Mljekarski list 11-2000

Redakcijskikolegij:

dr

dr Ivo

dr

Značenje i mogućnosti

proizvodnje ozimih krmnih kultura u slijedu i njihovo korištenje

Piše: prot. dr sc Zvonimir Štafa

Zbogsuše proteklevegetacije, većina farmi proizvelajemanje kvalitetne krme na travnjacima, djetelištima, DTS, ali i krmnim kulturama na oranicama

Nedostatak krme bit će u područjima u kojimajeuz izostajanje oborina tijekomvegetacije bio i loš rasporedoborina tijekomproljeća i ljeta, tako da jeu određenim područjima na travnjacima skinut samo jedanotkos krme, rjeđedva slabijaotkosa, a samo rijetko tri iliviše otkosa do kiša početkomjeseni.

Većina naknadnih kultura može se sijati u širem rasponu rokova sjetve, od travnja pa čak i u srpnju postrnojer su iliprilagođeni tako da se mogu sijati u tako velikom vremenksom rasponu, ili su kreirani kultivari kraće vegetacije kojima se postižudobri prinosi i u kasnijimrokovima sjetve ali uz primjenuagrotehnikepodešene tim rokovima,kultivaru i uvjetima proizvodnje.

Većina ratarskih,kratkotrajnih krmnih i povrtlatskihkultura uzgaja se između dva mraza (kasnog proljetnog i ranog jesenskog) kao termofilne kulture, a nakon njihovogskidanjaostajupovršine slobodne od jeseni(rujan,listopad)pa do proljeća.Krajtravnja početaksvibnja,pogodnojerazdoblje za uzgajanječitavogniza ozimih krmnih kultura

Ove godine,unatoč suši, na površinamapod krmnim kulturama na kojimajeprimijenjena odgovarajućaagrotehnika,postignutisu zadovoljavajući pa i visoki prinosizelene mase visoke kakvoće

Ove su godinepostignutibolji rezultati krmnih kultura na oranicama negoliprinosi na travnjacima Naročito slabi prinosi postignuti su na travnjacimakoji su na plitkim i propusnimtlima, te gdjejeizostala gnojidba i koji su kasno košeni Na tim jepovršinama nakon košnjeprvog otkosa prirast bio neznatan, a na nekima ga čak nijebilo za košnju.

Međutim, i poredsuše neke krmne kulture na oranicama imale su znatan porast, a uz primjenu agrotehnikepodešeneuvjetima proizvodnje dale su čak zadovoljavajuće do visoke prinose(kukuruz, krmni sirak,stočni kelj, lucerna, djeteline, čak i ljuljevi).

Budući da se većina krmnih kultura koristi u vegetativnom razvoju pa tako i ozime krmne kulture, one su upravo prikladne za interpolaciju između dvije termofilne kulture u razdoblju od jeseni pa do proljeća, kada prispijevaju za korištenje, a da pri tome praktički ne utječu na rokove sjetvenaknadnih kultura (dolaze iza ozimih na istu površinu). Uvođenjeozimih krmnih kultura u nas nema tradiciju ali može imati veliko značenje u osiguranju kvalitetne krme rano u proljeće.

U nas su uglavnompovoljni klimatski uvjeti za sjetvu i uzgajanjeozimih kultura bilo u čistoj kulturi, ilijošbolje u smjesama, jersmjeseimajuodređene pred-

nosti u odnosu na čistu kulturu Smjeseboljepodnosenepovoljne uvjete od čiste kulture,imajuboljeizbalansirane obroke,mogu se uzgajati u širem arealu, mogu se duže koristiti, lakše se kose i uglavnomdajuveće i sigurnije urode mase i prinosehranjiva. Samo u vrlo ekstremnim uvjetima nijepreporučivosijatifakultativne kultivare Ograničenja se uglavnomodnose na ozime mahunarke - inkarnatku,grašak, grahorice Za razliku od mahunarki, ozime žitarice podnoseznatno nepovoljnijeuvjete:niske temperature, hladne vjetrove,suvišnu vlagu u tlu U svakom proizvodnompodručju, pa čak i lokacijiparcele, ali i na parcelitreba prilagoditi agrotehniku da bi se postigaouspjeh u proizvodnji(prinosi i kakvoća, te vrijemeprispijevanja). U manje povoljnimuvjetima, i tamo gdje su uvjetinesigurnitreba sijatižitarice u čistojkulturi, ili smjese različitih kultivara Ozima raž podnosinajpovoljnijeuvjeteklime budući da od žitarica prva prispijeva za korištenje. Raži treba dati određeno mjestokao ozimom krmnom usjevu.Postoje kultivari diploidnihformi raži, tanje i mekše stabljikeprikladni za sjetvu u čistojkulturi, ali i smjesama s mahunarkama gdje raž služi kao osnovna komponenta prinosa(gušćasjetva) ali i za ranijeskidanje za zelenu krmu (početakkorištenja), ili u smjesama gdjeraž služi kao nosač mahunarkama (grašku,grahoricama) u rjeđojsjetvi. Kao nosač naročito su prikladnipoliploidni kultivari jakognabusavanja i čvrstog busa.

Vrijeme i način korištenja, te uvjetiproizvodnje kao iciljkoji se želi postići,određujugustoću (normu)sjetvekojamože biti od

getativne u generativnu fazu razvoja,raste suha tvar raži ali opada ukusnost i krmna vrijednost. Ako se sva proizvedena masa raži ne može iskoristiti u mlađem stadiju razvoja,višak proizvedene mase može se s uspjehomsilirati.Raž se može koristiti i za proizvodnju zrna, ali za krmu (koncentrat) postojeznatno prihvatljivijarješenja (ječam,zob,smjesepšenice s graškom bijelogzrna).

50 do preko300 klijavih zrna po m? Zbogvelikogvariranja mase (1000zrna u kg/ha) ne može se preciznoizraziti norma sjetve. Zbog brzograsta u proljeće, a naročito za toplog i suhograzdoblja u drugojpolovicitravnja, raž za zelenu krmu može se koristiti u završetku vlatanja pa do početkaklasanja u razdoblju od 8 do 12 dana Zelenu masu raži stoka vrlo radojede u vlatanju, ali prelaskom u klasanjestabljika raži otvrdne i izgubiukusnost. Stogazelenu masu već isklasale

raži stoka slabo jedepogotovo ako nijeusitnjena(sasječkana).

Zbog toga se raž kao nosač u mahunarkama sijerijetko u smjesama gdjemahunarke imajuveći dio u masi i kada se smjesaželi duže koristiti za zelenu krmu

Raž se može i silirati u mliječnojzriobi za ishranu stoke tijekomljeta.Akojesuša pa nema prirastazelene mase kao ove godine,dajevisoke urode mase U tablici je iznesen dio rezultata istraživanjagustoćesjetve u različitim rokovima. Prelaskom iz ve-

Ozimi ječamza zelenu krmu prispijeva u proljećekrajemtravnja,često istovremeno ili nešto kasnije od ozime raži On daje znatno niže urode zelene mase od raži u čistojkulturi Može se koristiti u završetku vlatanja do punog klasanjanajčešešće u trajanju od 8 dana. Nakon klasanja osjevrlo brzo ogrubipa može stoci oštetiti gubicuako se hrani zelenom krmom Budući da ječam od svih žitarica ranijedozrijeva, krajemmliječne i početkom voštane zriobe (krajemsvibnja)najbolje ga jesilirati, a nakon preoravanjastrni odmah posijati naknadnu kulturu

Zrno ječmaima visoku krmnu vrijednost i prekrupljeno u smjesi značajnajekomponentakoncentrata Iz tablice se vidi kakvoća ječmakojiima veće značenje u proizvodnjisilaže (ranoprispijeva)izrnakoncentrata jernakon žetve ječmamogućejepostrno sijati niz krmnih kulturapostrna sjetva.

U Mljekarskomlistu 10/2000. u članku “Aukcijskaprodajarasplodnihjunica",netočno je navedenaprosječnacijenajunica od 20.908,00 kn - ispravnoje10.908,00 kn

ISPRAVAK

Bjelančevinasta krmiva u

hranidbi muznih krava

Piše: dr sc StjepanFeldhofer a Buragovimikroorganizmi (mikrobnebjelančevine)

mase i reprodukcijudobivaju od sunca (fotosintezom),buragovi mikroorganizmiuzimajuenergiju iz masnih kiselina i ugljikohidratnih krmiva (šećera,škroba i drugih).

potrebnojeu krmnim obrocima dodavati lako probavljiveugljikohidrate žitaricama, što dajepotpunijeuvjete za razvojburagovih mikroorganizama i sintezu mikrobnih bjelančevina.Potreba energetskihdodataka posebice je istaknuta uz hranidbu krava sjenažom,jerjei ono malo ugljikohidrata trave silažnim vrenjem pretvoreno u mliječnukiselinu.

Buragovimikroorganizmi, među kojima se nalaze i gljivicama slični mikroorganizmi, dolaze s buragovimsadržajem(digestom) u sirište i crijevo i na tajnačin su s mikrobnim bjelančevinama goveda u osnovi prirodnoneovisni o dobivanjupravihbjelančevina u krmnim obrocima.

U hranidbi govedaopćenito treba uzeti u obzir buragove mikroorganzimekojisluže kao primarnebjelančevine za zadovoljavanjeosnovnih životnih potre- ba goveda.

Bakterije u buraguimajusposobnost da se kao biljke u prirodi (mikroflora)reproduciraju i stvarajuorganskutvar i bjelančevine iz osnovnih kemijskihmineralnih i organskihspojeva.Razlika ješto se procesirazgradnje i sinteze bakterija u buraguodvijaju u anaerobnim uvjetima(bezprisutnosti zraka), u prisutnostiugljičnog dioksida (CO,),metana (CH,),amonijaka(NH,) i sličnih plinovakojinastajurazgradnjom organsketvari

U buragukrava reproducira se i sintetizira oko 150 g mikrobnih bjelančevina na kg suhe tvari buragovasadržaja, što znači da se u povoljnimuvjetimastvara dnevno oko 1,52,0 kg mikrobnih bjelančevina(uzkonzumaciju 13 do 17 kgsuhe tvari krmiva s 80% probavljivosti).

Na tojosnovi izrađene su tehnologijehranidbe goveda uz upotrebu uree i spojevanebjelančevinastogdušika (NPN spojeva i BENURALA S).To,međutim, može zadovoljitipotrebekrave bjelančevinama, dakle osnovne životne potrebe, nižu proizvodnju mlijeka(10do 15 litara dnevno) i reprodukciju.

Osim bakterija u buraguse nalazi i manjibrojprotozoa,jed- nostavnih životinjskihmikroorganizama (mikrofauna)kojinemaju sposobnostbiljnesinteze i moraju dobivati za život već,djelomice od bakterija,razgrađeneorganske spojeve, a hrane se i sitnijim bakterijama.

Žitarice uz veću količinu svježe trave, NPN spojeva, uree i BENURALA S morajusadržavati više prekrupekukuruza da se usporinaglirazvoj i aktivnosti buragovihmikroorganizama, što često pratipojavanadma Krave s visokom muznosti morajuobvezno dobivati krmiva koja sadrže i prave bjelančevine, teže razgradive i stabilnije od razgradnje u buragu, te će se sačuvati za fermentativnu razgradnju u crijevu. To su bjelančevine iz sojina,suncokretova i zrnjauljane repice.Životinjskebjelančevine (riblje i mesno brašno) ne preporuča se u prehranigovedazbog visoke cijene, ali i zbogtogašto češće izazivajuprobavna i druga oboljenja(Salmonelozu,“kravlje ludilo" - Zaraznu encefalopatiju i dr.).Uostalom,krave su po prirodiisključivobiljojedi.

Bjelančevinasta krmiva iz uljarica

Osobito treba naglasitivrijednost paše,trave i zelenih krmiva (dobrorazgradivih u buragu), s većim sadržajemlako topljivih i razgradivihsirovih bjelančevina i većim postotkomspojevaamidnog dušika,krmiva vrlo povoljnih za razvojburagovihmikroorganizama.

Za razliku od biljaka u prirodi, kojeenergiju za sintezu organske

Naravno, uz takav sustav hranidbe niskoproduktivnih krava zbognedostatka energetskih tvari

Sjemenkeuljaricasadrže oko 20-36% sirovih bjelančevina i veću količinu ulja(2045%) pa stogaimajuvrlo visoku hranidbenu vrijednost. Za stočnu hranu mogu se upotrebljavati kao punomasno zrnje,nakon istiskivanja uljamehanički (prešanjem) kao pogačeili kao sačme nakon ekstrakcijeuljaotapalima.

Sojinozrnje

Sojinozrnje se mnogo upotrebljava u ljudskojprehrani, oso-

Otkrit ću Vam tajnu kvalitete moga mlijeka!

Moj vlasnik za održavanječistoćemuzilica,mljekarskih kanti iostalihposuda kojedolazeu dodir s mlijekomkoristi:

BIS C 5330

Uvjerite se iviu njegovu učinkovitost!

KAKO? Ukratkoću vam objasniti:

predispiranje: poslije svake mužnjeprovestiispiranjepotapanjemmuznih jedinica po mogućnosti u mlaku vodu;odgovarajućimčetkama odstraniti grubljenakupine nečistoća Napomena:ispiranje ne provoditivrućom vodom da ne dođe do koagulacijekazeina, te da se lakše isplahnemliječnaemulzija.

- pranje i dezinfekcija: u 10 litara toplevode otopiti 100 do 150 g BIS-a C 5330 (5 - 8 jušnihžlica ili3/4 jogurtčaše). U pripremljenu otopinupotopiti muzne jedinice i po potrebičetkom odstraniti nakupinenečistoća

- ispiranje: muzne jediniceispratimlakom vodom može i vrućom)

tel: 031-513-593; fax: 031-513-503

tel: 031-513-574, 513-577; fax: 031-513-503

“nemojte

577,031/513-593)

i

bito za dječjuhranu Upotrebljava se i u zamjenicama za mlijeko iliu tzv “regeneriranommlijeku? za hranidbu mladih životinja (uhranidbi teladi).

davati kravama s visokom mliječnosti u količini iznad 1,01,5 kg dnevno ili u potpunimkrmnim smjesamatreba davati najviše 1015%

Sadržajhranjivih tvari uvelike ovisi o sorti soje.Uspoređeno s drugimuljaricama,sojinozrnje sadrži najmanjesirove vlaknine (oko6%) i ima najvišuhranidbenu vrijednost i probavljivost. Energetskahranidbena vrijednost iznosi oko 1,4h.j./kg, a visok jei sadržajsirovih bjelančevina (oko3436%). Bjelančevine iz sojinogzrnja su oko 45 do 50% stabilne od razgradnje u buragu i sadrže veći postotak aminokiseline lizina (1,17 %),što povoljnodjeluje na povećanjekoličine bjelančevina u mlijeku.Međutim,ima malo aminokiseline metionina Većim dodavanjemsojemože se pojaviti manjakmetionina.

Sačme i pogačeiz prerade sjemenauljarica

Uljanesačme i pogačerazlikujuse kakvoćom ovisno o vrsti i tehnologijiproizvodnjeulja, po sadržajumasti,sirovih vlakana (ljuske) i bjelančevina, aminokiselinskom sastavu i sadržaju antinutritivnih tvari.

Visoko gravidnim i zasušenim kravama predtelenje i poslije telenja u razdobljuvisoke muznosti treba potpunoizostaviti davanjesojinazrnjajerveći postotakmasti u krmivima može biti uzrok oboljenjimaKETOZE

Sjemenkeostalih uljarica

Iz naše ratarske proizvodnje dolaze,osim sojekao vrlo vrijedneuljarice,suncokret i uljana repica,kojedajumnogo više ulja. Primjerice, već prema sorti,sjemenke suncokreta sadrže oko 4042%, a uljanerepice42-44% ulja. Međutim,sjemenkesuncokreta i uljanerepicesadrže samo oko 20% sirovih bjelančevina i prema tome to su uljaricegospodarski vrijedneprvenstveno za proizvodnjuulja.

Nažalost,sirovo sojinozrnje sadrži mnogo “antinutritivnih tvari". To su tripsininhibitor (antitripsin) i ferment ureaza koji smanjujuhranidbenu vrijednost, probavljivost i iskorištavanje krmiva, a akoje u krmnim obrocima prisutnaurea, može doći do otrovanja pa i uginućaživotinja.

Stogase za hranidbu stoke preporučasamo termički obrađena (tostirana ili ekstrudirana) sojajerse prženjemuništavaju antinutritivne tvari,iako se navode primjeridavanja do 1,0kg sirovogsojinogzrnjadnevno ilido 10% u krmnim smjesamaza odrasla goveda.

Sojinozrnjetreba davati samljeveno u stočnojhrani (krmnim smjesama).Poboljšava rast i prirast tjelesnetežine mladih životinja i mliječnosti krava

Sojinesačme i pogače

Sojinesačme i pogačeimaju veliku biološku i hranidbenu vrijednost(1,1do 1,3hjj./kg). Vrlo su ukusne i stoka ih rado uzima Sadrže više bjelančevina (4048% sirovih bjelančevina), a manje sirovih vlakana (6,5%) nego sačme drugihuljarica.Imaju mnogo aminokiseline lizina (2,83,0%)i stogajeodlična bjelančevinasta hrana,posebice za krmne smjesekoje se dajumladim životinjama(teladi) i kravama visoke mliječnosti.

