništvu Maria Udovčića, Alde Štifanića, Branka Rojnića i Josipa Broskvara.

Pored brojnihrobno-novčanih nagrada od sponzora izložbe prvonagrađena,drugonagrađena i trećenagrađenagrlapo kolekcijama dobila su diplomuHrvatskogstočarsko selekcijskog centra kojujeuručio ravnatelj MiljenkoErnoić, a zvono za šampionsko grlouručio jeMinistar poljoprivrede i šumarstva mr sc Božidar Pankretić kojijebio vrlo zadovoljanizložbom i kvalitetom izožbenih grla, te smatra da i na-

-

daljetreba promicatistočarstvo u ovom obliku

Prvonagrađeni su:

- DragutinBeštek, Sv. I Žabno, za šampionskogrloizložbe BISERKA Žb.06001144,oteljenu

- Ivan Basrek,Vrbovec, za steonu junicuFARA Žb 17034919, oteljenu 13 10 1998.,kojojje majkamax mliječnost imala u petojlaktaciji - 7 691 kgmlijeka, - MarijanRačan,Đurđevac, za mladu kravu ZORA Žb. 06015327,oteljenu07.01.1998., kojajeu prvih100 dana proizvela 2.037 kgmlijeka, - Ivan Basrek,Vrbovec, za kravu MIMI

Žb.170138098,oteljenu 19.08.1996.,kojajeproizvela u prvojlaktaciji 7.365 kgmlijeka, - IgorMihaljević,Hercegovac, za bikovsku majkuMAZA Žb. 03004345,oteljenu 16. 03. 1995., kojajemax mliječnost imala u prvojlaktaciji - 7 858 kgmlijeka,

Diplomom za sudjelovanje nagrađeni su:

02 01 1995.,kojajemax mliječnostimala u drugojlaktaciji, 7295 kgmlijeka, - Antun Mirović,Veliko Trojstvo, za steonu junicu HF pasmine ALKA Žb.39003844,oteljenu 08 10 1998.,kojojje majkamax mliječnost imala u prvojlaktaciji6 547 kgmlijeka, - Davor Smidt,Hercegovac, za mladu kravu HF pasmineDIKA Žb. 39002880,oteljenu 27 12 1997.,kojajeu prvih100 dana proizvela 4 200 kgmlijeka, - StjepanCigler,Virje, za kravu HF pasmineGERTJE Žb. 660070002,oteljenu 28 02 1994., kojajemax mliječnost imala u prvojlaktaciji - 9.948 kgmlijeka.

Biserka - šampionka izložbe Gudovac

Bjelovar 1.-3. 09. 2000.

Piše: dipl.ing.StjepanBrlek

Uzgajatelji Marija i Dragutin Beštek iz Kuštana - Sv Ivan Žabno

Agronomskifakultet Sveučilišta u Zagrebu,Zavod za specijalnuproizvodnjubilja,Odjel za travnjaštvo i krmno bilje za sudjelovanje s kolekcijomkrava charolais pasmine i bikom TWINGO mb 92000236

Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o. ZagrebKriževci za sudjelovanje s rasplodnim bikovima simentalske pasmine i kolekcijomkrava Slavonsko srijemskogpodolskoggoveda. Beljed.d.,Poljoprivreda Brestovac, Grabovac za sudjelovanje s kolekcijomsteonih junicahereford pasmine, Mario Udovčić,Aldo Štifanić, Branko Rojnić i JosipBroskvar za sudjelovanje s kravama Istarskog goveda. LI

Aukcijskaprodajarasplodnih junicaGudovac - Bjelovar 3. 9 2000

1995 god.Za sada jeotelila troje teladi Posljednjetelenje 21 2 2000

8 međunarodni stočarski i gospodarski sajamodržan jeu Gudovcu od 1 -3 09 2000 podpokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, a u organizacijiHrvatskog stočarskoselekcijskog centra i Bjelovarskogsajma te niza suorganizatora Najzapaženiji dio Sajmaje govedarstvo.

Izloženo jepreko100 grlaraznih pasmina i kategorija iz velikogabroja hrvatskih županija i susjedneAustrije U kategorijibikovskih majkiizloženo je17 grlačijajeprosječna proizvodnjamaksimalne laktacije iznosila 6457 kgmlijeka u rasponu od 4301-10415 kg.

Pripuštena 8 7 2000 Uzgajatelji i izlagači su Marija i DragutinBeštek Ova obitelj već nekoliko godina izlaže goveda, po čemu jezapažena na izložama u Goli, Đurđevcu, Sv Ivanu Žabnokao i u Gudovcu

Piše: dipl. ing Stjepan Brlek U okviru 8 međunarodnoga stočarskoga i gospodarskoga sajma održanog podpokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, održanog 1 -3 9 ,organizirana je 3 9 i aukcijskaprodajarasplodnihjunica.

Za aukcijskuprodajuprijavljeno je 121 grlo, od kojih 113 proizvodnja majki u nekoj od laktacijaprosječno iznosila 4568 kgmlijeka. Za svega 8 grlanedostajali su podaci o proizvodnjimajki.

Posjeduju oko 20 k.j.vlastitoga zemljišta i nešto u zakupu.Preko 25% površinanalazi se poddjetelinsko-travnim smjesama a sjenaža je osnova ishrane goveda.Posjeduju svu neophodnumehanizaciju(istina, već dotrajalu),stajskiobjekt za uzgoj 20 grla te dva silosa,pa uz sjenažu kao osnovu ishrane dodajukoncentrate i drugepreparate potrebne u ishrani za visoku proizvodnjumlijeka.

Naaukcijskojprodaji,prodane su 103 junice po prosječnojcijeni20.908,00 kuna,akretala seod900do12 100,00 kuna

Za kupcejeosigurankredit preko Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u iznosu od 10 000,00 kuna po “prlu :%Razliku trebajuuplatitikupci.

Povjerenstvo za ocjenugoveda na osnovu niza poželjnihosobina - vimena, nogu, okvira i dr - opredijelilo se za kravu Biserku oteljenu 2 1

U ulaznom prostoru kuće Beštakovih izvješenojepreko 20 diploma, tri šampionska zvona, dvijezlatne medalje, a naći će se i ovogodišnje šampionsko zvono, diploma i druge vrijednenagrade i priznanja. m

Na aukciji su sudjelovala 44 kupca, od kojihsukupili4kupca po 1 grlo, 25 po 2grla,11po3grlai4 po 4 grla. Kupci su pretežito iz Bjelovarskobi- logorske,Sisačko-moslavačke i Krapinskozagorske županije.

Mljekarski list 10/2000.

BUČJE BRODSKO

Važnija je sigurna cijena

mlijeka nego poticaji

kredita. Do sada sam u izgradnju

Piše: Ivan Fadljević

Posjetili smo obiteljsko gospodarstvo Mladena Itraka,mladoga diplomiranogagronoma koji se u potpunostiposvetiopoljoprivrednoj,odnosno stočarskojproizvodnji.Mladena smo posjetili u rodnojkući u Bučjugdježivi sa suprugom i roditeljima. U posljednjihpetšest godinaondjeje uredio suvremeno obiteljsko gospodarstvo. Ovom je mladom, ambicioznom poljodjelcu unatoč fakultetskom obrazovanju - najveća željabaviti se dohodovnim stočarstvom pa jenedavno napustio dobar i siguranposao u firmi Prijedvijegodinesagradioje suvremeno opremljenustaju za osam krava O svom poslu i planovima Mladen Itrak kaže: “Staju sam sagradiovlastitim sredstvima jerdo sada nisam dobio ni kunu

uložio oko 20 tisuća DEM, a 8 vezova i sustav za izgnojavanje dodatno me koštaju više od 10 tisuća

DEM. Sve su krave mojevlasništvo,nikomu nisam ništa dužan Od krava u laktacijiprodajemo do 100 litara mlijekadnevno,ovisno od stupnjalaktacije.Cijenamlijeka jošuvijek jesramotno niska u usporedbi sa cijenom u dućanu, ali i s troškovima proizvodnje.

Trenutno obrađujemo oko 30 katastarskih jutarazemlje, a optimalno za ishranu jednekrave trebam hektar zemlje. Od ovih površina 12 kj.su livade i travnjaci.

