Mljekarski list 2-2000

VITELA

mliječna zamjenica za hranidbu teladi

VITELA jemliječnazamjenicaza hranidbu teladi do 2 mjesecastarosti

VITELA sadrži obrano mlijeko,sirutku u prahu,sojinobrašno,masnoće, glukozu,vitamine i antioksidans

VITELA se miješasa vodom u omjeru1:7 (jedantežinski dio VITELE i sedam dijelovavode).Prilikom napajanjateladi temperaturaVITELE treba biti 35%C

VITELA se koristiprema uputama navedenim na vreći

VITELA omogućuje iste prirasteteladi uz manje troškove

LURA i.

Krave na ispustu gospodarstva SaboDonja Rašenica, općina Grubišno Polje

Redakcijski kolegij:

dr Stjepan Banožić

dr Ivo Belan dipl ing Stjepan Brlek

dr Stjepan Feldhofer

dr Zoran Grgić dipl ing Darko Kantoci dipl ing Stjepan Keglević dipl ing Karmen Sinković prof dr Zvonimir Štafa

Glavni i odgovorni urednik: dipl ing Juraj Čičmak

Redaktorica: dipl ing Vera Volarić

Tehnička urednica: ing Mirna Božičević

Lektorica:

Katarina-Zrinka Čičmak

Crteži:

dipl ing Nikola Božičević

Vlasnik i izdavač:

Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb

Uprava i uredništvo:

Zagreb, Ilica 31/11

tel : 01/ 4833-349 4812-410

fax: 01/ 4833-349

Cijena:

4,50 kn

Grafička priprema itisak: Orbis d d , Ilica 65, Zagreb

VARANIDBA

ISSN

za voluminoznu krmu ilikoncentrat

Dr sc Stjepan Feldhofer

Str 8 Suncokretova ljuska - način upotrebe

Dr sc StjepanFeldhofer

Str 9-11 Zimska hranidba i mliječnostkrava

Dr sc Stjepan Banožić

Str 12 Zarazni ektim ovaca i koza - Ecthyma contagiosum

OTVEŽNIA

Str 13

Mr sc Alen Džidić

Dijelovistrojaza mužnju

VA dipl vet Vesna Jovanović Bunta

Str 14 Priprema iprimjena mliječnezamjenice za jarad dipl vet Vesna Jovanović Bunta

Str 14-15 Priprema objektazapredstojećejarenje

SBSLUZGARA U FILEKNDU RANILA dipl.ing.LjiljanaHusinec

Str 15-17 Kontrola mliječnostistada pod selekcijskimobuhvatom

(EKOSROEVAVEKUMA)

Doc dr sc Zoran Grgić

Str 17-19 Zašto treba detaljnoproučitiekonomskotfinancijske učinke poljoprivredneproizvodnjeu gospodarstvu

Dr sc Petar Bosnić

Str 19-21 Otkup inabavna cijenasirovogkravljegmlijeka

OSVAVIIZSTI U dipl vet Antun Kostelić

Str 22-23 Sabiranjemlijekau Švicarskoj

DANU) ZIVLIJENA)NA) SELO

Str 24-25

Ivan Sinovčić

MiljenkoPavešić

Str 25-27 Tako je to bilo

Str 27-29

dipl ing Josip Haluška

Običajiu slavonskom selu Otok

Ivan Sinovčić

Str 29-32 Fašnik u Sisačkoj Posavini (GVRHIZAZ

Str 33-34

dipl ing Darko Kantoci

Formiranje vrta sa cvijećem

NAŠA MALIŠANA) dipl.odgajateljZrinjkaKeglevićStević

Str 35 Dan sv Valentina - dan za nježne poruke

VIS LEIZŠNNG dr Ivo Belan

Str 36 Hrana koja može liječiti

Stočni grašak u jaroj sjetvi

za voluminoznu krmu ili

koncentrat

Piše: prof. dr sc Zvonimir Štafa

Grašak jejednaod najstarijih ratarskih kultura Nađen jeu faraonskim grobnicama iz razdoblja XX stoljećaprijeKrista Potječe iz područjajužno od Kavkaza

Uzgaja se najviše u umjerenom klimatskom pojasu na velikim površinama kojese u zadnjevrijeme povećavajuzboggospodarski vrlo vrijednihosobina Rasprostranjen jeiutropskimkrajevima.Koristi se za ishranu ljudi(zrno) u svježem stanju, ali ikonzerviran Suho zrno graškakoristi se kao koncentrat u ishrani stoke,ali i za preradu. Nadzemna masa koristi se kao voluminozna krma (zelenakrma), silirana ili u povoljnimuvjetima osušena kao sijeno u čistojkulturi, ili u smjesama s drugimkulturama Grašak,zbog dobro razvijenog korijenovog sustava i velike mase kojuformira u kratko vrijeme, koristi se i za zelenu gnojidbu.

Budući da grašakima čitav niz gospodarskivrijednihosobina: veliki potencijalsadnosti,dajevisoke

Kemijskisastav graška u suhoj

ška ili smjesa, na osnovici graška ostajejošdovoljnovremena za uzgojdrugekulture na istojpovršini

Jari kultivari graška,koji se koriste za krmu, nadovezuju se na ozime krmne smjese već krajemsvibnjaiosiguravaju zelenu krmu praktički cijelilipanj,naročito ako se sije u smjesi s odgovarajućim kultivarom zobi Ako su povoljneklimatske prilikesmjesagraška i zobi može se sušiti i za sijeno(suhapodručjaSubmediterana ili u Mediteranu), a u kontinentalnim uvjetima može se osušiti tako velika masa smjesegraška i zobi samo na laganim tlima (pjeskovita). Za sušenje su prikladnesmjesegraška i zobi sa znatnim udjelomtalijanskogljulja.

i sigurneurode mase i zrna, ima veliku mogućnostkombiniranja s drugimkulturama prisjetvi i u različitim rokovima sjetve i korištenja na različite načine (zelena krma, silaža,sijeno, zrno odnosno koncentrat). Budući da se grašak može uzgajati u raznim rokovima sjetve i u različite svrhe,selekcijskim radom kreiran jeveliki broj kultivara graška,kojiuzgojen u različitim klimatskim i edafskim uvjetima mogu zadovoljitipotrebe nakrmi,aunovijevrijemeinazrnu, u zamjenu za drugezrnate kulture Zbogtako velikogbrojakultivara kojima se u proizvodnjipostižu vrlo dobri rezultati,grašakzauzima svake godine sve veće površine. U uvjetimakoji su manjepovoljni za uzgojsoje - vlažnijapodručja s hladnijomihumidnijomklimom pa i u brdskim područjima - graškom se mogu većim dijelomnamiriti potrebe koncentratom bogatimbjelančevinama Kratka vegetacija 100 do 120 dana (jarikultivari)daje prednostuzgojugraška za zrno (koncentrat) u odnosu na druge kulture Nakon skidanjajaroggra-

U naknadnom roku sjetvegrašak se može uzgajati samo u područjimagdjeima dosta vlage i gdje nisu visoke temperature (brdsko područje).

U ravničarskim područjima s visokim temperaturama u sušnom razdobljudajeniske urode mase i zrna, zbogčegaga ne bi trebalo sijati jer u to vrijeme su na raspolaganju kulture kojedajuveće i sigurnije urode mase i zrna (kukuruz, sirak,sudanska trava, kupusnjače,soja,lupina i dr.).

U postrnom roku sjetvegrašak za krmu može se s uspjehomuzgajati u područjimagdjejeosigurana vlaga(oborine ili navodnjavanje). Može se uzgajati u čistojkulturi (poliježe) ili u smjesamakojedaju veću masu, lakše se skidaju,imaju boljeizbalansiranu krmu

U postrnom roku sjetvegrašak se može sijati u smjesiskukuruzom, krmnim sirkom,sudanskom travom Tese smjeseuglavnommoraju iskoristiti do mraza u listopadu. Ako se želi produžitikorištenje stočnoggraškakao voluminozna krma i nakon mrazeva, u drugoj polovicilistopadaiustudenom,siju se ozimi kultivari i u smjesi s kulturama kojepodnoseumjerene mrazeve - stočni kelj,Petranova, Mljekarski list

ZCROATIA i

Otkrit ću Vam tajnu kvalitete moga mlijeka!

Moj vlasnikza održavanječistoćemuzilica,mljekarskih kantiiostalihposuda kojedolazeu dodirs mlijekomkoristi:

BIS C 5330

Uvjeritese ivi u njegovu učinkovitost!

KAKO? Ukratko ću vam objasniti:

predispiranje: poslijesvake mužnjeprovestiispiranjepotapanjemmuznih jedinica po mogućnosti u mlaku vodu;odgovarajućimčetkama odstraniti grubljenakupine nečistoća Napomena:ispiranje ne provoditivrućom vodom da ne dođe do koagulacijekazeina, te da se lakše isplahnemliječnaemulzija.

- pranje i dezinfekcija: u 10 litara toplevode otopiti 100 do 150 g BIS-a C 5330 (5 - 8 jušnihžlica ili3/4 jogurtčaše). U pripremljenu otopinupotopitimuzne jedinice i po potrebičetkom odstraniti nakupinenečistoća.

- ispiranje: muzne jediniceispratimlakom vodom (možei vrućom)

SLUŽBA TEHNIČKE PRIMJENE

MARKETINGA INDUSTRIJE

tel: 031-513-593

fax: 031-513-503

PRODAJA

tel: 031-513-574, 513-577

fax: 031-513-503

SAPONIA

kemijska, prehrambena i farmaceutsk: industrija d d Osijek

Matije Gupca 2, 31000 Osijek

Slika 1 Jari grašak za proizvodnju zrna be

Slika 2 Jari grašak za proizvodnju krme

Na korijenugraška u simbiozi žive kvržićne bakterije iz roda Rhizobium kojevežu atmosferski dušik. Količina vezanog dušika može varirati ovisno o sojubakterija, aliio uvjetimauzgajanja.Zabilježeni su rezultati dajegrašakvezao i preko200 kg/hadušika što jeekvivalentno preko600 kgKAN-a

Naročito se dobri rezulati postižu ako se sjemeprije sjetvecijepi(inokulira)Rhizobium bakterijama. U smjesamagraška sa žitaricama ilitravama ižitaricama, akojesjemegraškabilo inokulirano,vezivanje atmosferskogdušika može biti tako dobro da namiri veći dio potrebadušika i drugekomponente u smjesi, a ako je cijepljenjeuspjelo, a uvjeti za vezivanje su vrlo povoljni često takve smjese ne treba u proljećeprihranjivati dušičnim gnojivima jer su vlastitim vezivanjemdušika u potpunostinamirene

Dobro razvijenimkorijenovimsustavom grašak prožimavrlo dobro čitav oranični sloj pa i dublje. Nakon skidanjaostavlja znatnu masu lako razgradivog korijenja i strni kojomobogaćuje tlo organskomtvari, zbogčegajegrašakdobar predusjev za većinu kultura osim mahunarki

Nakon skidanjatakvih smjesasljedećekulture daju veće prinose 10 pa i do 30%

Nakon skidanjagraška u čistojkulturi iliu smjesi, tlo ostaječistoodkorovaiu vrlo povoljnomstanju, tako da jena istojpovršinimogućaizravna sjetvanaknadnog usjeva u strn Za tu svrhu postoji danas nekoliko tipova sijačicakoje u strn netom skinutih usjevaizravno usijavajusljedećiusjev(kukuruz, krmni sirak, sudanska trava, kupusnjače - stočni kelj,ranola,petranovaidr.,) za proizvodnju krme Uvjetiuzgajanja

a3 fi

Slika 3 Smjesaozimoggraška i pšenice za krmu odnosno za proizvodnju zrna

Ranola i drugekupusnjačevisokog rasta

Jari i fakultativni kultivari stočnoggraškamogu biti oštećeni ili čak stradati od mraza Ozime forme i kultivari (Maksimirski ozimi i dr.)pritlu jačegranaju, dajući veći brojgrana u odnosu najarekultivare, a time formiraju i gušćisklopstvarajući veću masu bolje pokrovnosti, pa - osim što dajupuno izvrsne krme - oni brzo niču nakon sjetve i pokriju tlo onemogućujući nicanjekorova, a iznikle uglavnomprerastu tako da nakon njihovogskidanja tlo ostajepraktički čisto

Grašakjekultura koja za rast i razvojtraži vlažnije uvjete i ne baš visoke temperature. Dobro uspijeva u brdskom pojasu.Uspijeva na težim do srednjeteškim tlima, ako su propusna Najboljirezultati postižu se na tlima vlažnosti 60 do 80% od poljskogvodnog kapaciteta. Ne podnosistagnirajućuvodu, ni sušu Pri niskojrelativnojvlagizraka i visokim temperaturama skraćujevrijemecvatnje,formira manjibrojplodnih etaža,au mahunama formira manjibrojsitnih zrna Za jakesuše može čak odbaciti dio cvjetova. U sušnim uvjetimaostajenizak,dajeniske urode mase i prinose zrna, zato se ne preporučasjetva u toplo i sušno doba godinedugogdana Biljkajedugogdana Za rast i razvojtreba puno svjetla. U nedostatku svjetlaizdužujeinternodije i produžavavegetaciju, što se može povoljnoiskoristiti prisastavljanjusmjesa za proizvodnjukvalitetne krme Uzgaja se u plodoredu. Ne podnosiponovljeni uzgoj. U rotaciji na istu površinu može se vratiti tek nakon četiri godine, a ako je u plodoredu s

ba sd AKI

mahunarkama vraća se na istu površinu tek nakon 6 godina.

Nakon skidanjagraška ilismjesa s graškom na istu površinusiju se krmne kulture,odnosno sijuili presađuju razne vrste povrćakoje će u preostalomdijeluvegetacije dospjeti za uporabu, i iskoristiti sav vezani dušik kojiostajenakon skidanjausjevagraška.

U čistojkulturi sije se 80 do 130 klijavih zrna po m? U smjesama sa žitaricama ilikupusnjačamasije se 60 do 100 zrna po m“ Štojekasnija sjetvailišto jelošijapriprematla, siju se više norme po jedinici površine.

Njegausjeva

Poslijesjetve, a naročito, ako je suho tlo (postrnasjetva)treba ga povaljatilaganimvaljkom ili sijati usjevsijačicama s valjkomkojipritisne sjeme i tako omogućibolji kontakt sjemenas tlom te sigurnije i brže nicanje.

Za proljetnu(jaru)sjetvu tlo treba preoratitijekomjeseni ili zime i grubopripremiti za što je mogućeranijuproljetnusjetvu. Grašak traži duboku obradu tla jer ima dobro razvijenkorjenovsustav kojiprodire i do 1 m duboko u tlo

Gnojidba tla za grašak u čistoj kulturi, ili smjesiizvodi se prije osnovne obrade tla s oko 20 t/ha stajnjaka ilignojovkom.

Mineralna hranjivagrašakdobro koristi, zato mu se osigurava 80 do 100kg/haP,O.i120 do 150 kg/ha K,O.Za rast i razvojgrašaktreba mnogo dušika Budući da tijekom vegetacije veže atmosferski dušik, grašku se osigurava samo startno 30 do 40 kg/hadušika: Samo u tlima i u uvjetimagdjenismo sigurni da će biti osiguranovezanjeatmosferskogdušika usjevgraška ilismjese prihranjuje se dušičnim gnojivima jednomiliu dvijeprihrane s 200 do 100 ke/haKAN-a Štojeveći udio drugekomponente u smjesiusjev se prihranjujeintenzivnije, a ako je velika potreba za krmom više kakvoće, isforsira se i drugakomponenta

Sjetvajaroggraškatreba biti što jemogućeranije - krajveljače, početak ožujka.Ranijesijaniusjev pokrije tlo i smanjimogućnost zakorovljavanja, odnosno završi vegetaciju do sušnograzdoblja.

Ako se sijukultivari niskograsta za proizvodnju zrna s vrlo razvijenim viticama(Bacara,Solara) treba ih sijatižitnim sijačicama u guste redove da se dobijeujednačeni sklop,kako bi se kasnijeviticama usjevdobro povezao da ne polegne tijekomvegetacije za jakihkiša Ako jenamjerakoristiti grašak za proizvodnju krme (zelena, silaža,sijeno) tada se koriste visoki kultivari (Pomela,Maksimirski bijeli i dr ).Siju se u smjesi s jarim žitaricama - ječam,pšenica, a najbolje sa zobi Izbor nosača i intenzitet agrotehnike ovise o roku sjetve,ciljuproizvodnje, načinu i vremenu korištenja,kakvoći i količini krme koju se želi postići, te vrsti i kategoriji stoke i visini proizvodnje za koju se proizvodi, U ranom roku sjetveprednostimaju žitarice - ječam,pšenica i zob, a mogu se sijati i smjese s dodatkom ljuljevadiploidnih i poliploidnih. Grašak se može sijati i u smjesi s bobom, za zelenu krmu ilisilažu.

Na tlima gdjenismosigurni da će grašakvezati dušik (vlažna i mokra tla)usjev se prihranjujedušičnim gnojivima 2x po 100 kg/haKAN-a

Ako se grašaksije u smjesi sa žitaricama,travama, kupusnjačama i dr kulturama,usjev se prihranjujeintenzivnije što jeu smjesi veći udio nosača

Na tlima gdje se očekujedobro vezanjeatmosferskogdušika, ili gdjejeizvršena inokulacija(cijepljenje)sjemenaprijesjetve,usjev se prihranjuje samo startno kod sjetve s ukupno30 do 40 kg/hačistog dušika dodanog u startnojgnojidbi. Prihrane inokuliranogusjevadušičnim gnojivimaimajuuglavnom negativanučinak na bakterije i smanjujuučinak vezanjaatmosferskogdušika.

Grašak niče za 8 do 12 dana ovisno o temperaturi i vlagitla. Pri povoljnimtemperaturama i vlagi nicanje može biti i ranije.