U obzir treba uzeti manjisadržajaminokiseline metionina (0,6 %),odnosno metionina i cistina (1,3%).Kalcijasadrži oko 0,25%, a fosfora oko 0,6%.

Goveda su biljojedi(preživači) i nisu fiziološki osposobljeni za iskorištavanje veće količine masne hrane Veća količina masne hrane u krmnim obrocima goveda slabi aktivnost buragovihmikroorganizama,smanjujeprobavljivostdrugihkrmiva u krmnom obroku i resorpcijuhranjivih tvari. Masti djeluju kod krava ketogeno(stvaraju se u većoj količini ketonska tijela) i krave češće obolijevaju od KETOZE

Sojinesačme i pogače su visoke probavljivosti (8892% jeprobavljivost suhe tvari) i nema ograničenja u hranidbi stoke do potpunihfizioloških potreba, naravno, ako su termički obrađene

Suncokretove sačme i pogače

U hranidbi muznih krava treba stogaisključitiupotrebupunomasnih sjemenkiuljarica i treba ih davati kao uljanesačme ili pogače, s manjemasnoće, a većim postotkomsirovih (nusproizvodi iz proizvodnjeulja).

Zbog veće količine ulja(oko 20%) punomasno sojinozrnje, također i tostirano,ipak ne treba

Uz veću upotrebumasnih krmiva može doći do pojavaavitaminoze E Vitamin E jeantioksidativni vitamin i troši se sprječavajućikvarenjamasnih krmiva.

Ovisno o ljuštenjusjemenamijenja se sadržajbjelančevina, masti i sirove vlaknine u dobivenim proizvodima.Proizvodi dobiveni od neoljuštenazrnjasadrže oko 26-29% sirovih bjelančevina i 2326% sirove vlaknine, no obično se nastojiljuštenjemzrnja(10do 15%) dobiti proizvode s manje sirove vlaknine (1518%), većim postotkombjelančevina(3335 %) i boljomhranidbenom vrijednosti(0,971,0 h.j./kg).

Suncokretove sačme,dobivene ekstrakcijom,uvijeksadrže manje

ulja(do2,0%)nego suncokretove pogače(810%) koje se dobivaju mehaničkim istiskivanjem(prešanjem)zrnja.

Suncokretove sačme sadrže manjeaminokiseline lizina (1,11,6%)nego sojine, a metionina nešto više (0,7%),odnosno metionina i cistina 1,31,6%. Uspoređeno sa sojinom,suncokretova sačma sadrži više fosfora (0,98%), a kalcija malo (0,3%)kao i sojina.

getskavrijednostiznosi 0,951,0 hj./kg.Obično sadrži oko 2,53,0% masti s većom količinom esencijalnih masnih kiselina (oleinske,linolne i linolenske kiseline)To su tzv omega3 masne kiseline koje se nakon hranjenja zadržavaju u životinjskojmasti, a povoljnodjeluju na srce i krvne žile,također i u prehraniljudi.

Za veću uporabuzrnjamahunarki u stočnojhrani veliku smetnjučine antinutritivne tvari kao: tanini,hemaglutinini, alkaloidi,glikozidi,inhibitori fermenta tripsina(antitripsin) i fitinska kiselina kojese često nalaze u zrnju u velikim količinama

Tanini imajugorakokus,smanjujuuzimanje i iskorištavanje hrane

Repičinasačma ima dosta aminokiselina lizina (oko1,74%), manjemetionina (0,65%), ali više cistina (0,94%).Sadrži oko 0,7% kalcija i 0,75%fosfora

Suncokretova sačma se zbog sadržaja i kakvoće vrlo dobro nadopunjava u krmnim smjesama sa sojinomsačmom,osobito u prehranikrava s visokom muznosti zbogsirove vlaknine i aminokiselina metionina i cistina, što povoljnoutječe na visoku muznost i veći postotakmasti i bjelančevina u mlijeku.Može se davati i kao jedinabjelančevinasta sirovina,ponajvišeodraslim preživačima i kravama srednje muznosti

Sačma uljanerepice

Hemaglutinini(lektini) štetno djeluju na sluznicu crijeva i uzrokujuproljeve.

Za sve sačme uljarica može se reći da sadrže malo vitamina A, DEiK (u masti topljivihliposolubilnihvitamina), ali imaju dosta vitamina B skupine.

Bjelančevinasta krmiva mahunarki (leguminoza)

Alkaloidi su nebjelančevinasti dušični spojevi i u malim količinama su otrovni, što se očituje živčanim poremetnjama.

Glikozidi su uglavnomnedušične ekstraktivne tvari kojetakođer u malim količinama dajugorak okus krmivima i djeluju otrovno

Za krmne smjesegovedamogućejeupotrebljavati s izvjesnim ograničenjima i neke krupnozrne mahunarke kao: grašak,grah, bob,lupinu.Sadrže malo masti (samo1,01,5%), ali imajumnogo škroba kojiim dajevisoku energetskuhranidbenu vrijednost (1,1 - 1,2h.j./kg). Neke vrste lupinamogu sadržavati više masti (610%), imati višu energetsku vrijednost(1,3hj./kg) i više sirovih bjelančevina.

Sačma uljanerepice(kaoi sjemeza proizvodnjuulja)tek posljednjihgodinakod nas dobiva pravu hranidbenu vrijednost i mogućnost za veće iskorištavanje jersu uzgojene nove sorte uljane repice s malo (0,10,2%) ili bez eruka kiseline (C 22:1).Također sadrže vrlo malo glukozinolata, kemijskihspojevakoji u većoj količini dajuoštar okus i miris po senfu (sadržeispod15 mmol/kg sjemena).

Današnjesorte sjemenauljane repice,repičinoulje i sačme mogu se, stoga, davati u krmnim smjesama u većim količinama Sačma uljanerepicemože u prehrani krava zamijenitisuncokretovu sačmu ili dio sojinesačme

Sačma uljanerepicesadrži oko 32-35% sirovih bjelančevina i oko 10-12% sirove vlaknine Ener-

- Antitripsini su fermenti koji slabe aktivnost tripsina u razgradnji i iskorištavanjubjelančevina.

- Fitinska kiselina čini čvrste spojeve s fosforom i slabi topljivost i iskorištavanje fosfora

Antinutritivne tvari u mahunarkama mogu se smanjiti termičkom obradom (kuhanjem, pečenjem,ekstrudiranjem) i ljuštenjemzrnja.Ljuštenjemzrnja se uklanja oko 75-80% sirove vlaknine i isto toliko tanina, a termičkom obradom mogućejesmanjiti oko 50% aktivnosti tripsion inhibitora

Mahunarke obično sadrže oko 25-30% sirovih bjelančevina s dosta aminokiseline lizina i triptofana, a malo metionina i cistina (naročitograšak, samo 0,4% metionina + cistina).

Mljevenjemipeletiranjem može se poboljšatiprobavljivost i iskoristivost hranjivihsastojaka.

Krupnozrnemahunarke sadrže oko 7% sirove vlaknine (lupina do 12%),malo kalcija(samo0,10,2%)i teško razgradivfitinski spojfosfora (0,40,6%).

Vlažno zrnjemahunarki podložno jekvarenju i razvojuplijesni.Stogavlaga ne smijebiti iznad 12%.

Sve je to povezano s izvanrednim troškovima i stoga se radi na selekciji, kako bi se dobile odgovarajuće sorte manjetoksičnosti

Grašak

Grašak jepogodan za hranidbu stoke ne samo zbogkemijskog

sastava, već i zbogtoga što sadrži manju količinu antinutritivnih tvari (antitripsina i hemaglutinina), pa se može hraniti i sirovim zrnjem.

Grah

U sirovom grahuima dosta glikozida,hemaglutinina i manja količina tanina Sirovi grahmože kod krava uzrokovati jačipad muznosti i stoga se treba prije upotrebedržati jedandan u vodi, zatim vodu ocijediti i grahprokuhati (kao i u ljudskojprehrani).

Cijelozrnjejeslabo probavljivo itreba ga samljeti, nakon čegaima 88% probavljivostorgansketvari Kravama se može davati 1,5kg graška/dan,međutim, s većom količinom graška u hrani se dobiva tvrdi maslac.

Prokuhani grahmože se davati kravama 1 - 2 kg/dan.

Bob

Od vitamina grašakima dobar sadržajnikotinske i pantotenske kiseline,dajedobar okus krmivima i dobro utječe na muznost i kakvoću mesa

Lupina

Obično sadrži više sirove masti, bjelančevina i vlaknine negoli drugemahunarke, i ima visoku energetskuvrijednost(1,01,3 h.j./kg).Količina antinutritivnih tvari ovisi o varijetetima, i češće sadrže mnogo tanina i štetnih alkaloida.

Goveda dosta dobro podnose hranidbu lupinom,ali je treba davati prekrupljenunajviše1,01,5kg/danili 10-15% u krmnim smjesama.

Bob jepo sastavu sličan grahu i grašku. Ne sadrži mnogo štetnih tvari Sadrži manjehemaglutinina

aviše tanina Međutim,može loše utjecati na muznost krava

Štovanipoljodjelci, Pioneer dani poljakukuruza 20 suzavršeni,

Bjelančevinelupine su lako razgradive u buragu, pa uz lupinu ne treba davati ureu i drugeNPN spojeve. m

PIONEER.

BRAND PRODUCTS

Agronomitvrtke Pioneer sjemi d o o i ove godine su bili na 90-ak: lokacijaširom Hrvatske i još jednomjavnimvaganjemdokazalikvalitetu Pioneerhibrida kukuruza i u uvjetimaizrazito sušne godine.

Kompletnirezultati pokusaiz 2000 godinebiti će

Trihineloza - ne isplati se riskirati

Piše: Antun Kostelić, dr vet

Hrvatske. Svinje i mesne proizvode iz područja u kojimajeprisutna trihineloza prekupciprodajuširom države izbjegavajući veterinarsku kontrolu (inspekciju).

Kako bismo bili sigurni da u mesu nijeprisutnatrihinela, potrebno jeizvršiti trihineloskopiju kojurade jedinoovlašteni veterinarski inspektori u veterinarskim stanicama, a ne veterinarski tehničari ilibolničari.

U brojnimdomaćinstvima. širom Hrvatske vrijemejeklanja svinja pa vas stogaupozoravamo i podsjećamo na opasnostkojaprijeti od parazitarnebolesti trihineloze od kojeobolijevajuljudi i životinje.Čovjekobolijeva nakon konzumacije mesa ili proizvoda od mesa (kobasica,kulena,šunke itd.)kojesadržavajuparazitTrichinela spiralis.

Važno je znati da nosioci (rezervoari)trihinele mogu biti i divljasvinja,štakor,lisica,vuk, pas, konj(oko70 vrsta životinja).

ZAKLANE SVINJE SA SVAKE POLOVICE, i prijebilo kakve obrade mesa odnijeti na pregled. Mogu se također odnijeti i međurebreni mišići,žvačni mišići ili jezik. Na pretragu se mogu odnijeti i suhomesnati proizvodi (kobasice,kulen,šunka itd).

BOLEST U LJUDI

Trihineloza se kod ljudiočituje bolom u mišićima,oteklinama lica i očnih kapaka,probavnim i živčanim poremećajima. U slučajujakeinvazije,odnosno kada se konzumira meso s velikim brojemparazita, može doći do oštećenjasrčanogmišića, a posljedično tome i do smrti

Cijenapretrage mesa (trihineloskopija)jenemjerljiva s cijenom ljudskogzdravlja. Ne isplati se riskirati vlastito zdravlje, a jošviše zdravljedjece,zbogneznatnog izdatka za trihineloskopiju. Stoga preporučamo da svakako odnesete meso na pregledkako bi bez ikakvogstraha uživali u domaćim specijalitetima.

ŠTO TREBA ODNIJETI NA PREGLED?

Pogrešnojemišljenje da jeta opasna bolest prisutna samo u pojedinim(istočnim)dijelovima

Najbolje jeuzeti komad mišića ili dijafragme(dijeliprsnu od trbušne šupljine) OD SVAKE

Utjecaj temperature na mliječnost krava

Piše: dr sc StjepanBanožić

Uz mnoge faktore kojiutječu na mliječnostgrla,kao što su genetskaosnova, zdravlje, držanje,hranidba i ostalo,znatan je utjecajvanjsketemperature. Govedo jetoplokrvnaživotinja i ima fino razvijenmehanizam za regulacijutopline, a to ga osposobljava da u normalnim uvjetimaodržava relativno stalnu tjelesnutemperaturu bez obzira na temperatutu okoline Za kravu muzaru normalna tjelesnatemperatura kreće

U slučajumasovnog unosa parazita u organizamliječenje je otežano, a ishod može biti smrtan Važno jes liječenjempočetišto prijekako bi se smanjileposljedice bolesti NAJBOLJA PREVENTIVA JE PRETRAGA MESA - TRIHINELOSKOPIJA!

Još jednompreporučamo da se meso prijeobrade i konzumacije svakako provjerisadrži li trihinelu. m

a kod 35C

se od 38 do 39,3*Ciliu prosjeku 38,6*C. No ipakveća variranja u vanjskojtemperaturiutječu i na visinu tjelesnetemperature.Npr. kod vanjsketemperature od +10 € tjelesnatemperaturaje38,3%C,

je39,5%C.Općenito organizammože kraće vrijeme podnijeti i razmjernovisoke temperature a da se tjelesna temperaturapovisi za svega 0,5do 1,0%C.Ako je organizamduže vrijemeizložen temperaturi okoline višoj za 10*C od tjelesne temperature, onda dolazi do uginuća. Na izdržljivostživotinje na visokim vanjskimtemperaturama u velikojmjeriutječe i vlažnost zraka Ako je npr temperaturazraka oko + 34*C,kao što jeotprilike i srednjatemperaturakože,grlo će moći odavati toplinuznojenjem. Ako jena tojtemperaturi zrak zasićen vlagom,ta mogućnost

otpadate dolazi do toplotnog udara Uz to jevažno i strujanje zraka,onečišćenje i sl

ćih životinja, nego i visinu temperature kod kojihživotinjenajviše proizvode.

Niske temperatureorganizam mnogo lakše podnosi, te uz dobru hranu i dovoljnokretanjamože podnijeti i temperaturu za 40 do 60%C nižu od tjelesne.Životinja se brani od velike hladnoće termičkom izolacijom.Naime,zimi dobiva gušću i duljudlaku, a time slabo pokretnizračni slojoko tijelapostajedeblji, pa jei gubljenjetopline iz tijelasmanjeno. Izlučivanjeznoja se smanjuje, a životinje se skupljaju ili se priljubljujujedna uz drugute tako smanjujuizlučivanjetopline. Regulacijaodavanjatopline iz unutrašnjostitijelaprema površini obavlja se i stiskanjemkrvnih žila

Smanjivanjetemperature okoline ne utječejednako na sve pasmine. Jerseygovedoveć na temperaturimanjoj od 9%C pokazuje smetnje u proizvodnosti, a npr kod frizijskih krava i pripadu temperature+4,4*Cna -13,3%C proizvodnostmlijekasačuvana je 82% u odnosu na mliječnost kod +4,4"C Izgleda da mala jersey kravane može zadovoljitipovećane energetskepotrebeza zagrijavanjetijela.

Za postizanjemaksimalne proizvodnosti životinjama moramo pružitioptimalneuvjete, a među te spada i odgovarajućavanjska temperatura.

Nijedovoljnopoznavatiopće granicetemperature naših doma-

BETONSKA GALANTERIJA ZA

ulogu;tako tjelesnatemperatura kod frizijacapočinjerasti kada je vanjskatemperatura + 21*C,kod jerseygoveda + 23,9%C, a kod sivosmeđeg goveda+26,7*C. Prema nekim istraživanjima 8 do 21% produkcijemlijekaovisi o temperaturi, a to jeprilična količina Računa se da na temperaturi zraka od + 32%C i relativnoj vlazi od 90% gubici u mliječnosti iznose oko 30%

Za naše prilikenajpogodnija bi temperaturazraka u zatvorenoj staji s mliječnimkravama na vezu bila između +7 i +18"C Za grla kojanisu na vezu i kojase slobodno kreću, kao i kod onih u otvorenim stajama,temperature bi bile nešto niže.

Visoke temperature mnogo jače utječu na proizvodnostgrlašto se temperatura više diže iznad 21C, to se i tjelesnatoplina organizmapolaganopodiže,frekvencijadisanja se povećava, smanjuje se uzimanjehrane, a produkcijaslabi. Da bi životinjesmanjile produkcijutopline u svom tijelu,uzimajumanjehrane, ali daju i manjemlijeka. I kod visokih temperaturapasminaigraizvjesnu

Da bi se održala poželjna temperaturazraka,stajemoraju biti uređene,izolacija mora zadovoljavati,uređaji za zračenje morajuuvijekfunkcionirati

Staje ne smijubiti prenapučene Pri držanjumliječnih krava svakako treba izbjegavatinagle promjenetemperature.

