Mljekarski list 12-2000

Novu godinu zeli Vam

2_Redakcijskilegi: |

diplic StjepanKeglević

dipl.ing.KarmenSinko

Foto: Visoko - ŠteficaTrešek

ISSN 0351-9104

Značenjei mogućnosti ozimih krmnih kulturau proizvodnji i korištenjukvalitetnekrme za potrebemliječnihfarm

prof dr sc Zvonimir Ši

FoljenskaKakvoćaikim na HA

dr sc StjepanFeldhofer

Traumatska indigestija(stranatijela u predželucima)

dr vet med Antun Kostelić

1 preslicajeotrovna

dr sc StjepanBanožić

Osvrt na najavunove mjerezaštitedomaćih proizvođačamlijeka

doc. dr. sc Zoran Grgić

Kako usmjeritirazvitakgovedarskeproizvodnje u Hrvatskoj?

doc dr sc Zoran Grgić

19

kaljevsvoza Min a 516

dr vet med Igor Jeđut

Kretanjebrojnogstanjakrava s

Božićni

Značenje i mogućnosti ozimih krmnih

kultura u proizvodnji i korištenju kvalitetne krme za potrebe mliječnih farmi

Piše: prof. dr sc Zvonimir Štafa

se sjetvomnavedenih kultura nakon skidanjasmjesetritikale s ozimim mahunarkama

Od ozimih žitarica za zelenu krmu, odnosno silažu za proizvodnju zrna, naročitojeprikladantritikale koji se može koristiti u čistojkulturi ili u smjesama s ozimim mahunarkama (grašak,grahorice - obična, dlakava i panonska). Za korištenje u proljećeprispijeva odmah nakon raži, već krajemtravnja - početkom svibnja. Može se koristitiza zelenu krmu 8 do 12 dana učistojkulturi, a u smjesama s ozimim graškom i grahoricama i do 15 pa i više dana, ovisno o uvjetimaproizvodnje u proljeće.

U proizvodnji zrna (koncentrata) s tritikale postižu se vrlo dobri rezultati, ali zbogvelike mase slame, kojajevrlo žilava,otežana je žetva Prinosslame tritikaleje oko 3 th.

Iako jetritikale ozima žitarica u postrnojsjetvibusa,može dojeseni isklasati pa i ocvati

Stoga se može tritikale koristiti i za sjetvusmjesa s kultivarima ozimog stočnoggraškaodnosno grahorice jer te smjeserastu dokasno u jesen,podnoseprve mrazove, a tritikale kao nosač ne strada od žitne hrđe kao zob iliječam.

Tritikale ima u proljeće vrlo ujednačeni porast s graškom i grahoricama, tako da za korištenjeprispijevaistovremeno s grahoricama, odnosno graškom.Budući da ima čvrsti bus,izvrstan jenosač za grašak i grahorice.Međutim,ako je grašakodnosno grahorica(visoki kultivari)sijana s povećanomgustoćom sjemena(više od 150 zrna po m?), u vrlo povoljnimuvjetima u proljeće - kada razvijeveliku masu (punacvatnjagraška) - ipakmože poleći.

Kaoiostaležitarice, tritikale se u punojmliječnoj zriobi može silirati sredinom svibnja.Urodi mase u mliječnojzriobi čistogusjevavariraju od 30 do 40 t/ha

kim kultivarima s puno širokoglišća kojidobro nabusavaju. Vrlo dobri rezultati postignuti su sortom “Bistra“ u smjesi sa stočnim graškom. Niski kultivari ozime pšenicebogate lišćem,kojidobro nabusavaju, a bus im ječvrst,mogu se također koristitikao nosač u smjesama s ozimim mahunarkama (grašak,grahorice) za zelenu krmu u rjeđemsklopu 150 do 200 zrna/m? uz gušćusjetvu mahunarki (150do 200 zrna/ m?), a za silažu,odnosno proizvodnjuzrna, u gušćemsklopupšenice 250 do300 pa iviše zrna/m? irjeđem sklopumahunarki (100 do 150zrna/ m?).

Za proizvodnju zrna mogu se koristiti u smjesamaozime pšenice i ozimoggraškabijelogkrupnijeg zrna, odnosno bijelogcvijeta, a za proizvodnju krme (zelena masa, silaža)mogu se koristiti u kultivaru obojenog zrna - grahorastoobojenog cvijeta.

Boljerezultate od ozimih pšenica za zelenu krmu postižu se viso-

Ozimu pšenicu u čistojkulturi za proizvodnju zelene krme nijepre-

Nakon skidanjačistogusjevatritikale ili smjesetritikale s ozimim mahunarkama,siju se naknadne kulture Najčešće se sijekukuruz za silažu odnosno zrno, a vrlo rijetko zazelenu krmu Upravokukuruz za zelenu krmu popunjavanedostatak prirasta na travnjacima i DTS tijekom ljetnih suša Vrlo dobri rezultati se postižusjetvomkrmnog(hibridnog)sirka,odnosno stočnog keljanakon skidanjačistogusjeva tritikale Još boljirezultati postižu

poručivosijatijerza proizvodnju zelene mase u proljećepostoje i drugaznatno boljarješenjajerpšenica za korištenjepristiže vremenski kasno (drugapolovicasvibnja) i dajeniže urode mase od ozime raži odnosno tritikale Zbogkasnijeg

HRANIDBA

prispijevanja za košnju,naknadni usjev se kasnijesije što se odražava na prinose i kakvoću naknadnog usjeva.

Za korištenje u čistojkulturi zelena masa pšeniceprispijeva u proljeće, kada ima dovoljnozelene ma-

Higijenska kakvoća krmiva

Piše: dr sc StjepanFeldhofer

i želučanocrijevnih oboljenja drugihživotinja,nepreživača.

se ostalih kultura,stogajutreba koristiti u čistojkulturi iliu smjesama s graškom za zrno, odnosno u smjesama kao nosač mahunarkama.

upalecrijeva i proljeve,slabost životinja i drugaoboljenja.

Ovi se mikroorganizminajčešće unose u organizamnečistim i pokvarenim krmivima, iz nečista okoliša, nečistoćama u hranilištu ili u lošim uvjetimadržanjaživotinja.

Iznimka su mladi preživači, ponajvišesisančad (telad,janjad,jarad) za kojesu bakterije česti i opasniuzročnici bolesti praćeni povraćanjem,proljevima,mršavljenjem, pa i uginućima.

Krmiva su često zaražena bakterijama, a joščešće plijesnima.

Razvojubakterija i plijesni pogodujeprirodnaneotpornost onih krmiva kojadajuvisoke prinose, imajuvisok sadržajvlage, a mogu biti i posljedicasuvremenih tehnologijaspremanja i čuvanjakrme, te nepovoljniopćifizikalnokemijski uvjeti.

Otpornostodraslih preživača leži u načinu hranidbe, vrsti i sastavu hranidbenih obroka (biljnakrmiva) imikrobiološkim odnosima u predželucima. Treba ipakupozoriti na sve češće nalaze salmonele u biljnim krmivima,posebice u uljanim sačmama i pogačama(uljanerepiceisuncokreta). Prenose ih zaraženi golubovi, mnoge ptice i različiti glodavcikoji su gotovo redovito stanovnici skladišta,uljara i tvornica stočne hrane

Oštećena struktura krmiva, vlaga i toplinapogodujurazvoju bakterija,plijesni i drugihuzročnika kvarenjakrmiva

Treba znati da se i čista, pa i sterilna krmiva mogu zaraziti bakterijama i plijesnimaprekonečistih strojeva ili pakrazličitim nečistoćama iz okoliša u transportu, skladištu ilipreradi.

Na svježimkrmivima često se nalaze bakterijemliječnokiselog vrenjakojerazgrađuju šećere u mliječnukiselinu One povoljnodjelujuna okusi probavljivostkrmiva, te omogućavajukonzerviranje krmiva prirodnomfermentacijom(siliranje). U tom smilsu mogu se smatrati korisnim bakterijama.

Ipak,razgradnjomšećera, bakterijemliječnokiselogvrenja smanjujuenergetskuhranidbenu vrijednost krmiva,naročito ako vrenje nijepodanaerobnim uvjetima(bez prisutnostizraka), a uz to jejoš praćenorazvojemplijesni.

KVASCI

U hranidbi odraslih preživača veću važnost imajuputridni, saprofitski mikroorganizmi,uzročnici truljenja i kvarenjahrane Oni uzrokujuraspadanjeorgansketvari krmiva i stvaraju veću količinu toksičnih tvarikaošto su kadaverin, putrescin,različiti amini i drugi otrovni spojevi(bakteriotoksini).

Ako se izuzmu specifični uzročnici zaraznih bolesti koji se mogu prenositi uz ostalo i hranom (bedrenica,tuberkuloza,bruceloza, slinavka i šap,listerioza i dr.), u hranidbi preživačanemajuveću važnost bakterijski klasični trovači hrane kao što su: salmonele, bakterijeEscherichia coli i slično,koji su česti i glavniuzročnici otrovanju

Bakterijskomrazgradnjom krmiva,posebicebjelančevina, smanjuje se hranidbena vrijednost krmiva, a zbograspadnutih tvari krmiva imajuloš okus pa životinje slabijeuzimajuhranu Sve to može bitno utjecati na promjenusastava i brojaburagovihmikroorganizama, pH vrijednostburagovasadržaja i nafermentativne procese u probavnom sustavu Mogu uzrokovati

Kvasci imajumanjeznačenje za krmiva u prirodi kao i u hranidbi preživača suhim krmivima U brašnatim krmivima, uz veću vlagu itoplinu,kvasci se brzo razmnožavaju, razgrađuju šećere do ugljične kiseline i ugljičnogdioksida (CO,).Njihovim djelovanjemsmanjuje se hranidbena vrijednostkrmiva, a plinovi(CO.) - kojinastajurazgradnjomšećera, - u većojkoličini napuhavajuželudac i crijeva što slabi želju za uzimanjemhrane

Neke vrste kvasaca u manjim količinama,posebice kod preživača, mogu poboljšatiprobavljivost krmiva u buragu i sprječavatirazvoj i djelovanjebakterija kao što su stafilokoki, E coli, i drugeštetne

bakterije u crijevu(djeluju kao probiotici).

PLIJESNI

Plijesni su najčešći i najznačajnijionečišćavaći krmiva Razgrađujuškrob,celulozu i bjelančevine. Neke vrste plijesni, u njimapovoljnimuvjetima,stvarajuotrovne metaboličke tvari (mikotoksine)toksogeneplijesni.

Trihotecene mogu stvarati osim Fusaria i neke drugevrste plijesni. Trihotecene izazivajuupalekože i sluznice,upaleželuca i crijeva praćene proljevom(čestokrvavim), živčane poremećaje,smetnje u reprodukciji i pobačaje.Izlučuju se mlijekom, a mogu se naći i u mesu životinjakojesu hranjene zaraženim krmivima.

Plijesni tako nanose vrlo velike štete stočarskojproizvodnji jer značajnosmanjujuhranidbenu vrijednostkrmiva,smanjujuprirast tjelesne mase životinja i utječu nepovoljno na muznost i kakvoću mlijeka.Mogu uzrokovati pobačaje,slabijuplodnost, kao i mnoga oboljenjaljudiiživotinja, budući da se mikotoksini izlučujumlijekom i ostaju kao rezidue u mesu životinja.

Plijesni su aerobi;razvijaju se u prisutnosti zraka Ponekad jeza razvojplijesnidovoljna i vrlo mala količina zraka

šta. Tako jeprimjericeplijesnima vrlo podložankukuruz koji se ubire s većim postotkomvlage,oštećen prilikomkrunjenja(kombajniranja) i nedovoljnoosušen

Razvojuplijesni su, zatim,vrlo podložnarazličita voluminozna krmiva s većim postotkomvlage, zgnječena ilislomljena;sijeno, kukuruzovina,silaža, repa, krumpir i drugakrmiva onečišćena zemljom, prašinom isl

Zearalenoni izazivaju lažne simptome gonjenja(estrusa),upale i ciste na jajnicima,upale i krvarenja na sluznici stidnice i maternice Javljaju se krvarenja i nekroze kože na repu i ušima. Mogu biti uzrok pobačajima,slabijemprirastutjelesne mase i manjojmuznosti Imaju i kancerogenodjelovanje.

Zearalenoni se izlučujumlijekom već 42-44 sata nakonhranjenja zaraženim krmivima a izlučuju se i nakon 5 dana po prestanku hranjenja.Mikotoksini se mogu nalazitiu mesuijetriživotinjahranjenih zaraženim krmivima

Povoljniuvjeti za razvojplijesni su: vlagakrmiva preko1314%, relativna vlagazraka 80-85% i temperaturaokoliša 20-25“C Plijesniserazvijaju u širokom rasponu pH vrijednosti(pH1,58,5), dakle i u kiselim sredinama i podlogama kaošto jesilaža

Plijesni se nalaze posvuda u prirodi.Kontaminacija i razvoj plijesni na krmivima počinje već na poljupod utjecajemodređenih klimatskih prilika: u vlažnim godinama s puno padalina,zbog kasnogdozrijevanja i ubiranja krmiva,zbogranog nastupahladne i vlažne jeseni,nakon mrazeva i smrzavanja i sl.

Primarno onečišćena svježa krmiva brzo se kvare te se morajubrzo potrošiti, osobito ako sadrže veći postotakvlage. Za duže čuvanje krmiva se morajušto prijeosušiti (najviše 13 do 14% vlage) ilina neki druginačin konzervirati (siliranjem,propionskom i sličnim kiselinama,amonijakom i sl.).Krmiva se moraju na odgovarajući način i dalječuvati ovisno o vrsti krmiva, tehničkim mogućnostima i tehnologijihranidbe

Od plijesni s poljatreba navesti i STACHYBOTRYS ALTERNANS (Crnuplijesan) na vlažnoj i pokisloj voluminoznoj krmi (sijenu,slami, kukuruzovini), a napada i druga krmiva,primjerice:žitarice,leguminoze,šećernu repu i dr.

Ova plijesan stvara vrlo otrovan STAHIBOTRIOTOKSIN, zbog kojeg se smanjujeprirasttjelesne mase i muznost krava Otrovanja prate probavneporemetnje s proljevom,česta krvarenja i nekroze, naročito na debelom crijevu, a može biti uzrokom pobačajagravidnihživotinja.

Uz uporabukontaminirane slame kao stelje,pojavljuju se simptomikao: kihanje,suzenje,upale kože nogu i papaka.Opisana su i oboljenjaljudikoji su dolazili u dodir sa zaraženim slamom

Najčešće i najopasnijeplijesni u polju su vrste FUSARIA Razvijaju se u vlažnim klimatskim uvjetima, posebicepriježetve na žitaricama, ali se nalaze i na travi,sijenu, krumpiru i dr. Stvarajuopasne otrove - FUSARIATOKSINEtrihotecene izearalenone

Svježakrmiva mogu sušenjem ili konzerviranjemdjelomicepopraviti higijenskukakvoću,može se spriječitidaljirazvoj i smanjitibroj mikroorganizama u krmivu Međutim,zatečeni mikotoksini su vrlo otporni na sve fizikalno kemijske obrade i najčešće ne smanjuju toksičnost.

Na nedovoljnoosušenim krmivima, u lošim uvjetimaspremljenim i nepravilnočuvanim, vrlo lako se ponovo razvijajumikroorganizmi, tzv “skladišne plijesni".

Skladišne plijesninajčešće dolaze na zrnjužitarica i leguminoza, a kao najopasnije treba navesti vrste ASPERGILLUS i PENICILLIUM kojestvaraju vrlo štetne mikotoksine: Aflatoksine i Ohratoksine

Plijesni s poljaprenose se i u skladišta,gdjese daljerazvijaju posebice na oštećenim ili zgnje- čenim krmivima,nedovoljno osušenim i spremljenim u topla i nedovoljnoprovjetravana skladi-

Aflatoksini uzrokujuslabiji rast životinja, bolesti jetre i bubrega, krvarenja po sluznicama iproljeve. Vrlo su opasni za mlade i gravidne životinje,djelujukancerogeno i izlučuju se mlijekomkontaminiranih životinja.

tajnu kvalitete moga mlijeka!

/ Moj vlasnikza održavanječistoćemuzilica,mljekarskih

/ kantiiostalihposuda kojedolaze u dodir s mlijekomkoristi: BIS C 5330

Uvjerite se ivi u njegovuučinkovitost!

KAKO? Ukratkoću vam objasniti:

predispiranje: poslijesvake mužnjeprovestiispiranjepotapanjemmuznih jedinica po mogućnosti u mlaku vodu;odgovarajućimčetkama odstraniti grubljenakupine nečistoća Napomena:ispiranje ne provoditivrućom vodom da ne dođe do koagulacijekazeina, te da se lakše isplahnemliječnaemulzija.

- pranje i dezinfekcija: u 10 litara toplevode otopiti 100 do 150 g BIS-a C 5330(5- 8 jušnihžlica ili3/4 jogurtčaše). U pripremljenu otopinupotopiti muzne jedinice i po potrebičetkom odstraniti nakupinenečistoća

- ispiranje: muzne jediniceispratimlakom vodom = (može i vrućom)

Ohratoksini često dolaze kao jakakontaminacija na kukuruzu u vlažnim godinama,zajedno s drugimmikotoksinima s polja.Uzrokujubolestibubregaijetre,izlučuju se mlijekom i ostaju kao rezidue u mesu zaraženih životinja.

ljudi,naročito djece.Treba uzeti u obziritrajanjehranjenjazaraženim krmivima

Laboratorijski nalazi većegbrojamikroorganizama u krmivima upućujuna slabijukakvoću i hranidbenu vrijednost krmiva To jošuvijek ne znači da su u krmivima toksini zbogkojih će životinja i oboljeti.

Pretpostavlja se da samo 30-40% plijesni stvara toksine opasne po zdravlježivotinja i ljudi, i to u određenim uvjetimaklime i načina čuvanjakrmiva IpakPravilnik o stočnojhrani propisuje da najveći brojmikroorganizama mogu sadržavati:

Klinička slika otrovanjaplijesnima i njihovimtoksinima nije specifična.Simptomi se očituju kao probavna,kardiovaskularna, živčana,jetrena i bubrežna oboljenja, upalekože i sluznica,hormonalne poremetnje,oslabljenaotpornost organizma(imunosupresivno djelovanje) i česte komplikacije s drugimbakterijskim i virusnim infekcijama(sekundarnaoboljenja).