U postrnom roku sjetvesije se grašak s kukuruzom (30do 50 kg/ ha),krmnim sirkom (110 do 16 kg/ ha),sudanskom travom (8do 12 kg/ ha),ranolom (6 do 10 kg/ha), petranovom (4do 5kg/ha),stočnim keljem(3kg/ha).Nosač prisjetvi treba biti ravnomjernoraspoređen da može nositi usjevgraška.Ovdje namjernonisu navedene norme sjetvegraška u kilogramimajer apsolutna masa (1000zrna) varira o kultivaru i uvjetimaproizvodnje. U krmnih kultivara masa 1000 zrna varira najčešće od 80 do 150 grama, a u zrnaša od 150i do 300 grama

Sije se na dubinu od 4 do 6 cm na težim tlima, na lakšim i pjeskovitim (toplijim) tlima sije se na dubinu 6 do 8 cm, a u postrnojsjetvisije se 8 do 10 em duboko uz obvezno valjanjetla, ili sijačicom s valjkom kojavaljatraku u kojujeposijan grašak.

Od korova grašak se štiti herbicidima Basagrann i dr. Ako se sije rano u proljeće često tretiranje nije ni potrebno. Ako jeusjevsijan za proizvodnju zrna zbogduže vegetacije, ali i manjemase, usjevtreba tretirati herbicidima protivkorova Grašak zaproizvodnju zrna, kao i bob i grah,treba nakon cvatnje tretirati sistematičnim insekticidima protivmoljca i žiška,koji na sjemenskomusjevumogu načiniti velike štete, a sjemenskiusjevdovesti u pitanje.

Akojeapsolutna masa sjemena graška 120 grama, a treba sijati 80 zrna po m',sije se 9,6grama po m? ili96 kg/haili58 odnosno 60 kg/k.j.

Korištenje zrna graška za krmu

Grašak za zelenu krmu kosi se u početkucvatnje pa do završetka

cvatnje,koja u proljeće može trajati do 30 dana Grašak za zelenu krmu,ako su povoljniuvjeti, za rast i razvojraste i razvija se formirajući u gornjemdijeluveliku masu Zbogneprekinutog rasta ne gubi na kakvoći do završetka cvatnje. Zbog neprekidnog rasta grašak (visokikultivari) se može sijati u smjesama s raznim žitaricama koje u proljećeimaju ograničeno vrijemekorištenja - ječam na oko 8 dana,jarapšenica 10 do 12 dana, a zob i preko20 dana - od početka metličanja do pune voštane zriobe,stoga i najvećepovršine treba sijati tom smjesom.Smjesu zobi i graškastoka najradijejede. Smjesagraška sa zobi može se koristiti za zelenu krmu od početka cvatnjegraška do pune voštane zriobe zobi,silirati u voštanoj

zriobi, ili sušiti za sijeno u povoljnimuvjetima.

Od kultivara visokogtiparasta zakrmu mogu se sijati Poneka - jara sorta i Maksimirski bijeli - fakultetska sorta.

Žetvagraška

za zrno najpovoljnija jekada jeusjevpotpuno zreo s vlagomoko 14% Pri žetvi treba smanjitibrojokretajabubnja vršilice i otvoriti bubanjda se smanjilomljenje zrna

Od jarihkultivara za proizvodnjuzrna na tržištu se mogu nabaviti sljedeće:Bacara,Solara i Erbi, a mogu se koristiti i drugi poluvisokikultivari obojenogsjemena (smeđe,zeleno graoraste boje).Navedeni kultivari su niskog rasta 40 do 70 em s vrlo razvijenim viticama (Bacara,Solara) i nešto manjerazvijenimviticama Erbi. Navedeni kultivari imajuveću apsolutnu masu 1000 zrna od krmnogkultivara stoga treba i veća količina sjemena u kilogramima po jedinicipovršine u odnosu na krmne graškove.

Nakon žetve ovršeno zrno treba dosušiti jersve biljke u uvjetima vlažnije klime ne dozrijevaju istovremeno

Mljeveno zrno graškamože se koristiti u ishrani stoke bez posebne dorade u obroku većine životinja.

U obroku krava muzaradaje se 1 do 3 kg mljevenog zrna graška dnevno Navedenom količinom mljevenoggraškanamiruje se potreba na probavljivimbjelančevinama za proizvodnju od 9 do 12 litara mlijeka s 4% mliječne masti

Poljodjelci,

BRAND PRODUCTS

U veljačijoštrajepopust na sjemekukuruza kupljeno u predsezoni.

Za sjemekupljeno do krajaveljače 2000 dajemopopust od 6% na cijenu iz pune sezone

U ožujku i travnjupopusta nema Plaća se puna cijena.

Kao i prošlegodine u prodaji ćemo imati 3 cjenovnegrupe.

GrupaStandard

Standardna Pioneergenetika - stndardna Pioneer kvaliteta

Ova grupa jerodnija od službenih standarda “Sortne komisije" za 15% Za one koji sa što manjeulaganja žele ostvariti odlične rezultate U ovojgrupi su: HELGA, EVA, COLOMBA,VOLGA i CECILIA

GrupaElita

Elitna Pioneer genetika - visoki profit

Ova grupa jerodnija od službenih standarda za 21% Za one koji na uloženo žele vratiti što jemogućeviše U ovojgrupi su: CLARICA,STIRA, FLORENCIA,PR36T58, NATALIA i LANDIA

GrupaSuperelita Iskoristitepriliku!Uštedite novac!

SuperelitaPioneer genetika - za najnaprednijepoljodjelce

Ova grupa jerodnija od službenih standarda za 25% Za one kojiuvijek teže najnovijojgenetici itehnologiji. U ovojgrupi su: FELICIA,EVELINA,MONALISA,PR37M81, STEFANIA, NASTIA, MATEA iPREGIA

Tehnologija koja daje višeT“

Pioneer sjemed.0.o.,Čulinečka cesta 2B/2, 10040 Zagreb |

Tel : 01/2988745, Fax: 01/2988-746

Suncokretova ljuskanačin upotrebe

PITANJE:

I. Fadljević, PJ “LEDO",Garešnica, M Gupca12

Nakon objave u MLJEKARSKOM LISTU br 11/1999. god.pod naslovom: “Suncokretova ljuska i sačma za povećanjemasti i bjelančevina u mlijekukrava",proizvođačimlijekazainteresirani su za nabavu suncokretove ljuske.Budući da jejednostavnija nabava nemljevenesuncokretove ljuske,postavlja se pitanjemože li se za stočnu hranu upotrebljavatinemljevenaljuska i kako?

ODGOVOR:

Nemljevenasuncokretova ljuska jevrlo kruta i oštra te može uzrokovati ozljede na sluznicama usta, a posebicejezika.Stoga suncokretovu ljuskutreba uvijek davati za hranu samo dobro samljevenu(mlinčekičar).

smjesama i prekrupljenim žitaricama.

kuruznom silažom, ili s drugim krmivima

Suncokretovu ljuskudobro je davati muznim kravama:

- ako se u krmnim obrocima dajemanjakoličina sijena(manje od 5-7 kg/dan),

- uz zelenu travu i kukuruznu silažu,

- ako se dajeveća količina krepkihkrmiva (potpunihkrmnih smjesa - više od 8,0kg/dan), - ako krmni obroci krava sadrže manjeod 18% sirove vlaknine, - ako krave dajumlijeko s nižim postotkommliječnemasti, - posebicejeznačajnodavanje muznim kravama kojeborave na podu bez stelje(slame),koju krave jedu u slučajuvećih potreba za celulozom.

Suncokretova ljuska se može samljeti i u gospodarstvustočara U tom slučaju se preporuča mljevenjesuncokretove ljuske zajedno sa zrnom kukuruza i to prema većim potrebamaenergije iliceluloze u krmnim obrocima: A

Suncokretova ljuskasadrži oko 45-50% sirove vlaknine, teško je probavljiva, a njenaenergetska hranidbena vrijednostgotovoje zanemariva. Međutim,ljuskaje dobro krmivo zbogsirove vlaknine kojajeu visokom postotku potrebna u krmnim obrocima muznih krava (1823% u ukupnoj suhojtvari krmiva)jerpomaže razvojucelulolitičkih buragovih mikroorganizama, a na tajnačin poboljšavaprobavu i iskorištavanjekrmiva Veći sadržajceluloze u krmivima povećava i postotak masti u mlijeku.

1,0kgkukuruza

1,0kgsuncokretove ljuske

Smjesasadrži:

Sirovih bjelančevina 6,2% Sirove vlaknine 28,5% Energetskuhranidbenu vrijednost h.j./kg0,65 B

1,0kgkukuruza

2,0kgsunckretove ljuske

Smjesasadrži:

Sirovih bjelančevina 5,6% Sirove vlaknine 34,3% Energetskuhranidbenu vrijednost h.j./kg0,43

Mljevenjemsuncokretove ljuske poboljšava se njenaprobavljivost i iskorištavanje celuloze Kravama se može davati 1,0do 2,0 kg mljevenesuncokretove ljuske na dan,tako da se posipate izmiješa sa silažom i sličnim vlažnim krmivima ili s krmnim

Smjesumljevenesuncokretove ljuske i kukuruza može se davati dnevno 2,0do 3,0kg po kravi Smjesase posipa i izmiješa sa zelenim krmivima,travom ili ku-

Suncokretovu ljusku ne treba davati:

- kravama kojedobivaju u krmnom obroku više od 7-10 kg sijena/dan,

- ako krmni obroci sadrže 23% i više sirove vlaknine, jermože doći do značajnijegsmanjenjaenergetskehranidbene vrijednosti krmnih obroka, a s tim i do smanjenjamliječnosti krava Ako kojakrava jačeslini i slabijeuzima hranu,treba pogledati usta, a posebicejezik.Loše samljevenaljuskasuncokreta može ozlijeditisluznicu nakon čega u rani zaostajučestice hrane koje uzrokujuupalu.

Ranu na jezikuili sluznicama treba dobro očistiti gazom ili vatom natopljenom u jodu, te još kojidan postupakponoviti. dr sc StjepanFeldhofer

Mljekarski

Zimska hranidba i mliječnost krava

Piše: dr sc StjepanFeldhofer

energetskihkrmiva, s više ugljikohidrata i škroba (žitarica). Stajetreba redovito čistiti, uredno držati kanalizaciju i otjecanje mokraće, a ležišta krava morajubiti topla, s dovoljno suhe i čiste stelje (prostirke).

(slama,kukuruzovina,pljeva i slično)teško su probavljiva i vrlo niske hranidbene vrijednosti, pa ih stoka manjejede.Takva se krmiva mogu poboljšatitehnološkom obradom (sječenjem, mljevenjem,kuhanjem,drobljenjem), a osobito ako se pomiješajusa sirovim repinimrezancima,sitno sasječenomkrmnom repom, melasom,vinasom,džibrom (šlempom) i slično

I poredsvih poduzetihmjera krave obično zimi smanjujuproizvodnjumlijeka,usmjeravaju veći dio energetskih tvari krmiva za zagrijavanje i održavanjetjelesne temperature, a zbog hladnoće stežu se krvne žile i alveole mliječnežlijezde(vimena).Stanje posebnootežava ako se krave hrane većom količinom hladne ili smrznute krme i napajajusuviše hladnom vodom Takvu hranu i vodu krave uzimaju u manjim količinama Osim smanjenja proizvodnjemlijekamogu oboliti probavniorgani.

Sušenjemsijena i siliranjem krmiva najviše se od organskih tvari gubelako probavljiviugljikohidrati S obzirom da su sijeno i silaža najvažnija krmiva u zimskoj hranidbi krava,najčešće u krmnim obrocima nedostajuenergetske hranjivetvari

Stabilna tjelesnatemperatura i metabolizam (izmjenatvari) u organizmukrava najbolje se odražava na temperaturiokoliša 8-16 “C kojaje,dakle,optimalna.

Sve značajnijeklimatske promjenei promjeneokoliša zahtijevajuprilagođavanje krava što se očitujepromjenamaživčano hormonalnogsustava i krvotoka, a povezane su s potrošnjomkrmiva i proizvodnjommlijeka u krava

Zimi jeorganizamkrava izložen hladnoći što iziskuje i veću potrošnjuenergetskihtvari za zagrijavanjeorganizma,osobito ako su krave vezane ili ograničenogkretanja u vlažnim i nečistim stajama,jervlagapojačava hlađenjeorganizma.

Zimi jevrlo ograničenizbor krmiva Na raspolaganju su većinom suha ili konzervirana voluminozna krmiva (sijeno i silaža),često tehnološki loše spremljena,lošijekakvoće i slabije hranidbene vrijednosti. Ponekad gospodarispremaju za zimsko razdobljemanjukoličinu gomoljastih ili korjenastihkrmiva (stočnurepu, mrkvu,krumpir i sl.), a ako se ta krmiva daju usitnjena ili naribana,pomiješana sa suhim voluminoznim krmivima mogu značajnopoboljšati tek i izlučivanjemlijeka.

Krave treba stogazimi bolje hraniti, s više lako probavljivih

Suha voluminozna krmiva s mnogo sirove vlaknine i lignina

Uz kukuruznu silažu manjese osjećanedostatak energije, a više nedostatak bjelančevina i minerala kalcija,magnezija,natrija, fosfora, a zatim mikrominerala: joda,kobalta,mangana, bakra i selena. Stogase uz kukuruznu

Nedostatak energijenajviše se osjeća u prehranitravnom silažom (sjenažom). Dobro načinjena travna silaža samo 10% zaostaje po hranidbenojvrijednosti za svježomtravom istogporijekla. Ipak, po energetskojvrijednosti travna silaža može zadovoljavati potrebekrava samo za 10 do 121 mlijeka/dan. Uz travnu silažu treba stogadavati manjukoličinu energetskih krmiva u obliku žitaTica, a za višu proizvodnjumlijeka i potpunekrmne smjese s: kvalitetnim bjelančevinama i esencijalnimaminokiselinama, mineralima fosfora,kalcija,natrija, magnezija i drugim,kao i vitaminima A,DiE

silažu treba dodavati već kod mliječnosti iznad 5 do 7 1 mlijeka/ dan dopunskekrmne smjesekoje sadrže sve ove sastojke i vitamine ADiE.

Uz hranidbu sijenom mora se kravama davati već iznad 3 do 5 litara mlijeka/danpotpunekrmne smjese i to 0,5kgkrmne smjese za svaku litru mlijeka. Već pritoj muznosti kravama obično nedostajubjelančevine,energija, minerali,vitamini i drugehranjive tvari

krmnom obroku krava Mast i masna krmiva (punomasnosojino zrno) ne smiju se davati prikraju laktcije i u zasušenjujerpostoji opasnost od češćih oboljenja acetonemije i ketoze

silažom i livadnim sijenom.Natrij i magnezijnedostaje u svim biljnim krmivima

Manjinedostatak bjelančevina

u krmnim obrocima krava,naročito uz hranidbu s većim količinama kukuruza i kukuruzne silaže,može se popunitidodavanjemBENURALA S Uz pašu, zelenu krmu i travnu silažu (sjenažu) ne treba davati BENURAL S jerzelena krmiva sadrže i sama dosta nebjelančevinastog dušika (NPNspojeva).

Ako je sijenološe kakvoće, prezrelo,lošegbiljnogsastava, loše sušeno,prašnoili pljesnivo, krave uz takva krmiva neće dobivati hranjivetvari ni za osnovne uzdržne potrebe,izmršavit će,brzo će ostati bez mlijeka i postatijalove. U takvim prilikama, da se sačuva zdravlje i kondicijakrava,moraju se davati vrlo velike količine potpunihkrmnih smjesa sa svim energetskim, bjelančevinastim i mineralno vitaminskim dodacima

Prema tome u zimskojhranidbi krava sa sjenažom(travnom silažom)i suhim voluminoznim krmivima češće nedostaju energetski i mineralno vitaminski sastojcikrmiva, a bjelančevine uz kukuruznu silažu Potrebe su u toliko veće ako su krave visoke mliječnosti, a uz to i visoko gravidne.

Uz ove najvažnijeminerale treba u zimskojhranidbi krava često davati i mikrominerale kao: cink, bakar,mangan, željezo,kobalt i selen,jersu značajni za metabolizam (izmjenutvari)krava, plodnost i proizvodnjumlijeka.

Vitamine morajukrave svakodnevno dobivati s mineralno vitaminskim dodacima, a posebice vitamine A,D i E koji se ne mogu sintetizirati u buragu i organizmu krava Vitamine A,D i E treba davati kravama i ljeti uz zelena krmiva, a zimi čak u dvostruko većim količinama, jersu im količine značajnosmanjene u sušenim i siliranim krmivima

Nedostatak bjelančevina može se popraviti i dodavanjemposija, stočnogbrašna ili djetelinskog sijena.Međutim,kravama koje dajuviše mlijeka te ako se mlijeko proizvodi za tržište i tvorničku preradu,moraju se davati potpune krmne smjesekojesadrže bjelančevinaste sirovine kao: suncokretovu sačmu,sačmu uljane repice i soje.

Utjecajzimske hranidbe na sastav mlijeka

Hladnoća,skraćeni dani a duže noći,malo sunčanih dana,više relativne vlage u zraku djeluju na vegetativnoživčani i hormonalni sustav (hipofizu,štitnjaču, nadbubrežnu i spolnežlijezde), na uzimanjehrane,količinu i sastav mlijeka.

Sačme suncokreta,uljane repice i sojetreba davati u krmnim smjesamakravama kojedaju20 do 251 mlijeka,jer su im potrebne bjelančevinedobrogaminokiselinskogsastava, teže probavljive od buragovihmikroorganizama, koje će se sačuvati za fermentaciju u crijevu za sintezu mlijeka.

