Mljekarski list 5-2000

VITELA

mliječna zamjenica za hranidbu teladi

VITELA jemliječnazamjenicaza hranidbu teladi do 2 mjesecastarosti

VITELA sadržiobrano mlijeko,sirutku u prahu,sojinobrašno,masnoće, glukozu,vitamine i antioksidans

VITELA se miješasa vodom u omjeru1:7 (jedantežinskidioVITELE i sedam dijelovavode).Prilikom napajanjateladitemperaturaMi SdE=E O ER kino;

VITELA se koristi prema uputama navedenim na vreći

VITELA omogućuje iste prirasteteladi uz manje troškove

LURA i.

Mljekarski list ZANJ,2000.

Redakcijskikolegij:

dr StjepanBanožić

dr Ivo Belan

dipl.ing StjepanBrlek

dr StjepanFeldhofer

dr Zoran Grgić dipling Darko Kantoci dipl.ing.StjepanKeglević dipl ing Karmen Sinković prof dr Zvonimir Štafa

Glavnii odgovorniurednik: dipl ing JurajČičmak

Redaktorica:

dipling Vera Volarić

Tehnička urednica: ing Mirna Božičević

Lektorica:

KatarinaZrinka Čičmak

Crteži: dipling.Nikola Božičević

Vlasniki izdavač:

Hrvatska mljekarskaudruga, Zagreb

Uprava

i uredništvo:

Zagreb,llica31/11

tel :01/4833349, 4812-410

fax:01/4833-349

Cijena: 4,50 kn Grafička

SUNCA

Kosidba i sušenje sijena

- djetelina

Piše: dipl.ing.Nikola Jagačić

Poznavajući teren može se slobodno reći da jošveliki brojstočara iza kosidbe zelene mase trava i djetelina ne suši sijenonad zemljom,već na zemljišto je jednostavan ali nikako dobar način

Prihvaćene su sprežne i motorne kosilice,samoutovarne prikolice,elevatori i puhalnici, pa i strojevi za baliranjesijena, ali sušenjeje ostalo po starometradicionalno na zemlji.

Ako se sijenosuši na zemlji morajubiti barem tri lijepa sunčana dana Natepanjem,skupljanjem,pretepanjem i kupčanjem sijenaistresaju se i gubenajvrjednijibiljniorgani, a trusi se i sjeme korova,pogotovo ako se kosi kad jekorov dozrio, pa livadu jošjače zakorovi Čestose čujevlasnike livada da se kasnijomkošnjom dobijejačalivada jertrave puste sjemeiz kojeg će u proljeće niknuti nove biljke.

Ne koristi se sušenje na žicama švedskihjahača, na drvenim piramidama,ljestvama, na običnim drvenim brkljamapotkresanih grana zabodenima u zemlju. Ne koristi se sušenjestrujanjem zraka neovisno od sunca i vremenskih prilikapričemu se sačuva lišće, pa i cvat u kojimaima najvišehranjivevrijednosti krme U lišću jedvostruko više hranjivih sastojaka nego u stabljici, naročito u djetelinamakoje su bogate lišćem

način obzirom na jošveće gubitke te pristupitisušenjuiznad zemlje po uzoru na livadare i stočare susjedneSlovenije i drugih, pa i okolice Hrvatske Kostajnicekoji suše na prijepripremljenim napravama

Poznat je način sušenja na švedskim jahačima, pa se opisuje njihovauporabakao i najvažniji razlozi njihoveprimjenekao:

- košnja se učini neovisno od vremenskih prilika

- sušenje se skrati, a krma se manjeprevrće

- pokošenazelena masa odmah se odvozi da se ne izlaže rosi i vlazi

- skraćuje se znojenje

Prilikom sušenjaneminovno postojegubicikojinastajudisanjemzelene mase s 10% gubitaka hranjivih tvari Uslijedpretresanjagubise oko 17% hranjivih tvari, a za kišovitogvremena sijenopotamni i gubioko 4% hranjivihtvari. Nadalje se gubi oko 6% tvari znojenjem,osobito ako se iz livada vozi sijeno dok nijeposve suho. Tako su ukupni gubici na hranjivojvrijednosti i probavnimtvarima oko 37% u krmi.

To su osnovni čimbenici koji sprečavaju ili barem smanjuju gubitke na hranjivojvrijednosti krme

Uređajšvedskih jahačasastoji

Stogatreba napustitisušenje na zemljišto i nijenajjeftiniji

se od kolaca i žice koji se postavljaju odmah iza košnjeprema priloženojslici. Prvo se postavi najdonjažica (trava ili djetelina, grahoricaisl.). Zatim druga,treća te četvrta vršna žica s razmacima među njima30-40 cm Žicese napinjunalaganjem zelene mase Krma iz drugežice prelazikrovasto prekoprve, treća prekodruge,četvrta prekotreće poputcrijepa na krovu (zbog otjecanjavlage).

Zelena krma se može odmah iz kosidbe nalagati ili se pusti da malo povene, no nikako ne nalagativlažnu Pri nalaganjustavlja se više mase bliže kolcima da žica lakše održava teret Kad jenalaganjegotovo jahači se pročešljajugrabljamailivilama sobijustrana pazeći da prvired ne dotiče zemlju.

Začešljana krma se stavlja na gornjučetvrtu vršnu žicu

Kolci se učvršćujusvakih 10-12 metara kolčićima koji se udaraju s objestrane da bi jahačibili staMljekarski list

Sijeno se najbolje suši na pira- midama i jahačima

bilnijiprisušenju. Mali kolčići se povezujužicom za velike kolce.

tjedna, pa može ostati na polju i do drugogotkosa ako se nema vremena odvesti.

Krma se skida obrnutim redom kako se nalagala.

jena na opisanistarinski način na zemlji što treba napustiti u humidnim-kišovitim krajevima, a promicati sušenje na napravama i koristiti sjenažu.

Sačuvana jelijepazelena boja kojajeprijatnogmirisa s lišćem, zdrava te hranjiva kao prava poslastica za stoku, a napose za krave muzare

Drži se da se takvim sustavom iznad zemljedobijekoličinski

20% više krme

Ako se ne misli ili ne može investirati u švedske jahače, a da se prođejeftinije i korisno,treba barem koristiti obične potkresane drvene brklje što jebolje od sušenja na zemlji.

Dodatak teme “kosidba i sušenjesijena?

Krma se suši pomoćustrujanja zraka bez briga i strahovanja 2-3

1 Osobno držim da ova tema za danas nijepromašajjerunatoč korištenjasjenažejošmnogo domaćinstava koriste spremanje si-

2. Svojevremeno sam vidio (Švicarska) da po selima postoje tzv stanice kojeuzimajuzelenu masu te je “briketiraju" i vrše zamjenuslično kao u mlinu kada se donese pšenica za koju u zamjenuvlasnik dobiva brašno pšenice u određenom iznosu,odnosno smjesu.

3 Trebati će mnogo pisati o obnovi livada jerih barem,znam po Banovini, ima stotine hektara danas pod minama,pa su one apsolutnozapuštene.Sigurno da i manjakstoke i stočara (stanovnika)valjauzeti u obzir kao jedan od čimbenika za zapuštenost ili jednokosnost i bez primjene naprednijih i potrebnihagrotehničkih mjera.

WESTFALIA

Razmišljanjaagronoma kojiječitav radni vijekproveo u praksi Utjecaj paše i kosidbe na

tratinu livade

Piše: dipl.ing.Nikola Jagačić

18 vrsta trava, te do 80 vrsta korova

Prehranastoke zelenomkrmom vrlo jeekonomična(osobito ako jestoka na ispašikoja im omogućujekretanje).

Livadna tratina jegruba,dosta rijetka i često plješinasta, dok je tratina pašnjakazatvorena i ispunjenanježnimlišćem dobro pokrivene površine bez plješina i mahovine.

U organizampreživačatreba unositi voluminoznu hranu radi održavanjaprobavedobivanjem celuloze,poduvjetom da su trava ili sijenokvalitetni i bogatihranjivimtvarima,odnosno ako su primjenjenemjereagrotehnike kojeosiguravaju takvu hranidbu

Umjerenapašazagustitratinu jerpašapojačavarazvitak niskih trava i djetelina na račun visokih trava tako da uništava veliki dio korova

Proljetna se ispašavrši po suhom vremenu i smijetrajati do prvog travnja.

Najlošijejestanje na jednokosnim livadama jerse tratina ostavlja rasti sve do kasnogljeta kad se osjemenekorovi, pa se kosi suha tratina sa grubimbiljkama sposobna za nastor, a ne za prehranu

Na žalost takve se livade susreću ne samo u planinama već i u ravnici i nizinama gdjeostaje dosta nepokošenihlivada do kasnog ljeta.

Najbolje su dvokosne livade ukoliko se gnoje i njeguju, a pasu se na jesen i u proljećezbog suzbijanja korova

Mnogoonoga što nema livada ima tratina pašnjaka,stogaje tratina pašnjakanježnija i tečnija od paše s livadama poduvjetom razboritogkorištenja.Pretjerana ispašamože uništiti travne površine akojestoka preniskopopase To se naročito odnosi na ovce koje duboko odgrizajunajkvalitetnije vrste

Osiguravanjemvelikih količina dobre paše i obiljemprvoklasnog sijenakravama muzarama i drugimkategorijamastoke,količina koncentrata može se znatno smanjiti, ali dobra pašai kvalitetno sijenoipakne mogu potpuno zamijenitikoncentrat pri visokojproizvodnji.

Ovojtemi nijezadaća tumačenjelivadarstva Od kolike je važnosti livada neka posluži podatak kojisam čuo prijedomovinskograta od stranih kupaca naših goveda,koji su govorili da je meso naših govedaprvoklasno na zapadnomtržištu štojevjerojatno zbogishrane s naših livada Švicarski stručnjacitumačili su da će zbogishrane njihovihkrava na švicarskim livadama njihovsir ementaler biti najbolji, iako ga i drugiznajuraditi, ali nemaju švicarskih livada I jedni i drugi nemajudoduše znanstvenih dokaza za te tvrdnje.

Najpogodnijevrijeme za košnjujekonac svibnja i prva polovica lipnja, to jestkad jenajviše trava, djetelina u pupanju, a korovi se nisu jošosjemenili.

Košnja i pašase morajunadopunjavatijerkosidba jačarast visokih trava, a gaženje i popaša rast niskih trava i djetelina.

Treba znati da suviše česta kosidba ilisuviše visoko popasivanje biljaka može ozbiljnosmanjiiti i njihovusnagu uslijedsmanjivanja rezervne hrane u korijenju, čime se može prouzrokovatiizumiranjebiljaka.

Livade treba napasivati svake jeseninakon košnjeotave, pa do jakihkiša da se tratina ne uništava gaženjem.

Pogreške se jednostranog iskorištavanjagubeako se travnjak iskorištava kontinuirano kao livada i kao pašnjak.

Trebalo bi biti pravilo da svaka livada bude povremeno pašnjak, a svaki pašnjakopetprivremeno livada.

Sigurno da će se to sve lakše provoditi ako su livade blizu stočnih nastambi.

Jako zakorovljene livade mogu se popasivati nakon košnjesijena tako da stoka popase otavu, a proljetnaispašauništava rane proljetnekorove

To jenajlakše provoditi na pregonskimpašnjacima,koji se mogu po potrebi kontinuirano pasti i kositi

Livadna tratina može biti sastavljena do 11 vrsta djetelina, do

Takvim napasivanjemprinosi sijena su niži, ali se tratina zgusne jer se pojačarast i busanjeniskih trava i djetelina, a suzbiju se korovi.

Na koncu ovog kratkogopisa ne smije se zaboraviti da treba zatrpatikrtičnjake,balegu i pokositi mjesta na kojimaraste grubo odrvenjelobiljekojenijestoka popasla.

Paša i livadna trava u

hranidbi krava s visokom muznosti

Piše: dr sc StjepanFeldhofer

Trava jeprirodnonajbolje krmivo za goveda. U razdobljucvjetanjavećina trava sadrži:

tvari (lignin),posebice u stabljikama trava Na tajnačin zelena krmiva postajuteže probavljiva.

Travne površinemoraju se intenzivno iskorištavati i na vrijeme kositi što će povećatiprinose i kakvoću krmiva Na tajnačin, paša i zelena krmiva omogućit će maksimalno iskorištavanje genetske mogućnostikrava za visoku proizvodnjumlijeka.

Koeficijentprobavljivosti organsketvari trava smanjuje se u vrijemezrelosti od 80% u ranom stadiju, sve do 47% u stadiju nakon cvjetanja.Smanjenjemkoeficijentaprobavljivostismanjuje se i energetskahranidbena vrijednost suhe tvari trava od 1,0h.j./kg do 0,7h.j./kg.

Sa zrelošću mijenja se i mineralni sastav trava Smanjuju se minerali: kalij,fosfor, bakar i molibden, a povećavaju:kalcij,magnezij i silicij, što jošviše povećava tvrdoću,smanjujeprobavljivost i hranidbenu vrijednost krmiva te snižava sposobnostresorpcije fosfora

Trava jeosobito vrijednokrmivo za mikrobnu probavu u buragu jerlako topljive - i u buragurazgradivebjelančevine - uz dovoljno energetskih tvari pogodujureprodukcijiburagovihmikroorganizama i sintezi mikrobnih bjelančevina,što jeprva faza u hranidbi krava To se posebiceodnosi na mladu proljetnupašu, no potre- ban jeoprez zbogvisoke vlažnosti i malogpostotkasuhe tvari,jer može doći do burne razgradnje krmiva u buragu i nadma krava (timpanije).