Djelovanjemikotoksina ublažava se dodavanjem u hranu veće količinevitamina C,vitaminaE,B,, ifolne kiseline

Kako bi dobili higijenski kvalitetna krmiva,potrebnojeprije

Vanjskisilosi za žitarice i krmne smjeseobično su uspravni i cilindričnogoblika,izrađeni od plastike ili lakogmetala tako da omogućujulako punjenje i ispražnjavanje. Silosi morajuimati izolirane stijenekoještite od utjecaja vanjskogzraka,vlage i topline.

Vanjskesilose treba po mogućnosti postavljati u hladovinu,jerjednostranozagrijavanje sunca može biti uzrok migraciji i kondenziranjuvlageunutar silosa, a može pogodovatirazvojumikroorganizama i plijesni.

Silose treba uvijek,prijenovog punjenja, do kraja i bez ostatka isprazniti, a dvaputgodišnje idobro očistiti. Ostaci krmiva često uzrokujunovu zarazu hrane

Broj Dopušteno bakterija odstupanje u1g M 12,000.000 | 2

životinje

Krmne smjese životinje

Paletirane krmnesmjese 20.000

*Ako se u krmnim smjesama upotrebljavajuprobiotici,brojbakterija ikvasaca (kvaščevihgljivica)može bitipovećan za količinu iz probiotika

Ako su povoljniuvjeti,toksogene plijesni mogu već tijekom 1 do 2 dana, a najčešćeposlije 7 do 10 dana proizvestimikotoksine. Toksičnost pojedinihmikotoksina različita jeu pojedinih vrsta i dobi životinja, a ovisi o metaboličkoj aktivnosti,općem zdravstvenom stanju i stanjureprodukcije životinja.

Mikotoksini mogu već u malim količinama uzrokovati opasna oboljenja i uginućaživotinja, akumuliraju se u organima i tkivima, a neki se izlučuju i mlijekomšto posebnougrožavazdravlje i život

Krmne smjeseje dobro već tijekom 2 do 3 tjednapotrošiti iz silosa,dopunskekrmne smjese s bjelančevinama kao i peletirane krmne smjesetijekom 4 tjedna, sojinusačmu od 6 tjedana, a mineralna krmiva do 10 tjedana. Prema tome, silosi za krmne smjese i mljevenekrmne komponente morajubiti odgovarajućegkapa- citeta ovisno o brojustoke,vrsti sirovina i potrošnji krmiva

skladištenja dobro osušiti krmiva i izvršiti mehaničko čišćenje. Iz krmiva treba ukloniti sve vidljive pljesnivedijelove, sitna i oštećena zrna, dijeloveslame i prašine, kukce i grinje,jersu češći prenosioci zaraza Krmiva zatim treba smjestiti u odgovarajućeprostore zaštićene od vlage i drugihnepovoljnihvanjskihutjecaja.

Žitarice se obično drže na hrpi,a krmne smjese u vrećama. Na većim farmama postavljaju se često vanjskisilosi,posebice za krmne smjese i neposrednohranjenje stoke

Mikrobiološka onečišćenost krmiva bakterijama,gljivicama i plijesnimamože značajnoutjecati na higijenskukakvoću i izlučivanje mlijekaprekotoksičnih produkata izmjenetvari (bakterioi mikotoksina i drugihraspadnutihtvari), može utjecati na zdravlje i reprodukcijukrava. Mlijeko se, međutim,vrlo često onečišćava sekundarno prekoprašine i drugih nečistoća kojedolaze iz zaraženih i pokvarenihkrmiva iliizmetinama u okoliš krava, pa treba upozoriti na higijenudržanja i tehnologiju hranidbe krava,posebice na postupak s mlijekom i čistoću održavanjapri- bora za mužnju.

Traumatska indigestija

(strana tijela u predželucima)

Piše: Antun Kostelić, dr vet med

Traumatska indigestija jeprobavni poremećajkojinastaje kao posljedicaozljeđivanjapredželudaca (buraga ilikapure)oštrim ili šiljastimpredmetima.Znanstveno jeutvrđeno da nema goveda starijeg od petgodina, a da u buragunema nekakav metalni (strani)predmet.Ozljedemogu uzrokovati staklo i tvrđi plastični predmeti.

4 lizavost govedauzrokovana probavnimilimetaboličkim poremećajem(nedostatakminerala ili vitamina)

5 građasluznice predželudaca odnosno kapure(poputsaća)

6 proždrljivostgoveda

7 specifičan način uzimanja hrane,oblikovanjezalogaja, žvakanje i gutanje, a nakon toga preživanje i temeljitožvakanje hrane

KAKO DOLAZI DO OZLJEĐIVANJA PREDŽELUDACA?

Tijekomhranidbe govedamogu progutatirazličite predmete na obiteljskomgospodarstvu: komadižice,čavli,dijelovilima,odlomljenikomadi metala s poljoprivrednih strojeva,vijci, te drugioštri predmeti.Nakon što govedo uzme takav predmet,više ga ne može izbaciti zbog hrapavog jezika i papila na obrazima koje su usmjereneprema ždrijelu, te onemogućavajuizbacivanjepredmeta iz usta Oštri ilišiljastipredmeti mogu ozlijeditisluznicu usta i jezik,zatim jednjak, a najčešće sluznicu i stijenkupredželudaca (naročitokapuru).

POGODNOSTI ZA RAZVOJ TRAUMATSKE INDIGESTIJE Bolesti pogodujubrojničimbenici ito:

1 anatomska građajezika i sluznice obraza (papile)

2 držanjenepotrebnihpredmeta u staji iliu blizini sjenika i staje(žica,čavli)

3. nepažnjaprilikompripreme krmne smjese

SIMPTOMI

(ZNACI)

BOLESTI. Simptomi i trajanjebolesti ovise o stupnjuozljeđivanja stijenkepredželudaca, odnosno jeli strano tijeloozlijedilosluznicu i stijenku ilijeozlijedilo i okolinu predželuca(kapure). Ako jedošlo do probijanjastijenkepredželuca, govedonaglogubiapetit,prestane blatiti,javlja se nadam buraga i dolazi do padamliječnosti. Nakon nekogvremena simptomi začepa se izmjenjuju s proljevom. Zbog boli u predjelupredželudaca govedose drži ukočeno, pogledjeuplašen, vrat i glava ispruženi više nego obično,leđa pogrbljena u predjeluprsnog koša,laktovi (prednjenoge)razmaknuti od tijela,javlja se oteklina u područjuplahtice. Govedo stoji duže nego obično, a kada želi leći prvo spuštazadnjikrajtijela, a tek onda prednji.Prilikom ustajanjaprvo se digneprednjim nogama, a potom stražnjim. Kod pomicanjatijela te uzimanjahrane i vode životinjastenje.Stenjanje se može javitispontano zbogboli kojeuzrokujestrano tijelo.

Kada govedoosjetistrani predmet u zalogaju, lakše će ga progutatinego izbaciti iz usta Dolaskom u predželudce strano tijelomože godinamaležati na dnu buraga a da ne dođe do probavnih poremećaja. Teško jeutvrditi pravo vrijemekada jegovedoprogutalostrani predmet.Tijekom visoke bređosti,transporta ili napornog rada,predmetizburaga može dospjeti u kapuru.Međutim,šiljasti i oštri predmetinajčešće direktno dospiju u kapuru. Uslijedsnažnih kontrakcija(grčeva)kapure,žica iličavao ozljeđuju i probijajunjezinustijenku (i duže vrijememože ozlijeđivati sluznicu kapure).Nakon što probijestijenkukapure,strani predmet ozljeđujenjezinuokolinu, a sadržajkojiizlazi iz kapuredovodi do infekcije i gnojneupale stijenkekapurei potrbušnice. Međutim,ako ječavao dugačak može probušiti ošit (dijafragmu), osrčje i zabiti se u srce što je smrtonosno za životinju.Rjeđe može ozlijeditijetru i slezenu.

Već je spomenutoda osim ozljeđivanjasluznice,stijenke i okoline kapuredolazi i do infekcijekojeuzrokujumikroorganizmi iz predželudaca.Posljedica infekcije su upalnepromjenekoje mogu zahvatiti kapuru,potrbušnicu,jetru,slezenu,osrčje i srce Javlja se i visoka temperatura (preko 40 *C).

DIJAGNOZA BOLESTI. Na bolest se sumnjatemeljemnavedenih simptoma i primjenomaparata endometaloskopakojinam pokazuje jeli u predželucimapri-

sutan nekakav metalni predmet. Precizna dijagnoza se može postaviti tek nakon operativnog zahvata (laparoruminotomija).

PREVENTIVA TRAUMATSKE INDIGESTIJE Prvenstveno treba ukloniti sve nepotrebne predmete(žica,čavli,vijci) iz staje i dvorišta,osobito nakon obavljanjaremonta u staji.Smeće se ne smijebacati na gnojište nego na posebnoograđenomjestoili u bačve (kontejnere).

Žicaili čavao koji s gnojem dospiju na livadu,nakon košnje

mogu završiti u sijenu te tako dospjeti u usta goveda.Prije puštanja na pašugovedačesto budu sama na dvorištu te mogu doći u kontakt s takvim predmetima Goveda se ne smijunapasivatiblizu odlagališta smeća čak ni uz nadzor jerživotinja neprimjetno može uzeti strani predmet.Prilikom baliranja ne smije se koristiti žica Ne napasivati govedaoko gradilišta.

Pojediniproizvođačikrmiva koriste magnete da zadrže eventualne metalne predmetekoji se

nalaze u krmi Postojetakođer magnetikojeubacujemo u burag s ciljem da na sebe vežu metalne predmetedospjele u burag. Na taj se način metalni predmet ne može micati izvan predželudaca.

LIJEČENJETRAUMATSKE

INDIGESTIJE Bolest se može izliječitiisključivokirurškim zahvatom, odnosno strano tijelo mora biti izvađeno iz predželudaca ili trbušne šupljine.Uspjehoperacijeovisi o pravovremenojintervenciji, kao i o ozljedamakojeje uzrokovalo strano tijelo. m

I preslica je otrovna

Piše: dr sc StjepanBanožić

konjiizbirljivipriuzimanjuzelene hrane, no goveda se trujuzelenom preslicomčešće. Osim sijenom, trovanje može izazvati hranjenje silažom pripremljenom od trave kojasadrži veću količinu preslice. Upravozboghranjenjasijenom i silažom,trovanje je češće zimi nego ljeti.

Močvarna preslica(Equisetum palustre) je trajnazelena biljkavisine 30 - 60 em Plodni i sterilni oblik vrlo su slični i iz podankaizbijajuistovremeno Iz stabljikeizbijajupostraniuspravni i nerazgranjeniizbojci. Na plodnomobliku biljakanalaze se tamni sporangiji u obliku malog klipa.

Do trovanjadolazi nakon hranjenjaživotinja(obično u zimskom razdoblju)sijenomkoje sadrži veću količinu preslice. Dvije su presliceraširene u nas, ai po cijelojEuropi. To su poljska preslica i močvarna preslica iz porodiceEquise ta ceae

Močvarna preslica, kao što joj i samo ime kaže,rasprostranjena je po močvarnim livadama i pašnjacima.Odgovarajujojvapnena tla, pa raste od morske obale sve do planina.Ponekad uvelikim količinama prekrivaprostrane površine livada.

Poljskapreslica(Equisetum arvense)jetrajnazeljastabiljka. U tlu se nalazi vrlo razgranjen, vodoravno položenpodanakiz kojeg u proljećeizrastajudvije generacijebiljaka. Prvo se pojavljuje tzv plodnioblik smeđe člankovite stabljike, na čijem se vrhu nalazi klasasto plodište.Između pojedinihčlanaka su smeđi opnasti rukavci s brojnimšiljcima na slobodnom rubu Nakon nekoliko tjedanaizraste neplodnazelena 20 - 30 cm visoka člankovita stabljika iz koje se odvajajutanki zeleni ogranci pa cijelabiljka podsjeća na malu smreku ilimali bor

Kako preslicuubrajamo i u ljekovitobilje,trebamo znati da plodnestabljike ne smijemoupotrebljavati za liječenje.

Poljskapreslica jevrlo raširena korovska biljkakojujeteško iskorijeniti. Raste na močvarnim livadama, na ilovastom tlu, po poljima, uz puteve,nasipe i uz željezničkepruge, na neobrađenim zemljištima, u nizinama, i u brdskim područjima - i to u velikim količinama

Znakovi trovanjakonja ne pojave se odmah nego nakon određenograzdoblja,tijekomkojega dolazi do razgradnjerezervi Vitamina B,u tijelu.Razdoblje trovanjapoljskompreslicomtraje 20 do 30 dana, a močvarnom preslicom to jevrijemekraće pa se i znakovi brže pojavljuju, a i trovanjejeteže

Objevrste preslicasadrže veliku količinu kremene i oksalne kiseline, neke glukozide,equisetrin,saponine,palustrin,palustridin. Prema današnjimspoznajamatoksični učinak ima kafeinska kiselina koja u crijevu razgrađujetijamin(vitaminB,).Posljedica jenestašica vitamina B,, što je ujednomehanizam toksičnogdjelovanja.

Preslicom se često trujukonji i govedajerse obično zimi hrane sijenomkojesadržava dosta osušene preslice.Trovanjekonjazelenom preslicom,jerijetkojer su

Prvi znaci trovanjapojavljuju se u središnjem i perifernom živčanom sustavu Životinje su nemirne i vrlo osjetljive na vanjske podražaje. Nakon toganesigurne su u hodu,teturaju, teško ustaju, pokazujuznakove uzetosti Ako jekoličina uzete preslicevelika ili jetrovanjetrajaloduže,javljaju se grčevi i oduzetost mišića Trovanjepreslicomčesto pratei tegobe u vegetativnomživčanom sustavu, a očituju se u poremetnji rada srca i sniženjukrvnogtlaka Zbog poremećenogprobavnog sustava, osobito goveda i teladi, javlja se smrdljiviproljev, smanjenamotorika crijeva, a posljedica jeopćaslabost Trovanje preslicom izaziva u govedasmanjenje mliječnosti. Bolest obično traje oko 14 dana i rjeđeima kroničan oblik

PRESLICA

Equisetum arvense L Equisetaceae

Kod pojaveopisanihznakova treba pregledatisijenoili silažu kojomse životinje hrane Ako se nađe velika količina preslice, odmah treba davati druguhranu Specifičannačin liječenja sprovodi se davanjemvitamina B,, a hranu treba obogatitisvježim kvascem. m

(1OSPODARSTIO

Osvrt na najavu nove mjere zaštite domaćih proizvođača mlijeka

Piše: doc dr sc Zoran Grgić

Mojateza o boljemgospodarskom položajuprerađivača mlijekau odnosu na proizvođače, kojusam iznio u članku predanom za objavu u Mljekarskomlistu prijemjesecdana (objavljen u ovom broju),možda će postati upitna.Naime, i prije same odluke resornog ministarstva i Vlade

rinskojzaštiti domaće poljoprivredne proizvodnje,posebiceproizvodnjemlijeka.

Štou stvari predstavljaju prelevmani, čemu služe, kako i zašto se koriste?

Politika domaćih poticaja poljoprivrednojproizvodnji vrlo je

složeni sustav kojimse pomoću zaštitnih cijena,proizvođačkih poticaja i naknada, te mjerama uvoznih zaštita u obliku carina, uvoznih kvota i varijabilnih pristojbipokušalo u razdoblju od neovisnosti hrvatske države podržavati proizvođačkecijenestrateški važnih poljoprivrednih proizvoda i ograničiti uvoz Jedna od osnovnih funkcijasustava carinske zaštite jezaštita domaće po-

Tablica 1: Pregledvažećih carinskih stopa i svota carine (prelevmana) nekih kategorijamlijeka i prerađevina RH neki prerađivačimlijeka na- | Carinska Svota carine* javili su kako očekujupovećanje

ljoprivredneproizvodnje od negativnogutjecajanižih cijenauvoznih poljoprivrednihproizvoda.

O poticajima i naknadama u proizvodnjimlijeka te zaštitnoj cijenimlijeka, već jeu nekoliko navrata pisano u ovojrubrici Mljekarskoglista, pa ću pozornost usmjeriti samo na mjere ograničavanja uvoza provođenjem različitih oblika carinske zaštite

Od 1992 do 1997 godine uvozna se konkurencijaotežavala pomoćucarina,varijabilnih pristojbi(prelevmana),uvoznim kvotama i različitim carinskim troškovima

Prelevmani često doživljavaju prilagodbe i promjenekojetrebajupomoći u rješavanju sezonskih kolebanjacijena na domaćem tržištu. Ovisno o prilikama na uvoznom i domaćem tržištu mijenjaju se prelevmani kako bi se promjenamanjihovevisine zaštitilo domaće proizvođače.

Teško jeupuštati se u nagađanjačemu bi trebalo služiti možebitno povećanjeprelevmana na uvoz svježegmlijeka.Kako je uvozno svježemlijeko20-ak % skuplje od onog na domaćem tržištu, ne može se povećanje uvoznih pristojbiopravdatiizjednačavanjemuvoznih i domaćih cijena.Najvjerojatnijajemogućnost korištenja ove mjereza punjenjeproračunakako bi se pronašaoizvor sredstava za financiranjeposljednjihpromjena u sustavu poticaja i naknada, te drugihaktivnosti potporeresornog ministarstva poljoprivrednim proizvođačima.