Sijemkukuruz i sve ostale žitarice za pripremanjestočne hrane, pa kupujemsamo vitaminske i mineralne komponente.Povećao bih i poljoprivrednu i stočarsku proizvodnju kada bih dobio povoljankredit Da, planiramizgradnjujošjednestaje sa slo-

bodnim načinom držanjakrava i velikim ispustom za dvadesetak krava,ali i povećanjeobradivih površinazemlje. Na našem područjuima dosta staračkih domaćinstava kojimajeciljobrađivati a ne zapuštatizemlju,jerto je i tradicijanašeganaroda Radimo puno i s ljubavlju,napustili smo radna mjestazbogpoljoprivrednih obveza, ali mi smo i ovim okolnostima relativno zadovoljni. Jasno,trebalo bi biti i bolje. Za mene jerad u firmi bio nužno zlo, a znanjestečeno na fakultetu bilo mi jestartni kapitalkojiželim što boljeiskoristiti na vlastitom obiteljskomgospodarstvu."Istodobno, Mladen jepredsjednikMjesnog odbora u BučjuBrodskom te tajnikUdrugestočara Požeškoslavonske županije. Iz rada Udruge stočara Mladen Itrak izdvaja nekoliko činjenica:Udrugadanas ima 500 članova, a u početkurada štitilisu male proizvođačemlijeka zbogboljenaplateisporučenog mlijeka.Danas se brinu za bolji stočni podmladak,odnosno da stočari imajuveću mogućnost odabira podmlatka. Za probleme oko naplatemlijekasmatra da je rješenjepotpisivanje ugovora između proizvođača i mljekarajer, recimo,“Milka Nova" iz Novske (koja se povukla s ovoga područja)dugujenovac za još 3 mjeseca Toliko vremenski duguje i županjski“Domil", a “Slavija? iz StarogPetrovogSela i požeško “Zvečevo" dugujunovac za mlijekooko 5 mjeseci.Smatra da bi hrvatska Vlada trebala utvrditi najnižu,zaštitnu cijenumlijeka na bazi 3,6postomasnoće. “Kada bismo imali sigurnucijenumlijeka,državni poticaji za mlijeko ne bi nam trebali" - zaključio jena krajuovoga razgovora Mladen Itrak

Hoće li mali Leon nastaviti stopama oca Mladena, mladog poljoprivrednikadipl. agronoma?!

Iz posavskog spomenara

Piše: Ivan Sinovčić

Deseti mjesec u godininosi naziv LISTOPAD To jeprvijesenjimjesec u kojemljudi na selu skupljajuplodovezemlje i muku svojihskorenih ruku Naziv mu pristajejerobjašnjava što se u prirodidogađa,posebice s bjelogoričnimdrvećem kojeostaje bez svojegaruha U Posavini ima u znatnojmjeribjelogorice a naročito vrba i topola. Sva živa bića imajusvojeproljeće,ljeto, jesen i zimu, pa tako i čovjekkao najsavršenijedjeloBoga Oca i majkeprirode. U životnojjeseni i čovjek(kadaode u zasluženu mirovinu)sabire svojeuspomene odnosno plodovesvojegapostojanja.Tako neki počinjupisati memoare, drugikompletiraju svojeobiteljskealbume,treći se posvećujuunucima ili raznim hobijima, ali sve su to u stvari pripreme za životnu zimu kako bi u srcu bilo toplije, a duši mirnije u sve hladnijemtijelu. Kako to na svojnačin doživljavaposavska babica opjevao sam u istoimenoj pjesmikojase nalazi u Zbirci pjesamamojegaPosavskogspomenara i u priloguovoga napisa. U mojem zavičaju, u mjesecu listopadu,najvažniji posao na selu jeberba kukuruza (najzastupljenijaratarska kultura u Sisačkoj Posavini). U današnjevrijemetaj posao se obavljapomoćupoljoprivrednihstrojeva kao i ostali poljoprivredni radovi što ima za posljedicu,između ostalog, da ženska populacijasadašnjeg naraštaja u većini slučajeva ne zna gdje

su međe livada i njivanjihove obitelji jersve poslove te vrste obavljaju muški članovi domaćinstva Poljoprivrednistrojevi su velika blagodat za ljude na selu jer ih lišavajudugotrajnih,mukotrpnih pa i dosadnih poslova na imanjima, ali uz previsokucijenu jersu mnogiseljaciostali bez prstiju,ruku,nogu i očijuradeći mlinom,cirkularom,kombajnom, a znatan brojje i poginuoprilikom prevrtanjatraktora Tome treba dodati i trovanjaraznim sredstvima za zaštitu bilja.

To jedanak uvođenjumehanizacije u poljoprivredu odnosno u seoska domaćinstva, a zbog nedostatka tehničke kulture i nepoštivanjapravila rada prirukovanjutim strojevima i uređajima. Međutim,problemjei nedostatak osnovne ljudskekomunikacije između sudionika u poljoprivrednim poslovima, bilo kojevrste i u bilo kojegodišnjedoba. Tu se radi i o nedostatku komunikacije između generacija, pa čak i između spolova,jerkako znamo sa strojevimarukujuuglavnommuškarci Uzmimo za primjersadržaj jednogaradnogdana berbe kukuruza u sadašnjevrijeme.Ujutro domaćin sjeda na svojtraktor s prikolicom i odlazi na svojuparcelu kukuruzišta gdjega u dogovoreno vrijemečeka kombajner da obave berbu U tom vremenu (zbograda strojeva)niječuo niti svog pijetla a kamoli bilo koju pticu. Sa suprugom i kombajnerom pozdravio se dizanjem ruke ne izgovorivši ni jednuriječ. Dolaskom kući, uz pomoćstroja

(elevatora) i ukućana kojisortirajuklipovekukuruza, vrši istovar i skladištenjeistogaponavljajući postupaknekoliko putasve do završetka berbe odnosno do kraja dana, da bi tijekomcijelogradnog dana s ukućanima razmjenio tek nekolko riječinadvikujući se s radom traktorskog motora Večera obično sam jerdjeca i žena već gledajutelevizijski program, a on umoran od posla i loših vijesti kojejeusputčuo odlazi bez riječi spavati.Međutim,kad su se ti posloviobavljaliručno,težaci bi već na zaprežnimkolima zapjevali odlazeći u berbu, a pogotovo tijekomberbe Čulisu se razni vicevi,tračevi i zadirkivanja, sve u svrhu dobrograspoloženja kao jedinognačina tjeranjabrigaiz mukotrpnogživota na selu. Ubrani kukuruz s komušinom bi zajednički istovarili u zatvorenu prostoriju u kojoj bi navečer,pojačani s prijateljima, kumovima i susjedima,obavili takozvanu trebačinu odnosno komušanje i na kraju spremanjekukuruza,najčešće na tavan Naravno sve uz pjesmu i razne dogodovštine, ali i očijukanjemladih koji su podgrijani već ljutimmoštom prednjačili u pjesmi i smijehudugo u noć,da bi se iduće večeri sve ponovilo kod drugogdomaćina

Naravno da mi ne pada na pametželja za povratkomsrpa, motike i pluga s konjskomzapregom umjestotraktora,kombajna i drugihstrojeva, ali uz uvjet da oni omoguće iviše radosti življenja na selu Za krajpjesmomJESEN U POSAVINI želim svojugeneraciju i ovom prigodompodsjetiti na djetinstvo i mladost proživljenu u selima SISAČKEPOSAVINE

JESEN U POSAVINI

NITI JEDEN KUKEC VIŠENE ZUJI

KURUZNI KLIP V ZEMLU GLEDI

VETER JE Z TOPOLA LIŠĆESTRESEL

U POSAVINU JE DOŠLAJESEN

KURUZA ŽUTIPOČELOJE BRANJE

BERE SE BAŽOL| ZRELE TIKVANJE

NIJE LAKOV ŠTRIČAKU I TORICAMA BITI

ALI SE MORA JER TREBA POREZPLATITI

ZVONIJUZVONCI KAK DA IDU SVATI

TO POSAVCIIDU TRSJE BRATI

DOK MOŠT V LAJTU MUMLA| KIPI

RAKIJA Z KOTLA CURKOM CURI

Krašićka svadba

Priredila: MarijaŠpoljar-

Barundić

A ONDA KA SE KOLINJE OBAVI

KRUMPER | REPA U TRAP STAVI

POSAVEC ŠKRLAKNA STRANU NAMEKNE

SKORENE RUKE ZA PAS ZATEKNE

SAD SLOBODNO MORE DOJTI ZIMA

U POSAVSKOJ IŽISEGA IMA

TU GLADA NIGDAR NE BILO NITI GA BU

DOK JE VREDNIH POSAVCEVNA OVOM TLU Nadin h 5

sajmu.Naime,ženikov otac obično jetražio zemlju,oranice, vinograd,namještaj,stoku, itd Ako jeprošnjauspješnozavršena, dogovorene su zaruke (zapis) i dan vjenčanja(poruka).

Sklapanjebraka osobito jevažan trenutak u životu pojedinca i zajednice u smislu nastavka života Uspješnosttogakoraka nastoji se osigurati svim poznatim sredstvima: poštivanjemobičajnog i obrednog,ljudskog i nadnaravnog.

Prilika jeto da se oživotvore stari običaji,vjerovanja i norme nepisanog i pisanogprava, prilika za slavlje i veselje,glazbuiples.