MIKROBNA PROBAVA U BURAGU

1. faza u hranidbi krava

Hranidbeni i kemijskisastav trava ovisi o botaničkom sastavu i vegetacijskomrazdobljutrava, vrsti,sastavu i gnojidbitla, te načinu iskorištavanja krmiva Stogasu vrlo promjenjivehranidbene vrijednostitratine, što treba uzeti u obzir prilikomhranidbe krava s visokom muznosti

Mlada trava sadrži mnogo sirovih bjelančevina (tosu većinom amidne bjelančevine,spojevi nebjelančevinastog dušika - NPN spojevi), vrlo dobre topljivosti i probavljivosti u buragu(7580%). U kasnijemstadijuvegetacije smanjuju se amidni spojevi, a povećavajuprave bjelančevine.

Mlada trava sadrži oko 3% manjesuhe tvari (sizuzetkom leguminoza i širokolisnih trava) nego što ima 14 dana poslije, a prema zrelosti se jošsuha tvar povećavaovisno o vlagitla,klimatskim prilikama i gnojidbi.

U buragukrava dnevno se sintetizira oko 150 g mikrobnih bjelančevina na kg suhe tvari buragova sadržaja. Ako krava pojede oko 60 kgtrave s 22% suhe tvari (štoje oko 13,2kg suhe tvari) proizvede se u buragukrave - uz probavljivost oko 80% - ukupno oko 1,58kg mikrobnih bjelančevina na dan

Zbogvisoke količine nebjelančevinastogdušika, uz davanje veće količine zelenih krmiva, ne treba davati ureu i drugeNPN spojevejer u travi ima dovoljno lako probavljivihdušičnih spojeva.

S povećanjemsuhe tvari zelenih krmiva povećava se i strukturna sirova vlaknina od koje se - za preživačeprobavljivipentozani i celuloza - manjemijenjaju, a povećavaju se tvrde inkrustirajuće

Postotak masti u travi jevrlo nizak i malo se mijenjatijekom dozrijevanja.Međutim,smanjuje se količina nezasićenih masnih kiselina što može utjecati na poboljšanjekonzistencije masti (tvrdoću maslaca).

Dakle, 60 kg trave s proizvedenih 1,58kgmikrobnih bjelančevina zadovoljava krave kojedaju oko 15 1 mlijeka/dan.Međutim, krmni obrok sadrži energije za samo 1011 mlijeka/dan.Dodatkom 2,0kgprekrupesuhogzrna kukuruza popunjava se tajnedostatak energije. U krmnom obroku krave dobijubjelančevine i dovoljno energije za proizvodnju oko 15-16 I mlijeka/dan.

Uz takav krmni obrok kravama treba davati i oko 100-150 g mine-

Otkrit ću Vam tajnu kvalitete moga mlijeka!

Moj vlasnik za održavanječistoćemuzilica,mljekarskih kanti i ostalihposuda kojedolaze u dodir s mlijekomkoristi:

BIS C 5330

Uvjerite se iviu njegovu učinkovitost!

KAKO? Ukratkoću vam objasniti:

predispiranje: poslijesvake mužnjeprovestiispiranjepotapanjemmuznih jedinica po mogućnosti u mlaku vodu;odgovarajućimčetkama odstraniti grubljenakupine nečistoća.Napomena:ispiranje ne provoditivrućom vodom da ne dođe do koagulacijekazeina, teda se lakše isplahnemliječnaemulzija.

- pranje i dezinfekcija: u 10litara toplevodeotopiti 100 do 150 g BIS-a C 5330(5 - 8 jušnihžlicaili3/4jogurtčaše). U pripremljenu otopinupotopitimuznejedinice i po potrebičetkom odstraniti EE nakupinenečistoća jediniceispratimlakomvodom (može i vrućom)

ralno vitaminskogdodatka,posebice fosfora i soli natrija(NaCIkuhinjskasol) te vitamine A, D i E Ako se k tomejošdoda oko 7 kg sijena,dobiva se krmni obrok za krave kojedajudo 20 1 mlijeka/ dan (Tablica1.)

S obzirom na kakvoću bjelančevina i energetskih tvari iz masnih kiselina, ovim sastavom krmnih obroka dobiva se mlijekokoje sadrži prosječno oko 3,54,0% masti i 2,83,2% bjelančevina.

Treba upozoritida,ako se kravama daju uz travu umjestokukuruza neke drugežitarice (pšenica, ječam i sl.),često može doći do brzograzmnožavanjaburagovih mikroorganizama,naglerazgradnjekrmiva,stvaranjaplinova i nadimanjakrava (timpanije).

Nadimanjukrava uz zelena krmiva pogoduje i velika vlažnost krmiva

FERMENTATIVNAPROBAVA U SIRISTU I CRIJEVU

2 faza u hranidbi krava

Mnogovode u mladojtravi i nedostatak suhe tvari (ispod20%)u krmnim obrocima krava pojačava peristaltikucrijeva i može doći do pojavajakogproljeva. S proljevom krave gubemnogo hranjivih tvari,tekućine (dehidracija) i minerala (pašnatetanija) iz organizma, smanjuje se iskorištavanje hrane što utječe na smanjenje proizvodnjemlijeka, niži posto- tak masti i bjelančevina u mlijeku.

tojcima u sirište i crijevo,gdje se fermentativno daljerazgrađuju po sustavu slično kao i u drugih životinjanepreživača.

Za krave s visokom proizvodnjommlijekavrlo jeznačajna ova 2 faza probave i iskorištavanje krmiva u crijevu.

Mikroorganizmi u buragurazgrađujubjelančevine do aminokiselina i amonijaka, a ugljikohidrate (šećere, škrob i celulozu) do kratkolančanih masnih kiselina: octene, propinske,maslačne i mliječnekiseline Ovi sastojci služe buragovimmikroorganizmima za reprodukciju.Odgovarajućim krmivima može se postićioptimalna sinteza mikrobnih bjelančevina.

Veći dio masnih kiselina resorbira se u buragu i služi kao energija u metabolizmu krava, a buragovimikroorganizmi, kao mikrobne bjelančevine, odlaze s buragovimsadržajem i drugim - u buragustabilnim hranjivim - sas-

Kravama treba stoga uz travu i svježazelena krmiva davati još najmanje 5-7 kgsijenaili, u nedostatku sijena, 1-2 kg mljevene suncokretove ilisojineljuske, 1-2 kg zobene ili ječmeneslame i slična voluminozna krmiva s mnogo sirove vlaknine.

Sve navedeno tek je1 faza u hranidbi krava koje su u mogućnosti (uzpomoćzelenih krmiva) davati visoku proizvodnjumlijeka. Ovim sustavom hranidbe treba zadovoljavati osnovne potrebe krava za mikrobnu probavu u buragu, reprodukcijuburagovih mikroorganizama i sintezu mikrobnih bjelančevinaprekokojihće krave dobivati osnovne hranjive tvari za život,reprodukciju i proizvodnjumlijeka do 20 I/dan

Reprodukcijaburagovihmikroorganizamajeograničena. Za visoku proizvodnjumlijekapotrebno je da krave u hrani dobivajuveću količinu bjelančevina.

To ne smijubiti samo lako topljive i razgradivebjelančevinepodložne mikrobnojrazgradnji u buragu, kao što su bjelančevine trave i NPN spojevi(spojevinebjelančevinastogdušika), nego trebaju biti teže probavljivebiološki kvalitetne bjelančevine i ugljikohidrati

koji će većim dijelomizbjeći mikrobnu razgrdanju u buragu(u buragustabilne bjelančevine).

Hranidbeni obroci krava (svisokom proizvodnjommlijeka) morajusadržavati stabilne bjelančevine (soja i suncokretova sačma).

Razgradivihbjelančevina u buragu treba oko 6065%, a stabilnih 35-40% Energetskavrijednost krmiva mora iznositi 1,01,1 h.j./kg.

Ako se kravama dajukrmni obroci s visokim postotkom u buragulako topljivih i razgradivih bjelančevina(paša i livadna trava) dolazi do vrlo neracionalnog iskorištavanjabjelančevina u svrhu proizvodnje jer se 80-90% bjelančevina razgrađuje u amonijakkoji izlazi kao pliniz buraga,ili se nakon resorpcije u većojkoličini izlučuje iz organizmaizmetima (fecesom),mokraćom ili mlijekom

Krmni obroci krava u visokoj proizvodnjimlijeka(iznad 30 1/ dan)morajubiti optimalno uravnoteženi količinom i kakvoćom krmiva Travu treba ograničiti na oko 60 kgili 13-14 kgsuhe tvari dnevno i energetskinadopuniti s 10 kg kukuruzne silaže (34 kg suhe tvari).(Tablica1.)

Kukuruzna silaža unosi u krmne obroke s travom strukturne ugljikohidrate s više sirove vlaknine U nedostatku,kukuruzna se silaža može zamijeniti s 2,0kg prekupesuhogkukuruza i 2 do 3 kg sjeckanezobene ili ječmene slame,mljevenesuncokretove ili sojineljuske.(Tablica1.)

Na taj se način s amonijakom onečišćava okoliš, a može nepovoljnodjelovati na zdravlje,plodnost i mliječnostkrava. Uz davanjeveće količine trave i NPN spojeva,posebice ako nedostaje energijeiz ugljikohidratnihkrmiva, veća količina amonijaka će se resorbirati u krv iuzrokovati oboljenjajetre,bolesti izmjenetvari (ketoze) i slabijuplodnost.Mlijeko će sadržavati niži postotakbjelančevina s više amonijačnog dušika (uree),manjelaktoze, a zbog manjeenergije i suhe tvari bit će i niži postotakmasti u mlijeku.

natrija0,2%,magnezija0,15%, vitamina A 15.000 i.j./kg,vitamina D 3 000 ij./kg i vitamina E 25 mg/kg.

Za ovajsustav hranidbe krava s proizvodnjompreko30 1 mlijeka/ dan,sva krmiva morajubiti vrlo kvalitetna,ukusna, a krave zdrave, dobro razvijene i veće tjelesne mase jermorajudnevno konzumirati oko 3,5kg suhe tvari krmiva/100 kgtjelesne mase (24do 25 kgsuhe tvari krmiva/dan).

Krave s visokom muznosti treba puštati na bliže pašnjake s kvalitetnom travom U stajitreba davati uvijekzdrava i svježe pokošena krmiva. Na mladu travu i proljetnepašnjaketreba krave postupnoprivikavati.

U krmne obroke treba zatim dodavati potpunukrmnu smjesu s najmanje19% sirovih bjelančevina i to oko 70-75% iz sojine i suncokretove sačme kojesadrže veći postotak u buragustabilnih bjelančevina.

Krmna smjesa se dajeprema mliječnostikrava,6,58,0 kg/dan za krave iznad 25-30 1 mlijeka. (Tablica1.)Krmna smjesaza krave s visokom muznosti mora sadržavati: sirove vlaknine do 6,0%i energetskuhranidbenu vrijednostnajmanje1,1h.j./kg, kalcija0,7%,fosfora najmanje0,6%,

Na pašnjacima, kao i u staji, uvijek na raspolaganju mora biti dovoljnopitkevode. Dobro jeda krave imaju i briketiranu sol za lizanje,budući da imajuveće potrebe za natrijevom, a možda i za nekim drugimsolima

Hranidbu krava na paši i proizvodnjuzelenih krmiva treba tehnološki povezati sa siliranjem i upotrebomsjenaže.

Plodnost i mliječnost krava

Piše: dr sc StjepanBanožić

Da bi držanjemliječnih krava bilo sasvim proizvodno i gospodar- ski opravdano,krava se mora za svog života najmanje 6 putateliti i za to vrijemestalno izlučivati mlijeko te se pritome njezinozdravlje ne smijeporemetiti - kravu treba održavati što dulje u rasplodu i proizvodnjimlijeka.

Ako se pakbolesti prebole, često se u maternici i jajnicimajavljaju smetnje u plodnosti, pa daljnje držanjekrava u uzgojunijesigurno ilipakpotpuno nemoguće.Puerpe- ralnim smetnjamaposebicenaginjuvisoko uzgojene i proizvodne krave svih pasmina.

Bolesti u puerperijuuglavnom se mogu podijeliti u tri skupine:

Rasplođivanje se završava telenjem,alito jezavršetak jednogkruga, odnosno razdobljacjelokupnog rasplođivanja i odmah se nastavlja uspostavljanjempovoljnihuvjeta za plod i njezinodaljnjerasplođivanje, za sljedećetele,kojejejoš nezačeto

Krava neposrednoposlijetelenjaproživljavavrijemekojemože biti vrlo opasno, pa čak i smrtonosno za nju, za plodi njezino daljnjerasplođivanje.

Puerperijjerazdoblje u kojem se spolniorganinakon porođaja vraćaju u stanjeprijebređosti. Ako je telenje i sav posao oko njegatekao normalno,puerperij će se ubrzo završiti, a to jecilj i željasvakog stočara

Maternica se poslijetelenja za 4 dana smanji na polovicuopsega, za 8 dana na jednutrećinu, a nakon 14 danasevraća na normalnu veličinu

Jače skladne,odnosno ritmičke kontrakcije,trajuobično 3 dana, a kasnije se podražljivostmaternice smanjuje ijedino se sisanjemteleta kontrakcijepojačavaju.