Za termoregulaciju, kao i za sve biološke procese u organizmu, veomajevažno uzimanje vode Akoje vanjskatemperatura viša uzimanje vode je veće,pa je povećanje tjelesnetoplinemanje, a manjajei depresijaživotinje u uzimanju hrane i prozvodnjimlijeka.Zatoje važno da visokoproduktivne živo-

tinjeimaju na raspolaganjuuvijek dovoljnekoličine prohladne vode

Podnošljivostživotinje na temperaturnepromjeneovisi i o fiziološkom stanjuorganizma.Npr. bređa životinjapovećavaproizvodnjutopline u organizmu i smanjujepodnošljivost na toplotne stresove Razne bolesti, a pogotovo grozničave, također su takavfaktor

I način držanjateladi utjecat će na kasnijuotpornostživotinje. Zapaženoje,da jetelad izložena izravnom sunčanom zračenju više sati dnevno kroz 1 do 3 tjedna, kasnijemanjeosjetljiva na žegu. Još treba napomenuti, ako od životinjeočekujemomaksimalnu proizvodnju, moramo jojpružiti i što optimalnijeuvjeteživota

Promjene na kravljem organizmu zbog bređosti

Piše: dr sc StjepanBanožić

naročitih opterećenjapodnosibređost.

Kad životinjazabređa, na njezinom organizmudogađaju se različite promjenekoje su normalna pojava u bređih životinja.Najveće promjenedogađaju se na spolnim organima.Nakon oplodnjenestaje spolnogciklusa, a s njime i estrusa, odnosno znakova gonjenjakoji su se periodički, u određenim vremenskim razmacima,pojavljivali. Oplodnjom na jajnikugdjenije izašla jajnastanica razvija se žuto tijelokoještitibređost S razvojem tog graviditetnogžutogtijela prestajesazrijevanjeGraafovih folikula i nestajupojaveestrusa Kad je oplođenojajašcedospjelo u maternicu (u rog maternice), u sluznici započinjenjegovrazvoj: razvijaju se plodneovojnice i plod kojipostaje sve veći Povećanjem plodapovećava se i obujam maternice kojaprehranjuje i štiti plodod svih štetnih čimbenika Povećana maternica spušta se u trbušnu šupljinu i potiskujecrijeva prema naprijed; tako se privremeno mijenjajutopografski odnosi crijeva u trbušnojšupljini.

Bređost korisno djeluje na pojedineživotne procese u organizmu ženki Metabolizam iliizmjena tvari u bređih životinjapovećana je u usporedbi s negravidnimživotinjama. U početkugraviditeta poboljšava se gojnostanježivotinja, one dobivajuboljitek,postaju punijeiboljevanjštine. U tojfazi plod jemalen,treba mu malo hranjivih tvari za život Majkatada gotovo sve hranjive tvari deponira u vlastiti organizam što se očitujepoboljšanjemnjezineopćekondicije.

Naprotiv, u drugojpolovici bredosti plodnagloraste i stogatreba velike količine hranjivihtvari Majka u tojfazi gotovo sve konzumirane hranjivetvari (hranu) deponira u plod, a u vlastiti organizam veoma malo Deponirane hranjivetvari iz vlastitogorganizma prenosi u plodove te zbogtoga mršavi

U drugojpolovicibređosti majkaštedi energiju radi potreba ploda. Ta se štednjaenergije očitujepolaganimkretnjamabređe životinje,njezinimbrzim umaranjemi promjenama na tzv epidermalnim tvorevinama (rogovima,papcima).

Na grljkumaternice stvara se čepod čvrste sluzi kojisprječava ulazak mikroorganizama iz rodnice u maternicu i tako štitiplod.

Sve su te promjenenormalne za bređe životinje, a organizamženki prilagođen jetako da lako i bez

ćava se količina i sposobnost grušanjakrvi Povećava se frekvencija disanja,disanjepostajepliće. Nadalje,maternica svojimpovećanjemstješnjavaprobavneorgane i pokatkad im ometa funkciju, pa su stogabređe životinje sklone probavnim poremećajima,stenjanju prilijeganju i ustajanju.Indigestije se pojavljujunaročito kada se hrane voluminoznom hranom koja iziskuje mnogo prostora u probavnim organima.Bređe životinje osim togačešće mokre i balegaju. U njihjenaročito intenzivan metabolizam minerala. Promjene na spolnimorganimaprate i promjene mliječnežlijezdekoja se razvija i priprema za laktaciju(proizvodnju mlijeka). U životinja, koje su prvi putazabređale,mliječnažlijezda se postupnorazvija(u goveda počinjerazvoj do četvrtogmjeseca bređosti). U životinjakoje su više putarađale,mliječnažlijezda se priprema za laktacijunekoliko tjedanaprijeporoda.Razvoj mliječnežlijezdenalazi se pod hormonalnom kontrolom kao i razvojspolnihorgana

U bređih životinja mogu se pogoršatirazličite organskebolesti (npr.tegobe od stranog tijela), a mogu se pojaviti i različita bolesna stanja kao posljedicabredosti npr indigestija u krava, osteomalacija, tetanija, pareza itd.). Kada su u pitanjuzarazne i parazitarne bolesti, nema razlike između gravidnih i negravidnih. Činise, da su gravidneživotinjeprijemljivije na zarazne bolesti

Kao posljedicanedovoljne prehrane kože na rogovima se stvaraju prstenovi, isto kao i na papcima. Tjelesnatemperaturapodiže se za nekoliko desetina stupanja, pove-

Mužnja muzilicom

Piše: Antun Kostelić, dr. vet skoj sve više koriste muzilice kako bi olakšali mužnju,međutim to nijejamstvoda će proizvoditi kvalitetno mlijeko.Ispravnatehnika i pridržavanjehigijenskih načela prilikomstrojnemužnje osnovni jepreduvjetkvalitetnog mlijeka.

Za muzača vrijede ista pravila kao i priručnojmužnji(Mljekarski list br 10).Prijemužnje stajutreba očistiti i prozračiti da izađe prašina,zatim treba dati koncentrat

POGREŠKE PRILIKOM MUŽNJE MUZILICOM

1 IZBJEGAVANJE PRANJA

Protok mlijekapratimokroz kontrolno stakalce (prozirne cijevi), a kada opazimoda se počinjesmanjivati,jednomrukom muznu jediniculaganopotegnemo prema dolje,masiramo svaku četvrt posebno i laganonekoliko putapovučemopo vimenu od trbuha prema vrhu sise Tako izmuzujemoposljednjemlazeve mlijeka u kojimajeveći postotak masti, a također potpunopraznimo vime. Boljejeposljednje mlazeve mlijekaizmusti rukom pošto smo skinuli sisne čaške Sisne čaške ne skidamo dok jeu njima podtlakjerbismo time ozlijedili sluznicu mliječnihputeva i cisterne vimena

Važno jenapomenuti da krave s upalomvimena uvijekmuzemo posljednje, a nakon mužnjepotrebno je dezinficirati muzilicu kako u sljedećojmužnji ne bi prenosiliuzročnika upale na zdrave krave.

U mužnjimuzilicom važna je masaža vimena Prijesame mužnjevime je potrebnooprati. Pranjetoplomvodom ujednojei masaža vimena, pa krava počne otpuštatimlijeko.Nakon brisanja suhom čistom krpomilirupčićima za dezinfekciju vimena odmuzemo prve mlazeve na crnu podlogu, a zatim radimo mastitis-test kako bi što ranijeuočili moguću pojavuupalevimena.

MUZILICU TREBA PRATI NAKON SVAKE MUŽNJE

Sisne čaške ne smijemovući po podu stajeprijestavljanja na vime Uprljanimsisnim čaškama unosimo velik brojbakterija u muzilicu i mlijeko.Treba napomenuti da se nedezinficiranim sisnim čaškama najčešćšeprenose mikroorganizmi(upalavimena) s jednekrave na drugu.Nakon stavljanjamuzilice u pogon, sisne čaške moramo staviti brzo na sise kako ne bi došlo do usisavanja stajskogzraka s prašinom i mikroorganizmima u muzilicu.

VIMENA 1 SISA Pranjevimena i sisa osnovni jepreduvjet da bi se dobilo mlijekobez onečišćenja (klica).

2 PRANJE VIMENA HLADNOM I PRLJAVOM VODOM Hladna vodi dovodi do sužavanja krvnih žila u vimenu, a samim tim i do smanjenoglučenjamlijeka. Pranjevimena prljavomvodom nijepranjenego prljanjevimena!

3 BRISANJE VIMENA PRLJAVOM KRPOM

4 PRANJE VIMENA SVIM KRAVAMA U STAJI ISTOVREMENO, A KRAVE MUZEMO

JEDNU PO JEDNU Pranjeje ujedno i masaža vimena, pa dolazi do otpuštanjamlijeka. Ako odmah ne počnemomusti,dolazi do kočenjalučenjamlijeka. Krava također može uprljatioprano vime prijenego dođe na red za mužnju.

5 IZBJEGAVANJE MASAŽE VIMENA PRIJE MUŽNJE. Masaža vimena potičelučenjehormona oksitocina kojistimulira otpuštanjemlijeka, a bez masaže nema oksitocina, pa krava kasnije otpustimlijeko.

Pojediniproizvođači peru muzilicu jednomdnevno ilipovršno, pa u njojzaostajemlijeko u kojem se umnažajumikroorganizmi(bakterije)kojizagađujumlijeko u sljedećojmužnji.Mlijekozaostalo u muzilici nakon nekogvremena se zgrušava te jepranjetakve muzilice otežano Muzilica se mora temeljitoopratiodgovarajućim dezinficijensima i čistom vodom odmah nakon mužnje, a potompospremiti u zasebnu čistu prostoriju da se osuši, a ne u stajukako to čini velik brojproizvođača. Ista pravilavrijede i za hladnjake za mlijeko(laktofrize). Čim se laktofriz ispraznipotrebno ga jeoprati(čistomvodom).

6. KONTROLA KRAJA MUŽNJE - MUZILICA JE PRIKLJUČENA, A VIME PRAZNO. Mužnjompraznog vimena nadražuje se i oštećujesluznica unutar sise što može dovesti do pojaveupalevimena (povećan brojsomatskih stanica).

7. NEREDOVITO ČIŠĆENJE I ODRŽAVANJE MUZILICE Mužnjomneopranom muzilicom dobivamo zagađenomlijeko.

8. NEISPRAVNA MUZILICA. Neispravnamuzilica može ozlijediti vime (sisu)ilidovesti do neispravnemužnje.

Stanje u govedarstvu i

proizvodnji mlijeka LURAd.

Piše: dr sc

Petar Bosnić

U bivšojJugoslavijigovedarstvo i proizvodnjamlijeka kao i ukupnapoljoprivreda na privatnom sektoru,nijebila stimulirana mjeramaekonomske politike, pa je društvena proizvodnja bila u povoljnijempoložaju.Poljoprivredni kombinati bili su nosioci proizvodnježitarica,industrijskogbilja, u svinjogojstvu i peradarskojproizvodnji, te se nisu bavili govedarstvom i proizvodnjommlijekazbogsloženosti proizvodnje i ekonomskogrizika Prema strukturi vlasništva, 98% govedarstva s proizvodnjom mlijekabilo je u privatnomvlasništvu kao i 88% poljoprivrednih površina. Pored navedenog,glavni razlogstagnacijepoljoprivrede na privatnomposjeduje i ustavno ograničenjevlasništva na poljoprivrednomzemljištumaksimalno 10 hektara.

tržišnost mlijekaiznosila svega 38,49%.

pa sa svojimrezultatima u uvjete tržišnogposlovanja.Pretežne količine proizvedenogmlijeka ne ispunjavajukriterijikvalitete s obzirom na higijenskuispravnost mlijekareguliranu prema međunarodnim standardima i propisima o kvaliteti

Najvećepoboljšanjeostvareno je u tržišnosti mlijeka te se u 1999 god.od proizvedenihgodišnjih količina mlijekaisporučuje61,40 % u odnosu na 1990 god.kada je

lako jegovedarstvo na niskoj razini razvoja, uz pad brojagoveda i plotkinjaostvareni su određeni pozitivniučinci putem intenzifikacijeproizvodnje. Proizvodnjamlijeka po kravi porasla jesa 1 931 litre na 2 244 litre, a tržišnost mlijeka po kravi povećala se kroz isporukumlijeka sa 744 litre na 1 407 litara mlijeka godišnje. U razvijenimzemljama EU-15 prosječnaproizvodnja mlijekaiznosi 5 550 litara/krava a tržišnost mlijekaje93% U poslijeratnomperioduuvozom kvalitetnih bređih junicautjecalo se

Tablica 1: Proizvodnja i tržište kravljegmlijeka(1990.-1999.god.)

U govedarstvu i proizvodnji mlijekastanje se dodatno pogoršalo tijekomdomovinskograta, kada je uništeno ili otuđeno 120 000 krava i steonih junica.

U peridu1990.-1999. god.smanjenjebrojkrava i steonih junica za 196.000 grlaili za 60,16%, proizvodnjamlijekamanjajeza 32,28%(287mil litara mlijeka). Otkup mlijekabilježipozitivne trendove te jeu odnosu na 1990. god. u 1999. god.više otkupljeno 8,04% (ukupnootkup.mlijeka 369,68mil litara).

Proizvodnjakravljegmlijeka je nerazvijena,niskoproduktivna, ne zadovoljavapotrebemljekarskih industrijskihkapaciteta.Svega se cca 5% proizvođačamlijekaukla-

na konsolidacijustada,oživljavanjemproizvodnje i tržišta mlijeka, te se po ovojosnovi, uz uvođenje samo rasplodnihjunica u proizvodnju, ne mogu ostvariti značajnijirezultati.

Do 1997. god.potrošnja mlijekai mliječnihproizvoda per capitaiznosila je185 litara (mliječniekvivalent), te jena ovakav nivo potrošnjeutjecaovisoki uvoz mlijeka i mliječnihproizvoda (132.262tone).Zbog gospodarske krize i padakupovnemoći stanovništva i padauvoza mlijeka i mliječnihproizvoda za 57,98% potrošnja jeu 1999 godinismanjena i iznosila je 140,83litre mlijeka per capita(mliječni ekvivalent). U razvijenimzemljama ukupnapotrošnja se kreće per capita od 262 1it.-416 litramlijeka.

Prema proizvodnopotrošnoj bilanci mlijeka i mliječnih proizvoda u 1999 godinisamodostatnost mlijekaiznosila je73,77

% Potrošnjamlijeka i proizvoda od mlijeka u Hrvatskojje na veoma niskojrazini te se u Evropi nalazimo među zemljama s najmanjompotrošnjom per capita. ČlanstvomHrvatske u WTO liberalizacijomcarinskogrežima, carinska će zaštita nakon prijelaznogperioda i dalje za mlijeko i mliječneproizvode biti visoka i iznosit će oko 30% Primarna proizvodnjamlijeka i mljekarska industrijaHrvatske neće se moći uključiti u procese integracije tržišta i konkurencije. Poseban je problempitanjekvalitete svježeg sirovogmlijekazbogusitnjenih proizvodnihkapaciteta,neadekvatnih tehnoloških i higijenskih uvjetaproizvodnje i mužnje.Mlijekonaših proizvođača ne udovoljavameđunarodnim normama kvalitete u odnosu na higijensku ispravnostmlijeka.

ra zasnivati na specijalizaciji proizvodnje,povećanjuproduktivnosti i povećanjukvalitete mlijeka. Strategijurazvojaproizvodnje mlijekamogućejerealizirati dugoročnoizgradnjommliječnihadaptacijom farmi i to tako da početna faza razvoja mora biti faza stabilizacije nakon čega bi se otvorio proces rasta proizvodnje i produktivnosti.

U razvojugovedarstva i proizvodnjemlijekaorijentacija se mo-

U pokretanjurazvojaproizvodnjemlijeka i investicijske izgradnjeobjekata,opreme, nabave rasplodnihgrla i povećanje zemljišnogposjeda, mora u okviru mjeraagrarne politikeparticipirati Vlada RepublikeHrvatske kao što jeto praksa i u drugim zemljama.Mljekarskuindustriju veoma interesira mlijekodomaće proizvodnje, ali ona nema uvjeta ni mogućnosti da bude nosilac razvoja ni da se dugoročnoveže na određene oblike garancija.

PJ. VINKOVCI,Kralja

Zvonimira 80

:(032) 33 23 92

i fax: (032) 31 65 84

SKLADIŠTEVELIKA GORICA TrgkraljaTomislava 9 tel ifax: (01)62.22 065

IZVOZIMO | UVOZIMO TE PRODAJEMO NA

VELIKO SJEME RATARSKOG,KRMNOG I INDUSTRIJSKOG BILJA

Osobito preporučamo:sjemetrava, crvene, bijele i švedske djeteline,lucerne, inkarnatke, smiljkite te bogatizbor djetelinskotravnih smjesa,stočni kelj,stočne graškove, sudansku travu, stočne repe, stočnu mrkvu, jaru i ozimu grahoricu kao i širok izbor

Zatim najširi izbor sjemenapovrća,cvijeća i začinskogbilja.