U prekrasnomKrašiću (mom rodnom kraju) i njegovomokružjudan danas njeguje se tradicijskinačin zasnivanja braka

Dakle,svadba u Krašiću pokazujesvojuregionalnurazličitost, ali i složenost jerjesastavljena od više skupinaobičaja.

Krenimo redom:

Pred samu svadbu pripreme su naporne Žrtvovalo se kao i danas: krava,svinje i perad.Pekle poznategibanice: od oraha, smokvi,rogača,sira,maka,itd A tek domaće vino kojeliječisvaku nemoć i bol i od kojega“uši gore kao luč, a obrazi crveni kao krv“ Valjanapomenuti, da se brakovi nikada nisu sklapali u adventsko ilikorizmeno doba (nedajBože). Dogovorenogdana ujutrookupljali se uzvanici (rodbina,kumovi i prijatelji) kod mladoženjezvani svati, kod mladenke PERNIKI Kućedomaćin,mladoženjinotac, ali i mladenkin otac, zadužili su odabrane ljudeza određenu ulogu na svadbi

Oduvijek se u Krašiću živjelo u vjeri,radu i poštenju.Prosci (SNUBOKI)koji su sve ispitali i dogovorili o djevojačkommirazu (DOTI)zapravo jepredsvadbeni čin Takav način dogovaranja ili nagodbenekad se odvijao kao na

Važnu uloguimao jestoloravnatelj. Kad bi on rekao moraju se svi ustati na molitvu prijejelailiza zdravicu, svi su poslušnoustali Tu su bili i fiškuši koji su se brinuli da na stolu ništa ne nedostaje.

Svadba se ne može zamisliti bez barjaktara(fendrije)kojijezapravo predvodiosvadbu

Svadba ne može biti bez DEVERA, (danasrečeno kumova svjedoka).

Važne su još i družice (POSNAŠICE)kao i rušnarice na mladenkinojstrani. Nakon doručka (fruštika), jersvadba je nekad počela u 7 sati ujutro,dever bi rekao: “Sad smo si pojeli i popili,nismo više gladni ni žedni, pa bi trebali iti po curu (mladenku).Otac je tada dao svoj blagoslov,svirači (tamburaši) su zasvirali, a ostali zapjevali:

“Vrani se konjisedlajumladi se momci spremaju po jednumladu djevojku"

Povorka jekrenula na čelu s fendrijom i vicefendrijom. Juškalo se, pjevalo i sviralo cijelim putem, a predmladenkinom kućom svatovi su zapjevali:

“Kućanine domaćine veselo nam stoj

Nisu ovi svati došli da idu domov već da idu za stol"

Tada je predsvatove izašao PERNIK - mladenkin rođak te prisutnepitao: “Po kajste vi ljudi sim došli?"

Dever bi odgovorio:

TBli smo u lov na smu i pobegnala nam

upravo tu u vašu hižu Dajte poiskajte ju

tu se negdiskrila“

“Odite z merom (mirom) i božjimblagoslovom".

Pernik mu dopeljadjevojčicu i pita ga jelito ta srna?

Dever mu odgovara da jepremlada i neiskusna

Izvedu zatim jednumaškaru ili staru babu za kojuopetdever kaže da ješepava,stara i ružna

Tek treći ili četvrti putizvedu mladenku i na upit da lijeprava, mladoženjaodgovori: Da

“A ki se zauzimlje za nju?" - pita pernik.

Mladoženjaodgovara:

“Prvi Bog, a onda ja."

Povorka ponovo krene, ali sada do crkve i matičnogureda Po završetku čina vjenčanja svi se vraćajumladenkinojkući,gdje ostaju do ponoći uz pune stolove jela i pića, te pjesmu i glazbu. U popodnevnimsatima jedanod svatova s okićenim konjima i zapregom ide mladenkinoj kući tražitiruho, a s njim su i rušnarice kojepjevaju i juškaju.

U ponoćstoloravnatelj zamoli sve prisutne da zauzmu svoje mjesto i poslušaju što će dever reći

Svatove tada ponudejelom i pićem, a dever požuruje:“Ajde, ajde,idemo na poruku"(vjenčanje).

Mladenkin otac ispraćasvatove riječima:

Dever tada kaže:

“Svaki početakjetežak, a da bi bio lakši trebamo pomoćnašim mladencima ".

Svirači tada svirajudarnu pjesmu:

“Pomoz BogMarijumlado naša mila

Mlado naša mila veselo nam bila

Veselo nam bila kad si venac svila

sebi i dragomezaručniku svome

Svi se približujte mladence darujte."

Svi svati i pernikidarujukako tko može

Kada jedarivanjezavršeno,još se jednomnazdravlja.Stoloravnateljpodiže

čašu i kaže:

“Bogpoživinaše drage mladence sve nas ovde prisutne i našu draguhrvatsku domovinu"

Svi prisutniodgovaraju u jedan glasŽIVJELI.

Ispijupićei spremaju se za odlazak

Otac i majkagrlekćer i ispraćajuovim riječima:

Otac: "Bogvas blagoslovio, odite sretno"

Majka:“Odi ćerko, odi z božjim blagoslovom, budi dobra i muža poštuj."

Poslijepolanoći svi odlaze mladoženjigdjemladenki skinu vijenac i stave škopukopui rubac Od tada nijesmjelaizaći gologlavapredsvijetjerviše nije djevojka.

Veselje se nastavlja do zore, a ujutromlada snaha ide uz pratnju jednežene na sv misu kako bi joj svećenik udijeliopredsvima u crkvi božjiblagoslov. Po završetku mise vraća se u novi dom gdjeju čeka sada već njezinsuprug (muž) i vodi juu sobu (komoru).Tako završava svadbeni običaj i lijepi san o sretnojbudućnosti

Takav tradicionalni način njegovanjakrašićke svadbe vrlo uspješnoprezentira i na raznoraznim manifestacijamadiljem Hrvatske KUD JosipTorbar iz Krašića.

Izrada narodnih nošnji u Koprivničkom Ivancu 4.dio

Napisala:

Zlata Kovač

sile su jestarije žene u zimskim mjesecimaumjestorupca “našitaka."

Stariji rubac “našitak" rađen je na crnom platnuili na čoji, s prekrasnimširokim vezom na rubovima Motivi su uglavnom iz prirode:žitni klas,cvijeće,vinova loza i grozdovi, a na nekima je trobojka(crven,bijeli,plavi). Za njihovujeizradu trebalo nekada vrlo mnogo vremena Neki su vezeni i po nekoliko mjeseci uglavnom u zimsko doba. Rubac jeimao navedene vunene “štrancle"što jedavalo posebnuširinu naročito na ramenima i u struku.

Čizmesu nosile žene i starije i mlade. Ranije su čizme ručno rađene;šivane i klinčane s tvrdom sarom od crne kože One “posvetešnje"imale su u potplat ugrađenukožu, a zvale su se “čižme na škrip.?

Nakit - se nosio na kožulcu: broševi u obliku križa,svetaca, srca, cvjetića, a zvali smo ih “iglice". Nosili su se i “kraluži"ogrlice od staklenih kuglica ili višebojnih zrnaca Neke su žene nosile i “minđuše" (naušnice).

Kasnije,nakon prvog svjetskog rata i sve većim prodoromindustrijskerobe,“našitaki" su zamijenjeni“tibetnim rupcima* u tri osnovne boje:crvena, višnjeva i crna, s cvjetnimmotivima tvorničke izrade,potočkanimrubovima, a navedeni su vunenim štranclima iste bojekao podloga rupca

Ropčec - maramica bijela, izvezena cvjetnimmotivom, s porubom od uske šlingice ili naheklanim (kukičanim)rubovima. Uvijekse nosila za pojasomali tako da se vidi onajizvezeni dio

Peča - bijelamarama izvezena lijepimcvjetnimmotivima. Služila jeza različite prigode “od rođenja do smrti" - prekrivala se pečom tek rođena beba prilikomkrštenja,nosila jujemladenka poslije vjenčanja,nosila se za crkvene blagdane i svečanosti Stavljana je ispodvelike marame (rupca) ali da se samo malo vidi i tako jošviše istakne lijepuveliku maramu

Robača - košulja od domaćeg lanenogplatna, na ramenima nabranih rukava,ravna kroja, a ispodpazuhaječetvrtasti umetak “latvica" Na krajujerukav nabran u “bešvicu“koja se veže s dvijevrpce Oko vrata košulja je nabrana u ovratnik “ogorel"koji se također veže s dvijetrake ispletene iz “pređe".