- bolesti kojese javljaju kao posljedica samog porođaja i naknadne bolesti zbogzadržavanja posteljice, izvale maternice te nji- hove bakterijskeinfekcije, kao što su puerperalneinfekcije i intoksikacije,odnosno otrovanjabakterij- skim otrovima - bolesti koje se temelje na poremetnjamatvarne mijene,otrovanja:toksikoze i neuroze, različite bolesti živčanogsustava bez organskih promjena ilitjelesnimtegobama, tj.eklampsije,gubljenjesvijesti,odnosno puerperalne kome - poremetnje u držanjumajke prema mladunčetu i plodnimovojnicama,koje se očituju u žderanju posteljice, a veoma rijetko i samog ploda

Grljakmaternice se zatvara za oko 30 sati Razgradnjajajolikih ispupčenjamaterničke sluznice spužvastogoblika, tzv kurunkuli, završavajuotprilike za 9 dana. Iscjedak iz maternice prestajenaj- češće za 14 dana. Normalni puerperij u krave trajeotprilike 4 tjedna.

Bolesti koje se javljaju u ranom i kasnom puerperijuimajuveliko gospodarskoznačenje, a nisu rijetka ni uginuća i prisilnaklanja.

Zadržavanjeposteljice, izvala maternice te puerperalneinfekcije i toksikoze gospodarski su najčešće i najvažnijeposljediceporodiljetokom telenja. U 70% zadržavanja posteljicemogućejeposteljicu tek treći iličetvrti dan odstraniti Silovito vađenjeposteljiceuvijek uzrokujeteške smetnjeopćegstanja porodilje.Poznato jeda u normalnim uvjetima na 100 telenjaotpada do 5 zadržavanjaposteljice i ona su tvrdokorna, a puerperij jeporemećen Prema nekim stručnjacima 5% krava ugibaili se morajuzaklati, 20% dugoboluje i postanu neplodne, 50 do 60% bolujukraće vrijeme,pokazujulakše prolazne smetnje, a ponekadpostanu i neplodne, 15 do 25% krava ne pokazujeporemećenpuerperij.Zbog zadržavanjaposteljice i komplikacija, novo začeće kasni i produžuje se servisperiod, tj.međubremenito vrijemeodtelenja donovog začeća Vrlo jeopasna atonijakrava,tj. općaklonulost kojanastupa nakon

Vime kao mliječnažlijezda po svojojiskonskojulozi prehrane mladunčadi u uskojjevezi s rasplođivanjemitoje vrlo značajno. Vime jeskladnopovezano saspolnim zbivanjimanormalnim djelovanjem, a vime kao žlijezdaoznake "spola" ima sporednoznačenje. Mlijeko jeza mladunče neprocijenjivo.Poznato jeda se smrtnost novorođene teladi povećava i do 100% ako ona ne dobijumljezivo. Ono uz niz hranjivih tvari sadrži i protutijela, a ona su važna za tek oteljeno tele Ono nijesposobno prije 10 dana, a prema nekim stručnjacima čak i prije 24 dana, samo stvarati svojaprotutijela, pa niječudnoštoutovrijemebakterije često prodiru u krvotok i izazivaju septikemiju - općaupalatijela bakterijama.

Ako krava oboli od nekih navedenih bolesti u puerperiju i njezino jeopćezdravstveno stanjeporemećeno,obično ima vrlo malo mljeziva Tele zbogtoga nema hrane i ima malo protutijela, pa ne postiže pasivnuimunost,odnosno zaštitu od infekcijeprekomljeziva,kojejetoliko važno u prvihdeset dana njegovaživota Kako se vidi telenje i razdoblje poslijetelenjajejakovažno da bi držanjekrava bilo gospodarski opravdano. I na krajuživota krave, ona treba postićivisoku klaoničku vrijednost.

3-4 dana poslijevađenjaposteljice, posebice u krava slabe kondicije, tj. slabe sposobnosti prema naporima. Zboglošegstanjakrave nema mljeziva, pa tele moramo dati drugoj kravi da jesiše. U napuštenekrave izostane podražajsisanja, što loše utječe na kontrakcijenjezine maternice i to jeidealna prilika za nastanak puerperalneinfekcije i intoksikacije. Ako bakterijeprodru u krvotok često nastajuupalezglo- bova i tetivnih ovojnica. U vrlo uskojvezi s puerperijempovezano jeizlučivanjemljeziva iz vimena, koje u krava traje 5 dana, a kasnije se nastavljaizlučivanjemlijeka,tj. laktacija.

Zaostajanje posteljice

Retentio saecundarium

Piše: dr sc StjepanBanožić

javaneke zarazne bolesti ili potpuno samostalno oboljenje.

Nakon porodaposteljica iz krava izlazi 3 - 8 sati, a u ovce i koze 1 - sata Ako posteljica ne izađe iz maternice krave za 8 - 10 sati iliovce i koze 6 - 8 sati,govori se o zaostajanjuposteljice.

Nakon istiskivanjaplodamaternica se jošodređeno vrijeme kontrahira kako bi se oslobodila posteljice i zaostalih lohija.

Znakovi bolesti U krava se najčešće vidi dio posteljice kako visi iz stidnice, krave se češće napinjukako bi izbacile posteljicu, a u prva 2 dana najčešće se ne mijenjanjihovoopćezdravstveno stanje.

Uzroci zaostajanjaposteljice kao puerperalnogporemećaja mogu se podijeliti u tri skupine: 1 mehaničke zapreke, 2 atonija maternice i 3 smetnje u mehanizmuljuštenjaposteljice od zida maternice (upalaposteljice, alergična i toksična stanja,deficitarna prehrana).

U mehaničke zaprekeide i katkada prerano i brzo zatvaranje grljkamaternice, pa se dio posteljice može oviti oko petlje karunkula ilise pakrog maternice kontrahira i tako onemogućuje izlazak posteljice.

Iscjedak iz stidnice nema neugodanmiris Životinje se drže pogrbljeno i imajudignutrep Nakon trećegdana pogoršava se općestanje.Krava slabijejede, slabo iliuopće ne preživa,poraste jojtjelesnatemperatura na 40 "C, ubrza se bilo i disanje.Nadalje opadamliječnost,javlja se proljev i povremeno začepi otežano mokrenje, a sekret što se cijedi iz maternice smrdljiv je i prljavosmeđe do čokoladne boje.

Liječenje.

Danas jeručno uklanjanjeposteljica u krava iz maternice najdjelotvornija i najbolja metoda pomaganja.Posteljica se mora pažljivo ilako ljuštiti tako da jeposao gotovnajdulje za pola sata Nakon uklanjanjaposteljice iz maternice se ispuštajulohije i u njustavljajupjenušaveantibiotske tablete Nadalje se maternica podstičeuterotonicima, a ako treba dajuse injekcijama antibiotici i drugilijekovi. Ručnom vađenjuposteljice iz maternice pristupa se najranije 12 - 24 sata nakon telenja, a posteljica se ljušti 2 ili3 dana nakon telenja. Ako prvom intervencijomnije pošlo za rukom oljuštitiposteljicu postupak se ponavlja 4 dan nakon telenja. Nema li ni tada uspjeha liječenje se tada vrši samo unošenjemantibiotika u maternicu i davanjemdrugihpotrebnihlijekova (uterotonika).

Veoma brzo posteljicapočinje gnjiliti, a pritome se od krave širi neugodanspecifičanmiris,tako da se već priulasku u stajugdje boravi životinja, u kojojjeposteljicazaostala, odmah može postaviti dijagnoza.Zboginfekcije od bakterijanastajetruljenje, intoksikacija i septikemija, pa životinjamože uginuti.

Opuštanje(atonija)maternice nastajenajčešćenakon dugotrajnih i teških porodakad se mišićni zid maternice veoma umori Zbog umora maternica se nakon izlaska ploda ne kontrahira, pa zaostaju posteljica i lohije.

Smetnje u mehanizmu ljuštenja posteljicenastajutijekom pojedinihparazitarnihbolesti i podutjecajemhranidbe različitim krmivima te kao posljedica alergijskereakcijeotoka spoja(mjesta)posteljice s maternicom Slična situacija jei priotrovanju hranom ili nekim drugimotrovom Razvije lise upala,posteljica ostajeprilijepljena uz maternicu i ne izbacuje se nakon ploda.Upala posteljice može biti popratna po-

Klinička slika zaostajanja posteljice u ovaca i koza jednakaje onoj u krava. Koze su osjetljive, a u njih su poremećaji teže prirode.

Prognozajeopćenitopovoljna kad se posteljicaizvadi pravovremeno i kad nijedošlo do poremećajaopćegzdravstvenog stanjarodilje, ali unatoč pravovremenojintervencijiveterinara i uporabisuvremenih lijekova nerijetkonastajurazličite upale maternice,jajovoda i jajnika s posljedičnomkratkotrajnom ili dugotrajnomjalovošću.

Preventiva. Zaostajanjeposteljicemože se spriječitipravilnim držanjem i hranidbom bređih životinja.Kretanje u bređosti, naročito na pašnjaku, zatim uravnotežena i dostatna prehranauvelike će smanjitipojavuzaostajanja posteljice ili zaostajanjaposteljiceuopćeneće biti. U zasušenju kravi treba dati udarne doze vitamina A, D3, i E U drugoj polovicibređosti iz obroka treba sasvim izbaciti prekiselusilažu ili jedavati u ograničenimkoličinama Izostaviti treba industrijske uzgredneproizvode(npr.pivski trop,džibru, repinerezance, melasu,kom),osim togane valja davati pljesnive,uparene i općenito pokvarenuhranu. U krava, radi preventive, dobro jeodmah nakon telenjadati u vodi otopljeno 1 - 2 kgšećera Važna preventivna mjerazaostajanjaposteljicejeodržavanježivotinja u tijekubređosti i suzbijanjespolnih i drugihzaraznih i parazitarnih bolesti. m

Prednosti držanja goveda

izvan staja

Piše: Antun Kostelić, dr vet med.

Proizvođači mlijeka u Hrvatskojzanemarujuvažnost držanjagovedana otvorenim površinama

Takav način držanjagoveda povoljnodjeluje na zdravlje životinja.

Vrlo mali jebrojstaja u kojima govedanemajuproblema s bolestima vezanim uz papke,zglobove,tetive i burze Također brojnagovedaimaju i dekubituse, odnosno rane na koštanim izbočinama na tijelu,kojesu često i zagnojene. Sve navedene ozljede dovode do smanjeneproizvodnje mlijeka.

Držanjekrava,junica i teladi na otvornim površinama ima višestruku korist za zdravlježivotinja:

Već duže vrijememali broj govedadrži se izvan staja. Tu se ne misli prvenstveno na držanje goveda na paši(pregonskipašnjaci), nego na jednostavnoograđene površinekojese nalaze uz samu staju na obiteljskomgospodarstvu

1 životinje se kreću,čime se izbjegavajuoboljenjasustava za kretanje(papci,zglobovi)

2 leže na puno mekšim i čišćim površinama nego što jepod u staji, nema dekubitusa i vime nijeuprljanobalegom

Obilazeći brojnadomaćinstva kojase bave proizvodnjom mlijekaprimjetio sam da uz staju postojemanjeili veće površine kojenajčešćenisu iskorištene za držanjegoveda.

3 sunčeve zrake pozitivnodjeluju na metabolizam životinje

posjećivali farme s visokom proizvodnjommlijeka.Praktički na svim gospodarstvimakojaimaju mogućnostpregonskognapasivanjakrave su bile u stajijedino prilikommužnje, a nakon toga su puštane na livade,gdjeborave i prekonoći. Također,pojedini stočari drže svojagovedana ograđenimprostorima(ispustima).Nažalost mali brojnaših stočara jeprimjeniotakav način držanjabez obzira na njegove prednosti.

U Švicarskoj npr telad drže čitavu zimu (nasnijegu) na ograđenim površinama na kojima se nalazi samo drvena nadstrešnica ispodkojetelad leži na slami Kada sam tajprimjerspomenuo pojedinimuzgajivačima neki su mi odgovorili da su njihovekrave i telad drukčiji od naših u Hrvatskoj(1177).

4 životinjekretanjemjačaju cirkulacijukrvi, a time više krvi protiče kroz vime, pa se luči i više mlijeka

S obzirom da u Hrvatskoj mali brojproizvođačamlijekaima mogućnost za pregonskonapasivanje,potrebnoje omogućiti držanjegoveda na manjimograđenim površinama(livadama) kojese nalaze uz samu staju. Takve površinemogu se ograditi pomoću drvene ogradeili još jednostavnijepomoću električnog pastira.

Navest ću primjerjednoguzgajivačačijese gospodarstvo nalazi u blizini Kutine,kojiod proljeća do kasne jesenidrži svoje krave i junice na otvorenom, i koji kaže da praktički sa životinjama nema nikakvih zdravstvenih problema, pa čak niti onih vezanih uz teljenjekrava Krave nitko ne treba tjerati na mužnju,nego same čekajuispredstajeujutro i predvečer.

5 kod životinjakojesu gravidne lakše popuštajuligamenti zdjeliceprijeporoda,čime se olakšava porod.

Mnogiuzgajivači tvrde da bi se u slučajukiše govedarazboljela, međutim ta tvrdnjanije na mjestu. Velik brojhrvatskih uzgajivača bio je na edukativnim putovanjimaširom Europegdjesu

Uzgajivačimorajuznati da držanjegovedaima vrlo pozitivan učinak na zdravlježivotinja, samim time se smanjujuveliki troškovi liječenjabolesti kojesu posljedicaštalskognačina držanja,npr bolesti papaka(čir po Rusterholtzu). To se naročito odnosi na držaoce holštajnske pasmine,jer su ta govedauvezena

najčešće iz zemaljagdje su najviše vremena provodile na pašnjacima (Nizozemska).