Sve to možete dobiti u veleprodaji na gornjojadresi i maloprodaji u boljimpoljoprivrednimapotekama

Poticaji u domaćoj poljoprivredisadašnja politika i djelovanje WTO-a

Piše: doc. dr sc Zoran Grgić

Kako je već pisano u ovoj rubrici Mljekarskoglista (br7/ 2000., str 1417) uključivanje u Svjetskutrgovinskuorganizaciju donosi Hrvatskojvelike mogućnosti tehnolaškog i gospodarskog razvitka, no domaće tržište bit će ubuduće manjezaštićeno, a proizvođači izloženi pritiskukonkurencijekvalitetnije i jeftinije inozemne proizvodnje.

teljskihpoljoprivrednih gospodarstava jepostavljanje sustava poticaja i naknada koji će ublažiti početnenegativneučinke ulaska Hrvatske u Svjetskutrgovinsku organizaciju i omogućitiefikasno poslovanjedijelaobiteljskih gospodarstava - kojiorganizacijom i ekonomikom proizvodnje može pratitizahtjeve i normative suvremene tehnologije u razvijenim zemljama.

Tako jeu područjupoljoprivrede predviđenoznačajnije smanjenjecarinskih zaštita (od24 do 36% u sljedećih 6-10 godina).

Ukupnapotporaproizvođačima treba se smanjiti za oko 20% Isto tako,uključivanjem u WTO nisu dopuštene nove izvozne subvencije a postojeće se zamrzavaju i tijekom 6 godinasmanjujuvrijednosno za preko35%,te količinski za 21% u odnosu na razdoblje s kraja80-ih godina.

Jedno od važnijihpitanjakoje se nameće s ekonomskogstajališta budućem potpomaganju obi-

sl)u ukupnojprodajnojcijeni proizvođačamlijeka i mesa prema dogovorenimodredbama stupanjaHrvatske u WTO mora se smanjiti, a očekivanim uređenjem tržišnih odnosa smanjit će se razlike između cijenarepromaterijala u poljoprivredi, te prodajnih cijena. Tako će se značajno smanjitimogućnostdodatne zarade koju u određenim uvjetimapostižu “snalažljivi“proizvođači, iakoopćegledano - veći dio “ekstra profita"ubiru čimbenici prometa poljoprivrednihproizvodaizvan primarneproizvodnje.

Za ustrojavanje takvih proizvođača u budućem sustavu poticajai naknada prijesvega je potrebnoukloniti sadašnji(većim dijelom)socijalnipristup, a naglašavatiekonomsku stranu poticaja.Jedino takvim pristupom može se očekivati izdvajanje malogbrojaekonomski učinkovitih poljoprivrednihgospodarstava kojaće svojimdobrim poslovanjemkonkurirati u očekivano nešto nepovoljnijimuvjetima za poljoprivrednuproizvodnju. Naime,udio poticaja i naknada po jediniciproizvoda(litri mlijeka,kilogramužive vage stoke i

1: Prosječnastruktura državne potporepoljoprivredi u milijunima kuna

362,60

U tom pravcu kvalitetnijeg potpomaganjaspecijaliziranih proizvođača može se shvatiti najava smanjenjabrojapoljoprivrednih proizvodakoji će se ubuduće subvencionirati. Za sadašnjistupanj gospodarskerazvijenosti Hrvatske, te visinu ukupnogdržavnog proračuna, ali i dogovoreno poslovanje u uvjetimaWTOa, neodrživo je sadašnjesubvencioniranjeoko 130 proizvoda.Posljednjihjenekoliko godina iz proračuna izdvajano oko 1,2milijarde kuna za poticaje i naknade u poljoprivredi.Ukupno planirani iznos u 2000 godinijeoko 1,38 milijardi kuna S tim se iznosom prema procjenamapotičepoljoprivrednaproizvodnja od 180 do 190 tisuća gospodarstava, što je prosječno od 6 do 7 tisuća kuna po gospodarstvu. Takva potpora po gospodarstvuprilično jevelika s obzirom na gospodarskemogućnosti naše države, no mala jei nedovoljna za razvitak, te očekivanu samostalnost i konkurentnost gospodarstava u predviđenoj konkurentskojpoljoprivrednoj proizvodnjiotvorenijegtržišta Potpunoje razvidno kako je sadašnjestanjepotporepoljoprivredidugoročnoneodrživo, jer nema značajnijihkvalitetnih po-

Grafikon

StokaKIPšenica m Industrijsko bilje i Gnojivo 1 Ostalo | či

kuna

Iznos u milijunima

o o o

godina

maka u strukturi proizvođača, ni dovoljnonovca iz proračuna za stalnu potporu.Pretpostavlja se kako jeboljeneke “rezove? obaviti sada,kada jevećina međusobno povezanihčiniteljaorganizacijeiekonomike u poljoprivredi neuređena i nesrazmjerna zakonitostima uravnoteženogposlovanjarazvijenihzemalja s kojima se često uspoređujemo.

Nakon dokidanjanekih i smanjenjavećegbrojazaštitnih carina nećemo biti konkurentni. Ekonomski i socijalni šok većegbroja nekonkurentnih proizvođača bit će jošveći i bolniji za opstojanje gospodara,članova kućanstva i nasljednikaobiteljskihgospodarstava u poljoprivredi.

Osnovni propusti u povećanju konkurentnosti domaće proizvodnje su učinjeniposljednjih 5-6 godina.Zbogoklijevanja i nedosljednogprovođenjazemljišne politikeodređene Strategijom kojuje Hrvatski državni sabor potvrdio1995 godine, pa nije došlo do očekivanogvećeg okrupnjavanjazemljišnogposjeda i nastajanjapotrebnogbroja ekonomski učinkovitih i konkurentnih proizvođača. Isto tako, održavanjemsocijalnog mira davanjempoticaja i kredita širokom brojukorisnika,nijeostvarena

“obnove i razvitka" više štitilo određene interesne grupe u ciklusu proizvodnje,plasmana i prodajepoljoprivrednihproizvoda, te različitih “posrednika" u sustavu podrškenego interese i potrebe izravnih poljoprivrednih

proizvođača - obiteljskih gospodarstava

razvojnakomponenta u obnovi obiteljskihgospodarstava, premda su u obnovu i razvitak utrošena značajnasredstva Primjerice, u govedarskojproizvodnjijeupitna pomoćobnove i razvitka obiteljskoggospodarstvaodobravanjem kredita za 2,3 ili S muznih grla. Takva gospodarstva u pravilu ostvaruju nisku muznost po muznom grlu i teško mogu postići dohodak od proizvodnjemlijeka, priotplatikredita i s povlaštenom kamatnom stopomod 3 do 6 % U praksi se proizvodnjommanjom 0d3 000 litara po muznom grlu ne ostvarujedohodak ili plaća za uloženi rad članova gospodarstva, jerje(izmeđuostalog)ukupna nabavna cijenamuznog grlakoju mora otplatitigospodarstvo uvećana s realnih 8-9 tisuća kuna na više od 11 tisuća kuna Često se naknadnim analizama mogloutvrditi kako su zbogloše organizacije i nedosljednog poštovanjapropisapriraspodjeli i odobravanjusredstava povoljne i dobro zamišljenelinijepoticaja obnove i razvitka poljoprivredne proizvodnjezavršavale neuspješno i krajnjenepovoljno za proizvođače - korisnike ovih sredstava Osim čestogutjecajapolitike,nerijetko se moglozaključiti kako se određenim zahvatima

Za autora ovog teksta jekao agroekonomskog analitičara i suradnika Mljekarskoglista vrlo zanimljivoodređenjeresornog

No, ulazak Hrvatske u WTO može (itrebao bi op.a.)značiti i uspješniraskid s dosadašnjom politikompotporepoljoprivredi. Već jeiz resornog ministarstva i stručnih krugova u različitim tiskovinama “oprezno"najavljena mogućnostsmanjenjabrojapoticanih proizvodaograničavanjem samo na strateški važne proizvodnje, kao što su pšenica,uljarice,šećerna repa, mlijeko i neke kategorije mesa Isto tako, iz istog izvora se najavljujemogućnost povećanjapovršinskih limita (korištena površina u ha)za ostvarenjepoticaja i naknada u proizvodnji. Ove najave će se u prvom redu odnositi na ekonomski učinkovitijepoljoprivredneproizvođače - obiteljskagospodarstva s dostatnim obradivim površinama, poljoprivrednommehanizacijom i osnovnim stadom No, istovremeno s najavom smanjenjapoticanihproizvoda, zanimljivajepreporuka iz istih izvora kako prerađivačitrebaju poticatiproizvodnjuonoliko sirovine koliko im jepotrebno, kao i konstatacija da jeneopravdano iz državnogproračunapoticati neke proizvode(kaoprimjeri, u jednom su dnevnom listu navedeni pivarskiječam i duhan)kada prerađivačkaindustrija u ovom područjuostvarujeiznimne profite.

Grafikon 2: Udio mlijeka i stoke u državnim poticajima1996.-1998. dn) E

ministarstva i uključenihposlovnih subjekataprema stanju i proizvodno-ekonomskim odnosima u proizvodnji,preradi i prometu mlijeka i mliječnihproizvoda.

Neke analize inozemnih primjerapokazuju da mljekarska industrijatakođer spada u vrlo profitabilnuskupinuposlovnih subjekatavezanih uz primarnu poljoprivrednuproizvodnju.

Već i dostupni,nepotpuni podaci o poslovanju, te vrlo jednostavne usporedbeukazuju na sličan gospodarskipoložaj ove grane i u našim uvjetima.Mljekarska industrija u nas, općenitogledano određena je visokim plaćama zaposlenih u odnosu na državni prosjek. Radi se o kategoriji poslovanja u kojoj se provodirelativno učestala i kvalitetna obnova vrlo skupihpreradbenihkapaciteta, a značajne su i razlike između proizvodnihtroškova i prodajnihcijenavećegbrojamliječnihproizvoda.

Ne treba zanemariti ni činjenicu da Hrvatskojprema procjenama pojedinihgodinanedostaje od 20 do 40% sirovogmlijeka. Isto tako,poticajikojebez iznimke dajusve mljekare, pa i one lošijeg gospodarskogpoložaja - gotovo su jednakedržavnim poticajima za proizvodnjumlijeka. Prema navedenom opravdano se postavljapitanjeuravnoteženosti odnosa u cijenamaproizvodnje i prodajnimcijenamaproizvođača - obiteljskihgospodarstava, te ostalih sudionika u lancu od primarneproizvodnje do krajnjegkupca - potrošačamlijeka i mliječnihprerađevina. Tako pretpostavljaju i neke udrugeproizvođača od kojihdolaze vrlo zanimljiviprijedlozi za “zamrzavanje"sadašnjeosnovne cijene, državne premije i “uobičajenih? premijamljekarakao početne cijene za buduće pregovaranje o sustavu otkupnihcijenamlijeka ili dosljednopoštovanjepromjena

deviznogtečaja od posljednjeg određivanja osnovne otkupnecijenemlijeka do danas

Ova složena, i u nas nikada dovoljnousklađena problematika bit će jošzaoštrenija kako na hrvatsku poljoprivredu više budu djelovalimehanizmi ekonomskih odnosa u Svjetskojtrgovinskoj organizaciji.Pitanje jesamo kada i kako će nadležne ustanove “pravedno" odrediti financiranje poljoprivredneproizvodnjemanjeg brojakorisnika poticaja iz državnogproračuna i poticaje usmjeriti na proizvođačekojiće biti stvarno učinkoviti i dugoročno konkurentni Isto jetako otvoreno pitanjekada i na koji način će uspješno i “pravedno" uskladiti poslovnerizike i troškove poslovanja, te prihode, dohotke i rentabilnost poslovanja u cjelovitom lancu proizvodnje, dorade,prerade i prometapoljoprivrednihproizvoda.

Bikovske

majke - vrh genetske vrijednosti populacije goveda

Piše: LjiljanaHusinec,dipl.ing

Uzgojnoselekcijski rad u RepubliciHrvatskojprovodi se po načelima ICAR-a (Internacionalni komitet za kontrolu proizvodnosti) u organizacijiHrvatskog stočarsko selekcijskog centra na područjudvadeset županija. Propisanimselekcijskimmjerama podvrgnutjedio populacije goveda kojije pod selekcijskim obuhvatom

Prema zadnjimpodacima(GodišnjeizvješćeHSSC-a za 1999 godinu)evidentno je da u Hrvatskojima ukupno 228 014

krava, od čegajeuzgojnoselekcijskimradom obuhvaćeno 80 198 krava na obiteljskimgospodarstvima i 6 218 krava na velikim farmama Sveukupnopod selekcijskim jeobuhvatom 86 416 krava, što izraženo u postotcima iznosi 37,90%.Pod kontrolom mliječnostisveukupnoje36.678 krava na obiteljskimgospodarstvima, a one čine aktivni dio matične populacijegovedaiz kojegase obavljaizbor bikovskih majki za stvaranje novih generacijarasplodnjaka(bikova). Za bikovske majkebiraju se one krave kojeprema traženim osobi-

nama, definiranim uzgojnimciljevima,predstavljaju sam vrh genetske vrijednostipopulacije i na temeljupodataka o tim osobinama procjenjuje se njihovauzgojna vrijednost.

Prema postojećemUzgojnom programu (Zagreb,1991.)predviđen brojbikovskih majkiza simentalsku pasminu s obzirom na tadašnjuzastupljenost simentalske pasmineje650 do 700 krava, a za holstein-friesian pasminu 70 krava Današnjepotrebe za brojemmuške teladi (potomaka bikovskih majki)potrebne za provođenjeperformance testa i mogućnostorganizacijeusmjerene oplodnjebudućih bikovskih majki zahtijevaprilagodbuuzgojnog programa kojiodgovararealnom

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA wu

bikovskih majk

Broj

Selekcljskaslužba stanju u stočarskojproizvodnji jer u sadašnjemobliku nijeprimjenjiv u potpunosti.

Prema zadnjim podacima

HSSC-a na kraju1999 godine bilo jeevidentirano ukupno381 bikovskih majkisimentalske pasmine kod 251 uzgajatelja na području 12 županija.Prosječna proizvodnjamlijeka u standardnoj laktaciji od 305 dana za ukupno292 bikovske majkeiznosila je5.798 kgmlijeka s 4,02% mliječnemasti i 3,34%mliječnih

bjelančevina.Prosjekostalih krava simentalske pasmine,kojese nalaze podkontrolom mliječnosti na obiteljskimgospodarstvima,za 25 914 zaključenihstandardnih laktacijaiznosio je4.108 kgmlijeka sa 3,93%mlij.masti i 3,27% mlij.bjelančevina. Iz tih podataka vidljivo jeznatno pozitivnoodstupanjeproizvodnjemlijekabikovskih majkiod prosjekasimentalske populacije.

Za holstein-friesian pasminu izbor bikovskih majkipredviđen

Regionalna izložba stoke i plodina Križ

2000. godine

Piše: dipl.ing.Vesna Bulić

09. rujnaodržana jeregionalna izložba stoke i plodina - Križ 2000. godine.Održana jepod pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske u organizaciji Hrvatskogstočarskogselekcijskog centra i OpćineKriž Uz robnonovčane nagradeprvonagrađena grlapo kolekcijamadobila su i diplomuHrvatkogstočarsko selekcijskog centra.

uzgojnimprogramom jošnijeproveden, pa za tu pasminukod nas trenutno nema bikovskih majki. Početkom 1999 godinebilo je evidentirano preko400 bikovskih majki za simentalsku pasminu, ali jetijekomgodinedio krava izlučen uslijedreprodukcijskih i raznih drugihrazloga. Svake godine, obično u periodusvibanj - lipanj, obavlja se nadopunastada bikovskih majki. Ove godine od 190 predloženih kandidatkinjaizabrano je148 novih bikovskih majki. Od ukupno469 bikovskih majki,koliko ih jetrenutno evidentirano, 136 ih jeizabrano 1997 god. iranije, 79 ih potječe iz 1998 god., 106 iz 1999. i 148 iz 2000 god. Najvećibrojbikovskih majki,gledano po županijama,nalazi se u stočarski najrazvijenjimpodručjima što je razvidno iz sljedećeg grafa. m

OBAVIJESTI

su:

Prvonagrađeni

- Tomo Malečić,Konščani, za steonu junicuLISA Žb 17031496

oteljenu25.08.1998.,čijajemajka max mliječnost imala u drugoj laktaciji od 5.403 kgmlijeka

Pet krava ove kolekcijeprosječne proizvodnjemlijeka u 305 dana iznosila 4 651 kg.

- Ivan Lepan,Okešinec, za mladu kravu Žb.17036973, oteljenu08.11.1998.,kojajeu prvoj kontroli proizvela20,4kgmlijeka

- kolekcijaprvotelkisimentalske pasmine s petgrlakoje su u prvojkontroli prosječnoproizvele 18,12kgmlijeka

- kolekcijaostalih krava simentalske pasmine;tri grla,čijaje prosječnaproizvodnjamlijeka u 305 dana iznosila 4 549 kgmlijeka

Na izložbi su predstavljene sljedećekolekcije:

- kolekcijasteonih junicasimentalske pasmine sa šest grla.

