Mljekarski list 3-2000

[KUDBR

ZELJKA“

VITELA

mliječna zamjenica za hranidbu teladi

VITELA jemliječnazamjenicaza hranidbuteladi do 2 mjesecastarosti

VITELA sadržiobranomlijeko,sirutku u prahu,sojinobrašno,masnoće, glukozu,vitamine i antioksidans

VITELA se miješasa vodom u omjeru1:7 (jedantežinski dio VITELE i sedam dijelovavode).Prilikom napajanjateladitemperaturaVITELE treba biti 35%C

VITELA e koristi prema uputama navedenimna vreći

VITELA omogućuje iste prirasteteladi uz manjetroškove

LURA :..

Redakcijski kole:

dr Stjepan Banožić

dr Ivo Belan dipl ing Stjepan Brlek

dr Stjepan Feldhofer

dr Zoran Grgić dipl ing Darko Kantoci dipl ing Stjepan Keglević dipl ing Karmen Sinković prof dr Zvonimir Štafa

Glavni i odgovorni urednik:

dipl ing Juraj Čičmak

Redaktorica: dipl ing Vera Volarić

Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević

Lektorica:

Katarina-Zrinka Čičmak

Crteži: dipl ing Nikola Božičević

Vlasnik i izdavač:

Hrvatska mljekarska udruga,

Zagreb

Uprava i uredništvo:

Zagreb, llica 31/Ill

tel : 01/ 4833-349 4812-410

fax: 01/ = 4833-349

Cijena:

4,50 kn

Grafička priprema itisak: Orbis d d , llica 65, Zagreb

ISSN 0351-9104

GIRLIE)

Dr sc Stjepan Feldhofer

Str 2-7 Kukuruzna silaža u hranidbi krava s visokom proizvodnjom mlijeka dipl ing Nikola Jagačić

Dr

za vrijemetelenja dipl.vet Antun Kostelić

Str 11 Umjetno osjemenjivanjegoveda dipl vet Antun Kostelić

Str 12 Zarazna šepavost ovaca i koza

PBOVEŽNILA mr sc Alen Džidić

Str 13 Tipoviizmuzišta

PGOPLAVEKSU VO 1 OMELANVEKSUVD dipl.vet Vesna Jovanović Bunta

Str 15 Pripreme za preuzimanje kozjeg i ovčjeg mlijekau Vindijad.d.

SELE GARMA) 0 GIZEEKADUDLARILI dipl ing Vesna Bulić

Str 15-16 Obnova matičnog stada na obiteljskimgospodarstvima

dipl ing Davor Pranić

Str 16-18 Pravilno označena životinjapreduvjetzaostvarenje jedinstvenebaze podataka (GKS PVAVEKSUMVA) doc dr sc Zoran Grgić

Str 19-22 Ekonomski učinci proizvodnjekrme u slijeduu obiteljskom gospodarstvu

Dr sc PetarBosnić

Str 22-23 Stanjeu proizvodnjimlijekai mljekarskoj industriji Uredništvo

Str 24 Prvi mi je rođendan tek! dipl ing Vesna Bulić

Str 25 Održane aukcijskeprodaje

DGU) ZALIENSA NA) SELU prof.Ivan Sinovčić

Str 26 Proljeće u sisačkojPosavini dipl ing Stjepan Keglević

Str 27 Korizma - doba ozbiljnosti i nade Stefica Trešek

Str 28-29 U čast našeg nastavnika Ferde Rusana

OMAVKENEDNU dipl ing.Josip Haluška

Str 29-30 Običajiu slavonskom selu Otok (nastavak)

OLUVJENEVAVE? dipl ing Darko Kantoci

Str 32-33 Proljetniradovi

GVIJIBGE dipl ing Darko Kantoci

Str 33 Razmnožavanje cvijeća

NAŠI MANIŠANA dipl odgajateljZrinjkaKeglevićStević

Str 35 Kako primjereno kazniti dijete

VAŠ LIJIZČNAE Dr Ivo Belan

Str 36 Osam načina kako olakšati proljetnualergiju

Kukuruzna silaža u

hranidbi krava s visokom

proizvodnjom mlijeka

Piše: dr sc StjepanFeldhofer

Kukuruzna silaža kao osnovno krmivo

nidbene vrijednosti i krave ju slabijejedu.

Kukuruzna silaža ječesto osnovno krmivo u hranidbi muznih krava Pod nazivom “kukuruzna silaža" misli se na silažu načinjenu od cijelekukuruzne biljkekoja se obično dobiva košnjom u mliječno voštanojzrelosti Silaže kojese dobivajusiliranjemmljevenog zrna ili klipakukuruza dolaze sa specijalnimnazivima “silaža zrna kukuruza" ili “silaža klipakukuruza“

Košnjakukuruzne biljkeobavlja se silažnim kombajnomkoji siječekukuruznu biljku na sitne komadiće veličine 1 do 3 cm Kukuruzna silaža dobivena u mliječnovoštanojzrelosti sadrži oko 30% suhe tvari,2,5%sirovih bjelančevina,6,5% sirove vlaknine,0,08%kalcija,0,06%fosfora i energetskuhranidbenu vrijednost oko 0,25h.j./kg.

ponovo zagrijava, dolazi do jačeg razvojaplijesni i brzogkvarenja.

Kukuruzna silaža idopunska krmna smjesa u hranidbi krava

Kukuruzna silaža obično se dajekravama u krmnim obrocima oko 30 do 35 kg na dan Uz kukuruznu silažu treba davati najmanje 5 do 7 kg livadnog sijena, a jošjeboljeako se daje sijeno s više djeteline ili lucerne Ako se dajeoko 35 kg kukuruzne silaže i oko 7 kglivadnog sijenakrave dobivajuenergetska hranjiva za uzdržne potrebe i proizvodnju oko 10 1 mlijeka na dan Međutim,takav hranidbeni obrok sadrži bjelančevine za samo 5 - 7 litara mlijeka.

Kukuruzna silaža s više suhe tvari sadrži zrelijezrnjekukuruza što znači i škrob veće energetske hranidbene vrijednosti,bjelančevine boljekakvoće i s manjespojevanebjelančevinastogdušika, boljesačuvane lako topljive i probavljivehranidbene tvari,manje jekisela i govedajuradijejedu. Veći postotakteže probavljive sirove vlaknine (celuloze) iz stabljikezrelijegkukuruza nema veće značenje u hranidbi krava.

Općenito, ako kukuruzna silaža sadrži više suhe tvari i više

zrelijeg zrna kukuruza, ima veću hranidbenu vrijednost, što jedobro za krave s visokom proizvodnjommlijeka.

Treba međutim upozoriti na teškoće kojese javljajuprilikom siliranja jerotvrdnuti dijelovi kukuruzne biljkeotežavajugaženje i istiskivanje zraka iz silaže,teško se dobivajudobri anaerobni uvjeti u silaži što jeuvjet za dobivanje kvalitetne silaže

Nijedobro ako se zeleni kukuruz ranijesilira s više od 70% vode jerstvara mnogo iscjetka(efluenta)koji se iscjeđuje iz silosa. S iscjetkom iz silosa gubi se iz silaže mnogo lako topljivihugljikohidrata,bjelančevina i minerala, što smanjujehranidbenu vrijednost silaže, a oko silosa se šire neugodnimirisi

Jako vlažna silaža obično je kiselija, ima nižu pH vrijednost, veći postotakmaslačne kiseline i spojevanebjelančevinastog dušika (NPNspojeva), slabije jehra-

Dodatkom 150 gBENURALA S,izmiješanog s kukuruznom silažom,može se poravnati energetskahranidbena vrijednost s bjelančevinama u krmnom obroku krava za proizvodnju 10 1 mlijeka na dan. Uz to se jošmora dodati oko 100 g mineralno vitaminske smjese(premiksa)koja sadrži minerale kalcija,fosfora, natrija,magnezija i druge,kao i vitamine A, D i E Spomenuti dodaci nisu dobrogokusa i dobro jeako se kravama daju sa silažom, ali prethodnoizmješani s 1 kg kukuruzne prekrupe.

Nedostatak hranjiva u krmnom obroku krava kojedaju 10 1 mlijeka na dan uz kukuruznu silažu i sijenomože se dopuniti i s 0,5do 1,0kg dopunskekrmne smjese(superkoncentrata) koja sadrži oko 32% sirovih bjelančevina (Tablica_1.).Dopunska krmna smjesamože se prije hranjenjatakođer izmiješati s 1,0 kgkukuruzne prekrupe.

Sušu kukuruznu silažu mora se stoga sitnijesasjeći i boljeugaziti jerako zaostajezrak u silaži produžava se vrijemeoksidacije, silaža se jačezagrijava,povećava se gubitakenergetskihsastojaka i lako probavljivihugljikohidrata, stvara se manjemliječnekiseline, a silaža jelakše kvarljiva. Kvarenjetakve silaže posebice ječesto u proljeće, kad vrijemezatopli, i prilikomotvaranjasilosa pri čemu se silaža zbogoksidacije

Proizvodnja do 101 mlijeka na danjevrlo niska mliječnost i može se smatrati slabo dohodovnom (ekstenzivnom).Srednjedohodo-

TEL-

MOBITEL: 099 416 081 Žabjak Ze - Rovišće

PRODAJAMONTAŽA

SERVIS +.

Alta Laval Agri

MALI MUZNI UREĐAJI MLJEKOVODI IZMUZILISTA KOMPJUTERSKO

HRANJENJE STOKE KOMPJUTERSKO

HRANJENJE TELADI LAKTOFRIZI

KOMPLETNA OPREMA U ŠTALI - VEZOVI

- LIGEN BOKSOVI

- SISTEMI ZA IZĐUBRIVANJE

- SKREPOVI ZA LAUF STAJE

- TOPLI PODOVI

ASORTIMAN SJEMENA, DJETELINA,TRAVA, TRAVNIH SMJESA 1 DRUGIH KRMNIH KULTURA - PROLJEĆE 2000 GODINE

Prodajnecijene u agrodiskontimaCPM-a Žitnjak bb (staraPrvomajska), tel: 2406 182 Novoselec,Zagrebačka50,tel: 2897 751 Osijek,Divaltova 50,tel: 031/571 360

vna proizvodnja naših krava mora iznositi uz hranidbu s kukuruznom silažom prosječno oko 15 do 20 1 mlijeka na dan Za takvu proizvodnju krave morajudobivati uz kukuruznu silažu i sijeno jošoko 3,0do 4,0kgkukuruzne prekrupe i 1,0do 1,5kgdopunske krmne smjese s 32% sirovih bjelančevina (Tablica2.).

Za višu proizvodnju, iznad 15 1 mlijeka na dan,mora se postupno smanjivatidavanjekukuruzne silaže i sijena, a uz 1,5kgdopunske krmne smjese i veći dodatak kukuruzne prekrupetreba još dodavati i potpunukrmnu smjesu za muzne krave s 18-19% sirovih bjelančevina(Tablica2.).

Umjestoprekrupesuhogzrna kukuruza može se uporabiti i silaža vlažnogzrna kukuruza, s tim da se količina vlažnog zrna

Tablica 1: Dopunskakrmna smjesa

sijenolucerne

kukuruza mora zbogveće vlage povećati za 20% u odnosu na količinu suhogzrna kukuruza

kom u stvari samo prodajusvoju proizvedenukrmu,kukuruznu silažu i žitarice

Za krave kojeimajuvisoku mliječnost, iznad 20-25 I na dan treba ipakpreporučiti da se uz kukuruznu silažu ne dajesilirano zrno kukuruza,nego samo prekrupasuhogzrna kukuruza jer ima boljuhranidbenu vrijednost i manjepovećavakiselost buragova sadržaja. Na tajse način može poboljšatiuzimanjehrane i smanjitiobolijevanje krava od ketoze

Kukuruzna silaža ipotpuna krmna smjesaza višu proizvodnjumlijeka

S obzirom da jeslab dohodak krava iz proizvodnje, do 15 1 mlijeka na dan,mnoge stočare zbunjujepreporukastručnjaka da treba povećavatiproizvodnju mlijeka. S tom preporukom se ne misli na povećanjebrojakrava s niskom muznosti, nego povećanje muznosti krava kojeimajugenetsku sposobnost za veću proizvodnjumlijeka.

Muznost krava do 15 1 mlijeka na dan jošuvijek ne može zadovoljavati stočare jerdohodak iz proizvodnjemlijekauglavnom pokrivasamo troškove i cijenu osnovne uzdržne krme i krmiva za temeljneživotne potrebe i reprodukcijukrava, a stočari s mlije-

Preporuka se temelji na računu da se razmjerno s većom proizvodnjommlijekasmanjujeudio cijeneosnovnih (uzdržnih) krmiva u cijenimlijeka.Naravno, za višu proizvodnjumlijekamoraju se uz osnovna krmiva dodavati i potpunekrmne smjese s kojimaće se zadovoljavati sve hranidbene potrebekrava za život i proizvodnjumlijeka.

Potpunekrmne smjese za proizvodnjumlijekamoraju u 1 kg imati hranidbenu vrijednost i sastojke za dobivanje 2 litre mlijeka.Međutim,cijena 1 kg potpune krmne smjeseobično jena razini cijene 1 litre mlijeka što znači da je gospodarskiopravdano i s krmnim smjesamapoticati višu proizvodnjumlijeka i iskorištavati genetskesposobnosti krava

Mnogi stočari kojisu svoje gospodarstvousmjerili na tržnu proizvodnjumlijeka to potpuno razumiju te uz proizvodnjukvalitetne osnovne krme na vlastitom gospodarstvu(sijena,trave, travne i kukuruzne silaže i drugo) nastojesami proizvoditi i potpune krmne smjese za proizvodnju mlijeka. To može značajno smaMljekarski list

njiticijenukrmnih obroka i udio cijenehrane u proizvodnjimlijeka.

Manjakoličina krmnih smjesa može se ručno izmiješati.Gospodari s većim brojemkrava dobro je da imajuvlastite žitarice,moraju imati odgovarajući mlin za mljevenježitarica i mješalicuodgovarajućegkapaciteta za izradu krmnih smjesa.

kalcija,0,6%fosfora, 0,25% natrija,0,2%magnezija i drugeminerale dodane s mineralno vitaminskim dodacima (premiksima). Uz to krmna smjesa mora sadržavati: vitamina A 15 000 i.j./kg, vitamina D 3 000 ij./kg i vitamina E 25 mg/kg.

smije se dozvoliti da krave poslije telenja i tijekomlaktacijejače smršave

Energetskahranidbena vrijednost potpune krmne smjese za muzne krave mora iznositi oko 1,1 h.j./hg.(Tablica3.).

Ako gospodari sami proizvode krmne smjese ne treba izrađivati dvijekrmne smjesekao što je navedeno u tablici 2 (dopunsku i potpunu krmnu smjesu).Jednostavnije jeodmah izrađivati i uporabiti jedinstvenu krmnu smjesu za proizvodnjumlijeka,kojaće se davati kravama prema muznosti (Tablica 3. i 4.).

Krmnu smjesu s 14-16% sirovih bjelančevina treba davati kravama uz sijeno i kukuruznu silažu u količini kojaodgovarakoličini izmuženogmlijeka,prosječno oko 1,0 kg krmne smjese za 2 litre mlijekadobivenogiznad 5 do 7 litara na dan (Tablica4.).

Jedinstvena krmna smjesa mora sadržavati sve hranjivetvari koje nedostaju u osnovnim krmivima (sijenu i kukuruznojsilaži), kao i sve drugepotrebne za proizvodnju mlijeka. Tako načinjenakrmna smjesamora sadržavati najmanje

14-16% sirovih bjelančevina, 0,7% Tablica 3: Potpunakrmna smjesa za muzne krave

Gravidne krave uz visoku mliječnost morajutakođer dobivati dodatna krmiva za rast ploda i plodnih ovojnica,posebicejer se mora smanjitidavanjesilaže U prva 4 mjeseca gravidnosti male su potrebe hrane za rast ploda.Međutim, nakon 4. do 5 mjesecagravidnosti treba računati da krave trebaju uz krmiva za mliječnostdobivati jošoko 1,52,5 kgpotpune krmne smjese/ dan za rast ploda. Na taj se način može sačuvati dobra tjelesna kondicija krava sve do zasušenja.

Visoko gravidnimkravama, posebice u zasušenju, treba smanjiti kukuruznu silažu u krmnim obrocima i ne treba iznositi više od 3040 % suhe tvari krmnih obroka

Nešto veća bit će potrošnja krmnih smjesa ako su osnovna krmiva loše kakvoće i ne zadovoljavaju uzdržne potrebekrava i proizvodnju najmanje 5 do 7 litara mlijeka, posebice ako su krave uz to i slabe tjelesnekondicije.

Ako su krave mršave, znači da su sijeno i kukuruzna silaža loše kakvoće i slabe hranidbene vrijednosti Zbogtoga krave morajudobivati više krepkihkrmiva i može se značajnopovećatipotrošnja krmnih smjesa.Treba računati da, ovisno o dobi i tjelesnojgrađi, za povećanje samo 1 kg tjelesne mase krava treba utrošiti oko 6 do 8 kg krmne smjese.

Treba smanjiti i količinu krepkih krmiva (koncentrata), ali sve mora biti vrlo dobre kakvoće i sastava, i mora odgovaratipotrebama za rast ploda i pripremukrava za telenje i novu laktaciju.

Silaža ne smijebiti smrznuta

Kukuruzna silaža i kakvoća mlijeka

Kukuruzna silaža povoljnodjeluje na postotakmasti i bjelančevina u mlijeku, ali se često mora smanjivatikoličina u krmnim obrocima krava kojedajuveću količinu mlijeka i u gravidnosti.

Tjelesnu masu i kondiciju krava treba uvijekodržavati s jeftinijim, ali dobrim osnovnim krmivima, sijenom i kukuruznom silažom, i ne

Krave s visokom proizvodnjom mlijekamorajudobivati više krepkih krmiva (gotovihkrmnih smjesa) jersu im velike potrebe za energetskim i bjelančevinastim krmivima Uz takvu hranidbu često se smanjujepostotak masti u mlijeku i treba upozoriti da zbogmasnoće mlijekakrmni obroci krava moraju uvijeksadržavati potrebnukoličinu voluminoznih (celuloznih)krmiva, tako da sadržajsirove vlaknine iznosi najmanje18-21% (najmanje 5-7 kgsijena).

Dobra kukuruzna silaža sadrži priličnostabilne bjelančevine od

razgradnjeburagovihmikroorganizama, ali nedovoljne za visoku proizvodnjumlijeka.Stogakrmne smjesekojese dodaju uz kukuruznu silažu mogu sadržavati manji postotakspojevanebjelančevinastog dušika (NPNspojeva, 2% BENURALA S),ali obvezno i bjelančevine s dobrim aminokiselinskim sastavom iz suncokretove i sojine sačme što će omogućiti da krave dajumlijeko s većim postotkom bjelančevina i bezmasne suhe tvari

Budući da su gospodarstva s visokom proizvodnjommlijekausmjerena na tržište i preradumlijeka, treba uz hranidbu sa silažom posebnubrigu posvetitihigijenihranidbe i mužnje krava. Silaža može onečistiti mlijeko i okoliš raznim bakterijama i neugodnimmirisom što češće može biti uzrok upalamavimena (mastitisima) i prigovorimamljekara na miris i onečišćenjemlijeka.

Silaža mora uvijek biti dobre kakvoće, ne previšekisela, bez ma-

Čuvanje i prosudba kakvoće krmiva

Piše: dipl.ing.Nikola Jagačić

Pravilno ubrana krmiva,dobre kakvoće,moraju se na odgovarajući način uporabljavati za stočnu hranu, a za kasnijehranjenje treba ih pravilnospremati i čuvati U protivnom se često kvare i postaju manjevrijedna i nevaljala krmiva Tako primjerice vlažna zelena krmiva treba odmah davati u krmne obroke krava i ne smiju se duže držati nabacana na hrpičekajući hranjenje. U protivnomtreba ih osušiti ilisilirati

slačne kiseline i plijesni. Silaža se ne smijeduže zadržavati u staji i treba se odmah davati za hranu, samo onoliko koliko će krave pojesti u jednomobroku

Krave smijusilažu dobivati uvijeknakon mužnje, a poslijehranjenjasa silažom treba valove i staju dobro očistiti od ostataka silaže i dobro prozračiti.

Mlijekotreba odmah nakon mužnjeiznositi iz staje i ohladiti u posebnojprostoriji.

morajubiti zaštićena od ptica(golubova i vrabaca).

dovoljnomliječnekiseline i pH vrijednost oko 4,05,0, što sprječava kvarenjekrmiva

Zboglošegčuvanja i skladištenja mogu se i suha krmiva onečistiti i navlažiti, a zbogvlažnosti upljesniviti,zgrudati i strunuti Loše skladištenje i veća vlažnost krmiva omogućavabrži razvojbakterija, plijesni i gljivica,.a s tim dolazi do jačerazgradnjeorganskihtvari, smanjenjahranidbene vrijednosti krmiva, a u hranidbi stoke dobivaju se slabijiprirastitjelesne mase i manjaproizvodnjamlijeka.

Postupakhranjenja,spremanja i čuvanjakrmiva, ovisi o vrsti,vrijednosti i načinu korištenja krmiva Najčešće se krmiva čuvajuosušena prirodno na suncu ili umjetno sušena toplimili hladnim zrakom (ventilatorima), odnosno silirana spontanimvrenjem uz dodatak ili bez konzervansa (podutjecajem bakterijamliječnokiselogvrenja).