Gaće - hlače, od domaćeg platna - kudelaša (odkonoplje)širokih nogavica, a dužine do ispodkoljena.Nogavice su spojenečetvrtastom krpomkojase zove “tur. U pojasujeporub u koji se navodi “svitnjak"ispleten od pređe.“Rajthoze" su hlače od čvrstogtvorničkogplatna,nekada se zvalo “vojničkoplatno", a bogatiji su nosili hlače i od crne čoje.

Vijenac na glavu - nosila je samo mladenka Vijenac jeručno izrađen od crvenih i bijelihsitnih cvjetića,sugrađenimkomadićima ogledalaca ili zelenilom Vijenac je isprepleten u tri krugaoko glave s produžetkom na pletenicu. Na pletenicijepantlin" od čiste svile s cvjetnimmotivom i “mašlin", crvene boje.

Rubac na glavu - od crnoga glota - nosile su uglavnomstarije

žene ali i mlađe na sprovodima, za korizmene svetkovine. Izvezena jeu kutu koji se isticao na glavi, a porubljenacrvenim,zelenim ili žutim šujtešom ili točkana strojem.

Tušlinka - kaputić, od crnog svilenogsamta, ukrašena crvenim gumbima i crvenim šujtešom. No-

Zastava - naša “svatovska zastava" rađena od tri rupca, dva crvene boje a jedanlila boje. Na sredinu se stavljaizvezen bijeli milje - “canjka"cvjetnihmotiva, na to “peča", a na sve to puno raznobojnih traka od kreppapira (danasstavljamosvilene trake).

Na vrhu jenaša trobojnica vezana u mašnu,pa bušpan i na samom krajujabuka.

Muška narodna nošnja - u KoprivničkomIvancu nema nekih posebnosti, već jekao i mnoge druge iz raznih krajevalijepe naše Hrvatske.

Lajbec - prsluk,sašiven od crnog platnailiod čoje(kasnije od crnog glota - lastina). Oko vrata i po rubovima izvezeni su crvenom vunom i uzorkom kojizovemo “prsteci". Gumbi su bijeleboje“kukori" Prsluk je podstavljen bijelimdomaćim platnom. Mladenec jena prslukuimao pričvršćena dva rupca cvjetnih motiva, a zvali su ih rupci “kazimerski",vjerojatno zato što su bili od kašmirske vune Čizmecrne, od svinjskekože, s tvrdim sarama, spojene“mehom" uglavnomdomaće ručne izrade, šivane i poklinčane.Kasnije su neki nosili “komašne", dio sare koja se prikopčala na nogu Noge su omatali debljimplatnom,ili čojom, a to se zvalo “štucni“ Čarapenisu imali, već su na noge stavljaliobojke.

Škrljak(šešir) od crnog pusta, klobučarski rad, s crnom trakom oko klobuka.

Kožuli - su izrađeni od svinjske kože,podstavljeniovčjimkrznom domaće izrade

Surina - posebnidio odjeće, ravnog kroja, s kapuljačom od

debljegcrnog ilismeđegplatna ili čoje.

Mentekkratki vuneni crni kaputić,podstavljendomaćim platnom, punjenraščešljanom kudeljom.Ukrašen crnim šujtešom različitih uzoraka Nosili su ga imućnijimuževi u svečanim prilikama Imao ga jei mojpradjed kojijeimao mlin,vršalicu i jedan od prvih u selu stroj za separaciju mlijeka! m ann A: ooo

od VE do VE...

Piše: ŠteficaTrešek

U mom bijelomVirjupoznata jeuzrečica “DELAMO od VE do VE" (radimood do).Tim terminom sam označila i HIŽE svih mogućihvrsta I ne znate kako je to težak zadatakodabrati najljepšejersvaka HIŽA po nečemu je posebna,bilo da jeod šiblja, blata i slame, ilimoderna i lijepa.

Ovom prilikomzahvaljujem Bogušto jepodario ove vrijedne ljudesmislom ivoljom. I vjerujem da ćemo se svi mi okrenuti uskoro prirodi i sebi, i da ćemo izgledati božanstveno kao raj u dvorištima mojihVIROVKI

koji ga prate i za kojimaneprestano ide,iz generacije u generaciju.Istina je da su praoci današnjihgazdibili siromašni materijalno, bili su polugoli ibosi i neizmjerno su željeliBOLJE za sebe i svojudjecu.Tako nastaju divne današnjeHIŽEi dvorišta, sa detaljima iz onog vremena jer se ne smijezaboraviti nikad pravi razlogkojijetjerao ove ljude da se odluče bilo otići raditi nekamo u tuđi svijet, bilo da se netko iz porodičnogstabla žrtvovao za ovo danas

Ako bi mene pitali što jebolje

ONDA ili VE... I AKO BISMO IŠLIprema spoznajama, sve starine su divne i treba ih čuvati dovijeka. Jer se na mukotrpan način i krvavih žuljevadolazilo do bilo čega.SADA jelakše jerje nauka,tehnika, sve jetoliko otišlo da se tome također treba diviti I prihvatiti to kao osnovno, kao deset zapovijediBožjih.Svakog dana se treba iznova učiti novim stvarima koje su samo pomagala kod čovjekovograzvitka

No iako bismo moglijošsatima pričati o onim negdašnjim HIŽICAMA od šiblja i slame, sa podom od zemlje.Jednostavno, kao što su bili jednostavnimoji pradjedovi i prababe,kojejevodilo kroz životDESET ZAPOVIJEDI BOŽJIH. Tako ću i ja prijeći na novo vrijemekojeje danas i sada. Povlačit ću končiće između VE iONDA i uporno ću vjerovati da SREĆA postoji i da DOBRO pobjeđuje. I bez obzira na ritam života, na poteškoće i nesanice,ŽIVOT JE LIJEP i uvijekiznova dajenam se prilika da opravdamosvojevrijemedato nam na zemlji.

Mogu vam reći da ima stvari koje su mi drage iz Onogvremena, ali naravno kao i danas ima stvari koje ne mogu shvatiti iza kojesam sretna što su prošle, i konačno zastarjele.

Između ONDA i VE proletjela su stoljećadobrih željakoje čovjekatjeraju i zanose SNOVI

svom vlastitom djetetu može činiti tako neoprostivanepravda.Žensko dijetejeodgajano da bude poslušno, da zna kuhati,šivati i to jedovoljnonjojviše nijepotrebno A to znači,kada jedošla u tuđi, a njojnovi dom sa petnaest godinamorala jeslušati sve od reda u tojkući. To jeznačilo samo jedno - živjeti tuđi život, a nikako svoj, a to jedoista bilo tužno govorili bi djevojci da u novom domu čak i cucku (psu)TREBA REĆI VI naravno bilo jeto u šali, ali baš miježao što su morale te curice onog vremena tako trpjetinepravdu.

S tim načinom i manipuliranjemnečijimživotom nikako se ne slažem i sretna sam što o tome mogu danas otvoreno pisati, i što jetoprohujalovrijeme. Išto mogu uz kavicu poslušatimojebakice, o njihovomONDA, činim to sa posebnompažnjom i u sebi molim za sve njihda im danas bude ljepše, da im se danas ostvare sni kojesu imale sa petnaest,jer u stvari nikad nijekasno I za kraj mogu vam reći

A sada ono što mi nijebilo lijepo iz onog vremena, a što još i danas mogu čuti ponekog da kaže, i uzima ono vrijeme kao mjerilo vrijednosti. Ne sviđa mi se što su se odnosili prema ženskojdjeci nekako olako Danas možemo čuti, a i vidjetimnoge sada već bakice kojima su njihovusudbinu odredili njihovidjedovi ilibake Ako je dijetebilo nadareno bilo za slikarstvo iliježeljeloučiti i saznati više,nijemoglojerje žensko ijerće se sa petnaestudati inače će ostati “STARA CURA", a to jeonda već zabrinjavajuće loše, ta obiteljdođe na “LOŠ GLAS" Ne mogu vjerovati da se

Koliko je opasno biti sam

svoj doktor?

Piše: dr Ivo Belan

Kako ćete znati kada jesigurno da sami liječitesvojebolove, a kada se treba obratiti liječniku?