Sustav zaštite se sastojao od osnovne i specijalne carine koja se zaračunavala u vrijednosti od 10% na osnovnu carinu, te 1% tzv. carinske zabilježbe. Na tu ukupnu vrijednostzaštite dodavala se varijabilnapristojba ili prelevman kojijejednakrazlici između najnižesvjetskecijene za poljoprivredniproizvod i domaće cijeneistogproizvoda. To jesvota carine izražena u kunskojvrijednosti po jediniciproizvoda(u našem slučajulitri ili kilogramu mlijeka,odnosno prerađevina mlijeka).Ovojpristojbi su podložni uglavnomsvi stočarski proizvodi - uključujućimlijeko i osnovne mliječneprerađevine.

vinama)osiguradodatna sredstva te - nakon višegodišnjeg“lutanja? i “promašaja?konačno pravilnim financiranjemrazvitka govedarske proizvodnje u nas - racionalno i učinkovito djeluje na povećanje efikasnosti domaće proizvodnje mlijeka,mogao bih se u potpunosti složiti s ovakvim postupkom. Tada bi prerađivačemlijeka trebalo podsjetiti na sljedeće činjenice:

Dosadašnjisustav zaštitnih cijena i premija u nas određen jena razini otkupnihcijenamlijeka kojesu ispodsvjetskih,posebice kada se uspoređujeukupnapodrška proizvođačimamlijeka u inozemstvu

Kako iznos premije za mlijeko u nas ovisi o isplati iz državnog proračuna, a isplaćuje se nakon predajemlijekaprerađivačkoj industriji, takav sustav zaštite čini premiju za mlijekoustvari subvencijomkojaide na ruku prerađivaču

U uvjetimakada jeprosječna proizvođačkacijenasvježegmlijeka na približnoistojrazini kao i poticanecijene - kojusvojimmjerama želi imati resorno ministarstvo, odnosno Vlada RH - korisnici poticanecijene su prema svemu navedenom prerađivači mlijeka.

Jasno je,da bi svako dodatno povećanjepristojbi za uvozno mlijekoprerađivačimaznačilo povećanjeulaznih cijena za mlijeko i prerađevine, te smanjenjedohotka. Očekivana jereakcija - pritisak prerađivača sa zahtjevima da se u trgovinamapovećacijena uvoznog mlijeka i mliječnih prerađevina

Novijapromjenacarinskog sustava od 1997 godineuključuje carinu (upostotnojvrijednostividjetipodatke u tablici),prelevmane i trošarine Trošarina je oblik poreza koji se plaća za sve proizvode(duhanskeprerađevine, kava,pivo,alkoholna pića) proizvedene u Hrvatskoj ili uvezene u Hrvatsku, s tim da jeza domaće proizvodeniža nego za uvezene

No,trebaju li prerađivači mlijekashvatiti možebitno donošenjeovakve mjeresamo kao izravni udarac na vlastiti dohodak Možda sa stajalištadruštvene korisnosti i nije sve tako crno?

Kad bih bio siguran u pokušaj resornog ministarstva da ovom mjerom(odluka o povećanju uvoznih pristojbijošjeu području nagađanjajernema potvrde u službenom glasilu - Narodnim no-

Tako bi možebitno uvođenje dodatnih uvoznih pristojbimoglo značiti i vraćanjeprimarnojproizvodnjiekstra profitaostvarivanog u mljekarskojindustriji proteklih nekoliko godina.Prema nekim ekonomskim analizama uvezenih količina različitih kategorijamlijeka i prerađevina,isplaćenim državnim premijama, te neodgovarajućepolitike uvozne zaštite domaćih proizvođača mlijeka,tajekstra profitmljekarske industrije i nijetako mali

Kako usmjeriti razvitak govedarske proizvodnje u Hrvatskoj?

Piše: doc dr sc Zoran Grgić

Nakon kratkotrajnogoporavka govedarskeproizvodnje kao posljediceznačajnijegulaganja u obnovi osnovnog stada (pretežito uvozom steonih junica),tijekom prethodne, a osobito u tekućoj godini,dolazi do ponovnog značajnijegopadanjaintenziteta proizvodnje. Ova pojava se najbolje primjećuje po smanjenjuprirasta goveda i smanjenjuproizvodnje mlijeka po ukupnombrojugrla.

govedarskihproizvoda(mesai mlijeka) s troškovima utrošenih materijala i usluga u njihovoj proizvodnji.

No,poučennegativnim(ili tek slabo pozitivnim i kratkotrajnim rezultatima u odnosu na ulaganja) kretanjima u govedarstvu posljednjih 5-6 godinaprilično sam siguran u sporijiporastproiz- vodnih rezultata u budućem razdoblju.Naime,previše jenesređenih odnosa u našojpoljoprivredi da bi se mogao pretpostaviti pravocrtni, brzi razvitak,neovisno o tome koliko se sredstava uloži u razvitak govedarstva.

Neovisno o povećanjuotkupa mlijeka i povećanjuudjelaotkupljenogmlijeka u ukupnonamuženim količinama,realno se i u godinamapovećanjabrojamuznih krava i povećanjaproizvodnje mlijekabilježismanjenjeznačaja govedarskeproizvodnje u ukupnojpoljoprivredi. To se jasnovidi u usporednimindeksima proizvodnjeposljednjih 6 godina.

Cjelokupnastočarska proizvodnjazaostaje za razvitkom biljne proizvodnje, a u govedarskoj proizvodnjijevidljivoopadanje značenjaobiteljskihgospodarstva kojaposjedujupretežiti dio stočnog fonda i kapaciteta u govedarstvu.

Prema podacima u grafikonu 2 vidljivo jeda se ukupnibrojgoveda u proteklihdesetak godina gotovo“prepolovio?. Više jerazlogatome i oni su u nekoliko navrata ponovljeni u ovojrubrici Mljekarskoglista

Namjeraovog teksta jepotaknuti na razmišljanje u kojempravcu usmjeritigovedarskuproizvodnju?

Optimističkimislim da naši proizvođači u relativno kratkom vremenu mogu povećatimuznost po grlui prirastmjerenkilogramimautovljenejunadi,posebice ako se usklade odnosi cijena

Jednostavno, ni veliki broj naših proizvođača, ni organizacija službi podrške, ni sustav državnih poticaja nisu sposobniodržati brzi i stabilni razvitak govedarske proizvodnje u dužem razdoblju. O tome najboljesvjedočepraktični rezultati govedarskeproizvodnje u posljednjevrijeme.

Neospornojeda veći dio naših proizvođača nema odgovarajući pristup imogućnosti, pa ne ostvarujeni odgovarajućerezultate u govedarskojproizvodnji.Ipak, i boljiproizvođači u našim uvjetima ne ostvarujuodgovarajuće gospodarskeučinke jernisu pravilno ustrojeniostali činitelji u cijelomsustavu poslovanja u našoj poljoprivredi.

Zbogvažnosti govedarske proizvodnje u ukupnojpoljoprivredi i

mogućnostiupošljavanja radne snage,te mogućnostiiskorištenja, danas zapuštenihpoljoprivrednih površina,posebice u strateški važnim područjimadržave,podržavam tezu o neodgodivompoticanjuobnove govedarskeproizvodnje.

narodnogtržišta ilipriostvarenju boljepozicijestupanjem u takvo otvorenijetržište (kvote,poticaji) treba računati s većim brojemgoveda koji bi bez većih rizika osigurao dostatne količine proizvoda.

Pritom kao strateški ciljpretpostavljamznačajnopovećanje brojagoveda u kratkom vremenu, koliko godse to činilo dvojbenim s obzirom na suvremena kretanja u govedarskojproizvodnji.

Zašto podržavamtezu o potrebnom značajnijempovećanju krava i ukupnogbrojagrla u vrlo kratkom razdoblju?

“Govedarski slom" u posljednje3-4 godinenakon optimistične najaveobnove matičnogstada uzrokovan jeuglavnomčiniteljima izvan područjadjelovanjaizravnih proizvođača.Neovisno o slabom stupnjuintenzivnosti proizvodnje u preko60% uzgajivača goveda,troškovna strana poslo-

vanja se u našojpraksiuspješno amortizira na račun visokih utrošaka jeftineradne snage unutar kućanstva, te određivanjem uspješnostiproizvodnje samo na temeljuodnosa primitaka i izdataka (nema troškova vlastitog rada i amortizacije).

Na smanjenjebrojamuznih krava, a one su u nas istovremeno i glavniizvor domaćih sirovina za tov, od preko60 tisuća grlanije toliko djelovaoproizvođač sam koliko loša organiziranost stručne podrške i poslovnepovezanosti

Iako jetrend smanjenjabroja muznih krava izražen u razvijenim zapadnoeuropskimzemljama, u nas ga ne bi trebalo tražiti u prvom razdobljuobnove govedarstva Naime,naši gubici u posljednjihdesetak godina su značajno veći od opravdanogsmanjenja u normalnim uvjetimaintenziviranjapoljoprivrede. Razlozi takvom kretanju u nas su potpunodrugačiji od bilo kojezemljerazvijeneiliu tranziciji.

Naš dugoročniciljjesvakako povećanjeintenzivnosti govedarske proizvodnje, no sadašnje stanje u proizvodnjimlijeka i goveda ne omogućavaznačajnijepovećanjeintenzivnosti u kratkom razdoblju.

Prema nekim grubimprocjenama normalnogopterećenja obradivih i ukupnopoljoprivrednih površina,porastbrojagrlasvih kategorijagovedamože ići do preko650 tisuća grla. Za očekivati je da će proizvodnostmjerena litrama namuženogmlijeka i prirastom mjerenimkg po jedinici povećavati, pa nećemo trebati takav broj za zadovoljavanje domaćih potreba, te dodatne količine namijenjenestrateškim rezervama i međunarodnojrazmjeni.

Možda tek u kratkom razdobljuprilagodbe na pritisak među-

s

proizvodnje i prerade u mesnoj industriji(umljekarstvu jeto boljeustrojeno),neuravnoteženost i nedosljednostdržavne podrške, te tradicionalno nestabilni odnosi cijenasirovina,materijala i usluga, te poluproizvoda i proizvoda u cijelojpoljoprivredi.

Kada za primjerpovećanja intenzivnosti uzimamo Sloveniju, valjaprimijetiti da jenjihovbroj preko 2 grla na hektar obradive površine, a brojgrlapo stanovniku jedvostruko veći od broja u nas

U proizvodnji i strukturama kojeprateproizvodnju i prometgovedarskihproizvodanije se dogodionikakav kvalitativni pomak, pa nijerealno očekivati da bi u nekojnovojobnovi sve funkcioniralo dobro Tako i očekivani učinci ne bi bili u cijelosti na razini suvremene proizvodnje i međunarodnih standarda U planiranju razvitka treba stogaračunati s određenim rezervama, odnosno nabavci većegbrojarasplodnih goveda od normativno predviđenog.

Prema usporednimpodacima vidljivo jeda značajnozaostajemo prema odnosu brojagoveda, te obradivih površina i brojastanovnika (izuzeci su vrlo rijetkisamo priusporedbama s Mađarskom po brojustanovnika, te Rumunjskompo korištenojpovršini).

krava (muznih i u sustavu kravatele), te korištenojpovršini.

Zato ipaktreba značajnijim uvozom kvalitetnih mladih životinja,domaćim uzgojem, te uvozom steonih junica(koje su najskuplji izvor - no s obzirom na cijenu domaćih grla i ne morajuuvijek biti)povećatibrojgovedau kratkom razdoblju.

S drugestrane naše potrebe domaće prerade su na razini uposlenostimanjojod 4050%, potražnjagovedarskihproizvoda jeveć u ovom trenutku 30% veća od ponude.Isto tako, u posljednje vrijemebilježimo veći porast zapuštenihpovršina i porastnezaposlenosti u mlađojdobi radno aktivne populacije.Trenutno aktiviranje tih izvora proizvodnje je vrlo značajno,neovisno o sadašnjojnepripremljenostismještajnih kapaciteta, te neustrojenosti zemljišnihkompleksa za kvalitetnu proizvodnju većih količina stočne hrane

U pregovorima o stupanju u EU vrlo jevažno nastupiti s naglimpovećanjembrojagrla i aktiviranjemzapuštenogzemljišta jer kvote i poticajiovise upravo o proizvedenoj(odnosnoprodanoj) količini mesa i mlijeka,broju

S pravilnimdjelovanjem ovakva dva podsustava u nekom srednjoročnomrazdobljumoglabi se značajnijepovećatiintenzivnost proizvodnjemjerenaproizvodnjom litara mlijeka i prirastom goveda, što bi moglabiti osnova za preraspodjeluosnovnog stada ili smanjenjebrojagrla.

Za normalno funkcioniranje govedarstva(kako se ne bi ponovilo nedavno negativnokretanje) trebalo bi detaljnopreustrojiti i konačno učiniti efikasnim stručne službe potporeproizvođačima.Ravnotežom odnosa cijena i uvođenjemmjerapotporepodudarnim s važećim u EU trebalo bi djelovati na stabilnost govedarske proizvodnje.

Kraljevstvo za kozu?

Piše: IgorJeđut, dr vet med.

Ove (2000.g.)godinebili smo svjedocimasovnih požarana teritorijuHrvatske,posebice na područjuDalmacije. i Dalmatinske Zagore.

navedene,dopuštenojesvakom žitelju bez posebnedozvole i iskaznice

podmiriti, to se ima ista pretvoriti u odgovarajuću kaznu od 12 sati do 14 dana"

Dotični zakonodnosi se na područjeDalmacije.

“Zakon od 11 studena 1883 o držanju i pašikoza:

Vrlo često su uzroci požarabile velike i nesnošljivevrućine, a obzirom da se kod nas ne pridaje nikakva pažnjaobradi ili uklanjanjusuhogMAKINJA,veća je mogućnost od izbijanjapožara. No ne možemo reći da su velike vrućine jediniuzrok požara. Za neke jekrivi ljudskifaktor, bilo da se radi o slučajnom ilinamjernom paljenju.

“Držanjekoza u Istri zabranjuje se ne samo posjednicima zemljišta, već i osobama,koje nikakvogazemljišnogposjeda nemaju,osim u sljedećimslučajevimaosobite oblasne dozvole

Dogon koza iz kojedruge pokrajine na pašuu Istrijujest zabranjen?

3 pašakoza u općeje zabranjena na drvljemobraslim pašnjacima i u šumama, koje potpadajupodustanove.(šumske zaštite), i kojesu stavljenepod zabranu,koje se steru u vrelovju potoka,rijeka i lijekovitihvoda, kojese u smislu šumske zaštite imajuponovo pošumiti, ili su branjevine. Ti predjeliimajuse vidljivo i trajnoobilježiti, a na glavnimtočkama providiti se natpisom“ZABRANJENA PAŠA KOZA"

No, kako se ljudi i njihovo razmišljanjemijenja,tako se i zakoni mijenjaju.

Da bismo ustanovili uzrok i krivca takvim događajima, moramo se vratiti daleko u prošlost.

“Naredba kr hrv -slav -dalm zemaljskevlade,odjela za unutarnjeposlove od 25 lipnja1907 š:

Zbog što zornijegprikazivanja uzroka,korišteni su materijali iz zakona u 19 stojeću.

“Zakon od 19 veljače1873 u pogledupašekoza sadržajesljedeće ustanove:

“Politička oblast može pašu koza na određenom mjestima općinskih šuma na neko vrijeme zabraniti

Postupak ove zabrane ima se kazniti novčanom globomod 50 novčića za svaki komad koze,ali ipak u pojedinimkaznenim slučajevima ne smije se sa 50 forinti najvišeustanovljenaglobaprekoračiti.

Ako ustreba, može se globa pokritizaplijenom i javnomdražbom potrebnogabrojakoza. Nebi li se niti na tajnačin globamogla

“Pošto jeopaženo da žiteljstvo u jednomdijeluzemlje,naročito ono u bivšojgornjojKrajini materijalno, a donekle i fizično nazaduje s toga,što mu jedržanje koza po postojećimpropisima znatno otešćano, a držanjedovoljnogbrojamarve i ovaca radi siromaštva i pomanjkanjakrme onemogućeno, - obnalazi kr zemaljskavlada,odjel za unutarnje poslove, u svrhu podignuća narodnogblagostanja u spomenutim krajevima,glededržanja i pašekoza odrediti što slijedi:

Obrazloženjetakve naredbe vjerojatno jeu tome, da krajevi kojisu vrlo kršoviti i teško pristupačni nisu od velikog značaja za državu Kako je u tadašnje vrijemedrvo,kao osnovni materijal za gradnju, bilo vrlo skupo i donosilo glavninuprihodahabsburškojmonarhiji, a nisu željeli koristiti svojeprirodneresurse, mi smo bili idealni profitnjihovoj državnojblagajni.

Napretkomznanosti i tehnologijevrlo brzo se uvidjelo i zdravstveno značenjekoza.

1 držanjekoza dozvoljuje se i to samo za vlastitu kućnu potrebu

2 krmljenje koza u staji ili na vlastitom zemljištu,izuzev one

“Sve se više dolazi do osvjedočenja, da uz govečetakođer i koza kao mlijekodavajućaživotinja na veliki dio našegpučanstva znatnu vrijednostimade, te se tako njojkao kravici siromašnogačovjeka sa svijustrana toliki interes posvećuje, da se izdatno isplati, ako se sa uzgojem i držanjemkoza nešto pobliže pozabavimo.

U pitanjuprehranepučanstva koza zauzima vrlo važno mjesto:

ona pružaobiteljizdravu hranu, dajegazdarici i djecikorisnu i ugodnuzabavu, a svoga gospodara pobuđuje na marljivost i štednju.

se u uređenim stajamakroz čitavu godinudrže i shodno prehranjuju.?

Dokle god radnik imade veselje, da sa svoga posjedaima kakovu zaslužbu, da komadić oranice ili kojudomaću životinju svojomsvojinomzove, dotle će on biti protivnik ma kakvogapučkogahuškanja, već brižan otac obitelji, te pristašaćudorednih vjerskihnazora "

“Najvećakorist koze leži u njezinommlijeku,kojega se prihod vrlo mijenja, te jeovisan od tjelesnogustrojakoze i vrsti hraniva Ne dajuone koze najviše mlijeka,kojemorajupo liticama planinasvojuhranu tražiti i koje su čitav dan ponajviše sebi same prepuštene i proste, već one, koje

“Kozjeje mlijekomasnije i zdravije od kravljega. Budući je koza čvršćegazdravlja nego li je krava i ovca, a tuberkuloza koja se na ljudeprenositi može kod nje rijetkodolazi, to jenjezinomlijekokao hrana za djecuvrlo prikladno.Obitelji u većim gradovima,kojeveliku važnost polažu na nepokvareno i zdravo mlijeko za sebe i svojudjecu, morale bi dakle,ako imajuštalu, zbiljskipromišljati o shodnosti i držanjukoza " (FeliksHilpert,“Uzgoj i držanjekoza“,1908 g.)