Vreće s krmnim smjesama ne smijuležati na zemljiilibetonskom podu,moraju se slagativodoravno položene na daskama, ali ne u visokim stokovima

Suho sijenotreba čuvati u štalama s dobrim zračenjem,zaštićeno od vlage i oborina, a silaža se mora spremitidobro zbijena u čvrstim silosima podanaerobnim uvjetima (bezprisutnostizraka),zaštićena od slijevanjaoborinskih voda i od ulaska zraka u silos

Kakvoća krmiva može se određivati organoleptičkimosjetilima vida,njuha i okusa,prema izgledu i građi(strukturi)biljnihdijelova, prisutnostinečistoće i stranih primjesa, po specifičnojboji,mirisu i okusu krmiva

Djelovanjembakterija,gljivica i plijesni, te razgradnjomorganskih tvari,posebicebjelančevina u krmivima, stvaraju se otrovne tvari koje mogu uzrokovati razna oboljenja: intoksikacije(otrovanjakrvi), pobačaje i uginućaživotinja. Sve to može načiniti velike štete gospodarstvu

Suše se obično žitarice i voluminozna krmiva s nižim postotkom vlage i boljomhranidbenom vrijednosti, a siliraju krmiva s više vlage i niže hranidbene vrijednosti. Za duže čuvanjeosušena krmiva ne smiju sadržavati više od 14-15% vlage, a silirana, ovisno o vlazi kojaiznosi oko 60 do 70 %,morajusadržavati

Krepkakrmiva,žitarice i krmne smjese,moraju se spremati suha i čista u dobro zračenim suhim,čistim i svijetlimprostorima, u kojima nema miševa,štakora i drugihštetočina Miševi i štakori ne samo da uništavaju stočnu hranu,nego svojimizmetom onečišćujukrmiva i prenose mnoge zarazne i parazitske bolesti. Iz istih razlogaskladišta

Sačuvana struktura biljnegrađe (stabljike, lišća i zrna),svježizgled i prirodnabojapotvrđujudobru kakvoću krmiva Pokvarena i gnjila krmiva (posebicesilaža)postaju vlažna,sluzava, smeđe do crne boje igube specifičanizgled biljnestrukture

Brašnata krmiva i krmne smjese morajubiti suha,rastresita i sipka. Češće se kvare ako leže na vlažnom podu, na većojhrpi i podvelikim pritiskom u stokovima

U brašnata krmiva često se neod| govorno miješa tzv mlinarska pra-

šina što treba raspoznati u strukturi mljevenihžitarica, kao i druge strane primjese i nametnike

Krmne smjesemorajuimati miris brašna i žitarica, ne smijubiti zgrudane, a ako se osjećasmrdljivi miris po trulom mesu, lješini, amonijaku i slično, znači da se u smjesama nalaze stare bjelančevine u stanjuraspadanja.

Miris mora odgovarati vrsti i svježini krmiva Primjerice dobro sijeno ima specifičan miris trava, a posebiceugodanako sadrži travu mirisavku Staro pokislo i pljesnivo sijenogubizelenu boju,ugodan miris i hranidbenu kakvoću.

Kakvoća sijenaovisi i o botaničkom sastavu Čitatelje treba uputiti kako se može po izgledusijena

određivati sastav i hranidbena kakvoća sijena. Dobro sijeno mora sadržavati više listića i boljesačuvanu zelenu boju.Treba uzeti rukovet sijena i poprekoprerezatioštrim nožem Ako se na prerezu vidi više šupljihtrava, sijenojeboljekakvoće, a ako jeviše punih i zatvorenih stabljika znači da sijenosadrži više korova, šaša i manjevrijednih trava Miris silaže ovisi također o vrsti siliranih krmiva, ali i o tehnologiji siliranja. Silaža mora imati ugodan miris po mliječnojkiselini,jermliječnakiselina se stvara u većojkoličini anaerobnim vrenjemugljikohidrata (bezprisutnostizraka), dobrogjeokusa i konzervira silažu.

Silaža ne smijesadržavati mnogo octene kiseline, a maslačna kiselina

može biti samo u tragovima.Stoga silaža ne smijeimati jakokiseli miris po octenojkiselini ni palećimiris maslačne kiseline (použeglom maslacu).Nijedobro ako se u silaži osjeti miris alkohola štoječešća pojavakod siliranogzrnjakukuruza

To jeupozorenje da silaža nijedobro ugažena, a škrob i šećeri su provreli uz jačuprisutnost zraka Loša i pokvarenakrmiva stoka slabijejede,slabije su hranidbene vrijednosti i mogu biti štetne po zdravlježivotinja. Na loša i pokvarena krmiva osjetljivije su mlade i gravidneživotinje(moguizazvati pobačaje, pa i uginućaživotinja). Loš miris i okus krmiva može se prenositi i na mlijeko.

PIONEER.

Poljodjelci,

BRAND PRODUCTS e bliži se vrijemesjetvekukuruza.NabavitevisokorodnePioneerhibridekukuruzaza spravljanjekvalitetnesilaže na vrijeme. U proizvodnjimlijeka uz kvalitetnosijeno i koncentrat,kvalitetna iakutizna silažavrloje važnakomponenta u ishranimliječnihkrava Kukuruznasilažajevisoko energetskakrma jersadrži4050% zrna u ukupnojmasi.Ako jepravilnospremljenavrlojepostojana,stoci vrloukusnahrana.Prednostsilažeještose vrlolako i brzosprema,postupaksiliranja je vrlojednostavan, a cijenaskladištenjajeniska.Kukuruznasilažaposebiceimaznačaj zimikad nema drugezelenekrme.

Izborhibridakukuruzate pravovrijemespravljanjasilažedva su ključnaelementa za postizanjevisokihprinosakvalitetnesilaže.

PioneerVam preporučuje ove hibride za spravljanjesilaže.

FAO 400

FAO 500

FAO 600

Nastia,Stefania,Colomba, Natalia Landia PR36T58,Florencia Pregia

I upamtite.Kukuruzkojizasijeteovog proljećaikvalitetasilažekojuspraviteove jeseniodređujeproduktivnostVašihkravaidućih12 mjeseci.

Pomoć pri normalnom telenju

Piše: dr sc StjepanBanožić

Kada dođe vrijeme za telenje, na bređe krave treba posebnopaziti. Prostorije u kojima će se obaviti telenjemorajubiti čiste,dezinficirane, umjetnozagrijane i prozračene. U tijekuporodaživotinjama treba osigurati mir Za telenjetreba pripremitiporodiljskekonopce za noge i oble štapove od tvrdog drveta debljine 4emi duljine oko 40 cm Konopceprijeuporabetreba prokuhati.Potrebno jenadaljepripremitiotopinudezinficijensa (najboljejodnuotopinu),posebnodezinficijens za pranjeruku pomagača (cetavlon,Omnisan i dr.),potom sluzavo sredstvo (mukozin, sluz lanenog sjemena)ulje i mast, pribor za njegupupka,prokuhanetupe škare i ribarski konopac.Rodilju treba neprestano (inoću)nadzirati. Kad počnutrudovi kravi treba opratistidnicu i okolinu, a ispodnje staviti obilječiste zdrave stelje. Osim pranjavodom korisno je stidnicu i okolinuopratiotopinom dezinficijensa.

svakogtelenja. Ti bi ljudimoglibiti opasni i uzrokovati velike štete Kod normalnogtelenjanijepotre- bno zvati veterinara, međutim treba znati što jenormalno, a što nenormalno telenje. To vlasnici krava morajuznati i prema tome zvati pomoć.

U početkutelenja treba strpljivo čekati da se na stidnici pojaviplodni mjehur. Ako stadijotvaranja potrajedugo,vlasnici krava moraju potražitipomoć veterinara Ne preporučuje se da sami rukom ulaze u porođajneputeverodilje jer bi tako mogliunijetiinfekciju, prerano probušitiplodnemjehureizazvati teške posljedice za rodilju i plod.Prerano kidanjeplodnihmje- hura ima za posljedicunemogućnost izlaska plodajerplodnimje- huri nisu prijetogaproširili porođajneputeve Plodni mjehuriznaju spontano popucati. Za porodanaj- boljejeda rodilja leži

Kod telenjaobično bude prisutno više susjedakojiilisamo promatrajuili pak i pomognu npr , primekonopac za povlačenje teleta Neki su bili mnogo pažljiviji i naročito su pazilikako veterinar radi, pa se već osjećajusasvim sigurni da mogu pomagatikod

Normalni porođajnipoložajplo- da jekada se na otvoru stidnice pojavenajprije vršci papakaprednjihnogu, a glavajepoložena donjomčeljusti na nogama. Normalanje istražnjipoložaj kada plod izlazi zadnjimnogama (tajpoložaj jedosta rjeđi od prednjeg).Pravilo jeda se kravama pomaže u toku telenja, ali samo u stadijuistiskivanjaplodakako bi se životinji skratile muke i sam porod.

Vime za vrijeme telenja

Piše: dr sc StjepanBanožić Neposrednoprijetelenjaorganizam bređe krave se u cjelini sprema za porođaj;dolazi do promjena na spolnimorganima kojeolakšavajuprolazplodakroz porođajneputeve, a njihprate i promjene na mliječnojžlijezdi kojapripremavime za laktaciju.

Pred porodse kod krava i junicajavlja edem kojijedonekle sasvim fiziološki, no nekad zna prijećifiziološke granice te životinjipravitiodređene smetnje i nekoliko dana prijetelenja zna se pojavitiedematozno otečenje kojese može proširitiizmeđu stražnjih nogu na međici, a i ispredvimena na trbušnojstijenci, pa sve do prsiju. Ti edemi su

Kod stavljanjaporodiljskih konopaca na noge prvo se naprave omče od konopacakoje se postavljajuiznad putišnihzglobova, onise zatežu i drugimkrajemvežu na pripremljeneštapove. Kada se postave konopci na noge čeka se nastup truda Za pomoćsu dovoljna 2 - 3 osrednjejakamuškarca Na jedankonopacpostavljaju se dva pomagača,anadrugijedan.Plodse vuče samo kad jenastupio i dok trajetrud. Između trudova pomagačidrže plod u položaju u kojem su ga izvukli Istodobno ne vuku svi pomagači. Kada nastupitrud pomagačivuku samo jednunogu i s nogom izvlače i plećku te se time smanjujeobujamgrudnogkoša ploda.Tako izvučenu nogu oni drže u istom položaju, a kada nastupi sljedećitrud,vuku drugunogu Na taj se način naizmjeničnimpotezanjemkonopacaplodpomaloizvlači iz porođajnihputeva. Pri tome je važan pravac izvlačenja. Ako je plodjoš u maternici, noge se povlače prema korijenu ili u smjeru korijenarepa; kad ploddospije u zdjelicu vuče se ravno natrag, a kad jedobrim dijelomizašao izzdjelice, vuče se prema vrhu noge, odnosno, prema dolje.Potrebno jepomoći da plodglavomiziđe kroz stidnicu, pa stoga kad ploddođe do stidnice prekočela se navuče stidnica i tako oslobodi glava. Kad dospije u zdje- licu rodilje,plodtreba zakretati na jednui drugustranu i time ga postupno izvlačiti iz porođajnog kanala. e

hladni, nisu osjetljivi,tjestaste su konzistencije(utisciprstijuostaju neko vrijeme na koži zahvaćenoj edemom).Na sisama nema edema Katkada jekoža vimena jako napeta,sjajna, crvena i malo osjetljiva. Sekret vimena nijepromijenjen.Ovajfiziološki edem se redovno gubiza nekoliko dana poslijeporođaja.Potraje li dulje vremena koža može otvrdnuti

Za razliku od ovog edema, upalniedem vimena javlja se nezavisno od porođaja.Nekada je to samostalno oboljenje, ali najčešće jesamo simptomkojiubrajamou sindrom upalevimena

edem lokaliziran samo na koži i potkožjuvimena,mlijekonije promijenjeno.

U početkulaktacionog razdobljajavlja se jakaarterijska hiperemija, naime tada arterije dovode u vime mnogo više krvi nego za vrijememirovanja, a posljedicajeoticanje i preosjetljivostvimena te crvenilo kože Nekada ta hiperemijaprelazi fiziološke granice i tada su znakovi mnogo jačeizraženi Može doći do propuštanja i prskanja sitnih krvnih žilica te se izašla krv miješa s mlijekom i dajemu crvenu boju.Oko tjedanposlije porođajapritisak krvi se normalizira i znaci hiperemije postupnonestaju.

Upalniedem jebolan i vruć Kod upalnogedema kojiide u sindrom upalevimena,mlijeko je uvijek u jačojili slabijojmjeri promijenjeno. Ako je upalni

Liječenje se kod ovih fizioloških pojavazapravo i ne po-

duzima, no ako prijeđufiziološke granicetreba životinjipomoći, a u težim slučajevimazatražiti stručnu pomoć.

Kod fiziološkog edema češće muzemo ili pustimotele da siše Životinjuhranimo oskudnije i ne dajemojojsuviše vodenaste hrane Dobro jeda se životinja što više kreće, a i vime jojmasiramo, što jekontraindicirano kod upalnog edema,kao i kod hiperemije. Jako napetukožu mažemo indiferentnom mašću

Zagreb,Trgkralja

Tomislava 19

tel.: (01) 48 19 265;48 72970

tax: (01) 49 22 267

žiro račun: 30102-601-114220

doo

PJ VINKOVCI,KraljaZvonimira 80

tel :(032) 33 23 92

tel. ifax: (032) 31 65 84

SKLADIŠTE

VELIKA GORICA

TrgkraljaTomislava 9

tel ifax: (01) 62 22 065

PROIZVODIMO,DORAĐUJEMO, IZVOZIMO | UVOZIMO TE PRODAJEMO

NA VELIKO SJEME RATARSKOG, KRMNOG | INDUSTRIJSKOG BILJA

Osobito preporučamo:sjemetrava, crvene, bijele i švedske djeteline,lucerne,inkarnatke, smiljkite te bogatizbor djetelinskotravnih smjesa,stočnikelj,stočne graškove, sudansku travu,stočne repe, stočnumrkvu,jaru i ozimu grahoricu kao i širok izbor

Kod hiperemije treba oprezno i nježnomusti i neka životinja miruje u staji.Mogu se davati sredstva za čišćenje(odvraćaju krv od vimena prema crijevima), daju se sredstva protivkrvarenja. postrnih

Zatim najširi izbor sjemenapovrća,cvijeća i začinskogbilja.

Vrtne alate i zaštitna sredstva

Sve to možetedobiti u veleprodaji na gornjojadresi i maloprodaji u boljimpoljoprivrednim

NAŠE SJEME, VAŠ USPJEH!

Umjetno osjemenjivanje

goveda

Piše: dipl. vet Antun Kostelić

Pod pojmom osjemenjivanje smatra se ubacivanjemuških spolnih stanica (spermija) u ženske spolneorgane s ciljem da dođe do oplodnjejajnestanice Oplodnja jespajanjemuške spolnestanice (spermija) sa ženskom spolnom stanicom (jajašcem).

Osjemenjivanjegovedamože se provesti na dva načina: prirodnimputem(pripust, skok bika na kravu)ili umjetnim načinom kada veterinar pomoću posebnihinstrumenata ubacuje spermu u spolneorgane krave ili junice.

ličitih bikova te se tako omogućavagospodarstvenicima da birajubika za osjemenjivanje krava ilijunica.

U krava kod kojihjegonjenje dobro izraženo uočava se da trajnoosluškuju,reagiraju na najmanjišum,da savijaleđa pri dodiru leđa,neprestano muče i zaskakuje na susjednekrave.

Također,umjetnimosjemenjivanjemsprečavamoširenje zaraznih i parazitarnih(protozooarnih)bolesti kojese prenose spolnimaktom,znači s muških na ženske spolneorgane

Spolniciklus goveda

Zatim,krave smanjujumliječnost i slabijejedu. Iz stidnice se cjedi obilna sluz kojajeu slučaju da na spolnimorganimanema patoloških (bolesnih)promjenaprozirna,čista,staklasta, veoma rastezljiva.Prilikom tihoggonjenja svi opisaniznaci izostaju,jedino se može uočiti sluzavi iscjedak iz spolnihorgana

Spolniciklus je vremensko razdobljeizmeđu dva gonjenja (tjeranja,estrusa). U krava spolni ciklus traje od 18 do 21 dan, a rijetko 28 dana U tom periodu, pod utjecajemhormona, spolni organi se pripremaju za parenje. Pod pojmomgonjenjesmatramo vremensko razdobljekada je krava ili junicaspremna za parenje.Goveda su poliestrične životinje što znači da se gone tijekom cijelegodine.

Umjetnoosjemenjivanje se danas najčešćekoristi u razmnožavanjugovedazbog brojnih prednosti u odnosu na prirodni način osjemenjivanja. Jedna od prednostije da se sperma od kvalitetnog bika dobivena pomoću umjetnerodnice može razrijediti, te tako od kvalitetnog bika možemo dobiti više doza sperme, a time i veći brojkvalitetnijih potomaka.Spermadobivena uporabom umjetnerodnice nakon pregleda i razrjeđivanja duboko se smrzava (na-196 *C)te se na taj način može koristiti kroz duže razdoblje(teoretskineograničeno).Spermase smrzava pomoću tekućegdušika i pohranjuje u specijalnimkontejnerimakojiomogućavajunjentransport na velike udaljenosti. U kontejnerimakoje koriste veterinari na terenu nalazi se duboko smrznuta sperma raz-

Znakovi gonjenja(tjeranja)

Jajašce u jajovoddospijeva 8 sati nakon prestankavanjskih znakova gonjenja(ovulacija).

Međutim,spermijimorajuprovesti nekoliko sati u spolnim organimaženke da bi postali sposobni za oplodnju(kapacitacija)

Stogajenajbolje da spermiji budu u jajovodu kad dolazi do pucanja mjehurića s jajnom stanicom (ovulacija) a to je13-16 (18)sati od početkagonjenja.

U 75% krava ilijunicagonjenje počinjenoću ilirano ujutro.Stoga one kojesmo uočili da se gone ujutroosjemenjujemopredvečer, a one koje se počnugonitiposlijepodneosjemenjujemoslijedeći dan ujutro.

Junice se osjemenjuju kada dostignu 70% ukupnetežine,otprilike s 13 mjesecijunicesimentalske pasmine, a s 15-16 mjeseci juniceholštajnskepasmine. Nakon porodakrave se gone za jedan do četiri mjeseca, a rijetko za 14 dana

Ako ne znamo početakgonjenjanajbolje jekravu ilijunicu osjemenitiodmah ako postoje znakovi gonjenja. Vrlo jevažno da veterinar napravivaginalni i rektalni pregledplotkinje kako bi prema zatečenom zdravstvenom stanjuspolnihorgana odlučio da li da osjemeniplotkinju ili da je liječi.

Gonjenje u krava traje u prosjeku18-20 sati U tom razdoblju ono može biti vidljivo,odnosno dolazi do promjeneponašanja životinje.Također,gonjenje može biti i bez vidljivihznakova, pa govorimo o tihom gonjenju.

Zarazna šepavost ovaca i koza

Piše: diplvet Antun Kostelić

papčanompodručju,laganaoteklina i ranica na koži Za 8 do 10 dana od početkabolesti upalni se proces širina sve strane na papku, rožina se podiže,raspada i trune, a pripregledupapkaosjeća se veoma neugodankarakterističan miris Obično obole oba papka na nozi, a zbogbolesti mogu se izuti oba papka.

Ova bolest proširena u svijetu i kod nas obilježenajepropadanjemtkiva u međupapčanomprostoru i propadanjerožine papka. Ponekad u stadu obole sve ovce ili koze od zarazne šepavosti, a može ih uginuti ido 50% Osim uginuća, štete se očitujusmanjenjemproizvodnjemlijeka, mesa, vune te velikih troškova liječenja.

Izvori zaraze su bolesne ovce i koze,zatim klicama zagađeni putevi,pod staje,pašnjak i stelja. Bolest se unutar stada širi pri zajedničkomboravku bolesnih sa zdravim životinjama u staji i na pašnjaku.Bolest se može pojaviti kad zdrave ovce i koze pasu na zagađenompašnjaku,prelaze prekozagađenogputaili se pak drže u zagađenimstajama. U zdrav uzgojbolest se unosi kupnjomnovih ovaca ili koza Često se zarazna šepavostpojavljuje u veoma vlažnom,teško propustljivom,glinenom iliilovastom tlu

ili jošboljejepoprskatidermosprejem.Poslijeobrade i ispiranja papaka, ovce i koze treba držati na suhom Ispiranjepapaka, odnosno prskanjedermosprejem, treba ponovitiuzastopno2-3 dana Sve dijeloveizrezane rožine treba skupti i spaliti ili duboko zakopati.

Pri hodanju ovca ilikoza počne šepati(čimupalazahvati veći dio papka).Bolest može zahvatiti samo jednunogu ili više njih. Kada su zahvaćene sve četiri noge životinjapretežnoleži, a kada su zahvaćene samo prednjenoge hoda na koljenima. U stadu lako uočimo šepaveživotinje,jer obično zaostaju iza stada ili se nalaze na začelju. Ako bolest potraježivotinjeomršave,može doći do upalezglobova, a također mogu i uginuti.Bolest ne prolazi sama od sebe, već trajemjesecima igodinama. Na ocjeditomterenu i pridobrojpašiopćestanje ovaca biti će dobro, a znakovi bolesti blageprirode, ali na vlažnom terenu i vlažnom poduu staji, uz to i lošu hranidbu,bolest će imati težak tijek i smrtni završetak.