Nedostatak energije u krmnim obrocima krava može se popuniti dodavanjemenergetskihkrmiva kojasadrže više škroba (žitarice, od kojihtreba biti najmanje5060% kukuruza). Treba izbjegavati dodavanjeveće količine masti kojesmijebiti najviše do 400 g u

U zimskojhranidbi krava nedostajumnogiminerali i vitamini, a posebice kod krava kojedaju veću količinu mlijeka. Od minerala često nedostaju:kalcij, fosfor,natrij i magnezij.Kalcijviše nedostajehranidbom kukuruznom silažom, a fosfor travnom

Zboghladnoće krave uzimaju manjesočnih ali i drugihvoluminoznih krmiva,uzimajumanje pitkevode,jerčesto jesve hladno i smrznuto Dakle,postojesvi objektivniuvjeti da se smanjuje količina izmuženogmlijeka.

Količina i sastav mlijeka(mast, bjelančevine i suha tvar mlijeka) nasljedno su određena svojstva za pojedinekrave, a ovise o metabolizmu i uvjetima u kojima se ostvaruju te proizvodnesposob-

nosti Među najvažnijimuvjetima za proizvodnjumlijekanalaze se vrsta, količina,kakvoća i iskorištavanjekrmiva, a naročito su značajni u zimskim uvjetima držanja i hranidbe krava

S obzirom da krave u zimskim uvjetimaimajuveće energetske potrebezbogzagrijavanja i proizvodnjemlijeka,zimi moraju dobivati veće količine lako probavljivihenergetskihkrmiva (žitarice). Treba nastojati da krmni obroci krava sadržavaju energetskuhranidbenu vrijednost oko 0,91,0 h.j./kg suhe tvari krmiva. Pri tom treba računati s većom potrošnjomkukuruza u dopunskim krmnim smjesama.

samo oko 16-18% sirove vlaknine u suhojtvari, što može biti dovoljno za mlijeko s 3,03,5% mliječnemasti S obzirom na nedostatak suhe tvari i sirove vlaknine u zelenim krmivima, kao i uz travnu silažu (sjenažu), potrebnojeu krmnim obrocima krava davati više sijena ili 1 do 2 kg sojine ili suncokretove ljuske. Na tajse način može postićiveći postotakmasti u mlijeku.

ganizama i amonijak. To su bjelančevine slabijebiološke vrijednosti pa mlijeko ima oko 3,03,4% bjelančevina.

Zimi je na gospodarstvima spremljeno više voluminoznih krmiva za prehranustoke, a to su krmiva s većim postotkomsirove vlaknine i niže hranidbene vrijednosti. Sirova vlaknina (celuloza), iako niže hranidbene vrijednosti, od velike jevažnosti u hranidbi muznih krava jerodržava rastresitost sadržaja,omogućavabolji razvojburagovihmikroorganizama, boljuprobavuhranjivihtvari, posebiceceluloze, a prekoacetata i octene kiseline iz razgrađene celuloze stvara se više masti u mlijeku.

Krmni obroci muznih krava morajustogasadržavati oko 4060% voluminoznih krmiva i ukupnonajmanje

U zimskojhranidbi krava, uz davanjeveće količine sijena i drugihvoluminoznih krmiva,krmni obroci krava obično sadržavaju dovoljnosirove vlaknine za veće postotkemasti u mlijeku.Zimski obroci krava sadrže više od 18 do 24% sirove vlaknine, čime se može postizatiprosječno oko 3,54,2%masti u mlijeku.

Treba upozoriti da se ipakne dajukrmiva kojapovećavaju sirovu vlakninu u krmnim obrocima krava iznad 23%,jeruz takva krmiva može nedostajati lako probavljivihenergetskihtvari, a kao posljedicanedostatka energijemože doći do smanjenjakoličine mlijeka, pa i postotkamasti u mlijeku.

18-21% sirove vlaknine Na tajse način može dobiti zadovoljavajućipostotak masti u mlijeku što podižetržnu vrijednostmlijeka.

Ljeti, uz hranidbu zelenim krmivima,krmni obroci sadrže

Krmiva u zimskojhranidbi sadrže manjespojevanebjelančevinastogdušika, a više bjelančevina s dobrim aminokiselinskim sastavom, teže probavljivih u buragu i boljeiskoristivih za pretvorbu u mliječnebjelančevine. Stoga se u zimskojhranidbi krava može dobivati mlijekoiznad 3,4% bjelančevina.

Za povećanjebjelančevina u mlijeku,osobito kod krava s visokom proizvodnjom,preporučamo davanjepotpunekrmne smjesekojesadrže 14-16% sirovih bjelančevina od kojihtreba biti:

40% bjelančevina iz suncokretove, repičine i sojinesačme, 15% bjelančevina može biti iz NPN spojeva(2%BENURALA S u potpunimkrmnim smjesama),

45% bjelančevina iz drugih (energestkih) krmiva.

Uz spomenuteenergetske i bjelančevinastesastojkepotpune krmne smjese za krave u visokoj proizvodnjimlijekamorajusadržavati minerale i to najmanje: 0,7%kalcija,0,6%fosfora,0,25% natrija i 0,2%magnezija;zatim vitamine: vitamin A 15 000 i.j., vitamin D 3 000 i.j. i vitamin E 25 mg u kgsmjese.

Ako se zimi dajuuravnoteženi krmni obroci s hranjivimtvarima, s najmanje14% sirovih bjelančevina,obično se dobiva veći postotakbjelančevina u mlijeku nego u ljetnomrazdoblju. Proljetna i ljetnahranidba s više trave i zelenih krmiva sadrži mnogo lako razgradivihbjelančevina sa spojevimanebjelančevinastog dušika (NPNspojevima) kojese najvećimdijelompretvaraju u bjelančevineburagovihmikroor-

Na tajnačin može se dobivati mlijeko s oko 3,43,8% bjelančevina,8,9%suhe tvari bez masti i iznad 12,7%ukupnesuhe tvari, a uz maksimalnu mliječnost može se sačuvati dobra plodnost i reprodukcija krava m

Zarazni ektim ovaca i koza -

Ecthyma contagiosum

Piše: dr. sc StjepanBanožić

u dodiru s ovcama koje su prirodni rezervoar infekcije.

Zarazni ektim ovaca i koza uzrokujeepiteliotropni virus iz skupineboginja.Bolest se javlja sezonski: od lipnja do listopada, a očituje se bubuljičavimosipom na usnama, licu ivimenu. Prenosi se od životinja i na čovjeka, pa je ubrajamo u zoonoze Od te bolesti obolijevajupretežnomlade životinje i janjad na sisi. Životinje zaostaju u rastu, a podložne su i drugimzaraznim ili parazitarnim bolestima. Od bolesnih ugibaoko 6,5%, a smrtnost mlade janjadi iznosi i do 30-50%

Za bolest su naročito prijemljive mlade životinje u dobi do 4 mjeseca Nastanku bolesti pogoduje slaba kondicija i držanje na paši. Bolesti, nadalje,pogodujeloša hranidba i neadekvatan smještaj u staji, loša mikroklima i općahigijenaobjekta.

obliku injekcija i lokalno u obliku antibiotskih otopinakojima se, kao i otopinamadezinficijensa, više puta ispire rana U starijihživotinja štete se očitujusmanjenjemprirasta i proizvodnjemlijeka. Bređe ovce mogu pobaciti. Ovce, u kojih se pojaviteška upalavimena, treba poslati na klanje.Životinje treba držati na suhom.

Znakovi bolesti. Inkubacijatraje

Preventiva Pojavubolesti sprečavamo cijepljenjem zdravih ovaca i koza Imunitet se razvija do 15 dana nakon cijepljenja i traje 6 - 12 mjeseci.Cijepljene ovce kolostrumom prenose antitijela na janjad. Prirodno preboljelombolesti životinja jeimuna do godinudana

Uzročnik bolesti je otporan prema vanjskojsredini, pa i prema pojedinimdezinficijensima. Bolest jeveoma priljepčiva i brzo se širi u stadu.

Izvori zaraze su bolesne životinje,otkinute kraste s kože, zatim meso i koža bolesnih životinja, zaraženi predmeti,hrana i paša, zaražena stelja. U krasti virus može preživjeti i više godina.

Bolest se širi dodirom, zatim zrakom u obliku kapljičneinfekcije i prašinom.Životinje se zaraze napasivanjem na pašnjaku na kojemsu boravile bolesne životinje, ili pak prelaženjemputa, kojimsu prolazilebolesne ovce i koze Bolest se može proširiti i zaraženim predmetima, a i čovjekju može prenijeti. U zdravi uzgojzarazni se ektim može unositi nakupombolesnih ovaca, a mogu jeprenijeti životinjekoje su u fazi oporavka ilisu kliconoše

6 - 8 dana Prvi znak bolesti je pojavacrvenila oko nosnih otvora i usana Crvenilo potom prelazi u čvoriće,kojipucaju,njihov se sadržaj brzo skrutne i pretvori u krastu Kraste mogu prekriticijelo područje usana Zbogkrasta životinja se naknadno, prekoraspucanih čvorića zarazi bakterijama, nastajuduboki čirevi, a nakon njihovogzacjeljivanjaostajuožiljci. Upalniproces može se proširiti na sluznicu usta, pa nastajeupala sluznice usta s ranicama kojeimaju vanjski oblik malina Zbogčireva i upalačesto se nalaze na glavi otekline i otoci limfnih čvorova, a mlade životinje mogu dobiti upalu pluća i crijeva.Čestodolazi i do smrtnosti Osim patološkihpromjena na glavičvoriće i kraste nalazimo na spolnimorganima,vimenu, u područjuizmeđu papaka, a veoma rijetko na očima Ako se u rane i čireve nasele ličinke muha,bolest se jošviše komplicira i pogorša. Dijagnozabolesti postavlja se izolacijomvirusa i serološkim pretragama.

Širenjebolesti sprečavamo zabranom prodajeovaca i koza iz zaraženogstada, zatim organizacijomkarantene tek nabavljenih životinja i onih nepoznatog zdravstvenog stanja, te primjenom temeljitezavršne dezinfekcijestaje i transportnihsredstava u kojima su boravile bolesne ovce Papketreba pratikakvim dezinficijensom. Pašnjake, na kojima su paslebolesne ovce, ne treba određeno vrijeme koristiti za napasivanje ovaca

Ovojbolesti su slične boginje koje se brže šire i uzrokujuteže promjeneopćegstanja,zatim slinavka i šap,šuga,zarazni ulcerozni dermatitis, fotosenzibilitet nakon prehraneleguminozama(djetelinom, heljdom,grahoricom, bobom i drugima).

Bolest u čovjeka.Bolest se u čovjekalocira na lice i ruke Na koži se pojavetamnocrveni čvorići, povisi se tjelesnatemperatura i oteknu limfni čvorovi područja gdje se pojavečvorići od ove zaraze

Virus ulazi u organizamživotinja kroz kožu, dišne i probavneorgane; infekcijiosobito pogodujusitne povrede na koži Janje se zarazi sišući bolesne ovce Zaraza se u stadu nagloproširi.Čovjek se zarazi

Liječenje. Bolest se lokalno liječi pomoćublagihotopinadezinficijensa, npr kalijevogpermanganata, jodneotopine,otopinejodoforma,jodglicerina, vodikova peroksida kojima se ispire ipremazuje rana (čir). Veoma su dobre uljne otopinedezinficijensa. Bolest se može liječitiantibioticima i to u

Najčešćeobole ovčari,koji se bave bolesnim ovcama, veterinari, mesari,trgovcistokom, šišači ovaca, laboratorijskoosoblje i drugiljudi kojidolaze u dodir s ovcama (tzv. muzačke kvržice).Čovjek se od bolesti zaštićujeupotrebomgumenih rukavica priradu i dodiru s bolesnim ovcama i kozama m

Dijelovi stroja za mužnju

Piše: mr sc Alen Džidić

c)Sisni sklop (muznajedinica)

Muzna jedinica jedio uređaja za mužnjukojisluži za izmuzivanjemlijeka iz vimena krave Sastoji se od kolektora,četiri sisne čaše sa sisnim gumama, dugecijevi za mlijeko,dugepulzacijskecijevi i pulzatora. Kolektor spajakratke pulzacijske cijevi i kratke cijevi za mlijeko sisnih čaša sa gumama s dugom pulzacijskomcijevi te cijevi za mlijeko.Kolektori se obično rade od nehrđajućegčelika iliplastike.

Sisne čaše napravljene su obično od čvrstogčelika, a sisna guma pravi se od specijalne vrste gume ili silikona Sisna guma jedinije dio uređaja za mužnjukojidolazi

u direktni kontakt s vimenom krave Sve što utječe na kravu prenosi se prekosisne gume Prstenasti prostorizmeđu sisne čaše i sisne gume zove se pulzacijska komora Kontinuirani vakuum jeprisutan unutar sisne gume, a sa zadaćom da izmuze mlijeko iz sise i da drži sisni sklop na sisi krave Četirimlaza mlijekaspajaju se u kolektoru i dalje se transportiraju kroz veliku cijev za mlijeko. Neki sisni sklopoviomogućavaju razdvajanjemlazeva mlijeka svake sise i time sprječavajumogućnost kontaminacije sisnih čaša i sisnih guma Kratke pulzacijske cijevispajajučetiri pulzacijske komore sa pulzatorom.

Unutarnjipromjersisne gume mora biti najmanje 1 mm manji od prosječnogpromjerasisa u odre-

đenom stadu, a mora se izmjeriti prijemužnje.Težina sisnogsklopa ne bi smjelaprelaziti 3 5 kg.

d)Sistem za transportmlijeka Međuspremnik se može nalaziti u prostoriji sa spremnikom mlijeka, ali to nijedobro rješenje jertada dužina mljekovoda iz izmuzišta do međuspremnika postajeprevelika.Pumpaza mlijeko dajeenergijupotrebnu za protok mlijeka od međuspremnikakojije pod vakuumom,do spremnika kojijepodatmosferskim tlakom U međuspremnikumlijekapostojiprekidačkojiuključuje pumpu za mlijekokada se razina mlijekapribližimaksimumu Između međuspremnika i spremnika nalazi se filter kojipročišćava mlijeko od mogućihonečišćenja. Mlijekoteče podutjecajemgravitacije u mljekovoduprema međuspremniku. E

PJ VINKOVCI,Kralja

Zvonimira 80 tel :(032) 33 23 92 tel. ifax: (032) 31 65 84

SKLADIŠTEVELIKA GORICA

TrgkraljaTomislava 9

te bogatizbor djetelinskotravnih smjesa,stočni kelj,stočne graškove,sudansku travu stočne repe, stočnu mrkvu, jaru i ozimu grahoricu kao i širok izbor postrnihkultura

Zatim najširi izbor sjemenapovrća,cvijeća i začinskogbilja.

Sve to možete dobiti u veleprodaji na gornjojadresi i maloprodaji u boljimpoljoprivrednimapotekama

tel ifax: (01) 62 22 065 NAŠE SJEME, VAŠ USPJEH!

Priprema i primjena

mliječne zamjenice za jarad

Piše: dipl. vet Vesna Jovanović Bunta

Mliječnazamjenicakoristi se kao zamjena za majčinomlijeko i primjenjuje se u othrani jaradi.

1. PRIPREMA MLIJEČNE

ZAMJENICE

a)101 vode zagrije se na 50 *C

b)u zagrijanu vodu umiješa se 1,7kgmliječnezamjenicekoja se u vodi mora dobro otopiti(ne smijebiti grudica)

3 PRIJELAZ MAJČINO

otprilike

12 jaradiduljinažlijeba treba biti 2 m Žlijeb se postavlja na visinu 25-30 cm od stelje.Žlijeb kojise koristi mora biti besprijekorno čist Nakon primjene žlijebtreba isplahnuti u hladnoj vodi,oprati u toplojvodi s detergentom te dobro isprati.

6 STAROSTJARADI KOD ODBICA

Jarad se najranijeodbija u dobi od 60 dana - težina najmanje 12 kg (paziti na dnevnu potrošnju smjese!).

7. PRIHRANA JARADI

Prosječnaukupna dnevna potrošnjamlijeka i mliječne zamjenicepojaretujeoko 1,51.

c)temperaturagotovognapitka kod primjene(napajanja) mora biti 39 “C

2 POTREBNE KOLIČINE

MLIJEČNEZAMJENICE PO JARETU:

starost dan količina M.Z./danu 21-40 dana 1,0 - 1,5

4 BROJ NAPAJANJA

Jarad se u dobi 2 tjednapočinje hraniti sijenom, a u dobi od 3 tjednasmjesom.Jare treba imati stalno dovoljnekoličine svježe vode.

dan brojnapajanja/dan

5 PRIBOR ZA NAPAJANJE

Napajanjejaradiobavlja se iz pocinčanihcijevi - žlijebova. Za

Priprema objekta za predstojeće jarenje

Piše: dipl. vet Vesna Jovanović

Neophodnojeprijeterminajarenjakoza pripremitiprostor za smještajjaradi.Objekt, u kojem

su smještene koze i u kojemućete smjestitijarad,morate detaljno očistiti i dezinficirati Koze trebate odvojiti u posebanprostor i iz objektaizbaciti staru stelju. Sve zidove i poddobro oprativodomoribati četkom i obilno isprati po mogućnostitoplomvodom pod tlakom Tek kada ste prostoriju dobro očistili i opralimožete je dezinficirati Dezinfekcijuobjekta obavljatesredstvom za dezinfekcijukojeste kupili u veterinarskojapoteci,stanici ili

U periodunapajanjadobro je redovito kontrolirati prirastejaradi. E ambulanti (npr.Izosan G,Omnisan...).Otopinu za dezinfekciju prostorijepripremite prema uputi proizvođača. Ako raspršujete otopinudezinficijensa možete koristiti čistu prskalicu za vinogradarstvo Zidove premažitevapnom Obzirom na niske temperature potrebnojeobilno nasteljiti bokseve (minimalno15-ak centimetara).