Nakon 2 svjetskograta, broj koza u Hrvatskoj je drastično opao Razlogtomu je loša poljoprivredna i znanstveno neosno-

vana tvrdnja da su koze štetočine Sve do početka90-tih nitko nije razmišljao da se kozarstvo isplati ne samo stočarima već i državi Puštajući koze na područjakoja su pretežnoobrasla makinjemi travama kojegovedoslabo konzumira, mi u Hrvatskoj ne bismo imali toliko suhih trava i požara. Uz to ne bismo imali štetu već prihod i veću količinu mlijeka (kojaje sada deficitarna). Ako realno postavimopitanje što se više isplati:govedoili koza,koza bi vjerojatnopobijedila. Prvenstveno zbog 3 jarenja u 2 g., potom manjajekoličina hrane potrebna za prehranu, a mlijekojezdravije. K tome treba dodati da jekozu lakše držati i baviti se njomnegoli s govedom. A za sve nas možda je najznačajnijakonstatacija da sigurno ne bismo imali toliko požara u Hrvatskoj. Bi

PJ VINKOVCI,Kralja

Zvonimira 80

Zagreb,Trgkralja

Tomislava 19

tel : (01) 48 19 265; 48 72 970

fax: (01)4922267

žiro račun: 30102-601-114220

tel : (032) 33 23 92

tel ifax: (032) 31 65 84

SKLADIŠTEVELIKA GORICA

Trgkralja

Tomislava 9

tel ifax: (01) 62 22 065

PROIZVODIMO,DORAĐUJEMO,IZVOZIMO | UVOZIMO TE PRODAJEMO NA

VELIKO SJEME RATARSKOG,KRMNOG | INDUSTRIJSKOG BILJA

Osobito preporučamo:sjemetrava, crvene, bijele i švedske djeteline,lucerne, inkarnatke, smiljkite te bogatizbor djetelinskotravnih smjesa,stočni kelj,stočne graškove, sudansku travu, stočne repe, stočnu mrkvu, jaru i ozimu grahoricu kao i širok izbor

postrnihkultura

Zatim najširi izbor sjemenapovrća,cvijeća i začinskogbilja.

Vrtne alate i zaštitna sredstva

Sve to možete dobiti u veleprodaji na gornjojadresi i maloprodaji u boljimpoljoprivrednimapotekama

diljemHrvatske

ZET KE-8/ 7 / BAVE RIVI TAI =?1)

Kretanje brojnog stanja krava s

30. rujnom 2000. godine po županijama i selekcijskim službama

Piše: Vesna Bulić,dipl.ing.

- 3 248 i Đurđevac - 2 649 krava

Ukupnopoduzgojnoselekcijskim

radom u kontroli rasploda i mli-

Kretanjebrojnogstanja, kao i ostalih podatakavrše terenske selekcijskeslužbe svakodnevnim prikupljanjempodataka(registracijeteladi,laktacijskihzaključaka,prijave i promjenevlasnika, izlučenjaitd.) u centralnu matičnu evidencijuHrvatskogstočarsko selekcijskog centra gdje se vrši razvrstavanje i preračunavanje pristiglihpodataka te povratistih na teren Zahvaljujućitakvom uhodanom načinu rada mogućeje u kratkom roku dobiti sve potrebne podatke na uvid i analizu Ovom prilikomprikazano jekretanjebrojnogstanja s 30 rujnom 2000 godinepo županijama i selekcijskimslužbama u Republici Hrvatskoj.Županije s najvećim selekcijskimobuhvatom su:

što čini ukupno85 672 krave pod selekcijskimobuhvatom Usporedbom kretanjabrojnogstanja krava iz 1999 godine u kojojjena obiteljskimgospodarstvima bilo 80 198 krava pod uzgojnoselekcijskimobuhvatom, u periodu od 01 siječnja 2000 do 30 rujna 2000 godine na obiteljskim goječnosti ima 36 128 krava, a pod kontrolom rasploda 49 544 krave, spodarstvimakontrolirane su 85 672 krave To jeza 5 474 krave

Prikaz kretanjabrojnogstanja

Koprivničko - križevačka,Bjelovarsko - bilogorska i Zagrebačka.

Koprivničko - križevačka županijapod kontrolom mliječnosti ima 5 797 krava i podkontrolom rasploda 7 594 krava, što jeukupno 13 391 krava podselekcijskim obuhvatom

Bjelovarsko - bilogorskažupanijapod kontrolom mliječnosti ima 6 427 krava i podkontrolom rasploda 6 728 krava, što jeukupno 13 155 krava podselekcijskim obuhvatom

Zagrebačkažupanijapodkontrolom mliječnosti ima 7 006 krava i podkontrolom rasploda 5 063 krave, što jeukupno12.069 krava podselekcijskimobuhvatom Uzgojneorganizacije s najvećim brojemkrava podkontrolom mliječnosti su: Bjelovar - 4.136,Vrbovec

više u odnosu na prethodnu godinu, a očekuje se i daljnjiporast u naredna tri mjeseca.Budući da se bliži krajgodine,Hrvatski stočarsko selekcijski centar će kao i svake godineizdati godišnje izvješće o rezultatima rada u 2000. godini u kojoj se nalaze podaci po Županijama i uzgojnimorganizacijamavezani uz rezultate uzgojnoselekcijskog rada u RepubliciHrvatskoj. Ti rezultati odnose se na: brojnostanjekrava uvedenih podselekciju po pasminama, brojregistriraneteladi,broj uzgajatelja, obnovu matičnog stada,na testirane i netestirane bikove koji se koriste u našojpopu-

Bikovske majke - ocjena i odabir

Piše: LjiljanaHusinec,dipl.ing.

Remont,odnosno nadopuna postojećeg stada bikovskih majki, obavlja se planskisvake godine na način da se iz postojećematične populacije krava odabiru kandidatkinje za nove bikovske majke (najčešće su to mlade krave koje imajuzaključenujednudo tri laktacije).Voditeljsvake od 18 navedenih selekcijskih službi dužan jeobići sve uzgajatelje(koji imajumogućekandidatkinje) i pripremitiodgovarajućeproizvodne liste za njih. To radi u dogovoru sa svojimkontrolorima koji su obavljanjem svake kontrole mliječnostineposrednoupućeni u proizvodnesposobnosti svake kontrolirane krave. Nakon toga dogovara se izlazak stručne komisije:voditeljpododjelagovedarstva, voditeljselekcijske službe i jedanstručnjak iz Centra za reprodukciju u stočarstvu Zagreb. Ocjenui izbor bikovskih majki navedena komisijaobavlja na temeljuviše bitnih kriterija.

1 Podrijetlo

kom izbora novih bikovskih majki,uključiti što više mladih krava domaćegpodrijetlakojeodgovarajutraženim zahtjevima.

2. Proizvodnjamlijeka,sadržajmliječnemasti i mliječnihbjelančevina

laciji, zatim na laktacijskezaključke po pasminama,županijama i uzgojnimorganizacijama, na perzistencijulaktacija,trajanje servisnograzdoblja, na stanjeoplodnjeplotkinja,prometrasplodnih goveda,novčane poticaje,kreditiranjerasplodnihjunica i na održane izložbe tijekomgodine. Il dament) i vime Posebna pozornost obraća se ocjenjivanju vimena: odnos četvrti,povezanost vimena, te raspored i veličina sisa

4 Osobine muznosti (protok mlijeka)

Trenutno nijemogućemjeriti tu osobinu zbogneopremljenosti potrebnimuređajem.

5 Reprodukcijske osobine

Procjenjuje se uzgojnavrijednost obzirom na osobine mliječnosti. Svaka kandidatkinja mora pozitivnoodstupati min 1 stand dev od prosjekapopulacije. Ako te uzgojnevrijednosti nisu izračunate,onda kao kriterij služi njihova naturalna proizvodnja mlijekaizražena u kg (I.laktacija min 4 300 kgmlijeka, II. laktacija min. 4 600 kgmlijeka, III i više laktacija min 5 000 kgmlijeka).

3 Vanjština(tipživotinje)

Potrebno jeda svaka kandidatkinjaima najmanjedvijegeneracijepoznatih i kontroliranih predaka procijenjeneuzgojnevrijednosti Bikovske majkeuvezene su kao visokobređe junice iz strane zemlje(Njemačke i Austrije.). U zadnjevrijemenastoji se, prili-

Procjenavanjštineobavlja se metodom linearscoring (“Sustav '97")prema važećim uputama, a zapravo jekritičko ocjenjivanje i prosuđivanje u kojojmjeriodređena životinjasvojimvanjskim izgledom,odnosno pojedinim dijelovimatijela,garantiradobro zdravlje,proizvodnju i dugovječnost Bitna karakteristika jeocjenjivanje 19 zadanih svojstava i preporučenoocjenjivanje dodatna 4 svojstva uz evidentiranje eksterijernihpogrešaka kao posebnosti Temeljemocjena za pojedinačnasvojstvaformiraju se zajedničkeocjene za tri glavne grupe svojstava:okvir, noge (fun-

Vrlo bitna osobina jeredovito telenje, uz napomenu da se kod starijih krava gledaduljinaservis perioda(period od otelenjakrave do ponovne oplodnje)koji ne bi trebao prelaziti 115 dana Nakon obavljenogizbora nove bikovske majkese uključuju u program usmjereneoplodnje. Po principuasortativnogsparivanja (kompenziranjeodređenih nedostataka krave)svakojkravi pridružuje se određeni bikovski otac Za nove generacijebikova biraju se bikovski očevi iz populacije goveda u vlastitojzemljiili se uvoze (dubokosmrznuto sjeme) iz naprednihstočarskih zemalja (kod nas je najčešći uzvoz iz Njemačke i Austrije).Oni,kao i bikovske majke,predstavljaju sobzirom na svojgenetskipotencijal - vrh uzgoja.Prilikom izbora bikovskih očeva bitni su podaci o njihovimuzgojnimvrijednostima za sve kontrolirane osobine: mliječnost, tovne osobine i kvaliteta mesa, tip imuznost Na terenu je završen 26 krugusmjerenogosjemenjivanjakojijezapočeo 01 11 *99 god. i trajao do 31 03 00 god.

IREPRODUKCIJ sra

PRPIC PTO OPT PRE MOSTU

U njemusu poredčetiri strana bikovska oca (sjeme - uvoz iz Njemačke)nakon više godina uključena i dva domaća bikovska oca: Matas HB 7019 iz Centra za reprodukciju u stočarstvu - Zagreb i Pero HB 7131 iz Centra za unapređenjestočarstva - Osijek. Na tajkrugnadovezuje se novi 27 krugusmjereneoplodnje u kojemu će biti korišteno petuvoznih bikova (sjeme - uvoz iz Njemačke) i bik Horfred HB 7183 iz Centra za unapređenjestočarstva - Osijek. E

OSVRT NA PRIMJENU PRAVILNIKA O KAKVOĆISVJEŽEGSIROVOG MLIJEKA m

Pravilnik vrijedi za sve podjednako

Piše: Antun Kostelić, dr. vet med

plaćenijerimajuhigijenski kvalitetnijemlijeko.

vođača neće smjetipredavati mlijekozbogizrazito loše higijenske kakvoće,odnosno zbogpreviše somatskih stanica i mikroorganizama

Uskoro će početiprimjena Pravilnika o kakvoći svježegsirovog mlijekakoji će iznenaditi mnoge proizvođačemlijeka u Hrvatskoj. U Mljekarskomlistu već se godinama upozorava na problematiku vezanu uz kakvoću i količinu proizvedenogsvježegsirovogmlijeka. Hrvatska ne može biti konkurentna ni po količini, a što je važnije, ni po kvaliteti svježeg mlijekaproizvedenog u Europskojuniji.

Bez obzira da liproizvođač ima jednuilipedesetkrava MORA se pridržavatiosnovnih načela higijenemužnjeilineće smjetipredavati mlijeko!

Najvećuštetu proizvođačima mlijekananosi kronična kataralna upalavimena (mastitis)zbog kojejesmanjenakoličina proizvedenogmlijeka, a povećanbroj somatskih stanica u mlijeku(iznad 400 000).

Isti Pravilnik za sve otkupljivačemlijeka

Pojediniprerađivačimlijeka posljednjihnekoliko godinaupozoravajusvojekooperante na potrebu povećanjakoličine, ali i na poboljšanjekakvoće mlijekajer su svjesni da će naši farmeri morati biti konkurentni inozemnim farmerima,osobito nakon pristupanjaHrvatske Svjetskojtrgovačkojorganizaciji.

Problem jeu somatskim stanicama i mikroorganizmima

Na područjuHrvatske organizirana su brojnapredavanja na temu Pravilnika i kako ga primjeniti u praksi.Velik dio proizvođača uspijevazadovoljiti odredbe Pravilnika o kakvoći mlijeka što se tiče kemijskogsastava, međutim,jošuvijek su problemi somatske stanice i mikroorganizmi kojih u mlijekuima iznad dopuštenihkoličina. To znači da prema Pravilniku jedandio proiz-

Pojediniprerađivači su već počeli zabranjivatiotkupmlijeka od onih kooperanatakoji ne udovoljavajuodredbama Pravilnika, pa oni jednostavnoprijeđudrugom prerađivačukojiima “niže" kriterijemisleći da su riješiliproblem Na pojedinimpodručjima mljekareotkupljujumlijeko s niže postavljenimkriterijima za higijenskukakvoću te privlačelošije proizvođačemlijeka.Pravilnik, međutim,obvezuje sve prerađivače (tvornice) da će iste odredbe Pravilnika vezane za kakvoću mlijekavrijediti za sve proizvođače bez obzira za kojumljekaruproizvode mlijeko.

Prvo treba riješitiprobleme u staji

Pranjeruku,vimena i stroja za mužnju, uz upotrebuodgovarajućegdezinficijensa, uvijek će biti jeftinije od gubitakazbogvelikog brojamikroorganizama u mlijeku ili liječenjaupalavimena koje nastajuzbogloše higijene. Svakodnevni pregledmlijeka na crnoj podloziprva je mjeraza rano otkrivanjeupalavimena,nakon togamastitis-testom pravovremeno otkrivamo kronične nevidljive upalevimena Time smanjujemo troškove liječenja, ali i gubitke zbogsmanjenoglučenjamlijeka. Važno jeznati da se zbogupale vimena naglosmanjilučenjemlijeka. I nakon izliječenjapotrebno jedugovremena da se vrati na prijašnjuproizvodnju.

U Mljekarskomlistu jeobjavljeno na stotine članaka agronomskih i veterinarskih stručnjaka za pojedinapodručjavezana uz proizvodnjumlijeka,međutim mnogi ne žele primijenitisavjetestručnjakanego i daljeproizvodekoličinski malo i nekvalitetno mlijeko iako uz manjepromjene u hranidbi,smještaju i higijenimužnje mogu postići, bez većih ulaganja, puno boljerezultate i veću zaradu

Proizvođači morajurješavati problemepoboljšanjakoličine i kakvoće, a ne tražiti blaže kriterije za otkupmlijeka.Proizvođači kojise pridržavajuhigijenskih načela mužnje, i nemajukrava s upalamavimena trebajubiti više

Pojediniproizvođači s deset krava,koje su smještene,hranjene i muzene po savjetimastručnjakaproizvode više mlijeka pa je i godišnjazarada po kravi veća

Mljekarski list 12/2000.

negolinekih proizvođača s 20 i više krava

Veći brojproizvođačakupioje krave holštajnskepasmine s ciljemda povećaproizvodnju mlijeka, a očito se nisu raspitali o uvjetimadržanja i hranidbe takvih krava Holštajnskekrave, kao i krave drugihvisoko mliječnih pasmina,zahtijevajuposebanrežim hranidbe i smještaja, pa ako ti uvjetibudu zadovoljeni(uzhigijenskumužnju)zarada neće izostati. Hranidba,smještaj i mužnja krava tema su brojnihčlanaka u Mljekarskomlistu,međutim začuđujeda jošuvijekveliki broj proizvođača ne želi promijeniti navike u hranidbi, a pogotovo u mužnji.

Kako udovoljitiPravilniku?

Velik brojproizvođačaudovoljit će odredbama Pravilnika bez

==

većih ulaganja.Potrebno jesamo promijeniti neke navedene navike (držanjekrava,hranidba ihigijenamužnje).

Smještaj.Potrebno jepoboljšati higijenu(čistoću) u samoj staji(npr.podgdjeborave krave mora biti uvijeksuh), te prema mogućnostimadržati životinje što češće ili stalno izvan staje(ispusti).

manjejednomtjedno,mlijeko će biti higijenskikvalitetno, a pravovremeno će se otkriti i upala vimena te će liječenje biti jednostavnije a gubicimanji.

Ako proizvođač ima problema u proizvodnji.mlijeka,nijesramota potražitisavjetstručnjaka iz savjetodavneslužbe, od terenskogveterinara ili stručnjaka s Veterinarskog ili Agronomskog fakulteta (ovisno o tome kakve problemeima u stajiili na poljima).

Hranidba. Krave jepotrebno hraniti prema količini proizvedenog mlijekadajućiim kvalitetnu i raznovrsnu hranu u dovoljnimkoličinama (sijeno, koncentrat, sjenaža,silaža,ispaša).

Higijenamužnje.Ispravnom tehnikom i pridržavanjem osnovnih načela higijenemužnje, uz upotrebudezinficijensa za pranje ruku,vimena i stroja za mužnju kao i obavljanjemastitis-testa naj-

Otkupnacijenamlijeka će uvelike ovisiti o kemijskomsastavu i higijenskojkakvoći, a uz malo više truda može se proizvestimlijeko najboljekakvoće, a samim time polučiti i veće otkupnecijene.