Neprestanimboravkom životinjana mokrom poduu staji, u žitkom gnoju,mokraći ili pak kretanjem po vlažnu i mokru terenu, omekšava rožina papka i koža na nogama, odnosno u međupapčanomprostoru, pa zbog trenjaizmeđu papakanastaju sitne ranice kroz kojeklice ulaze u papak, u njemuse razmnože i uzrokujupropadanjepapaka.

Znakovi bolesti. Prvi znakovi bolesti su crvenilo kože u među-

Liječenje.Liječenje se sastoji u izrezivanjupodrovanerožine i propalogtkiva na papku.Da bi lakše obrezivali papkeovcu posjednemo na trticu. Papakobrezujemotemeljito i bez žurbe u tankim slojevima sve do dna. Na tajnačin ćemo omogućitiulazak kisika podrožinu,odnosno onemogućitživot uzročniku bolesti Prilikom obrezivanjapapkamožemo nožem zahvatiti zdravi dio papkate dolazi do krvarenja. Krvarenje ne predstavlja veći problemjerspontanoprestaje. Obrađeni papak je potrebno oprati u otopini 10% formalina

Preventiva (sprečavanje) bolesti Smatra se da je zarazna šepavostbolest ovčara i kozara, uglavnomonih koji ne posvećuju pozornostsmještaju i držanju životinja u staji.Mjereza suzbijanjezarazne šepavostisvode se na redovito izrezivanjepapaka te iskorijenjavanje bolesti u stadu i sprečavanjunjezinogunošenja u stado Važno jenapomenuti da podu staji mora biti uvijeksuh, odnosno da se steljaredovito mijenja.Čim se bolest pojavi treba započetiliječenje,odvojiti bolesne ovce od zdravih, a zdrave pretjerivatiprekobazena s 5-10 %-tnom otopinommodre galice ili formalina. Potrebno je 15-20 dana izbjegavatinapasivanje ovaca livadama gdje su boravile bolesne ovce Pri nabavi ovaca potrebno jespriječiti ulazak šepavih životinja u stado te provoditi sustavni nadzor i obrezivanje papakasvih životinja u stadu U područjimagdjese zarazna šepavoststalno pojavljujetreba postavitiplitkebazene s 5-10 %-tnom otopinommodre galice iliformalina ispredulaza u staju, tako da ovce ilikoze svakodnevno priulasku u staju iliizlasku iz nje operu noge u dezinficijensu. Povremeno bazene treba temeljito oprati, a otopinudezinficijensa redovito mijenjati.

Pod u stajama u kojimasu boravile bolesne životinjepotrebno jedezinficirati pomoćuklornih preparata. m

Tipovi izmuzišta

Piše: mr sc Alen Džidić

Gospodarstvenikprovodioko 40% vremena u mužnjikrava i zadacima vezanim uz pripremu izmuzišta ili čišćenjuopreme za mužnju. Da bi se olakšao posao gospodarstveniku,provedena su obimna istraživanja o tojtemi Za shvaćanjedostignuća tih istraživanjaneophodnojerazviti razumijevanjefaktora kojiutječu na izvedbu mužnje,tj.brojkrava pomuženih u sat vremena Tri faktora utječu na izvedbu instalacija za mužnju.

1)Vrijememužnjekrava

Vrijememužnjepojedinekrave određujemaksimalan broj krava kojese mogu pomusti u određenom vremenskom intervalu Vrijememužnjeodređenoje anatomijomsise i vimena,maksimalnim protokomi prinosom mlijeka. Na razini stada to znači sljedeće: što jeveći prinosmlijeka,duže će biti trajanjemužnje.

2)Broj i rasporedmuznih jedinica

Ako se koristi više muznih jedinica,izvedba mužnjeće biti brža. Formula :

A)Statička

Ako farmer ima 5 muznih jedinica u izmuzištu, a prosječno vrijememužnje i čekanja po kravi iznosi 5 minuta,razvidno jeda će biti pomuzeno 60 krava u jednom satu

3)Farmerovi radni postupci

Tandem izmuzište

U tandem izmuzištu krave stojejednaiza druge,glavadruge krave okrenuta je prema repu prve krave u redu Treba napomenutida krave na muzno mjestoulaze i izlaze iz pomoćnog hodnika (vidisliku 1).

Postoji niz zadaća kojegospodarstvenik mora obaviti tijekom mužnjepojedinekrave Sve te zadaće zajednočine radnu rutinu, a vrijemepotrebno za njihovo obavljanje može se nazvati vrijemeradne rutine.

Vrijemeradne rutine bit će duže ako su krave jakoprljave prijeulaska u izmuzište,jerje potrebnopotrošiti puno više vremena prilikompripremekrava za mužnju.Također, ako jeizmuzište izvedeno tako da jekravama potrebno puno vremena da uđu i izađu,onda se brojpomuženih krava drastično smanjuje.

P (izvedbamužnje) (60/(vrijeme mužnje + vrijemečekanja)) x broj muznih jedinica

A)Statička

- pojedinačniulazak i izlazak krava (TANDEM)

- grupniulazak i izlazak krava (RIBLJAKOST I PARALELNO)

B)Rotirajuća

Muzač se uvijeknalazi u sredini izmuzišta Postojijednostruki, dvostruki ili L-oblik tandem izmuzišta Kretanjekrava u pomoćnom hodniku teško se prati i može doći do otežavanjakretanja krava. Preporuča se maksimalan brojmuznih mjesta u jednom redu, ne veći od četiri

S automatskim mehanizmom za otvaranje i zatvaranjeulaznih i izlaznih vrata, te automatskim podizačemmuzne jedinice, kada protokmlijekapadneispod200 g/min,izmuzište ima kapacitet od 80 krava na sat

Tandem izmuzište koristi 40% manjemuznih mjestanego izmuzište riblja kost s istim brojem krava u štali To jejakovažan faktor ako koristimo skupocjenu muznu opremu. Tijekommužnje u tandem izmuzištu agresivne krave ne mogu utjecati na ostale krave u stadu Krave koje se sporo muzu mogu dobiti specijalnu pažnjuprilikomizmuzivanja u zadnjojfazi mužnje.

Ako se želi povećatiučinkovitost izmuzišta potrebnojepoboljšati radnu rutinu muzača, a ne uporabitidodatne muzne jedinice Postojiveliko odstupanje u vremenu trajanjamužnjepojedinih krava, ali dimenzijeizmuzišta rade se prema prosječnimvrijednostima određenogstada Sva izmuzišta na svijetu mogu se podijeliti u statička i rotirajuća.

Socijalnahijerarhija u stadu nijenarušena,jersvaka krava može izabrati muzno mjestokoje želi Muzač ima potpunuvid u izgledcijelekrave i može utvrditi svaku promjenu.Isključeni su problemi sa stavljanjem muzne jedinice na vime krave,jerjevime lako dohvatljivo. m

- unutrašnjaradna površina (ROTOTANDEM, ROTO-RIBLJA KOST I ROTO-RADIJALNI).

U narednom brojugovorit ćemo o ostalim tipovimaizmuzišta

Slika 1: Tandem izmuzište

RASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA

RASTJERIVAČGLODAVACA UDARNIM

RASTJERIVAČ

NOVO! voLUuHARICA

RASTJERIVAČ

VALOVIMA jevrlo efikasan u kontroli miševa, štakora i drugihsličnih nametnika Laboratorijska istraživanjapokazala su da ultrazvučni valovi napadajuslušni i nervni sistem većine nametnika uzrokujući im bol i neugodu.Zbogvisokog zvučnogtlaka kojiproizvodiuređaj oni napuštaju svojeizvore hrane, vode i skloništa i sele se na mirna mjesta. Ti ultrazvučni valovi su izvan ljudskogslušnogopsega, a i opsega većine kućnih ljubimaca kao pasa, riba i životinja na farmama RASTJERIVAČNAMETNIKA efikasno štitipovršinu od cca 500 m? nepregrađenog prostora.

UPOTREBA: Samo ga uključite u priključak 220 V i on počinjeraditi

1 VOLUHARICA

Koristi se u suzbijanju većine podzemnih glodavacakojiimaju jakoslabo razvijen vid ali zato ih jepriroda obdarila vrlo oštrim sluhom i osjetljivošću na vibracijezemlje. Rastjerivačglodavaca koristi tu osjetljivost da proizvodiprobojni zvučni val kroz površinuzemlje oko 1000 mf, u 15 sekundnim intervalima To “izluđuje" i ometa glodavceuzrokujući da kopajufrenetičnopokušavajućipobjeći od zvuka Daljim djelovanjem zvuka oni se sele na mirnije mjesto.

SPRINT d.o.o. BJELOVAR, tel.043 242893

STRUČNA IZDANJA HRVATSKE MLJEKARSKE UDRUGE

Pripreme za preuzimanje

kozjeg i ovčjeg mlijeka u Vindija d.d.

Piše: dipl.vet. Vesna Jovanović Bunta

Sezona jarenja i janjenja u uzgojimaproizvođačajeprikraju.

navedenogproizvođačimoraju prilikompotpisivanjaugovora dostaviti potvrduizdanu od veterinarske ambulante iz kojeje vidljivo:

Na stadima koza i ovaca vlasništvo proizvođačakojiće mlijekoisporučivatiYin&ija d d trebajuse obaviti određene pripremne radnje.Svake godineprije isporukemlijekaproizvođačipotpisuju s Windija d d ugovor o preuzimanjumlijeka.Osnovni preduvjeti za suradnju su sljedeći:

- domaćinstvo mora biti smješteno na otkupnompodručju

Vindija d d

- proizvođač mora dnevno isporučivati najmanje30 1 kozjeg odnosno 20 I ovčjegmlijeka, što podrazumijeva i držanjevećeg brojaživotinja u stadu Osim gore

vrijemeisporukemlijeka te nam se dajuosnovne upute o higijeni mužnjei postupak s mlijekom nakon mužnje.Navedenih uputa proizvođač se mora pridržavati ukoliko želi ostvariti uspješnu suradnju s Windija d d

Radi stalnogpraćenjazdravstvenogstanjaživotinjauzgajivači koza i ovaca moraju se pridržavati i ostalih zakonskih odredbi (Zakon oveterinarstvu N N br 70/97 - Naredba o mjeramazaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovomfinanciranju u 2000 godini - N N br 145/99.).

- dajesvaka muzna koza i ovca u stadu pretražena na poremećenu sekrecijuvimena Mlijeko koza i ovaca s poremećenom sekrecijomvimena mora se bakteriološki pretražiti. Nakon utvrđenogpozitivnogbakteriološkog nalaza za vrijemeprovođenja sekrecije i do isteka karence zabranjuje se stavljanjemlijeka u promet

- daje30% koza i ovaca u stadu serološki pretraženo na brucelozu

Uzgajivači koza i ovaca imaju obvezu organizirati i:

1 drugipregledsvake muzne koze i ovce na poremećenu sekrecijuvimena 6 mjesecinakon obavljenog prvog pregleda

2 drugipregledkrvi rasplodnih muških životinjaneposrednoprijepripusnesezone

- da jekrv rasplodnihjarčeva i ovnova pretražena na brucelozu, leptospirozu i paratuberkulozu.

Po potpisivanju ugovora s proizvođačem dogovori se mjesto i

3 vađenjekrvi kod svakogpobačaja

4 prijeuvođenjakoza i ovaca u uzgojpretrage krvi na brucelozu

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA

Obnova matičnog stada na obiteljskim gospodarstvima

Piše: dipl.ing.Vesna Bulić

U tablici jeprikazanbrojkrava poduzgojnoselekcijskim radom u 1998 godini i 1999 godini,broj izlučenih krava iz selekcije te popuna stada Podatak o izlučenjukod mliječnihgospodarstava odnosi se na stvarno izlučenježivotinje iz proizvodnje, dok kod obiteljskoggospodarstva svako izlučenjegrlanijeistovremeno i izlučenje iz proizvodnje. Izlučenjejemogućeukoliko uzgajatelj iz nekograzlogaodustane od sudjelovanja u provedbi uzgojnoselekcijskog rada ili dođe do promjene u organizaciji rada selekcijske službe Na obiteljskom gospodarstvu došlo jedo povećanjabrojakrava pod uzgojnoselekcijskim radom u 1999

godini za 4 277 krava u odnosu na prethodnugodinu, ali se povećalo i izlučenjekrava u odnosu na 1998 godinu na 26% Selekcijske službe s najvećimpostotkom izlučenja su Osijek,Vinkovci i Požega, a što se tiče selekcijske službe Dubrovnik znamo da jeu tom krajuzastupljenoovčarstvo, pa je stogaovajbrojkrava simboličan Popunamatičnog stada obavljenajenajvećimdijelom junicamavlastitoguzgoja s 14.566 grla,zatim obuhvatom iz populacije s 5 687 grla, a potomkupljenimgrlima s 3 794 grla.

Pravilno označena životinja

preduvjet za ostvarenje

jedinstvene baze podataka

Piše: dipl.ing.Davor Pranić

Pravilno označena životinja predstavlja osnovu za uspješnu provedbuuzgojnih i zootehnoloških mjera.Tajzahvat jevažan kako za samoga farmera,koji

mora unutar svojestajeraspoznati svaku jedinku,tako i za odgovarajućečimbenike kojiprate proizvodnost,zdravstveno stanje,stanjereprodukcije i ostale poslovekoji se odvijajuunutar farmerove staje.Pravilna identi-

fikacijasvake jedinkeproizvođača kojiposjedujunekoliko životinja ne predstavljanikakav problem, no na farmama gdje nalazimo veći brojživotinja ponekad iziskujevelike napore Kako bi govedamoglikvalitetno identificirati, sve životinjemoraju biti pravovaljanooznačene Veoma jebitno da tele bude označeno što ranije po rođenju i da život i brojpod kojimje registrirano bude unikatan, te da životinju prati od rođenja do prodajeili klanja.

Pri označavanju važno je: - permanentnaidentifikacija - lakoća aplikacije - pouzdanost - da za životinjupredstavlja sigurnost i ostavljaminimum diskomfora

Najčešćinačini označavanja su:

VRATNA OGRLICA - danas se dosta upotrebljava kod kompjuterskognačina ishrane životinja.Nijeuputnostavljati kravama kojese nalaze na neograđenim pašnjacimajermože doći do ozljeđivanjaživotinja. Prednost označavanjaputemvratne ogrlice jelakoća identifikacije, a naročito prilikommužnjeprolaskom pokrajportalantene.

UŠNA TETOVAŽA - tetovira se s nutarnjestrane ušne školjke s posebnodizajniranimklještima i pastom za tetoviranjekojaostavljavidljiv, čist i trajannačin identifikacije. Ukoliko životinja nijetetovirana na kvalitetan način identifikacijajeproblematična Očitavanje jenapor za životinjujerbrojevinisu vidljivi s distance, te jeprilikomočitavanja potrebitofiksirati ušnu školjku. Životni brojjeteže očitati kod životinjakojeimajutamno pigmentirano uho

DEPIGMENTACIJA KOŽEovom metodom označuju se sve kategoriježivotinja, ali se ne preporučujeoznačavanježivotinja prije 6 mjesecistarosti Kod malih životinja tkivo jenježno, a zbog malih površinanismo u mogućnosti kvalitetno označiti životinju.

Metoda s tekućim dušikom uništava kožu i dlaku, a označeno mjestoostajelaganoizbljeđeno. Vlasnik teško može identificirati životinju u ranojfazi života Brojevi se najčešćenalaze na butu i lako su uočljivi s distance

MIKROČIP - predstavlja dobru alternativu označavanja u budućnosti iako se u današnjim uvjetimanijepokazao-dobar u praksi.Mikročipnijevidljiv, a identifikacijaživotinjejeotežana, pa se preporučujekombinacija mikročipa s ušnom markicom Nijestandardiziran i dosta stvari jenedorečeno (inplantacija, migracija u tijeluitd.).Životinju na otvorenom ponekadje teško identificirati Ako je mikročip apliciran u potkožnovratno tkivo, pojedineživotinje ne dozvoljavajupristup i očitavanječitačem, već bježe.Mikročippredstavlja skupnačin označavanja.

PLASTIČNAUŠNA MARKICA - u kombinaciji s tetoviranjem predstavljanajširinačin označavanjagoveda.Označavanje s dvije ušne markice pouzdanijijenačin, jer u slučaju da se jednamarkica izgubidrugaostaje. Ušna markica može se teletu aplicirati odmah nakon rođenjabez ikakvih posljedica.Najuočljivije jekorištenjecrnih slova na žutojpodlozi. Prednost jemogućnostočitavanja s prednje i stražnje strane Najkvalitetnije markice izrađene su od poliuretanske mase Plastične ušne markice moraju biti trajne i otporne na devijacije tj.permanentne na vodu i atmosferilije,rezistentne na trošenje ispisa i otporne na neke mehaničke utjecaje, te otporne(rezistentne) na UV zrake,jerje markica krhka i puca. Markica mora biti printana ili ispisana markerom Ušna markica se aplicira u područjuizmeđu krvnih žila na ušima Prednost identifikacije životinja ušnom markicom jelaka identifikacija s distance, te mogućnostočitavanjapomoćubar koda kojije važan za identifikaciju na linijiklanja u klaonicama U Hrvatskoj su u opticaju, i koriste se za označavanje svih vrsta govedakojase nalaze pod selekcijskimobuhvatom,plasti-

čne ušne markice žute boje, u donjemdijelupravokutnogoblika s izduženim gornjimtrokutastim dijelomodgovarajućihdimenzija. Sastoje se od lica i naličja. Lice (prednjastrana)nalazi se s unutarnjestrane uške i na njemuje vidljiva u gornjemretku oznaka HSSCa, u sredini oznaka HR te pripadajućidvoznamenkasti kod pasmine i županije. U donjem retku nalazi se tekući šesteroznamenkasti brojsvake jedinke. Na naličjumarkice je oznaka koda županije i pasmine, u sredini markice bar kod, a u posljednjem retku pripadajući tekući brojsvake jedinke(alfanumerički kod). Plastične ušne markice su potisnule iz opticajamjedenemarkice koje se u praksinisu pokazale najboljimrješenjem.Planira se označavanjegovedaplastičnim ušnim markicama na oba uha, čime bi se izbjeglotetoviranje životinjakojeotežava posao svakogakontrolnogasistenta.

SlijedećiuputeICAR-a o označavanjuživotinja,Hrvatska će krenuti s označavanjemgoveda u oba uha s time da bi se upisalo ime životinje na markici u lijevom uhu, a na markici u desnom uhu upisivalo bi se ime oca kako ne bi dolazilo do incesta

Svi podaci o životinjamakoje su označene propisnomušnom markicom HSSC-a s dodijeljenim životnim brojem,upisuju se u računalni sustav i deponiraju u bazi podataka.Ulazak u bazu podatakamoguć je samo uz upisivanježivotnogbrojajedinke, što znači da su svi podacivezani uz neku jedinku(matičnaevidencija,laktacijskaproizvodnja, sustav poticaja,preglediporijekla, evidencijeuzgajivačaitd.)povezani jedinstvenimživotnim brojemjedinke.

027029

apliciranja

Obuhvat cjelokupnepopulacijegoveda u RepubliciHrvatskoj, u jedinstvenoj bazi podataka s jedinstvenimsoftverom ciljje nekoliko entuzijasta. Da bi se to postiglotreba krenuti s uniformnim načinom označavanja životinja kao jednimod preduvjeta za buduće povezivanje.

gućnostidobiti pravovaljan podatak.

Ciljjeoformiti jedinstvenu bazu podataka u kojoj bi se pratila životinja od rođenja do klaonice Svi podaci o životinji tj. sve baze podatakaujedinile bi se u jednu centralnu: selekcijska(porijeklo, proizvodnja),veterinarska (reprodukcija,zdravstveno stanje), savjetodavna(hranidba),klaonička (kvaliteta mesa na liniji klanja) i ostale

Ustanove kojese bave stočarskom problematikom na terenu, ne provodeuniforman način označavanjagovedaiz čegaje vidno da sva ne mogu biti u jedinstvenoj bazi podataka. Veterinarske službe na terenu označavajuživotinje po jednomprincipu,selekcijska služba po drugom, zbogčeganpr Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva,Savjetodavna služba,udrugei dr znanstvene ustanove nisu u mo-

Želja za ujedinjenjem baza podataka raširena je u Europi. ZemljeSkandinavije bile su voljne ujedinitisvojedatoteke i voditi sve podatke u jednojbazi No njihovisistemi označavanja, a time i baze podataka,toliko se razlikuju da to nisu uspjeli.

Problematika ujedinjenja baza podatakaeskalirat će željomčlanica EEZ-ce za posjedovanjem jedinstvene baze podataka, a softverski prijedlog jeNRS-ov programskipaket po imenu IRIS koji na besprijekoran način obrađuje pozamašnupopulacijugoveda u Nizozemskoj,Poljskoj,Portugalu i Luksemburgu.Važnost svakog softverskogprograma je da je razumljiv i lagan za interpretaciju, te da se laganoiz njegamogu izvući željeneinformacije.

U zemljamazapadneEurope zakonom je propisano da sva govedamorajubiti označena na jedinstvennačin i uvedena u jedinstvenu bazu podataka u koju Ministarstvo ima uvid Svake godineposebnooformljena komisijaobilazi teren i provjerava da lise to provodi u praksi.