S obzirom da će uskoro hrvatski stočari morati biti konkurentni zapadnoeuropskim, morat će itekako razmisliti o načinima kako da povećajusvoju proizvodnju i kvalitetu mlijeka, a jedanod osnovnih preduvjeta je da su krave u potpunostizdrave što će postići i držanjemgoveda na pašnjacima iliispustima.

Piše: Antun Kostelić, dr. vet med.

Začepjednjakajeporemećaj kojinastajezbogzaostajanja hrane ilistranog predmeta u jednjaku čime se smanjuje ili prekidanjegova prohodnost.Bolest se često javlja u goveda, te može dovesti do uginućaživotinje.

Do začepljenjajednjakadolazi zboggutanjaprevelikog, nedovoljnosažvakanog i ovlaženog zalogajahrane Bolesti su posebno podložneživotinjekojepohlepno jedu.

Zalogajhrane može zastati u vratnom dijelujednjakaneposredno iza ždrijela, zatim na ulasku jednjaka u prsnu šupljinu i na mjestugdjejednjakprolazi kroz ošit (dijafragmu). Vrlo često dolazi do začepaneposredno iza ždrijela.Začepljenjejednjakanajčešće nastajeuslijedgutanjaklipa kukuruza,krumpira,jabuke, komada repe, komada bundeve, srčike kupusailikelja.

logajzaostane, dolazi do grča jednjaka,govedo se uznemiri pokušavajućiizbaciti ili progutati hranu,ispružavrat, spuštaglavu, davi se i pojačanoslini Govedo ispružijezik iz usta i ima napade kašljakoji se mogu pojačavati sve do gušenja.Važno jenapomenuti da zbogzačepljenjajednjaka ne dolazi do izbacivanjaplina iz buraga, te se plinbrzo nakuplja u buraguizazivajući nadam odnosno povećanjevolumena buraga, zbogčegadolazi do pritiska na srce i plućagoveda.Uslijedpritiska na srce i plućadolazi do otežanogdisanja i otežane cirkulacije krvi u srcu i plućima.

Važno jenapomenuti, da u pojedinimslučajevima,zalogajkoji zaostane u jednjakumože vršiti pritisak na dušnik i na tajnačin otežavati disanje.

Govedo može doći do navedenih krmiva u staji,voćnjaku, dvorištu obiteljskoggospodarstva ilina pašnjaku.

Znakovi bolesti Znakovi se jave iznenada,prilikom ili neposredno nakon hranjenja. Kad za-

mogu završiti perforacijom, odnosno stijenkajednjakamože biti probijenazbognastalih promjena, te se u tom slučajuživotinja mora ekonomski iskoristiti (zaklati).

Liječenje. Već jenapomenuto da jeuslijedzačepljenjajednjaka onemogućenoizbacivanjeplina iz buraga,zbog čega dolazi do nadma kojiugrožavaživot goveda Zbog nestručnogliječenja može doći do teških ozljeda (jednjaka,ždrijela,buraga)koje najčešćezavršavajupogubnopo život životinje.Stogajepotrebno odmah pozvativeterinara koji će odabrati odgovarajući način liječenja.

Preventiva Hrana uvijek mora biti dovoljnousitnjena.Potrebno jeizbjegavatihranidbu cijelim ili nedovoljnousitnjenimklipovima kukuruza. Posebno treba paziti na pripremuhrane za govedakoja halapljivojedu, te su zbogtoga podložnijazačepljenjujednjaka.

Zbogpritiskazalogaja na stijenkudolazi do upalesluznice jednjaka, a kasnije i dubljihslojeva kojizbogpritiskaodumiru (nekroza).Navedene promjene

Njega papaka ovaca i koza

Piše: Vesna Jovanović Bunta, dr vet med

U uzgojima ovaca i koza proizvođača “Vindija? d d posebna se brigavodi o njezipapaka. U intenzivnojproizvodnji od svake se životinjeočekujumaksimalni proizvodni rezultati Osnovajezdravlje

životinja. Sistem držanjaovaca i koza Vindijinihproizvođača mlijekauglavnomjestajski, na dubokojstelji. Tim načinom držanja papcisu (dijeloviekstremiteta) najvišeizloženi nepovoljnim čimbenicima (vlaga,kiselina iz fecesa itd.), te posljedičnomogućnosti različitih oboljenja.

Rožina papkamjesečnoraste između 7i8 milimetara Neovisno o

ovaca i koza mogu korekciju obavljatisami,ako ih jeeducirao stručnjak(veterinar), jerloše korekcijepapakamogu štetiti zdravljuživotinje. Dobro obrezani papak mora biti konkavan tj.životinja opterećujevanjskerubove papaka.

držanjuživotinja, rožina papka uvijekraste brže nego što se troši. Stajskimnačinom držanja(mekane podloge)rožina papkase troši najmanje.Rožina se uvijektroši manje u nokatom (tvrđemdijelu) negoli u petnom dijelu.Neravnomjernimtrošenjempapakanastaju tzv štalski papci(škarasti, papučasti,lijevastioblici), kao i dvoslojnitabani.

Ukoliko se životinjipapci ne obrezujuredovito, često se javljaju bolesti papaka i zglobova;životinja teško stoji i teško se kreće, što opet može rezultirati različitim pato- loškim stanjimaorganizma.

Uz korekcijupapakapreventivna mjeraje i kupkapapaka, posebnovažna u velikim aglomeracijama ovaca Kupke od 10% otopinebakrenogsulfata ili formalina kojedjelujubaktericidno i dezinficirajuće,stavljaju se u betonirane bazene kroz koježivotinje prolazeprilikomulaska u objekt. Ukoliko držalac nema mogućnosti za izgradnjubazena,otopina se može poprskati po papcimaživotinje.

Korekcijapapaka,ovisno o uvjetima držanja, mora se obavljati najmanje triputa godišnje.Držaoci

PJ VINKOVCI,Kralja

tel : (032) 33 23 92

tel ifax: (032) 31 65 84

Zvonimira 80

SKLADIŠTEVELIKA GORICA

TrgkraljaTomislava 9

tel i fax: (01) 62 22 065

Osobito preporučamo:sjemetrava,crvene, bijele i švedskedjeteline,lucerne,inkarnatke, smiljkite te bogatizbor djetelinskotravnih smjesa,stočni kelj,stočne graškove, sudansku travu,stočne repe, stočnu mrkvu,jaru i ozimu grahoricu kao i širok izbor

Zatim najširi izbor sjemenapovrća,cvijeća i začinskogbilja.

Vrtne

Sve to možete dobiti u veleprodaji na gornjojadresi i maloprodaji u boljimpoljoprivrednim

NAŠE SJEME, VAŠ USPJEH!

Obilježja proizvodnje mlijeka u

Hrvatskoj 1970.-1998.

Piše: doc dr sc Zoran Grgić

Proizvodnjamlijeka u Hrvatskojposljednjih je50-ak godina određena stanjem i kretanjem brojamuznih krava (injihovom mliječnošću) u obiteljskim gospodarstvima,kojastalno posjeduju veći dio ukupnogbrojagoveda u nas O količini otkupljenogmlijeka od obiteljskihgospodarstava najvišeovisi količina i potrošnja prerađenogmlijeka.

lazi do stagnacijeproizvodnje uzrokovane nepovoljnimgospodarskim prilikama(kriza,inflacija).Kasnije su velike ratne štete (gubitakoko 1/3govedarskog fonda)uzrokom značajnogpada proizvodnje što se u velikojmjeri osjeća i danas U sedamdesetim godinama ukupnaje potrošnjamlijeka s početnihoko

730 tisuća litara porasla na oko 1,15milijuna litara. Proizvodnja je pratila potrošnju, a prosječno oko 150 tisuća litara (odstupanja od 106 do 169 tisuća)namirivalo se iz međurepubličkerazmjene. Samo u razdoblju 1976 -1977 nedostaci domaće proizvodnjemanji su od 100 tisuća litara, a uzrokovani su prvimvećim skokom proizvodnje i određenom stagnacijompotrošnjemlijeka. Za porastproizvodnje i potrošnje u prvih 10 godina

Tablica 1: Proizvodnja,otkup i potrošnjamlijeka u Hrvatskoj 1970

Proizvodnjamlijekapredstavljajednuod profitabilnijih vrsti proizvodnje u gospodarstvu, a posebno jeprihvatljiva zbogdobre tradicije u našim gospodarstvima i dugoročnestabilnosti otkupnih cijena, te vrlo povoljnedinamike plaćanja(mjesečnaisplata s malim razdobljempočeka), što gospodarstvoiskorištava za podmirenjetekućih izdataka (financiranjesjetve i njegerazličitih ratarskih kultura za koje se obično vrlo dugočeka naplata po predanim proizvodima).

Za boljerazumijevanje sadašnjihodnosa proizvodnje i potrošnjemlijeka u nas, potrebnoje detaljnijeproučitikretanjeproizvodnje i otkupa u duljemrazdoblju.Proizvodnjamlijeka u Hrvatskojbilježistalni rast od početka do kraja70-ih godina. U prvojpolovici80-ih godinaproizvodnjajepriličnoujednačenatj. na razini dostignutoj u 70-im godinama U drugojpolovici80-ih godinadolazi do značajnijih kolebanja i određenogpadaproizvodnje. U tom razdoblju jezabilježena veća razlika između namuženogmlijeka i ukupnepotrošnje. Nakon 1988. godinedo-

promatranograzdobljaveliki utjecajima utrostručenjeotkupanamuženogmlijeka. Tada se bilježi porastudjelaotkupljenogmlijeka s oko 16%,na gotovo 35% od namuženih količina Na krajuovog razdobljaotkupljuje se preko341 tisuća litara, a tajtrend se, s određenim kolebanjima,nastavlja i u sljedećemdesetljeću.

U 80-im jegodinamapotrošnja mlijeka u Hrvatskoj u granicama od 1,12do 1,27milijunalitara, značajnojepovećanudio otkupa mlijeka(35,838,6% proizvodnje mlijeka), ali kako je u većojmjeri povećana i potrošnja,nedostaci domaće proizvodnje su u odnosu na prethodnodesetljećeudvostručeni Na krajutogarazdoblja Hrvatska uvozi (prekomeđurepubličkerazmjenetadašnje savezne države) oko 300 tisuća litara mlijeka.Izuzetak je 1986 godina,kojase bitno razlikuje, zbogvrlo male proizvodnje i velike razlike proizvodnjapotroš- nja.

U posljednjemdesetljeću, zbog agresije na Hrvatsku,proizvodnja (ipotrošnja)mlijekaizrazito je smanjena, pa je 1998 godine zabilježenagotovoista razina kao 1970 godine,što znači više od 60% proizvedenogmlijeka.Poticajpovećanjuproizvodnjemlijeka,kao i povećanjutržne proizvodnje,može pridonijetiotkup na prijeratnoj razini (preko350 000 litara).

Na takvo kretanjeveliki je utjecajimalo određenjeVlade RepublikeHrvatske o najnižoj otkupnojcijenimlijeka i utvrđenojdržavnojpremiji.Vidljivo je kako se povećanjeuobičajenog udjelaotkupa s oko 31-36% na više od 42% ostvarujeupravo nakon 1995 godine.

Prema podacima o kretanju ukupneotkupnecijene(osnovna

SSS SS BS SS SS SS S

Grafikon 4: Kretanjeukupneotkupnecijene(spremijom) u razdoblju 1970 -1998

kn/litri

U posljednjih 13 promatranih godinaprosječnajeotkupnacijena 2,33kn ili 0,58DM po litri mlijeka. Nakon veće poremetnje, početkom90-ih godinakojesu djelovale na “tihi bojkot"proizvođača i značajnipad otkupa, otkupnacijena se stabilizira na prosječno2,22kn ili0,55DM po litri

cijena + državna premija)izražene u kunama prema prosječnom tečaju DM u promatranom razdoblju,vidljivo je značajno smanjenjeotkupnecijene u posljednjemdesetljeću.

stalno kolebanjeotkupnecijene.

Do 1985 godineotkupnajecijena

iznad 3,00kuna U 8 od 15 godina razdoblja(1970.-1985.)ukupne su otkupnecijeneveće od 3,60 kn

U gotovo tridesetogodišnjem razdobljupromatranjavidno je

Prosječnaotkupnacijenaovoga razdoblja čak je3,59kn ili 0,89 DM po litrimlijeka.

Proizvodnja mlijeka na

odabranim područjima u

Hrvatskoj

Piše: doc dr sc Zoran Grgić

Na temeljustatističke dokumentacije o proizvodnjimlijeka u Hrvatskoj od 1970 do 1998. godineprema nekadašnjojregionalnojpodjeliagrarnihpodručja obavljena jeanaliza proizvodnje i otkupamlijeka. Tako je izdvojeno:istočnopanonsko, zapadnopanonsko, gorsko i mediteransko područje(slika1.).