- kolekcijakrava holstein-friesian pasmina s petgrla, od kojih su četiri u prvojlaktacijiprosječno proizvele 4473 kgmlijeka, a jedna u prvojkontroli proizvela 5931 kg mlijeka

- VojislavCaga,Deanovec, za kravu holstein-friesian pasmine DUNA Žb 23000953,oteljenu 22.10.1995.,kojaje max mliječnostimala u prvojlaktaciji od 5 931 kgmlijeka. m

- StjepanFištrak,Rečica Kriška,za kravu JAGODA Žb. 83040460,oteljenu22.11.1993., kojajemax mliječnost imala u četvrtojlaktaciji od 5865 kg mlijeka

Broj bikovskih majki po selekcijskimslužbama

V. stočarska izložba “Molve 2000.

Piše: Vesna Bulić,dipl.ing.

08. kolovoza 2000 godineodržana je V stočarska izložba “MOLVE 2000." u Županiji koprivničko - križevačkoj. Izložba je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske, a u organizacijiHrvatskogstočarsko selekcijskog centra i Općinskog poglavarstvaOpćineMolve Općina Molve ima 1677 krava od čegasu 794 krave pod uzgojno selekcijskimobuhvatom kod 208 uzgajatelja što čini 47,35%obuhvata. Tijekomgodinepod kontrolom mliječnosti je341 krava u 49 domaćinstava, a stajskiprosjek za 2000 godinuje6,96grlapo kontrolnoj štali Novčani poticaji kojeosiguravaMinistarstvo poljoprivrede i šumarstva u govedarskojproizvodnji za Općinu Molve iznosio jeu 1998 g 48 novčanih poticaja u iznosu od 71.040,00kn, za 1999. g. 87

novčanih poticaja u iznosu od 128.760,00 kn i za 2000 g (do mjesecasrpnja)115 novčanih poticaja u iznosu od 170.200,00 kn. Na Izložbi su predstavljene četiri kolekcijesukupno 19 grla, a u sklopuIzložbe održana jei aukcijskaprodaja na kojojjeprodano 27 steonih junica u ukupnom iznosu od 285.600,00 kn s prosječnomcienom od 9.848,27 kn Na izložbi su predstavljene sljedećekolekcije:

305 dana iznosila 4 137 kg mlijeka, - kolekcija po kravi JAGODI sa četiri grla

Pored robno-novčanih nagrada od sponzora Izložbe prvonagrađena grlapo kolekcijamadobila su diplomuHrvatskogstočarsko selekcijskog centra.

su:

Prvonagrađeni

- JosipHontić,Repaš,za steonu junicuCIBONA Žb 06021794,oteljenu12.08.1998., majkaove juniceje u trećoj laktacijiproizvela 4194 kg mlijeka, - Vlado Mičurin,Molve,za prvotelkuŽUŽA Žb.06019261, oteljenu04.05.1998.,kojaje u prvojkontroli proizvela 16 kg mlijeka, - Vlado Mičurin,Molve,za kravu BISERKA Žb.06006161, otelejnu10.12.1996.,kojaje u prvojlaktacijiproizvela 3 642 kg mlijeka,

- kolekcijasteonih junicasimentalske pasmine s petgrla, a prosječnaproizvodnjamlijeka njihovihmajki u 305 dana iznosila je4.194 kgmlijeka, - kolekcijaprvotelkisimentalske pasmine s petgrla od kojih su dva grla u 200 dana laktacije prosječnoproizvela 3.085 kgmlijeka, a tri grla u prvojkontroli prosječno 16 kgmlijeka, - kolekcijaostalih krava simentalske pasmine s petgrlačijaje prosječnaproizvodnjamlijeka u

3. međužupanijska izložba stoke

sjeverozapadne Hrvatske

Piše: Vesna Bulić,dipl.ing.

Dana 24 rujnaodržana jetreća međužupanijskaizložba stoke sjeverozapadneHrvatske s aukcijskom prodajomrasplodnihjunica “Vinica 2000" Održana jepod pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske, a u organizaciji Hrvatskogstočarskogselekcijskogcentra, Varaždinske i Krapinsko - zagorskežupanije, Udruge uzgajateljasimentalskog goveda Varaždin, HGK - Županijska

- Ivan Ivančan,Molve,zašampionskogrloIzložbe RUŽA Žb. 80074234,oteljenu10.08.1993., kojajeu četvrtojlaktacijiproizvela 4 722 kgmlijeka. m

prodaja na kojojjedevet kupaca kupilo 30 steonih junica s prosječnomcijenom od 9.948,00 kn Pored robno-novčanih nagrada od sponzora izložbe prvonagrađena grlapo kolekcijamadobila su diplomuHrvatskogstočarsko selekcijskog centra

komora Vraždin,Poljoprivreda i veterinarska škola Arboretum Opeka,te OpćinaVinica Na područjuVaraždinske županije uzgojnoselekcijskim radom obuhvaćeno jeukupno5136 krava, od čegaje gotovo2000 grlapod kontrolom mliječnosti, a ostalo pod rasplodnomkontrolom Od ukupno17132 krave u KrapinskoZagorskojžupanijipod selekcijskim obuhvatom je3148 krava od čegaje1457 krava podkontrolom mliječnosti, a 1691 krava pod kontrolom rasploda. U sklopu izložbe održana je i aukcijska

Na izložbi su predstavljene sljedećekolekcije:

- kolekcijasteonih junicasimentalske pasmine sa sedam grla. Prosječnaproizvodnjamlijeka njihovihmajki u 305 dana iznosila je4.866 kgmlijeka,

- kolekcijaprvotelkisimentalske pasmine s devet grlaod kojih su tri grla u prvojkontroli prosječnoproizvela22,66kg

list 11/2000.

mlijeka, a šest grla su u prvihsto dana laktacijeprosječnoproizvela 2 511 kgmlijeka

- kolekcijabikovskih majki simentalske pasminesa sedam grla, a prosječnamaksimalna proizvodnjamlijeka u 305 dana iznosila je6 374 kgmlijeka,

Prvonagrađeni su:

- Zvonko Švec,Struga, za steonu junicuZIGI Žb 05008731, oteljenu10.04.1999.,kojojjemajka max. mliječnost imala u četvrtojlaktaciji(8.005kgmlijeka).

- kolekcijakrava holsteinfriesian pasmina s tri grla, od kojih su dvije u prvojlaktacijiprosječno proizvele 6 917 kg mlijeka, a jednaje u prvihsto dana laktacije proizvela 2 620 kgmlijeka,

Prva izložba hrvatskih kozjih

i ovčjih sireva “OV-KO mliječni proizvodi 2000.

Piše: Karmen Sinković,dipl. ing.

Prva izložba hrvatskih kozjih i ovčjihsireva “OV-KO mliječni proizvodi 2000 " priređena je26. lipnja ove godine u prostoru hotela “Jezero" na Plitvičkim jezerimapod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, a u organizaciji Hrvatskogstočarsko selekcijskog centra - pododjela za uzgoj i selekciju ovaca i koza i Udrugauzgajivača ovaca i koza “

mliječnost imala u drugojlaktaciji (7.274kgmlijeka),

- Ivan Premec,Dubovica, za kravu holstein-friesian pasmine OKTAVIA Žb 26002554,oteljenu 10.10.1996.,kojajemax. mliječnost imala u prvojlaktaciji(7.231 kgmlijeka).

- DragutinVuraić,Breznički Hum, za prvotelku ALMA Žb. 05004991,oteljenu06.02.1998., kojaje u prvihsto dana proizvela 2 388 kgmlijeka, - Zvonko Švec,Struga, za bikovsku majkuDIJANA Žb.17019232, oteljenu26.04.1995.,kojajemax.

- JosipVrbanec,Biljevac, za šampionskogrloizložbe RAJKA Žb. 17022678,oteljenu 25 04 1995.,kojaje max. mliječnost imala u drugojlaktaciji(8.430kg mlijeka). m

su na kojimatreba provoditi načela ekološke proizvodnje hrane U ekološkojpoljoprivredi vladajuzakoni prirodekojimaostaju samo otpornebiljke i životinje, prilagodiveokolišu u kojemužive i proizvode.

Niz postojećihčimbenika utječe na ovčarsku i kozarsku proizvodnjuprema načelima ekološke poljoprivrede. Ekološka poljoprivreda bazirana jena tradicionalnom načinu proizvodnjeobiteljskih gospodarstavačijaproizvodnjamora biti dohodovna i isplativa PodručjaLike,Dalmacije, Kvarnera,Istre,otoka,područja

Izložbu je svečano otvorio zamjenikministra poljoprivrede i šumarstva gospodinTomislav Ledić,dipl. oec.

Sve stočarski razvijenezemlje imajusvojeautohtone proizvode na koje su ponosne, pa držimo, da se i mi imamo čime ponositi i pokazati da u vrijemeturističke sezone možemo ponuditinešto što druginemaju, i po čemu Hrvatska može biti posebna i prepoznatljiva. Jedno od togasu ovčji i kozjisirevi.

Naše bogatstvo leži upravo u načelima ekstenzivnog do poluintenzivnognačina proizvodnje čiji su krajnjiproizvodikozji i ovčji sirevi izloženi na ovojprvojizložbi hrvatskih kozjih i ovčjihsireva “OV-KO mliječniproizvodi 2000 ? To jevrlo značajnonapose sada kada Hrvatska ulazi u WTO (Svjetskutrgovinskuorganizaciju).

Želja nam jebila, ovom manifestacijomusustaviti početakintenzivnijeg rada na zaštiti proizvodnjeautohtonih sireva obiteljskihgospodarstava,njihovoj standardizaciji, kako bi upravo ti proizvodipostaliisplativi kako za obiteljskogospodarstvokojese bavi ovčarskom ili kozarskom proizvodnjom, tako i za cijelu Hrvatsku

fete od kozjeskute,sira škripavca, jogurtikefir od kozjegmlijeka, do onih nama poznatih - paškogsira, vlašičkogovčjegsira,travničkog sira i ličke base

Povjerenstvo za ocjenukakvoće mliječnihproizvodatrebalo je u vrlo kratkom roku ocijeniti sve dospjeleuzorke, i proglasitinajbolje.

Ocjenjivali su sljedećekarakteristike proizvoda:

Prekrasno je bilo vidjeti 45 stolova punihrazličitih mliječnih proizvoda iz kozjeg i ovčjegmlijeka.Izlagači su bili iz svih krajeva Hrvatske: Zagrebačke,Varaždinske,Osječkobaranjske, Virovitičkopodravske, Karlovačke, Primorskogoranske, Ličkosenjske,Zadarske,Splitskodalmatinske, te Dubrovačko-neretvanske županije.

ostali: 4 proizvoda

Svi proizvodi iz extra razreda nagrađeni su posebnimpriznanjem.Od ukupno8 proizvoda extra razreda, 3 mliječnaproizvoda ocijenjena su srebrnom plaketom, a 5 proizvodabrončanom plaketom.

Srebrnu plaketuosvojili su:

- ovčjaskuta - izlagač:obiteljsko: gospodarstvoTOMISLAVA STIPIČIĆA s otoka Brača (Splitsko-dalmatinska županija)

1) - za sireve: izgled,boja, struktura tijesta,presjek,miris, okus,

2) - za kefir i jogurt:izgled, boja,konzistencija,miris,okus,

- svježi(kiseli)kozjisir - izlagač:obiteljskogospodarstvo TOMISLAVA I SNJEŽANE ŠIMANOVIĆ iz Slatine (Virovitičkopodravskažupanija)

3) - za svježesireve i skute: izgled,boja,konzistencija,miris, okus,

4) - za sirne namaze: izgled, boja,konzistencija,miris, okus

Ukupnojebilo izloženo 77 različitih proizvoda:kozjih i ovčjih tvrdih,polutvrdih i mekih sireva, ovčje i kozjeskute,sirnih namaza od kozjegmlijeka,kozjihsirnih namaza s dodatkom - feferona, češnjaka,šunke,povrća,dimljenih kozjih i ovčjihsireva,svježih kozjih i ovčjihsireva,polumasnih tvrdih ovčjih i kozjihsireva, slane

Prema dobivenim bodovima mliječniproizvodipodijeljeni su u razrede:

EXTRA razred: 8 proizvoda

PRVI razred: 18 proizvoda

DRUGI razred: 29 proizvoda

TREĆI razred: 18 proizvoda

- paškisir - izlagač:obiteljsko gospodarstvo IVICE OLIVERIĆA, s otoka Paga(Zadarska županija)

Brončanu plaketuosvojili su:

- dimljenikozjisir - izlagač: obiteljskogospodarstvoJELICE LEHKI iz Gata (Osječkobaranj- ska županija)

- svježikozjisir - izlagač: obiteljskogospodarstvoTOMISLAVA I SNJEŽANE ŠIMANOVIĆ iz Slatine (Virovitičkožupanija)podravska

- paškisir - izlagač:obiteljsko gospodarstvo

JOSIPA PERANIĆA, s otoka Paga(Ličkosenjska županija)

- paškisir - izlagač:obiteljsko gospodarstvo

ALENKA DABE, s otoka Paga(Zadarskažupanija)

- paškisir - izlagač:obiteljsko gospodarstvo

MILKE FRAČIN,s otoka Paga(Zadarskažupanija) Zbog vrlo strogogkriterija ocjenjivanja,nijedodijeljena ni jednazlatna plaketa.No,možda jetako i bolje,jersljedećegodine natjecateljski duh bit će jači, a time će i kvaliteta proizvodabiti bolja. m

Kultura življenja na selu

Porijeklo hrvatskih naziva

za mjesece u godini

Piše: Ivan Sinovčić

“Listajući"svoj nenapisani spomenar prisjetih se kako je mojageneracijaprije 55 godina u pučkojškoli učila kako su u katoličkom kalendaru mjeseci dobili svojahrvatska imena Razmišljajući o tome došao sam do zaključka da su ondašnjirazlozi, po kojimasu dobili baš takva imena,gotovonestali i u usporedbi s današnjomzbiljomjedva da su razumljivi novom naraštaju, odnosno našim unucima

No,pođimoredom. Za siječanj učitelji su nam rekli da jedobio svojeime po tome što se u to vrijemesijekudrva za ogrjev. U današnjevrijemedrva se sijeku čitave godine za razne svrhe, ali na žalost i uništavaju na različite načine. Veljačaderača jedobila ime zbogtogašto jeto vrijeme parenjamačaka kojese pritom činu deru čitave noći. Danas se to međutim događa u više navrata tijekomgodine, a da ne spominjemoone mačke kojesmo nekad zvali cure ili djevojke. Za ožujak su nam rekli da u to vrijeme

oživljuje sav biljni i životinjski svijet. U mojemposavskomzavičajuto jebilo očito vidljivo na polju i na svakom dvorištu u selu prije 50 godina.Danas se, međutim,opetnažalost događaobrnuti proces odnosno nestajanje te slike i simbola togproljetnogmjeseca kao što su: poljskoproljetno cvijeće, u seoskom dvorištu mladina domaćih životinja i u obiteljidjeca što nijeslučaj samo u mojem zavičaju - u SisačkojPosavini već nažalost i u čitavojdomovini U travnju raste trava, u svibnju cvate svibovo drvo, a u lipnju cvate lipaprema tojčinjenici ovi mjeseci su i dobili svojaimena. Istina jeda raste trava ali jusve više nadrasta korov,tako da u posavskomdvorištu nema više mirisne kamilice i dragetratinčice Sada raste “engleska"trava kojanakon košnje ne miriše. Svibovo drvo jeu Posavini gotovonestalo, a u gradu Sisku sve jemanjelipa a sve više “kanadskih" topolačijacvatnja alergičnimosobama zagorčava život Štose pakmjesecasrpnjatiče, njegovjenaziv današnjemnaraštajugotovosmiješanjerse više nigdje ne vidi da netko srpom

dia Jendrašaškodu

Eto, nakon izrazito jotaljeta, padonekle ijeseni,zimanas neće mii snijega. Naime, od 1949 godinepaidodanas,najranija |pojavabijelih

neobranog kukuruza. Ove dodaći i ako dođedopoja dozrijevanje, pa suhoiivrlotoplovrijemekojeratarim: obradom tla jer pojavomsnijega iona možebitiprekinu!