Kako bi se Hrvatska što prije približilaeuropskimintegracijama, morala bi što prijepribjeći

kica aplicirana

Slika 1 Prikaz

ušne markice

Prilogpripremio:prof. dr sc Zvonimir Štafa

Hrvatska je geografskismještena na zapadu Panonske nizine u porječjuSave, Drave,Dunava i njihovih pritoka, zatim u brdskoplaninskom području, te Mediteranu, na različitim geološkimpodlogama i nadmorskimvisinama.

za proizvodnju i korištenje u klimatski različitim uvjetima, aliina razne načine

Na tako raznolikom geografskom ivisinskom prostoru te različitim geološkimpodlogamavrlo su različite klimatske prilike. U Panonskojnizinijeumjereno kontinentalna klima s vlažnijomvarijantom na zapadu i suhijomvarijantom na istoku. U brdskoplaninskompojasuje,ovisno o lokaciji inadmorskoj visini, veliko variranjeplaninske klime sa specifičnim značajkama na visoravnima,nagibu,kotlinama i udolinama U mediteranskom pojasuznačajkeklime ovise o udaljenosti od mora, inklinaciji,geološkoj podlozi sa spefičnostima na otocima

To se naročito odnosi na proizvodnju i korištenje krmnih kultura na obiteljskimgospodarstvima,kojima se namirujupotrebe na voliminoznoj krmi (zelena, sijeno,silaža) i koncentratima (zrnatekulture).

Većina krmnih kultura koristi se košnjom za zelenu krmu, a viškovi proizvedene krme siliraju se, dok se neke mogu sušiti za sijeno.

Budući da se krmne kulture uglavnomkoriste u vegetativnomstadijurazvoja, neke i na prijelazu u generativnistadij(ljuljevi), a djeteline,grahorice, grašak i do pune cvatnje,njihovavegetacija do korištenja(košnje) jeznatno kraća od pune vegetacije.

Zbogkraće vegetacije većina kratkotrajnih krmnih kultura može se koristiti interpolacijom između dvije glavnekulture i u različitim plodorednimsustavima, kao drugakultura u vegetaciji na istojpovršini.

Uz razlike u reljefu,geološkojpodlozi,utjecaju mora i velikih rijeka te jezera na područjuHrvatske, jošječitav niz područja s mikroklimom koja sa svojim specifičnostima, i više ilimanjeizraženim ograničavajućimčimbenicima,djeluje na kulture, a kojimogu bitičak ipresudni za uspješnouzgajanje nekih krmnih kultura na oranicama

Ta ograničenja nisu za sve kulture i kultivare jednakolimitirajuća iu svim stadijimarazvoja, tako da se i uz izvjesnaograničenjaodređene kulture i kultivari mogu manjeiliviše s uspjehomkoristiti za proizvodnju krme

Neke kratkotrajne krmne kulture mogu se koristiti ranije za zelenu krmu ili napasivanje, tako da se na

Pod utjecajemklime, a na različitojgeološkojpodlozi,razvila su se tla različitih osobina, na kojima se uz djelovanječovjekaformiralo mnoštvo travnjačkih zajednica, kao krajnjistadijrazvojavegetacije ograničen utjecajemčovjeka. Na ravničarskim, dubokim i plodnijimtlima, veći dio površinapodtravnjacima je preoran za proizvodnjuratarskih kultura Prema Klappu za uspješnuratarsku proizvodnjupod krmnim kulturama trebalo bi biti zastupljeno od jednečetvrtine do jednepetineoranica

Izbor krmnih kultura na oranicama uvjetovan je klimom i tlom te potrebama na količini,kakvoći, ali i obliku krme, a ovisi joši o opremljenosti gospodarstva,načinu i obliku korištenja za određenu vrstu i kategoriju stoke te visinu proizvodnje.

Na područjuHrvatske su više ilimanjepovoljni klimatski i edafski uvjeti za proizvodnjuvelikogbroja krmnih kultura Selekcijskim radom stalno se kreiraju novi kultivari različitih osobina i kakvoće prilagođeni

istojpovršini nakon skidanjainterpoliranih kultura za zelenu krmu može organiziratiuspješnaproizvodnja glavnihkultura,koje se sijugotovo u optimalnom roku sjetve. To naročito dolazi do izražaja, ako se koriste ranijikultivari kraće vegetacije.

Znatan doprinos tome jeznanost kojajeza određena područjautvrdila najpovoljnijatehnološka rješenjaproizvodnje i načine korištenjakultura te različite plodorednesustave, u kojima se primjenom suvremene mehanizacije krmne kulture koriste na razne načine U takvom sustavu prizvodnje su poljoprivrednepovršineuvijekpokrivenekulturom

može se proizvestipotrebita

voluminozna krma na obiteljskimgospodarstvimakojomse namiruju potrebe za jednudo tri krave muzare na 1 hektaru s dnevnom proizvodnjom od 10 do 15 1 mlijeka s 4% mliječnemasti Međutim, u vrlo povoljnimuvjetima i uzintenzivna ulaganja u proizvodnju ikorištenjem, na nekim površinama,mogućejeproizvestipotrebitu krmu čak i za četiri krave muzare, odnosno proizvesti 10d012.0001mlijekapojednomhektaru, pa čakiviše.

Na taj se način smanjujeerozijatla,nepovoljno djelovanje sunca, smanjujeseširenjekorova,štetnika i bolesti jer se uvođenjemkultura iz drugihporodica prekidanjihovciklus rasta irazvoja, a tlo se drži stalno u fiziološki aktivnom stanju. Ako jetlo stalno pod kulturom na njemuse fotosintezom stvara organska tvar kojajesvake godineobnovljivi izvor energije, a koji se transferom energijeiskoristi u proizvodu za tržište - mlijeko, meso, podmladak idr.

Da bise proizvela tako velika masa krme po jedinici površine u slijedu, treba za sjetvukoristiti čitav niz kultura ili smjesakultura,sijanih na slobodnim površinama ili usijavanih u kulturu u različitim rokovima sjetveovisno o vremenu skidanjapredhodnog usjeva.

U prifarmskomplodoredukorištenjemkrmnih kultura u slijedu, od najranijegproljeća,zadnja dekada travnja, pa do jačegzahlađenja u studenom, može se osigurati zelena krma za korištenje, izravno s polja, u trajanju od 200 do 220 dana, a u određenim područjimaMediterana čak iviše od 250 dana tijekom godine.

Nakon skidanjakrmnih kultura ostaje u tlu masa lako razgradivogkorijena i strni,kojima se obogaćuje tlo organskomtvari i na taj se način održava plodnost tla na određenojrazini,naročito ako su interpolirane kulture iz porodicemahunarki ilikupusnjača.

Interpolacijom krmnih kultura na istojpovršini proizvede se znatno više suhe tvari po jedinici površine,odnosno, po jedinicipovršinemože se prehraniti veći brojstoke Povećanjembrojastoke proizvede se više stajskoggnojapotrebitog za gnojidbutla,naročito tla težih i lošijihfizikalnih osobina Redovitim unošenjem veće količine stajskog gnojapoboljšavaju se fizikalne osobine tla i proširuje se areal za uzgajanjekrmnih i ostalih kultura i na ona tla kojazboglošijihfizikalnih osobina nisu bila prikladna za uzgajanjeodređenih kultura iliza sjetvu i korištenje u manjepovoljno doba godine.

Proizvodnja krme u slijedu na obiteljskim gospodarstvima kao tehnološka osnovica za visoku proizvodnjumlijeka po hektaru

Na obiteljskimgospodarstvimanizinskog i dijelom brdskogpojasaHrvatske, može se intenzivnom proizvodnjom i korištenjemnamiriti potrebitazelena krma za izravnu hranidbu s polja u trajanju od 200 do 230 dana, a u mediteranskom i duže od 250 dana godišnje. To se postižeproizvodnjom i izravnim korištenjemkrmnih kultura u slijedu, na principu dviježetvegodišnje.

Sjetvom i korištenjem krmnih kultura na oranicama u slijedu, na principuuvijekzelene površine, u nizinskom, a dijelom i u brdskom pojasuHrvatske,

U prifarmskomplodoredutreba površineracionalnijimgospodarenjemiskorištavati na tajnačin, da se na njimaproizvededovoljnokvalitetne krme za zadovoljenjepotrebagospodarstva na količini i kakvoći Za tu jesvrhu selekcijomdobiven velik broj kultivara različitih vrsta, prikladnihkultura za uzgajanje u različitim agroekološkimuvjetima, a koji se mogu sijati u različitim rokovima sjetve i koji su prikladni za interpolaciju između dvijeglavnekulture Za interpolaciju između dvijeglavnekulture posebice su prikladne neke krmne kulture kojeimajukratku vegetaciju i iskorištavaju se u vegetativnomstadiju razvoja ilina prijelazu iz vegetativnog u generativni stadij.

Neke kulture se mogu uzgajati za krmu u čistoj kulturi, a neke i u smjesama.Smjese u praviluimaju prednosti u odnosu na čistekulture jer u gustom sklopuboljeiskorištavajutlo,svjetlo,hranjiva,vodu, manjepoliježu, lakše se kose i suše,dajuviše urode

mase i prinoseboljegomjerahranjiva i proizvoda razgradnjetijekomprobave, čime se može utjecati na usmjerenostivisinu stočarske proizvodnje.

Ozime krmne kulture

Za ishranu stoke u proljećezelenom krmom može se koristiti čitav niz ozimih kultura kojedospijevaju za korištenje od sredine travnja u kontinentalnom području, a u mediteranskom području već početkom travnja,pairanije.Postupnoprispijevanje za uporabu omogućujekorištenje za zelenu krmu u slijedu tijekomcijelogproljeća.

Viškovi proizvedene krme mogu se silirati, a nekih kultura ilismjesasušiti za sijeno.Postupnimprispijevanjemozimih kultura za korištenjeoslobađa se površina za sjetvunaknadnih kultura u dužem razdoblju, tako da se proljetnasjetvaprotegne na čitavo proljetnorazdoblje i može se vrlo kvalitetno obaviti Ozime kulture dajuvrlo kvalitetnu zelenu krmu,visoke prinose, a prikladne su za uporabukorištenjem mehanizacije.

Za interpolaciju su posebiceprikladnerazličite krupnozrnemahunarke, u čistojkulturi ili u smjesi sa žitaricama kao i neke kupusnjačekojebrzo formiraju veliku masu izvanredne kakvoće, a kojese mogu uzgajatikao međuusjevi. One imaju veliku pokrovnost, a svojimdobro razvijenimkorijenovim sustavom prožimajuoranični sloj i dreniraju tlo

Nakon njihovogpreoravanja u tlu ostajevelika masa lako razgradivogkorijenja i strni,zbogčegasu vrlo dobar predusjev za većinu kultura jerostavljaju tlo u biološki vrlo povoljnomstanju,poboljšavajufizikalne osobine iplodnost tla.

Međuusjevigustimsklopomčuvajuvlagu u tlu, omogućujuživot edafona (živiorganizmitla),spriječavajuširenjebolesti i štetnika te omogućujubrže vraćanje iste kulture na istu površinu.

Krmne repice i kupusnjače

Najranije za korištenje u proljećeprispijevaju ozime repice i ogrštice, ana Mediteranu i stočni kelj, do cvatnje kao najraniji ozimi usjev. Ako se stočni kelj posije na vrijeme ili presadi i uđe dobro razvijen u zimu, za uporabu u proljećedospijevaprvi.Odkrmnih repica u proljeće za korištenjenajranijeprispjeva Perko PVH

Sjetvom i uzgajanjemkrmnih kultura u slijedu, tlo jestalno pokriveno(uvijekzelena površina). Na taj se način boljeiskorištava tlo,ali i svake vegetacije obnovljiviizvor,energija sunca, od koje se transferom energijedobijeanimalni proizvod - mlijeko, meso, podmladaki dr

Stogavoluminoznu krmu treba proizvoditi u pri- farmskom plodoredu,intenzivno i u slijedu, tako da uvijek ima dovoljno krme visoke kakvoće prikladne za namirenjepotrebastoke na zelenojkrmi,sijenu,silažii zrnu, uvažavajućiklimatske i edafske čimbenike u proizvodnji, kao i opremljenostgospodarstva za iskorištavanje iste. Problem je,dakle,kako,kada, i na kojinačin proizvesti krmne kulture (vrste,sorte, hibride, i njihovesmjese)sjetvom,nadosijavanjem ili usijavanjemtijekomvegetacije na slobodne ili zasijanepovršine,odnosno kako iskoristitiproizvedenu masu visoke kakvoće u slijedu za izravnu uporabu zelenom krmomza određenu vrstu i kategorijustoke, a viškove proizvedene krme spremitisiliranjem, sušenjemza sijeno, ilikao zrno

To jehibridna krmma repicakojaprispijeva za korištenje već u drugojdekadi travnja.Prikladan jeza uvod u ishranu zelenom masom Za zelenu krmu koristi se 10 do 15 dana, a može i više U početku korištenja ima niske prinose(20do 30 t/ha), a u punoj cvatnji može premašiti i prinose od 80 t/ha. U zelenoj masi ima malo suhe tvari (10,0%), ali ima puno robavljivih surovih bjelančevina(1,6do 1,8%). krobna vrijednost sorte Perka u zelenojmasije 6 do 7 % Nakon Perka za iskorištavanjeprispjeva krmna ogršticaStarška kojadajejednakovisoke prinose zelene mase, ali ima 12 do 16 % suhe tvari u zelenoj masi,1,8 do 2,0 % probavljivih surovih bjelančevina i7 do 8 % škrobnih jedinica. Osim navedene krmne repice i ogrštice, za zelenu krmu mogu se koristiti i kultivari višegrasta uljanerepice,naročito oni sa smanjenomkoličinom glukozinolata ieruka kiselina U dnevnom obroku repica iogršticadaje se 25 do 30 kg po kravi Ako bi se davala veća količina od navedene,naročito starih sorti kojesadrže više glukozinolata i eruka kiselina,moglobi doći do krvavogmokrenja i znojenjajernavedeni spojevi štetno djeluju na rad štitne žlijezde. Kod novih sorti uljanihrepicaudio eruka kiselina i glukozinolata smanjenjenekoliko puta, tako da one praktički nisu škodljive za životinje ako se dajunaprijednavedene količine Tehnologijaproizvodnje krmnih repicaista jekaoi tehnologijaproizvodnjerepica za ulje.

Travno

deinšva smjesapunom

korištenj zelenu 'krmu,oWnosno'za sušenje za a sijeno + id

Ozime ijarežitarice za zelenu krmu

| zelenu krmu, sušenjem za sijeno s ozimim grahoricamailisiliranjem.

Bolji se rezultati postižu ako se ozime žitarice koriste u smjesama s krupnozrnimmahunarkamagrahorice,grašak, nego ako se koriste u čistojkulturi.

Od jarihžitarica za zelenu krmu u čistojkulturi najčešće se koristi zob, ali bolji se rezultati postižu ako se sije u smjesi s grahoricama iligraškom,kultivarima visokogtiparasta

Smjesemahunarki sa žitaricama

U našim uvjetima mogu se osim žitarica u čistoj kulturi koristiti ozime ijaremahunarke Ozime ijare žitarice za zelenu krmu koriste se u čistojkulturi samo u onim uvjetima i rokovima sjetve kada nisu povoljni uvjeti za uzgajanjesmjesažitarica i mahunarki Krupnozrnemahunarke mogu se uzgajati i u čistoj kulturi, ali zbogpolijeganjateškojeiskoristiti čitavu proizvedenu masu koja se u vlažnim uvjetimaproljeća često kvari, tako da su gubiciprikorištenjugrahorica odnosno graškazakrmu vrlo veliki

Zbognavedenih razlogagrahorice i grašakboljeje sijatiusmjesama sa žitaricamajersmjeseimajuznatne prednosti u odnosu na čisti usjevižitarica i mahunarki (naprijednavedeneprednostismjesa). Izbor kultivara

Ozime žitarice u čistojkulturi mogu se koristiti za zelenu krmu rano u proljeće. Od ozimih žitarica koristi se najčešće raž, kao najozimijažitarica, u uvjetimakoji su za ostale vrste manjepovoljni. Ona se koristi prizavršetku vlatanja do početkaklasanja. Nakon raži za košnjuprispijeva ozimi ječam(visoki kultivar). On se koristi prizavršetku vlatanja do početkaklasanja.

Tritikale se u nas nažalost ne koristi dovoljno za zelenu krmu u proljeće, iako on ima čitav niz dobrih osobina. Prispijeva za korištenjepočetkomsvibnja, a može se koristiti 8 do 14 dana u vlatanju, pa do punog klasanja. Vrlo dobar jenosač mahunarkama u smjesama

Ozime pšenice(visokikultivari) mogu se koristiti za zelenu krmu u proljeće 8 do 12 dana u završetku vlatanja, pa do punog klasanja. One nešto sporije otvrdnu u odnosu na raži tritikale, ali dajunešto niže urode mase

Za zelenu krmu najviše i najčešćekoristi se ozima zob, koja se može najdužekoristiti i to od početka metličanja, pa do početkavoštane zriobe. Može se koristiti i u smjesama s ozimim mahunarkama za

žitarica jeznačajanjer o njemuovisi vrijeme inačin te dužina korištenja u proljeće, ali i kakvoća,odnosno ukusnost krme

Ako se smjeseželi što ranijekoristiti, tada se sije veći udio žitarice (raž,tritikale), a smjesa se sijeranije u jesen, na početkuoptimalnihrokova sjetve. Ako se masa ozime smjesesije za siliranje, tada prednost treba dati pšenici i zobi sjetvom u gušćemsklopujer one kasnijeprispjevaju za siliranje, pa se boljeiskoristi rodnost grahorica,odnosno graška.

Mogu se silirati i smjesemahunarki s raži ili tritikale, ali one dolaze ranije za skidanje,najčešće u vrijemesjetvekukuruza, a zbogtvrde slame,naročito poliploidneraži,može biti problemaprisiliranju i usitnjavanju mase, ali i kod izuzimanja mase iz silosa ako se ne usitni dovoljno. Ako se želi silirati smjese ranije u proljeće, u optimalnoj fazi za korištenje za zelenu krmu,smjeseraži i tritikale nemajudovoljno suhe tvari Tako veliku masu teško jeprovenuti da se postigneoptimalni udio suhe tvari (viši od 30 %) jer zelena masa smjesa u početkuklasanja raži i tritikale ima oko 18 do 20 % suhe tvari

Vrlo dobra iskustva u praksipostignuta su siliranjemsmjeseozime pšenice i graškasilirane u početkumliječnezriobe pšenice. U mliječnojzriobi pšenicajošuvijek ima značajnuukusnost,smjesadaje vrlo visoke urode mase (5070 t/ha), ima povoljan postotak suhe tvari,tako dajene treba nakon košnje okretati i provenjavati. Masa jekraća u odnosu na masu smjese s raži i ako se dovoljno ne usitni lakše se izuzima izsilosa ili bala Grašak u smjesi s pšenicom u mliječnojzriobi pšenice ima već formirano zrno, ali s jošuvijekvrlo kvalitetnom masom Goveda vrlo dobro prihvaćaju silažu što se pozitivnoodražava na proizvodnju mlijeka i njegovsastav Nedostatak smjesepšenice s graškomješto dospijeva za uporabukasnije,kraj svibnja, kada su rokovi za sjetvunaknadnih kultura manjepovoljni, a joškasnije za siliranjeprispijevaju smjesezobi i mahunarki One dajuvrlo ukusnu krmu, ali potrošeznatne količine vode u tlu

Smjesaozimog.grašljepšenice 4] krimi? odnosno za proizvodnju zrna

Smjesemahunarki i žitarica mogu se sijati u jesen kao ozimi usjevi, ili u rano proljeće kao jariusjevi. U ozimom roku sjetveoptimalnovrijemejekrajrujna i prva polovicalistopada. U povoljnimuvjetima i u mediteranskom području može se sijati i kasnije, ali za sigurnoprezimljenježitarice trebajunabusati još u jesen,amahunarke formirati nekoliko grana uz tlo, ili čak iz površine tla U proljećesmjesetreba sijati što jemogućeranije (krajveljačepočetakožujka).Mahunarke, a naročito grašak,treba sijati u oba roka duboko, na 6 do 8 cm U uvjetimagdjepostojimogućnostizmrzavanja i gdje nema visokih podzemnihvoda,ali i stagnirajućih

površinskih voda na propusnimtlima u ozimom roku sjetve, treba grašaksijati na 8 cm, pa čak i na 10 cm dubine u područjima s jakomburom Tako duboko posijankultivar graškaMaksimirski ozimiformira pup pripovršinitla, a određeni brojbiljaka čak iu tlu Zato boljepodnosinepovoljneuvjetevjetraisriježi.

Sve krupnozrnemahunarke nemajujednakukrup- noću zrna Krupnoćazrna varira čak i na biljci. Najkrupnije zrno je obično u doljnjimetažama Krupnoća i brojzrna po mahuni ovisi o uvjetima u cvatnji i nalijevanju. U sušnim uvjetimaformira se manjibrojzrna koja su često znatno sitnija. Budući da varira masa zrna mahunarki ovisno o vrsti i kultivaru, nijemogućenorme sjetveizrazitijednostavno u kg/ha. Stogajepravilnije prema gustoćisklopaizrazitinorme sjetve u zrnima po jedinicipovršine.

Ako se želi koristiti smjese za sušenje, treba sijati smjesegrahorica - obične, dlakave ili panonske sa zobi,ajošbolje sa zobi italijanskimljuljem.Akosesiju u ozimom roku sjetve za košnju te smjeseprispijevaju početkomlipnja, a ako se sijujaresmjese za košnju prispijevajupolovicomlipnja. Tada su i uvjeti za sušenjepovoljniji.