Ovdjesu smjernicekojedaju medicinski autoriteti

Opasnapraksa da se pokušava biti svojvlastiti liječnikpostaje sve češća Gutati tablete koje su ostale nakon izlječenjasusjedu ili prijatelju,postala jesvakodnevna praksa pogrešnogliječenja.Valjadržati na umu da se ispravnodoziranje često određuje na osnovu mnogo faktora, kao što su dob,tjelesna težina, čak i spolbolesnika. Lije- kovi kojenalazimo u kućnim ormarićima,kupaonamaitd.,često su sa prošlimrokom valjanosti. Medicinski izvještajizadnjihgodina govore o brojnimslučajevima “sam svojdoktor",gdje su osobe oslijepile,oglušile ili umrle nakon lijekovakoje su sami sebi propisali.

jestneuobičajenareakcija na lijek, kojije inače neškodljiv za prosječnuosobu Poznatjeslučaj da je žena “posudila?tabletezaspavanje od svog susjeda, kako bi izliječila svojunesanicu Slijedećihnekoliko noći jedobro spavala.Međutim, nekoliko dana kasnije, nakon štoje ozlijedilašaku,pojavila se infekcija,koja se proširilauzdužruke. Kad je liječnikpregledaoženu utvrdio jeda krvna slika pokazuje da jebrojbijelihkrvnih stanica opasnonizak, tako dajeona morala biti hospitalizirana. Krivac su bile tablete za spavanje - bezazlene za njezinogsusjeda, ali skoro smrtonosne za osobu sa idiosinkrazijskom reakcijom.

neke ozbiljnebolesti i ako jemalo vjerojatno da će sredstvo koje uzimate imati neku neugodnu nuspojavu.Međutim, nema simptoma, bez obzira jeli to glavobolja, bol u trbuhu ili proljev,kojikatkad ne ukazuje na ozbiljnooboljenje. Stoga,kad simptomne reagira odmah na samoliječenje, razumno jeposavjetovati se sa liječnikom.

- Akojeglavoboljajaka,nemojte jusami liječiti. Ona može biti znak meningitisa ili neke drugebolesti Isto tako,kašaljkoji ne prestaje može biti znak tuberkuloze ili karcinoma pluća.

- Osoba kojajeveć doživjela alergijskureakciju na neki lijek, treba pažljivopročitati uputu svakoglijeka, kako bi provjerila da taj preparat ne sadrži tvar na kojuje alergična.

- Izbjegavajte uzimati više od jednogbezreceptnogpreparata Možda uzimati iste tvari dva puta rezultira time da prekoračite dopuštenedoze

Bilo jei slučajevabolesti krvi,čira na želucu,doživotnih alergija, oštećenjamozga, jetre itd

“Veoma opasan učinak samoliječenjajeodgođenoprepoznavanjeozbiljnogoboljenja." - kaže dr Dale Friend,klinički farmakologiz Bostona Čovjekmože misliti da se osjećaloše zbogporemećene probave i počneuzimati, dan za danom,sodu bikarbonu ili sredstvo protivpovećaneželučane kiseline Međutim, on može imati čir na želucu i s vremenom krvarenje ili perforaciju. Ili,recimo,drugaosobaosloni se na običan sirupprotivkašlja, kako bi olakšala kronični suhi kašalj.Međutim, ona možda odlaže dijagnozuraka pluća,koji, ako ga se na vrijeme uoči, može biti operabilaniizlječiv.

Ili,čovjekmože imati tzv “idiosinkrazijski"odgovor na lijek, to

Dok se neka pretjerano odvažna samoliječenjasastoje od uzimanja lijekovakoji se izdaju na recept, mnogo više ljudiposegnu za lako dostupnimpreparatimakojise prodaju bez recepta.Amerikanci potrošegodišnje 3 do 4 milijarde dolara za kupnjutakvih bezreceptnihproizvoda, to jestpomoćnih ljekovitihsredstava. I na takva sredstva proizvođač mora, i na pakovanju i na uputi,naznačiti način primjene,uključujući preporučenudozu. Međutim,usprkos svih tih mjeraopreza, prevelik je brojljudikojiili ne pročitaju to upozorenje iliih se ne pridržavaju. Ipak,poredsvih očitih rizika,“nepraktičnojeodjuritiliječniku za svako kihanje ili bol u trbuhu?kaže profesorfarmakologije Walter Modell, sa Cornell medicinskog fakulteta Zbogtoga,prosječni će čovjeksigurnozapitati: “Kada smijemprimijenitisamoliječenje? Kada moram otići liječniku?". Ovdjejenekoliko smjernicakoje savjetujumedicinski autoriteti:

- Slično, ako vam jeliječnik već propisaoneki lijek,nemojte se istovremeno liječiti još i sa nekim kupljenimpreparatom.Možete izazvati ozbiljnumeđureakciju zbogkombiniranogliječenja.

- Nitko se ne bi smio samoliječiti duže od tjedan do deset dana,bez da posjeti svog doktora Odlaganje može učiniti da se jedno,ustvari bezopasnostanje,razvije u ozbiljno oboljenje.

I na kraju, oni kojipokušavaju sami liječiti sebe i druge,trebaju držati na umu da su današnjilije- kovi rezultat opsežnih i savjesnih istraživanja i da ti lijekovi mogu obaviti čudesna izliječenja. Međutim,ako se ne uzimajutočno prema uputama, mogu izazvati i velike nevolje.

Savjetkojitreba stalno držatina pametije:“S lijekovimapostupaj pažljivo". To jeporukakojavas može spasitinepotrebnogstrahovanja - a možda i spasiti vam život.

- Teoretski,samoliječenje je dopušteno ako simptomnije od

Obilježena godina dana rada

Caritasove pučke kuhinje

Piše: Ivan Fadljević

Neposredno nakon uspostave požeške biskupije i ustoličenja prvoga požeškogbiskupa msgr dr Antuna Škvorčevića, osnovan je i Biskupijski caritas,a za ravnatelja Caritasa imenovan ježupnikpožeškeprigradske župeSv. LeopoldaMandića, msgr. Vjekoslav Marić No, prijenešto više od godinudana, a zboginače teške socijalnesituacije u hrvatskom društvu, u središtu Požege, u Vukovarskojulici broj 8 (dvorište) osnovana jePučka kuhinja.Prostor za Pučku kuhinjuustupilo jeJP “Tekija", a

uređenjekuhinjefinancijski jepomoglo i PoglavarstvogradaPožege Ovogodišnjaproslavablagdana Sv Lovre, zaštitnika Požeške biskupije bila jepovodda se s radom Pučke kuhinjeupozna i požeškibiskup Škvorčević. Požeška Pučka kuhinja pripremadnevno šezdesetak obroka koji su namijenjeniprvenstveno onim korisnicima koji ne mogu sami kuhati Obroke pripremagospođa Đurđica Matijević, a polovicuovih obroka djelatnici Caritasa razvoze po gradukorisnicima koji se ne mogu kretati Svi kojidobivajuhranu iz Pučke kuhinje više su nego zadovoljni. O radu Pučke kuhinje ravna-

Zavjetna kapelica “Glavosjeka Svetog Ivana

Krstitelja?

Piše: Ivan Fadljević

ŽupaBučjeBrodsko posvećena je blagdanuPreobraženjaGospodinova (6.kolovoza), no od davnina kao zavjetniblagdanslavljen je GlavosjekSvetog Ivana Krstitelja 29 kolovoza Slavljenje ovoga blagdana tradicionalno i svečano obilježavano jemasovnom procesijom ili ophodom na uočnicu blagdana, od župne crkve do na (gornji)krajBučja, a u kojoj su sudjelovali ne samo vjernici

teljmsgr Marić kaže: “U svakom vremenu i prostoru bilo je ibit će onih koji iz razno raznih razloga ne mogu priskrbitidovoljnomaterijalnih sredstava ni za sebe ni za svojeobitelji, no to su naša braća kojunijeteško prepoznati. Teže im jeprići i dati jesti nego ih uočiti"

ove župenego i vjerniciširega prostora Za ovu svečanost mještani su svake godine na krajuBučjapostavljaliimprovizirani oltar koji su s posebnompomnjom i ljubavlju urešavali No, dolaskom komunizma u Hrvatsku, u ona olovna vremena za hrvatski narod i Katoličku crkvu, komunističke su vlasti 1947 godine zabranile procesiju.

Tradicijaslavljenja ovoga blagdana izvan župnecrkve, te održavanje procesije,obnovljena je1990 godine na radost svih vjernika. U spomen na

“Zlatne žice Slavonije? - blagdan pjesme, vina, grožđa i folklora

Piše: Ivan Fadljević

Iza nas jejošjedan od najstarijih i ponajboljihhrvatskih festivala tamburaške glazbe - “Zlatne žice Slavonije - Požega2000 7, od 31 kolovoza do 2 rujna. Za ovu prigodu odabrali smo otvorenje i prvifestivalski dan, a otvorenjepožeškog

glazbenogfestivala tradicionalno počinjefestivalskom povorkom i poznatom požeškomberbom grožđa.