Dovoljno je prisjetiti se ovogodišnjesuše koja jepočel najmanjojkiši nesmetan ulazak do najdubljihslojevatla,

žanjebilo kojužitaricu, a pogotovo ne pšenicu.Mladi naraštaj bi ga lako mogao prekrstiti u mjesec kombajn,naročito oni kojima su srp uz čekić zlosretni simboli. Za kolovoz su nam rekli naši učitelji da se tada vozi sijeno na kolima (danas se vozi traktorima), a za rujan da se u tom mjesecubere grožđe i pravirujnovino Danas je svakome jasno da vinograda ima sve manje a sve više vina kojese pravikroz čitavu godinu.Dakle, ni nazivi ova dva mjeseca ne stoje baš jako uvjerljivo.Međutim, listopad i studeni imajuimena koja u cijelostiodgovarajudogađanjima u prirodi u to vrijeme. I na krajunaši učitelji u pučkojškoli učili su nas da jeprosinac kao zadnjimjesec u godinidobio ime po tome što su siromašni ljudi (bogci)najvišeprosilipredBožić, odnosno u mjesecuprosincu. I danas jetako ali s tom razlikom što sve veći brojljudiprosičitavu godinu. Na traguopisanihžalosnih činjenica za život u prirodi i s prirodomkada su i nazivi kalendarskih mjesecibili primjereni zbivanjima u takvojprirodi, lako jezapaziti i na ovom primjeru neminovnu promjenuvremena i načina života ljudinaročito na selu

vogmjeseca možemoočekivati pojavu u zabilježena je3.studenog 1980 krajmjeseca,temperature ajejošostalostajupojavomsnijega 260 hektara ikuruza. Razlog je ranije da se ne čeka sa zimskom netreba posebnoisticati time omogućujemo i

Uz blagdan Svih Svetih

Povezane niti života

i smrti

Piše: Ivan Fadljević

BlagdanSvih Svetih i Dušni dan svake su godineposvećeni onima kojihviše nema među nama, dani su to kada smo u mislima i molitvama zajedno, kada odlazeći na grobljazapaliti im svijeću i pohoditi im grob iskazujemosvojubol i sjećanje na njih.Posljednjihdesetak godina bilo jei previšenovih grobova, mnogimaza grobi ne znamo, prečesto su život i smrt išli ruku pod ruku Ako jeovozemaljski život prolaznostanje,obično putovanje, smrt jeneminovna i slijednekoga“redovnogputa", no kada jesurova, nasilna, kada je

tijekomDomovinskograta ali i kasnijeuzimala cvijethrvatskoga naroda u ludilu rata, onda jeto bilo već nešto drugo. Bez najbližih kojisu nas iznenada napustili težak jesvaki dan,no blagdan Svih Svetih posebni jedan kada na izvanjski način iskazujemosvoju povezanost s onima kojihviše nema, dan kada joščvršće vežemo pokidaneniti između života i smrti,jerjednomćemo im se pridružiti, ne znamo kada,ali sigurnohoćemo

Previše jegrobovaposljednjih godinazaliveno suzama najbližih, jer u ovomu jeratu svatko od nas izgubionekogasebi dragog,previše jegrobovadiljemHrvatske

Održan prvi euharistijski

kongres Požeške biskupije u

Voćinu

Tekst i foto: Ivan Fadljević

Duhovna obnova na ruševinama crkve i svetišta “Majke od utočišta" Prvi Euharistijskikongresmlade Požeške biskupije u nedjelju 24 rujnaodržan je u godini velikogajubileja i o 3. obljetnici uspostavePožeške biskupijepod geslom“Zdravo TijeloIsusovo od Djeviceporođeno".Euharistijski kongresotvoren jeu subotu navečer paljenjemkongresnesvijeće,obnovom krsnih obećanja i podizanjemkongresnihzastava, a potomjecijelu noć trajalo klanjanjemladih vjernika iz svih deset dekanata Požeške biskupije.

do kojih se jošuvijek ne može doći E la vita continua (život teče dalje!) kažu Talijani, no o blagdanu Svih Svetih u mislima smo povezani s onima kojihviše nema među nama, život nam se svodi na Sjećanje, na Uspomene.Ožive groblja, pune su naše crkve, a u predvečerje Svih Svetih kao putokaz svima nama treperesvjetla svijeća, no u sjeniputokazakoji se zove Križ Te su svijećeSvjetionici,putokazi na životnome putu kojijetako i tako kratak,kojije jednoobično (pro)putovanje. Teško jepopunitiprazninukojusu iza sebe ostavili oni kojisu prerano otišli, teško jeutješiti one čiji su sinovi,očevi,braća položili živote na oltar Domovine, no Hrvatska se s njimaponosi, a pravu nagradudobit će od Onoga kojijejedini i pravedniSudac

Voćinu prisustvovalo jeviše od 20 tisuća vjernika.

Središnjeeuharistijskoslavlje započelojeu nedjeljuprijepodne dolaskom ophoda(procesije) sa sudionicima kongresa do oltara na kongresnomprostoru, na ruševinama crkve Majkeod utočišta u voćinskom svetištu. Svečano misno slavljepredvodio je domaći biskupmsgr dr. Antun Škvorčević uz sudjelovanjeuzoritog kardinala FranjeKuharića,nadbiskupazagrebačkogJosipaBozanića, te osmorice biskupaCrkve u Hrvata. Prvi Euharistijski kongres Požeške biskupijezavršen je euharistijskomprocesijom poklonstvenim i hvalbenim zazivima Isusu Kristu, a završnom slavlju u

OvajEuharistijskikongres u Voćinu bio je,kako reče biskup Škorčević,“utvrđivanjevjere na ruševinama voćinske crkve, no vjernici nisu ruševine " Stoga, vratimo se nakratko na povijest ovoga, jednogod najpoznatijih marijanskihsvetišta na ovim hrvatskim prostorima. Unatoč svim ratovima,razaranjima i rušenjima zavjetnecrkve Majkeod Utočišta, Voćinsko marijanskosvetište uzdiže se, poputpticeFeniks iz pepela i danas, u duhovnom i tvarnom surječju.Jer,voćinska župaspominje se u Statutima zagrebačkogkaptolajoš 1334. godine, a župnacrkva potječe iz razdobljaizmeđu 12. i 15 stoljeća. Sačuvavši svojeoriginalnegotičke elemente predstavljala jekulturni spomeniknajvišekategorije. No, ova jecrkva rušena i obnavljana

Ruševine crkve “Majke od utočišta"

jednakouporno!TijekomDrugogasvjetskog rata bila jerazrušena gotovo do temelja 8 svibnja 1944 godine. Tek 1963 godine za župnikadolazi Franjo Bosnar kojizapočinjeobnovu i župe i crkve. Kruna obnove bila jeposvetacrkve na Bijelunedjelju, 29 travnja1984 godine.Nova voćinska stradanja započinju u ljeto1991 godine.Tada su jugoarmada i četničke horde zauzele Voćin,provalili su u svetište, a Gospinucrkvu pretvorili u skladište streljiva.Prilikom povlačenja 13 prosinca1991 ovi su vandali srušili crkvu od kojejeostao samo komadić jednogazida, a u glavnojvoćinskojulici zvanoj

Crkvena i Prebendarska - ubili su i masakrirali 45 mještana.Pored ruševina voćinskogsvetišta izgrađenajeprivremena,montažna crkva i župni stan Domaće,hrvatsko pučanstvo,vratilo se odmah na svojaognjišta, a u Voćin se naselilo i oko 250 obitelji Hrvata s Kosova, iz Letnice U zapisimavizitacija župeVoćin stojizapisano da je 1748. godinežupnikfra AndrijaPopovićdao

izraditi kipMajkeBožje za voćinsku crkvu Kipjebio smješten na glavnomoltaru i nazivan je“milosni kip".Nakon godinudana udar groma ostavio je teška oštećenja na crkvi, no “Milosni Gospinkip ostao jenetaknut kao i vječnosvjetloispodnjega". Gospinkipbio jeodjeven u svilenu odjeću, u lijevoj ruci držao jelik malogIsusa, a Marija i Isus imali su na glavikrunu Nijepoznatokadajei kako ovajkip nestao, no sačuvanajeodjeća iz 18 stoljeća u Dijecezanskom muzeju u Zagrebu.VjernicaMarica Mikić iz Voćina godine1884 preporučila se MajciBožjoj Lurdskoj u teškojpogibelji i čudesno jeozdravila Želećiispunitisvojzavjetnabavila jekipGospe Lurdske za voćinsku crkvu Potporomvoćinskog župnikaMijeBogadekaod 1885 započinjuvelika vjerničkahodočašća iz Slavonije u Voćin Prije razaranja crkve 1944.,dekan JulijeBurgerprenioje ovajzavjetni kip u Slatinu Kipje1963 godinevraćen u Voćin, no u četničkom razaranjuvoćinske crkve 13 prosinca1991 godineovomu se kipu zameo svaki trag.Providnost jehtjela pa jevoćinski župnik14. rujna1940 godinepohranio u Dijecezanskimuzej u Zagrebusliku MajkeBožje iz 18 stoljeća, te je ta slika sačuvana od spomenutih ovostoljetnihrazaranja.Slika Majke Božje ikonografski jevrlo blizu prikazuMajkeBožje u Aljmašukojadatira iz 18 stoljeća što govori o omiljenostištovanjaMajke od utočišta Ova voćinska slika Majkeod utočišta čuvana jegotovo šezdeset godina u zagrebačkomDijecezanskom muzeju, a javnostijepredočena1994 godine na izložbi “Sveti trag".

Znakovita hodočašća u Voćin Majciod utočišta svake su godine21. kolovoza, a tajdan hodočaste vjernici iz župaPožeškog,Kaptolskog,Pleterničkog, Novokapelskog,Novogradiškog,Novljanskog i Pakračkogdekanata. O blagdanuMale Gospeu Voćin hodočaste vjerniciVirovitičkog,Slatinskog i Našičkogdekanata. Svake godine u mjesecusvibnju oko MajkeVoćinske tradicionalno se okupljaju djeca na svojedječjehodočašće U ovojgodini Velikogajubileja, 2000. godini od rođenjaIsusa Krista,voćinsko svetište Majkeod Utočišta ima posebno značenjejerjeosim požeškekatedrale Svete TerezijeAvilske jedinomjesto u Požeškojbiskupiji gdje se svakogadana može dobiti Jubilejski oprost grijeha.

Montažna - privremenažupnacrkva u Voćinu

“LIDAS*? - blagdan etnografske i folklorne baštine

Tekst i foto: Ivan Fadljević

U pravilunovinarski tekst, a posebicereportažunikada ne započinjemozaključkom, no pišući o ovogodišnjem 18 pleterničkom “LIDAS"-u (Lipanjskimdanima amaterskogstvaralaštva) moramo konstatirati da jena završni dan ove manifestacije u nedjelju 18 lipnja,“LIDAS" - postao“punoljetan", te da je ovo mala hrvatska smotra folklora Ovo “mala" znači samo usporedbu sa zagrebačkomSmotrom folklora jer s ovom se konstatacijom sigurno ne bi složili sudionici, ni organizatori, a bogmeni gledatelji.Naime,“LIDAS", a koji tradicionalno organizirapleterničko Kulturnoumjetničko društvo “Orljava", ove jegodinenadmašio sve dosadašnjemanifestacijei brojemsudionika i kvalitetom Na završnojmanifestaciji u nedjeljuprijepodnepublici su se, izim domaćina,predstavila čak

23 gostujućakulturnoumjetnička društva Poljske,Mađarske i naravno iz različitih dijelovaHrvatske,Bosne i Hercegovine. Bilo jei konjskihzaprega i jahači(ca). Pleternica u mjeseculipnju doslovno živi za i u znaku “LIDAS"-a! Podsjetimo se, kao uvodna manifestacija održan jedječji festival “Cvjetićiglazbe" i smotra dječjegfolklora

Nakon nekoliko svježijihdana, nedjeljnojejutroosvanulo okupano suncem, a u Pleternicu se slijevalarijekasudionika ovogodišnjeg“LIDAS"-a “Baza" im je bila pučkaškola “Fra KajoAgjićPleterničanin" Ispredškole parkirani su autobusi, a sudionici su se u školi pripremali za nastup. U 9,30sati,podbudnim okom voditeljaskupina,formirana jeveličanstvena povorkakoja se kretala pleterničkimulicama, od pučke škole do pozornice u parku, a na začeljupovorkepojavile su se svečane konjskezaprege. No,sva-

ka jeskupina na trenutak zastala na raskrižju kod zgradegradskog Poglavarstva te se predstavila gledateljimaplesomi pjesmom što su brojniposjetiteljipopratili burnim pljeskom. Bio jeto doživljaj za oči i uši,ali iza naše fotoobjektivekojimasmo ovjekovječili ovajblagdanetnografske i folklorne baštine

Program na pozornici, u hladovini pleterničkogparka,otvorio je požeškoslavonski dožupan,inače rođeni Pleterničanin prof. Tomislav Radonić kojije kazao: “Dobrota igostoljubivostljudikoji ponosno čuvajuljepotepjesme, plesa,običaja i nošnjiSlavonije i Zlatne doline (VallisAureae!)jošje jednomsve nas u Pleternici spojila u slozi,ljubavi i veselju. Danas su naša kulturnoumjetnička društva skinula prašinu sa škrinja narodnih nošnji. Ovo jepromicanje kulturne baštine Požeštine, Hrvatske, ali i gostiju iz Poljske, Mađarske,Bosne i Hercegovine, te baštine etničkih zajednica. Neka naše nacionalno zajedništvo ostane zalogbudućnosti".

Sve sudionike i posjetitelje “LIDAS"-a pozdraviojepleternički gradonačelnikMarijanAlardović, a otvorenju“LIDAS"-a nazočili su, imeđu inih,požeški gradonačelnik Branko Skorup, te saborski zastupnici Mario Včelik i Marko Baričević. Programzavršne manifestacije na pozornici započeojedomaćin,KUD “Orljava", a publici su se predstavila kulturnoumjetnička društva: “M Milorad Mersić" (Mađarska), “Jana Janoty"(Poljska),“Rama" (Prozor,BiH),“Nevijana"(Neviđane),“Slavonac (Forkuševci),“Sveti Juraj"(Draganić), “Belica" (Belica),“Seljačkasloga? (BaranjskoPetrovo Selo),“Stjepan Radić" (Pridvorje), “Ukra-

KUD “RAMA" IZ PROZORA (BiH)

“KRSTE

(Makedonski KUD iz Zagreba)

jina"(Slav.Brod),“Ogranak seljačkesloge"(PosavskiBregi), “Kupljenovo"(Kupljenovo), “Žakanje?(Žakanj),“Krste Misirkov" (Makedonskokulturno-umjetničkodruštvo - Zagreb), Zavičajniklub "Plehan" (Zagreb), “Stružec" (Stružec),“Kapela?(Šiljakovina),“Drežnik" (Drežnik), “Remete" (Zagreb),“Posavac? (Kaniža),“Velika Mlaka" (V. Mlaka),“Ivan Goran Kovačić" (Velika) i “Antun Mihanović" (Klanjec).

Nezaboravan, i za brojnupubliku posebiceupečatljiv, bio je izbor za najboljenarodne nošnje. Cijeliprogram vodili su Katarina

MLADE UZDANICE PLETERNIČKOG “LIDAS"-a

Barać i Vlatko Jurković,također i predstavljanje za ova tri laskava priznanja.Predstavljeni su kandidati, svaka narodna nošnjaprecizno i detaljno, te etnografsko i kulturološko podneblje iz kojega kandidati dolaze Za najbolju narodnu nošnju u kategoriji“Djevojka"proglašena jeMarina Prgometiz Zavičajnogkluba “Plehan" (Zagreb,odnosno Bosanska Posavina), u kategoriji“Snaša" proglašena jeMartina BenkovićSmud (PosavskiBregi), a u kategoriji“Baja"proglašen jeMario Jagetić(Draganić).Nagradenajboljimauručio jepleternički gradonačelnik MarijanAlardović

Od popratnihmanifestacija ovogodišnjeg“LIDAS"-a izdvajamo jošmalonogometniturnir na igralištu pleterničke“Slavije", a u “Hrvatskojknjižnici i čitaonici" predstavljen je petibrojGodišnjakaPožeštine “Zlatna dolina". No,prvenstvenoizdvajamobesprijekornuorganizaciju jertrebalo je,prema grubimprocjenama, smjestiti i ugostiti oko 800 gostiju, a duša cijeleorganizacije,jasno uz logistikubrojnihpojedinaca i PoglavarstvagradaPleternice, bila jevoditeljicadomaćina,KUD-a “Orljava"Brankica Potnar Stoga, na kraju,možda više od (napisanih)riječigovore fotografije. mL ZPLEČPmmEEEELe! ZT van Izrada narodnih nošnji u KoprivničkomIvancu

Narodna nošnja Koprivničkog Ivanca

u domovini i iseljeničkom svijetu

Piše: Zlata Kovač

Prijenego nastavim s opisom kako i za kogasam kroz ovih tridesetak godinaizradila,pojedinačne ili kompletemuških i ženskih nošnji za postavudanas već čuvenih “Podravskih svati",

nabave i odabira materijala i slično. Sve su to bile žene u poodmaklimgodinama i nažalost, više nisu među živima

bila bi nepravedna da ne spomenem meni drage i plemenite žene iz KoprivničkogIvanca koje su mi kroz to vrijemepomagale. Sve su mi one pokazale što me zanimalo, ali i svaka od njih pojedinačno odala bi mi po koju svojutajnuoko izrade nošnje,

Najviše sam naučila od Harači Bare (Ištokova)čiji su radovi za mene bili izvanredno lijepi, pa ja sada nastojim biti njezina"nasljednica" u načinu izrade,odabiru boja i prekrasnihmotiva i uvijek sam jojiskreno zahvalna Isto tako cijenila sam kako su našu nošnju

KUD

MISIRKOV"

njama u Francuskojgdje su predstavljali našu Hrvatsku Potomci naših doseljenika Hrvata kojižive u graduMilwaukee država Wisconsin također plešu i pjevaju u kompletimanošnjikoje sam radila zanjih.Bilasam veoma počašćena kada su me članovi njihovog društva “Tamburica? u organiziranom posjetuHrvatskoj 1997 posjetili u Koprivnici.