Žitarice u smjesi osim što dajuodređeni urod mase, služe kao potpora mahunarkama da ne polegnu, pa je vrlo značajnoizabrati one kultivare žitarica kojiimaju čvrsti bus, jakobusaju,višeg su tiparasta i imaju određenu masu lišća,odnosno da mogu dobro nositi veliku masu mahunarke

Za zelenu krmu su obično više norme sjetve mahunarki,ovisno o uvjetimaproizvodnje ikakvoći krme koju se želi postići i načinu korištenja te uvjetima i rokovima sjetve.Graška za zelenu krmu sije se 80-100 do 120 zrna po m" U smjesama s raži i tritikale sije se doljnjanorma, kao iu smjesama za silažu, as pšenicom i zobi sije se gornjanorma sjetve.Graška za proizvodnju zrna (niskitipovi)sije se 100 do 130 zrna po m? učistojkulturi

Grahorice se siju u smjesama sa 100 do 150 zrna po m", a ako se želi sušiti za sijenosije se i do 200 zrna po m' Žitarice u smjesamasiju se od 200 do 300 klijavih zrna po m“ U uvjetimagdje su česte proljetneoluje s

Jartgrašak u.ramijoj fazi tičar,zaproizvodnjuzrna:1. si AKERAR Pc

većom količinom oborina zastupljenost žitarica treba biti veća da ne bi došlo do polijeganjasmjese.

Osnovna obrada tla,osnovna gnojidba, kao i predsjetvenapriprematla,gotovojeista kao i za ozime žitarice i izvodi se istim sijačicama. U kretanju vegetacijesmjese se prihranjuju KAN-om s 30 do 40 kg/hačistogdušika Po potrebi i kakvoći krme koju se želi postići, može se izvršitijošjednaprihrana s istom količinom hranjiva.

Od kultivara ozimoggraškamože se sijatiMaksimirski ozimi i Poneka (jarigrašak), a mogućejesijati i drugekultivare Od kultivara obične ozime grahorice s uspjehom se može sijati sorta Ratarka, a od jarih ima više kultivara na tržištu. Jari kultivari imajukrupnije sjeme. Od dlakave grahorice na tržištu jesjeme kultivara Igman.Panonske grahorice u nas nema domaćih kultivara

Landsberška i Istarska smjesa

krmne i uljanerepice,podzemna i nadzemna koraba, postrnarepa, a iz drugihporodicastočne repe svi tipovi, stočne mrkve idr

Iz porodice trava moguse sijati kao glavninaknadni i postrniusjev:kukuruz - hibridi različite dužine vegetacije i osobina,krmni sirak za proizvodnju voluminozne mase i za zrno, razni hibridi sa sudanskom travom, zatim drugevrste iz porodicatrava: razni tipoviprosa, muhar,ljuljevi za jedno,odnosno višegodišnjekorištenje, iz drugihporodicajoš suncokret za zelenu krmu i silažu,bundeve,seradela, krvara idrugemanjezastupljene kulture

Budući da su krmni sirak isudanska trava opisani u brojevimaMljekarskoglista br 4/1997 g i br 12/1999 g , a stočni kelj u Mljekarskomlistu br 2/1994 g , te stočne repe u broju3/1999. g , ovdje se o njimaneće govoriti.

Intenzivno iskorištavanje krmnih kultura u slijedu na obiteljskomgospodarstvu za 10 krava muzara s dnevnom proizvodnjom od 151 mlijeka po kravi s 4% mliječnemasti

U navedenom modelu dan jeprikazvišegodišnjih rezultata istraživanjapostignutih na pokušalištu Agronomskogfakulteta u Zagrebu(Štafa i sur.). Prema postignutimrezultatima zelenom krmom se može hraniti stoka od sredine travnja, pa do zahlađenja u studenom u trajanju od 220 dana U pojedinimgodinama s lijepomjeseni, pa čak i znatno duže

Od sitnozrnih mahunarki za zelenu krmu u čistoj kulturi iliu smjesamakoristise inkarnatka na laganim, rahlim i propusnimtlima Od smjesa s inkarnatkom najpoznatije su Landsberška smjesa(50kg/hagrahorice, 10 kg/hatalijanskogljulja i 20 kg/hainkarnatke) i Istarska smjesa(30kginkarnatke, 10 kgengleskog ljulja i 3 kgsmiljkiteroškaste po 1 ha.).Objeove 00000000000smjese siju se u jesen, a koriste za krmu u proljeće. Osim navedenih smjesamože se izvesti još čitav niz izvedenica prilagođenihuvjetima proizvodnje,potrebamakoličine i kakvoće krme, opremljenostigospodarstva i educiranosti gospodara.

Ostale krmne kulture

Osim navedenih vrsta ismjesa rano u proljeće može se sijatičitav niz krmnih kultura za ishranu stoke voluminoznom krmom (zelena,silaža,sijeno i korijen), odnosno za proizvodnjukoncentrata

Od krupnozrnihmahunarki za proizvodnju voluminozne mase mogu se jošsijati: bob stočni,lupine, soja,vigna i dr., a od sitnozrnih perzijska i aleksandrijskadjetelina u čistojkulturi ili u smjesama s ljuljevima te drugedjeteline i DTS Iz porodice kupusnjača može se sijati čitav niz kultura i hibrida: stočni kelj, svi tipovi i križanci,uljane i krmne rotkve,

Prve za korištenje u proljećeprispijevaju ozime kupusnjače. One su pogodne za uvod u hranidbu zelenom krmom,jerkreću rano vegetacijom a daju i visoke urode kvalitetne mase rano u proljeće. Prva za korištenjeprispijeva krmna repicaPerko PVH Može se koristitiza zelenu krmu do pune cvatnje u trajanju 10 do 14 dana Nakon Perka PVH za uporabu prispijeva krmna ogršticaStarška, tako da se u pojedinimgodinamaozime repice i ogrštica mogu koristitiza zelenu krmu od 14 do čak 20 dana Iza ozimih kupusnjača za zelenu krmu prispijeva ozima raž Budući da jekorištenje ozime raži ograničeno na 8 do 10 dana u proljeće, raž jeboljesijati u smjesi s ozimom grahoricomiliozimim graškom(bolji rezultati) jer se smjeseraži i mahunarki mogu duže koristiti, a dajuiveće ikvalitetnije urode mase

Smjesaraži igraška na početkukorištenja dala je u prosjekunavedeni prinoszelene mase (viditablicu). Nakon klasanja raži postižu se i viši prirodizelene mase, ali lošijekakvoće Smjesaozime raži i ozimog graškamože se siliratiako se proizvede više krme od predviđene za uporabuzelenom masom

Odmah,već prizavršetku korištenjasmjeseozime raži i graška,prispijeva za uporabusmjesatritikale s graškom. Ta smjesa ima vrlo uravnotežen rast i razvoj.

S klasanjemtritikale ulazi i grašak u punu cvatnju, pa se tom smjesompostižuvrlo visoki urodi vrlo kvalitetne krme kojustokavrlo rado jede. U godinama s povoljnimprilikama u proljeće,postižu se pri završetku korištenja iviši urodi mase od navedenog u tablici, pa se viškovi mogu silirati Ova se smjesamože koristiti za zelenu krmu u trajanju od 10 do 14 dana

Smjesaozime pšenice i graškaprispijeva za košnju sredinom svibnja, a može se koristiti od završetka vlatanja, pa i do pune cvatnjepšenice u trajanju i do 20 dana U mliječnoj zriobi pšenice(krajsvibnja,početak lipnja) može se silirati Tada dajevisoke urode zelene mase za siliranje koji su u praksibiličak znatnoviši iod 60 t/ha Silažu pšenice sorte Sana i graškaMaksimirski ozimi stoka jena svim gospodarstvima rado jela. U praksi, kada su bile korištene navedene ozime smjese, postignutajepovećanamuznost po kravi,povećana bezmasna suha tvar u mlijeku,povećanudio masti i bjelančevina.Povećanjednevne količine namuženog mlijeka bilo je u prosjekudvijelitrepo kravi dnevno

(visinabiljaka

80 do 100 cm).To jevremenski već sredinom srpnja. Sirak se u slijedukoristi zaključno s drugomdekadom listopada, u trajanju od oko 100 dana Budući da sirak i stočni keljnajboljepodnose sušu od svih navedenih kultura u slijedu, one su i najprikladnije za korištenje za zelenu krmu tijekom sušnogdijelaljeta, kako jeto prikazano u tablici Nakon skidanjaozimih i jarihkultura početkom srpnjamože se dogoditi u nekim godinama da krmni sirak nijedospio za košnju pa se period od 15 dana popunizelenom krmom drugogotkosa DTS Nakon skidanjaozimog,odnosno jaroggraška sa zobi,sije se stočni kelj na istu površinu.Stoga su i prinosikoji se postižu u tom roku sjetvestočnim keljemniži od uobičajenihprinosakoji se postižusjetvom u travnju ilipočetkomsvibnja.Stočni keljsijantijekomlipnja prispijeva za korištenje već sredinom kolovoza, naročito ako ima vlage i uz primjerenugnojidbudušičnim gnojivima.

Ako ima dovoljnodrugezelene krme stočni kelj ne treba koristiti, već samo manjukoličinu za korekturu na bjelančevinama i u energiji u dnevnom obroku. U povoljnimuvjetimauglavnom se proizvedeviše stočnogkelja od potreba.Viškovi proizvedene mase se siliraju s kukuruzom iliako ima viška proizvedene mase sirka

Od ozimih smjesanajkasnije za uporabuprispijeva smjesaozime zobi i graškakojamože dati vrlo visoke urode mase, kojustoka vrlo rado jededo gotovo voštane zriobe zobi,često u trajanju i preko 20 dana Smjesazobi i graška se vrlo dobro silira.Za siliranje, kao i masa smjese s pšenicom,treba imati povećani udio žitarice u masi (oko60 %).To se postižesjetvom oko 300 zrna žitarice i 80 do 100 zrna/m?graška uz dvijeprihrane po 100 kg/haKAN-a Takva smjesa obično dajeveće urode mase od 60 t/ha.

Jara smjesagraška cv Poneka sa zobi pristiže za uporabu već u prvojpolovicilipnja, pa iranije, a može se koristiti za zelenu krmu do početkavoštane zriobe zobi u trajanju od 20 i više dana Ova se smjesamože i silirati Ako se želi sušiti za sijeno, onda umjesto graškakoristite kultivare jaregrahorice.Grašak,osim što ima debljustabljiku i krupnijumahunu od grahorice, ima i voštanu presvlakukojapriječi odpuštanje vode Kod smjesa,kada se koriste za sušenje, treba uporabitilomilicu kako bi se polomile stabljike čime se ubrza sušenje mase uz umjereno i pažljivookretanjezboggubljenja(trušenja) lišća

Nakon skidanjaozimih kultura za zelenu krmu, odnosno silažu, u slijedu se siju na istu površinu, odmah,naknadne kulture kako jenavedeno u tablici Pri sjetvinaknadnih kultura prednosttreba dati kukuruzu za proizvodnju zrna, hibridima grupe koji će sigurnodozrijeti i to nakon ozimih kupusnjača i smjesasraži.

Nakon ozimih smjesagraška s tritikale, odnosno pšenicom,sije se krmni (hibridni)sirak, kako bi što ranijeprispio za korištenje.

Akosu povoljniuvjetiprisjetvi itijekomrasta, krmni sirak prispijeva za uporabuveć nakon 50 dana

Poslijeskidanjaozime smjese za silažu siju se hibridni sirak za proizvodnju zelene krme i kukuruz za proizvodnju mase za siliranje. Samo se manjapovršina podkukuruzom koristi za zrno, za namirenje energetskihpotreba u dnevnom obroku U tablici vidi se da se u dobro organiziranojproizvodnjipotrebe na ozimim ijarimkulturama za zelenu krmu isilažu za 10 krava muzaras dnevnom proizvodnjom od 151mlijeka mogu namiriti na površini od 2,15ha, a potrebe na sijenu i dijelom na zelenoj krmi na površini od 1,18 ha Ukupnapotrebnapovršina za namirenjepotreba na voluminoznoj krmi (zelena,sijeno,silaža) i dijela koncentrata (zrnokukuruza) za namirenje energetskihpotreba u obroku iznosi 3,33ha. Nedostatak zrna kukuruza od 4366 kgza namirenjeenergetskih potreba u obroku proizvede se na površini od 0,67 ha kao drugakultura Na istojpovršiniproizvede se zelene mase ozime smjese 31 t kao rezerva, koja se može silirati

Sveukupnapotrebitapovršina za prozvodnju voluminozne krme (zelena,silaža,sijeno) i zrna kukuruza za namirenjepotreba na energijikojenema dovoljno u voluminoznojkrmi, za 10 krava muzara s dnevnom proizvodnjom od 15 1 mlijeka,odnosno za ukupnu godišnjuprozvodnjumlijeka od 45 7501 iznosi 4,0ha Na jednomhektaru proizvede se krme kojatransferom energijepretvorena u mlijeko jenešto veća od 11.400litara.

EAEJY

QL

B[UPAEJSLO)JSI

L6

PISJEPUSJEM eu eu/1

OUJSIJA PUISJAOd | poin |

VAI

JRV

EZ “o[usipoB e,ez e[lnpnusjepodso6 woysfjsuqo eu npelijs

n eweinyny wujuwuy eujsinod s[ueneJsuoys] | e[UpoAzIo1d eunjzuejuj :e21[qey

Iqeujod od | oeselu '01 Lao) 1 00

OLJONUA | BUISIAOJ oONe&N nsew euge[ijwu %p s eye[ijw | SL wofuponzjoid wouxsup s ejeznu

EUEP DJSIEPUOJEX eu eu/l npelijs n euminyi

R[UBAEISMOYJSI

OUJZ EZ ZniniNyj Ot '“v0'S291 vro 0'9 80118150 &01de1 sWuIzg ogunyny supeuyeN Nuuy nuejoz ez sJnyjny Jel 1 suzg “v euep

L6

Gouizo eselug [ Iqeujod od | veselu '01 stro 00+ OUJZ EZ ZninN»j or 'g'g+92 sto 9'€r IZEJ &xSEIG

'0L02291 € +r0 974 XEJIS IUPUQIH ot .'ggl9 gro Ver o[exNu11 eysei6

| '0K0Z"2'91 zvo [ 924 | XeJIS

IUPUqIH ot | 'g'g291 zvo S'zg | eoluesd eygei5

Bouiizo eselug

Gouizo eselus

26 'H'02"8'91 6+r0 612 [ox 1uoys 02 '9'0€-“11 Ov'0 ste 1qoz exse6 GoJel esefus 26 'H02'8'91 92'0 818 ljex1ugois | 91 '901'g'92 92'0 9'8€ 1q07 exseu6

'9'0€t'91 oz'i SImuNi Jel suwizo ONdNXiN

Bouuizo eselug

Bouizo ese[us iqeuod og | veselu '0r 84'0 Zivi nzejis ez zninjnyj nzejis ez esolus ewizo 'g ze '01'028'9L le'0 924 MBJIS IUPUGIH 92

OL 8Ue& [91] LE PO noza1 zn ey 00'+ Isouzi eseznui 01 ez eqenod niniuwueu es uwoloy swuy nuponziod ez euisinod euqenod eudnyne\s '16z) nzejis ez eyse16 | sojuesd osolws aulizo oseuI suejez Iqenod og sti S1a pod ONdmin a E ae 1 to uo [i nui nuooz oz Sia 1qeujod od | eselu'01'9/ v0'1 bel ouefis ez La nuwuyj nuejez 1 ouelils ez esefwus eune. oysuijejsfg “9 SZ euwenjnyj uuef pod ONdNxin sz eweJnjnNi unel | ujuizo pod ONd NN iqeujod og | geseluw '01 LO'0 0'8 OUIZ eZ zninyinyj |1qeuod og | '9'01'g'sz 56'0 6'S& | eoluesd | eyse16

'BMOZOJ OĐY (NULI *'oso[uws euizo

Ekonomski učinci

proizvodnje krme u slijedu u obiteljskom gospodarstvu

Piše: doc dr sc Zoran Grgić

Napomena:

Ovajčlanak jenačinjensuradnjoms prof. dr Zvonimirom Štafom i s ekonomskoggledištaobjašnjavatehnološke postavkeproizvodnjekrme u slijedu,koje su dane u posebnompriloguprof. dr Zvonimira Štafe u ovom broju“Mljekarskoglista"

gu se na značajnomanjimpovršinama proizvoditi veće količine kvalitetne krme Osim niže cijene proizvodnjemlijeka,mogućeje držanjevećegosnovnog stada ili korištenjeslobodnih površina za druguproizvodnju.

Proizvodnjakrmnih kultura u slijedupredstavljazasijavanje i

iskorištavanje kultura tako da je obradiva površinastalno pokrivena (utrajanju od oko 219 dana). Težište modela proizvodnje krme u slijedu u obiteljskomgospodarstvu je na ozimim kulturama i smjesiozimih kultura,koje u nas nisu dovoljnozastupljene, iako postižu vrlo visoke prinose mase i hranjiva. Nakon skidanjaozimih kultura odmah se sijunaknadne kulture (kukuruz,sirak i stočni kelj)koji se koriste tijekomljeta i jeseni za zelenu hranu i silažu Po potrebi se do jačihzahlađenja može koristiti stočni kelj.

Grafikon 1: Vrijednost i troškovi proizvodnje za proizvodnju krme u slijedu 25

Kao jedanod razloganeučinkovite proizvodnjemlijeka u našim obiteljskimgospodarstvima, često se navode neodgovarajuća struktura, slabi prinosi i relativno veliki troškovi priproizvodnji vlastite stočne hrane Pri analizi kapaciteta i proizvodnjeobiteljskih gospodarstava na područjuKontinentalne poljoprivredneregije RepublikeHrvatske,uočena su velika odstupanjautrošaka rada i materijala te prinosapriproizvodnjivlastite stočne hrane (zelena masa, sijeno,silaža i zrno). Kako troškovi pripremanjavlastite stočne hrane čine najveći dio cijenemlijeka u obiteljskim gospodarstvima(ipreko50%),potrebno jeboljeustrojitiproizvodnjukrme na obiteljskomgospodarstvu Pritom valjaiskoristiti povoljneprirodneuvjete,koristiti odgovarajućekombinacije i slijed kultura te primijeniti suvremena tehnološka rješenja da bi se što boljeiskoristio genetskipotencijalkulture i ostvarili što veći prinosikvalitetne krme

Proizvodnjom krme u slijedu na obiteljskomgospodarstvu mo-

Grafikon 3: Troškovi spremanjavlastite hrane po jediniciproizvodnje mlijeka

u kunama

Troškovi

Uobičajeno Predloženo

Grafikon 4: Mogućepovećanjedohotka obiteljskoggospodarstva povećanjemstada ili korištenjemslobodnih površina za ratarsku proizvodnju

taj će se način gotovo u potpunosti iskoristiti sunčeva energija za fotosintezu Ovisno o kombinaciji kulture proizvode se od 13,2do 25,2t/ha suhe tvari,odnosno 1 340 do 2 380 kg/haprobavljivih bjelančevina, a energije u škrobnim jedinicama od 10,67 do 12,56 t/ha.Utvrđenim neto prinosima osigura se od 992 do 1731 obroka probavljivihbjelančevina, odnosno 1227 do 1435 obroka energije u škrobnim jedinicama,kojesu potrebne za namirenjepotreba za dnevnu proizvodnju od 15 1 mlijekas4% mliječnemasti

Dohodak (kn)

8 Zas ra

8

Povećanje

Tablica 1: Prosječnepotrebe,prinosi,korištena površina i troškovi Industrijsko bilje Kupusnjače

! Sadašnjidohodak BIDohodak

Prema podacimavišegodišnjih ispitivanja na Agronomskomfakultetu u Zagrebu(voditeljprof. dr. Zvonimir Štafa), na površini od samo 2,73ha,osigurava se potrebnazelena krma,silaža i zrno uz manjakod 307 kg zrna kukuruza Potrebe na sijenu, a dijelom i zelenojkrmi,namire se na površini od 0,89ha Ukupna potrebnapovršina za namirenje potreba 10 krava muzara s dnevnom proizvodnjom od 15 1 mlijeka s 4% mliječnemasti,iznosi 3,62 ha Opterećenje po 1 ha je2,76 grla.