U ranim poslijepodnevnim satima, u četvrtak 31 kolovoza svečana festivalska povorkakrenula jeod željezničkog kolodvora požeškim ulicama do prekrasnogbaroknogTrga Sv Trojstva na kojemujebila po-

Tijekomgodinedana u caritasovojPučkojkuhinjiskuhano je, podijeljeno i dostavljeno u stanove nepokretnimkorisnicima više od 16 tisuća obroka Prigodomposjeta Pučkojkuhinji o prvojobljetnici rada, požeškibiskupŠkvorčević je naglasio:“Tijekom ove godinedana stekli smo dragocijenaiskustva, a u ljudimapotrebitim ove pomoćiprepoznali smo i poslužili Isusa Stoga sam Vam došao zahvaliti i izraziti svojupotporu u daljnjem radu" Il slavljenje ovoga blagdana, te u želji, da se ova lijepatradicija održi, na mjestugdjejedo 1947 postavljen oltar, obiteljStjepanaBajića iz Bučja,točnijenjegovsin Branko, sagradiojeprijenekoliko godina zavjetnukapelicu“Glavosjeku Svetog Ivana Krstitelja". Od tada je slavljenje ovoga blagdanajošsvečanije.Posebnost kapelice je u tomu što je u biti umanjenakopijažupne crkve PreobraženjaGospodinova. Inače, skrb oko održavanja i uređenjakapelice i okoliša vodi obitelj StjepanaBajića. m stavljenafestivalska pozornica. U povorci su sudjelovalepožeške mažoretkinje, svečane konjskezaprege (ijahači)konjogojskeudruge“Požeška dolina", gradskalimena glazba “Trenkovi panduri", te KUD-ovi “Poljadija" iz Grabarja i “Ivan Goran Kovačić" iz Velike Po dolasku festivalske povorke na TrgSv Trojstva, glazbenifestival “Zlatne žice Slavo-

Mljekarski list 10/2000.

Istarska berba grožđa

PRIPREME ZA BERBU

Pripreme za berbu grožđa započinjale su nekada u Istri već u kolovozu. Trebalo jenaime,počistitikolske putove, posjećigraju i urediti krajeveredova Bačve će se u dvorištu započetipripremati nešto kasnije, u rujnumjesecu, tamo za svetu Eufemiju.Treba znati da jeprijepedesetakgodinarijetkokojekućanstvo u Istri imalo tekuću vodu, a za pranje i zadnivanjebačava potrebnoje puno

S

nije"otvorio jepožeškigradonačelnik Branko Skorup, a potom su sudionici povorke u suradnji s udrugamavinogradara iz Požege, Kutjeva,Kaptola i “Kutjeva" d d predstaviligledateljimatradicionalnu požeškuberbu grožđa.No, predstavljajući stare običaje vezane za berbu grožđa, ove godine nisu morali “izmišljatigrožđe" s obzirom da jeberba grožđa u punom tijeku. Prva festivalska večer protekla jeu znaku tamburaša i folkloraša jersu KUD-ovi “Poljadija" i “Ivan Goran Kovačić" održali koncert na festivalskoj pozornici. a

priređenebačve,položene su na kantire u konobi koju su žene temeljitoizmele i očistile Tinje, bačve sa širokim gornjimdijelom, ostavljali su u dvorištu i o njima se skrbilo do dana berbe.

vode. Voda jedopremana iz prirodnih rezervara, takozvanih lokava ili kala Istina,imućnija su domaćinstva imala golemecisterne, a imali su i najviševinograda, dakako i grožđa.Zvuci velikog bata po nabijaču ili babajacu, što se prislanjao na obruč,čuli su se iz svakogadvorišta, iz svake konobe,jertridesetih godina 20 stoljeća u Istri bijaševiše od 30 tisuća hektara vinograda; danas jedva sedam tisuća Kada su bačve zadnivene,pristupilo se pranju, a nakon toga svojevrsnojdezinfekciji. Neki su priredilitakozvanu brombu. Riječjeo mješaviniraznih ljekovitih trava (komorač,kopriva, bašelak...) kojase stavljala u kipućuvodu. Ta,nazovimo smjesa, ulila se u bačvu, a bačva pokrila ponjavom,dekom,tako da se para primi za stijenke,duge.Tako

Berba

cilo lito, da puštatebobice",često bi poviknuogospodar.

Nije se posebnoskrbilo kojega će se dana brati grožđe. Tek pokojiod berača bio jeu radnom odnosu,većina na raspolaganju svakodnevno Stogase javizalo (obavijestilo) prijesvega rodbinu, ali i prijatelje, pa one iz grada o datumu berbe jertrebat će berača, a ruku nikad dovoljno. Gospodar bi za rana pripremio voz, (seoskakola),provjerioručice, škale,škalune,kola,ali i opreme za volovsku zapregu Na seoska kola,pod tinju,postaviomalo šegale, raži i uz pomoćnekogod susjedastavio teške tinje na voz Još se kuša rakija, uzme malo pršuta,popijekava, pa se krene u vinogradubirati plodovejednogodišnjegtruda marnog gospodara Djecuna voz, veći bržim korakom iza voza, a kućevlasnik spridsvojihvolova ponosno kreću pokazatikakva jebila godina i hoće li biti slatko grožđe.Svaki je berač uzeo i nešto za rezanje (porizalo),jerpeteljke su tvrde, a na zemlju ne smijepastiniti jedna boba

Bralo se u brente i brentice Brentica jedrvena posuda u koju stane pedesetaklitara vode Na gornjemdijelu ima uho,izduženu dasku s rupum Brenta jeveća i nosili su je samo nosači,jaki muškarci Nije se smjelotranšitati po svih brajdah,vinogradu, već brati red po red,najviše ča se je moglogonilo se dva reda Mladi naprijed, za njimažene, a gospodar posljednji jer on skrbi bere li se korisno Naime,na trsu nije smio ostati ni jedangrozdić, a Bogučuvaj da jena zemljiustalo kakovo zrno - “Za ča san jadela

Na krajuvinograda, na vozu bio jejedanradnik zadužen za odvajanjebobica od peteljkovine. Naprava se zvala dežgran, a posao dežgranivanje.Istina,grožđe su dežgranivaliuglavnomBumbari, Latini,stanovnici venecijanskog dijelaIstre. U srednjojIstri grožđe se u tinjidopremalodoma i tamo će se mastiti. No,prijeje potrebnopobrati sve grožđe, svako milo zrno Po završetku berbe (onikoji su znali),zapjevali bi domaću pjesmu na tanko i debelo.

mošta u bačvi Brenta po brentu i tinjajegotova.Sada će onajkoji masti u drugu i tako do krajakojiusputrečeno - jedvačeka onajkoji jeskakutao po grožđu.

Neka vino kuha

To jeudobrovoljiloberače, ali to jeznak da jeokončana berba, da će uslijediti mali odmor za brajdara,vinogradara.

Povratak s berbe

Seoska kola kretala su se vrlo sporo, volar jezaustavljaovolove, a uz voz su išla dva jakaberača Oni su motrili da ne dajBogbačva lehne,pase prospe grožđe. Voz po voz pristizali su berači u selo. Sada će gospodaricepravitiužinu,najbolječa primognu, a muški će mastiti grožđe.Zavrnuli bi brageše (hlače),brenuli se u bačvu i dage po grožđu.Kada su ga zgnječili tako da jedošla juha, grabili bi mošt,lijevali ga u brentu ilibrenticu kojujenosač nosio u konobu gdjese lijevala u bačvu. Obično jekućevlasnik opetbdio, ovajput na bačve, su li čepi, tapuni,kalkuni,kambenjaki i druženjaki na svom mjestu;pušta li bačva,kako stoji na kantirima, kaltiri. Gospodarjemotrio i na količinu mošta koji će se donijeti u bačvu,jerbačva nijesmjelabiti puna Sutra kada zakuha,provri, moglobi se proliti po konobi vino Zato će on reći kada je dosta

Berba jezavršena Zgnječeno grožđejeu bačvama. Tinjekoje su bile na vozu oprane su i pripravne za neku druguobitelj, jersvi nisu brali istogdana Gospodarica će sada pozvati sve na ručak Naime,žene su u međuvremenu pripremileužinu Na stolu jebilo kako jeki primoga, ma bilojesvega Juha, da se opere bačvu,kupus - najbolje s ovčjim mesom, no može i svinjetina za glavnojelo, a za potle će biti tega Gospodarjeprvisjedao,jasno na svojemjesto za stolom,potom molitva i dobro jelo u čast likufa, dana završetka jošjednog,posljednjegtežegdela u kampanji. Poslijeužine i ispijenihbukaleta vina krene pjesma i svirka Nakon togasvaki na svojkraj, a kućevlasnik će bdjeti nad moštom I dalje će motriti bačve,jermogu puštati po dugah,pazit će da klobuk ne prihiti i da se ne učini škoda Nekada je vino pod dropon kuhalo tjedan i više dana,nakon čegabi uslijedioprvipretok na čisto, a za SvetogaMartina vino bi se stavilo mriž dva dna Poznata je narodna mudrost: - “Kad se stavi mriž dva dna pijeonajken se da“. Kratko će se odmarati vinogradari u Istri, tek par mjesecijer već za SvetogaVinka započet će rezidba, a do tada će se prirediti sve što će biti potrebno za sljedeću vinogradarskugodinu.Kakva će biti? - Kakovu Bogda! m

Došla nam je jesen žuta

Piše: dipl.odgajateljZrinjka KeglevićStević

Dolazi jesen,prvi su znaci, na zemljilišće, na nebu oblaci Neka,neka nek se zna da jejesen došla.