Od početkapromatranog razdoblja do kraja80-ih godinaoko 60-65% mlijekaproizvodi se u zapadnopanonskom područjukoje

Za očekivati jeda se ukupna otkupnacijenaneće bitnijemijenjati u budućem srednjoročnom razdoblju.Proizvođači će vjerojatnomoći računati s određenom dodatnom premijomotkupljivača - mljekare, ako kvalitetom i količinom svojeproizvodnje budu zadovoljavali suvremena mjerila prihvata,dorade i prerademlijeka Naime,to jeosnovni zahtjev

svakim oblikom uklapanjanaše proizvodnje u međunarodne tržišne odnose

A-istočno panonsko područje

B- zapadno panonsko područje

C- gorsko područje

D-mediteransko područje

Slika 1 Prikaz odabranih

TraNamuženomlijeko

Grafikon

obuhvaća naše “mljekarske" Županije:Bjelovarskobilogorska, Koprivničkokriževačka, Krapinskozagorska,Sisačkomoslavačka, Varaždinska i Zagrebačka(vidjeti članak u Mljekarskom listu 1/1999., str 1113). Posljednjih 10-ak godina na ovome područjuRepublikeHrvatske proizvodnja je povećanapreko70%. Značajno se manjemlijeka(prosječno 2225%) proizvodilo u istočnopa- nonskom području, a posljednjih nekoliko godinaproizvedeno je čak manjeod 18% Sličan jepad zabilježen u gorskom i mediteranskom područjukojeobuhvaća sadašnjegorskepodregije i mediteranske poljoprivredneregije u Hrvatskoj. Udio ovih područja u ukupnojproizvodnji nešto jeveći od 10%

U grafikonu 2 prikazanje otkupmlijeka u Hrvatskoj u promatranom razdoblju.Slična su kretanjazabilježena u odabranim područjima, no s određenim odstupanjima.

Nakon 70-ih i 80-ih godina smanjenjeotkupmlijeka u gorskom i mediteranskom području, kojepočetkom90-ih godinabilje- Ži tržnost mlijeka od samo 10-ak posto.Posljednje 3-4 godinetržnost jeznačajnopovećana(2540%),no ova kolebanjaupućuju na nestalnost proizvodnjevećeg brojaproizvođača s relativno malim osnovnim stadom Takvo jekretanjezabilježeno i u istočnopanonskom području kojedo posljednjepromatrane godineima najvećutržnost mlijeka(iznaddržavnogprosjeka). Tek 1998 godineotkupmlijeka u panonskimpodručjimapribližno je isti,tj.preko60% Važnost istočno panonskogpodručja u otkupumlijeka80-ih godinaodređena jeposlovanjemvelikih farmi u nekadašnjemdruštvenom

Grafikon 4: Udio otkupa u namuženom mlijeku po odabranim područjima

80,00

70,00

Udio u %

BSA BBS SS BS

Q--zapadno-panonsko područje

+ istočno-panonsko područje a-- gorsko-mediteransko područje

vlasništvu Zbogistograzloga, već početkom70-ih godina,tržnost mlijeka na ovome područjuveća je od 30% U ostalim jepodručjima ova razina dostignuta tek 5 godinakasnije. Iako su zabilježenaodređena smanjenja, prema pokazateljimaproizvodnje i otkupaposljednjih 10-ak godina, vidljivo je kako na istočnopa- nonskom području ima dovoljno kapaciteta u obiteljskimgospodarstvima na kojimase može

temeljitirazvitak mliječnoggovedarstva Ovajkontinuitet proizvodnje od posebnejevažnosti jer jeovajdio Hrvatske punih 5 godina bio zahvaćen ratnim djelovanjima.

Od početka80-ih godinastalni rast otkupaili tržnosti mlijeka primjećuje se u zapadnopanon- skom području. U ovom je području, u odnosu na druge dijeloveHrvatske,najvišegospodarstava s više od 10 muznih grla,

Međunarodna konferencijamarkentiškiinformacijski sustavi u Poljoprivredi11.-13.4.2000.

Sustav praćenja tržišta

mlijeka u Hrvatskoj

Piše: dr sc Petar Bosnić

RepublikaHrvatska nalazi se u specifičnoj i složenojekonomskoj situacijiuvjetovanojposljedicama rata, te negativnogutjecajaplanske samoupravne privrede iz sistema bivše Jugoslavije.Tijekom domovinskog rata stradala jepoljoprivredaiselo, te stočarska proizvodnja.Uništeno jeili otuđeno 120 000 krava. Govedarstvo i proizvodnjamlijekajenerazvijena,

pa se može pretpostaviti kako će ovdjebiti i najintenzivniji rast proizvodnje i proizvodnihrezultata u skorijemrazdoblju. Prikazana kretanjaproizvodnjei otkupamlijeka po odabranim područjimaukazuju na postupnoodvajanjetržne proizvodnjemlijeka i “ne ekonomskog" držanjamliječnihgovedausmjerenog na zadovoljavanjevlastitih potrebaili proizvodnjumlijeka kao dopunskogizvora prihoda. Sukladno navedenim podacima može se zaključiti kako mliječnogovedarskoprema mjerilima suvremene tehnologije treba gotovoisključivorazvijati u područjimapanonskih,poljoprivrednih podregija. U ostalom dijelu Hrvatske se zasnivanjesuvremenih farmi može podupirati samo u određenim uvjetimakada se može povoljnoiskoristitiprirodni potencijalproizvodnihresursa (brdskoplaninska područja i mediteransko zaleđe),tržne prednosti i gospodarskemogućnosti obiteljskihgospodarstava.

uvozi Potrošnjamlijeka i mliječnihproizvoda per capitaiznosi 144 litara (mliječniekvivalent), a potrošnje per capita 220 litara za industrijskupreradupotrebnoje osigurati 980 milijunalitara sirovog mlijeka.

farme su malih proizvodnih kapaciteta sa malim brojemkrava Svega10% proizvođačamlijeka može se uključiti u tržišne uvjete poslovanja.

U 1999. godiniproizvedeno je 640 milijunamlijeka, od čegasu na tržište mljekareisporučile 400 milijunalitara ili 62,5%od proizvedenih količina mlijeka. Domaća proizvodnjamlijekazadovoljava 70% potrebaprerade te se cca 30% mlijeka i prerađevina

Mljekarskaindustrija u Hrvatskojje preorganizirana. Danas djeluje 35 mljekararazličitih tehnoloških kapacitetaprerademlijeka.Šestmljekara ima 73% udjela u preradimlijeka od kojihjedno dioničarsko društvo participira preko50% kapacitetaprerade i tržišta.

Tijekom1999 god.proizvedeno jei prodano355,7tisuća tona mlijeka i mliječnihprerađevina ili 96,53% u odnosu na prethodnu godinu. U asortimanu proizvoda

Tehničkoekonomska

obilježjaustrojavanjagovedarskefarme u obiteljskomgospodarstvu

Prilogpripremili: doc dr sc MarijanPosavi i doc. dr sc Zoran Grgić Agronomskifakultet Sveučilišta u Zagrebu

Povoljnaveličina farme

Često se postavljapitanje“optimalnog" izbora farme za obiteljskogospodarstvo. U poljoprivredi jevrlo teško govoriti o optimalnosti, pa jeprimjerenije reći kako se obavlja izbor najpovoljnijegrješenja u određenom trenutku za određeno gospodarstvo.

Ovakve se farme (vezaninačin držanja)smatraju zastarjelim,jerjepotrebnopuno ljudskograda, a životinje se drže na nehuman način. Stoga se u Njemačkoj i u drugimrazvijenimzemljama u novije vrijemegradeisključivo farme sa slobodnim načinom držanja.

Govedarska farma u obiteljskomgospodarstvu treba imati sva obilježjaproizvodnejedinicečijajeosnovna svrha osiguravanjezadovoljavajućeg dohotka u odnosu na uložena sredstva - korišteno poljoprivrednozemlji- šte, korištene objekte,strojeve i opremu, uloženi novac, te vrijednost rada članova domaćinstva.

Da bi se osiguraovisoki dohodak po jedinicikapa- citeta, potrebno jedobro upravljanje(management) farme kojipodrazumijeva visoki stupanjiskorištenja svih postojećih resursa To se prijesvega odnosi na korištenje zemljišta, radne snage (visokaproizvodnostrada) i proizvodnihkapaciteta domaćih životinja.Obiteljska farma treba veličinom i strukturom svojeproizvodnje osigurati punu uposlenostaktivnih članova gospodar- stva, punu egzistenciju svih članova domaćinstva i potpunu ekonomsku učinkovitost u svim gospodarskimprili- kama (primjerice u uvjetimasmanjenjaotkupnihcijena i povećanjacijenamaterijala i usluga u govedarskoj proizvodnji).

“Optimalna"veličina obiteljske farme sa slobodnim načinom držanja je50-60 krava, što ovisi o stupnju mehanizacije i automatizacijepojedinih radnih operacija.Ukoliko se radi o farmi s kombiniranom pasminom brojUG iznosi 130-140, a ukupnepoljoprivredne površine su oko 50 ha, od čegaje30 ha stalnih pašnjaka. Za ovu farmu potrebnaje radna snaga kao i u prethodnomprimjeru farme s vezanim načinom držanja grla(2radnika s punimradnim vremenom i povremeno dodatnaradnasnaga).

Prema navedenom, kao povoljna se preporučuje obiteljska farma kapaciteta 50-60 muznih krava Ekonomska učinkovitost farme jeosiguranajedino u uvjetimavlastite proizvodnjevećegdijelapotrebnih krmiva Minimalni zahtjevjeproizvodnjakompletne voluminozne hrane za što je prema proračunima potrebno oko 30 ha pašnjaka(koji se koristi u pašno- košnom sustavu) i oko 10 ha oranica za kukuruznu silažu Tako se ustrojavanjegovedarske farme dovoljne veličine može preporučiti samo onim obiteljskim gospodarstvimakojaimajuraspoloživih(vlastito ili dugoročnizakup)najmanje 40 ha obradivih površina. Nažalost, takvih jegospodarstava vrlo malo jerje prosječnaveličina obiteljskihgospodarstva u nas manja od 4 ha, a vrlo mali udio obiteljskihgospodarstava raspolaže s više od 10 ha obradivih površina.

Prema njemačkimistraživanjima“optimalna" veličina obiteljskemljekarske farme (kombiniranapasmina što znači da se muška junadtovi do 600 kg)jepri vezanom načinu držanja 40 krava Takva farma pored 40 krava ima 10-11 teladi do 100 kgžive vage, 32 grlarasplodnogženskogpodmlatkarazličitedobi(3mj.do 2 5 godine) i 25-28 junadi u tovu što jeukupno95-100 uvjetnihgrla(UG).Farma navedenogkapaciteta i obilježjaproizvodnjepredstavljakompletnuproizvodnu i uzgojnujedinicukojaosim iz proizvodnjemlijekaznačajneprihodeostvarujeuzgojemrasplodnog materijala i tovom junadi. Pored brige o životinjamaobitelj obrađuje 14 ha oranica (8ha kukuruza za silažu,6 ha krmnih kultura) i njeguje 22 ha stalnih pašnjaka(pašno- košni sustav).

Tako jejedan od važnijihograničavajućihčinitelja razvitka govedarskeproizvodnje u kontinentalnojpoljo- privrednojregijiRepublikeHrvatske veličina i rasparceliranost posjedaobiteljskihgospodarstava.

Minimalna veličina mljekarskefarme, organizirane kao kompletneproizvodne i uzgojnejedinice,kojaosiguravazadovoljavajući dohodak za prosječnuobitelj s 3 radno aktivna člana jeoko 20 krava Takva farma ima pored20 krava, 3-4 teleta do 100 kg težine, 19-21 rasplodnejunicerazličite dobi i 11-12 junadi u tovu Ovisno o visini prinosa za proizvodnjuvoluminozne hrane (sijena, travne silaže, kukuruzne silaže, zelene krme)treba 10-16 ha zemlje.

Proračun jeobavljen za prosječnuobitelj s 4 radno aktivna člana iz dvijegeneracije:roditelji u dobi 50-60 godina i jedansin sa suprugom dobi 30-35 godina. Na farmi jestalno uposlen 1 radno aktivni član obitelji, a ostali radno aktivni članovi su uposleni20-50% ukupno raspoloživog vremena u gospodarstvu. Kada se radni angažmanpreračuna na puno radno vrijeme, može se reći kako jeza opisanufarmu potrebnouposliti dva stalna radnika Povremeno jepotrebnokratkotrajno angažirati dodatnu radnu snagu (npr.spremanjesilaže).

Nažalost, zbognepovoljnestrukture zemljišnog posjeda(malog i rasparceliranog), farme preporučene veličine (5060 muznih grla u osnovnom stadu) i upravljanja ne mogu se preporučiti kao pretežiti model govedarskeproizvodnje.Međutim,naša obiteljska gospodarstva, odnosno gospodarikoji u njimaimaju

funkcijumanagementa, trebaju već danas prizasnivanju obiteljske farme sve predviđenekapaciteteprilagoditi postupnom dostizanju navedne veličine farme U današnjimuvjetima jepotpuno neprihvatljivoustrojavati govedarskuproizvodnju u obiteljskomgospodarstvu s manje od 20 muznih grla u osnovnom stadu Tako mali poslovnisustavi u govedarstvu nisu potpuno isplativi i svojposlovniopstanak u našim uvjetimanajčešće temelje na zanemarivanju troškova vlastitog rada i trošenjavlastitih objekata,poljoprivrednihstrojeva i opreme Obiteljske farme malogkapaciteta nisu pogodneza primjenusuvremenih tehničkih rješenja, a mala proizvodnja u odnosu na uložena sredstva i rad čine ih potpuno nekonkurentnim u uvjetimasuvremene govedarske proizvodnje.