\BrsS

vezle: Bara Vrabelj(Gašparova), Bara Janković, Dora Novak,Jela Vidaković i napose moja baka Kata Horvat

Te su mi žene bile veliki oslonac prilikomizrade mojihprvihkompleta za KUD “Milica Križan" iz Osijekakojijeranije, i sada pod novim imenom “Osijek1862", s koreografijom“Podravski svati" u narodnim nošnjamaKoprivničkogIvanca obišao mnoge zemlje u Europi,Australiji,Americi, Meksiku i drugdje.Godine 1978. izradila sam 15 kompletamuških i ženskih narodnih nošnjipreko Hrvatske matice iseljenika a posredstvom gospodina B Luketića iz Hrvatske Bratske zajednice za naše iseljenike i njihovemlade članove u Pitsburgu USA

Tako se KUD Koprivnica,čiji članovi izvode pjesme i plesove u kompletimanarodnih nošnji KoprivničkogIvanca poslednjih 20 godinapredstavljaju u zemlji i svijetu.Članovi KUD-a “Matija Gubec" iz Karlovca, u vrijeme Domovinskograta 1994 godine kada su na Karlovac srboarmade bacale granate i sve drugozlo, prekrasnedjevojke i momci predvođeni svojimumjetničkimvoditeljem dr ŽeljomŠtajceromprkosili su pjesmom i plesomu prelijepimnošnjamaKoprivničkogIvanca

Dijelovenarodne nošnje i nekoliko kompleta sa zastavom i vijenac za mladenku izradila sam za KUD “Anka Ošpuh"iz Ludbregakoji su nastupali u tim noš-

Snoboki na Visokom

Piše: Ana Škarić

Snubiti znači da momak, ili netko u njegovoime,prosi(ili moli)djevojku da mu bude ženom Uz tajvažan čin u životu mladih vezani su mnogii razni

Izradila sam dosta kompleta muške i ženske naše narodne nošnjeza Posudionicu i radionicu narodnih nošnji u Zagrebu. Posebno mi jezadovoljstvosurađivati sa gosp prof.JosipomForjanom,voditeljem,bogatoopremljene,neprocjenjivevrijednosti, zbirke narodnih nošnji iz cijele nam Hrvatske

Ove godineizradila sam nekoliko kompletanaših narodnih nošnji, za “Lado"

Betlehemsko svjetlo,simbol mira i prijateljstva, već nekoliko godinaiz Beča u našu zemlju donose Koprivničkiizviđači “Kamengrad" i dječjipjevačkizbor “Zvončići“ župeMočile,takođeru našim nošnjama.

Posebna jepakpričaizrada i opremanjelutke u originalnom izgledu sa svim detaljima naše narodne nošnje. O tome i o izradi suvenira po uzorcima iz originalnog“Ivanečkogveza"ujednom od brojevavašegalista

podne i gledalo se da iz jednehiže dođe što više dečki i puca

običaji a kod nas u Visokom, vjerovali ili ne, počinje na SVISVETE na seoskom groblju, kao simbolika da se život produžava potomstvom.Molitve na grobljupočele su u 3 sata poslije

Stariji su zanovijetali dečke pitajući ih: “Je lisi si zel škarice da si kakvu pristrižeš, da ne ostaneš paki ove zime stari dečko". A kad se išlo doma, gledale su se djevojkamakite (pletenice) s pitanjem: “Je li imaš jednakekite ili ti ješte jednumale prikratil".

Mljekarski list 11/2000.

To striženje bilo jevanjskiznak tko jekome srce poklonio.

Uvidi

Sesvete su prošle i počela su snobočanstva. Obitelji su se potajnomeđusobno pratile i gledale idu li k meše,kak odgajaju decu i sve to tako dok dečko ilipuca nisu bili za ženiti

kojijezrasel za ženidbu: “Idemo v snoboke i gotovo", a dečko je moral iti i nije se smel suprostaviti Tak su obično delali starci koji su imali grunteskupajersu znali da im se s pucinimmirazom lijepo budu zemljepovećale.

deverova deca itd

Pripreme za svate

V snuboke se hodile v mesecima studenom,prosincuisiječenju jer su gostismele biti samo od Božića do Korizme kak si ješto odredil Najprije jenešće bil poslan od dečkove strani v uvide k puce Dojdek hiži po nekom poslu i u spomenku o njihovomdečku počne ga male po male hvaliti, pa njegovuobitelj i onda tek veli:“Joj pa bi ga moglavaša puca zeti". Ako su se s tim složili starci, rekli su i pucipo kajsu zaprav došli i zakaj su tak dugeostali prihiži

Puci se dalo par dani na razmišljanje da povijeječibi dečko došel v snoboke iline bi

Znalo bi se dogoditi čak da su starci sve dogovorili, a uopće nijesumlade ni pitali.

Snobočanstvo

U ono doba kad se mlade nije pitalostarec jerekel svom dečku

Kad je puca donesla svoju odluku (usuglasnosti sa svojim starcima)poslali su nekogada povijedečku da dojde v snoboke. Ako se jošnijesupoznalionda se to zgodile v nedeljupoklemeše ili večernjice kad su se dogovorili za snoboke U snoboke jeišel dečko s najbližimrođakom ili skumom, ali nikak sam Kad su došli k hiži pokucali su na vrata, čekali da im ih gazdaodpre i rekli “Hvaljen Isus", a domaćin odgovori “Na se vijeke". Seli su se za stol a snobok povijepokaj su došli i pitastarce i najzadnje pucu jeli bi zela njihovogdečka Onda dečko sam pitapucu jelipristaje da mu bude žena Kada mu da pristanak, otiđe po jabukukojujesama ubrala i spremila za tajdan za svoga prvog prosca Kad mu da jabuku,prvi putse kušnu i dogovorekada će biti svadba,gdjebude rupčene (zaruke), što bude vujnevca (vijenačni kum i kuma),prvisvati,

Ovčarstvo na mjesečevoj površini

Piše: MiljenkoPavešić

Ljepotanaših otoka neupitna je,bez obzira iz kojegakuta gledali i ocjenjivali. Teško jereći kojijeod njihnajljepši, zanimo njihovimposebnostima pa onda nitko neće biti prikraćen u svojoj ljepoti i posebnosti.

Ovim člankom želim prikazati jedandio posebnosti otoka Krka U doba Rimljananazivan je Zlatnim otokom Nijeto bez razloga. Otok jeto kojiima dva

Pripremiti su se morale mnoge važne i sitne stvari Mladenec je vodil brigu za mužikaše, dok su pri puciužurbano čihali perjejerje mlada morala dopeljati tri nabita vanjkuša,blazinu s perjemilijepu posteljinu.Kopertaje bila ili našita ili štikana kao i stolnjaci kojejemlada sama napravilajer se kod nas pune držale do ručnog rada Kod nas u Visokom bila je nekad podukaiz kuhanja,ručnog rada u što spada:našivanje, štikanje i štrikanje. Imali smo i Djevojačkiklub,gdjesu se puce vučile plestikošare i cekere z ogulinja od kukuruza A to su si delale i na pašiz kravami i svinjami.

Mati se morala pobrinuti za narodnu nošnju u kojoj će se puca udati, a na glavi će imeti šlajer. Pripreme su morale biti brze jer od snobokov do svadbe bilo je najviše dva mjeseca. O svatima bume pisalijedendrugiput.

Ovo je bio samo uvod za odlazak na Mjesečevupovršinu ali bez raketa

jezera,Omišaljsko ili Jezero na sjeveru i Ponikve u sredini otoka Postoji i jednarječica - Vela rika s lijepimslapom u gornjemtoku Ali,Krk ima i otok u otokuKošljun u Puntarskojdragi. Time se ne može pohvaliti ni jedan otok Krk ima i obradive površine oko = Dobrinja,Vrbnika a pogotovo u Baščanskojdugodolini Šume na otoku zauzimaju 40% površine.Posebna jezanimljivost fauna Pored sitne uobičajenedivljači na Krku ima srna i medvjeda.

Neposrednoispredlijepog mjestaBaška,odvaja se asfaltirana prometnicaprema crkvi SvetogIvana kojase nalazi visoko iznad Baške. Stari borovi duž prometnice smirujućedjeluju na put- nika Svakim narednim korakom otvaraju se čarobni vidici na Bašku,Velebit,otoke i Kvarner Ispodborova klupeza odmor i uživanje u vidicima Čovjekaopija miris bilja, a skladni šum borovih krošnjidjeluječarobno opuštajuće.

Uskoro stižemo do crkve i grobljaporednje.Skladjeto kamene ljepote,urednosti i vidika kojegje teško opisati, treba ga doživjeti. Tu je i cisterna svježe,hladne vode kojutreba izvaditi klasičnim kalačem Na početkugrobljanadgrobni spomenikčovjekukojije otpočeorazvijatiturizam u Baški - Emil Geistlich (Prag 13 10 1870Baška 7.07.1922.)

Kod crkve počinjelijepoizvedena staza kroz staru borovu šumu Građena je1938 godine i vodi do predjelaStražice Uz stazicu su postavljeneklupena mjestima s kojih se otvarajuvidici na Baščansku dugodolinu i širu okolicu Do Stražice gustajei bujnašuma,a onda najednom prestaje, kao nožem odrezana Tu počinjezastrašujućelijepakamenita visoravan. Nazvao sam ju

Supruga i ja stojimo na toj oštrojgraniciživog i naizgled neživog.Šutimo,svako sa svojim mislima i osjećajima. U zadnjem planu te površineuzdiže se nevisoki grebenDivinska gora Narod junaziva i Diviška Tajtoponim znači Djevojačkagora Zašto? Nitko mi to u Baški nijeznao objasniti. I to kamenito prostranstvo počinjenekako umirujuće djelovati.Kretanje jesve zanimljivije jer i tu ima mnogo života Iznenađujemnoštvo ljubičica i još nekogbijelogcvijećakojemi nije poznato.Između kamenjačuperci trave Najednomiza suhozida stado ovaca! Vuna im gusta i bijela kao snijeg.Pucajuod zdravlja i debljine.Stoje i nekako nas začuđeno promatraju.Nadgledaih prekrasni rasni ovan gotovoduplo veći od njih.

Mjesečevapovršina pa se tajnaziv danas upotrebljava za tajdio Dokle oko seže sve golsivi kamen Prostranstvo te goletiispresjecano je kilometarskim, do dva metra visokim suhozidinama

Kamenito tlo iznenađujestazicama pa ječak ugodnohodati tim labirintom i iznalaziti prolaz. Nailazimo na poprečnesuhozidine visoke i do dva metra Na njima su vrata kojatreba obvezno zatvoriti

da ovce ne prolaze u drugipredio. U stvari, to su ograđenipašnjaci stanovnika Baščanske dugodoline Gledajući sa Stražice, čini se datu ničegaživoganema, a ono na pašnjacimabrojnastada ovaca

Dvostruko iznenađenjedošlo jepodnoDivinske gore Iza suhozida, u tojkamenitojpustoši, ugledasmopovećulokvu bistre vode. Lokva,kao i cijelavisoravan, pregrađenasuhozidinama U lokvi rastu lopoči a na njimažabe krekeću Lokva jepregrađena da ovce dolaskom na vodu ne mogu prelaziti iz jednogkamenitog pašnjaka u drugi.

Popesmose na Divinsku goru. Otvoriše se vidici dokle oko seže Promatramo prijeđeniputpreko Mjesečevepovršinekojas tog izvišenjajošljepše ali i stravičnije djeluje.Otoci, more azurno plavo, vedute Krka, a sve to nekako zaokružujeveličanstveni Velebit s vrhuncima kojiiskre srebrenim sjajemsniježnogpokrivača. Na suprotnojstrani svojomljepotom plijenipogledPodgorskikanal i rubno gorjeGorskogkotara U kutu,osvijetljen sunčevim sjajem, ističe se Senjsa Nehajkulom Vrijedi tu doći i to doživjeti. Posvemašnjutišinu povremeno prekidablejanje ovaca i kreket žaba Visoko iznad nas kruži par bjeloglavih supova

Dugo ostadosmo na Divinskoj goriuživajući u skladu ljepote i surovosti, diveći se trudu onih koji podigoše te kiklopskesuhozidine

Na Stražici jošjedanopraštajući pogled s Mjesečevompovršinom uz pozdrav - do viđenja! m

VINO U BIBLIJI

Vino ježivot čovjeku ako ga pijeumjereno. kakav ježivot bez vina,

U vinu se nemojtejunačiti jerjemnoge oborilo vino kao što se u pećikuša ocjel, tako i u vinu srca svadljivihhvalisavaca. kad jestvoreno za veseljeljudima!

Martinjski dani u Virju

Piše:ŠteficaTrešek

Na dan sv Martina ONDA nekada održavao se sajam ("PIJAC"), a i "PROŠĆENJE".

Budući da su Podravci pretežno žitogojci i stočari,sajmovi su bili važni u životu težaka

Danas želimo te stare običaje

obnoviti,približiti mladima i vratiti se izvornim oblicima narodnog stvaralaštva i tradicije. U knjižnici"Virje u vremenu i prostoru" autora Ivana Pikivače i Martina Matiše o Virjupiše:"Tu, gdjeje srce Podravine,gdjeje sama zemljaobilježilačovjeka pečatomneprocjenjiveradinosti, gdje se pitomibrijeg i velika rijeka sastaju sa ravnicom, tu tiho laganozvuči "Široke su virovske širine".Na tom prostoru davno je nastalo i danas živi Virje: tu se

uvijekljetomjeriloljetinom, zimom jevladao ugođajdruženja i zajedništva, malo se govorilo, puno se vrijednogastvaralo, a duha nikad nijeponestajalo. Ono štojeprirodaponudila,rukama se prihvaćelo, a srcem se voljelo.

Nizala su se vremena, smjenjivala doba smirenog i vihornog življenja,čovjekjestrpljivo išao naprijed, a iza njegaje ostala povijest.

U tojpovijestiVirjaspominje se crkva i župasv.Martina već od 1334.godine.Crkva,uznjui župa, bila je kroz stoljeća, a i danas, rasadnik duhovnog i kulturnog razvojaVirja.StogaVirovci i obilježavaju dan sv Martina kao svojblagdan i Dan općine.

A sada nekoliko riječi i o svetom Martinu TKO JE ZAPRAVO ON?

Rođen je - tako kažu povijesne knjige -u Panoniji oko 316.godine Kristove ere, u Mađarskoj u Sabarii. Otac mu bijašečasnik rimske vojske,pa jetako htio da mu i sin bude na sliku i priliku svojuvojnik. I naravno, postao je

vojnik. Kad jeimao nešto više od petnaestgodina,Martin jejahao na konju,odjeven u elegantne vojneoprave, na kojima se naročito isticao VELIKI CRVENI PLAŠT.

Bijaše, kaže legenda,ružno i vrlo hladno vrijeme,puhaojejak vjetarkojijenagovještavao skori dolazak zime A Martin jeimao zadatak obići sva stražarska mjesta, i provjeritijesuli straže budne Jašući tako,susretne konjanik na cesti starca u dronjcima. Molio je pomoć,tresao se od zime,jada i gladi. Ne dvoumeći ni časa,Martin jesabljompresjekao svojotmjeniplašt i polovicu dao starcu da se zaogrne i spasi od ljutezime Ovajčin humanosti i milosrđa Martinu jepribavio veliku popularnost.

Ujednotajgestdobrote Martinove,popratilojenaglozatopljenjevremena pa se na spomen sv MARTINU u mnogimkrajevima toplijedane,prijepočetka žestoke zime,uvijeknaziva “Martinjeljeto"... A 339. na Uskrs Martin jekršten i postaječlanom kršćanske zajednice.Poslije, kada jeizašao iz vojničkeslužbe, postade svećenik On, od kojega htjedošenapravitivojnika na silu, postaderedovnik po vlastitom izboru, a na kraju i biskuppo časnojdužnosti Umro je 8 studenoga 397 godine za vrijeme posjetajednomselu

nitko nijeprevišebrinuo Zahvaljujućitakvojorijentaciji Martina su neobično voljelisiromašni i odbačeni ljudi, a bogataši - koje jestalno opominjaopozivajući ih na pravdu,poštenje,čestitost i milosrđe - voljeli su ga nešto manje.

I u čast ljubavi i dobrote, u čast svijuonih koji su mislili i činili DOBRO, u Virju se izvodi ispred crkve sv Martina scenska vizija dolaska sv Martina (štomožete vidjeti na slici).Pozivam vas da nam se pridružite na Martinje, ili da nas se sjetite kod obreda “krštenja" mošta Ja i mojiVirovci i Virovke ostat ćemo u uvjerenju da DOBRI DUH SVETOG MARTINA LUTA NAŠIM SELOM i čini dobra djela...

Za vrijemesvoga redovničkog života puno se posvečujeselu i seljacima, i vrlo dobro poznaje duhovne potrebesiromašnih kolona i ubogihkmetova o kojima

NAŠIHMALIŠANA

Bake i djedovi II.

Piše: ZrinjkaKeglevićdipl.Stević,odgojitelj

U ISTOM GRADU

Kolika je važnost pravilne odnosno prirodneulogemajkei bake u odgojudjetetaunučeta pokazaoje primjer iz života u Mljekarskomlistu broj9/2000. Majkamora biti svjesna da jeona malom, tek rođenom djetetu prva, a nikakav posao niti novac ne bi smjelibiti važniji od vlastite bebe Bake i djedovi su često «pri ruci» mladom paru, pogotovo s prvimdjetetom i to dragocjenim savjetima i konkretnom pomoći u svakodnevnom životu.