U tako pripremljenomobjektu koze mogu dočekati termin jarenja.Prostor za jaradtrebate urediti tako da napravitebokseve veličine 1 m x 1 m (zasmještaj 4-5 jaradi)iliveličine 2 m x 1 m (za 8-10 jaradi).Bokseve možete ograditipokretnimpregradama

koje se izvlače tako da se kasnije, ovisno o potrebi, mogu proširiti. Na visini 5 cm od podamožete staviti rešetku napravljenu od dasaka (razmakizmeđu dasaka treba iznositi 2-3 cm).Na rešetku se stavljasteljadebljine10-ak centimetara Svrha togrešetkastogpodajeotjecanjetekućine Jarad se raspoređuje po boksevima ovisno o starosti Jedan boks morate odrediti za smještaj bolesne jaradi.

cima o datumu pohranemljeziva i danu laktacije koze od kojeje mljezivo. Tako pripremljenu bocu s mljezivomspremite u zamrzivač Može vam zatrebati Prijeprimjene ne zaboravite zagrijatimljezivo na oko 40 “C

daljednevno treba dobivati po 1 litru kozjegmlijeka.

Već sada trebate razmišljati o uređenjuispusta kako bi jarad u što ranijoj dobi moglaboraviti na otvorenom prostoru.

Eventualni višak mljeziva stavite u čistu iskuhanu bocu na koju ste zalijepilinaljepnicu s poda-

Od 6-30 dana jarad se hrani kozjimmlijekom u količini od 1,71 na dan Od 30-35 dana dnevna količina kozjegmlijeka po jaretu smanji se na 1 litru 35 dan jare treba izvagati.Ukoliko jetežina jaretabarem 2,5putaveća u odnosu na porodnutežinu,sljedećih desetak dana potrebna dnevna količina kozjegmlijeka po jaretuje 0,5 litara (jutarnji obrok). U slučaju da jarenije dostigloodgovarajućutežinu, i

Kontrola mliječnosti stada

pod selekcijskim obuhvatom

Piše: dipl.ing.LjiljanaHusinec

HSSC jeinstitucija u čijojje nadležnosti provođenjeuzgojnoselekcijskog rada kojijesastavni dio Programagojidbenogstvaranjagoveda u Hrvatskoj. Osnovni zadatak ili,boljerečeno,cilj programa jestvaranjepoželjnog tipaživotinjakojiodgovaraproizvodnim prilikama u Hrvatskoj.

Da bi se stvorile nove generacije višeggenetskog i proizvodnog po-

Prihranjivanjejaradisijenom treba početi u dobi od 2 tjedna, a smjesom u dobi od 3 tjedna. Potrebno jepripremitijasle za sijeno,odnosno valov za smjesu (obveznonatkriti da jaradne onečišćujesmjesu). Sve dok dnevna potrošnjasmjese po jaretu ne iznosi oko 400 g, jareuzima smjesu po volji, a kasnije se količina ograniči na tu vrijednost.

Tada se dnevna količina smjese od 400 g podijeli u dva obroka (jutarnji i večernji).Sijeno i vodu jaremora uvijekimati na raspolaganju.

tencijalapotrebnoje mjerama uzgojnoselekcijskog rada obuhvatiti što veći dio populacije goveda.Definicijapopulacije goveda u uzgojnomsmislu predstavljaukupanbrojkrava,steonih junica i rasplodnihbikova pojedinih pasmina.

pojedinihosobina Prema postojećemuzgojnomprogramu za osobine mlijeka i mesa simentalske pasminetajrelativni ekonomski značaj,gledajućidugoročnu orijentaciju,vrednuje se odnosom 45 : 55 u korist mesa, kod HF pasminegenetskaizgradnjaisključivo je usmjerena na unapređivanjemliječnosti i ekonomska vrijednost te osobine je 100%, a kod smeđe pasmine 60 : 40 u korist mlijeka.

Suvremeni selekcijskiciljevi dajuprednostživotinjamakoje kombinacijompoželjnihproizvodnih osobina postižunajveću dohodovnost,odnosno bitna je relativna ekonomska vrijednost

Uzgojno - selekcijskirad,koji se provodi u organizaciji HSSC-a putemnjegovihselekcijskih službi organiziranih po pojedinimžupanijama,podrazumijevasljedeće postupke:kontrola (mjerenje)

Javite nam se radi prodaje,nabave ili posredovanja na adresu Hrvatska mljekarskaudruga Zagreb + Ilica 31/III, tel. 01/4812410

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA

KUPUJEMO SVE VRSTE I TIPOVE MUZNIH UREĐAJA (RABLJENE I NEISPRAVNE) I PRODAJEMO RENOVIRANE

proizvodnje,standardizacija fenotipskihvrijednostiproizvodnih osobina,procjenjivanjeutjecaja okoline i uzgojne(genetske) vrijednosti, izbor roditelja nove generacije,planskoparenjenatprosječnihbikova (bikovskihočeva) i krava (bikovskihmajki).

Proizvodnjamlijeka u našoj zemlji jena relativno nižojrazini u odnosu na vodeće europske zemlje.Prema zadnjimpodacima (GodišnjeizvješćeHSSC-a iz područjagovedarstva za 1998 g.) u Hrvatskoj je bilo sveukupno 230 650 krava, od čega pod selekcijskimobuhvatom 82 145 krava,odnosno 35,61% (obiteljskagospodarstva i farme). Samom kontrolom mliječnosti obuhvaćeno je48 442 krave, odnosno 59% kontroliranogstada, dok su 33 703 krave obuhvaćene rasplodnomkontrolom Prosječna proizvodnjamlijeka u standardnojlaktaciji od 305 dana za simentalsku pasminu na temelju 19 913 zaključenihlaktacija iznosila je 3 966 kgmlijeka sa 3,86% mliječnemasti i 3,25%bjelančevina, a za HF pasminu 5 683 kg mlijeka sa 3,62%mliječnemasti i 3,20%bjelančevina.Nasljedna

osnova za sve osobine mliječnosti je dosta niska (heritabilitet je ispod0,40),što znači da je genetskopoboljšanjemliječnosti vrlo sporo i znatno ovisi o egzogenimfaktorima

Kontrola mliječnostitemeljje uzgojno - selekcijskog rada jer se pomoćunjedirektno procjenjuje uzgojnavrijednostkrava, a isto tako i bikova na temeljuproizvodnjenjihovihkćeri (progeni test na mliječnost - obrada BLUP metodom).Poželjnoje da se tijekomgodinešto više mladih bikova progeno testira i na meso i na mlijekopričemu jebitno da izračunate uzgojnevrijednosti

budu što pozitivnije jerse upotrebom tih bikova putemumjetnog osjemenjivanjadjeluje na genom širokogdijelapopulacije. Kontrola mliječnostiobavlja se u skladu s propisimaInternacionalnogkomiteta za kontrolu proizvodnosti(ICAR)čiji ječlan i Hrvatska od 1992 godine.Prema ICAR-u kod nas se danas koriste dvijemetode kontrole mliječnosti, a to su AT i A4 metoda Dugovremena se koristila samo A4 metoda,ali jezbogorganizacijskihrazlogapostalaneprikladna i financijskineprihvatljiva te se danas primjenjuje jošsamo na velikim mliječnimfarmama Iz tograzloga 1989 godineodlukom PCH počinje se primjenjivati samo AT metoda na obiteljskim gospodarstvima s tendencijom širenja na mliječnefarme Za sada se počelakoristiti na farmi HanaNašice AT metoda jetzv alternativna metoda kojom se umjesto registracijecjelokupnekoličine mlijekaunutar 24 h (A4metoda ) registrira samo jednakontrolna mužnja, i to alternativno jedan mjesecvečernjadrugimjesec jutarnja. To znači, da se metoda temelji na podatku o količini mlijekanamuzenog u jednoj mužnji i projekcijikoličine mlijeka drugemužnje u istom danu,što se izračunava putemodređenih faktora Pri tome jevažan podatak o vremenskom intervalu između ranijemužnje i mužnjekojase obavlja u momentu kontrole Isto tako primjenjuje se u uvjetima trokratne mužnje, s tim da je potreban i podatak o dvijeuzastopnemužnje. U praksikontrolu obavljajukontrolori - djelatnici pojedinihselekcijskih službi koji obilaze obiteljskagospodarstva prema mjesečnomprogramu rada Programpojedinogkontrolora mora obuhvaćati sve uzgaja-

teljenjegovogkontrolnogpodručjakojiimajustoku pod selekcijskimobuhvatom. Kontrolor je dužan svakome od njihdoći jednommjesečno kod dvokratne, odnosno dva putakod trokratne mužnje.Prilikom dolaska uzgajateljukontrolor mora evidentirati svako novo telenje i za svaku kravu,prilikomregistracije njenog teleta,otvoriti laktacijski listić Prva kontrola mliječnosti ne smije se obaviti prije 5. dana po telenju, a najkasnije 33 dan po telenju i dalje u intervalu 28 do 33 dana tijekomtrajanalaktacije. Završetkom laktacije smatra se dan kada počinjesuhostaj. U slučaju da datum zasušenjanije poznatlaktacijazavršava 15 dan nakon zadnjeobavljenekontrole ako na tajdan životinjadaje manjeod 3 kgmlijeka,tj.manje od 1 kgpo mužnji.

Samo uzimanjeuzorka mlijeka obavlja se na dva načina. U stajamakojeimajumljekovode koriste se mljekomjeritj.uređaji koji se istovremeno priključuju na mljekovod i muznu jedinicu. Količina ukupnonamuzenog mlijeka po kravi određuje se putem količine mlijeka u menzuri mljekomjera u kojumlijekokonstantno kapatijekommužnje.Uzorak mlijekatakođer se uzme iz menzure Druginačin uzimanja uzorka jenajzastupljeniji; to je ručno uzimanjedirektno iz posude sa cjelokupnomkoličinom namuženogmlijeka.

Posebno treba naglasiti važnost pravilnogpostupkauzimanja uzorka mlijekakojipo svom sastavu i svojstvima mora biti identičan originalnommlijeku iz kojegjeuzet Uzorak mora biti prosječan,sadržavati dovoljnu količinu mlijeka za analizu i mora imati potrebnutrajnostkojase osiguravastavljanjemkonzer-

vansa u bočicu za uzorke Nakon završene mužnjekontrolor izvaže posudu(kojuje prijeizvagao praznu) sa cjelokupnom namuženom količinom mlijekapri čemu se koristi propisanom vagom Vaganjemutvrđenu količinu mlijekaupisuje u prijespomenuti laktacijski listić u kojijetakođer upisaotočno vrijeme i datum mužnje,kao i vrijemeranije mužnje.Iza toga kontrolor mora pravilno,kružnim pokretimagrabilicom izmješatinamuženo mlijekood dna prema vrhu i taj

postupakponovitinekoliko puta da bi se mlijekošto boljehomogeniziralo. Uzorak uzet grabilicom ulije se u bočicu za uzorak i zatvori gumenimčepom.Nakon toga mora se dobro promućkati da bi se konzervans dodan u obliku tablete pravilnootopio. Na čepbočice nalijepi se identifikacijskanaljepnica i uzorak odloži u za to predviđenstalak Uzete uzorke kontrolor šalje u laboratorijHSSC-a koji se nalazi u ŠašinovečkomLugukod Sesveta

Tamo se na uređajuMILKO

Zašto treba detaljno proučiti ekonomsko-financijske učinke poljoprivredne proizvodnje u gospodarstvu?

Piše: dr sc Zoran Grgić

U ovojrubrici časopisa“Mljekarski list" tijekomposljednjih 15-tak radova više puta je ponovljeno kako naša obiteljska gospodarstva ne računaju sve troškove poslovanja kada procjenjujukorist od proizvodnje mlijeka na gospodarstvu. U proračunu cijenemlijeka se obično ne računajuvlastiti rad,tuđe usluge kojenisu plaćenenovcem, te troškovi amortizacije(trošenja) korištene poljoprivredne imovine (staje i pratećiobjekti,poljoprivrednamehanizacija, oprema stajališta u staji, muzna oprema i dr)

Za pravilnuocjenuekonomičnosti i rentabilnosti proiz-

SCAN vrše potrebneanalize mlijeka na sadržajmliječnemasti, bjelančevina i suhe tvari. Svi rezultati analiza šalju se povratno na teren u selekcijske službe i kontrolori ih upisuju u laktacijske

listiće uz pripadajućedatume kontrola Tako nadopunjenilistići nakon završene laktacijeobrađujuse kompjutorskimprogramom Obrađeni laktacijski zaključcišalju se putemdisketa u HSSC gdjese vodi centralna obrada podataka. m

GOSPODARSTVO

neisplaćene pune cijenemlijeka, “kreditira“ bez naknade (kamate kojumu svako drugizaračunava kad nešto duguje)cijeli sustav od otkupado potrošnjemlijeka i prerađevina. Sutra će kroz troškove kreditiranja(kamatena kredit,naknadu banke,troškove osiguranjakredita,javnogbilježnika i sl.)plaćati30-50% više od osnovne nabavne cijene za novu imovinu

vodnjemlijeka u gospodarstvu svakako treba uračunati i ove “neisplaćene"troškove Ako se već trošak amortizacije neće nigdjeposebnoostavljati(kao “erni fond" na štednojknjižici ili sl.),treba ga se i može na druge načine koristiti u kućanstvu. Naime,kada dođe vrijemepoljoprivredna imovina (staja, muzna oprema, traktor i sl.) se mora detaljnoobnoviti,ponovo izgraditi ili kupiti.Gospodarstvo će ova ulaganjaplatiti iz svojih izvora ilikorištenjemkredita Taj trošak gospodarstvo ne može izbjeći, pa ga zato treba već sada uključiti u obračun cijene sadašnjeproizvodnje.Inače,gospodarstvo cijelovrijemeradi “za drugoga".Danas zbogporemetnji u sustavu poticaja i naknada, pa

Isto jes vlastitim radom Kada se na krajuobračunskograzdoblja (npr.kalendarske godine,jer uobičajeno jeu nas da se krajem godine“podvlači" crta prihoda i rashoda u gospodarstvu) od ukupnihprihodaoduzmu plaćeni troškovi proizvodnje, te zaračuna trošak amortizacije, preostali iznos jedohodak kućanstva koji djelomičnopokazujekolika je nadnica ili satnica članova kućanstva kojisu radili u gospodarstvu

Danas na obiteljskogospodarstvo treba gledati kao na poslovni sustav, odnosno subjekt(poduzeće), pa u kategorijidohotka treba odvojiti dio plaće(nadnice) za uloženi rad članova kućanstva i dio dobitka na uloženi kapital

Grafikon 1: Prihodi kućanstva

PRIHODI GOSPODARSTVA

(Ostali biljni i stočni! proizvodi

Usluge rada (ljudi i strojevi) Ostalo u gospodarstvu (ogrjevnodrvo, turizam isl )

Prerada (rakija, vino, sir)

Prihodi izvan gospodarstva (plaće, mirovine, rente)

Grafikon 2: Troškovi kućanstva

zdravstveno i mirovinsko osiguranje

Kupljenastočna dade kućanstva

Grafikon 3: Proračun dohotka kućanstva

Dio zajedničkih troškova kućanstva

(imovina i novac gospodarstva). Okvirni planprihoda i troškova gospodarstva s govedarskom proizvodnjomunutar kućanstva prikazan je grafikonima 1 i 2. U grafikonu 3 su prikazaniproračuni dohotka i dobitka u kućanstvu U kućanstvima sa značajnijompoljoprivrednomproizvodnjom veći dio prihoda i troškova kućanstva odnosi se na gospodarstvo. U poljoprivrednim gospodarstvimaprihodi su gotovo isključivo ili isključivo iz poljoprivrednihaktivnosti (proizvodnja,prerada i usluge), a i veći dio zajedničkihtroškova kućanstva (voda, el energija,telefon, troškovi strojeva i vozila) jevezan uz poljoprivrednuproizvodnju gospodarstva.

Ovako detaljnurazradu prihoda i troškova u gospodarstvu, te kućanstvu, treba napraviti kako bi se što točnijeutvrdilo:

Imajuli članovi kućanstva odgovarajućunaknadu za vlastiti rad u gospodarstvu?

Kolika je stvarna korist od neke poljoprivredneproizvodnje?

Koliko gospodarstvoopstaje na račun prihoda od poljoprivrede,a koliko su važni nepoljoprivredniprihodi,odnosno sveukupniprihodkućanstva?

Mogu li se smanjitinepotrebni troškovi gospodarstva,odnosno kućanstva?

Može li se računati s povećanjemproizvodnjegospodarstva i pod kojimuvjetima se isplati ulaganje u povećanjeobujma proizvodnje?

Već jeprijeobjašnjeno(Mljekarski list br 11/97.)kako se relativno lako izračunava cijena mlijekaproizvedenog u gospodarstvu Isto tako, na temeljutako dobivene cijenemože se točno ocijeniti je li otkupnacijena

(osnovna + premija)mlijeka dostatna za potpunuekonomsku učinkovitost gospodarstva ili članovi gospodarstvanemajuodgovarajućunaknadu za svojrad, odnosno bit će prinuđeni obnavljatistoku,opremu i objekte korištenjemkredita (znači značajnoskuplje,nego iz vlastite ušteđevine).Naravno,poslovanje gospodarstava se mora svojim proizvodnimučincima uklopiti u normative suvremene proizvodnjemlijeka. Ovi učinci se mjere količinom proizvedenogmlijeka po grlu,satima rada, te utrošcima i troškovima hrane i ostalog materijala za litru mlijeka. Samo gospodarstvakojase svim navedenim kategorijama troškova uklapaju u sustav otkupnecijenemlijekamoći će opstati i u uvjetimavećegpogoršanjauvjetaproizvodnje. Drugiizbor jeponovno poslovanje na račun vlastitograda,bez osigu-

LURA id. Otkup i nabavna cijena

sirovog kravljeg mlijeka

Piše: dr sc Petar Bosnić

U tržišnim uvjetimaposlovanja,proizvođači,prehrambena industrija i ostali poslovnipart- neri izloženi su konkurencijigdje svojeproizvode i uslugeprodaju prema uvjetimaponude i potražnje.Proizvođači poljoprivrednih proizvodauživajuodređene beneficije,kojeim omogućavaju da se razviju,postignupotrebnu produktivnost te osamostale kako bi se uklopili u tržišne uvjete poslovanja. Neke države potiču razvojagrara i proizvođačestimulirajuprema nacionalnom interesu i prioritetima, pa jeveoma teško utvrditi koliko poljoprivreda ostvarujedohodak na tržištu bez dodatnih premija i novčanih poticaja.Postoje i zakonske obveze gdjese interventno otkupljujevišak poljoprivrednih proizvoda po garantiranimcijenama.