Modeli govedarskeproizvodnje

Temeljniparametriprema kojima su proračunati rezultati modela prikazani su u tablici 2

Modeli govedarskeproizvodnje bez značajnijih ulaganja

Modeli koji su analizirani u ovom poglavlju odnose se na već postojećekapacitete, a zahtijevaju samo bolje korištenjeobradivih površina,proizvodnjukvalitetnijih krmiva, te boljisustav hranidbe i upravljanje farmom (management). Takvih jegospodarstava u nas nažalost vrlo malo, pa će biti potrebnaznačajnaulaganja za financiranjeizgradnje novih kapaciteta, što jeopisano u sljedećempoglavlju.

U Hrvatskoj jesimentalac trenutno najznačajnija pasminagoveda, a i u budućnosti će vjerojatno biti najvažniji za razvitak govedarskeproizvodnjeobiteljskih gospodarstava. Kako jegodišnjaprosječnaproizvodnja mlijeka po kravi simentalske pasmine u nas 3 945 kg, u modelu jerazmatrana i godišnjaproizvodnja od 4 000 kg po kravi

Strateški ciljrazvitka govedarskeproizvodnje u našim obiteljskimgospodarstvimajepostizanjepovoljne veličine mliječne farme s 50-60 muznih grla u osnovnom stadu Većjenavedeno kako to u našim uvjetima jošneko vrijeme ne može biti prevladavajući model ustrojavanja govedarskeproizvodnje u obiteljskomgospodarstvu. Isto tako, najmanjaveličina osnovnog stada pričijoj proizvodnji se opravdavaprimjenasuvremene tehnologije, te ulaganja rada i kapitala jeoko 20 muznih krava Tako su u ovom poglavljuproračunatatehnička rješenja za farme kapaciteta od 20 do 60 muznih krava

Početna proizvodnjarazmatrana u modelu za HF pasminuje6.000 kgmlijeka, iako jeprosječna proizvodnja ove pasmine u Hrvatskoj niža U modelu jepretpostavljeno da na farmi kao stalno uposleni rade dva radno aktivna člana gospodarstva.

Postojećastruktura mljekarske farme u nas opterećena jebrojnimproblemimakojirezultiraju niskom proizvodnjommlijeka, niskom plodnošću i stoga niskom dobiti po proizvedenoj litri mlijeka.Pretpostavka analiziranih modela jeda su temeljniproblemikojiovise o samom uzgajateljuučinkovito riješeni, što znači bolje korištenjezemlje,proizvodnjuvoluminoznih krmiva dobre kvalitete,pravilnuhranidbu i management farme i dobru veterinarsku uslugu.Ciljani neto dohodak koji bi se u ovojproizvodnji morao ostvarivati,po zaposlenoj osobi iznosi mjesečnonajmanje 3 000 kn što odgovara prosječnoj naknadi od 3,5 DM po satu izravnog rada

U modelima su analizirane dvijepasmine(simentalac i crnobijela - HF)s različitom razinom proizvodnje. Za ostvarenje što jeftinijeproizvodnjemlijekapretpostavljena jevlastita proizvodnja krmiva, osim pojedinih komponentikoje se morajukupiti(mineralnidodaci, sojina i suncokretova sačma, posije,starter i mliječni nadomjestak za telad). Pri tome jeračunato, da ovisno o razini i sustavu proizvodnje po kravi treba od 0,8 do 1,0 ha obradivih površina.Godišnjepotrebe na pojedinim krmivima prikazane su u tablici 1.

Za veću proizvodnjumlijeka po kravi računato je s istom godišnjompotrošnjomvoluminozne hrane, a količina koncentrata povećana jeza 500 kgna svakih dodatnih 1 000 kgmlijeka iznad proizvodnje od 5 500 kg/ god.Za proizvodnju od 4 000 kg mlijeka po kravi godišnjeračunato je s utroškom koncentrata od 400 kg.

Ovisno o razini proizvodnje na farmi s 20 krava, organiziranoj kao kompletnojuzgojnojjedinici može se realizirati neto dohodak od 49 600 do 105 600 kn (bez odbitka poreza na dohodak).Mjesečni neto dohodak koji se po zaposlenom može ostvariti jeizmeđu 2 067 kn i 4 400 kn Ciljanimjesečni neto dohodak (3.000 kn po zaposlenom)ostvaruje se u ovom modelu već pri proizvodnji od 5 000 kg mlijeka po kravi godišnje, prodaji 3-4 bređe junice i 7 utovljenejunadi.Ukoliko se proizvodnjapoveća na 6 000 kg(štodanas kod simentalca ne predstavljaproblem) po kravi godišnje,mjesečni neto dohodak po zaposlenompovećava se na 4 400 kn Godišnji neto dohodak koji se po kravi može realizirati iznosi od 2 480 kn do 5.280 kn Ukoliko se usporededvijeanalizirane pasmine (simentalac i HF)vidljivo jeda za istu razinu dohotka krave HF pasminemorajuproizvoditi oko 1 000 kg mlijeka više od simentalskih krava (tablica 3 i 4.).Jedan od razlogaostvarivanju ovako visokog neto dohotka je proizvodnja 80-85% potrebnihkrmiva na vlastitom gospodarstvu. Za farmu od 20 krava potrebno je u tom slučaju 16-20 ha Veće farme (5060 krava)dajujošveći neto dohodak po kravi (5.8008.000 kn godišnje), no kako jeveć ranijenaglašenozbognedostatka zemlje takve veće farme ne mogu u skorijojbudućnosti biti dominantan model proizvodnjemlijeka u nas

Za usporedbu, u zemljama EU neto dohodak koji se po kravi ostvaruje(prirazini proizvodnje od 6 000 kgpo kravi godišnje) iznosi od 2 400 do 3 600 kn

Iz svega navedenogslijedi da se u proizvodnjimlijeka na obiteljskomgospodarstvu može ostvarivati zado-

voljavajući dohodak Karakteristike modela proizvodnje koji se može preporučiti u razvitku proizvodnjenaših obiteljskihgospodarstava su:

1 Minimalna veličina obiteljske farme trebala bi biti 20 krava To ne znači da će manjefarme nestati,već da se strategijarazvojagovedarstva mora temeljiti na pravim obiteljskim farmama koje će dohotkom osigurati zadovoljavajući životni standard. Male farme moraju se tretirati ilikao hobi farme kojeosiguravaju dodatni prihod, ili (starijeobitelji) kao dio socijalnogprograma (poljoprivreda kao dopunskagrana dohotka u kućanstvu).

Slobodan način držanjagoveda(spojedinačnim boksovima za ležanje ili zajedničkimprostorom za ležanje na dubokoj ilipotiskivanojstelji)jenajbolji način držanjagoveda. Na svim novijimfarmama (sagrađenim u posljednjih 10 godina)krave se drže slobodno Samo Njemačkadanas ima 25 000 takvih farmi, a njemački stručnjacipreporučuju svim uzgajateljimaadaptaciju starih objekata (svezanim načinom držanja) u staje sa slobodnim načinom držanja.

Temeljnaobilježja tih farmi su:

specijalizacija za proizvodnjumlijeka s modernom opremom i maksimalnom mehanizacijom i automatizacijom

2 Gospodarstvakoja se bave proizvodnjommlijeka trebajuposjedovatiminimalno 16 ha obradivih površina koje se morajuboljekoristiti (plodored,gnojidba, veći prinosi) u proizvodnjikvalitetnih krmiva

* simentalac s ostvarenom godišnjomproizvodnjom

5 500-6 500 1 mlijeka,Braunvieh s prosječnomgodišnjomproizvodnjommlijeka od 6 500-7 000 1,i holsteinfriesian pasmina s očekivanom proizvodnjommlijeka

3 Proizvodnjamlijeka mora se temeljiti na kvalitetnom genetskommaterijalu(kravamapoznatog porijekla i relativno visokoggenetskogpotencijala).Preporučena pasmina za veći brojgospodarskih farmi u kontinetalnoj regijiHrvatske jesimentalac, kojiostvarujezadovoljavajućidohodak već i prinižojproizvodnji. Holstein pasminamože se preporučiti samo gospodarstvima koja imajudovoljnoznanja da sustavom hranidbe i razinom upravljanja mogu osigurati barem 6 000 kgmlijeka po kravi godišnje.

8 000-9 000 1 mlijeka po kravi godišnje

* slobodan način držanja

funkcionalno izmuzište (riblja kost ili autotandem)

hranidba koncentratom automatizirana i kompjuterizirana ili mehanizirana hranidba kompletnimobrokom

* tekuće (rešetkasti pod)ili kruto izgnojavanje (automatskipotiskivačgnoja iliduboka stelja)

Modeli izgradnjeobiteljskihgovedarskih farmi Prilikom osmišljavanjaidejnihprojekata za izgradnju ili adaptacijuobjekata za držanjegovedatreba voditi računa osljedećem:

1 Objektimorajubiti izgrađeni i opremljeni tako da se životinje drže na što prirodniji način Pri tome treba voditi računa o osiguravanju takvih uvjeta da životinje ne budu izložene nikakvim stresovima

* napajanjeteladi mliječnomzamjenomodmah nakon kolostralnograzdoblja(najčešće iz automata za napajanje)

e veličina farmi 30-110 krava uz kojese nalazi pašnjakveličine 10-65 ha

2 Treba graditi što jeftinijeobjekte, a kapitalulagati u opremu kojamora biti funkcionalna i osigurati visoku produktivnost rada

3 Unutrašnjeuređenjeobjekta mora osiguratilogičan tijek svih dnevnih operacija, a da pritome ne remeti normalno ponašanježivotinja.

Postojećestaje za krave na područjužupanije osim par iznimaka ne zadovoljavajutemeljneuvjetedržanja krava zbogsljedećeg:

nemajuzadovoljavajućuventilaciju, pa su koncentraciještetnih plinova i vodene pare previsoke(pogotovo zimi)

krave se drže vezane tijekomcijelegodine, a valov i jaslesmještene su uz zid tako da hranidba mora biti ručna što iziskuje puno rada

* osvjetljenjeprirodnim i umjetnimsvijetlomnije zadovoljavajuće

e farme su upravljački vrlo loše ustrojene, pa je postupak s kravama te planiranje i provođenje proizvodnogprocesa izuzetno loše

* hranidba krava jeloša (nehrani se prema potrebama krava) u svim fazama proizvodnog procesa

Po svom porijeklugovedojepolarnaživotinja što znači da puno lakše podnosihladnu i suhu klimu nego toplu i vlažnu Stogagradnjamasivnih zatvorenih objekata,koji su skupi(35.000 do 40 000 kn po proizvodnommjestu - bez opreme) nema ekonomskog opravdanja. Ukoliko se već gradetakve farme treba težiti što jeftinijoj izvedbi (skupograditi može svatkograditijeftinojeumjetnost) što znači da nijepotrebna toplinskaizolacija(kako se to često u praksičini), već dobra ventilacija(prirodna). S obzirom na klimatske uvjeteRepublikeHrvatske objektivanjskeklime potpuno zadovoljavaju. S drugestrane takvi objektiimaju mnoge prednosti:

1 Jeftiniji su 3-4 puta od masivno građenihzatvorenih staja.Građeni su od drvene građekojuposjeduje veliki brojobiteljskihgospodarstva.Zbogjednostavnosti investitori mogu obaviti puno građevinskih radova što dodatno pojeftinjujegradnju.

2 Objekti su tako građeni da mogu poslužiti i u druge svrhe (čak i kao skladišta)

3 Uvjetidržanja za krave su puno bolji, pa su krave zdravije i proizvode5-10% više mlijeka(uzjednak genetskipotencijal, istu hranidbu i sustav upravljanja)

Ovakvi objektipoznati su širom svijeta kao najbolji način držanjagoveda. U posljednjih pet godina u Bavarskoj i Austriji(gdjejeklima oštrija od naše)je izgrađenogotovo tisuću ovakvih staja.Praktična iskustva na tim farmama su izuzetno povoljna, pa stručnjaci u Njemačkoj i Austrijipreporučujugraditi isključivo takve farme I u Hrvatskoj su do sada po izuzetno povoljnojcijeniizgrađenedvijetakve staje (kapaciteta 60 i 80 krava).Pokazalo se da jeizgradnja takvih staja u Hrvatskoj za 30-40% jeftinija nego u Njemačkoj iliAustriji. Zbogsvega navedenogpreporuka jeu budućnosti graditi samo takve staje u našim obiteljskimgospodarstvima.

Otvorene stajetipa“Cuccete"

Stajeovog tiparaširene su u cijelomsvijetu u blažim klimatima (Kalifornija,Italija,Nizozemska,Francuska).

Cuccette predstavljaju samo nadstrešnice iznad boksova za ležanje i hranidbenog stola (slika 1 ,crtež 1.). Bavarski institut za stočarstvo započeojeprije 3 godine projekt u kojem se između ostalog želi ispitati da li je takav tipstajaprikladan za bavarske klimatske uvjete.