Sigurna sam da mladi bračni parovi s jednimpotomkomili sa više njihznajucijeniti i svjesni su koliko im znače zdravi,susretljivi njihovojdjeci,dobri baka i djed u istom gradu.Današnjibrzi ritam života u našem glavnomgradu i svim drugimvećim gradskim središtima upravo «proždire»vrijeme i energijusvojimstanovnicima. Tu su najviše «na udaru» ljudidrugegeneracijejeržele solidno radeći svojprofesionalni posao, imati i zadržati radno mjesto,društveni status, a istovremeno biti dobri roditelji, pru-

žiti svojojdjeci što više i usmjeriti ih što boljeka njihovoj budućnosti Dakle,budući dio mladih obitelji živi u stanu, a bake i djedovi ili bar jedanpar od njih živi u istom gradu,oni će imati prilikečesto se baviti s unučadi Kako dijeteraste mijenjaju se i načini sudjelovanja u odgoju. Primjerice, ako roditelji ne upišu svog jednogodišnjaka u jaslice, baka i djedpreuzimajubrigu o unuku-ci već u dobi od 12 mjeseci. Neki roditeljikojinisu pristalice vrtića povjerit će svog mališana baki i djedu sve do 6-te godine pa će tek godinudana priješkole krenuti u malu školu Kada unuk-a krene u školu opetjepotrebna brigabake i djedajermnoge škole nemajuorganiziran dnevni boravak djece,program cjelodnevne

ODGOJ

nastave se ukida pa su djeca nakon 3-4 školska sata nezbrinuta Rade li njihoviroditelj i 8-10 sati dnevno tada opet«uskaču» bake i djedovidnevnom konkretnom pomoći.Najžalosnije je vidjeti prvašića sa ključemoko vrata kojegnakon nastave nitko kod kuće ne čeka,kojiboravi u parku, na ulici i sam jekod kuće do večernjih sati Naravno,mnogo je mladih roditeljakojidođu u veći gradzbogzaposlenja, a njihovi roditeljiostaju na selu pa djeca nemajubaku i djeda u svom mjestuživljenja. Ne može si sva-

BAKA I DJED IZVAN MJESTA

Drugačijiodnosi među unucima te bakama i djedovimanastaju u slučajevima kada oni ne žive u istom mjestu.Primjerice unuci su u većem gradu, a baka i djed u manjemmjestu.Zaposleniroditeljimorajuvoditi računa, a i trebali bi prirodnoosjećatipotrebu stvaranjadobrih kontakata između svojedjece i «udaljenih baka i djedova».Preko godine česti telefonski razgovori,pismene pošiljke(crtežipredškolaca, blagdanske i rođendanske čestitke,fotografije sa vrtićkih priredbi i sl.), a onda za dugih ljetnihpraznikavaša djecaproborave više dana ili tjedana s bakom i djedom.Tada se bolje upoznaju, više zavole, te stvaraju dobar i čvrst odnos. Čestoza vrijemedugihškolskih praznika unuci ostajusami kod bake idjeda - znači važno je da su mladi roditeljisigurni u obostrano razumijevanje i njihovzajednički život koji se dobro organizira i bez nazočnosti roditelja.

teta pa su sve to složeni problemi današnjihmladih obitelji.Djeca prepuštena sama sebi razvit će samostalnost,unutarnjesamopouzdanje, ali jemogućeda se u njimaistovremeno razvijaju strahovi,traume i emocionalna hladnoća. Dijete, iz predškolske dobi naviklo na bakinu i djedovuljubav i toplinu,njihovubrigu,topli obrok i sl bit će otvorenija za socijalne i emocionalne kontakte, te će se bezbrižno okrenuti vlastitim interesima.

No, postojeprimjerikada živeći u različitim,udaljenim sre-

dinama prva i treća generacija nemarom drugegeneracije nemajurazvijendobar odnos pa se dogodislijedećasituacija: Trogodišnjak živ i pun energije biva početkomljeta iz gradaodveden baki i djedu na selo koji ga nisu posjećivali u njegovomgradu i ne poznaju se dobro Majkai otac, zaposleni,umorni,žele ostaviti na tjedandva svog mališana i nakon vikenda vraćaju se sami u grad. U ovakvojsituaciji može doći do negativnihpojavajerdijete nema od prijeizgrađenodnos s bakom i djedom,po prviputaboravi s njima u istojkući kojamu je nepoznata, kao i dvorište,susjedi. Tako maleno dijeteočito žali za roditeljima,osjećanelagodu,gubi apetit ili mokri noću u krevet Psiholozi, a i mi odgojitelji na temeljupraktičnihiskustava preporučamoroditeljima da ne odvajajudjecuod sebe prijenjihove petegodine.Emocionalno zrelo dijete mogu roditeljiposlati baki i djeduna ljetne ili zimske praznike. Tada će takvo putovanje i boravak kod bake i djedabiti za dijetevesel i svakako pozitivan doživljaj.

Djecaiz velikih obitelji s obje bake i oba djeda, s prabakama (štojedanas sve češći slučaj ) emocionalno i socijalno su vrlo bogata,imajusigurnozaleđe mirnih i punihrazumjevanjasvojih baka i prabakaštoje u suprotnosti s neprestanoužurbanim roditeljima te starijombraćom i sestrama Djetinjstvaprovedena uz topleruke i brižne poglede djedova i baka sretna su, dragocjena i predstavljaju čvrst temelj za izgradnjubudućih zdravih i dobrih ljudi.

Prabaka, baka i unuka Anja

Vrt u boci

Piše: Darko Kantoci,dipl.ing.

Vjerujem da ste čuli za vrt u boci, a možda ste ga ividjeli. Ako želite sami načiniti vrt u boci sada jevrijeme da ga pokušate napraviti.

Izbor biljaka za vrt u boci dosta jevelik, a ipakograničenjermogu se saditi samo male biljkekoje sporo rastu, k tome su i neobičnog izgleda.

trebno jeodabrati srodne biljke kojeimajuslične potrebeuzgoja i kojebez posebnenjegemogu rasti godinudo dvije. U obzir dolazi uglavnomlisno bilje:patuljasta paprat, gospinvlasak u raznim sortama, uzdina rutica,rebrenjača,jelenjak i mali oblici sobne paprati. Osim ovih,mogu se saditi razni sukulenti,štilj,patuljasta kurika,mala difenbahija, afričke ljubičice i kaktusi.

Prijenego što odlučite napraviti vrt u boci,potrebnojeupoznati životne uvjetebiljaka.Biljkama kojeodaberete morate osiguratiosnovne životne uvjete: zrak,svjetlo, vodu i zemlju. Po-

Vrt u boci ne smijebiti previše gust.Biljkemorajupokritizemlju u boci, no ne smijubiti pretrpane. Koliko ćete biljakaposaditiovisi o veličini boce Mala boca prikladnajeza uzgojtek 2 do 3 biljke, u bocu od 401 može se posaditi do 6 biljaka, a u onu od 60 | iliviše, i desetak biljaka.

Kako biste uopćemogliposaditi biljke u takvu neprikladnu posudu,morate napravitiposebna pomagala. Na štapićeodgovarajućedužine učvrstite po jednu žlicu,štipaljku i tuljac za punjenje boce

Bocu prvo očistite komadićem vlažne spužvepričvršćene za jaču

žicu Na dno boce stavite drenažni sloj od oko 2 cm kamenčića ili sitnogšljunka, zatim 1 do 1,5 cm sitnogdrvenogugljena i konačno mješavinutreseta i zemlje.Preporučljivojeupotrebljavati steriliziranu zemljukako bi se izbjegla pojavaštetnika i bolesti kojejeu takvom vrtu nemogućesuzbiti Iz istograzloga sade se samo zdrave i jakebiljke.Slojzemljetreba poravnati i napraviti rupe za sadnju, a zatim kroz grloboce spuštati biljke.Najbolje je umotati ih u papirda se ne oštete Pomoću štapićačvrsto utisnite zemljuoko biljaka.Zalijevajtegumenimraspršivačemkojimože poslužiti i za skidanjeprašine s listova Odumrle listove možete odrezati žiletom pričvršćenim na štapić. Vrt u boci držite na svjetlom, ali ne sunčanom mjestu. U dobro održavanom vrtu u ranim jutarnjimsatima dolazi do kondenziranjavlage na stijenke boce što ne smijeprijeći u kapanje, pa obrišite bocu spužvicompričvršćenom na štapić.

Zimska njega

Piše: Darko Kantoci,dipl.ing.

Osnovno praviloprignojavanja sobnogbilja,trajnica i drvenastih kultura,glasi:hranjivetvari daju se biljci u vrijemerasta, odnosno cvatnje. Za vrijemezimskogodmora dani su kraći što znači da je smanjenintenzitet i trajanje sunčevogsvjetla. U takvim uvjetima prignojavanje nema nikakvog smisla

iste pojavedoći će i ako se biljka premalozalijeva. Ovisno o zalijevanjui prihranjivanju, sobne biljkemožemo podijeliti u tri skupine.Biljkekojezimi rastu i cvatu, one kojezimi rastu smanjenimintenzitetom i one koje zimi miruju.

Pažnjutreba posvetitizalijevanju. Od viška vlageodumiru sitne korijenovedlačice kojeupijajuvodu iz tla, pa biljka vene Do

Biljkekojerastu i cvatu zimi, potrebnoje njegovati kako bi cvatnja bila što bujnija, a zima je vrijemekada smo okruženi s malo svježegzelenila Druguskupinu čine biljkekojeuzgajamozbog dekorativnog lišća Kod njihje potrebnonaći pravu mjeruzalijevanja. Ako imajupremalovlage u tlu i zraku,može doći do

opadanjališća Ako ih prekomjerno zalijevate i prihranjujete, nagloće i prijevremena potjerati mladi izboji i to kada jesvjetlo preslabo, a ono jevrlo važno za pravilanrazvojbiljke. Takve biljke zalijevajteumjereno,povremeno prihranjujtegnojivomkojesadrži fosfor i kalijkako bi stekle što veću otpornostprema bolestima i štetnicima Biljkekojezimi mirujuuglavnom su debelolisne biljke, tustike i kaktusi. Njimajepotre- bno zimsko mirovanje. Te biljke već prijepočetkazime prestaju rasti Zalijevaju se jednommjesečno malim količinama vode, a drže se u hladnim prostorijama.

VAŠLIJEČNIK

Kako se osloboditi kroničnog umora?

Piše: dr Ivo Belan

Sindrom kroničnogumora (SKU) manifestira se umorom, bolnim mišićima,pospanošću, nekad vrućicom itd

kroničnog umora jošne potvrđujedijagnozuspomenutogsindroma Neki su od nas, zbogsvog načina života umorni Majka trojedjece,kojasvake noći spava samo 4-5 sati,vjerojatno će biti fizički iscrpljena.Psihički stresovi mogu također učiniti čovjeka umornim.

- ispravno se hraniti Sindrom kroničnog umora nijepovezan s manjkomvitamina ili minerala u organizmu, ali konzumiranje obroka s odgovarajućomkoličinom hranjivih tvari utječe na to kako će se osjećatitakve osobe Neke od njihgovore da se osjećaju boljekada uzimajuhranu s manje šećera i masti

Spomenutisindrom često i počinje u vrijemenekogstresa (rastavabraka,gubitakposla, smrt u obiteljiitd).

Premda znanstvenici jošuvijek ne znajutočno što uzrokujeSKU, postojesmjernice kako postupati s tim sindromom Medicinski stručnjacitvrde sa SKU nijesmrtonosna bolest, i većina ljudikoji pateod njepočinje se osjećati boljekada nauče kako se boriti protivnje.

Tko ima, a tko nema SKU?

U potrazi za uzrokom

Tokom prošlihgodinaliječnici su iznosili razna nepotvrđena i dvojbenaobjašnjenja uzroka sindroma kroničnog umora: anemija,manjakšećera u krvi (hipoglikemija),alergija na nešto iz okoline čovjeka,sistemsko gljivično oboljenje(kandidijaza) itd

Otprilikejedanod petorice ljudikojiulaze u ambulantu žali se da mu umor remeti život Ipak, samo 3 do 5 postonjihuklapa se u kriterijeSKU, kojejepostavila grupa američkih stručnjaka.

- svaki dan obaviti malo tjelovježbe - pa makar to bilo i samo istezanje.Kronično preveliki naporipogoršavajusimptome i mogu produžititijekbolesti Međutim,većina liječnikasmatra da ne bi trebalo previšeležati,jerto može i psihički i fizički biti razarajuće.

Ako mislite da se vaši simptomi uklapaju u kriterije ovog sindroma,liječnik će obaviti pregled i eventualno odrediti neke pretrage. Vaš liječnikdijagnosticira i liječi ovo neugodnooboljenje.

Prema tim kriterijima,ljudikoji zaista imajusindrom kroničnog umora, između ostalog,pateod umora kojioslabljuje(ilidovodi do lakogzamaranja) i kojitraje barem šest mjeseci.Razumljivo, potrebnojeisključiti neku drugu fizičku ili psihičkubolest koja pokazujesimptomeslične simptomima SKU-a To mogu biti, na primjer,akutne nevirusne infekcije,depresija,hormonalne poremetnje,prekomjernouzimanje lijekovaili izlaganjetoksičnim agensima.Inače,među češćim simptomimaSKU-a spadaju(osim umora)i zaboravljivost,prekomjernarazdražljivost,smušenost, teškoće koncentracije,depresija, poremećensan, neobjašnjena opća mišićna slabost,glavobolja itd. Prema tome, prisustvo samo

Većina pacijenataobično obiđe nekoliko različitih specijalista kako bi se isključilidrugimogući uzroci,jersam sindrom nije jednostavnoidentificirati. Nijeproblemsamo u glavi

Stručnjaci žele odstraniti zabludu da jesindrom kroničnog umora u potpunostipsihički problem Istina,većina ljudikojipate od togsindroma s vremenom postajudepresivni. Ali isti je slučaj i s većinom ljudikojiimaju neke kronične bolesti

- ako postojeznatni bolovi, treba konzultirati liječnika - dobro jeposavjetovati se s odgovarajućimstručnjakom o tome kako se emocionalno nositi s bolešću,tj.zadržati pozitivan stav S namjeromda pomognu 0sobama kojepateod sindroma kroničnogumora, liječnicipokušavajurazličitim lijekovimaojačati imunološki sustav ili napasti specifične viruse Međutim,nije jošpotpunojasnomogu li ti lijekoviuistinu pomoći.Ipak, triciklički antidepresivi - izgleda mogu (barteoretski), a propisati ih može samo liječnik.

Stručnjaciupozoravaju na oprez s nedokazanim sredstvima koja se u javnostipromoviraju kao “sigurnaterapija"=kroničnog umora

Istraživanja na područjuterapijeintenzivno se nastavljaju. Iako jošnema provjerenogliječenjaspomenutogsindroma, postojepostupcikojimogu pomoći:

- osiguratiorganizmudovoljno odmora

Na krajucitiram profesora obiteljskemedicine,Johna Rennera, sa Sveučilišta Missouri u Kansas City:“Dobro jedržati na umu da većina ljudi sa sindromom kroničnog umora na krajuipaknauči kako se nositi sa svojimtegobama i s vremenom im obično bude bolje".

IZRADA LAKTOFRIZA

Laktofriz jecilindričnog oblika / tip“Alfa Laval" /. Izrađen jeiz nehrđajućegmaterijala AISI 304,izoliran,oplaštenizvana nehrđajučimlimom,opremljen sa poklopcem na gornjojstrani, elektromotornom redukcijskommješalicom,digitalnimtermometrom, mjeračem, izljevom051,gumenimčepoms unutarnjestrane, programatoromkoji povezuje sve funkcije(očitanjetemperature,uključivanje i isključivanje mješalice,uključivanje i isključivanjekompresora) i kompresorom. Sve zajednosmješteno jena postolje sa regulacionim nogama Dno laktofriza tipa“Alfa Laval". Hlađenjefreonom na donjojpodnici.

Garantni rok 12 mjeseci.

Osiguranservis i rezervni dijelovi(uperiodu od sedam godina).

passing?ponja Stubica

Veličine:

- od 100 - 2000 | vertikalne izvedbe

- od 2000 - 12 000 horizontalne izvedbe

IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO

Kapacitet1000 - 2500 litara(neizoliraniiizolirani)

m

PRENOSIVE CISTERNE ZA MLIJEKO - PRIJEVOZ ILI SKLADIŠTENJE

PRENOSIVE CISTERNE

ZA PRIJEVOZ MLIJEKA

SA PUMPOM

REFERENCE

-LURA d.d. (Dukat,Sirela, MljekaraZadar)

- “VINDIJA" d d Varaždin

- “KOKA" Varaždin

- “LEDO" Zagreb

- “MLJEKARA" Pula

- “MILS" Split

- “DOMIL" Županja

MLJEKARA“Antun Bohnec

- “ZDENKA"

Veliki Zdenci

-“KIM" Karlovac

- KARLOVAČKA PIVOVARA

- “ZIM" Zenica

- “MLJEKARA SARAJEVO"

-“MLJEKARA MOSTAR"

- “MLJEKARA TUZLA"

- DONA"

GornjaStubica

- “ETOL" Celje

- IPK Osijek

- “KARBON" Zagreb

- “PLIVA" Zagreb

- “INA" Zagreb

prvak među jogurtima =