Stanjeproizvodnje itržišta mlijeka u razvijenimzemljamaznačajno se razlikuje u odnosu na nerazvijene i zemlje u razvoju. U razvijenimzemljama ne subven-

cionira se samo primarnaproizvodnjamlijeka, već i mljekarska industrija(izvoznepremije, zaštita uvoza, interventni otkupviškova mliječnihproizvoda)jerje mljekarskaindustrijaznačajan partnerfarmerima i stabilizator odnosa u lancu proizvodnje, prerade mlijeka i tržišta mliječnih proizvoda.

Proizvodnjamlijeka u Hrvatskojje u nepovoljnompoložajujer je usitnjena,nerazvijena, nisko produktivna i ne zadovoljava ukupnepotrebemlijeka u mljekarskojindustriji. Problem jejoš složenijijerjevećina europskih zemaljavisoko razvijena, pa Hrvatska ne ispunjavauvjetekvalitete mlijeka i s niskom produktivnošću ne može izlaziti na međunarodno tržište Stogajepotrebno kroz intenzivnijirazvoj i investicijskaulaganjaosposobiti proizvođačemlijeka da mogu konkurirati europskomfarmeru Ovakav položajproizvodnje mlijekaodražava se na neracionalan i skupsustav otkupa i nabave mlijekakoji ne postoji u razvijenim zemljamatržišnoggospodarstva.

ranjadohotka ili dobitka. Zajednički ciljsvih institucijskih službi potporeproizvođačima treba biti što veći brojtakvih gospodarstava, kako bi se vlastitom proizvodnjom što uspješnijepostavili u okvire budućegsudjelovanja u europskim i svjetskimtrgovinskim organizacijama. Ovo je ujedno i odgovorzašto gospodarstva trebajudobro poznavatirealne ekonomskofinancijske učinke vlastite proizvodnjemlijeka.[il U razvijenimzemljamafarmeri u 70%-80% slučajevasvojeproizvedeno mlijeko u vlastitoj organizacijidopremajumljekarama, dok za preostalekoličine mljekare organizirajupreuzimanje i transport. Kod nas se jošuvijek u stručnoj i službenojterminologiji rabi naziv “otkupmlijeka"kojinijeprimjerentržišnom gospodarstvu. Prema Državnom Zavodu za statistiku o otkupupoljoprivrednih proizvodadate su sljedećedefinicije:

“Otkupod obiteljskihpoljoprivrednihgospodarstava obuhvaća poljoprivredneproizvode neposrednootkupljeneilipreuzete od obiteljskogpoljoprivrednog gospodarstva za preraduili daljnjuprodaju“.

“Premije i ostali novčani poticajikojeproizvođačidobivaju kao naknadu za isporučeneproizvode,nisu obuhvaćeni u vrijednosti prodajeniti otkupaproizvoda poljoprivrede.Vrijednosti proizvoda ne sadrže porez na dodanu vrijednost".

Za otkup se može reči da jeto organizacija i tehnika preuzimanjamlijeka od poljoprivrednika,njegovogsabiranja, hlađenjai čuvanja, kao priprema predprijemmlijeka i transport mlijeka u mljekare.

Shema: Sustav organizacijeotkupamlijeka

PREDAJA |

MLIJEKA U MLJEKARAMA

ČIĆ

U našim ekstenzivnim uvjetima proizvodnjemlijekasve mljekareorganizirajuotkupi transportmlijeka.

Troškovi otkupa i transportamlijeka su različiti i ovise o lokacijimljekare,radiusu otkupamlijeka,razvijenosti i produktivnosti lokalnogproizvodnog područja.Ekonomski parametri otkupamlijekadefinirani su “gustoćom sabiranja" i “mljekarskom gustoćom".Mljekarskagustoća mjeri se proizvodnjommlijeka na 1 km? ili na 1 hektar obradivog poljoprivrednogzemljišta. U razvijenimzemljama na 1 hektar obradivogzemljištaproizvodi se preko4000 litara mlijeka, a u Hrvatskojsvega 350 litara Najracionalnije je da mljekare nabavljaju i preuzimajumlijeko sa

što užeg i bližegproizvodnog područja, što u Hrvatskojnije slučajjerje proizvodnja nedostatna i potražnjamlijeka veća od ponude.

Organizacijskiposlovnisustav otkupamlijekasastoji se od dvije faze:

1 sabiranjemlijeka od proizvođača

sabirališta Mljekare u sustavu otkupamlijekaimajutroškove ulaganja u izgradnju i opremanjesabirnih mjesta.Organizacija transporta i doprememlijeka organizira se svakodnevno, a efikasnost i racionalnost ovisi o tehničkim i funkcionalnim karakteristikama te kapacitetima autocisterni za prijevozmlijeka.

2. transportmlijeka u mljekare Između 70%-80% proizvedenog mlijekaproizvođači u kantama na različite načine donose mlijeko i predaju na sabirališta. Osim navedenognačina preuzimanja mlijekapostojijoš i ekstenzivniji oblik sakupljanja, gdje se traktorom ili manjimkamionima mlijekoprethodnopreuzme od udaljenihproizvođača i dopremado

Na poslovimaotkupanabave mlijekamljekareimajusljedeće troškove:

- za sabiranje,hlađenje i čuvanjemlijeka

- troškovi uzorkovanja,analize kvalitete sirovogmlijeka

- troškovi stručne službe organizacijeotkupa i odnosa sa selom

- transportmlijeka do mljekara

Mljekarski

SUSTAV ORGANIZACIJE OTKUPA MLIJEKA

SABIRALIŠTA

Na tržištu mlijekapostojedvije kategorijecijena:

1 Proizvođačka prodajnacijenamlijeka i 2 Nabavna cijena mlijeka za mljekare. U nabavnoj cijenimlijeka su: dvijekategorije troškova kojemljekare snose i to: otkupna - osnovna cijenamlijeka kojase plaćaproizvođačima i troškovi otkupanabave i transportamlijeka.

U strukturi nabavne cijene mlijeka, u dijelukoji se odnosi na troškove otkupa i transporta, iznosi su različiti i kreću se od 0,30 kn/lit.,0,35knj/lit i 0,40kn za jednulitru mlijeka.Najvećiiznos među troškovima nabave mlijeka odnoši se na sabiranje,otkup i transport, a oni se kreću i do 85%

mikroorganizama i manje od 400.000 somatskih stanica). Cijenamlijeka od 0,55DEM]/lit podrazumjeva se fco mljekara, što znači da su u ovojcijeni ugrađeni i troškovi transportadoprememlijeka do mljekara. Ovisno o lokacijimljekara i gustoći proizvođača,troškovi nabave,tj.transporta, kreću se 7,27% - 10,90% od nabavne cijene mlijeka.

- trošak nabave 0,30kn/lit (15,42%do 18,12%)prosjek 16,02%

- trošak nabave 0,35kn/lit (18,00%do 20,52%)prosjek 18,20%

- trošak nabave 0,40kn/lit (19,50%do 22,78%)prosjek 20,28%

Troškovi nabave mlijeka u zemljamaEuropskeunijekreću se prosječno7,27% - 10,90%od nabavne cijenemlijeka. Ovi troškovi kod naših mljekaraiznose prosječno16,02%do 20,28%od nabavne cijenemlijeka.

U Hrvatskoj su troškovi nabave i transportamlijekaspecifični i nisu usporedivi sa zemljama razvijenoggovedarstva i proizvodnjemlijeka. U zemljamaEuropskeunijetroškovi nabave odnose se isključivo na transport, dok se kod nas u otkupmlijekaiza organizacijuotkupautroši najviše sredstava. Kod različitih troškova nabave mlijeka, a ovisno o kvaliteti mlijeka u odnosu na sadržaj mliječnemasti,prosječnitroškovi nabave iznose:

U državama Europskeunije aktualna proizvođačkoprodajna cijenasirovogmlijekavisoke kvalitete iznosi 0,55DEM (mlijeko sa 3,7%m m , 3,4%proteina u 1 ml mlijekamanjeod 100 000

Tablica 1: Nabavna cijenasirovogmlijeka

Sadržaj Premija mliječne |Osnovna | mljekaraTroškovi otkupa Nabavna cijenamlijeka

Europskaunijaima jedinstvenu cijenukojase odnosi na proizvođačemlijeka i za mljekare. Cijenamlijeka se podrazumijeva kod fco mljekara, što znači da su u proizvođačkucijenuugrađeni i troškovi dopremetransporta mlijeka. U Hrvatskoj se posebno formira proizvođačkoprodajna cijenamlijeka(sastavljena od osnovne - otkupnecijene,premije mljekara,državni novčani poticaji), a posebnonabavna cijena za mljekare(osnovnaotkupnacijena mlijeka,premijamljekara, troškovi nabave mlijeka).Stogai postojerazlike između proizvođačko prodajne i nabavne cijene mlijeka.

Za mljekarenabavna cijena sirovogmlijekafco mljekara iznosi 84,13%do 88,62%od proizvođačke prodajnecijenemlijeka. S ovom nabavnom cijenom mljekaretroškovno ulaze u preradu i proizvodnjumliječnih proizvoda gdjeje u svim proizvodima jasnonaznačen paritetni odnos osnovnog troška sirovogmlijeka. Odnos ovih dvijucijenauvijek mora biti evidentno jasan,kako se ne bi donosili pogrešnizaključci ilipostavljali nerealni zahtjevi.

Sabiranje mlijeka u

Švicarskoj

Piše: dipl.veterinar Antun Kostelić

Švicarskajejednaod manjih europskihzemalja, ali što se tiče količine i kvalitete proizvedenog mlijekastoji uz bok članicama Europskezajednice.Prilikom posjetatojmaloj,lijepojzemlji proveo sam jedandan vozeći se u jednomod najmodernijeopremljenihkamiona za sabiranje mlijeka(usvijetu), te sam na taj način posjetio više od tridesetak farmi koje se bave proizvodnjom mlijeka.Način sabiranja je zanimljivjerse u pojedinimdijelovima uvelike razlikuje od načina sabiranja u Hrvatskoj.

Bogatstvo na četiri kotača Mercedesov kamion snage 360 konjskihsnaga i kapacitetacister-

utvrđuje

nazočnost antibiotika. U kamionu (kabinivozača)nalazi se pribor za utvrđivanjenazočnosti antbiotika u mlijeku, te se pomoću njegamlijekopriprema za laboratorijsku analizu odmah nakon zadnjegsabiranjamlijeka, odnosno kada jecisterna puna Tako opremljenikamioni koriste se u mnogimzemljamaEuropske zajednice.

ne 10000 litara opremljenje najmodernijimuređajimakoji, prilikomsabiranjapreciznomjere količinu mlijeka.Kamion najčešće vuče i cisternu prikolicu. Osim količine,omogućenoje i mjerenjetemperaturemlijeka. Temperaturamlijekaprilikom sabiranjatakođer ječimbenik u formiranjuotkupnecijenemlijeka Posebno računalo registrira vrijemesabiranja kod svakog pojedinogproizvođača.Kamion je opremljen i uređajemkoji prilikomtransportiranjamlijeka iz laktofriza u cisternu automatski uzima mlijeko i ubrizgava ga u sterilne bočice za laboratorijsku

Cijenatakvogkamiona-cisterne je500 000 švicarskih franaka odnosno oko 2,5milijuna kuna

Sabiranjemlijeka

Mlijekose sabire SVAKI DRUGI DAN, jerse odmah nakon mužnjehladi na +4 C, te se na tajnačin sprečavanjegovo kvarenje.Važnojenapomenuti da je mali brojklica u mlijeku zahvaljujućikvalitetnojhigijeni mužnje,redovitim i temeljitim čišćenjempribora za mužnju, te pohranjivanjumlijeka(laktofriza i kanti).

analizu na kojima se nalazi šifra pa se tako zna od kojegvlasnika potječeuzorak Prilikom rada vakum pumpe manja količina mlijeka se ubrizgava u bocu za skupniuzorak u kojemse kasnije

Mlijeko se sabire s farmi direktno iz laktofriza, kanti ili posebnihprikolicalaktofriza koje seljaciostavljaju na određenim punktovima(uzcestu), a i sa zajedničkihsabirališta mlijeka. U slučaju da se farma nalazi visoko u planini,kamionu teško pristupačnomterenu, farmer sam doveze mlijeko u posebnojlaktofriz prikolicikapaciteta 1 000 litara Mlijeko se počinjesabirati od 7 sati ujutro pa prekocijelogdana; kod svakogproizvođačadolazi u točno određeno vrijeme(u minutu), u što sam se osobno uvjerio.

Nakon dolaska na mjesto otkupavozač prvo stavi cijev sa sondom u laktofriz ili kantu, nakon togapomoćumalogure-

Slika 1 Laktofriz - prikolica

mjeriokoličinu mlijeka,temperaturu i vrijemesabiranja,ispisuje na papiršifru proizvođača i dobivene podatkekojise zatim ostavljajuvlasniku Moram napomenuti da sam, od tridesetak farmi kojesmo obišli, samo na četiri vidio vlasnika farme, a na ostalima se sabiranjeodvijalo bez nazočnosti vlasnika Vrata skupnih sabirališta su zaključana, međutim vozači imajuključeve od svih sabirališta

ne sadržava antibiotike U slučaju da se utvrdi nazočnost antibiotika,mlijeko se odvozi u tvornicu stočne hrane

Vozač predaje i uzorke mlijeka u automatski punjenimbočicama svakogpojedinogproizvođača.

Nakon predajemlijekacisterna se pere automatski (18 minuta), a kamion i prikolicu izvana pere vozač Nakon pražnjenja i pranjakamion opetide na vagu.

Nakon što je cisterna puna, vozač uzima bocu u kojoj se nalazi skupniuzorak sabranogmlijeka te pomoću posebnihinstrumenata pripremauzorak u kojemće se u tvornici utvrđivati moguća nazočnost antibiotika

đaja(veličinedaljinskogupravljača za televizor) očita šifru proizvođačakojajeutisnuta na komadu plastikeveličine kutije šibica Nakon što se očita šifra proizvođačaautomatski se uključujepumpa za transportmlijeka.

Po završetku rada vakum pumpe, pisačpovezan s računalom kojije

poliglot

Po dolasku u tvornicu za preradumlijeka,kamion ide na vagu, a zatim u posebnomlaboratoriju vozač sam utvrđuje da li se u uzorku mlijeka,kojijepripremionakon zadnjegsabiranja, nalaze antibiotici Mlijeko se smijetransportirati iz cisterne u preradujedino ako jeutvrđeno da

Mojdomaćin u kamionu bio je simpatičniAlbanac iz SkopjaIsamedin Paliku kojiveć dvadesetak godinaživi sa suprugom i tri kćeri u najdužemselu u ŠvicarskojBeatenbergu.Isamedin govori tečno šest stranih jezikameđu kojima i hrvatski Ima i certifikat za službenogprevoditeljanjemačkog,engleskog i albanskog jezika. Iako jeproputovaocijeli svijet i bavio se brojnimzanimanjima,kaže da jemir i spokoj pronašao za volanom kamiona Radi već petgodinaza autoprevozničku tvrtku iz Interlakena koja,osim kamiona cisterni, iznajmljuje i autobuse Plaća je oko 5 000 franaka odnosno 25 000 kuna Uz plaćusvaki mjesec dobije250 franaka u slučaju da nijeimao prometnu nesreću Radni dan mu traje u prosjeku deset sati, odnosno mjesečno mora imati 180 radnih sati, a najčešće ima i više od 220 sati za štojeredovito nagrađen. Na kraju radnogvremena odmor često pronalazi u biljaru s prijateljem Robertom Kožnjakom,Hrvatom iz Međimurja na privremenom radu u Švicarskoj. m

Slika 2 Laboratorijskoutvrđivanje antibiotika u mlijeku od strane vozača

Slika 3 Vozač kamiona Isamedin Paliku

Isamedin Paliku - vozač

Za lakše razumijevanje ipoimanjesadržajakojislijedipokušajmorazložiti svaku riječiznaslova ovog iskaza. Što bi to bila kultura? Na ovo pitanje ima mnoštvo odgovora ali najprimjerenijiodgovor bi bio da jeto dijalog s prirodom.

Štobi bio život,odnosno življenje? Ako ježivotpojava,onda ježivljenjetrajanježivotakojiima svoju kvalitetu i vremensku dimenzijukoja se mjerigodinama.