(/R0)M6/nOROLOG

Jošda prođeovajmjesec i ovojgodinidođe kraj

Piše: mr Dražen Kaučić, agrometeorolog

Još da prođeovajmjesec i ovojgodini dođe kraj. No, razdobljevegetacije ove jegodine već davno prošlo. Sve što smo u proljećezasijali,tijekommukotrpnog rada uspjeli smo i uzgojiti pa sad uživamo u toplini doma prisjećajući se lijepih i ružnih trenutaka Prisjećamo se vremena kojenekim poljodjelcima, naročito u Slavoniji i Baranji,nijebilo po volji. Kakvo jebilo vrijeme od travnja do listopadapročitajmo u nekoliko sljedećih redaka

Travanj je u istočnim i zapadnimdijelovimaHrvatske bio ekstremno topao Maksimalne su temperature zraka narasle u spomenutimkrajevima i do 29 0% C No, tijekommjesecaminimalna se temperatura zraka na 5 cm od tla spustila i do -5 0% C, Šteta na voćkama od spomenutih vrlo niskih temperatura nijebilo jerjecvatnjapočelanakon njihovepojave. Mjesečnekoličine oborine u Zagrebu,Bjelovaru, Sisku, Daruvaru i Slavonskome Brodu u granicama su prosječnih višegodišnjihvrijednosti.Međutim, u Osijeku,Gospiću,Malom Lošinju i Dubrovniku mjesečne su količine znatno manje pa s puno prava zaključujemo kako jena tim lokalitetima vladala suša Najmanje jeoborine bilo tijekomdruge dekade mjeseca.Primjerice u Osijeku,Županji i Slavonskome Brodu nijezabilježena ni jednakapkiše U Zagrebu su izmjerena 3 mm, Bjelovaru 2, a u Daruvaru samo 1 mm kiše

Tijekomsvibnja bilo jeizrazito vruće i suho Srednjamjesečnatemperatura zraka u Osijeku i Zagrebuveća jeod prosječnevišegodišnjevrijednosti za 2 0% C Maksimalne su temperature u istočnim i zapadnimkontinentalnim dijelovimaHrvatske narasle do 30 0* € U agrometeorologiji dane s maksimalnim temperaturama zraka iznad 30 0% C nazivamo “vrućim danima"

Ovogjemjesecatakvih dana bilo u Osijeku i Slavonskome Brodu 2, a u Bjelovaru čak 5 što jeprava rijetkost. Bio je i jedanhladni dan kada se minimalna temperatura zraka na 5 cm od tla spustila,primjerice u Varaždinu i do -1.8% C. Šteta od tako niske temperature zraka nijebilo Oborina jeu istočnim i zapadnim kontinentalnim dijelovimaHrvatske bilo manje od višegodišnjegprosjekaotprilike za 50% Izrazito sušno bilo jeu prvojdekadi mjesecakadje u Slavonskome Brodu i Zagrebuukupnoizmjereno 9, Osijeku 5, a u Bjelovaru samo 1 mm oborine Vrlo visoke temperature zraka razlogom su vrlo visokim vrijednostimaisparavanja vode iz tla pa spomenute oborine nisu bile dovoljne za potrebebiljaka u fazi nicanja.Krajemmjesecasvjedoci smo vrlo lošegizgledašećerne repe, kukuruza, suncokreta i soje.

Na čitavom područjuHrvatske lipanj jebio ekstremno topao. Dana s maksimalnim temperaturama zraka iznad 30 0% C bilo je u Zagrebu12, a u Osijeku 13 1 u lipnju je u zapadnimkontinentalnim dijelovimaHrvatske bilo vrlo sušno, a

O ro IVO JERE KJE PO

u istočnim čak i ekstremno sušno Uostalom, u Zagrebu su tijekomcijelogmjeseca bila 2, a u Osijeku samo 1 dan s oborinom većom od 5 mm Tlo jeveć tijekom prve dekade mjeseca bilo nedovoljno vlažno Biljke s korijenjemkoje doseže u tlo do 20 cm dubine nisu imale na raspolaganju lako pristupačnu vodu Vlažnost tla na 10 cm dubine bila je najmanja 20 lipnja.Toga se dana vlažnost tla na spomenutoj dubini spustilaispodtočke venuća Eto, jednog od brojnih dokaza o stradanjupoljoprivrednih kultura upravo od suše Srednjemjesečnetemperature zraka u srpnju bile su u okvirima prosječnihvišegodišnjihvrijednosti. Vrućih jedana, tj.dana s maksimalnom temperaturom zraka većom od 30 0* €, bilo u istočnim i zapadnimkontinentalnim dijelovima Hrvatske (10do 13), a što jeprimjerice u Osijeku za 2, a u Zagrebu za 4 dana više od prosjeka. I ukupnoizmjerene količine oborine ovoga su mjeseca bile u okvirima prosječnihvišegodišnjihvrijednosti. Na meteorološkim postajama u Osijeku,Slavonskome Brodu i Zagrebuodstupanja od višegodišnjegprosjeka iznose samo 2 mm Rasporedoborine bio jenaročito nepovoljan u istočnim krajevimaHrvatske Naime, tijekom treće dekade mjeseca u Osijeku jebio samo jedandan s oborinom od samo 5 mm Rasporedoborine u zapadnimkrajevima bio jenešto povoljniji.Primjerice, u Zagrebujetijekom prve dekade bilo 3,druge 7, a treće 4 kišna dana pa jestanjeratarskih kultura znatno bolje.Dakle, vrijeme je u ovome mjesecu bilo normalno, tj.primjerenoljetu, ali to poljodjelcima nijemnogo značilo Suša je u kontinentalnim dijelovimaHrvatske prisutna jošod siječnja.Mnogebiljke već i na 20 cm dubine nisu imale na raspolaganju lako pristupačnu vodu te jestanjeratarskih kultura iz dana u dan bivalo sve lošije, a nade da će se ono popraviti bilo sve manje.

Kolovoz jeove godine bio ekstremno topao i vrlo suh Srednjemjesečnetemperature zraka bile su veće od prosječnih višegodišnjihvrijednosti: u Daruvaru za 2 1 “C, Slavonskome Brodu 3 1 “C, Osijeku,Bjelovaru i Varaždinu 3 4% C, a u Zagrebu za 3 7 C Najtoplije jebilo tijekomdrugedekade mjeseca.Maksimalne su temperature zraka narasle u Varaždinu do 37 9% C, Zagrebu 38 5% C, a u Osijeku do 38 6% C S maksimalnom temperaturom zraka većom od 30 0? C, tj.vrućih dana u ovome mjesecu bilo je u Varaždinu 13,Zagrebu 16, a u Osijeku i Slavonskome Brodu 19 Tako velik brojvrućih dana tijekomkolovoza prava jerijetkost. Naime, u Zagrebu jetako vrućih dana prosječno 6, a u Osijeku 10 Oborine su u Osijeku i Zagrebuizostale tijekomtreće dekade mjeseca, dok su ukupnoizmjerenekoličine bile najveće u prvojdekadi mjeseca.Mjesečnekoličine manje su od prosječnihvišegodišnjih količina,primjerice u Slavonskome Brodu za 80%, a u Zagrebu i Osijeku za 90% Vrijednojespomenuti i brojdana s pojavomoborine U Zagrebuje tijekom prve dekade bilo 3, a druge samo jedan dan No, u Osijekujetijekomprve, a i drugedekade mjeseca bio samo jedandan s pojavomoborine I tako malo dana s pojavomoborine prava su rijetkost; u Osijeku jeinače tijekom kolovoza prosječno 9 kišnih dana Dakle, tlo je i u ovome mjesecu bilo nedovoljno vlažno Prateći vlažnost tla svakih deset dana na Glavnojagrometeorološkojpostaji u Križevcima doznajemo kako 10 kolovoza na 50 cm dubine biljke više nisu imale na rašpolaganju lako pristupačnu vodu Na 30 cm dubine vlažnost tla bila jeispodtočke venuća Dakle, fiziološko stanjebiljaka nakon toga više se nijemoglopromijeniti, te su posljedice suše kod biljaka s kratkim korjenovim sustavom bile očite U tlu jena spomenutoj dubini nedostajalo do retencionogkapaciteta(čijevrijednosti odgovarajuvrijednostimapoljskogkapaciteta tla za vodom) 82 litre na četvorni metar tla Krajemmjesecastanje vlažnosti tla jošviše se pogoršalo. U tlu na 60 cm dubine 31 kolovoza jenedostajalo do retencionogkapaciteta 137 litara vode po četvornom metru Biljkama jena spomenutojdubini nedostajalo čak 43 litre lako pristupačne vode Manjakvlage u tlu rezultat jevrlo velikih vrijednostipotencijalneevapotranspiracije. Svakodnevna mjerenja potencijalneevapotranspiracijeevaporimetrom po Garnieru otkrivaju da jednevno iz tla ispariloprosječno 5 litara vode Kako jei tijekomsrpnjaprosječno dnevno isparavalo isto toliko vode, a ukupnotijekom ovog mjeseca u Križevcima izmjerena samo 1 litra oborine, stanjevlažnosti tla na krajuovog mjesecanije nas iznenadilo Tijekom prve i drugedekade rujna vlažnost tla do 20 cm dubine na Glavnojagrometeorološkojpostaji u Križevcima znatno se promijenila u odnosu na posljednju dekadu kolovoza Do 20 cm dubine biljke su konačno imale na raspolaganju lako pristupačnu vodu Razlog su oborine Naime, tijekom prve dekade bilo je 7 kišnih dana pričemu je ukupnoizmjereno 53,9 mm oborine Tijekomdrugedekade mjeseca, samo tijekomjednogdana, količina oborine iznosila je24 8 mm Međutim, spomenute oborine nisu utjecale na vlažnost tla 30 - 90 cm dubine

Najvećinedostatak vode do retencionogkapacitetaizmjeren jena 60 cm dubine (264 1 na četvorni metar tla).Momentalna jevlažnost tla 31 kolovoza nešto porasla u odnosu na protekledvijedekade, no jošuvijek ne dovoljno. I dalje je u tlu na dubini 30 do 60 cm biljkamanedostajalo vode Spomenutavlažnost tla ovog mjesecadugoće se pamtiti.Naime, rijetko se događa da u dubljimslojevima tla tijekomrujna nema dovoljno lako pristupačne vode, a i da do retencionogkapaciteta nedostaje,primjerice u prvojdekadi na 30 cm dubine čak 56 I vode na četvorni metar Opisanavlažnost tla nije posljedica samo manjkaoborine, nego i stvarne evapotranspiracije čije su ukupnevrijednosti u rujnu,primjerice u Zagrebu, samo za 4 mm manjeod ukupnoizmjerenihkoličina oborine Svakodnevnim mjerenjempotencijalne evapotranspiracijeevaporimetrom po Garnieru na Glavnojagrometeorološkojpostaji u Križevcima doznajemo da je tijekomrujna iz lesiviranog tla ukupnoisparilo čak 87 litara vode Dakle, dnevno jeiz spomenutog tla isparavalo čak 3 litre vode s četvornog metra Najvećejeisparavanje bilo u prvoj, a najmanje u trećojdekadi mjeseca. I tako na kraju,vjerujemo, ima zadovoljnih i nezadovoljnihpoljodjelaca koji će pamtitispomenuto vrijeme ove godine. Naime, pamtit će se dobar i kvalitetan urod grožđa, a što prijezaboraviti “urod" šećerne repe

list 12/2000

Kultura življenja na selu

IVANSINOVČIĆ

BOZICNO

SVETKOVANJE

KAK JE LEPO KAD DOJDE BADNJE VEČE

OTAC UNOSI SLAMU A MATI PALI SVEĆE

POSAVSKA IŽA PONOVO JE VESELJA PUNA

JER DOLAZI BOŽIĆ SVIH BLAGDANA KRUNA

OSJEĆAJ UGODAN JE DUŠEVNO STANJE

KOJE SE BUDI KAD POČINJE SVETKOVANJE

KAD SVAKU OBITELJ I POSAVSKI KROV

OBIĐE KRŠĆANSKI BLAGOSLOV

NA VRATIMA OSTANU TRI POZNATA SLOVA

ZNAK, DA SU POČELA GODIŠTA NOVA

U SVAKOM DOMU BOŽIĆNE POPEVKE SE ČUJU

TO SE POSAVCI OD SRCA, ISKRENO RADUJU

NA ŠTEFANJE IIVANUŠNE DAJUSPATI

VESELI PAJDAŠI I TAMBURAŠI-GRATURANTI

I TAKO POSTOJANO IZ VIJEKA U VIJEK ŽIVOTU SE RADUJE POSAVSKI ČOVJEK

Iz posavskog spomenara

Piše: Ivan Sinovčić

Tako smo, eto, stigli i do mjesecaprosinca u kojemsu dva značajnadatuma: 6 prosinca blagdansvetogaNikole (Nikolinje) i najvećikatolički obiteljski blagdan25 prosinca - Božić. Jedan od najradosnijih dana u kalendarskojgodiniza male posavce bio je i ostao blagdan svetogNikole zaštitnika brodara i mornara, a u Posavini skelara i fišara (ribara).Naime,prije 50 godina u selima Sisačke Posavine nisu se slavili rođendani već samo imendani, ali bez posebnogdarivanja u materijalnom smislu U to vrijemenijepostojaoDjedmraz niti Djedbožićnjak. Sveti Nikola jedarivao dobru i poslušnudjecu. Krampusjeplašiozločestu, kako bi do godine i ona postaladobra i tako zaslužila ljepšedarove koje su, u očišćene cipelepostavljene u prozor, stavljaliroditelji. Nisam siguran da jeu cjelokupnoj po-

vijestipedagogijepostojalabolja odgojnametoda katoličke djece uzrasta do 11 godina,odnosno do završetka pučkeškole Ti darovi bili su skromne vrijednosti, ali bogatiljubavljuroditelja.Najčešće se u cipelinašlo nešto oraha, po kojajabuka i bonboni, te šiba kao opomena da se može bitijošbolji i poslušniji. Tu ljubav ne mogu danas zamijenitinikakvi skupi darovi kojedonosi Djedmraz ili Djedbožićnjak, a djecaih brzo pokidaju i odbace na žalost roditeljakojimisle da se ljubav može kupiti. Kako je u posljednje vrijememoderno davati kućne ljubimce na dar bilo kojimpovodom pa tako i za - NIKOLINJE, svrha darivanjadovedena jedo apsurdajernijerijetkost da se vrlo brzo veća ljubavpoklanjakućnom ljubimcunegolidjetetukojemje takav dar namijenjen.Srećom, ta moda jošnijepreplavilaljude na selu pa mali Posavci i dalje s nestrpljenjem i velikom radošću dočekujusvoga SvetogNikolu

kojidolazi u njihovedomove, a DjedMraz neka svojedarove nosi svojim“brojlerima". Pri kraju kalendarske godine, 25 prosinca dolazi obiteljskiblagdankojemu se najvišeradujusvi članovi ne samo na selu već i u gradovima diljemdomovine Hrvatske, odnosno u cijelomkatoličkom svijetu. To jedan Isusova rođenja kojise slavi na razne načine ovisno o kulturi i običajima pojedinihnaroda i regija. U Sisačkoj Posavini tradicionalni običaj, vezan za ovajdatum, ne razlikuje se mnogo od običajadrugih s kajkavskogpodručja.

I ovom prigodompodsjetit ću starijugeneracijukajkavaca na ona vremena kada televizor nije bio “članom obitelji", a iz naših domova čula se tiha božićna pjesma i molitva Toplinuobiteljskogdoma (kojagrijedušu)nemogućejepostićinikakvim (centralnim)uređajimajeroni griju samo tijelo. Kako su običaji vezani za Božićne blagdane, s detaljima već mnogo putaopisanim na razne načine i u raznim prilikama, ovom ću prilikomistaknuti nekoliko specifičnosti mojeg zavičajakoje su nažalost dijelom isčezle ilinestale. Na Badnjeveče, prema običaju, otac unosi slamu i

borovu granu, mati pripremastol za večeru stavljajući slamu (na križ) po stolu a ostatak podstol, zatim postavljasvečani božićni stolnjak i posnu hranu Pali svijeću, a potomslijedimolitva. Nakon večere ukućani ispodstolnjakaizvlače stabljiku slame da doznaju tko će najdulježivjeti. Pri tome roditelji vode brigu da djeca izvuku najduljustabljiku. Zatim najmlađičlan obiteljigasisvijeću da se vidi prema kome će krenuti dim jertajće prvinapustitiovaj svijet.Naravno,uvijek dim krene prema najstarijemukućanu Sutradan, na Božić,obvezno svi odlaze na misu poldanicu, zatim slijediobilan ručak (objed). Glavno jelo(potradiciji)jepečena šunka Nikako ne odojakilinedaj Bože janje.Posavci nisu za božićnu gozbupriređivalimladunče bilo kojedomaće životinje.Drugi

dan Božića (naŠtefanje)djeca su išla svojimrođacima (Stjepanima) čestitati imendan i “za položaja",govorećipriulasku u kuću: FaljenIsus i Marija,dej Vam Bog pilekov,racekov, purekov,telekov,ždrebekov, puno zdrave dečice, mir i blagoslov. Zatim bi sjeli na stolicu na sredini prostorije i mirno sjedilinekoliko minuta, sve dok ih domaćica ne bi prekrižila,posulakukuruznim zrnjempo glavi i darivala orasima, jabukama,bombonima i kolačima, a ponekad i novcem Ja sam se posebnoradovao trećem danu Božića jermi jetada imendan pa su mi rano ujutrodolazili čestitati tamburašigraturanti pjevajući prigodnupjesmu:

Danas Ti jeranom zorom osvanuo imendan kojjeTebi,dragiIvo,već odavno odabran

Božični običaji sela

Baranja

Piše: MatijaDamjanov

Duboševice,

Sretna bila TvojamajkakojaTe je rodila

kojaTe jesvojimmlijekom na noge postavila.

Zatim bi svi nazdravili pravim domaćim vinom, a tamburaši zahvalili pjesmom:

Hvala Tebi gospodaru na tom tvojemlijepom daru koji si nam poklonio; mnogo ljeta živio.

Ivo,Ivo sretan bio,mnogo ljeta živio!

Kolko “kaplic tolko letdajTi Bože poživet.

Cijelidogađaj bi se ponovio za Novu godinu u svakom Posavskom domu Štovaničitatelji

Mljekarskoglista, na krajuove 2000 godineŽELIM VAM BLAGOSLOVLJEN BOŽIĆ I SRETNU NOVU GODINU!

Vaš Ivo Sinovčić paledecu, a muški su čistilištale i svinjce.

jezorna na Badnjak. Za vrime Adventa nijebilo javnihzabava, pa čak ni radio nijesvirao u kršćanskim obiteljima.

Božićni običajipočinju već 1 prosinca.Prvogprosincapočinje Advent,Došašće.

Na Badnjak se ne mrsi,jedu se soprana jelagra' i tisto sa sirem, makem i orem

U ranim satima na Badnjak muška su djecaišla na “položaj".

Od prvog prosincaodržavaju se zorne, mise u ranim jutarnjim satima I dok jošnijebilo struje i uličnogsvjetlasvako jutro se išlo na zornu

Selo jeoživjelo, sa svih strana se čuo žamor mještanakoji su išli prema crkvi i to u mraku U crkvi su gorile 2-4 sviće koje su obasjale veliku crkvu. Baš mi jeto svjetlo bilo čarobno

Pjevali smo adventske pjesme.