Neka,neka nek se zna da jejesen došla!

Jesen jedošla

Toploljeto već jeprošlo,lišće šušti pokrajputa.

Čujtekako vjetarpjeva“Došla nam jejesenžuta“

Pričice će sada reći “Zbogom djecovama svima"

Ina dalek put odletjetprekogora i planina.

To su tek dvije od mnogih, lijepih i jednostavnihpjesmica kojedjeca u vrtićima pjevaju ujesenslaveći njenobogatstvo raznolikim slatkim i slanim plodovima Krajemrujna i početkom listopadadjeca na poticajsvojih odgojitelja u vrtić donose jesen- ske plodove,njimaukrašavaju svojesobe u kojimaborave Posebno se formirajujesenskikutići ilikutići prirode.Jesenjegodišnje doba toliko bogatobojama,plodovima i običajima da zaista pružamnogobrojnemogućnosti za raznovrsne aktivnosti kako u vrtiću tako i kod kuće. Osim starih,narodnih običaja(primjerice

Dani kruha ilizahvalnosti za plodove zemlje u listopadu; berba

IGRE ZRNCIMA, SUHIM LIŠĆEM I KRUMPIROM

grožđa i običaji oko krštenja mošta u studenom)dugjei vrtićki običaj tzv JESENSKIH SVEČANOSTI Početkom jeseni ili kada jeveć ona u punom zamahu, u mjesecustudenom,odgojitelji i djecapripremaju tu svečanost u unutarnjimprostorimavrtića, na dvorištima i igralištima. Takva svečanost u čast jesenimože se lijepo i jošinteresantnije organizirati i izvan vrtića,primjerice na izletu u obližnjušumu,izletište sa sadržajima za djecu i sl Nerijetkodjecazagrebačkihvrtića obilježedolazak jeseni u perivoju Maksimir ilina Sljemenu na poludnevnom izletu Biti u prirodi i promatratineposredno te promjenekojedolaze s jeseni za djecujenajprihvatljivije i znači konkretnu spoznaju i stjecanje iskustva.

Ako se stručni tim vrtića i odgojiteljiopredijele za jesensku svečanost u vrtiću, tada pripremajupredstavuglumećiuživo ili sa scenskim lutkama igrokaz primjerenogsadržaja(primjerice šumske životinjekoje se spremaju za zimu).Osim što djecaprate predstavu,dobivaju i zadatke u smislu natjecateljskihigara.Starijedobne skupinenatječu se u nošenjukestena,oraha ili suhog lišća u žlici iliu košarici Zabavno jei raznoliko ako svaka skupina (mlađiuzrast, srednji i stariji) pripremisvoje 2-3 kratke točkicepjesmice,igre s pjevanjem,recitacije,zagonetke - sve na temu je- seni. Nakon takvogtipasvečanosti u zatvorenom prostorudjeca odlaze na dvorište vrtića i dobivajuvruće kestene (obično ih peče domar vrtića ili jedanod odgojitelja) pa uz fine kestene popiju topličaji ugriju se u već prohladnom jesenskomdanu

Ako ste zajedno sa svojim mališanima skupilikukuruzna zrna, zrna graha,leće,soje,suncokreta pa i sjemenkinetipičnih za naše podneblje kao što jekava možete se lijepozabavljati u hladne jesenske večeri u svom domu Pripremite tvrđi papirodnosno karton pa nacrtajteolovkom (roditelji za manjedijete, a djeca od 5-7 samostalno)jabuku,krušku, grozd,lijepooblikovani listi sl Po nacrtanim linijamazajednolijepiteodabrana zrnca Primjerice krušku izradite pomoću žutih kukuruznih zrna Potičite svoju djecu da kombiniraju razne boje i zrnca raznih veličina, neka kreiraju i igraju se tim prirodnim materijalima. Ovakva igraosim što razvija maštu dobro će utjecati na razvojsitne motorike prstića dok uzimaju i lijepesitna zrnca Drugiprijedlog je slijedeći: upotrijebite mali četvrtasti komad šperploče ili jakočvrstog kartona pa na njeganeka starija djecalijepe razne sjemenkebez zadanogmotiva Mogu nizati zrnca po veličini,boji,slagati ih u krugoveili što im god dođe na pamet.Osim spomenutihzrnaca za ove originalne slike možete koristiti i rižu,biber,kristalni šećer pa i kukuruzno brašno. Tada dobro nakapajteljepilo na podlogu i na njegabacite ta sićušna zrnca i ona će se prilijepiti. Ovako zahtjevanzadatak dijetemože raditi u više navrata pogotovo ako ste mu ponudili veću podlogu.

Na jesenskimšetnjamatreba svakako skupljati suho lišće svih veličina, što zanimljivijih oblika i boja.Poznati su načini prešanja listova i korištenja za slike i druge maštovite kreacijepoputkruna ili vjenčića za glavu,lanaca oko vrata isl.

Krumpirpak može biti omiljenižigvašegmališana u igri

P3

banke ili pošte.Izrežemo ga na polai izrezbarimo nožićem zamišljenioblik pa dijetezamoči krumpirić u boju i njimeotiskuje na papiru.Dakle, u hladnim i kišnim jesenskimdanima posegnite za svim prirodnimmateri-

jalimakojisu vam priruci i iskoristite ih za maštovite igre s vašim najmlađima.Iznenadit će vas možda koliko su kreativni, spretni i radosni kada nešto lijepo izrade vlastitim ručicama. Vaše iskreno divljenje i pohvala za uči-

njenodjelonikako ne smijuizostati, a gotovujesenskusliku od zrnaca svakako objesite na zid pa će ona biti trajnijesenskiukras vašegdoma Dobru zabavu i spretneruke vama i vašim mališanima!

Jesen u mojem selu

Piše: Ana Škarić

ŽIVOTNA SELU

Mnoge trebitve su se poslije v zime završile i vjenčanjem.

Mi smo djecamislili gdabude tolika kukureza strijebljena, ali je stiglamladež i starijiljudi.Znale ih se skupiti bar petnajst do dvadeset težaka Pri nas, mojem zaselku, bile je puno mlađarije kojajetakajdošla I dosta plemenitih mladičev pobeglo bi od doma jerkak plemeniti nisu smeli iti k siromahov, ali jeprinas bil ples i mužika pa nisu mogline dojti. Pri njimakoji su se do smrti smatrali da su više od nas siromakov nijebilo plesa. Pri njem smo morali čim više nabrati, navečer otrijebiti i znositi kak bi bile drugidan kam daljevoziti To su bili naši kakti “plemenitikoji su držali do sebe. Denes ovi mladi baš ne nasijedaju na to jersu svjesni da smo svi jedno i svi ljudi. (Toje samo mala opaskana “Plemstvo visočko").

Sve je prešle:Velika i Mala Gospai Anđeonska nedeljakoja se kod nas u Visokom osobito poštuje. Tak je počela i jesen. Pšenica jeposprijemljena, konopljasređena i samo čeka zimu za daljnuobradu tj.pređenje i tkanje.Seljaci se ove jeseni rano i užurbano spremaju v goricebrat grozdje i na poljebrat kukureze Nekad jeto dvojedošlo v isto vrijeme pa si jesaki premisliljel? bi prijepobralgrozdje da ga ptići ne pozobljuilibi išel v kukureze da i njihnetko drugi ne pojede. Štojekogaimel gdjedalje v škole, onda si jerasporedil da se grozdje za vikend bere da bi tajmogel z gradadojtidimo na branje. A kad smo grozdjepobralionda muški delajupriklijeti, a drugiprionu na branjekukuruze.

Branje i trebljenjekukureze

Kukureze se bralo v koše,tak da jejedennajjakši držal koš na pleči, a drugi su samo brže trgali i hitali v koš Kad jekoš bil pun, onda jetaj“košač“ z njimbrže letel na kola da se brže prejde dimo. Kukureze su zmijetali v štaglje i v kuhnji po podu,jerštagelj nijebil zaprtiišto bi trijebil kad su bile mrzle noći.