Štobi bilo selo? Moždabi bilo najzgodnije reći da je to skup određenogbrojadomova u kojima živeukućani u skladu s biljnim i životinjskimsvijetom oko sebe

Dakle,življenje na selu je odnos čovjekaprema sadržajima prirodekoji ga okružuju,tradiciji i običajimakojisu ogledalo njihovekulture Selo je prema tome mjestoboravišta ljudikoji žive u neposrednomspojus prirodom,poštujućinjene, i u velikojmjerikršćanske,zakone diljemHrvatske To jezajednička značajkahrvatskih ljudikojižive na selima,bilo kajkavskog, štokavskogili čakavskogpodručja. Selo jeizvorište u kojemse rađa i njegujeljubavprema obitelji, domu, zavičaju,domovini,prirodi i Bogu.Ovu napomenu potvrđuje i Matoševa misao da jeselo izvrsna škola domoljublja i rodoljublja, da su seljacinajnarodniji dio naroda i da se ozdraviti može samo na izvoru naše energije u dodiru s

POSAVSKO BLAGOVANJE

OSJEĆAJ UGODANJE DUŠEVNO STANJE

KOJE SE BUDI KAD POČINJE BLAGOVANJE

KAD SVAKU OBITELJ I POSAVSKIKROV OBIĐEKRŠĆANSKI BLAGOSLOV

NA VRATIMA OSTANU TRI POZNATA SLOVA

ZNAK DA SU POČELAGODIŠTANOVA

U SVAKOM DOMU BOŽIĆNE POPEVKE SE ČUJU

TO SE POSAVCI OD SRCA ISKRENO RADUJU

KORIZMENE NEDELESPOJENE U NIZU

NAVJEŠĆUJU DA SU VELIKI BLAGDANI BLIZU

TO SU CVETNA NEDELA IPOSNI PETEK

I VUZEM NAJVEĆI KATOLIČKI SVETEK

KOJEM SE RADUJU LJUDI PTICE I CVETJE

ĆUTESVETLOSTI TOPLINU DOLAZI PROLETJE

DUHOVI KAD PREJDU SKUPLA SE GRANJE

ZA PALENJE KRESA JER DOLAZI IVANJE

PETROVOIILINJESU NAJDRAŽI SVECI

KOJE VEKOVIMA SLAVE HRVATSKI POSAVCI

VELIKA IMALA MEŠA KAK FLETNO DOJDU

IPOSAVCI K MARIJI BISTRICI POJDU

POSEBNA TOPLINA OKO SRCA SE HVATA

KAD SE POPEVA RAJSKA DJEVO KRALJICE HRVATA

MOŠT KAD POSTANE VINO1 DOJDE MARTINJE

ANADVORIŠĆU ZACVILE DEBELE SVINJE

BELE DEVENICE I PREZ BRUŠTI SE PRAVE

TAD POSAVCIJESENJE DAROVE SLAVE

POPEVKE SUTADA VEDRIJEG TONA

ATAMBUREZVONE KAKCRKVENAZVONA

SE PO MALO DOŠLAJE1 SVETA KATARINA

I VESELI SVATOVITRAŽE KUVANOGA VINA

DOŠEL JESVETI NIKOLA IDECA SE VESELE

PROZOR SPREMNO ČEKAOČIŠĆENECIPELE

Piše: Ivan Sinovčić

prirodomjeronajenajboljiučitelj slobode

Da bi smo naučili njegovati tu ljubavprema prirodi,odnosno da bi smo naučili čitati iz te knjige u kojoj sve pišemoramo imati uključena sva osjetilakojanam je Bogiprirodapodarila.Mislim da nijepotrebnoposebnonapominjatiiskustvenu istinu da jevoda najbistrija na svom izvoru te da je to jedininačin razvijanjaosjećaja pripadnostizavičaju, domu i domovini,rodu i porodu.Tajiskonski osjećajpripadnosti svom zavičaju na najboljimogućinačin izrazili su kajkavci kroz pjesmu Đure Prejca“VU PLAVEM TRNACI MI HIŽA STOJI",štokavci kroz sadržajpjesme“NE

DIRAJTE MI RAVNICU" Miroslava Škoreiličakavci pjesmom Dražena Žanka“OD STOLJEĆA SEDMOG"

posavskikonjhladnokrvnjak. Tu jei Cigoć,europskoselo roda

“Tu žive dični posavci roda hrvatskoga

Zbogsvog sadržaja i emotivnog nabojakojegnose u sebi,punog ljubavi, ponosa ali i prkosa, one su postalesvojevrsnezavičajne himne Sisačka Posavina jekrajkoji pripadakajkavskompodručju, a obuhvaća sela uz Savu Općine Martinska Ves,Lekenik,Sunju i gradSisak I ona ima svojuhimnu; to jeizvorna narodna pjesma“OJ

SAVICE TIJA VODO LADNA

StjepanaRadića i Ljudevita Posavskoga

bez obzira kakva došla sa istoka tmina neprelazni

bedem to jeSisačka Posavina.

Kako kulturi pripada i jezik treba napomenuti da se u Sisačkoj Posavini govorivarijantomkajkavskognarečja,odnosno tako zvanom kejkavštinom.Međutim Posavci kojižive na selu govore materinjimjezikom.

Sisačka Posavina ima i svoje znamene po kojimaje poznata u čitavom svijetu, a to su: posavska hiža (korablja),posavskanarodna nošnja,posavskipas goniči

“Niti u jednojškoli nije ga bilo škola im jebila materino krilo

Posavec jetu navek i stalno se punta

i nikam nejde iz svojegagrunta

U Hrvatskoj se na kajkavskom područjuproizvodi i prerađuje najvećakoličina mlijeka i Sisačka Posavina dajesvojznačajni doprinostojčinjenici.

Mlijekonijesamo lijek za dugi vijek,većjeto jedinahrana kojuje okusio svaki čovjekkoji se rodio

na ovome svijetu i na ovome lijepomplavomplanetu.

Ta bijelatekućina znači sve samo jekrv važnija od nje

Neka njenabjelinazauvijekblista

na stranicama MLJEKARSKOG

Tako je to bilo

Piše: MiljenkoPavešić

Sve što se dogodilo, a nijezapisano, nije se dogodilo.

OpćinaFužine svojim se teritorijemnalazi duž dobre stare Karoline, od GornjeSlavice na sjeveru, do zaključno sa Benkovcem najugozapadu.Takojeto bilo, no današnjiteritorijopćine Fužine zahvaća i bivšu malu općinu Lič. Cijelomdužinom općine ide i željeznička pruga ZagrebRijeka, a u najnovijevrijeme i

LISTA m poluautocestaRijeka - Zagreb. U selu Vrata izgrađena je petlja kojomjeteritorijopćinedobio mnogo na značaju.

Planinski je to kraj s tipičnomplaninskokontinentalnom klimom Selo GornjaSlavica (danas napuštenoposlijespaljivanja talijanskeokupacijskevojske1942 godine)najvišejenaseljeopćine,

Posavska hiža

KULTURA ŽIVLJENJANA SELU m 980 m Fužine,sjedišteopćine, nalazi se na 732 m, Lič 700 m, a Benkovac 880 m Selo Vrata, centar mljekarskedjelatnosti do drugogsvjetskograta, sa svojih 770 m ne zaostajemnogo od Slavice i Benkovca

Rubnim dijelovimadominiraju planineBurni Bitoraj1386 m, Viševica 1428 m, Kobiljak 1107 m, Jelenčić 1106 m i Tuhobić s 1109 m

Našli su se ljudikojishvatiše značajželjeznice i bliskogtržišta gradaRijekegdjebi se mogao plasiratistočarski proizvod - mlijeko u prvom redu Mlijeko jebilo odlične kvalitete, što zbogizvanrednih pašnjaka i sjenokoša, to i zbogkrava pasminebuša Istina, one su davale male količine mlijekaali kvaliteta jebila vrhunska

Cjelokupniteritorijopćine kraški jeteren, no dobro pokriven livadama,pašnjacima i prekrasnim crnogoričnim i bjelogoričnim šumama Sredinom općinskog teritorijaprotičerječicaLičanka te nekoliko potoka.Rječica Ličanka i potokLepenicepregrađeni su branama s ciljem akumulacije vode za HE “Nikola Tesla" u Triblju. Ta jezera,Bajer i Lepenice,gorski su biseri u zelenom okruženjustoljetnih šuma Cjelokupniteritorijobiluje vodenim talogomšto ima bitan učinak na biljnipokrov.

bio samo “mlekar? i čovjekkojije odvozio kolima mlijeko na željezničkostajalište Vrata Tajprijevoznik bio jeizuzetna ličnost Svojimje izgledombio slika i prilikapiscaMaksima Gorkog. Bio je to GabrijelGolik zvan Gabre Imao je vola imenom Peran s kojimjevozio mlijeko.

Svaki dan u 16 sati on i Peran kretali su na stanicu Tamo jevršio istovar i nešto prije 18 sati dolazio bi “mlekar" kojije te kante ručnim kolicima odvozio peronom do mjestagdje se vršio utovar u vlak zvan “poscug".Dolazio jeiz pravca Zagreba i tu u Vratima najdužejestajaojerje trebalo utovariti brojnetipizirane kante mlijeka.

KrajemXIX stoljeća u selu Vrata osnovana je mljekarska udrugailipo vratarski,mlekarna Vrlo jebrzo shvaćeno da jeza prosperitet te “mlekarne" potrebno promijenitipasminu,tj. prijeći na kvalitetnijagrla.Općinsko poglavarstvo donosi naredbu da se morajulikvidirati svi bikovi pasminebuša Paralelno tome nabavljena je kvalitetnija rasa muznih krava Nedvojbeno vrlo pametnaodluka kojajevrlo brzo dala izvanredne rezultate

Izgradnjom prve moderne prometnice Karoline, 1736 godine, tadašnja jedržavna vlast duž nje, što milom,što silom,naselila brojnostanovništvo (Fužina i Lič tada su već bili nastanjeni).

Upravnavlast poticala jekrčenjeprašumskihpodručja. Stimulans je bio: što iskrčiš to je tvoje;postaje se vlasnikom zemlje.Paralelno tome poticano jei stočarstvo jersu za stočarstvo postojali, a postoje i danas, idealni uvjeti. Na tajse način osiguravao život doseljenika i poticala voljaza ostankom Do izgradnježeljezničke pruge Zagreb - Karlovac - Rijekastočarstvo jeveć bilo dobro razvijeno (prugaje izgrađena1874. g.).

Vrijedipripomenuti da jenarod visoko cijeniostoku Imenica “stoka" nikada nijebila u uporabi,rabila se isključivoimenica “blago".Odnos tih ljudiprema svome blagubio jeposeban. Evo samo jedanprimjerkojinije usamljen.Mojabaka imala jeviše djece.Jedna kćerka i sin iselilisu se u SAD. Baka jetada imala dvije krave i junicu.Krave su se zvale Plava i Filka U svakom pismuiz

SAD oni su uvijekpitali kako je

Plava i Filka? Baka bi s pismom odlazila u štalu i pročitala ga Plavi i Filki

MljekarskaudrugaVrata izvanredno jeposlovala.Udruga se temeljila na voluntarizmu Od predsjednika i članova upravnog odbora svi su bili začasni članovi i uživali su visoki ugled.Plaćen je

Gabre se sa svojimPeranom vraćao kući. Oni su bili istinski prijatelji.CijelimjeputemGabre s Peranom razgovarao Nikada se Gabre nijevozio na kolima Imao jei lijepibič,vratarski se kaže korbač,kojeganikada nijeupotrijebio. Služio mu je samo za paradu.Štose tiče samog prijevozamislim da Gabre uopće nijebio potreban.Peran jeto sve mogao sam obaviti

Danas jeteško povjerovati da jemljekarnaVrata svakogdana otpremala 2000 litara mlijeka i 15 litara vrhnja. Od ostalogmlijeka pravio se sir i maslac

Vječnaješteta što nisu sačuvani “strojevi“ s kojima se služila ta mljekarna. Bili su to:

- bučkalica,metalno drvene konstrukcije za pravljenjemaslaca

- separator na ručni pogon za odvajanjevrhnja od mlijeka

- hladionik za hlađenjepasteriziranogmlijeka

- specijalni kotao zanimljive konstrukcije za pasteriziranje mlijeka

- kotao za sirenje

ražnja i piće,jasno, sve na račun mljekarskeudruge.

Mljekara jetako dobro poslovala da je sredinom tridesetih godinakupljenozemljište u blizini željezničkogstajališta Vrata te izgrađena nova, znatno modernijazgradaod one u kojojje mljekarna do tada obitavala

Svaki onajkojije donosio mlijekoimao jemalu knjižicu u koju mu je mljekarupisivao količinu kojujedonosio Isplata je bila svakogprvog u mjesecu. Dobrom dijeludomaćinstava bio jeto jedinistalan prihod.

Danasjeteško povjerovati da u takvojudruzi nikada nijebilo manjkova,uvijek samo suficit

Jednom godišnjeodržavala se skupština.Začasni predsjednik podnosiojeizvješće o poslovanju kojeje uvijekbilo prihvaćeno. Poslijeizvješćaslijedila jezabava na kojoj su svirali mjesnitamburaši i članovi puhačkogorkestra Dobrovoljnogvatrogasnog društva Služila se janjetina s

“mlekar" bio AndrijaJovanovićCar.

Svi uvjeti za razvojmodernog stočarstva postoje i danas ali ništa drugo.Krava jedanas u općini Fužine zoološki eksponat.Istini za volju,poslijedrugogsvjetskog rata osniva se farma u Liču i Dedinu kod Delnica, no nikada nisu sjele na zelenu granu

Otvaranje te mljekarne bilo je proslavljenoopćenarodnim veseljem,već tradicionalnom janjetinom,tamburašima,vatrogascima i plesom. Ta zgradapostoji u izvornom obliku i danas.

U općinuFužine sada mlijeko dolazi iz Rijeke u tetra paku.

Naši ljudiponosili su se svojim mlijekom. Kod kuće mlijeko bi se zakuhalo i ostavilo hladiti. Do ujutro na njemubi se formiralo vrhnje(po vratarski škorup) debelo i čvrsto Znali su reći:

A onda jedošao drugisvjetski rat Mljekarnauspješnoposluje sve do rujna1943 g , tj.do kapitulacijeItalije. Tada se prekida željezničkipromet i mljekarna prestaje s radom Do obnavljanja rada više ne dolazi Posljednji je

“Projdemačka prekoškorupa i on ne pukne!"

Nekad bilo sad se spominjalo.

Običaji u slavonskom selu

OtOK (nastavak izbroja 1/2000.)

Piše: dipl.ing.JosipHaluška

Vjenčanje

crkvu Tada bi došli muškarci s gajdašem.

Čim se vjenčala,djevojka se odmah i vraćala Kad su izlaziliiz crkve,mlada jegurnulamladoženjurukom, a on jojdao 10 krajcara, kako ne bi nikada bila željna novca

Djevojkanijeišla sa svatovima u crkvu,jernakon što jujesvekar obukao,ostala je kod kuće s djeverušom i sjedila na krevetu Potom bi svekar i kum otišli mladoženji, a nakon što se mladoženjaspremio,vratili bi se po djevojku. Ona se tada izljubila s rodbinom i svojimprijateljicama i otišla s kumom i djeverušom predcrkvu. Kum jojjepomogao da siđe s kola, a ona jeotišla u

NARODNI OBIČAJI

svu rodbinu, a muški bi jepritom darivali Sjedila jetako dok joj ne dođu prijateljice, svečano odjevene, a onda zajednojedu,jer djevojke nisu jelekad dođu svatovi. Potom su pravilekitice cvijeća i čekale svatove Oni koji su dovezli djevojku iz crkve: čauš, gajdaši i kočijaš,stavili bi potom djevojčinsanduk s darovima i posteljinom na kola, te sve odvezli mladoženjinojkući,kako bi svekrva namjestilapostelju.

Kad bi već izašliiz crkve,platili bi zvonaru da ih pustivan, potom bi snaha poljubilasvekra u ruku, a on jojdao nekoliko novčića Zatim jesjela u kola s djeverušom, kumom i kočijašem i odvezla se svojojkući, a mladoženjajepješice otišao u svojdom Kada bi došla kući,mlada jeljubila redom

Pripreme za smrt Otočani su govorili da ječovjek do svojedvadesete godinezinuo na ovajsvijet da živi, a jošnijeniti znao da je živ na svijetu. Od dvadesete do pedesetegodine čovjekje bakonja u najboljoj snazi, od pedesete do šezdesete čovjekježlibak Od šezdesete do

sedamdesete prekoračiojejednom nogom mrtvački prag Stariji su ljudimolili Bogada ih brzo primi i ukloni s ovoga svijeta da ne padnudrugima na brigujerbi oni molili Bogada ih nestane pa da ih ne morajuslužiti

Bolesnik se ispovijedaoprije smrti, a smrti se nijebojao,jer mu se nijetajilo da mora umrijeti. Još dok ježiv,pobrinu se za to tko će mrtvoga okupati.Muškog su kupalimuški, a ženu žene Još za života spremili bi im odijelo za ukop.Ako je netko bio vrlo bolestan, te se vidjelo da će umrijeti, oko njegabi bajali i vračali ukućani da mu se Bog smiluje i da ga prijeprimi.

Nakon što su mrtvaca stavili na odar,zaplakali su za njimnajbliži, pa onda i drugi.Dolazili su znanci izsela ijadikovalizajedno s njima, pa onda netko tko bi svog mrtvog po mrtvom pozdravljao, a događalo se da dođe netko tko nije nikom rod,niti poznanik, ali je ipakplakaonad mrtvim, a seljaci bi se takvome narugali. Bilo jei pića u kući mrtvaca, pa se znalo dogoditi da se netko napije.

karminama jeza stolom moralo biti svega nepar, kako nitko ne bi umro Pilo se i nije se odveć pazilo na žalost, pa bi se dogodilo da je poneko i zapjevao.

Životprema zanimanju i imetku

Pastiri - Akojebilo više momaka u zadruzi, bili su pastiri;jedan bijašekočijaš,drugitežak ilivolar, treći govedar,četvrti svinjar, a slab starac ili dječak,čuvali su ovce Najbolje su bili plaćeni kočijaši, a najlošije čobani

O materijalnom je statusu ovisilo kako će tko otpremitisvoje u groblje.Obično su se ukopavali u rake,ali bilo jei onih koji su si uzidali grobnicu.

Ženesu iz svega glasanaricale do groblja. Ako jemajciumrlo dijete,vodile su jedviježene, a ona pak nijeimala na glavi svezanu krpu,nego su krajevi krpebili rašireni po prsima,štoje bio znak velike žalosti

Ako se dugomučila žena koja ječinila zlo drugimaili je bila sebična,uzeli bi iz kudjelje nekoliko vlakana te ih zapalili pokrajnje,jersu mislili da je možda pružila ruku za tuđim, pa se ne može oprostiti. To čine kada ona ne može govoriti, a tako izgorenakudjeljajeumjestožrtve za njezingrijeh.