Ja sam u ono doba bio ministrant (prije 50 godina).

Zorne su se održavale do 24 prosincatj. do Badnjaka.Zadnja

Kada dođe veče upalji se svićica radi svetla,domaćin kuće unosi veliko breme slame u traljama.

Na ulazu u kuću najavljivali su se sa KUKU-RIKU kao pitlovi. Dočekali su ih domaćica i domaćin kuće, pa iz šenika - u kojemjebilo pomišanožito,kukuruz, zob i ječam - bacali na njih i 'ranili ih s ričima: “PI PI,KVO-KVO" a oni bi odgovarali:“ME, BE, MU, KUKU-RIKU" tako bi simbolizirali svu stoku i živinu želeći da budu živi i zdravi u idućojgodini.

Kada se to završi,domaćin dariva djecunovcem

Na Badnjidan kada se došlo sa zorne, svi su se ukućani bacili na posaljerjesve moralo biti čisto i uredno. Ženesu čistile sobe,ku-

Kada iđe u sobu pozdravlja: FALJEN ISUS ČESTITVAM BIJO BOŽIĆ I STARA GODINA i tako tri putadok ne dođe do stolice. Ukućani su odgovarali: ŽIV I ZDRAV BIO.

Domaćin istrese slamu iz tralja, zatim deca isvi ostali raširu slamu po sobi i onda postajeveselje. Starijibraća i sestre nosu na leđima manjudecu kao magarci i to trajejednovrime. U tome se čujezvonce, svi se uozbilje, deca kleknu na slamu i svi ostali,dolazi Boganosi KRISKINDLI

U sobu ulazi - zagrnut u bilu ponjavu - komšija i nosi kriskindli

Mljekarski list 12/2000

(Božićnodrvo).Svi se molju, dečica dršću od radosti,Bogaili Anđeo ostavi kriskindli na stolicu i nestane

selo,onda tajmora leći na trbuh a ostali ga tuču po guzici i pitaju koje i ako pogodionda tajmora leći da ga tuču

Sada domaćica meće na stolicu malo slame i bili stoljnjak i “ranu, za večeru Svi stanu oko stolice i na stojeć se pomoljuBogu. I onda se večera

Posli večere počinjesigranje. Za lampoš(kojivisi na polasobe) otac nam zaveže najvećujabuku a mi smo morali jabukuzagristi bez pomoćiruku Tako bi to trajalo dok se ne bi umorili Naposletku nam kažu: “Vas dvojica,jedan odavde jedanodande ugrizite jabuku".Kada se to napravi,jabuku roditelji narežu na onoliko komada koliko nas ima i svako dobije po jednuskalicu

Posli se sigramokupišgusu, slipebake,cilibana i jošmnogo sigara.

Malo da opišem te sigre:

KUPIŠ GUSU - oplete se čvrsto palica od otarka,poreda se u krug na slamu,jedanuzme palicu i udari ga po dlanu i pitakupiš gusu, a onajkaže kupim, a on ga pitaotkale, on kaže jednoselo i to trajedotle dok jedan ne kaže isto

SLIPE BAKE - postaje se u krugi jedanbrojiričima endele bendele banda svira mene doktor vizitira pa me pitašto mi boli a ja kažem srce mojei na kogadođe zadnjarič tome se zavežu oči i on mora tražiti ostale,kada uvati jednoga od njihmora pipajući po glave i tilu pogoditi ko je ako pogodionda tajbude slipabaka.

nog kukuruza,žita,ječma,zobi i ražiiamovi oprema od konja, to je bio znak da sve rodi i da konji budu zdravi i sposobni za rad tokom cili godine.

Treći dan tj. na svetogIvana, kaže se treći dan slama van. U jutrorano baka ili mama iznose slamu van i spaljuju u pećima. Na dan svetogIvana,deca su ujutro išla u šibare, uzmu jedanprutod 50-100 cm i ulaze u kuće šibajući sve živo i izgovaraju“ŽIVZDRAV,ŽIV ZDRAV? a domaćini je darivaju sa novcem.

CILI BANA - odreže se jedan prut 10 cm raskolji, meti se ponjava na slamu i poseda se u krug, jedanuzme ta dva raskoljena pruta i baci u zrak,ako spadnedole okrenit s nutarnjestrane tajjecar, a kojemuspadnejednanutarnja jednavanjskastrana tajježandar, a kojemuspadnuobadve vanjske strane tajjelopov.Onda car sudi lopovu do deset udaraca s palicom po dlanu

Posli sigredolazi spavanje, svi skupaspavali smo na slame sva tri dana Božića simbolizirali maloga ISUSA

Od Badnjaka do svetogIvana ispodstola se meti šenik pomiša-

Božični običaji u Požeštini

Piše: Ivan Fadljević

Božiću prethodiAdvent iliDošašće kojetraječetiri tjedna. Božićni običajikojepratimopoči- mali su od blagdanaSvete Lucije, 13 prosinca pa sve do Božića kada su ljudiizrađivali drveni tronožac - stolić s tri noge Tajje stolić morao biti završen na Badnjak, a vjerovalo se da onajtko stolić završi u cijelosti može u crkvi vidjeti - vještice!. Od Sv Lucije do Badnjakavjernici su molili tzv brojanice, a to su molitve koje se

I jošjedanobičajmomci i divojke na Božić prvi i drugidan išlisu grupno po kućama i isto su se sigrali gore navedene sigre ijoš jednuLJUBAVNU Način sigre je:jedanbude vratar i stoji na vratima, a jedanmomak iđe u drugusobu i zove svojudivojku i tamo se morajupoljubiti, onda momak izlazi i divojkatraži momka i tako to traje dok se svi ne izređu

Prolaze,tako,veseli Božićni dani kojiće prijeći u Novu Godinu. rište, a ostali ukućani ostajali su u sobi i čekali ga Domaćin se vraćao s naramkom slame i kucao na vratima. Između njega i njegove žene vodio se dijalog:

mole 12 dana za 12 godišnjih mjeseci.Badnjavečer bila jejedna od najvećih i najvažnijih svetkovina. Tada jenajstariji muški član obiteljipripremaosmjesu od zrnjapšenice,ječma,zobi,kukuruza i graha.Jedan dio te smjese stavljali su na stol na kojemuće blagovatisvečanu večeru Na stol su stavljali i slamke u obliku križa, a potom ih prekrivalistolnjakom. Iza vrata stavljali su sjekirujer se vjerovalo da ona štitikuću od zla i neprijatelja.

Kada su sve pripremebile završene,domaćin jeizlazio u dvo-

- Ja Gazda kuće - Štonosiš?

- Dva tala žita,treći slame - Slobodno

Domaćin jeulazio, a žena bi na njegabacala zrnježitarica Tada je domaćin govorio:“Rodilo se, kotilo se, plodilo se? i stavljao slamu na pod.Slama simbolizira štalicu u kojojjerođen Isus. Djecijebilo najvećeveseljevaljati se po slami, a tko jehtio mogao jetu noć na slami i spavati.

Prijevečere ukućani su kitili jelku. U Požeštini su božićno drvce nazivali borić bez obzira radilo se o jelki, boru ili smreki. Pod borić su stavljali voće jer su tada to bili jedinidarovi za djecu.Poslije kićenjajelkeukućani su sjedali za stol Domaćin jepodstolnjak stavljaokovanicu kojuće sljedeće godinenositi u bisagama na njivu dok siježitarice jer se vjerovalo da će urod biti bolji.Kasnije se taj novac nosio u crkvu i davao kao prilog,odnosno “lemojzina". Na stolu, sve od Badnjevečeri pa do Sveta tri kralja,stojisvijeća trobojnicakojasimbolizira Trojstvo, a stavljena jeu šalicu napunjenu zrnjemžitarica Poslijemolitve, a

prijevečere,domaćin zapaljenu svijećugasivinom Svijeća se sastoji iz tri dijela,svaki jedio namijenjenjednojvrsti žitarica Vjerovalo se na kojoj se svijeći dim najviševijao, ta će žitarica najboljeuroditi Postojaoje i jedandrugiobičaj. Ako jesvijeća bila jednobojna,omatali su ju trakom na kojojjehrvatska trobojnica.Poslijemolitve domaćin jeokretao svijeću i gasiojuuranjanjem u zrnježitarica Brojni su običaji,vezani za Badnjuvečer, zadržani i do današnjihdana! Cijelojevrijemesvečana večera bila na stolu Tu jedakako i nezaobilazna pogača.Djecasu rezala pogaču i govorila:“Koliko ove godineširoka,toliko sljedeće visoka!" Ljubili su pogaču i dijelili svakomu po komad. Na stolu je bilo i bijelogluka,meda,medene rakije,salate od grahaprelivene uljemjerjena Badnjakpost. Na stolu se moglanaći i sarma punjenamljevenimkošticama bundeva iječmenomkašom te pečena slatka žuta bundeva. Prijevečere mole se sljedećemolitve: Anđeo Gospodnji i Oče naš - za duše pokojnika, sreću živih,sreću kuće i marve, svih susjeda.Molitvu je

Od Nikolinja do Božića na Visokom

Piše: Ankica Škarić

Studeni se odmaknuo, a sv. Nikola primaknuo.Podvečer,uoči Nikolinja išlisu po selu sv. Nikola kojije nesel dare i krampus s košem, a u njemulanci ivreća Išli su k hižem gdje su bila deca Koji nijeznal moliti krampus ga jedel uvreću i daljeodnesel, pa su braća ilistarci morali doći po njega. Sv Nikola jekarao decu rekavši im: “Kakvi bu čovek s tebe,kad ne znaš moliti"

Pripreme za Božić

predvodiodomaćin Večera jezapočimalaumakanjemčešnjaka u med,a završavala slatkom bundevom i voćem kojese nalazilo ispodbožićnogdrvca Nakon večere ukućani su pjevalipjesme: “Narodi nam se Kraljnebeski", “OjBetleheme, gradeslavni" te druge. U ponoćse u župnojcrkvi slavila sveta misa,polnoćka. Posebice jemladež rado išla na polnoćku jersu poslijepjevali,plesali,igralikolo,bili sretni što mogu ostati zajednopodokriljem mraka Stariji su žurili kući uživati u hrani Poslijepolanoći nastupio jeBožić. Prestao jepost. Na stolu jehladetina ilipače i pečeniodojak.

U rane jutarnje sate svirači su čestitali Božić svirajućidomaćinima podprozorom. Za uzvrat su ih darivali novcem, pićem i kolačima Nešto duže svirači su se zadržavali pod prozorimaonih kojibožićnih dana slave imendan: Božidar,Božo,Stjepan i Ivan Često su u slavljuprobdjelicijelu noć, a svjetla - kojasimboliziraju svjetloBetlehema i rođenjaIsusova - svjetlila su do zore.

zazvoneli tako jeto bilo sve do Sv tri kralja.

Među prve pripremespadalo je pravljenje roža iz šarenih papira kojeg su žene donesle iz Zagreba kad su tamo na placišle Mamaje pravilarože, a mi deca dodavali smo latice i rezali pređuod konoplje za povezivanje.Najviše smo se veselili zvoncu umotanom u papirnate rože kojijevisio nasred sobe i bio špagomzavezan za kvaku na vratima pa kad bi što došel,prijel za kvaku,zvonec je

Zornice su bile u 6 sati ujutro i nijebilo nikomu teško iti k nje. Išlo se z lampašom,uvijek uz pjesmu, a najmilija jebila “Visom leteć pticemale"

ZadnjitjedanpredBožić morale su se papirnate rože deti na razna mesta i slagali su se ljusteri kojinisu svijetlili, već ukrašavali zračeći mir i poštovanje. Ruže su se metale oko svetih slika i raspela, i tada jemama popijevala: Božić,Božić bata nosi kitu zlata od boje do boja svu kuću do krova

Evo i Badnjaka

mlade nevjestice i punu hižu dječice!?

Odmah od jutrasprijemala se mrzletina (hladetina) i dela se brže kuhat jerbez njenijeBožić smel biti Tata jedonesel bora i pomogel nam kititi Na bor su išle rože i lančeki od papira,jabuke i ukrasi od licitara Grančice od smreke ilibora tata jezabil jednu na štalu,druguna kotec, pa na hižna vrata i na klijet.Prijeneg?je otišel do klijeti tata jenadvoril svinje i blago, a mama piščence. Na Badnjak se niš* nijejeledo večere,kad je mama došla s tanjiromvrućih slanih štruklji i rekla: “HvaljenIsus i Marija! Na tom mladom letu bili zdravi i veseli, tusti i debeli,dajnam Bog čučekov,purekov,račekov,telekov,cujzekov,kruha i vina,Božjegamira,dušnogazveličanja, grijehaoprošćenje, sega dobra kajsi od Bogaželite, mira i blagoslova,

Advenat u Istri

Piše: Marko Bjažić

Kad se to sve nabrojilo tata je donesel slamu u sobu i stavil jena pod.Svi se brzo posjedaju, a što je zadnjiveliju mu da je “lijena kokoš",

Za večerjombil je na stolu vijenac od pšenice a od čoška do čoška gazdaricajedijelažito iz struganje i jošhitila žito u sva četiri čoška sobe i zvala čučeke da dojdu.Gazda dene na čošak stola jošnovčanik i kluč od kleti da bude cijele lete penez i kaj za piti. Za večerjom jemorala biti tišina i nijesmeti bile deti lakte na stolNa polnočku su svi išli, samo su starci i mala deca ostala doma, a poslijepolnočke svi smo na slami spali kak mali Jezušeki

Božić - najljepši dan

Na Božić se obavezno k meše išlo jelu jutro, o podneili ve-

černici Pjevali smo divne božićne pjesme.Pred crkvom jebile veliko čestitanje.Mnogijedošel iz svijeta(kojega jesila tam naterala za dinarom)ali se jevrnul bar za Božić Na Božić nije se smele iti po selu,niti nikam,već doma uživati blaženi mir!

Posljednjimjesec u godini u brojnimse selima Istre zove advenat,božićnjak,prosunac ili

prosinac.Advenat jedio liturgijske godinešto se sastoji od četiri nedjeljekojeprethodeblagdanu Božića Dvanaesti mjesecadventom zovu uglavnom u mjestima srednjeIstre Na Barbanštini, Savičenštini, pa i Žminjštini 12 se mjesec u godinizove božićnjak, jasno u spomen na veliki katolički blagdanBožić Inače,čak četiri mjesecaprozvašeimenima svetaca Prvi godišnjimjesec se zove antonšćak u spomen na svetog Antona,deseti miholjšćak po svetom Mihovilu,jedanaestimartinšćak po svetom Martinu i posljednjigodišnjimjesecadvenat ili božićnjak.Nedjelje - prethodnice Božiću u Istrise posebnoštuju, no najsvečanije jena Badnjak i Božić Odvajkada su se na ognjištima (akojeto kućanstvo prijepedesetak godinanijeimalo ognjište?) pripravljali didi ilicoki Riječjeo velikim panjevimaposebnooda-

Iza Božića, na blagdan sv Stjepana v jutrosvaki gledi da se ne sastane sa ženskom osobom jer ne bu srečen Na Štijefanje se ide čestitati Božić i Stjepanimaimendan Drugidan po Štijefanju je Ivanuševo, kad se slama z kuće nese vun, zaveže se za voćke i ostavi za nasad kvočke jerbu sreče z čučeki Deca pakpojeduono voće od Badnjaka da budu bolša neg" su bila - I tak svima sretan i blagoslovljeni Božić želi Vaša Ankica z sela Visoka branim tijekomjeseni za tu prigodu.Kako su ognjištauglavnom bila na katu, po škalini na baladur, potomu kuću uz ognjište,dida, panj,cokjenosilo nekoliko ljudi. Činili su to na Badnjakprije podnejerveć za podneima se naložiti velika vatra da se did dobro nagori. Veli oganj će trebati i kućanicama kojeće na ognjištu spravljatijelo. Na Badnjakse kuhalo zeljezačinjenouljem, maneštra od slanca,slanutka, također na ulju, a glavnojelobijaše bakalar,bakalaj na bilo s posuticama To se jelospravljalo od sušenogbakalara s tim da se u prodavaoniciodabrao sušeni bakalar “bjelije"boje, a prednje peraje(“uši")imajubiti okrenute prema naprijed. Dobro jei kad je jednaperajaprema naprid, a drugaprema nazad;nijedobro kad su objeprednjeperajeprema nazad, no kad drugoganijebilo

kupovaose onajbakalar što je ostao za kupnju. U vrijemesocijalizma bakalar se nijemogao kupiti ilivrlo teško i samo “poprijateljstvu No,vratimo se večeri na Badnjak.Bakalar se već dan ranijeuranjao u mlaku vodu,potom istukao na panju u dvorištu i u vodi ostavio do jutra.Ujutro se bakalar tuklo posebnimbatom tukačem,kojijeimao okrugluglavu. Masi se dodavao češnjak i ulje, najčešćedomaće,maslinovo Na ognjištu se kuhalo pasutice,tijesto u obliku krpica,kojesu pripremaledomaćice od najboljega brašna Tako rade na Gračašćini, a slično bijaše u svim mjestima. Danas se bakalar već gotovkupujeu prodavaonicama, a tamo se može kupiti i pasutice. Za večeru bi ukućani sjeli za stol s tim da se čekalo gospodarakuće kojiće sjesti na svojemjesto i kad se on prikriži tek će tada započetiobjedovati “Ko jebi živ non" - kaže MarijaIvić iz Gologorice na Pazinštini - “na mesto jesi nono, ko jebi umra sjedao bi otac" U svim se selima pucalo iz puške,naravno činili su to lovci,negdje se to činilo

prije, a negdjeposlijebadnje večere Nakon toga se oblačila najboljaroba,što se pripremala nekoliko dana, i krenulo u najbližu crkvu na doček Božića Putem su oni (koji su znali)zapjevali, a tako bijaše i na povratku na Božić - jer jošsmo dočekali jedanBožić,daj Bogda budemo i klitu na Badnjak živi,zdravi i učitovati A Božić su štovali svi Gospodarjeskrbio o govedima i drugojstoki,gospodarica o objedu, no osim toganiš se ni delalo, samo veselilo velikom blagdanu.Čuda ljudijebilo na mašah, od prve do večernje. Tada su jošviše oživjelesrednjovjekovne place.“Magarijebilo zima, ma smo šli svi" - kažu mi žene u mjestu Kašćergani na Pazinštini Tjedandana kasnijeobilježit ćemo staro i novo leto, no tome se nijepridavalo tako veliku pozornost Istina,stisak ruke i dobre željeupućivale su se i u ovoj prigodi. Mladi će na plesuispratiti staru i dočekati novu godinu, no do Bogojavljenja i neće biti velika fešta

Na Sveta tri kraljaimalo se blagosloviti sve parcelezemlje u

Božićni običaji vu kajkavske

kraje onda

vlasništvu obitelji.Blagoslovljenu vodu bi ponijeladjeca, a sva su se mjestatrebala obići prijeizlaska sunca Krenuli bi ranije, no kako su parceleraštrkane,djecasu trčeći obilazila svojukampanju.