Kombinacijomozimih i naknadnih krmnih kulturaismjesa te DTS-a osigurava se potrebnavoluminozna krma (zelenasilažaisijeno) za cijelu godinu.Isto tako,dio koncentrata (zrnokukuruza) može se proizvesti sjetvomkukuruza nakon ozimih krmnih kultura

Kombinacijomrokova sjetve i kultura tlo jestalno pokriveno. Na

Proizvodnjom krme u slijedu se proizvodi oko 3 520 obroka po hektaru. Troškovi proizvodnje krme oko 5 800 kn/ha, a vrijednost proizvodnje oko 8 200 kn/ha U prosječnimuvjetimaproizvodnje mlijekanaših se obiteljskih gospodarstava za jednakovrijednu količinu krme koriste značajno veće proizvodnepovršine(1012 ha).Prema podacimadobivenim anketiranjemobiteljskih gospodarstava u KontinentalnojpoljoprivrednojregijiHrvatske,prosječnaproizvodnja krme po jedi-

osnovnog stada Ratarske kulture

Zasijavanjei iskorištavanjekrmnih kultura tako da je obradiva površinau trajanjuod oko 219 dana stalno pokrivenakulturom

PREDNOSTI

1) Visoki prinosipo korištenojpovršini

2) Uravnoteženi,kvalitetniobrok

3) Slobodne površinezadodatnu proizvodnju(većidohodak)

RAZLOZI NEKORIŠTENJA

1) Tradiciionalnost uzgojakrmnog bilja

2) Otpornovim tehničkim rješenjima

3) Visoka ulaganjapo jedinicipovršine

4) Nedostatak financijskihsredstava u

KOMBINACIJE KRMNIH KULTURA

1) Djetelinskotravne smjese

2) Sirak

3) Jarigrašak

4) Kukuruz za silažu

5) Kukuruz zazmo

6) Ozima repica

7) Ozimi grašak

8) Smjesagraška ipšenice

9) Stočni kelj

NEDOSTACI

1) Visoki troškovi pojedinicipovršine

2) Snažno poštovanjeagrotehničkihrokova

3) Odgovarajućakvalitetainputa(sjeme, gnojivo,zaštitnasredstva)

4) Veliki i kvalitetniproizvodnikapaciteti

5) Poslovni rizik ratarske i govedarske smještajniobjekti) proizvodnje l

PREPORUKA

1) Gospodarstvima s većim brojemmuznih grla

2) Gospodarstvima s odgovarajućimpovršinama i mehanizacijom

3) Gospodarstvima s kombiniranom ratarskom i govedarskomproizvodnjom na velikim površinama gospodarstvima (obradivepovršine,mehanizacija,

Shema 1: Prikaz temeljnih obilježjaproizvodnje krme u slijedu u obiteljskom gospodarstvu

nici površine jeoko 1 320 obroka, troškovi proizvodnje su 2 680 kn/ha, a vrijednostproizvodnje oko 4 200-4 900 kn/ha

Prema navedenom može se zaključiti kako dobrom proizvodnjom krme u slijedu u gospodarstvu s 10 muznih grla i raspoloživim površinama od 10 ha,postojimogućnostdodatnogpovećanjaosnovnog stada na 20 muznih grla s podmlatkomili alternativne bilinogojskeproizvodnje na preko 6 ha površine. Pri povećanjubrojagrlakorištenjem iste površineostvaruje se veći godišnji prihod za oko 52 000 kn, a korištenjemslobodnih površinapri pravilnojproizvodnji krme u slijedu prihodi su povećaniod 28 500 do 37 050 kn U odnosu na sadašnjeprosječneprihode i dohodak obiteljskihgospodarstava, povećanjeprihodaje u slučaju

većegbrojagrla za oko 108%, a dohotka za oko 116% U slučaju alternativnogkorištenjaslobodnih površinaprihodigospodarstva se proizvodnjomžitarica povećavaju za oko 20-30% i 32-44% kombiniranjemuzgojažitarica, kupusnjača i šećerne repe

gojstvu i govedarstvu te provođenja agrotehničkihpostupaka i radnih procesa u spremanjukrme i proizvodnjimlijeka,sukladno mjerilima suvremene tehnologije.

Preporučeni model proizvodnje krme u slijedu u obiteljskom gospodarstvunijepogodan za trenutnu primjenu u većini obiteljskih gospodarstava u nas Osnovni preduvjetiuspješnogprovođenjapredloženogmodela su osiguranje kvalitetnogtehnološkogpotencijala osnovnog stada,suvremene poljoprivrednemehanizacije u bilino-

Predloženim modelom proizvodnjekrmogbilja u slijedu povećavaju se (naosnovici 10 muznih krava s 15 litara mlijeka)troškovi vlastite stočne hrane s prosječno 0,89 na 0,95kuna po kilogramu. Ipak,osnovni razlozi preporuke ovog modela proizvodnje krme su smanjenepotrebe za kupnjomgotove stočne hrane,uravnoteženi obrok vrlo kvalitetne krme ivisoki stupanjiskorištenjaraspoloživih površina.

Osnovni razlozi nedovoljnog korištenja ovog načina proizvodnjevlastite stočne hrane u našim gospodarstvima su tradicionalna proizvodnja i uobičajeniotpor novim tehničkim rješenjima, posebice gospodarstava s manjim osnovnim stadom i raspoloživim proizvodnimkapacitetima. Isto tako,nedostatak potrebnihsredstava za veće ulaganje po jedinici površine(suobičajenih 2 680 na 5 800 kn po hektaru) i veliki proizvodni rizici u našim gospodarskim uvjetima, nisu potaknuli ni veće proizvođačemlijeka na širu primjenuvrlo opravdaneproizvodnjekrmnogbilja u slijedu. Il

LURA d.d. Stanje u proizvodnji mlijeka i mljekarskoj industriji

Piše: dr sc Petar Bosnić

U Hrvatskoj se proizvodnja mlijekasve više promatrakroz pitanje cijenakojupostižuproizvođači, a ne po osnovi realnogstanja i mogućnostirazvoja i unapređivanja ove grane stočarstva Proizvođačka prodajnacijenamlijeka jena razini razvijenihzemalja i nema objektivnih razloga za njezinomkorekcijom.Proizvođači mlijeka i mljekarskaindustrijamorajupromatrati tržišni iekonomski položaj jednei drugedjelatnosti te ne inzistirati na trenutačnom interesu i potrebama.

državne ekonomske politike. Domaća proizvodnjamlijekajemanja od potražnje, pa Hrvatska godišnje uvozi iviše od 30% svojihpotreba u obliku sirovogmlijeka i kroz različite mliječneproizvode.Značajan dio mliječnihproizvoda ne uvozi mljekarskaindustrija već su uvoznici trgovačkeorganizacije. U hrvatsko gospodarstvoinvestira se strani kapital i ovajproces je započeo u mljekarskojindustriji, tako da će proizvođačimlijeka i mljekarskaindustrija na domaćem tržištu biti izloženi međunarodnoj konkurenciji.

Dajuse ocjene da jemljekarska industrija u povoljnijempoložaju, da utječe na otkupnecijenemlijeka te dase uizvjesnojmjerimljekarska industrijapostavlja kao monopolista na tržištu Proizvođači mlijeka imajulegitimno pravo da se bore za svojeinterese,uvjeteproizvodnje, ekonomski položaj te veću potporu

Unijicijenamlijeka se formira prema fizikalno kemijskomsastavu, brojusomatskih stanica i broju mikroorganizama. U ovom slučaju Hrvatska ne primjenjujeuvjete kvalitete sirovogmlijekasukladno propisimaEuropskeUnije.Odnosi u proizvodnji,otkupu,preradi i tržištu mlijeka i mliječnihproizvoda promatraju se kroz sljedeće ekonomske tržišne elemente:

1 Struktura proizvođačamlijeka i proizvodnikapaciteti

2. Produktivnost i tržišnost mlijeka

3. Cijena i kvaliteta mlijeka

4 Proizvođačka prodajnacijena mlijeka

5 Nabavne cijenesirovogmlijeka

Stočari proizvođačimlijeka i mljekaresvojusuradnjutrebaju zasnivati na poslovnimtržišnim odnosima Suočeni smo sa činjenicom da nerazvijenostmliječnog govedarstva,nepovoljnihigijensko-tehnološki uvjetiproizvodnje utječutako da se ne mogu zadovoljitikriterijikvalitete mlijeka. U razvijenimzemljama i Europskoj

6 Prodajnecijenemliječnih proizvoda mljekarskeindustrije

Obveze Hrvatske kojeproističu iz budućegčlanstva u Svjetsku TrgovinskuOrganizaciju(WTO)ili članstva u EuropskojZajednici odnose se na smanjivanjezaštite domaće proizvodnjemlijeka, liberalizaciju tržišta i uvoza Ove mjere su u suprotnosti s očekivanjima

proizvođačamlijeka za poticanjem proizvodnje i poboljšanjem ekonomskogpoložaja.Državna sepolitika opredjelila da će u takozvanom prelaznomperioduprilagodbe započeti sa smanjivanjemmjerazaštite domaćegagrara S drugestrane nema programa gospodarskih mjerakojese odnose na razvoj proizvodnjemlijekaradi stvaranja uvjeta za izlaganjeslobodnim tržišnim uvjetimaposlovanja i međunarodnojkonkurenciji.Agrarnoekonomske mjere u drugimzemljama nisu selektivne i ne odnose se samo na proizvodnjupoljoprivrednih proizvoda već i na prehrambenu industriju i tržište hrane,čime se stvara dugoročnastabilnost U uvjetimahiperprodukcijemlijeka i mliječnihproizvodaaktiviraju se i primjenjujuinterventne državne mjere.

Daljnjakarakteristika stanja odnosa u proizvodnjimlijeka u mljekarskojindustriji je ulazak stranogkapitala u Hrvatsku, u područjemljekarstva.Pitanje jeda liće inokapitalulagati u razvojgovedarstva i proizvodnjumlijeka u uvjetima hiperprodukcijemlijeka u razvijenimzemljama i na Europskom tržištu? Strani će partneri i kapital svojinteres primarnoostvarivati na našem tržištu iliposlovnimodnosimas mljekarskimdruštvima

Veći dio proizvođačamlijeka u Hrvatskoj po svojimznačajkama, proizvodnimkapacitetima, strukturi opreme, objekata i zemljišta nema obilježjatržišnogposlovanja.

U razvijenimzemljamaodnosi mljekarskihkompanija i gospodarstvenika proizvođačamlijeka temelje se isključivo na tržišnim kupoprodajnimuvjetima.Gospodarstvenici razvoj i investiranje rješavajuautonomno u okviru financijskihinstitucija, dok državne mjere pružajuodređenu podršku i dugoročnustabilnost U našim uvjetima položajproizvođačamlijeka povezuje se sodnosima mljekarske industrije. U Hrvatskoj se mljekarska industrijaprilagodila u nabavi

NOVA KNJIGA IZ HZPSS

U izdanju Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu iz tiska je izašla knjiga “SPREMANJE SJENAŽE" autora: dr Ivana Katalinića, dipl inž. Damira Pejakovića te prof. dr Josipa

Ovo je prva knjiga o spremanju sjenaže na našem jeziku,a namijenjena je ponajprijepoljoprivrednicima, proizvođačima mlijeka i mesa, ali zasigurno će biti korisnaistručnjacima,učenicimapoljoprivrednih škola

istudentima agronomije iveterine

Na112stranica, 16fotografija u boji,36 slika idijagrama u knjizisu opisana dva načina konzerviranjakvalitetne voluminozne krme: spremanje sjenaže u silos i

spremanje sjenaže u plastičnebale

Knjigaje bogata praktičnim preporukama iuputama pa može poslužitikao priručnik ili vodič za uspješno spremanje ove vrste krme, koja će uskoro postati dominantna u ishrani preživača,a poglavito mliječnih krava za većui profitabilnijuproizvodnjumlijeka

mlijekausitnjenojproizvodnji te organiziralaotkupmlijekakarakterističan za nerazvijenogospodarstvo U gospodarskoj krizi mljekare financirajuodređene poslovne aktivnosti svojihkooperanata, što nijedovoljno i ne riješavapitanje razvoja ove važne grane stočarske proizvodnje. Osim komercijalnog odnosa mljekarskaindustrija može savjetodavnoparticipirati s proizvođačima mlijekakroz aktivnosti na unapređivanjuproizvodnje, tehnologije i kvalitete mlijeka.Razvoj, investiranje,kreditiranjetekućeg poslovanja su obveze u domeni drugihorgana i institucija. Agrarnaproizvodnja osim ekonomskogznačaja ima i stratešku ulogu, ona će se razvijati i poticati i radi strateških nacionalnih potreba, ali prema ekonomskim kriterijima.

Hrvatska jepoljoprivreda u značajnomzaostatku u odnosu na razvijene i srednjerazvijenezemlje i zahtjevaintenzivnijaulaganja u razvojagrara u cjelini. Brčića.

Knjigu možete kupitiu svim podružnicamai ispostavama Hrvatskog zavoda za poljoprivrednusavjetodavnu službu Možete je

naručitii pouzećem

Cijena je knjige 80,00 kn (uvećano za troškove poštarine)

Izdavač: Hrvatski zavod za poljoprivrednusavjetodavnu službu Zagreb, Ulica grada Vukovara 78 tel 01/6106-190,fax 01/6109-140

Prvi mi je rođendan tek!

S velikom radošću i ponosom odazvali smo se pozivuPoglavarstvagradaVukovara,proslavi 1. rođendana

Dječjegkutića “Željka? u Vukovaru

Kao što smo svojevremenopisaliDječjikutić “Željka"obnovljen jesredstvima prikupljenimhumanitarnom akcijompodnazivom “LITRA MLIJEKAZA OBNOVU VUKOVARA", u organizaciji Hrvatske mljekarskeudruge, o čemu jeupravo Mljekarski list sustavno izvještavaosvoječitateljstvotijekomobnove i samog otvorenja kutića “Željka".Upravo su naši dragičitateljisvojimprilozima u velikojmjerizaslužni da obnovljeni vrtić danas slavi rođendan Stoga, Vam dragičitatelji, putem motiva s naslovne slike želimo barem donekle približiti samo vanjski dojamobjekta, s istaknutom spomen pločom, na kojojpiše:

Ova zgrada - Dječjikutić “Željka"obnovljena jesredstvima humanitarne akcijeHrvatske mljekarskeudruge, 22 10. 1998.

Naravno,vanjski jeto samo izgled, duh i toplinaunutrašnjosti znatno jeiznad vanjskogdojma.Ulaskom svakog posjetitelja ilislučajnogprolaznika,toplina i gordost, kako djecetako i njihovihodgajatelja i pedagoga,izazivaju divljenje, a njihovtopao pogledznak jeizraza dobrodošlice Znak jeto i zahvale za svaku i najmanjupoklonjenusitnicu

Tijekomizvođenja dobro uvježbanogprograma osjeća se ustrajnost i želja da se na prisutneostavi što boljidojam.

I ostavili su ga i to snažno na svakoga od nas Nesvjesno se nižu slike i prizorinapaćenog nam Vukovara, a gorućasvijeća u ruci svakogdjetetasimbolično podsjeća i upozorava na snažan duh Vukovara i njegovihVukovaraca

Upravovjerujući u snagu duha Vukovaraca i njihovpovratak u porušenigradodlučili smo sagraditidječjuustanovu, jerpovratak bez djece ne bi bio povratak.

DragičitateljiMljekarskoglista, jošjednomželimo vam zahvaliti u ime 40-ak polaznikaDječjegkutića “Željka", na Vašem nesebičnom izdvajanjutijekomcijele1997 godine, a za uzvrat znajte da jeVaša plemenitost, dar onima koji i u tmurnojsvakodnevici Vukovara najvišeobećavaju, a to su - DJECA

Izvođenje programa prigodom proslave 1 rođendana

Uredništvo

Održane aukcijske prodaje

Piše: dipl.ing.Vesna Bulić

junica s ukupnom cijenomod 4.509.476,80 kn,a u ukupnom iznosu kredita od 4.399.760,40 kn.

nom iznosu kredita od 245.130,00 kn,odnosno 9.187,00 kn po grlu

Vezano uz tekst Mljekarskog lista br 11 o održanim aukcijskim prodajamarasplodnihjunica od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva odobrena jeprodajajoš 200 rasplodnihjunica za program kreditiranjapovratnika u Podunavlje, i isto toliko za program kreditiranjarasplodnihjunica za kupce s ostalih područja. U programu kreditiranjapovratnika u Podunavljeodržano je jošpet aukcijskihprodajarasplodnih junica i to:

- 01 12 ? 99 u BabinojGredi gdjeje32 kupcakupilo 62 rasplodnejunice s ukupnomcijenom od 570.820,00kn,a u ukupnom iznosu kredita od 564.780,00 kn, odnosno 9.206,00 kn po grlu

Za program kreditiranja kupaca s ostalih područja(Virovitičkopodravske, Varaždinske, Sisačkomoslavačke, Brodskopo-savske,Zagrebačke,Vukovarskosrijemske,Karlovačke i Koprivničko-križevačke županije)održane su jošdvijeaukcijskeprodaje i to:

- 10 11 *99 u Virjugdjeje29 kupacakupilo 79 rasplodnihjunica s ukupnom cijenomod 756.650,00kn, a u ukupnom

- 24 11 "99 u Velikim Zdencima gdjeje12 kupacakupilo 30 rasplodnihjunica s ukupnomcijenom od 295.210,00kn,a u ukupnom iznosu kredita od 283.370,00kn,odnosno 9.840,00 kn po grlu

- 25 11 '99 u Šljivoševcima gdjeje15 kupacakupilo 27 rasplodnihjunica s ukupnomcijenom od 245.050,00kn, a u ukup-

- 07 12 '99 u Sv I Žabnom gdjeje20 kupacakupilo 38 rasplodnihjunica s ukupnomcijenom od 362.670,00 kn, a u ukupnom iznosu kredita od 356.900,00 kn,odnosno 9.543,00 kn po grlu - 08.12. '99. u Goli gdjeje10 kupacakupilo 19 rasplodnihjunica s ukupnom cijenomod 173.190,00kn,a u ukupnomiznosu kredita od 171.540,00kn, odnosno 9.115,00 kn po grlu Ukupnojeodržano dvanaest aukcijskihprodajarasplodnih junica u programu kreditiranja povratnika u Podunavlje,gdje su 234 kupcabili stočari Vukovarskosrijemske i Osječkobaranj- ske županije. Na aukcijamaje kupljenoukupno476 rasplodnih

iznosu kredita od 738.510,00kn, odnosno 9.577,00 kn po grlu

-17.11.?99. u Rovišću gdjeje15 kupacakupilo 32 rasplodnejunice s ukupnomcijenom od 315.950,00 kn,a u ukupnomiznosu kredita od 303.370,00kn, odnosno 9.873,00 kn po grlu.

Ukupnoje održano petnaest aukcijskihprodajarasplodnihjunica za program kreditiranja kupaca s ostalih područja, na kojima su 234 kupcakupila611 rasplodnih junica s ukupnomcijenom od 6.072.877,00 kn,a u ukupnom iznosu kredita od 5.762.633,00 kn

Neopozivonaručujem

Proljeće u sisačkoj Posavini

Piše: prof.Ivan Sinovčić

U mjesecuožujku,devetnaestogdana prema katoličkom kalendaru jedan SvetogJosipa radnika,odnosno takozvanoJOSIPOVO - koje za ljude na selu prema stoljetnojtradicijipredstavljapočetakproljeća iako ono u stvari počinje 21. ožujka. Naravno to se događa i u sisačkoj Posavini Posebnu proljetnu radost i idiličnu sliku čine posavska dvorišta bogatija za životinjski podmladak od pilića,purića, pačića,guščića,teladi, a naročito ždrebadi koja su ponos uzgajivača autohtone vrste posavskogkonja odnosno Hrvatskogposavca hladnjokrvnjaka. To jevrijemekad nabujajusokovi u granama vrba i topola,najčešćegdrveća kojeraste na obalama Save Kad se na granama vrba pojaveprvipupoljci,odnosno tako zvane cice mace i mladi listovi,Posavci počinju s (opsekanjem)obrezivanjem vrba s debelim granama koje se koriste u razne svrhe Između ostalog i za ispašukrava kojeobjedajuvrhove mladih grana iguleslatku vrbovu koru. Zatim,preostalogranje koristi se kao građevnimaterijal za izradu pletenihplotovakojima su ograđenipašnjaci i naravno kao ogrijevno drvo koje ne sadrži tanin, pa meso sušeno na dimu vrbovogdrva nema gorakokus i intenzivan miris. Malim Posavcima kora od mladih vrbovih grana služila jeza izradu raznih igračaka kao što su razne svirale (prcke)usnici,(fućke)zviždaljke i rogoviraznih veličina Na vrbama

roda na krovu njihovekuće Posebnojeto izraženo u selu Čigoč u sisačkojPosavini kojeima status Europskogsela roda

kojesu bile obrezana u proljeće do jeseni su narasle vrlo savitljive mladice kojesu Posavci koristili za pletenjeraznih košara, a najviše za vezanjesnopova kukuruzovine poslijeberbe, dok jemlada sušena kora služila za vezanje vinograda.Zbogviše namjenske uporabnevrijednosti vrba jeza Posavce gotovosveto drvo za razliku od topolekojase uglavnom koristila za izradu letava i dasaka, istina loše kvalitete zbogkratke trajnosti, ali je ipakstoljećima služila u te svrhe Zbog svojeg visokograsta, visine i do 30 metara, njenakrošnja jebila idealno mjesto za gnijezdačavki, vrana i gavrana koje su u proljeće bile veliki problemPosavcima jer su to pticegrabljivice koje su krale po dvorištima male piliće,pačiće, gušćiće i puriće, ali i na posijanim oranicama redom su vadile tek proklijalesjemenkekukuruza zbogčegasu seljacimorali ponoviti sjetvu. Zato su one bile i ostale omražene ptice za razliku od visoko cijenjenesjenice,lastavice,slavuja, a naročito rode Na granama vrba gnijezdile su se svrake također grabljivice i kradljivice, dok bi se u dupljima gnijezdilivrapcikoji su također činili štetu,naročito na dozreloj pšenici. Zato su mali Posavci zdušno vadili jaja iz njihovagnijezdauspostavljajući tako određenu ravnotežu između ljudi i ptica.Štose tiče lastavica i roda, one imajuposebanstatus kod Posavaca Oni se naime vesele njihovudolasku u proljeće, čak se diče time ako jeu njihovojštali lastavica napravilagnijezdo, a

Sve ovo spomenuto u ovome tekstu na žalost sve više postaje prošlosvršeno vrijeme i potsjećanjestarijegeneracijePosavaca kad su ljudi na selu živjeli u harmoničnom skladu s prirodom u svojojokolini, svom zavičaju. To jebio i osnovni razlogzbogkojega sam napisaozbirku pjesama“POSAVSKI SPOMENAR" iz koje Vam, štovani čitatelji,izdvajam pjesmuprigodnu za ovu priliku, podnazivom “PROLEĆE U POSAVSKOM DVORIŠĆU“" kao svojevrsnuilustracijuuspomena življenja u selima SISAČKE POSAVINE

PROLEĆEU POSAVSKOM DVORIŠĆU

BOŽIČNASLAMAKAD Z VOĆAOPANE

1VRBOVEOMLADE SE GRANE

VIŠE V JUTRO NEVIDI SE SAPA

LANJSKEJABUKEVADE SE Z TRAPA

DOŠLE SUI LASTAVICE

POSAVCIMA NAJMILIJETICE

OKOKOŠNICE ČELAOBLEĆE

NA STAROM KROVU RODA KLEPEČE ŽIVINEJEPUNODVORIŠČE

MALOLIGEMLAKICU IŠČE

DOK PUREZALEPTIROM DRČI ŽUTIPILEKPODKVOČKOMČUĆI

STARI MAČEKPREDE SVE BRŽE

CVILIJU PUJCEKII CUJZEK RŽE

JOČA ZMATERUM GNOJ NAMEČE ITAKJE NAVEKSAKOPROLEĆE

DANI SU TOPLEŠI |LAKŠE SE DIŠE

STARIDEDEKNEKAŠLAVIŠE

1 BABICASTARALAKŠE SE KREČE

U POSAVSKO DVORIŠČE DOŠLO JE PROLEĆE|

Korizma - doba ozbiljnosti i nade

Piše: dipl.ing.StjepanKeglević

Za vrijemeKorizme sv Crkva želi da se vjernici više posvete razmišljanjima o bitnim pitanjima

života i našegodnosa prema Bogu i ljudima.