Prvi rezultati pokazali su sljedeće:

1 Ovakve stajeprikladne su iza Bavarsku

2 Krave ljetiradijeborave u Cuccette-ma nego u frontalno otvorenoj ilizatvorenojstaji

Modeli za govedarskuproizvodnjutemelje se na proizvodnjimlijeka s dvijepasminekoje su dominantne u Hrvatskoj.Ukoliko se mlijekoproizvodi s HF pasminomtada se dodatni prihodostvarujeprodajom utovljene teladi za “bijelo meso" i prodajomviška bređih junica.Simentalska pasminaporedmlijekaostvaruje prihod od prodajebređih junica i utovljenejunadi. Pretpostavke s kojimajeu modelima računato prikazane su u tablici 5

3 Zimi krave ne vole ležati u prvom redu boksova kojijeizložen vjetru i snijegu

Stoganjemačkistručnjacipreporučuju i ovakav tip staja,poduvjetom da se Cuccette zaštite od vjetra i snijega(zaštitnommrežom). Pod istim uvjetimaovajtip jeftinihstajamogao bi se preporučiti i za nas, posebice u “mljekarskimpodručjima"kontinentalne poljoprivred neregijeHrvatske

Stajevanjskeklime

Stajevanjskeklime (crtež2.)mogu

(manje od 5 000 DEM po proizvodnommjestu). U tim slučajevimastaje su građenevlastitom drvenom građom, najčešćeneobrađenim trupcima(slika 2 3 i 4.) i/ilije djelomičnokorištena vlastita radna snaga.

Primjeri farmi za mliječnekrave s vanjskom klimom

1 Staja s vanjskom klimom za 20 krava i podmladak na punom podu

Objektjefrontalno otvoren u smjerujugoistoka(slika 5.).Sastoji se od 28 boksova za ležanje,rodilišta i grupnog boksa za držanjeteladi na dubokojstelji(crtež 3.). Od 28 boksova za ležanje 8 ih jenamijenjeno junicama.Ukoliko postojistarijiobjekatkojimože poslužiti za držanjejunicaonda se u ovojstaji može držati 28 krava Iznad stajepredviđen jeskladišni prostor za sijeno i slamu Otvorena strana objektaje od vjetrazaštićena plastičnom mrežom Izmuzište (autotandem2x2) s mljekarnicom, uredomi rodilištem jemasivno građeno.

načine Za sve tipoveovakvih stajazajedničko je obilježje da jemikroklima u stajigotovo jednakavanjskoj klimi U kontinentalnojpodregijiHrvatske jeklima umjerenakontinentalna s temperaturnimamplitudama od -20 *C do +35 “C Razdobljaizrazito niskih i jako visokih temperatura su kratkotrajna, pa ne predstavljaju posebnoograničenje za gradnjuovakvih staja.Iskustva s takvim tipovimastaja u Njemačkoj,Austriji i Švicarskoj toliko su dobra da tamošnjistručnjaci u budućnosti preporučujugradnjuisključivo takvih staja.Sasvim je opravdanapretpostavka kako se slična preporuka može uputiti i našim gospodarstvimakojanamjeravaju zasnovati suvremenu govedarsku farmu u skorijojbudućnosti Nosiva konstrukcija takvih stajamože biti drvena, čelična ilibetonska (rjeđe), dok su zidovi najčešće drveni (daskedebljine 2 5 cm).Uz ovakve stajemasivno se grade samo izmuzišta u sklopukojih se nalaze mljekarnice i rodilišta Prosječnacijena(uključujući i svu potrebnutehniku za staju)ovakvih staja u Njemačkoj je oko 5.000-7.000 DEM po proizvodnommjestu. Ima primjera iz praksegdje su takve staje i puno jeftinije

Procjenatroškova izgradnje i opremanjafarme, te nabavke muznih grlajeobavljena prema tehnološkim normativima iz inozemnih primjera, te korištenjem tekućih cijenadomaćih dobavljača.Ukupnitroškovi

Slika 1: Staja za mliječnekrave tipaCuccette

HRANIDBENI STOL

Crtež 1: PresjekCuccetta za

Slika 3: Unutrašnjoststaje s jednostavnom konstrukcijom

Slika 2:

Slika 4:

jednomsatu Izmuzište jemasivno građenoigrijano, a uz izmuzište se nalazi mljekarnica, ured i rodilište.

Hranidba krava koncentratom i napajanjeteladi mliječnimnadomjestkom jeautomatizirano i kompjuterizirano Ukoliko se radi o kravama simentalske

Izgradnja i opremanjeovakve farme znatno jeskuplja od ostalih primjerajer se radi o objektumalogkapaciteta Međutim ako postojistari,jednostavan i jeftin objekt,junice se mogu držati u njemu na dubokojstelji, čime se u novom objektudobiva 8 dodatnih mjesta za krave

2. Staja s vanjskom klimom za 50 krava na dubokoj stelji(slika6 )

Kapacitetstaje je50 krava, 10-12 teladi do 120 kg, te 50-60 grlaženskogpodmlatkarazličite dobi (od 4 do 26 mj.).Stajajegrađena od drveta (jelovina), a sastoji se od dva objekta.Objekt A namijenjen jekravama u laktaciji, a objekt B suhim kravama, teladi i ženskom podmlatku (crtež4.). Oba objekta su poluotvorena(vanjskaklima), otvorena strana objektaokrenuta je u smjerujugoistoka. Tri zida su do visine 2.5 m, puna (obijenadaskama 2.5 cm debljine), a iznad toga do visine od 4 0 m nalazi se tzv space board (zidjeobijenletvama s razmakom od 1 5 cm).

Stajaima centralno izmuzište tipa“riblja kost" kapaciteta 2 x 5, u kojem se može pomusti45-50 krava u

p

Slika 5: Stajajeotvorena s jugoistočne strane koja jeod vjetrazaštićena mrežom

Slika 6: Primjerstajevanjskeklime s dubokom steljom

RODILIŠTE

Crtež 4: Skica stajevanjskeklime za 50 krava na dubokojstelji

pasmine,dovoljanjejedanboks za hranidbu koncentratom (kapacitet 210 kg).Ukoliko se uzgajatelj odluči na crnobijelu (HF)pasminutada treba postaviti dva boksa za hranidbu koncentratom Za telad jedovoljan jedanautomat za napajanje bez obzira o kojoj se pasmini radi Pojilice za napajanje vodom (istotako i dovod vode)morajubiti zaštićene od smrzavanja.

Procjenaukupnihtroškova zasnivanjapredložene farme jeobavljena slično prethodnomprimjeru. Tablica 7: Procjenatroškova zasnivanjafarme

Slika 7: Stajavanjskeklime za 60 krava na rešetkastom podu

Slika 8: Stajavanjskeklime za tov junadi

Crtež 5: Presjekobjekta za tov junadi(frontalnootvoreni objektvanjskeklime)

Kako jevidljivoukupnainvesticija za potpuno opremljeniobjekat za 50 krava s pripadajućimpodmlatkom iznosi 1 578 000 kn, što je31 560 po kravi U ovoj investicijinedostaju jošelektronski uređaji u izmuzištu (npr.Metatron Westfalia) za kontrolu mliječnosti i vođenjakompletnogmanagementa direktno iz izmuzišta Instalacija tih elektronskih uređajapovećava investiciju za 130 000 kn Ukupna su investicijska ulaganjaoko 1 708 000 kuna ili34 160 kuna po muznom grlu.

tivi i domaće tekuće cijenenabavke odgovarajućeg materijala, opreme i krava

Tablica 8: Proračun troškova zasnivanja farme za 60 muznih grla

Opis

Ovakav tipobjekata može se preporučiti samo uzgajateljimakojiimaju(ilijeftino mogu nabaviti) velike količine slame Dnevna potrošnja slame po kravi u ovakvom tipuobjektaiznosi 6-10 kilograma, a po ženskom podmlatku 3-9 kg(ovisno o dobnojkategoriji). Godišnjepotrebe na slami za 50 krava i pripadajući podmladakiznose 240-315 tona

3 Staja s vanjskom klimom za 60 krava - krave i podmladakdrže se u pojedinačnimboksovima za ležanje, a s obzirom da staja ima punipodpredviđeno je kruto izgnojavanje.Stajaje frontalno otvorena, a izgrađena od drvene građe(slika7.).Zidjepun do visine 2 5 m, a iznad toga je“spaceboard" Izmuzište s mljekarnicom i uredom jemasivno građeno.Staja se izgnojavatraktorskom daskom ili automatskim potiskivačemgnoja(punipod).Ukoliko se ispodstaje izgradekanali i postavirešetkasti pod,tada svakodnevno izgnojavanjenijepotrebno.Izmuzište jetipariblja kost 2x5 čijijekapacitet 45-50 krava na sat Izmuzište se ne mora u početkuopremitikompletno, već se može opremiti samo 8 muznih mjesta. U tom slučajumužnja bi trajala 1,5 sat Farma jetako koncipirana da se u budućnosti može proširiti,zbogčegajepredviđeno veće izmuzište nego jepotrebno za sadašnjih 60 muznih grla.

Proračun troškova jesačinjen prema već opisanom načinu Uzeti su inozemni tehnološko-tehnički norma-

Troškovi po proizvodnom mjestu

Ukupnainvesticija za ovu farmu je1 821 000 kn, odnosno 30 350 kn po proizvodnommjestu,odnosno muznom grlu.

4 Objekti za tov junadi i držanje krava u sustavu krava-tele

Na sličan način mogu se graditi i staje za tov junadi (slika 8 ,crtež 5 ) samo su troškovi izgradnje i opremanja farmi daleko niži jernijepotrebnograditiizmuzišta, oprema jepunojeftinija, a junad u tovu zahtijeva daleko manjestajskogprostora nego mliječne krave Junad se drži u grupnimboksovima na dubokoj ili potiskivanoj stelji.Investicija za tovilišta kapacitetavećeg od 100 junadi u turnusu iznosi 4 500-5 000 kn po junetu. U brdovitim predjelimagdjepostoji puno neiskorištenih prirodnihpašnjakamogla bi se vrlo uspješnoorganizirati proizvodnja mlade govedine u sustavu krava-tele

Tov junadi u sustavu krava-tele poseban jeoblik tova naročito prikladan za brdsko područjekontinentalne poljoprivredneregijeHrvatske Krave i telad se po ljeti drže na paši(danju i noću), a po zimi u jeftinimdrvenim objektima.Cijenaizgradnjetakvogjednostavnog objekta je 6 000-8 000 kn po kravi

Zaključnorazmatranje za predloženemodele govedarske proizvodnje - proizvodnjamlijeka

Ulaganja po proizvodnommjestu,kojauključuju investiciju za izgradnju i opremanjeobjekata te nabavu osnovnog stada, gotovo su jednaka za simentalske i HF krave jerje potrebnajednaka oprema, a cijenejunicaovih pasmina se ne razlikuju značajno. Kako je simentalska pasminajošuvijek prevladavajuća u našem mliječnomgovedarstvu, a u praksijošnije u potpunostiiskorišten njenproizvodni kapacitet, u ovim proračunima je analizirana proizvodnjagrlasimentalske pasmine.Proizvodnja je ciljana na 5.000 kgmlijekagodišnje.

farme jerse u predviđenimuvjetima u odnosu na promatrane modele ostvarujenajvišigodišnji dohodak po grlu - 4 961 kn

Kako jeveć navedeno prema tehnološkim zahtjevima za farme mliječnih krava (prikladne za životinje i relativno niska investicija)najvišeodgovarajustaje vanjskeklime. Visina ulaganja, u odnosu na Cuccette, je 7-10 tisuća kuna veća, no jednaod dodatnih prednostijesmanjenrizik od mogućihodstupanja u količini i kvaliteti proizvodnje, te relativno lako ostvarivanjeboljihproizvodnihrezultata

Sa stajališta visine investicijeprizasnivanju suvremene govedarske farme su najprihvatljivije Cuccette jerzahtijevajunajmanjeulaganja po proizvodnom mjestu. S obzirom na visinu ulaganja i proizvodnju proračunatu na oko 5 000 kg mlijekagodišnje, Cuccette su se pokazale kao najbolji oblik poslovanja

Prema tehnološkim normativima i ekonomskim parametrimaprikazanim u tablicama 1, ZeDrr sačinjene su kalkulacije za odabrane modele Ostvareni dohodak po muznom grluje od 4 239 do

4 756 kuna za otvorene staje, a u Cuccettama oko

4 961 kuna Kako su u svim ispitanimmodelima

Iznos kuna

Grafikon 1: Struktura troškova ulaganja u govedarskefarme

potpuno uposlena 2 radno aktivna člana kućanstva (uzmanjuispo- moć ostalih članova), po uposlenom se veći dohodak ostvaruje s porastom brojagrla u osnovnom stadu

Sa stajalištavećegiskorištenja radne snage opravdano jekorištenjemodela otvorene staje s većim osnovnim stadom, no s relativno manjimradnim naporom (i ne manjevažno - značajnomanjim ulaganjima po jediniciproizvoda) najvećiučinak se ostvaruje s modelom Cuccetta.

U uvjetimavlastitogfinanciranjaizgradnje i opremanjapred

Grafikon 2: Troškovi ulaganja u preporučenemodele

loženih modela govedarskih farmi, povrat uloženih sredstava se kod primjeraCuccetta ostvaruje nakon 5 godinapunog poslovanja, a u otvorenim stajamanakon 6-8 godina,ovisno o kapacitetima farme

rješenje, pa ih treba graditigdjegod jetomoguće.