Akojj e bilo bolesno malo dijete kojenijemogloni ozdraviti ni umrijeti,odnijeli bi ga na polje za punog mjeseca i | kazivali: “Mjeseče, ili ovu tikvu nalij, ili razbij.?

Kada jenetko obolio, pa već zanijemio i oglušio,rekoše da ne čujezato jermu sveti Petar otključavarajskavrata pa su mu uši oglušile da ne čujeviše zemaljskograzgovora.

Nakon što je netko umro, odmah bi otvorili prozor da “duša izađe", a potompozatvarali sve prozore “Ako se duša u sobu vratila" trebalo je čekati da mrtvaca odnesu na groblje,jer duša jeizlazila samo na prozore, gdjeih jebilo, a ondjegdjeih nije bilo,morala jei na vrata

Gajdaši - U Otoku je bilo gajdaša,egedaša i tamburaša Gajdaši su seljaci,egedašiCigani, a tamburaši mladi momci Obično su gajdašisvirali na svadbama

SirotinjaSirotinje jebilo dvije vrste Prvi su oni što nisu imali blagoniti odijelo, kao drugi. Živjeli su u siromašnim kućama, a sve su morali sami praviti. Neki su bili bez roditelja.Sirotima su nazivali i najbogatije u selu bez roditelja.

Akojeumro oženjeni,njegovoj su ženidalisoli nadlan,akadbi ga pronijeli kroz otvorena vrata, ona bi puhnula u dlan i rekla: “Kada s očiju, onda i s pameti" To jegovorila da ga ne sanja.

U dvorištu je pripremljeno koritašce vode i kup žeravice Tkogodjedošao s pogreba,oprao jeruke u koritašcu, uzeo žeravicu u ruku i bacio jeprekosebe kako bi što prijezaboravio pokojnika. Grobari,kojisu kopaliraku, također su došli na užinu ili večeru, ali tajdan nisu nosili alat kući

Sluge - Za svaki kućni posao uzimali su slugeod 18 do 50 godina.Slugaje morao orati, drljati, voz tovariti, bakati snoplje i obavljati sve teže poslove.

Prosjaci - U Otoku jebio samo jedanprosjak.Imao jenekada kuću i deset jutarazemlje, ali je sve “prorajto". Nisu mu rado davali milostinju, pa jezato išao u drugasela gdjega nisu poznavali.

Vojnici - su u doba Krajinebili siromašni Onajtko nijeimao oca ni majke,služio jecijelu kuću

Karmine su bile užina ili večera; tada se priličnopotrošilo, skoro kao i za svatove Obično su peklisvinjetinu,napravili puno kolača i raznih drugihjela, a nudilo se da pije i tko želi i tko ne želi, i tko jest i tko nijerod To je onda bila dobra prilika za sirotinju da se najede.Došle bi i Cigankeda štogoddobiju. Na

Gospoda - “Gledaju u čovika ko s visine u nizu, a ljudi u gospodu,ko da zvizde broje.Ljudi su ovi,ljudi i oni, a razdaleko su ko nebo i zemlja."

Cigani - Ciganinjemogao imati kola,lipookovana i lagana, i

makar jednogkonja. To je bio njegovimetak Ciganinje i trgovaokonjima, pa mu jeto uz sviranjebio najmilijiposao Jeftino bi kupiokonjajerjenašao na njemubilo kakvu manu, a skupobi ga prodaojerga nitko nijemogao pohvaliti kao Ciganin.

Zločinci i druginepoćudni ljudi - Bilo je,kako kažu Otočani, u njihovuselu zlih ljudikoji su uvijekpravilištetu drugome.Oni su se rado svađali,psovali,bijahu osvetoljubivi. Takvih su se ljudi drugičuvali jer su se bojalinjihove osvete Bilo jei lopova,malih i velikih, a krađa jenajviše bilo u jesen i zimu Bilo jei pijanaca: jedni su išliu birtije, kad kod kuće nijebilo pića,drugi su se kod kuće opijali, a rijetko su išli u birtije. Pijanci su svadljivci, vrlo bučni

njimabilo i onih koje su se upisale u neko bratinstvo, išle u crkvu, često se ispovijedale, ali svoj “zanat" nisu ostavljale. Teško ih je bilo prepoznati.Dogodilose katkada da se takva žena i popravi, ali oni koji su jeznali nisu jojpuno vjerovali, ikudilijedokje godbila živa

Griješnice - su žene kojesu ubijaleporodprijeporoda.Žene su vračale, da bi se riješile tereta Pjevale su u potaji:

“Ne bojmi se mila mati,

Da ću rodit dite, Ja ću kupitmalo praška, Utrošit ću vraška

društva - bratstva i bratinke Drugihvjera u Otoku nijebilo, a u obližnjem selu Oroliku, bili su i Nazarenci

Kojaježena ubijala tako porod u sebi,reklo se da jestrošila, utrošila ilistračila Kojaniječinila zla, pa ipakostala bez djeteta, govorilo se da jepovrgla.

Svodilje - pošast u selu To su bile nekada najljepšedjevojke kojeje netko zaveo i prevario. One su znale “medeno? govoriti, pa su djevojkelako padalepod njihovutjecaj. “Kad govore s onim ko jepristojan,izvraćajuoči, ko da su neba željne, a čim na oku spaze, da ječovik za trkom,već mu šapćui spominju,što je najlipše u selu " Čestojemeđu

Vjerskiživot

Svi su mještanirimokatolici, a Ciganipravoslavnevjere.Svakodnevni jeobičaj bio u Otočana da se mole Ujutro i prijespavanja se svatko molio

U crkvu su išli gotovosvi, i redovito se ispovijedali. Bilo je nekoliko osobito pobožnih. Među njimajeviše žena Imali su svoja

Fašnik u Sisačkoj Posavini

Piše: Ivan Sinovčić

Škola - jeu Otoku utemeljena 1830 godine. U početkujeimala dva razreda, a u školu su išla samo muška djecakako bi naučili čitati i pisati što im jekasnijekoristilo u vojsci. Samo su bogatislali u školu ižensku djecu, a kasnije su svi slali djecu u školu Od starijihljudi samo jetrećina znala čitati, a od mlađih većina jeznala čitati, a manjeih jekoji su znali i pisati. Čitali su kalendare,molitvenike, a najviše su voljeliReljkovićeva “Satira", pa Kačića i narodne pjesme.Pjesme o Kraljeviću Marku bile su tiskane ćirilicom, pa su mnogisami naučili to pismokako bi mogličitati Reljkovićev “Satir" i Kačićeva pjesmarica nalazili su se u mnogim kućama Mlađi naraštajčitao je knjigeDruštva sv Jeronima,paje bilo i dosta pretplatnika.Mnogima od njihprečasnikanonik i župnikKarlo pl.Stručić darovao je te knjige.Neki su bili pretplaćeni i na narodne pjesme “Matice hrvatske"

Drevni običaj u kojem se kažnjava“dežurni krivac" za sve nedaće nastale tijekomgodine zadržao se u svim krajevima diljemHrvatske podraznim nazivima

Međutim,taj se običajodržao i u drugimzemljamaEurope a naročito u područjuMediterana On ima svojusvrhovitost kojaje osnovnim razlogomnjegovetrajnosti

I u SisačkojPosavini tajobičaj, s nekim promjenama u koreografiji,zadržao se do danas. “Glavni krivac" zove se FAŠNIK.

Sasvim jejasnoda ima svoju tradicijsku,ekonomsku odnosno turističku,psihološku pa i političku svrsishodnost

Datum održavanjajepomičan ali uvijekjeu veljačiodnosno u ožujkumjesecu.Vezan je uz PEPELNICU, čistu srijedu, a FAŠNIK se održava dan ranije dakle u utorak U Sisačkoj Posavini tajje običajbio najintenzivniji između drugog i domovinskograta kao jedininačin iskazivanjanezadovoljstva postojećimdruštvenim,političkim i ekonomskim sustavom, a s najmanjeposljedica.Čitavceremonijal bio jeu režiji,scenografiji i kostimografijinajhrabrijihljudi u selu, a sudjelovali su svi stanovnici bez obzira na spol i starosnu dob. Događanje bi započinjalo tako što bi se u utorak u jutromuški obukli užensku,aženske u mušku odjeću po vlastitom izboru,zatim bi se stari dečko odjenuo u mladenku a stara cura u mladenca

Nakon povratka u selo u poslijepodnevnimsatima ekipamuških članova bi fašnika napravljenog od slame, u starom poderanom odijelu, uz pratnju tamburaša nosili kroz selo od kuće do kuće gdjebi ih domaćini darivali vinom,rakijom,kobasicama i slično Ti prilozi su na večer korišteni za gozbuna fašničkom balu na kojem su centralnu ulogu imali “mladenci", dok jefašnik prenoćio u zatvoru u takozvanoj patrolnici.

Sutradan, u srijedu na pepelnicu ponovo se u popodnevnimsatima okupilaekipa u punom sastavu i formirala pogrebnupovorku

bi starješina, odnosno šef parade, održao slovo u kojemjenabrojao sve razlogezašto jefašnik osuđen na smrt utapljanjem. Zatim bi fašnički župnik u svojojpropovijedispomenuo crkvenegrijehe kojejefašnik počinio,potomsu svi izmolili fašničku litaniju da bi ga konačno bacili u Savu U samoj završnici događanja žena srednjih godina,takozvana javkala,naricanjemjedinažali za fašnikom jer jebio i ostao nezaboravni ljubavnik Smjehomdo suza završava cijeliceremonijalkoji će se iduće godineponoviti.Zamjetnoje,da ovajobičajpomalozamire,zato ću spomenutionu staru narodnu: kojajeprolazilakrozcijeloseloda | Boljeda nestane selo nego bi se zaustavila na obali Save gdje| običaji.

NA FAŠNIK

Potom bi “svadbena" povorka sa zaprežnimkolima predvođena tamburašima otišla u SISAK u poznatugostionicuLOVAČKI

ROG u središtu grada,gdjebi upriličilivjenčanje s protokolom fašničke verzije.

U tome su uglavnomsudjelovaliodrasli stanovnici, dok su djecaostajala u selu plašeći jednidruge

maskama kojesu sami izradili

Treba napomenuti da odrasli nisu laframa odnosno nosili maske niti su se šminkali jer jeto bilo veoma rizično naročito poslijedrugogsvjetskog rata Uostalom dogodilo se da su takozvani fašnički svatovi umjesto na večer na fašničkom balu prenoćili u sisačkom zatvoru

Poklade

Iza Sv Tri Kraljaima nekoliko svetaca, s kojima su vezani po kojepučkovjerovanje i po kojinarodni običaj, ali jesve to manje značajno.

Treba ipakspomenutiSvijećnicu(2.veljače). Zovu jei Svitlo Marijino i Kandelora Ima krajeva(Slavonija), gdježene same prave voštanice i dajuih blagosloviti, da štite ukućane od bolesti (osobitogrla),groma i drugenesreće Takve svijećepalese i čovjeku na umoru i stavljaju mu se u ruke

U Pokladama ima više običaja po gradovimanego po selima, a na selo dopire sve više iz gradauobičajenopokladno“maskiranje". Maškare, mačkare, u Kastavštini zvončari, u Bačkoj i Baranji busari,nazivi su za takve zgode. Na takav način slave se poklade (karneval,krnjo,pust)osobito po primorskimkrajevima i otocima Svako+prerušivanje(maskiranje), pa uz to uobičajenopodizanje buke,ima svojeprvobitnoapotropejskoznačenje.

Treba da zastrašno djeluje na zle sile i tako ih odbija.

Po Slavonijipostojinaročiti pokladniobičaj,koji se vrši na Poklade i na samu Pepelnicu.Orači,obično ženske nagaravljena lica,vuku plugove,prolazeselom, a obično iza njegavuku joši branu

Na Pepelnicuobilaze plugom,zalaze u dvorišta,gdjemalo zaoru i dobivajudarove, obilaze ratilom sela, pa naokolo oru brazdu

Značajiizoravanja brazde danas se u narodu već sasvim izgubio, samo se joščini od običaja, ali to jeimalo svojumagičnumoć Štitilo jeprema nekadašnjemvjerovanjuljudi, a naročito stoku od zaraze Sličnih običaja može se naći i kod ostalih evropskihnaroda, i ako ih ne vrše upravo na Poklade Kod nas jetajobičajpoznatosim u Slavoniji iu Moslavini i na Krku

U nekim selima oko Dugog Sela postojiobičajpokladnog polaženika. Rano na Pepelnicudolazi djevojčica,kojuzovu premlica iliprevnica, brzo sjeda na stolić isjedi bez riječi,domaćica jojmeće u krilo na darjajeilinovac, bezriječi i odlazi Idrugdje ima sličnih običaja, a dovodi se u vezu s živadi,nošenjemjaja i kvocanjem. Po Međimurjuobilaze opetdječaci i pjevajunaročite pjesme o lanu, repi, i kupusu, da dobro izraste

Tu za len, tu za len

Za tidugilen!

Fašnik se jeoženil, Pepelnicuzaručil!

Tu za len, tu za len,

za debelu repu

Tu za len, tu za len

Za to masno zelje.

Fašnik se jeoženil, Pepelnicuzaručil

Prema: prof Vidu Balenoviću izknjige“Narodoznanstvo" Zagreb 1941

VELJAČA

2000.

Vaš agrometeorolog mr Dražen Kaučić

Iako zima kalendarski traje sve do posljednjih dana ožujka,veljačusmatramo posljednjimzimskim mjesecom u godini.Kakvo vrijeme očekujemoovoga “mjeseca; vrlo jeteško napisati. No,s velikom sigurnošćunajavlju(“jemoda će od 3 do 12 veljačebiti hladno Razlog tomeješto u tom razdoblju

dolazido pojavetakozvanih

"zimskiheuropskihmonsuna".Navedeni su monsuni posljedicastrujanjahladnog kopnenogzraka iz istočne Europe,prema toplijem zraku koji se nalazi nad Atlantikom. Dakle,prava hladnoća tek nas očekuje i zato pričekajmojošmalo s poljodjelskimradovima

I snijega će jošbiti Pučka nas izreka na blagdanSv. Agate (5.veljača):"Sveta Agata,snigombogata" na to najboljepodsjeća.Dakle, morat ćemo jošmalo pričekati s prihranompšenice. Nemojmose ljutiti na snijeg, jerod njegaimamo koristi Prisjetimo se kako njegovim topljenjem u tlo dolazi voda itekako potrebnabiljkama tijekomvegetacije, a i pšenicu te ječamdobro će štititi od najavljenehladnoće

Formiranje vrta sa cvijećem

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

Oblici cvjetnihgredica

Oblik cvjetnegredice može biti pravilan ili nepravilan.Gredica tako može biti u obliku kruga, polukruga,polumjeseca i dr Ovi oblici mogu biti postavljenijedan pokrajdrugogaili jedan u drugom Kakvogće oblika biti gredica ovisi o sposobnosti i ukusu svakogpojedinca.Gredice se formiraju i sastavljaju svaka za sebe, na određena mjesta, ili u redu po grupama Uz gredicetreba formirati i stazice

privezati ilipopunitiprazninu. To znači da moramo stalno biti prisutni u cvjetnomvrtu, a za lijep i uredan cvijetnjak treba dosta truda,volje i strpljenja.

Sjetva i sadnjacvjetnih gredica

Pri sjetvi i sadnji na cvjetne gredicepotrebno jevoditi računa o rasporeducvijeća,odnosno o visini,boji i vremenu cvatnje. Visoke se vrste sade iza onih niskogilisrednjegrasta, jerbi u protivnomzaklonile niske vrste pa bi izostao željeniefekt

Pri formiranjucvjetnihgredica potrebna nam je daska podijeljena na centimetre,konopi dva kolčića

Redi čistoća u vrtu

Za održavanje reda i čistoće u vrtu ne štedi se ni truda ni sredstava, jer se sve uloženo isplaćuje kroz zadovoljstvolijepogcvjetnog vrta Sav korov,svaku travku potrebnojeukloniti kako s gredica tako i sa stazica Cvijetnjak je mjestouzgojacvijeća, a sve ostalo treba izbaciti Ako se u blizini cvijetnjaka nalazi grmlje,potrebno ga je njegovati i održavati rezidbom Na cvjetnimgredicama nikako se ne bi smjelonaći ocvalo cvijeće.Ocvale cvjetovetreba redovito uklanjati i zamijeniti drugimkojecvate do kasnejeseni. Na ovajće način vrt biti ispunjen cvijećem od ranog proljeća do kasne jeseni.

Kod izbora cvijećatreba obratiti pažnju na doba cvatnje. Pravilnim izborom cvatnjamože trajati od proljeća do kasne jeseni. Počinjeranim proljetnimcvijećem: zumbulom,tulipanom, narcisom, a završava krizantemom, dalijom ili ageratumom Cvatnja vrtnog cvijećanajintenzivnija je od svibnja do rujna.Kada prvo proljetnocvijećeocvate, na njegovo mjestosadimo drugo.

Travnate površine u vrtu

Kako ni jedanvrt nijepotpun ako nema i nešto zatravljenih površina,ukratko donosimo kako se one formiraju.

Gredice mogu biti ravne ili blagopovišene u svom središnjem dijelu. Kod povišenih se u sredini sade visoke vrste cvijeća, dok se prema rubovima sade niže vrste Cvjetnegredicemogu biti manje iliveće,što ovisi o veličini cijeloga vrta

Uske gredicezasađuju se niskim biljkama.Cvjetnevrste uspravnog rasta mogu se sijati ili saditi gušće, dok vrste kosograsta ili visećih stabljikasijemoili sadimo rjeđe.

Visoke cvjetne vrste s krupnim listovima sade se u sredinu gredice iliodvojeno.