Na parceli se blagoslovljalo mjesto gdjeće se za lijepavremena marendati iliužinati Obično jeto bilo podovečim stablom,gdje su se težaki u vrijemeljetaodmarali. Obvezatno se imalo blagosloviti kažun,poljskukućicu u koju su se težaki sklanjali za kiše i ružna vremena Kod posjetamjestukoje će blagosloviti,izgovaralo se ove stihove:

“Ovo jevoda svetoga Radana, ka jekrstila svetega Ivana Od neba do zemlje, da bi pošlanesrića od svete vode Kako jeBogblagoslovio Tri kralja, da bi blagoslovio i ovu zemlju. U ime Oca,Sina i Duha Svetega". Kad jesunce izašlo,djeca bi već bila doma i kazivala kako jebilo i gdjesu sve odnijeliblagoslovnu vodu Tajse dan nijeradilo osim uobičajenihposlova u kući i štali

Piše: ŠteficaTrešek

Najsvečanijitrenutak na Badnjakjekada otac u dom unosi slamu. Svi ukućani trebajubiti na okupu pa mati zove: "Deca! Hodite vezda si v hižo! Japek bodo za čas slamo donesli. On vezda na guvnu slaže slamo Delje na zemljovože v križ, na vože plaftaka. Na plaftak jedel slame, ritka,anametal jei hotave z goric, kojajelepameka i dotmar lepo diši, a - kuliko se more čez obločec videti - del jei naročajdeteljice. To jeeno, se skupsvezal,zahitil na pleča, za kratek čas bode vlezel v stanje i ondar bode gatal."

Japek:"Na tom mladom letu! Zdravi i veseli,čestiti i bogati,dej nam Bogpiščencov,račičev,goščičev,teličev,praščičev,ždrebičev,zajčekov!Dušnogazveličanja,grehaoproščenja! Ne dajnam Bogvmreti bez svečice žganja, bez MajkeMarijezvanja, bez čovjeka krščenika, a najvišemira i Božjegablagoslova".

Japekpokloplje po vrati,otpira i vlezava v stanje:"Faljen Isus i Marija!"

Si vu jedenglas:Na se veke faljen!"

Si vu jedenglas:"Amen Bog dej!"

Japek: "A sad se bomo Bogu pomolili,najpredi, onda bomo stola složili, slamo rasporedili. Vazda kleknete si na slamo, a

Ta kl

poslesega pojemo k večerji!" Sa družinom moli: "Otec naš "

Mati: "Isus mali Božićni, bodi nama na pomoći.Čuvajnas žive od nesreće, a našem mrtvem bodi milostiv dušam njihovem.Molimo se i za naše neprijatelje i prijatelje, za se one kojitrpe i kojima jedobro Slava Ocu i Sinu i Duhom svetome

JAPEK: Je,idemo vezda stola popraviti.Moramo najtislame, doge,kak moremo najdokše,kej napravimosvetogakriža slamenoga na stolu Imamo tu zdeličko z semenjem,pakbomo po stolu posipalifkriž,keji to bode svetogakriža znamenuvalo Onda za tem bomo fino seno nametali, hotavo gore i popravimostola i denemo stoljnjaka. Ali pazi,mati, kak boš stoljnjaka na stol nametala Moraš stoljnjakaspustiti i ondar k sebi vleči, tak kejnaše svinje,kokoši i drugaživina ne bo po tuđem hodala i kvara DELALA.

žice koji se stavljajukravicama na gubicu da ne pasu, kad tegle teret).Velikim (“popinjatim") užetom povezuju se noge na stolu, a to zato “kej se nebo gospodarstvo rasteplo". Vežu se na užetu i tri vozla Prvi vozel znamenuje da se jesem lajastemženam jezik svezal,drugi - sem lesicam so lampe (ralje)zavezane, kej ne bodo moglemladino s kokošiljnjakakrasti, a treći je“vozel" da se sem jastrebom i srakam čambe spotajo, kejne bodo račiče,piščoke i goščičemoglezgrabiti i odvleći"

Kad se obave sve pripreme u kući,očekuje se polnočka. Po povratku s ponoćneslužbe božje,slijedimolitva i bogatavečera: hladetine (ladletina),pečenke(“goska" i “puran").

A evo i božićnih slastica (oblizeka),štruklji,zvezdice,pita z jabokami,pita z oreji,oblatni, kvasnice (dizanikolač,gibanica punjenaorasima i makom) te svečani kolač “kongluf". On se ne smijenačimati do novoga leta, a reže ga kućedomaćin i svakom članu dajepo komad U nekim selima bilojetako da se “kongluf" mogao načeti i prije ako jebogec došel k stanju ilitako “da sejepol konglufapojelo za novo leto, a pol - na Sveta tri kralja.

Poslijevečere kiti se bor kupovnimnakitom izrađenim ručno Ispeku se “medenjaki", od “trente",pravi se lanac u koji se dodajeslama išareni papir,jedre i lijepejabuke,orasi premazani tekućom broncom (bojezlata ili srebra).Pravi se i “pantlin" pasica,traka crven, bijeli,plavi. Osim što se njomepojasujepšenica u tanjurićima,stavlja se i na bor

MATI: Tu je“KONGLUF" i jaboka z ružicom I sveča Tu je semenje,jajca i luk, i češnjek,kej sega bomo imeli celo leto. Vezda bom dela graha i zelje bez masti, kašnjake i drveno juho.Deca, ne smete lakte držati na stolu,kej ne bote imeli mozole Isto tak ne smete stola nikam pomikavati.

JAPEK: Tak,tak! Stola ne smete nikam pomikavati se tam do trejokraljev, a to zato, kejnam se ne bo gospodarstvopomikavalo nazaj,nego nek ide naprvo, kak godiBogda,makar i pomalo!

Pod stol i na stol razmještaju: “sekiru",“jarem“,“popinjato vože",debelu “valjanku", bučinu koru,“košarje"(košićipleteni od

I tako,dragimoji, u vrijeme došašća učinimo svaki dan dobro djelo;uputimosvakome lijepu riječ i osmijeh, pa ćemo zadovoljni i radosni dočekati BOŽIĆ.

SRETAN BOŽIĆI NOVU 2001

želi Vam ŠteficaTrešek

Narodi

nam se Kralj

nebeski

Piše: MiljenkoPavešić

prinesemoonojrupici.Uslijedio bijakpucanj.Druginačin pucanja jepomoćušupljegključa.Supljinu ključanapunimoostruganimglavicama šibica te zatvorimo tupim čavlom Ključjeobješen na uzicu (špagu) i time se vrhom čavla udaralo o zid.

Zima se brzo približavaše a s njome iblagdankoji se u Gorskom kotaru naročito slavio - Božić. lako nije najvećikršćanski blagdan(Uskrsjenajveći) on jeza Gorane bio ipaknekako najveći.

To jei razumljivo.Snjegovi su već u studenom dobrano napadali i do ožujkanisu okopnili. Zime su, u odnosu na sadašnje, bile bogate snijegom.Skijali smo se i s krovova kuća Mnoge su kuće bile doslovno zatrpanesnijegom. Morali su pravititunele za vrata i prozore.

Onako “u zraku" osjećao se dolazak blagdanskihugođaja.Radovi su zamrli,kuće pune svega i svačega, pa će se dolazeći blagdani moći lijepoproslaviti. Po malo teku pripremekoje su djecu i mladež posebnoveselile Obično desetak dana prijeBožića odlazilo bi se u šumu po božićno drvojelku.Gorani to zovu župnikili bor. Nikada mi nijebilo jasno zašto “bor" kada jeto bila mlada jela?Još je zanimljivije to što Gorani vrlo dobro znajunazive stabala.

Gorski kotar između dva svjetska rata U neka područjamnogih šuma nijeušla ni pila ni sjekira. O motorkama se nijeni sanjalo. Pašnjaci su odjekivalidozivanjem čobana,mukanjemblaga i nekako usklađenom zvonjavomkravljih zvonaca svih mogućihoblika i tonskih skala

Gorski je kotar postojbina marljivihljudi.Kratka ljetauvjetovala su naporan rad da bi se za duguzimu navuklo u kuću sve potrebnoljudima i blagu.Tadanji Gorani podsjećaju me na hrčke. Vuku,vuku i vuku punećipodrume, tavane, štagljeve. A onda, nekako naglodođe sveti Lovro10. kolovoza. Mojabi baka svake godine za ručkom rekla: - Danas jesveti Lovrinac svaka voda studenac.

Stariji su prosvjedovali:

- Dosta toga, vrag vam je materi!

Jadne matere, uvijek su krive! Badnjakje bio dan početka kako Gorani kažu,“blagdanovanja".Navečer su žene kitile bor (“župnik"), a oko njih se vrzmala i zanovijetaladječurlija. Ukrasi na boru,poredtvorničkih bili su i domaći Tijekomgodineskupljali smo staniol i raznobojnepapire u kojesmo umatali čokoladu, orahe,kestene,mrkve i vješali ih o bor Pored togabilo jei rješenja s papiromi kartonom Površina podnobora prekrivana jemahovinom na kojuje postavljan Betlehem - štalica sa svetom obitelji,pastirima,ovcama, stabalcimai slično.

Bor jeobvezno postavljan pored prozora da bude dobro vidljiv najljepši. Kada djecaodu na spavanje,roditelji su ispodbora stavljali darove za djecukojeje donio mali Isus

“Župnik?jemorao biti besprijekoran. Sve grane jednake i lijepo razvijene, a visina usklađena visini sobe u kojuće biti postavljen.Sječa“župnika? bila jestvarno krađa, no nikada se nijedogodilo da jenetko odgovaraozbog neovlaštene sječe.

Nijese na Badnjakzaboravljalo ni blago. Po završenojvečernjojmužnjiblagu se u jaslestavljaloznatno više sijena. Bake bi rekle:

To jestvarno bilo tako Naglo su prestajalakupanja po potocima i jazovima. Dani okraćali, a noći hladnije - ode ljeto!

Dolazak Božića najavljivala je mladež pucanjemna karbid i ključeve. Ta jepucnjavapočinjala već poslijesvetogNikole, 6 prosinca U limenku od uljeneboje, kojojjedno na sredini bilo probušeno čavlom,stavljan jekomad karbida Na njega bi pljunuli i poklopcemzačepililimenku Malo sačekamo, a onda plamenšibice

- I blagotreba znati da jeBožić.

Crkva jena Božić bila prepuna vjernika. U vrijememojemladosti jošjepostojaoobičaj da stariji ljudi sa sobom u crkvu nose “krožek". To je bila tanka svijeća izrađena od pčelinjeg voska debljine 6 - 7 mm, dužine jedan metar, smotana u obliku grude.

Mljekarski list 12/2000

Od togkrožka odmotalo bi se 5 - 6 em, stavilo na klupuispredsebe i zapalilo.Događalo se da vlasnik *krožka zadrijema, a odmotani dio dogori do grude pa se zapalicijeli krožek To jebio događajkojije unatoč svetojmisi uveseljavao prisutne.Probudivši se, vlasnik bi šeširom ugasiokrožek Kasnije se pričalo o tome

božićne i novogodišnjepjesme. Tu i tamo bilo jei šaljivihnapjeva kao:

Na to mlado leto, Šuštardela dretvo, Dretva mu jepukla, Baba ga natukla

BOŽIĆ U HRVATANS

jezapovijedioHerodot Sa šibom u ruci djeca su obilazila kuće i ukućane šibala govoreći:

Rešimo vas rešimo, Tusti i debeli, Zdravi i veseli

Domaćica jeposlije“rešenja? darivala djecuslatkišima i sitnim novcima

Zbogslatkiša,djeca su se prikradala boru i krala s njegaprimamljiveđakonije. Bor visok, djecamala pa je trebalo onako istežući se dohvatiti poslasticu. Događalo se da se tako i prevrne bor Ajme,to je bila katastrofa! Vika i batine.

Dolaskom kući iz crkve pristupalo se svečanom i obilatom ručku Mi djecaposebno smo se veselili poslasticama - pekmezača,karubnjača,orehnjača i slično. Zahvaljujući iću i pićuraspoloženjejeraslo,posebno u popodnevnim satima u toplojsobi uz “Župnik" - ukras kuće Pjevali smo

Posebno značajno za djecubilo je“rješenje",običajvezan uz 28 prosinca. Tada su “nevina dječica“,sjećanje na pokoljdjecekoji

Darivanje nekad i danas

Piše: ZrinjkaKeglevićdipl.Stević,odgajatelj

Darivanje nekad i danas razlikujese u mnogočemu, ali veza između tradicionalnog i suvremenog poimanjapostoji i treba jetražiti u značenjutogčina

Eto,tako se u snijegom zametenim kućama, uz topluzidanu peć“na kahle", uz okićeni bor blagdanovalo. Navečer su dolazili susjedi,pričalo se o svemu i svačemu a djeca su sjedeći uz peć, otvorenm očima i ustima slušala priče. Tih božićnih dana djeca su smjeladuže ostajati budna

Nekad bilo - sad se spominjalo!

božićnim običajnima i nijenam teško uočiti povezanost tradicionalnog darivanja s ovim današnjim. Uobičajeno jeuz davanjedara izreći i prigodnučestitku,odnosno že-

Još u pradavnodoba običajdarivanjajemeđu ljudima.Početak novog razvojnogkruga u određenom vremenskom razdobljuoznačavao se darivanjem. Ono jeveć tada bilo na neki način obred u kojemu se darom željeloproslaviti i označiti trenutak novog, prvog iliopetovanog početka(godišnjedoba,religijski blagdan,rođendan,žetvene svečanosti i sl.).Simbol dara može se sažeti u nekoliko riječi:simbol želje za obiljem i procvatom obdaritelja i obdarenika u nekom novom ciklusu u kojemgestomdarivanjaupučujemo i najbolježelje. Sve spomenuto možemo prepoznati u hrvatskim

Božićnapleterničkašunka

lju za blagostanjem. U svakom krajunaše Domovine postoje,odnosno održali su se, običajitipični za pojedinuregiju.Primjerice, u Međimurju, pa i cijelomkajkavskom područjujabuka se naziva božićnica, a okićena je “cimerima“ cvjetićima od svile ili papira; i “piskima“ - badrljicamaguščjeg perja.Tako se badrljice i cvjetiči zabadajunaizmjence u jabuku, a

na vrhujojjegrančicaružmarina s vrpcom Tako ukrašene jabuke,tj. božićnice, stave se u izniklu pšenicu ili stojepodborom tijekom božićnih blagdana.

Darivanjedjecedanas

Roditelji su danas pozivani reklamama i ponudamaiz raznih medija na kupnjusvih mogućih dobrih i loših igračaka.Zapadnjaci,predstavnici moćnih industrija, rade vrlo primamljive reklamne spotove,prospekte i sl kojimadjecazajedno s roditeljimateško mogu odoljeti. No,bez obzira, na reklamne pritiske potrebno jeozbiljnopristupiti odabiru kvalitetne,djetetuzanimljive igračkesukladno njegovojdobi Sve češće srećemo igračke, video kazete te slikovnice i knjige na kojimapišekojojdobi djeteta su namijenjene.Kvalitetne igračke za sastavljanje,kompletikockica i sl.imajutakođer oznaku za koliko staro dijete su pogodne.

Na selu jeuobičajeno da božićni darovi budu plodoviprirode: jabuke,lješnjaci,orasi,različito suho voće,vino i kolači, te meso i mesne prerađevine. Osim već spomenutejabuke - božićnice, mladi se međusobno,momci i djevojke,darivajuvijencima nanizanogvoća i to u Slavoniji, dijelom u Dalmaciji i Hercegovini Stari jeobičaj u svim dijelovima Hrvatske da prviposjetitelj u kući bude posebnodarivan Naravno,poželjno jebilo (i jošuvijekje)da tajprvičestitar Božića bude muška osoba, a on se nazivao POLAZNIK, POLOŽAJ, POLAŽENIK ili POLOŽAJNIK kojikući donosi godinu blagostanja i obilja.

Spomenutćemo i običajdarivanjamanjihili većih skupina OPHODARA, VUČARA, BETLEHEMARA ili ZVJEZDARA.

komada za djecuod 5 godina na dalje(Ravensburg,Clementine)

KVALITETNE SLIKOVNICE stranih autora (DickaBruna) i domaćih pisaca i pjesnika(Z. Balog, L Paljetak, N Iveljić)

- VIDEOKAZETE crtanih filmovaWalt Disney i igranihfilmova za djecu(Vlak u snijegu, Družba Pere Kvržice,Čudnovate zgodešegrtaHlapića i Čudesna šuma).

AUDIOKAZETE domaćih dječjihzborova i kvalitetnih pjevača zabavne glazbe te priče i bajke u izvedbi naših poznatih glumaca.

Nakon Sv Nikole kojipo tradicijidonosi skromnijepoklone, za Božić djecitreba pokloniti lijepe i zanimljiveigračkekojima će se često kreativno igrati.

MALE PREPORUKE:

Dragiroditelji,pokušajte ne pokleknutipredBarbie lutkicama za djevojčice i Actionman-ovima za dječake!Takve igračke su jako skupe, a ne pružajudjeci mogućnost da razvijajuvlastitu kreativnost, ne potičurazvojspoznaje, one su samo pomodnei reklamirajutjelesnuljepotu kao najvažniju na svijetu.