Dok su težaki trijebili,gazdarica jemorala misliti na pijaču i jelo.Znalo se je reći: “Štobu žeden popeval a jedenjetiček od žedjemrl" Donesli su staroga vina i rakijice pa jepilšto jekaj štel. Čakse nije ni na decu tuliko pazile, pa im jebilo oprošćeno ako su si male pili.Gazdarica ječez dan spekladiganjku z orijehem i pekmezom, a navečer zagorske štruklje. Ako bi se vidlo da bi bile više težakov neg ima za jesti pripremljeno, onda su brže bolje došli na red i štruklji od jabuk. Tak je,hvala Bogu,bile sega dosta

Na okolinje se jedel lijepistoljnjakjersu puce gledale na ručni rad, a osobito one kojebi išle zamuž (zaudaju), i na njega se dela zdela kak bi svi moglido nje doseći, da nišće nijeostal zapostavljen. Kad su se najeli,ogulinje su van znesli i eto tiveselja i plesa do jutra i nikome ništ nijebile teške I tak se je dale išlo na trebitvu iz dena v den.

Mladež se je žurila trebiti i želela da sve gotovebude do pol noći kak bi plesčim prijezapočel. Nekiput su dva do tri koša klasov hitilivan samo da se kuhnjašto prijepočisti za ples. Za to vrijeme redale su se pjesmejednaza drugom, a volili smo novu pjesmu “Potočić maleni" Najljepše je bilo kad nam jedošel jedenmladi mužikaš iz sela Vinično Za vrijemepjesme i plesaznali su se dečki pograbitizbogcura pa je doletel i kojiklas nekome v glavu.

Pri meni doma trebilo se zadnji putna dan Sv Terezijetj.15. listopadai to jeza nas bila posebna proslava. Došle su sve Terezije a i druge, pa i naši mužikaši od kojih su samo dva živi Nadam se, i želim, da se ta tradicijamužikaša ne bude zatrla -I tak su z jesenski poslidošli i Svi Sveti, ali o tom čemo nekom drugomzgodom!

Jesenska sadnja jagoda

Piše: Darko Kantoci,dipl.ing.

Jagodaje zeljasta,grmolika biljka, i ako pravilnoizaberemo sortu i omogućimojojpovoljne uvjete za rast, tijekomcijele godine možemo ubirati plodove.

Privredno najznačajnije sorte su iz skupinejednorodnihsorata jagodakojerode samo jednomali obilno Iz ove skupinepreporučujemosortu “Gorela"

Također se mogu saditi i u veće posude,pa osim što donose plodovedjeluju vrlo dekorativno

Jesenska sadnja kod nasjenajrasprostranjenija u amaterskim nasadima i na okućnicama Klimatski uvjeti su dobri, ima dovoljnooborina a temperature nisu suviše niske Sadnjumožemo provoditi od početkarujnado sredine listopada, a za sadnju koristimo sadnice tekuće godine. Važno jesadnjuobaviti što ranije kako bi se sadnice što bolje ukorijenile i lakše prezimile.

Iz skupinemjesečarkizanimljiva jesorta “Humi gento“zbogsvojihkrupnihplodovakojidozrijevajuod krajasvibnja pa sve do kasnih jesenskihmrazeva Naročito je pogodnaza amaterske nasade i za okućnice

Penjačice su također mjesečarke kojezameću i donose plodove na vriježamaformiranim iste godine.Mogu se uzgajati tako da rastu na zemljiili uz oslonac

Uzgoj mladica

U redove - razmak između redovaje70 do 100 cm, a razmak u redu 25 do 30 cm U trake - dva iliviše redova s razmacima 30 do 40 cm i razmakom između traka 80 do 100 cm U redu se biljkesade na razmak 20 do 25 cm Tako možemo formirati trake s 2,3 ili4 reda. Za ovakav uzgojmožemo koristiti crnu PVC foliju.

Sadnja na gredice - obavlja se u

3 do 4 reda, 30 do 40 cm red od reda a u redovima razmak iznosi 30 cm

Jagodenajboljeuspijevaju na dobro pognojenomhumusno pjeskovito-ilovastom tlu s povoljnim vodozračnim režimom

Važno jeodrediti način uzgoja i razmak sadnica. Možemo ih saditi u redove,trake,gredice na PVC foliji ili u posude.

(“pelcera?)

Za sadnjujebitno nabaviti dobro ožiljenesadnice kojesadimo tako da su vegetativnipupovi iznad zemlje.Takođerjevažno da se korijenravnomjernorasporedi kako bi se mogao normalno razvijati.

Sadnicejagodamožete kupiti u svakojboljeopskrbljenojvrtlariji.

Piše: Darko Kantoci,dipl.ing.

Jesenjevrijemekada mnogiljubiteljicvijećapočinjurazmišljati o idućojgodini.Prijesvega kako bi pomladilinasad kojikrasi balkone, prozore i okućnice. Jedna od mogućnosti da se obnovi i proširi postojeći izbor ukrasnogcvijeća je i razmnožavanjepomoću“pelcera" Na taj se način može doći do novih vrsta cvijeća u toku cijele godine, no u pravilu kod puzećih i ostalih pelargonija tajse posao obavljaupravo u jesen.

Značenje“pelcanja"više-manjeuzgajivačicvijećaznaju.Jednostavno rečeno, to jeskidanje mladih izdanaka sa stabljika - to su

neke vrste zaperci,koji se nakon toga stavljaju u zemlju. Uz određenu temperaturu ivlagupuštaju korijenje.Naravno, to svojstvo nema sve cvijeće.

Puzeća se pelargonija svake jeseničisti od zaperakakako bi iduće godineopetdošla u puni cvat, a zaperci se “pelcaju" i tako se dolazi do novog nasada Međutim,uzgojnovog nasada nije tako jednostavan,jerjepotrebno voditi stalnu brigu,počevši od temperature pa do redovitog zalijevanja. Pored toga“pelceri" su osjetljivi i na vremenske nepogode.

Stoga vam predlažemojednostavniji način uzgoja.Uzmite pla-

stičnu vreću od ambalaže u koju stavite sandučić s “pelcerima". Vrh vreće zavežite konopom, a konopprivežite za granu drveta. U sandučić stavite lončiće s “pelcerima". Vreću probušite na nekoliko mjestakako bi mogao strujatizrak.

Na tajnačin izbjegavate svakodnevno njegovanje, u vreći je ujednačenavlažnost zraka a nema ni promjenatemperaturadanju i noću “Pelcere" ostavite u ovakvom plastenikudvadesetak dana, a nakon toga ih možete presaditi. Ovajprimjermožete i sami iskušati jerne traži nikakva ulaganja, a kao što sam spomenuo smanjuje se trud kojiinače traži mladi nasad

IZRADA LAKTOFRIZA

Laktofriz jecilindričnog oblika / tip“Alfa Laval" / Izrađen jeiz nehrđajućegmaterijala AISI 304,izoliran,oplaštenizvana nehrđajućimlimom,opremljen sa poklopcem na gornjojstrani, elektromotornom

izljevomredukcijskommješalicom,digitalnimtermometrom,mjeračem, 051,gumenimčepoms unutarnjestrane, programatorom koji povezuje sve funkcije(očitanjetemperature,uključivanje i isključivanje mješalice,uključivanje i isključivanjekompresora) i kompresorom. Sve zajednosmješteno jena postolje sa regulacionimnogama. Dno laktofriza tipa“Alfa Laval". Hlađenjefreonom na donjojpodnici.

Garantni rok 12 mjeseci.

Osiguranservis i rezervni dijelovi(uperiodu od sedam godina).

Veličine:

- od 100 - 20001 vertikalne izvedbe

- od 2000 - 12 000 1 horizontalne izvedbe

IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO

Kapacitet1000 - 2500 litara(neizoliraniiizolirani)

PRENOSIVE CISTERNE

ZA PRIJEVOZ MLIJEKA

SA PUMPOM

PRENOSIVE CISTERNE ZA MLIJEKO - PRIJEVOZ ILI SKLADIŠTENJE

REFERENCE

-LURA d.d. (Dukat,Sirela, MljekaraZadar)

- “VINDIJA" d d Varaždin

- “KOKA" Varaždin

- “LEDO" Zagreb

- “MLJEKARA" Pula

- “MILS" Split

- “DOMIL" Županja

-MLJEKARA

“Antun Bohnec"

- “ZDENKA" Veliki Zdenci

-“KIM" Karlovac

- KARLOVAČKA

PIVOVARA

- “ZIM" Zenica

- “MLJEKARA SARAJEVO"

-“MLJEKARA MOSTAR"

- “MLJEKARA

TUZLA"

- “DONA" GornjaStubica

- “ETOL" Celje

- IPK Osijek

- “KARBON" Zagreb

- “PLIVA" Zagreb

- “INA" Zagreb

funkcionalnije light(lagani)jogurt, s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL kojaje ispitanau istraživačkorazvojnom centru Morinaga (Japan). Po okusu iučinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak:

Stanje Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam potiče osteoporozu ublažava devištelniu pojačava &WALTEL, florucrijeva obnavlja pretilostsmanjuje

stres

Probiotik

VIVIS

Vindija

Vi

smiruje indija

Kakva snaga u

tako malo grama!