Za formiranjetravnatih površina obično se koriste niske trave, engleskiljulj, crvena vlasulja i vlasnjača.Engleskiljulj se sije na površinamakojesu izložene povremenom gaženju, a drugedvije vrste siju se na ostalim područjima.Prijesjetvesjemevlasulje i vlasnjačepotrebnoje promiješati.Sijese ručno. Po 1 ha površinepotrebnoje25 kg sjemena vlasnjače i 35 kgvlasulje. Ako se sijeengleskiljulj, na 1 ha površinepotrebnoje35 - 40 kg sjemena.

U cvijetnjaku stalno ima posla, uvijek se nešto mora odrezati,

Prilikom formiranjacvjetnih gredicatreba voditi računa i o boji cvjetova.Bojetreba uskladiti i kombinirati, a ne ih razbacati bez reda Tako se može kombinirati cvijećesljedećihboja:žutaljubičasta, crvena - zelena iliplava - bijela.Dvijese bojemogu razdvojititrećom,npr. plava i crvena razdvoje se bijelom, tako da bijelocvijeće dođe u sredinu

Prijesjetvezemljište se duboko prekopa i dobro očisti od granja, korijenja,kamenja i sl.,dobro se pognojizrelim stajskimgnojem, kompostomili mineralnim gnojem.Sjetva se obično izvodi u jesen, a može se obaviti i u proljeće ako jetlo prirodnovlažno. Nakon sjetvepovršina se pograblja,povalja i dobro zalije. Nakon nicanjapovršina se opet povalja.Travnjak se redovito zalijeva,uklanja se korov ako se pojavi, a kada trava dosegnepotrebnu visinu obavlja se košnja. [i

Raspored cvijećapo boji

a - svjetla

b - srednjesvjetla

c - tamna

Raspored jeobrnutako se želi dobitiefektudaljavanjaprostora

Dan sv. Valentinadan za

nježne poruke

Piše: dipl.odgajateljZrinjka Keglević - Stević

Legende oValentinovu

Postoji nekoliko priča, varijantio nastanku Dana sv Valentina Jedna priča ima izvorište u dva Sveca koja su se oba zvala Valentin, a jedan od njihubijenje14 veljače.Tajjedan, dakle po ubijenom Svecu postao Dan sv Valentina

Ako ljudižele bitisretni u životu, ništa im neće pomoći -ni položaj,ni bogatstvo,ni bilo što drugo - samo ljubav.

PLATON

Jedna riječoslobađa nas životnih boli i tegoba-ta riječje ljubav

SOFOKLO

Druga pričaspominje jednogValentina kojega su u rimsko doba Rimljanidržali u zatvoru jer je odbijao štovati njihove Bogove On je jako volio djecu pa je tim svojim malim prijateljimaveoma nedostajao. Oni su mu zato kroz prozor njegove zatvorske sobice bacali poruke Te poruke bile su prve valentinske poruke Treća lijepavarijanta početaka Valentinova vodi nas u Englesku prijemnogo godina, a onda su tamošnji ljudivjerovali da ptice izabiru svog para upravo 14 veljače I kod nas se kaže “ftičeki se žene" jertoga dana veselo i glasno pjevajuptići i ptičice Tako su eto, ljudi potaknuti prirodom i zbivanjima u životinjskom svijetuodabrali dan za slanje ljubavnih porukavoljenimosobama

O važnosti ljubaviza postizanjepotpune sreće u životu razmišljalisu još u StarojGrčkoj veliki i poznatifilozofi pa su te svoje misli oblikovali u sažete i istinite, prave životne izreke Ljubav jeneprestano prisutna u našim životima, ispreplićuse njene razne vrste (roditeljska,bratska ili sestrinska,partnerska, prijateljska,ljubav prema starijima )no u brzom ritmu svakodnevnice često zaboravljamo sitne nježnostii pažnje - te male porukice ljubavi Zato smo u veljači, na Dan sv Valentina potaknuti, upravo toga dana kojise jošnazivaValentinovo iliDanzaljubljenih, posebno pokazati ljubav To može biti putem nježne poruke, malog poklončića kojega možemo sami izraditi ili kupiti prigodne slatkiše u obliku srca Čak i nisu toliko bitni materijalni,opipljivipokloni, već je pravi smisao Valentinova - napisati ljubavnu poruku voljenoj osobi Najdirljivijejevlastite misli i osjećajeizraziti u tojnježnojporuci ilise poslužitiizrekama poznatih mislioca koje dočaravaju naše vlastite osjećaje Tako će nas te male i dražesne poruke i poklončići podsjetiti koliko smo zapravo uvijek usmjereni na ljubav tijekom raznih životnih situacija. Ljubav je ne samo davanje i primanje,ona je neprestana briga,svakodnevna odgovornost,poštovanje i razumijevanje,vjerovanje udrugu osobu

kama koja se može izraditi različitim likovnim tehnikama odgojiteljiprovode i neke socijalneigre - igreprijateljstva i vrlo omiljene igre s pjevanjem. Jedna od najpoznatijih,narodna igra s pjevanjem “Igrakolo u dvadeseti dva" vrlojepogodna jerjedijeteu sredini kola ibira “koga muje drago",klanjase pred njom/njim,uzimaju se pod ruku i vrte se u ritmu poskakujući dok ostala djecapjevajuiliskandiraju“sad se vidi sad se zna, tko se kome dopada". Djeca obožavaju tu igruitih dana prije ina samo Valentinovo nek je se naigraju do mile volje Umješan odgojiteljće i neke druge poznate igrice s pjevanjem podesiti na sličnom principubiranja,primjerice“U Zagrebuje kućica" (umjestoZagreba pjeva se mjesto u kojem djeca stvarno žive) dječak koji glumi “momka mladog" bira djevojčicu,odnosno sebi ženu, pa ona bira sina, on sestru, sestra pak macu itd te oni svi izabrani oblikuju malo kolo u sredini pjevajućizadnju kiticu “I svi su bili veseli, veseli,veseli, i svi su bili veseli jer su se oženili"

Valentinovo u obiteljskom domu

Spomenute igre s pjevanjem lijepoje pjevati i kod kuće s mališanima do 4 godine Njih silno veseli kad su mama, tata, braća i sestrice ili baka i djed zajedno u kolu Vaš mališan tada će birati mamu, mama seku, seka tatu i dalje u raznim kombinacijama U obiteljskomkrugu djeca mogu također izrađivati srca od papira ili končićem oblikovati srca raznih veličina i lijepiti na tvrđi papir,a na poleđiniispisati VOLIM TE i poklonitikome žele Na upit “Koga najviševoliš?" trogodišnjakistog trena kaže “Mamu? i on neka svoju valentinsku poruku (crtež,čestitku, slatkiš) u dogovoru s tatom ilibakom pokloni mami Kaoštojevećspomenuto, kodstarijedjece od šest godina nadaljemožemo govoriti o simpatijama i malim dječjim ljubavima, a kodmalenihjelijepoobilježitiValentinovo u obiteljskom krugu kojiza djecu te dobi upravo i predstavlja ljubav i najveću sigurnostipažnju

Kako djeca obilježavajuValentinovo U dječjim vrtićima odgojiteljice u tjednu kojiprethodi (ove godine od 7 -11 veljače)Danu sv Valentina osmišljavajui provode razne igricei aktivnosti na temu ljubavi,simpatije,prijateljstva i dobrote te davanjaiprimanja Važno jenaglasitidase poruke toga Dana prilagođavajusukladno dječjojdobi i razvojnom periodu - to znači različite aktivnosti za trogodišnjake od onih za šestgodišnjake Manja djeca izrađuju srca od papira uz pomoć odgojiteljate crtaju za svog najboljeg prijatelja(najčešćeza djecuistogspola)pa to prijateljskopisamce bacaju u posebnu kutijuprigodno ukrašenu srcima i nazvanu - ovisno o mašti djece i odgojitelja, primjerice“ljubavnisandučić" ili “kutija najboljihprijatelja" i sl Odgojiteljmože biti “čuvar tajni" - njemu se naime, dijete može povjeritikomušalje poruku Nasamo Valentinovo ta se “čarobna kutija“otvara i odgojiteljdijeliporukice onima kojima su namijenjene Šestgodišnjaci već ionako imaju svoje malesimpatijesuprotnog spola pacrtaju,a većinom već i pišuljubavne,no naravno ipakjošdječjesimpatičneporuke. U papirnatosrce (od duplog papira)može se upakiratimini čokoladica ilibombončić pa će se izabrana djevojčicaosim poruci veseliti i slatkišu Osim izrade srca s poru-

Bitno je, dakle, djetetu omogućiti da pokloni valentinsku poruku kome ono samo želi bilo unutar obiteljskog i rodbinskog kruga ili izvan njega Tako djecunavrlojednostavannačinupućujemo na dvojaku ulogu ljubavi - davanje i primanje Dijete će biti sretno što dariva voljenuosobu, a ta “odabrana osoba"? mora otvoreno izraziti veliko veselje, toplo zagrlitimališana i oduševljeno pohvaliti izrađenu poruku Tada je smisao Dana sv Valentina postignut i u potpunosti ostvaren

Hrana koja može liječiti

Piše: dr. Ivo Belan

Ispravno se hraniti jedan je od kamena temeljaca zdravlja,zato jer hrana ima izvanrednu snagu ne samo da nas održava, nego pomaže i kod liječenjaDo sada, većina od nas već zna da je vitamin C u limunima i povrću potreban za naš imunološki sustav; da vlaknaste komponente u voću, povrću i žitaricama mogu imati ključnu ulogu u zaštiti od raka debelog crijeva;da kalciju mliječnim proizvodima može pomoći u obrani od osteoporoze

Znanstvenici diljem svijeta nastavljajuotkrivati sve više ljekovitostihrane

Mrkva može pomoći u borbi protiv raka pluća

Istraživači sa njujorkškogdržavnog sveučilišta u Buffalu, usporedilisu prehranu 450 ljudi sa rakom pluća sa prehranom 900 zdravih osoba Oni su našli da su ljudioboljelirakom pluća uzimali značajno manje beta-karotena nego oni iz zdrave grupe

Beta-karoten se u organizmu pretvara u A vitamin Vitamin A jepotreban za normalno održavanje epitelnogtkiva (vrsta tkiva koja djelomično oblaže pluća) Zato beta-karoten zaštićujepluća od raka Druga mogućnost je da vitamin A uništava slobodne radikale, spojene u tijelu,za koje se misli da potiču pojavu raka

Kada su istraživači usporediliunos beta-karotena u organizam kod ljudisa visokim rizikom za pojavu raka, sa onima kojisu bili s najmanjim rizikom, razlika je dosegla količinu od oko 6750 internacionalnih jedinica,količine koju pruža jedna jedina mrkva (American Journal of Epidemiology).

Ribe usporuju stvaranje naslaga u arterijama

manje medicinskih komplikacija i oticanje zglobova. Riblje ulje je zaustavilo stvaranjenekih od tih elemenata i bolesnici su se sasvim sigurno osjećalibolje

“U našim studijama doze su bile približno jednake jednom obroku lososa ili jednojkonzervi sardina" - kaže prof. Joel Kremer iz Albanya. “Čak mjesec dana nakon što je davanje ribljegulja bilo obustavljeno,mi smo još uvijek utvrdili njegove korisne učinke"

Riblje uljemože spriječitistvaranje krvnih ugrušaka

kalcijau prehrani u vezi s nižim krvnim tlakom U jednom drugom istraživanju, koje je sproveo prof John Repke, ginekolog s medicinskog fakulteta na Johns Hopkin sveučilištu,trudnice koje su uzimale 1500 miligrama kalcijadnevno, smanjilesu svojtlak za 5 do 6 posto.

“Žene s visokim krvnim tlakom mogu ga značajno sniziti Premda smo u svom znanstvenom istraživanjuprimjenjivali kalcij u obliku farmaceutskog preparata, mi smatramo daje kalcijiz hrane važniji - kaže prof.Repke

Krumpiri mogu zaštititi od moždanog udara

Ispitivanja su pokazala da prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama smanjuje nagomilavanje krvnih pločica (trombocita). Omega-3 masne kiseline također se skupljajuu stanicama unutarnjestijenkearterijeTe stanice stvaraju supstancu prostaklicin,koja spriječava stvaranjeugrušaka i upravo se omega-3 lako pretvaraju u prostaklicin. Oba ova procesa mogu pomoći u prevencijisrčanog oboljenja već u njegovim ranim fazama

Bogati izvori omega-3 masnih kiselina su skuša, losos, pastrva, tuna i sardine

12godišnja studijakoja je ispitivala vezu između prehrane i učestalosti moždanog udara i koju su proveliznanstvenici s medicinskih fakulteta u San Diegu i Cambridgu, utvrdila je da se ni jedan fatalan slučajmoždanog udara nije dogodio u ljudi čija je prehrana bila bogata kalijem. Povećanje unosa kalija za oko 400 mg bilo je u vezi sa 40 posto smanjenim rizikom smrtnosti od moždanog udara Ta količina kalijaodgovara otprilikejednom dodatnom dnevnom obroku voća ili povrća bogatih kalijem (New England Journal of Medicine).

Češnjak može spriječitizgrušavanje krvi

Krvni ugrušci su jedan od glavnih uzroka srčanog infarkta i moždanog udara Prof Eric Block, rukovoditelj odjela za kemiju, na njujorškom sveučilištu (Albany), istraživao je sastavne dijeloveu češnjaku, one koji specifično djelujuprotivzgrušavanjakrvi Do sada najdjelotvorniji diojeajolne,kojiizgleda mijenja vanjsku membranu krvnih pločica(trombocita), tako da je manja šansa da će se one međusobno sljepljivatiAjolne može također djelovatina sposobnost trombocita za stvaranje tromboksana, kemijske supstance koja uzrokuje nagomilavanjepločastihkrvnih stanica

Istraživači sa čikaškog sveučilišta su otkrili prvi znanstveni dokaz da riblje uljemože usporitistvaranjenaslaga na unutarnjojstjenciarterijaTe naslage su primarni uzrok srčanog infarkta imoždanog udara U njihovoj studiji,rhezus majmuni, koji su bili na hrani bogatoj biljnim uljem, imali su daleko manje naslaga nego majmuni na hrani bogatoj uljem kokosa Naslage stvorene u grupi majmuna s ribljimuljem, uzrokovale su

Za sada, najboljinačin da se iskoristi to moguće svojstvočešnjaka u spriječavanju zgrušavanja krvi je da se jede čitav režanjglavicečešnjaka

Mliječniproizvodi s malo masnoća mogu sniziti krvni tlak

Dvije nizozemske studijepotvrdilesu nalaze najmanje tri ispitivanjaobavljena ranije Oni su našli da je veći sadržaj

Jedanosrednjikrumpir sadrži 780 mg kalija Valja pripazitida se krumpir ne kuha u vodi, nego se peče na pari,ili priprema u mikrovalnoj pećnici Kuhanjem u vodi iskorištava se do 30 posto kalija

Drugi bogatiizvori kalijasu avokado, grožđice,sardine, banane, rajčicei sok od naranče

Soja može pružiti snažnu zaštitu od raka

Soja ima jednu od najvećih količina inhibilatora proteoze, u odnosu na drugu hranu Postoje neki dokazi da ti kemijski spojevimogu pomoći stanicama koje su u pretkanceroznom stadijuda se vrate u normalno stanje.Stanice ostaju normalne čak i kada “obrada“ proteoze prestane Međutim, kada stanice jednom postanu kancerozne, inhibilitori proteoze ne mogu više pomoći.

Utvrđeno je da inhibilitori proteoze djelujuu debelom crijevui na nekoliko drugih mjesta gdje napada rak (premda ne u želucu) Istraživač sa harvardskog sveučilišta,prof.Ann Kennedy, kaže da ne zna koliko bi trebalo dnevno jestisoje da bi pomoglozdravlju

IZRADA LAKTOFRIZA

Laktofriz jecilindričnog oblika / tip“Alfa Laval" / Izrađen jeiz nehrđajućegmaterijala AISI 304,izoliran,oplaštenizvana nehrđajućimlimom,opremljen sa poklopcem na gornjojstrani,elektromotornom redukcijskommješalicom,digitalnimtermometrom, mjeračem, REFERENCE izljevom51, gumenimčepoms unutarnjestrane, programatorom koji povezuje sve funkcije(očitanjetemperature,uključivanje i isključivanje -LURA d d mješalice,uključivanje i isključivanjekompresora) i kompresorom. Sve (Dukat,Sirela, zajednosmješteno jena postolje sa regulacionim nogama Dno laktofriza MljekaraZadar) tipa“Alfa Laval" Hlađenjefreonom na donjojpodnici.

“VINDIJA! d d Garantni rok 12 mjeseci.

Varaždin Osiguranservis i rezervni dijelovi(uperiodu od sedam godina).

_progsino?ponja Stubice

kid Veličine: gi

“«KOKA" Varaždin

- “LEDO" Zagreb

“MLJEKARA" Pula

- “MILS"

- od 100 - 20001 Sna vertikalne izvedbe

- od 2000 - 12 0001 horizontalne izvedbe

IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO

Kapacitet1000 - 2500 litara(neizolirani i izolirani)

- “DOMIL" Županja

-MLJEKARA

“Antun Bohnec"

- “ZDENKA" Veliki Zdenci

-“KIM" Karlovac

- KARLOVAČKA

SARAJEVO"

-“MLJEKARA

PRENOSIVE CISTERNE MOSTAR"

ZA PRIJEVOZ MLIJEKA

SA PUMPOM

PRENOSIVE CISTERNE ZA al

MLIJEKO - PRIJEVOZ ILI

- “MLJEKARA TUZLA"

- “DONA" GornjaStubica

- “ETOL" Celje

- IPK Osijek

- “KARBON" Zagreb

2 : SKLADIŠTENJE

- “PLIVA" Zagreb

- “INA" Zagreb

funkcionalnije light(lagani)jogurt, s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL kojaje ispitanau istraživačkorazvojnom centru Morinaga (Japan). Po okusu iučinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak:

Stanje Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam potiče osteoporozu ublažava peristaltikupojačava

&AALTEZ, florucrijeva obnavlja pretilost smanjuje Vi stres smiruje indija

Probiotik

GD Vindija