- kompleti za građenje, slaganje i kombiniranje s bezbroj mogućnosti

Oni su išli selom pjevajućipred kućama i izvodeći kraće dramske igre s prigodnomtematikom. Te skupinevrlo veselih i duhovitih čestitara darivalo se plodovima voća,kolačima i slično

- LEGO - primo,duplo,tehnics MEGABLOCKS

PLAYMOBILE

Mnogo zanimljivih i poučnih igračakanašim mališanima u danima darivanja želi

ZrinjkaKeglevićStević

PUZZLE - manjibrojdijelova za djecuod24,asviše -40,60,100

KULTURA ŽIVLJENJANA SELU VESNI VASKO O OAK SRNA SO PORN Slavonskokolinjesredinomdvadesetogastoljeća Kad su stari svinje žirovali...

Piše: Ivan Fadljević

U posljednjihpedesetak godina tehnologijaishrane, a potom i klanjasvinjastubokom se promijenila,uostalom kao i sve ostale sfere ljudskogaživota Ekstenzivni uzgoj i ishrana svinja, te način klanja,običaji za kolinje, te sušenje mesa priča su za sebe, pričakoje se prisjećaju jošsamo naši stari Oni stari što su svinje žirovali E,pa, baš nas ta priča, barem u globaluzanima ovom prigodom,jasno uz napomenu da je praktičnosvako selo imalo svojeobičaje. S obzirom na ishranu svinjakukuruzom,napojem od kuhanogkrumpira,šrota,bundeva i otpadakahrane,ali i s obzirom da su svinjeveći dio godinebile na ispustu, u šumi, na travnjacima,svinje su se sporije tovile To znači da su za kolinje bile stare više od godinudana, pa čak starije i od dvijegodine. Kolinjeje bilo jedanod posljednjihjesenskihposlova za seljakejerkukuruz jeveć bio pobran,grožđetakođer, mošt kršten u vino

Kolinje se obavljalo u drugoj polovicistudenoga,nekako oko blagdanaSvete Kate, a i kasnije, u mjesecuprosincu.Ovaj posao

seljaci su obavljali sami Nitko nijebio zaposlen u firmi,imali su vremena, pajekolinjetrajalo i po nekoliko dana Posao kolinja predvodioje “majstor",seljak kojije tajposao ipakdonekle znao, a ostali - na čelu s domaćinom - samo su pripomagali.

Sudionici kolinjaokupljali su se u kući domaćina rano ujutro,često poslije“zornice", još za mraka, a domaćini su ih počastilikuhanom rakijom i starim kulenom Kolinje je bilo svojevrstniblagdan,jer malo jeu kojojkući bilo staroga, lanjskoga mesa Po brojuzaklanih svinja, te po debljinislanine (špeka,brrr...!)cijenilo se bogatstvo i ugleddomaćina. Po pričanju starijihsusjeda,“šurenje*svinja u vreloj vodi bilojedo 60-tih godina [rz

nepoznanica. Bio je običajtek zaklanu svinjustaviti na hrpu slame i slamu potpaliti ne bi li dlaka što boljeizgorjela.Svinje su bile domaće pasmine,crne, izuzetno velike dlake Ostatke nagorjeledlake strugali su noževima, “brijali“.Često su priobradi mesa, posebice od manjihsvinja, ostavljali veće komade rebara i slanine za sušenje na tavanu, i to u što više dima Na dan kolinja žene u kući čekale su jetrica i prve komade mesa za doručak kojije bio obično tek predpodne, a sastojao se od prženog i dinstanog mesa, te prženogkiselogkupusa. Pili su rakiju, staru šljivovicu i domaće vino U ta vremena za pivoi industrijska žestoka pića nitko nijeni čuo Nikada posao kolinjanijebio završen prvidan Drugi, pa čak i treći dan pravili su kobasice,kulene,topilislaninu za mast, te završavali ine poslove. Kolinje jebilo posebnoveselje za djecu.Čekajućidoručak, a kasnije domaće,vruće krafne,napuhavali su svinjskemjehurekoji su im u igrisasma dobro zamjenjivali loptu.

Večera se sastojala od masne svinjskejuhe,pečenogkrumpira, mesa i friške kobasice,eventualno sarme i krafni Jasno, sve su obilno zalijevali“tudumom",bijelim i crnim, a nakon togauslijedila bi pjesma i nezaobilazni “divani" “Ljudikalo" se do kasno u noć Imali su vremena, ta i sutra jekolinje, bilo u istom,bilo u nekom drugomdvorištu. Večeru na kolinjuobilježavaojejedan, također izumrli događajkojemu su se radovala djeca iz susjedstva. Naime,djeca su donosila domaćinu na prozor tzv “ražanj". Bila jeto rašljastagrančica na koju su objesilipisanuporuku,pošalicu ili pjesmicu, a domaćini su im zauzvrat na “ražanj“natakli komadiće mesa, kobasice i krafne. Tomu veseljunijebilo kraja.O,da,znala su djecatom prigodomučiniti i ponekupsinu!

S posebnimraspoloženjem i nestrpljenjem svi su čekali “svinjsku večeru" na kojusu, osim sudionika kolinja,domaćini pozivali susjede i rodbinu Večera jebila prava fešta! Počimala je već u sumrak kada je“majstor", ako se nijeprevišenapio,nasolio meso

S obzirom da su obitelji bile velike, a klalo se manjibrojsvinja (jedno,dvoje,eventualno troje!), s mesom se postupaloizuzetno racionalno Točno se znalo kada se što troši Najprije su jeličvarke i krvavice,kasnijerebrica kuhana s kiselim kupusomili grahom. Kulen se nijeproizvodioindustrijski, na kolinjujenapravljeno samo onoliko kulena koliko je zaklano svinja,stogajekulen bio poslastica(sa)čuvana za posebne prigode.Kobasice su nadijevali isključivo u domaća svinjska crijeva, a u ondašnjemsiromaštvu i racionaliziranjuiskorištavano je sve prigodom i poslijekolinja. Čak su domaćice svu preostalu masnoću sakupljale te kuhale sapun za pranjerublja.No, ta su vremena i običajiprošli. Danas je tehnologijaklanjasvinjatoliko modernizirana da je kolinje u našim selima gotovo u rano poslijepodne, nema više “svinjskih večera", a nema, bogmeni pjesme Jer,žuri nam se, nemamo vremena! m

Egzotično voće

Piše: Darko Kantoci,dipl.ing.

Možda ste ponekadpoželjeli sami uzgojiti neku tropskubiljku u stanu, neko egzotično voće Za to vam nijepotrebnoposebno znanje.Nekoliko sjemenki i malo truda bit će dovoljno.Predlažemo nekoliko biljakakojelako možete sami uzgojiti.

NARANČA

Iz sjemenkenaranče možete uzgojitidekorativnu sobnu biljku. UZ pravilnunjegu,nakon nekoliko godina,možete očekivati i plodove.Uzmite desetak neoštećenih sjemenki i posijte ih u lonac napunjenkupovnom zemljom, promjera10 do 12 cm Lonac prekrijteplastičnomfolijom i svakodnevno provjeravajte jeli zemljadovoljnovlažna Najbolje je lonac držati na tamnom i toplom mjestu. Ako u stanu nemate takvo mjesto,lonac pokrijte crnom plastičnom folijom. Kada sjemeproklije,lonac premjestite na svjetlo mjesto.Kada se pakna biljčicama formiraju prva dva lista,potrebno ih jepresaditi, svaku u svojlonac Biljkedržite na toplom i svjetlom

mjestu.Naranče možete uzgajati u kupovnojzemljikojoj ste dodali malo pijeska. Kako naranče rastu, potrebno ih jepresađivati. Presađivanje se obavlja od ožujka do lipnja.Nakon 2 do 3 godine na biljci bi se trebali pojavitimirisni bijelicvjetovi,promjera oko 2 cm Naranča cvate cijelegodine, a na biljci se istovremeno mogu naći i cvjetovi i plodovi. Zimi naranču zalijevajteslabije i držite na prohladnom mjestu, no temperatura ne smijebiti niža od 3? C Na isti način možete uzgojiti limun i mandarinku

ANANAS

nom mjestu, no ne i na direktnom suncu Postojimogućnost da uz dobru njegubiljkaprocvjeta, čak se može zametnuti plod, no ne može dozrijeti.

DATULJA

Vršni dio plodaananasa, oko 3 cm, zajedno s listovima poslužit će vam za njegovdaljnjiuzgoj. Vrh ploda sa lisnom rozetom odrežite, čistite meso plodakojejeostalo ispodkore i ostavite na toplom i suhom mjestu da se posuši.Nakon togaposaditeovajdio u pjeskovitu zemlju i držite na svijetlom mjestu, na temperaturi od 18? C Kada se biljkaukorijeni, presadite jeu kupovnuzemljukojoj ste dodali malo ilovače i pijeska. Zalijevajtepažljivo kako biljka ne bi počelatrunuti Ovako uzgojen ananas brzo će se razviti u dekorativnu biljku.Držite ga na sunča-

Načinom života i prehrane

- protiv raka

Piše: dr. Ivo Belan

Individualna borba protivraka zahtjeva našu stalnu brigu i oprez Velika grupa američkih liječnika, poznatihstručnjaka na području prevencije i liječenjaraka,sudjelovala jenedavno u jednojopsežnoj anketi Ciljankete je bio

Želite li palmu, a k tome volite slatko, u trgovinikupitedatulje. Sjemenkekojeostanu operite i osušite Posadite ih vodoravno u kupovnuzemlju,zalijte i lonac držite na tamnom i toplommjestu Nakon 2 mjesecapojaviti će se mlade biljke, a tek nakon 5 godinapočet će sličitipalmi.Kada se pojavemlade biljkepremjestite ih na svijetlomjesto.Ljetidatulje obilno zalijevajte i držite ih na otvorenom, sunčanom mjestu. Zimi ih držite na hladnijemmjestu, zaštićenom od propuha. Ne podnosinoćnu temperaturu nižu od 16% € na duže vrijeme. Za uzgoj ove palmenapravitemješavinu komposta,treseta, lisnjače i pijeska, no ako ne možete napraviti ovakvu mješavinu,dobro će poslužiti kupovnazemlja uz dodatak treseta i pijeska. Bez obzira na njegu,plodovedatulje ćete i dalje morati kupovati u trgovini, jer u sobi ne cvate i ne donosi plodove. m

VAŠLIJEČNIK

utvrditi koje se preventivnemjere danas smatrajunajdjelotvorniji ma

Polovica se njihslaže da bi se 50-70% svih slučajeva raka moglo spriječiti kad bi promijenili način života i prehrane.

Duhan je prvina toplisti rizičnih čimbenika Gotovo svi eksperti kažu da jekrajnjevažno izbjegavatipušenjeili žvakanje duhana. Kada bi svi pušačisutra prestalipušiti, 30% svih smrtnih

POSO. E EO

slučajevauzrokovanih rakom moglobi biti izbjegnuto.Pušenje uzrokujerak pluća,rak usta, grkljana i jednjaka.Pušenjeje povezano i s karcinomom nekih dijelovatijelakojinemajuizravni kontakt s dimom cigareta - a to su gušterača,grlićmaternice i mokraćni mjehur.

test i pregledzdjeličnihorgana, fizikalni pregleddojki,mamogram i testovi, i pregleddebelog crijeva.

borbu protivraka također smatra radon kao potencijalnirizični faktor Velik brojliječnika je mišljenja da jevažno kontrolirati koncentraciju radona u svojoj kući Nažalost, o svemu tome još nema dovoljnostudija.

Dakako, i pasivnopušenje se ne smijezanemariti Kod nepušača se rizik od raka povećava za 50%,ako živi s pušačem.Osam sati dnevno boravka u prostorijizadimljenoj od cigareta,također povećava rizik obolijevanja.

Umjerenekoličine alkohola izgleda da predstavljajuzanemariv rizik Međutim,oni kojipijuveće količine izloženi su povećanom riziku raka usta, ždrijela i jetre. Alkohol povezan s cigaretama(što jenajčešćakombinacija),dvostruki jeudarac

Međutim,ako govorimo samo o brojuslučajeva raka kojibi se moglispriječiti, onda jeizbjegavanjepretjeranogizlaganja suncu važnijenego duhan i alkohol zajedno.

Studijeobavljenezadnjih desetak godina,povezale su gojaznost (Američkodruštvo za borbu protivraka definiralo jegojaznost kao prekoračenjenormalne tjelesnetežine za 40 iliviše posto) s povećanimrizikom raka debelogcrijeva,dojki,prostate, žučnog mjehura i ženskih genitalnih organa Tjelovježbajeodlučujuća u kontroli debljine. Nešto je teže utvrditi direktnu vezu između tjelesnogvježbanja i prevencijeraka,ali neki dokazi ipak postoje.Ženekoje su bile uključene u šport u svojojtinejđerskoj dobi i u svojim20-tim godinama, izgleda da imajumanjuučestalost raka dojke.Istraživanjapokazuju da su ljudisjedećihzanimanja, i općenitosjedećegnačina života, podložniji raku debelogcrijeva. Tjelovježba može pomoćida se smanjitajrizik

Mnoga nedavna istraživanja povezujuprekomjernosunčanje s pojavomsmrtonosnog raka kožemelanoma Ako ste na otvorenom kada su sunčeve ultraljubičaste zrake najjače(tojeperiod od 10 do 15 sati),razmažite na kožu kvalitetno zaštitno sredstvo,imajte na sebi zaštitnu odjeću,kapui sunčane naočale

Redovni testovi za dijagnosticiranje raka i različite metode samopregledaprije su načini ranog otkrivanja, nego ustvari prevencijaraka Najvažniji“uradi sam" testovi su pregleddojkikod žena i pregledtestisa kod mlađih muškaraca. Razumno jedržati “pod okom" sve sumnjivepromjene na svojojkoži. Najvažnijapretraga kojuliječnikobavlja jetzv. Papa

Industrijski i poljoprivredni otrovi nalaze se visoko na ljestvici rizičnih čimbemka. Postojevaljana ispitivanjakojapovezujuodređene industrijske agense (kaošto su nikl,krom,azbest i vinil-klorid), s povećanimrizikom raka radnika Pesticidi na poljima mogu također predstavljatiopasnost za poljoprivrednike.Međutim, ti su rizici ipakograničenogdometa

Prijedvadesetak godinatrebali biste se popriličnonamučiti da nađete liječnikakojibi se složio da hrana ima išta zajedničkog s prevencijomraka. Stvari su se, međutim,dramatično promijenile Profesor epidemiologije Edward Trapido,Miami sveučilište, misli da sastojci hrane izazivaju oko 35 postosvih slučajeva raka A to jeviše nego što jepostotak koji se odnosi na pušenje.Međutim, to ne bi trebalo iznenađivati: svi jedu, a samo manjibrojljudi jošuvijekpuši.

Vezu između tijela i psihe naglašavaju svi liječnici. Nedavne studijepokazuju da različite tehnike za olakšavanjestresova mogu rezultirati mjerljivimpromjenama u imunološkom sustavu Mogu li te promjenepomoći u sprečavanjuraka,jošjeuvijek diskutabilno Teško jeznanstveno dokazati da optimističkogledanjena život može pomoći u prevencijiraka,ali mnogiliječnici smatraju da osobe s takvim pozitivnim životnim stavom uglavnom manjepušei imajubolje prehrambenenavike

Nitriti,koji se primjenjuju u obradi određenih vrsta mesa, najviše brinu stručnjake. Ti se spojevi zaista povezuju s povećanimrizicima od raka. Većina prerađivača mesa traže manjetoksične zamjene za nitrite.

S izuzetkom duhana,faktori iz okoline su najpoznatijirizični faktori. Radioaktivni element radon jekontroverzan Američka agencija za zaštitu u okolišu smatra da jeradon druginajvažniji uzrok raka pluća,odmah iza pušenja.Američko društvo za

Pranjevoća i povrćajedobra zdravstvena praksaali, na žalost, ona samo donekle smanjujerizik. Konzumiranjesvježegvoća i povrća, te izbjegavanje hrane s visokim sadržajemmasnoća smanjuje kontakt s konzervansima u hrani Čaki prženahrana (naroštilju) ne predstavljaposebnuopasnost ako jujedemoumjereno. m

IZRADA LAKTOFRIZA

Laktofriz jecilindričnog oblika / tip“Alfa Laval" /. Izrađen jeiz nehrđajućegmaterijala AISI 304,izoliran,oplaštenizvana nehrđajućimlimom,opremljen sa poklopcem na gornjojstrani, elektromotornom

izljevomredukcijskommješalicom,digitalnimtermometrom,mjeračem, Q51,gumenimčepoms unutarnjestrane, programatorom koji povezuje sve funkcije(očitanjetemperature,uključivanje i isključivanje mješalice,uključivanje i isključivanjekompresora) i kompresorom. Sve zajednosmješteno jena postolje sa regulacionim nogama Dno laktofriza tipa“Alfa Laval" Hlađenjefreonom na donjojpodnici. Garantni rok 12 mjeseci. Osiguranservis i rezervni dijelovi(uperiodu od sedam godina).

ubica, prassino?ponja St

Veličine:

- od 100 - 2000 I vertikalne izvedbe

- od 2000 - 12 0001 horizontalne izvedbe

IZRADA

TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO

Kapacitet1000 - 2500 litara(neizoliraniiizolirani)

PRENOSIVE CISTERNE

ZA PRIJEVOZ MLIJEKA

SA PUMPOM

PRENOSIVE CISTERNE ZA MLIJEKO - PRIJEVOZ ILI SKLADIŠTENJE e

tel/fax:

-LURA d.d. (Dukat,Sirela, MljekaraZadar)

- “VINDIJA" d d Varaždin

- “KOKA" Varaždin

- “LEDO" Zagreb

“MLJEKARA" Pula - “MILS" Split

- “DOMIL" Županja

-MLJEKARA

“Antun Bohnec"

- “ZDENKA"

Veliki Zdenci

-“KIM" Karlovac

- KARLOVAČKA PIVOVARA

- “ZIM" Zenica

- “MLJEKARA SARAJEVO"

-“MLJEKARA MOSTAR"

- “MLJEKARA TUZLA"

- “DONA" GornjaStubica

- “ETOL" Celje

- IPK Osijek

- “KARBON" Zagreb

- “PLIVA" Zagreb

- “INA" Zagreb

VINDIJINA FORMULA ZDRAVLJA

Probiotik Prebiotik SINBIOTIK

VIVIS BBL * INULIN VIVIS

SINBIOTIK

Vivis

funkcionalni light jogurt

Funkcionalnilightjogurts biološkiaktivnimtvarimakojepomažu očuvanju zdravlja,prevencijibolestiiliimaju utjecajna pojedinetjelesnefunkcije.