U našim svakodnevnim brigama za održavanjematerijalnog života valja u to doba više moliti u obitelji, češće posjećivati crkvene obrede,ispovijedati se, izmiriti se s Bogomi s ljudima iz svojeg kruga,ali i s onima iz drugih vjerskih i narodnih zajednica. Valja se odreći nekih nebitnih uživanja u hrani,odjeći,izlascima i darivati one koji u tome oskudijevaju, a imamo ih na svakom koraku.

Doba Korizme,kako nam je svima poznato,traječetrdeset dana, a njenpočetakovisi o datumu kada se slavi Uskrs Ove jubilarne godinekorizma započinje 8. ožujka,kada jeČISTA SRIJEDA,i traje do krajapetekorizmene nedjelje,tj.16. travnja, kad sa CVIJETNICOM započinjeVeliki tjedan.Četrdeset

korizmenih dana pokore,posta i molitve,nastalo je kao spomen na onih 40 dana koje jeIsus Krist,neposrednonakon krštenja u rijeciJordan,proveo u pustinjigdjejepostiočetrdeset dana i četrdeset noći. Nakon takve pripravekrenuo jeu javna propovijedanja,skupljanje učenika i stvaranje čuda Naziv “Korizma" u našem jezikudolazi od stare romanske riječi“carisma" iz koje se razvila latinska riječ“quadragesimus" što znači broj40, pa se danas u suvremenom talijanskomjezikukorizma naziva “Quadragesima?" što znači četrdesetnica.

ljetnimdanima ova pobožnost je osobito draga u mjestimagdjeje kalvarija,tj.postajeKrižnogputa uz neki drvored ili u parkuuz crkvu, kao u Sv I Žabnom,ilina cijelombrežuljku kako jeto monumentalno u MarijiBistrici. U Zagrebu na Ksaveru jeuz svaku postajuKrižnogputauklesan i tragičnidogađaj iz hrvatske povijesti. U Požegiječak 200 godina stajalakalvarija uz brežuljakkoji su suvremeni vandali teško oštetili Križni putse osobito svečano obavlja u narodnim nošnjama naših primorskihmjesta i otoka u čemu sve češće sudjeluju i strani turisti

Pjesme na Križnom putupostale su narodne i zajedničke na hrvatskom sjeveru i jugu, a najčešća jeova: Stala plačućtužna Mati, Gledala jekako pati, Sin joj na križ uzdignut. Dušom njenomrazboljenom, Rastuženom,ražaljenom, Prolazio mač jeljut.

Narodni običaji u doba Korizme nisu posebnobogati kao kod drugihvjerskihblagdanatijekom godine.Glad jena selima bila vrlo česta upravo od veljače do svibnja. Na Čistusrijedu iliPepelnicu bio je običaj da se sve u kući, a naročito u kuhinji i smočnici najsavjesnije opere, tj.oluži, a Hrvatice u Bačkoj su čak kuhinjsko posuđedržale nad ognjemkako bi se ispržio i nestao svaki trag masnoći Nekad se mnogo postilo, a poglavitosrijedom,petkomi subotom. Nedjeljom se meso jelo, ali ne u svim krajevima. Jelo se uglavnomdva putana dan Na bogatijemistočnom dijeluHrvatske bio jeto “bili smok",mlijeko, sir i vrhnje, sa suhom pogačom, a juhase moglazapržiti s maslom Jaja se rijetkojelojernesilice u to doba nesu, pa je jajavaljalo sačuvati za nasad U Korizmi se nosila skromna nošnja, bez ukrasa i tamnih boja.

Isto tako općepoznate su pjesme “Puče mojpreljubljeni", “O Isuse dajda pjevam,muku tvoju suze lijevam? ili“Počinje se strašna muka kojutrpiIsus Bog",“Ja se kajemBože mili, od svakoga grijehamoga, moje srce gorko cvili,jeruvrijedih tebe Boga? ijoš neke druge.Vrhunac svih križnih putevajeonajkojegavodi naš “Bijelistarac" Sv Otac Ivan Pavao II, u ostacima Koloseuma u Rimu čijejetlo natopljenokrvlju kršćanskih mučenika

Omiljelakorizmena pobožnost u hrvatskom narodu jeKRIŽNI

PUT koji se obavljaobično pet- kom i nedjeljom. U lijepimpro-

Iz korizmenih žalosti zbogmuke i smrti Isusove, iz svih molitava i izmirenja s Bogom i ljudima, neminovno će u nama zasjati trak nade da ćemo i u ovom životu sretnijibiti,jeriza Korizme dolazi pobjedaživota nad smrti - dolazi USKRS! m

KULTURA ŽIVLJENJANA SELU

U čast našeg nastavnika nalazi se u parku - središtu Virja, spomenik na kojem piše:

ŠIRITELJUHRVATSKE PJESME

FERDI

RUSANU

NJEGOVI HARNI PRIJATELJI IŠTOVATELJI

1886 GODINE JOŠ MU PJESMA OTAČBINOM

SKLADNO JEČI, SRCA BUDI, SMIERNO TRUDOM1I VJEŠTINOM

DA NAM LJUDI BUDU LJUDI.

pisao i komponirao.Godine 1850 osniva “Hrvatsko dobrovoljačkoglumištnodruštvo“,vjerojatnojedno od prvih u Hrvatskoj,kojeizvodi Rusanov komad “TRI MLADOŽENJE NAJEDAMPUT" Vrlo je značajno da se sva djelaizvode na hrvatskom jeziku. Dvadeset i petgodinaprovodi u Virjuintenzivno se baveći kulturnim radom VIROVCIMA JE USADIO LJUBAV ZA PJESMU I HRVATSKU RIJEČ

ŠTO JE OSTALO TEMELJ DALJNJEM RAZVOJU KULTURNOG ŽIVOTA U TOM MJESTU Ferdo Rusan nijeušao u antologijuhrvatske knjževnosti, a ne spominju ga ni enciklopedije. Teško jegovoriti o umjetničkojvrijednosti onoga što jenapisao, no činjenica jeda jena kulturnopovi- jesnompodručjuučinio mnogo

Ferdo Rusan rođenje18 prosinca1810.,potječe iz vojničkeobitelji. I on će biti vojnik.Nakon školovanjanjegovapukovnijaodlazi u rat u Italiju. Mladi poručniknijepokazivaovelik interes za vojsku.Njegovojpjesničkoj duši više su odgovarali kulturni užici nego militarizam Za vrijemeboravka u Italijiobilazi kazališta, što mu jedalo poticaj da se poslijeposvetikulturnom radu. Budući da talijansko podnebljenijepogodovalonjegovuzdravlju, traži premještajnajprije u Temišvar, a zatim u Pečuh U Pečuhu otkriva ilirsku čitaonicu,postajenjenčlan i vatreni ilirac Po prviputkoristi svojtalenat pjevača i postižezavidan uspijeh. U pečuhanskomteatru nastupa s hrvatskom pjesmom, što mu zvanični krugovi uz ostalo njegovoilirsko djelovanjezamjeraju. Zbogtoga jeponovno premješten u Temišvar što opet loše utječe na njegovozdravlje, pa 1842 godine odlazi u mirovinu U rodnu Podravinu vraća se umoran i bolestan, ali konačno nalazi sebe i svojmir U to vrijemenastajenjegovanajpoznatijapjesma “Lijepamojarodna Podravina". Rusan nijesamo

Po njemujedobilo svojeime i prezimenaše Hrvatsko pjevačkodruštvo osnovano 1879 godine kojese predstavilojavnostišarolikim i kvalitetno pripremljenimprogramom tokom cijelogvijeka djelovanja. “Rusan" jei humana organizacijakoja vodi brigu o svojimčlanovima s dubokim osjećajem prijateljstva i ljudskograzumijevanja.Nijebio rijedakslučaj da se nekom i materijalnopomogne ako ga jepogodilanesreća Osim toga,često su članovi društva kolektivno sudjelovali u gradnji neke kuće, a svakom članu ili članici prilikomvjenčanja uputili bi pismenučestitku ilisimboličan dar Najživlja jedruštvena aktivnost nakon završetka prvog svjetskograta, kada se u zabavi pokušavaju zaboraviti strahote rata i njegoveposljedice.

Revidirana su praviladruštva:

a)širenjehrvatske narodne i umjetničkepjesme i glazbe

b)priređivanjeprosvjetnihprograma

€)raspačavanjeknjiga

d)diletantske predstave

Članovi dramske sekcije ispred spomenika Ferdi Rusanu

Tamburaška sekcija

Folklor

1930 godineosnovana jeprosvjetnasekcija,koja je,kako jepo Pravilniku, imala zadatak da

a)među članovima diže suvremeno znanje o privrednom životu, da svoječlanove uči boljemnačinu rada i života, da mu oštri značaj i razvija duh pobude

dva navrata izveden koncert za izgradnjuvatrogasnog doma Bila jeto kratka šetnjakroz Rusanovu bogatustoljetnuprošlost.Povijestzapočetadavne 1879 godine,puna burnih događajauspona i padova...

Prkosni duh “Rusanovaca" odolijevao jesvim pritiscima i nedaćama Pjesmajebila vila vodilja kojajeRusanovce pratila od kolijevke pa do groba. Pratila je i ljudskesudbine,neke pune životne radosti i ljubavi, a ponekad i bolnoggrča.

BILA JE TO PJESMA UMORNOG SELJAKA

KOJI JE NAPUŠTAO JOŠ TOPLU BRAZDU I HRLIO DA U PJESMI ZABORAVI TEŠKOĆE

PROTEKLOGA DANA

b) da pomogne razvitku organizacijskesvijesti njegujući među članovima prijateljstvo i solidarnost

e)da učini život mladima na selu privlačnijim

d)da sudjeluju u prosvjetnimpriredbama

Već u prvojtočki Pravilnika naglašava se da jepolitika u sekcijizabranjena.Najvjerojatnije jetakva apolitičnostuspjelaočuvati od raspuštanja(duginiz godina) ovo društvo

Zanimljivoje,da su se prihodi od koncerata koristiliza pomoćdrugimorganizacijama. Tako jeu

Danas jedrugačije. Više NIJE BRAZDA TOPLA,niti seljakžudi za pjesmom.Tišina jeu “Rusanovim prostorijama“.Prekrasno izvezene podravske nošnjetužno vise bez smijeha,pjesme,plesa... i jasam bila Rusanovka, i tada jeto bila najdraža i najvažnijaobveza,gotovokao odlazak u crkvu, barem svake nedjelje.

BILO JE TO sa bolnim uzdahom kažem, MOŽDA, tko zna, VALJA UVIJEK MISLITI I ŽELJETIDOBRO SEBI I SVIMA OKO SEBE

Tko zna što će nam donijeti NOVO SUTRA, nadajmo se NOVO ILJEPŠE...

Sa štovanjemŠtefica

Trešek

NARODNI OBIČAJI

Običaji u slavonskom selu Otok (nastavakizbr.2/2000.)

U kolu nisu uhvatili ruke prvoga susjeda već drugoga, pa su u cijelomkolu ruke bile prekrštene. Ako jenetko želio poskočiti,nije mogao jersu ga zatezale tuđe Igra(kolo)

Otočani su rado plesali, osobito mladići i djevojkekoji su išli gajdama“ko pčele na med"

dnostavno na putu. Na pokladni ponedjeljak i utorak plesalo se od kuće do kuće i u svakoj se kući malo poigralo.

Kolo su plesalinedjeljom ili svecem, poslijevečernjemise, o pokladama, u svatovima, a djevojke i mladići plesali su i na divanu Od SvetogAndrije do Sveta tri kraljaOtočanke nisu ni pjevale ni plesale, to jevrijemeadventa i Božića Otočanke nisu tada nosile veliku svilu, a pjevale su i plesale od Sveta tri kralja.Obično jebilo kolo prednečijomkućom ili je-

ruke

Dvijedjevojkekoje su se “otimale" za jednogmladića,uhvatile bi se u kolo tako da jejednadrugu gledalaravno u oči,kako bi se mogle“pazit? i nadpjevavati jedna drugu. Ako su obadvijelijepo pjevale, tada nijenitko drugi u kolu pjevao već samo njihdvije, da bi se vidjelokojaće kojunadpjevati.

Kada su u kojojkući bili svatovi, išle su ondjeposlijepodne djevojke da se naplešu i napjevaju, a predvečer su dolazili i mladići Ako nijebilo gajdaša, odnosno glazbe,uhvatili bi se za ruke i hodali uokolo Jedan je pjevao, a drugi za njimotpjevali iste stihove kao:

“Sve se klinjem ipreklinjem, da se neću udavati

Ako su dvijedjevojkeposvađane,jednajedrugojzapjevala, a ova jojjeodgovorila pa su rekle jednadrugoj i što-misle i što ne misle

Dječjeigre(brojalice):

Djeca su se igrala po strani, nedaleko od roditelja:

Poezija(ženskepjesmeposkočice)

Čikigre:Jedanježmirio a drugi su se sakrivali Zadnjijeviknuo: čik,nakon što se sakrio Onajkoji ježmirio,tražio ih jeali jemorao paziti, da ne bi netko od skrivača dotrčao na mjestogdjeježmirio, i viknuo ČIK! - jerbi morao ponovo žmiriti Ako jenekoganašao, otrčao jena svojemjesto i viknuo ČIK!, a onajkogajenašao morao ježmiriti

Kogudarim: Igralo se više djece Okretali su se u krug na jednome mjestu i govorili:“Kogudarim,ja ne žalim " Stogaim se svatko micao s putada im ne smeta Igrali su se tako dok im se nijezavrtjelo.

Pjesme:Učile su se junačke pjesme, a prenosile se usmenom predajom.Navečer bi se sastajali u divansobi; pa tko jeznao kakvu pripovijest ili pjesmupripovijedao bi a drugi bi ih slušali Na taj su se način pjesmepamtile,širilei mijenjale.

zivali su Otočani koscima Pričali su kakoje sedam kosaca kosilo na livadi, a potomsu nestali i pokazali se na nebu

Od sedam zvijezdakoje se ljeti vide na sjeveru,četiri su kao četiri kotača na kolima,samo malo ukoso, a tri naprijed kao rudo Zvali su ih vilovskim kolima

Sa suncem jeizlazila ilizalazila zvijezdavečernjica. Bila jesunčeva zamjena.

Ženskepjesmesu duljepjesmice,pjevale su o davnim događajima i junacima, a poslije su djevojke,pjevale samo onima kojesu znale i koji su im bili dragi. Vremenom su skraćivane ženske pjesme.Ponajprije su se gubili reci kao: “AI govoriIvanova majka? i sl Poslije su se pjevali samo veći odlomci tih većih pjesama, iz kojih su djevojkepočeleuklanjati nepoznataimena, pa umetati neka sebi draga, i nastale su pjesmice od petdo deset redaka

Brojalice:Brojali su do deset: Jednogalo,dvogalo,trogalo, čevrgalo,pegalo,šegalo,egumalo, šegumalo,dediljalo, zvrc"

Jedan,dva,tri,svadili se fratri u kući za vrati

Jedan uze tačku, pa udari mačku; Mačka dignerep, dade dici med " Ja sam ja,ti si ti,on jeon, ti si konj."

O jabučici na grkljanuOtočani su govoriliovako: Muškarci imaju jabučicu na grkljanu, a žene nemaju.Eva jesvojujabučicupojela kadjujezmijanagovorila, a Adam jesvojusamo zagriznuo, pa mu je zapala u grlu, pa tako danas muški imajujabučicu na grkljanu, a u žena jenema

Basne

To su bili počeciposkočica. Prema tim su se pjesmicama izmišljale i druge.

Gatalice

Kada su zimi svinje u polju ozeblejerbijahumršave svinjar ih jepustiokući. Velike su svinje govorile: “Da smo znale, ponijele bi kabanicu!" A ostale su za njima jaukale: I jabi, ijabi!"

O zvijezdama:Četirizvijezde jednaza drugomu okomitom položaju, a tri poprekonjih, na-

Ožujak, 2000.

Vašagrometeorolog mr DraženKaučić

Kada su brusili kosu,govorahu da brus izgovara: “Koscu pile,koscu pile, a reduši perje." m

Vrlo jevjerojatno da ćemo ovog mjeseca u prilozimadnevnih novina nalaziti članke koji nam otkrivaju kako prskanjem vodom možemo spriječitipojavu mraza Kad bi to bilo tako jednostavno,vjerujte da bi bilo lijepo u zimske dane i naše prometnicepoliti vodom itako se riješiti leda sa ceste

Prošle smo godinetijekom ovog mjeseca u jednimdnevnim novinama naišli na članak gdjenjegovautor navodi kako se malim običnim prskalicama,polijevajući vodom, sprečavasmrzavanjevinograda i voćnjaka. Molimo vas da odustanete od takvog načina sprečavanjapojavemraza u voćnjakuivinogradu.Zapamtite, vaš će trud biti uzaludan, a šteta ogromna. Eto vam odgovora zašto da se odustane od navedeneradnje.

Prvo, ova metoda zahtijeva velike količine vode Drugo, mora se osiguratidugo i i kontinuirano prskanje sve do trenutka dokle god temperatura zraka ne počnerasti,odnosno ne naraste iznad 0 0 stupnjevaCelzijusa. Običnim prskalicama ne možemo postićiprskanje bez prekidajedan, pa i više sati. Vjerujemo kako vas zanima a zašto tako dugoprskati?Razlog je što se tijekomprskanjakoristi latentna toplinavode, a koja se oslobađa kada se voda hladi Valja naglasiti da se prismrzavanju 1 kubičnogcentimetra vode oslobađa 80 kalorija topline, pa se pupovivinove loze i voćaka neće smrznuti Dakle, u obzir dolazi samo uporabasistema za navodnjavanje,gdjejeprskanje bez prekida a uz dovoljno vode može trajatiako treba i tri dana

Podsjetit ćemo vas da će tlo tijekomprskanja biti vlažno, pa će i ono lakše provodititoplinu iz dubljih u plićeslojeve tla, a ova će se upravo zato sporijehladiti te time spriječitipojavu mraza na tlu

Proljetni radovi

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

jerćepočetkomproljeća svi krenuti u kupovinu i može vam se dogoditi da ostanete bez potrebnogartikla.

Kada ciklami požutelistovi, izvadite gomoljčićkoji se opet sadi ujesen.Azalejumožete smjestiti u vrt Nakon cvatnjemnoge sobne biljkepropadaju i postajuneugledne, pa razmislite o nabavci novog bilja.

ARANŽIRANJECVIJEĆA

Ožujakjeprviproljetnimjesec, no prijeUskrsa se ionako ništa ne radi na zemlji, pa u travnjuimamo mnogo posla. I ne samo u travnju već tijekomcijelogproljeća. U nastavku teksta podsjećamo vas na osnovno što treba obaviti u proljeće.

KUĆNO BILJE

Proljećejerazdoblje kada se u prirodi sve budi,javlja se prvo cvijeće. I u vašojsobi sigurnonešto cvate, a neke lončanice cvatu zimi Ovo buđenjeprirodeosjećaju ivaše biljke, pa će mnoge biti sretne ako ih presadite u veće lonce ili im barem promjenitezemlju. Ovo je i vrijemerazmnožavanja. Afričku ljubičicu možete razmnožiti putem lista, a mnoge drugevrste možete razmnožiti lisnim reznicama Zimi ste kaktuse,sukulente i drugobilje oskudno zalijevali, jer su biljke bile u periodumirovanja. Sada kada su nastupilitopliji dani pojačajte zalijevanje, a počinje i prihranjivanje.Ako su vremenske prilike povoljne,iznesite biljetijekomdana na otvoreno, ali držite ih u sjeni. Kada prođeopasnost od kasnih proljetnih mrazeva, a to jenakon ledenih svetaca, poslije 15 svibnja, biljke bez bojaznimožete i noću ostavljati vani

Biljke na kamenjaru i lukovičaste biljke su u cvatu i potrebna im jevoda,naročito ako jevrijeme suho Biljke jetakođer potrebno i prihranjivati. Ocvale cvjetove lukovičastogbiljaredovito uklanjajte kako se ne bi nepotrebnoiscrpljivalestvaranjemsjemena.Lišće ostavite jerono hrani lukovicu Kada se lišće osuši,lukovice i gomoljeizvadite iz zemlje,sušite, očistite i spremite za iduću sezonu LJETNICE ITRAJNICE

Opreznoiznosite nasad na zrak, pričemu vodite računa o mrazovima Ako sami niste sijalicvijeće, sada se bliži vrijeme da nabavite sadnice, a nabavka se produžuje na svibanj i lipanj,ovisno o planu sadnje.Pripremitezemlju za sadnju prekopavanjem i usitnjavanjem te gnojenjem.

Neki jedvadočekajuproljeće kako bi uživali u cvijeću.Odlazeći u prirodunemojtebrati cvijeće, jer po novom zakonu zaštićene su mnoge vrste, čak ivisibabe ijaglaci, pa svako ubiranjepredstavlja kazneno djelo(akovas ulove). I bez poljskog ilišumskogcvijećamožete uživati u bojamaproljeća. Grana forzicije će u sobi danima cvasti Možete držati u vazi igranu kestena i promatrati kako se otvarajulistovi i cvjetovi. I jorgovan će izgledati vrlo lijepo, a možete iskoristiti i grane voćaka

CVIJEĆE I UKRASNOBILJE

U travnjumožete iznijetipelargonije,fuksije,asparaguse i vodenike, no uvečer ih vratite u kuću O mrazu vodite računa i kada sadite ljetnice jer su neke osjetljive. Počnite redovito zalijevati i prihranjivatibilje.

KAMENJAREI LUKOVIČASTOBILJE

Ako niste tijekom zime nabavili svježuzemlju,sredstva za zaštitu i različita gnojiva,učinite to što prije

Uklonite grane koje su zimi štitile trajnice i pregledajtebiljke. Ako su se zboghladnoće izdigle, utisnite ih u zemlju, a neke podijelite prijecvatnje.Biljkekojerano cvatu rasadite krajemproljeća. Počnite plijeviti korov, zalijevati i povremeno prihranjivati. U svibnju ilipnjumnogetrajnicebujnocvatu, pa im jepotrebanoslonac

RUŽE

Svibanjjemjesecružajercvatu u svakom vrtu Okopavajte ih, uklanjajtekorov,redovito zalijevajte i prihranjujte. U proljeće će vaše ruže vjerojatnonapastilisne uši, pa ih jepotrebnoštititi TRAVNJAKIŽIVICE

Proljećejeperiodkada jekamenjara u punom sjaju.Teško je reći da li jeljepši cvat narcisa ili mjesecdana kasnijecvatnjaostalog bilja:iberisa,gušarke,kamenite trave i drugih. No proljećenije vrijemekada se biljkama samo divimo,već ima mnogo posla. Potrebno jeukloniti grane koje su štitile nasad Svaki kamen treba učvrstiti dok se biljkejošnisu razrasle Sade se lukovice ljiljana i gladiola te gomoljidalija.Krajem svibnja sade se i kane

Travnjakimakrasnu zelenu boju jernema vrućina od kojihmože izgorjeti.Želite li lijep i kvalitetan travnjak,redovito ga zalijevajte i prihranjujte. U proljećepočinje sezona košnje.Živicujepotrebno redovito orezivati Odrezane grančice uklonite kako ne bi smetale daljemrastu, a djelujuneuredno.

UKRASNOGRMLJE

Većina ukrasnoggrmljaje u cvatu, a nakon cvatnjepotrebno ga jeorezati Uklonite sve suhe i slo-

mljenegrane i prorijedite grm U proljeće možete isaditigrmlje,anakon sadnjesvaki grm dobro zalijte.

POVRTNJAK

U svibnjupočinjesadnjapresadnica toploljubivogpovrća.Počinje borba protivkorova,bolesti i štetnika,zalijevanje jeobavezna aktivnost, a povremeno i prihranjivanje.

Proljeće ne mimoilazi ni povrće. U travnju se već bere prvo povrće, a počinjesjetva svih povrtnihkultura

VOĆNJAK

suhogvremena Još možete čistiti krošnjurežući grančice. Ako niste obavili gnojidbu, u proljećeprihranite voćke Redovito pratite zdravstveno stanjestabala i po potrebijepotrebnoobaviti zaštitu

Neke voćke već cvatu i potrebe za vodom su velike,naročito za

Razmnožavanje cvijeća

Piše: dipl.ing.

Darko Kantoci

Cvijeće se može razmnožavati na više načina;sjemenom,lukovicama, gomoljima,izbojima,dijeljenjemkorijena ili grma, reznicama, lišćem,položenicama i cijepljenjem.

RAZMNOŽAVANJESJEMENOM

VRTNO CVIJEĆE

ih zaštitili od vanjskihnepovoljnih vremenskih utjecaja. Reznice i tek zakorjenjenebiljketreba štititi od jakogsunca i vjetra.

žavamo lukovičaste i gomoljaste biljkesvake treće godine.

RAZMNOŽAVANJEIZBOJIMA

RAZMNOŽAVANJE

POLOŽENICAMA

Kod nekih cvjetnih vrsta pojavljuju se izbojikoji na svojim vrhovima nose pupove iz kojih se razvija mlada biljčicakoja se ukorjenjuje. Nakon ukorjenjivanja odvajaju se od matičnog grma i dalje samostalno uzgajaju. Na ovaj se način razmnožavajuljubičice.

Ovo je najjednostavniji način razmnožavanja.Biljkeuzgojene iz sjemenadugožive i pravilno se razvijaju.Biljkeuzgojene iz sjemena bolje se prilagođavaju klimi od biljkauzgojenihdrugimmetodama Sjemejednogodišnjegcvijeća najboljejekupiti,jerosigurava kvalitetne biljkekarakteristične za vrstu i sortu Kasnijemožete koristitisjemecvijećakojeste zasijali.

RAZMNOŽAVANJE

DIJELJENJEM KORIJENA

Ovajse postupakprovoditako da se grančicamatične biljke zabode u zemlju ilise njezin vrh ostavi malo iznad zemlje.Nakon što se grančicaukorijeni, odreže se i presađuje na stalno mjesto u vrtu

RAZMNOŽAVANJELIŠĆEM

Dijeljenjemkorijenauglavnom se razmnožava višegodišnjecvijeće grmolikarasta, poputklinčića, irisa i božura. Biljka se zajedno s korijenomizvadi iz zemlje,oštrim se nožem razreže korijenova bala na nekoliko dijelovakoji se zasebno sade na mjesto u cvijetnjaku.

Pri tome jevažno da se sjemeuzme sa biljakakoje su imale naljepše i najzdravijecvjetove u prvojcvatnji. Sjeme se pokupi,prosuši i čuva na hladnom i suhom mjestu do sjetve.

RAZMNOŽAVANJEREZNICAMA

RAZMNOŽAVANJE

LUKOVICAMA I GOMOLJIMA

Uz lukovice i gomoljepovremeno izrastu manjelukovice i novi gomolji.Takve priraslelukovice i gomoljeodvajamo i sadimo samostalno. Lukovičasto i gomoljasto cvijeće može se uzgajati i iz sjemena, ali tajjepostupakdugotrajan i nesiguran i u proizvodnji se ne primjenjuje. Ovako razmno-

Razmnožavanjereznicama obavlja se na način da se s matične biljkeodreže grančica i stavi se u zemlju na zakorjenjivanje. S debljegdijelagrančiceskine se nekoliko listova blizu reza Kako bi se reznice što boljeukorijenile, možemo uporabitipraškastehormone kojise mogu kupiti u boljim trgovinama. Za ukorjenjivanje se koriste specijalnisupstrati. Reznice kojese ukorjenjujupotrebnoje pokritiplastičnomfolijom kako bi

Biljkepoput begonije,gloksinije i dr razmnožavamo listovima Sa matične biljke uzmemo stariji list i s donjestrane na nekoliko ga mjesta zarežemo Nakon toga list donjom stranom stavljamo na supstrat i lagano ga učvrstimo Supstrat mora biti dovoljnovlažan Lonac prekrijemoplastičnomfolijom i držimo na vlažnom i toplommjestu, zaštićenom od direktnog sunca Nakon nekogvremena na zarezanim dijelovima lista pojaviti će se mlade biljčicekojerasađujemo.

RAZMNOŽAVANJE

CIJEPLJENJEM

Cijepljenjem se uglavnomrazmnožavajuruže, kamelije i azaleje. Cijepljenjem se spajajupupovi s matične biljke s podlogomdivljaka. Da bi ova operacijauspjela, važno jeda i plemka i podlogaimaju dovoljnosokova Cijepljenje se obavlja za tiha,oblačna vremena bez padalina.

Moj vlasnik za održavanječistoćemuzilica,mljekarskih kanti i ostalihposuda kojedolazeu dodir s mlijekomkoristi:

BIS C 5330

Uvjerite se iviu njegovu učinkovitost!

KAKO? Ukratkoću vam objasniti:

predispiranje: poslijesvake mužnjeprovestiispiranjepotapanjemmuznih jedinica po mogućnosti u mlaku vodu;odgovarajućimčetkama odstraniti grubljenakupine nečistoća Napomena:ispiranje ne provoditivrućom vodom da ne dođe do koagulacijekazeina, te da se lakše isplahnemliječnaemulzija.

- pranje i dezinfekcija: u 10 litara toplevode otopiti 100 do 150 g BIS-a C 5330 (5 - 8 jušnihžlica ili3/4 jogurtčaše). U pripremljenu otopinupotopiti muzne jedinice i po potrebičetkom odstraniti nakupinenečistoća

- ispiranje: muzne jediniceispratimlakom vodom f— Himože i vrućom)

Kako primjereno kazniti dijete

Piše: dipl.odgajateljZrinjka KeglevićStević

Tada će majkanježnoutješiti mališana u svom krilu Kada se dijete smiri treba poučitidijete o tojopasnosti na tajnačin da mama i dijete oprezno približe ruku vrućem loncu uz mamine riječi:“Pec,pec, jako vruće,joj.joj". Tako će malo dijete lakše razabrati što jemama mislila kada jeupozoravajući na opasnost povikala.Dakle,nužno jedjetetu zabrane i naredbe obrazlagati, dati mogućnostvlastitog uvida Ako morate “održati predavanje" trogodišnjakuučinite to vrlo kratkim prijekorom(1/2minute).

Stara poznata izreka u svezi s kažnjavanjemdjecekaže: “Batina jeiz rajaizašla“ U današnjevrijeme psiholozi su sklonijisuprotnoj kritici: “Batina nije iz rajaizašla“ Batine, kao prvo, nisu odgojna mjerakojasluži za boljiodgojdjece, a pogotovo stalno fizičko kažnjavanje u djetinjstvu može ostaviti trajneozbiljneposljedice. Već kao malo dijetekojeječesto fizički kažnjavanopostaje i samo agresivno te stvara negativnusliku o sebi,govoreći mu često da jezločesto, neposlušno i sl. Bez uočavanja i spominjanjanjegovihdobrih osobina ono ne može uopćestvoriti o sebi pozitivnu sliku kojajeneobično važna za pravilanrazvoj. Najkraćerečeno agresijom se stvara agresijajerdijeteoponašaodrasle i to nesvjesno.Umjestopljuski i udaraca po stažnjici, po prstimaisl., mnogo su korisnijirazgovori.

DJECA DO TRI GODINE

KADA I KAKVA KAZNA

Kazna mora uslijeditiuvijekODMAH nakon nepoželjnog čina jednostavno zato da dijetepoveže kaznu s tim što jeučinilo Odbacivanjemkazne i zakašnjavanjem ona gubisvojsmisao jerdijete zaboravi što jeto pogriješilo. To konkretno znači da pogreškaučinjenaposlijepodne može biti kažnjenauskraćivanjemgledanja crtića na TV-u tu istu večer, a nikako tek sutradan

Nadalje, važno jeda kazna bude PRIMJERENA pogrešci.Prestroga kazna promašit će svojciljjer će jedijetedoživljavati kao nepravedan potez svojihroditelja. Ono neće prestati raditi tu grešku već će se početiskrivati kako ga ne bi drugi put uhvatili na djelu.Znači,prestroga kazna gubismisao pouke.

U razdobljuživota do treće godine,djetetovepotrebe za ljubavlju,nježnostima i razumijevanjem roditelja vrlo su jake, pa su grubost i udarci u tom perioduposebno štetni. Tada jebitno da su zabrane kratko i preciznorečene Primje- rice dijete mora biti upozoreno na neku opasnost s kojomjošnije imalo neposrednogiskustva. Kada se malo dijetepribliži vrelom loncu pa kad majkauzvikne prestraše- nim glasom: “Ne diraj,vruće je!“, dijete će se prestrašiti i zaplakati.

Na dječji vrlo razvijenosjećaj za pravedno i neposredno treba uvijek računati

Tako,primjerice za sve one nenamjernorazbijenečaše, vaze, šalice i sl.,dijete ne treba kažnjavati.Dijete se više puta u zdušnojigri ilizato jošnedovoljno spretnom dogodespomenute nezgodepa se često i ono samo neugodnoiznenadi ugledavširazbijene dijelove na poduili začuvši zvuk puknućastakla U takvim prigo- dama ne treba kažnjavatidijetejer bi kazna bila štetna

Ako veće dijete zna kakve vrste ponašanja i kojegreškezaslužuju

kaznu,ondajetreba uvijekdosljednoi provoditi.Dijete od 4-te godine nadalje može biti kažnjavano tako da mora prekinutiigru,otići u kut ili neki dio prostora u stanu, gdje može samo stajatitoliko minuta koliko ima godina. Evo jednogprimjera:vaše dijete ima gostevršnja- ke i u zajedničkojigrilegokocka- ma, zavisti radi,razbijeprijatelju njegovu tek netom izgrađenu kuću. Vi,tada,budući da ste sve vidjeli i donosite pravedan sud o tome tko je kriv, svojedijeteizdvajate iz društva i šaljete na “hlađenje" u druguprostoriju 6 min , ako se radi o šestogodišnjaku. Predlažete također svom djetetu da za vrijeme tog “time-out-a" razmisli o svom postupkuprema prijatelju, a po povratku u igruvažno jeda mu se ispriča i predložizajednički“popravak“kuće Dakle,ovakvim postupkomučimo dijete i socijalno prihvatljivomponašanju, te stvaramo temelje za buduća dobra prijateljstva.

No, kojigodoblik kazne roditelji upotrebljavali(fizičkokažnjavanje, uskraćivanjedjetetudragihstvarislatkiši,gledanjecrtića,odlazak u parki sl;razgovori i špotancije povišenimtonom, objašnjavanja; “hlađenje? u kutu i sl.)važno jeda dijeterazumije da to činite zato što vam jedo njegastalo i što uloga roditeljajestpomaganje u prihvaćanjupravilaponašanjasredine u kojojživi Uz pokudei kazne neobično jebitno dijetehvaliti za sve ono dobro štojeučinilo i isticati da kažnjavamo to “loše djelo", a ne cijeludjetetovuosobenost Dakle, nastojatiukazati djetetu na svjetle, pozitivne strane njegoveličnosti gdje su slučajevineposlušnosti samo male “sive zone" Dijete mora znati da roditeljiimaju u njega povjerenja - to jenajboljipoticaj za boljeponašanje.Svojepovjerenje pokazatćemo toplimpogledom, smirenim glasom(nakonprijekora i kazne) i riječima: “ZNAM DA SI ME RAZUMIO I DA TO SLJEDEĆI PUT NEĆEŠ UČINITI."

VAŠLIJEČNIK

Osam načina kako olakšati

proljetnu alergiju :

Piše: dr Ivo Belan

Ah,proljeće,ah,ah,ap - ciha! Da,to jesezona kihanja,šmrcanja i suzenja. To jevrijemealergija. Šafrani i drugoproljetnocvijeće je izraslo, a isto tako i razne biljke pune peludi. Tu su i plijesni, insekti i mnogidrugirazni faktori kojimogu izazvati alergiju.

tako da vam bude ugodnotoplo, a ne hladno

3 Pokosite travu Smanjite količinu polenakošnjomtrave u svom dvorištu, vrtu itd Većina trava ne može cvjetati ako ju redovno kosite

Ali, ne brinite. Postojeefikasni načini kako se nositi s tim problemima da bi proljećemoglislaviti sa suhim nosom ibez svrbeža u očima Ovdjejeosam strategija protivalergijakojestručnjaci savjetuju:

1 > Doznajte o čemu se radi Doznajte da li kišete i šmrcate zbog napadaalergije ili je to sezonska prehlada ili gripa.Prehlada i gripadolaze s temperaturom, upaljenimždrijelom, gustim nosnim iscjetkom,bolovima itd. Antihistaminici,lijekovi protiv alergija, neće poboljšati ta stanja.Prave alergijeuglavnom izazivaju mnogo kihanja(često u brzom nizu),vodenasti nosni iscjedak,svrbež u očima, nosu i ždrijelu,začepljenostušiju,gubitak osjetamirisa i sinusne glavobolje.Antihistaminici često pomažu Konačni ključ u razlikovanjuje da prehladaili gripa rijetkotrajuduže od jednog tjedna.Napadialergije ne prestajudok ne nestane uzrok alergije(npr.pelud,kućni ljubimac).

2 Radijetoplije nego hladno Regulirajtetemperaturu u stanu

vašojkući To je tuš. “Lijekovi neće mnogo pomoćiako su vaša kosa i odjećajošuvijekpokriveni polenom.Tuširanjekojeće isprati peludčesto će smanjitireakciju organizma",objašnjavabotaničar dr James Thompson.

4. Postanite kosac s maskom Kad kosite travu stavite masku na usta i nos, kako biste spriječili udisanjepolena.Važno jeda maska čvrsto prianja uz lice i nemojte istu masku uporabiti više puta.

5 Izbjegavajtenajvećekoličine polena.Količina polena u zraku uvijekjemanjanakon kiše

Inače, najsigurnijevrijeme za aktivnosti izvan kuće zavisi o tome gdježivite U seoskim područjimanajvećekoličine peludi u zraku,tijekomdana, su oko 15 sati, kada jetemperaturavisoka, sunce sja,vjetarjejak i vlažnost je niska. U gradovimanajveće količine su oko 19 sati Izgleda da sva ona toplinakojazrači iz građevina i ljudizadržava polenvisoko u zraku,dok ne nastupisvježija večer kojadopušta da se polen smjesti niže na ceste

7 Uzeti lijekoveprijeizlaganjaalergenu.“Čak iionikojiboluju od astme mogu obrađivati vrt",kaže alergolog s američkogNacionalnog centra za astmu dr Richard Farr “Uporabivšisvojinhalator prijenego što ste izašli van, možete ne samo spriječiti neposrednu reakciju, nego možete imati i dugotrajnijekoristi. Neke alergičneosobe,kojenemaju astmu, mogu primijeniti istu taktiku" - poručujedrugistručnjak dr. LyndonMansfield On kaže da uzeti neki lijekprotivalergijaantihistaminik, prijeizlaska iz kuće može spriječitialergičninapad.

8 “Ugušite"grinje u prašini. Topao,vlažan proljetni zrak potiče populacijskueksploziju među grinjama u prašini,najvećem uzroku alergijskihproblema u stanovima Takve grinježive duboko unutar namještaja i tepiha.Čišćenjekuće ne može ih odstraniti, ali suhi zrak može

6 Tuširanje.Najefikasnija prva pomoć nakon izlaganja prevelikim količinama peludije u

IZRADA LAKTOFRIZA

Laktofriz jecilindričnog oblika / tip“Alfa Laval" / Izrađen jeiz nehrđajućegmaterijala AISI 304,izoliran,oplaštenizvana nehrđajućimlimom,opremljen sa poklopcem na gornjojstrani,elektromotornom redukcijskommješalicom,digitalnimtermometrom, mjeračem, izljevom051,gumenimčepoms unutarnjestrane, programatorom koji povezuje sve funkcije(očitanjetemperature, uključivanje i isključivanje mješalice,uključivanje i isključivanjekompresora) i kompresorom. Sve zajednosmješteno jena postolje sa regulacionim nogama Dno laktofriza tipa“Alfa Laval" Hlađenjefreonom na donjojpodnici.

Garantni rok 12 mjeseci.

Osiguranservis i rezervni dijelovi(uperiodu od sedam godina).

Veličine:

- od 100 - 20001 vertikalne izvedbe

- od 2000 - 12 000 I horizontalne izvedbe

IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO

Kapacitet1000 - 2500 litara(neizolirani i izolirani)

PRENOSIVE CISTERNE

ZA PRIJEVOZ MLIJEKA

SA PUMPOM

-LURA d.d. (Dukat,Sirela, MljekaraZadar)

- “VINDIJA" d d Varaždin

- “KOKA" Varaždin

- “LEDO" Zagreb

“MLJEKARA" Pula

- “MILS" Split

- “DOMIL" Županja

-MLJEKARA

“Antun Bohnec"

- “ZDENKA"

Veliki Zdenci

-“KIM" Karlovac

- KARLOVAČKA

PIVOVARA

- “ZIM" Zenica

- “MLJEKARA SARAJEVO"

-“MLJEKARA MOSTAR"

- “MLJEKARA

TUZLA"

“DONA"

GornjaStubica

-

PRENOSIVE CISTERNE ZA

funkcionalnije light(lagani)jogurt, s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL kojaje ispitanau istraživačkorazvojnom centru Morinaga (Japan). Po okusu iučinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak:

Stanje imunitet metabolizam osteoporozu peristaltiku florucrijeva pretilost stres

Djelovanje pospješuje potiče ublažava pojačava

QA LITE, obnavlja CamiĐ smanjuje Vi pa

Probiotik

GD Vindija

smiruje indija

Kakva snaga u

tako malo grama!