Kako jeiz pojedinih modela vidljivo,investicije za gradnju i opremanjemliječnihfarmi su vrlo visoke za naše gospodarskeprilike Osnovna jestrategijaizgraditi što jeftinijeobjekte da bi se što više moglouložiti u opremu i kvalitetne junice.Objektivanjske klime predstavljajujeftino i dobro

Osnovni razlozi što u skorijoj budućnosti ne možemo očekivati veći brojovakvih suvremenih farmi jenedostatak vlastitih sredstava i vrlo visoki troškovi kredita za zasnivanje farmi navedena kapaciteta i tehnologijeuzgojagoveda

Zasnivanje

suvremene govedarske farme s ulaganjima od 690 tisuća do 1,8 milijunakuna, a korištenjem kredita s prosječnim kamatnim stopama od 6-12%, vrlo jeteško isplativo u našim gospodarskim prilikama. Samo gospodarstva kojaveć posjeduju određena vlastita sredstva, razvijenu proizvodnju i uzgojenejunice mogu i korištenjemkreditnih sredstava (za50-70% investicije bez steonih junica) s traženim proizvodnimrezultatima u razdobljuotplatekredita (68 godina) u potpunostiuspješnoposlovati.

Ulaganja u prikazanemodele govedarskeproizvodnje se isplaćuju u relativno kratkom vremenu (58 godina).Naravno, poslovanje gospodarstva u govedarstvu mora se svojimproizvodnimučincima uklopiti u normative suvremene proizvodnje.Prijesvega, u gospodarstvu ne bi smjelobiti većih odstupanja u količinama proizvedenogmlijeka po proizvodnom grlu,utrošćima rada u staji i pripremivlastite stočne hrane, te utrošcima hrane i ostalog materijala.

No, svakako jepotrebnoupoznati naše proizvođače sa suvremenim načinima i mjerilima govedarske proizvodnje. Samo kvalitetnom proizvodnjom i korištenjem suvremenih tehničko-tehnoloških rješenja moći će naša gospodarstvauspješnoposlovati u budućem - već vrlo skorom razdoblju.

CucretteOvorenastaja(20)Otwrenastaja(50) Otvorenastaja(60) ginestojskadagaja g Godišnji nod

Grafikon 3: Odnos investicijskihulaganja i godišnjegdohotka u modelima

pasterizirana i sterilizarana mlijeka zastupljeni su 75%,a fermentirani proizvodi sa 11%. Mljekare ne posjedujuvlastitu prodaju te se gotovo cjelokupnaproizvodnja plasiraprekovelikih trgovačkih lanaca i prekomaloprodajne mreže. Uvezeno je70,7tisuća tona mlijeka i proizvoda od mlijeka od čega70,23%svježegmlijeka i vrhnja, te jeiste godineizvezeno 27,5tisuća tona

trebna suglasnostnadležnog državnogorgana. Kvaliteta sirovog mlijeka ne kontrolira se prema kriterijimaeuropskogstandarda Indeks cijenaproizvođača u stočarstvu u 1998./97. iznosio je 102,5;stočarskih proizvoda102,3; mliječnihproizvoda na veliko 107,5.Indeks cijena na malo mlijeka i mliječnihprerađevina u 1998 /1997 iznosio je108,1, a u 1999 /98 104,1.

Proizvođačko prodajnacijena sirovogkravljegmlijekafeco proizvođačotkupna stanica sa 3,8% mliječnemasti iznosi 2,23kn/lit Država stimulira razvojproizvodnjemlijeka i u proizvođačkoj prodajnojcijenimlijekadržavna premijasudjeluje sa 30% Nabavna cijenamlijekafeco mljekara (sadržajmliječnemasti 3,8%) iznosi 1,97kn/lit

Cijenekonzumnogsteriliziranog mlijeka i prerađevina formiraju se slobodno dok je za

Carina za mlijeko i prerađevine je20% uz prelevmane za pasterizirano i ostalo mlijeko 1,101,60 kn/kg; za sterilizirano mlijeko1,601,80 kn/kg;maslac i drugemliječnemasti 9,30kn/kg, te za sireve od 5,011,80 kn/kg. Za svježemlijeko u cisternama carina iznosi 10%

Prosječnacarinska zaštita za prerađevine i mlijekoiznosi 57%

Hrvatska nema jedinstveni sustav tržišnogpraćenjamlijeka i prerađevina:ponude,potražnje,

ka,proizvođačkihcijenamlijeka i proizvoda od mlijeka te cijena na veliko i malo gotovihproizvoda. Postojiproizvodnopotrošnabilanca mlijeka i proizvoda per capita/litaramlijeka na razini sadašnjegstanja, ali nijedefinirana srednjoročna i dugoročnabilanca proizvodnje i potrošnje.Državni organi(Državnistatistički zavod, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva) vode određene segmente tržišta mlijeka, a poslovno udruženjemljekarskeindustrije parcijalnopratiekonomske parametre ove grupacije.Hrvatska u tranziciji treba uspostaviti sustav praćenjatržišta mlijekakojiće biti komparambilan s drugim zemljama i međunarodnim tržištem Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi(TISUP)priMinistarstvu poljoprivrede i šumarstva imat će značajnuulogukao neutralna nadležna institucija.

cijenepasteriziranogmlijeka po- | cijenaproizvođačasirovogmlije- z

BETONSKA GALANTERIJA ZA FARME

AB MONTAŽNE HRANILICE

DIMENZIJA80/56/200 CM. JEDNOSTAVNAI BRZA UGRADNJA,GLATKA. POVRŠINABETONA.

INFORMACIJE:

FAX

Novčani poticaji za

kvalitetna rasplodna grla goveda

Piše: dipl.ing.LjiljanaHusinec

Novčani poticaji u Republici Hrvatskojostvaruju se temeljem Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu (NN 29/99.) i Pravilnika o načinu i postupku za ostvarivanje novčanih poticaja(NN 73/99.) u kojima se dajepregledpropisanih uvjetakojemora zadovoljiti korisnik (fizička i pravna osoba) za ostvarivanje prava na novčane poticaje, kao i postupci u svezi Hrvatskogstočarskoselekcijskog centra Korisnici novčanih poticajasu uzgajivačiuzgojnovaljane rasplodnestoke upisani u Upisnik uzgajivačauzgojnovaljanihživotinja.

4)za provedbuuzgojnogprograma u govedarstvu:

- poticajproizvođačupozitivno testiranog bika u performance testu kojijenamijenjenkorištenju za umjetnoosjemenjivanje

odnose se na kategorijuuzgojno valjanihkrava sposobnih za rasplod i uzgojnovaljanerasplodne bikove upisane u Središnjipopis rasplodnihbikova,koji se koriste za rasplod.

3)za nabavu uzgojnovaljanih rasplodnjaka(odnosi se na bikove kojimajenakon završenogperformance testa komisijskomocjenom određena namjena za prirodni pripust.Poticaj jeostvariv u slučajukada jena zahtjevkupca donesena odluka županijskog ureda,odnosno ureda Grada Zagreba,nadležnog za poslove u stočarstvu da se određeni bik smijekoristiti za oplodnjuplotkinjaizvan vlastitog stada Za bikove namijenjeneprirodnom pripustu u sustavu krava - tele nije potrebnopodnositi takav zahtjev za ostvarivanjepoticaja.).

Sredstva za isplatunovčanih poticajaostvaruju se iz državnog proračuna.

Prema navedenom Zakonu i Pravilniku novčane poticajedijelimo na više vrsta:

1)na uzgojuzgojnovaljanog rasplodnogpodmlatkagoveda:

- za umatičena goveda(nizinska područja)

- za umatičena goveda na strateškom području(dosadašnja brdsko planinska i područja od posebnedržavne skrbi)

2)za držanjeuzgojnovaljanih rasplodnihgrlaizvornih i zaštićenih pasmina(istarskogovedo i slavonskosrijemski podolac):

- ženska grla

- ženska grla po telenju

- muška odabrana grla

Navedene vrste novčanih poticajaizvornih pasminagoveda

5)za držanjeosnovnog stada u govedarstvu na strateškim područjima(brdskoplaninskapodručja,područjaposebnedržavne skrbi utvrđena Zakonom o područjimaposebnedržavne skrbi NN br 44/96.,57/96 i 124/97.), otoci i poluotokPelješac:

- krave u sustavu krava - tele

- krave za proizvodnjumlijeka Sve navedene vrtse poticaja izdvojene iz važećegZakona i Pravilnika ostvarujukorisnici

- fizičke osobe kojidrže stoku na obiteljskim farmama U odnosu na 1998. godinu došlo jedo promjene u definiranjupoticaja za rasplodnagrla izvornih i zaštićenih pasminagoveda i poticaja za osnovno stado u govedarstvu na strateškim područjima.Poticaj za izvorne i zaštićene pasmine,kojijebio jedinstven u smislu kategorije i iznosa

poticaja(jednakategorija s iznosom od 5.500,00 kn kn),sada je podijeljen na poticaj za muška odabrana grla u iznosu 5.500,00 kn,poticaj za ženska grla u iznosu 2.000,00 kn (kravekoje se ne tele redovito) i poticaj za ženska grla po telenju u iznosu 5.000,00 kn. Razlog za takvu podjelujestimulacijarasplodneproizvodnje. Poticaj za osnovno stado bio je jedinstven u iznosu od 350,00kn, a sada se dijeli na poticaj za krave u sustavu krava - tele u iznosu 800,00 kn i poticaj za krave za proizvodnjumlijeka u iznosu 300,00 kn.

Tablica

Novčani poticaji za kvalitetni rasplodnipodmladak(nizinskog, brdskoplaninskog i područja od posebnedržavne skrbi)ostvaruju se mjesečno i to samo jednom u proizvodnomvijekurasplodnog grla(prvotelke), dok se ostali prikazani poticajiostvarujugodišnje svake godine.Izuzetak su izvorne pasmine - ženska grlakojaostvarujupoticaj po svakom telenju (a ne samo prvom) i bikovi za koje se novčani poticajostvaruje po završenom performance testu Zahtjev za isplatunovčanog poticaja, za kvalitetni rasplodni podmladak i izvorne pasmine,

2 Sveukupnizahtjevi za isplatunovčanih poticaja za kvalitetna rasplodnagrlagovedaobrađeni za 1999 godinu

a 1999.god.

podnosi se u roku 60 dana od dana porodaplotkinje, dok se zahtjev za novčani poticaj za nabavu uzgojnovaljanihrasplodnjakapodnosi u roku 60 dana od dana upisa grla u Središnjipopismuških rasplodnihgrla.Korisnici novčanog poticaja za osnovno stado na strateškom područjudužni su podnijetizahtjevHrvatskom stočarsko selekcijskom centru za upis grlaosnovnog stada kojane pripadajuskupiniuzgojnovaljanih životinja iz kojegjerazvidan njihov broj. Na temeljutogaobavit će se upisgrla u Popisživotinja kojeimajupravo na poticaj.Prilikom podnošenjanovog zahtjeva potrebnoje provjeriti je li od zahtjeva za isplatunovčanogpoticaja u prethodnojgodiniproteklo najmanje 365 dana

Korisnici novčanih poticaja dužni su po isplatipoticajadržati određeni vremenski period u uzgojugrlo za koje su ostvarili novčani poticaj i to:

- kvalitetni rasplodnipodmladak: kravu u uzgoju do starosti 5 godina i bika do starosti 3 godine

- grlaizvornih i zaštićenih pasmina - godinudana

- grlaosnovnog stada na strateškom području - godinudana

- nabavljenoguzgojnovaljanog rasplodnjaka u prirodnompripustu do 3 godinestarosti

Nastale teže reproduktivne ili zdravstvene poremećajegrla, kojasu ostvarila pravo na novčane poticaje,utvrđujeosoba kojaobavljaposlovevezane uz zdravstvenu zaštitu stoke, a nezadovoljavajućuproizvodnusposobnost grladjelatniciHSSC-a. Utvrđeni razlozi za izlučenjegrla iz uzgoja zapisnički se evidentiraju, a korisnik novčanogpoticajadužan je tajzapisnikčuvati do isteka roka predviđenog za držanjeizlučenog grla. Ako korisnik novčanogpo-

ticajasvojevoljno izluči iz uzgoja grlo za kojejeostvario novčani poticaj bez opravdanograzloga, dužan jeu roku 15 dana od dana izlučenjagrlanaplaćeniiznos novčanogpoticajavratiti u korist žiro računa Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Isto tako, u slučaju prodajetakvoggrlaprijeisteka navedenogroka,naplaćeniiznos

Županija

bjelovarsko-bilogorska

poticaja mora dati kupcugrlaako istizadovoljavanavedne uvjete za ostvarenjenovčanogpoticaja temeljemupisa u Upisnikuzgajivača uzgojnovaljanihživotinja. Ukupnoje u 1999 godiniobrađeno i poslano u Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva 43 243 zahtjeva za isplaturaznih vrsta novčanih poticaja u govedarstvu

što iznosi 33.954.610,00 kn U tom brojusadržano je26 945 zahtjeva za osnovno stado od čegaje5.893 zahtjeva za 1998 godinuobrađeno i isplaćeno u 1999 godini, a 21 052 obrađenih za 1999 godinu jošnijeisplaćeno.

Prikaz svih obrađenih zahtjeva po županijamau 1999 godinijeu tablici 2. m

Holstein - friesian pasminalaktacijskaproizvodnja u 1999 godini:

- brojzaključenihstandardnih laktacija 733

- prosječnaprozv mlijeka(kg)

Piše: dipl.ing.Vesna Bulić

U Županijibjelovarskobilo- gorskojdvije su selekcijske službe: Bjelovar i Veliki Zdenci s ukupno dvadeset petuzgojnihorganizacija.

Selekcijska služba Bjelovar u 1999 godiniimala jepoduzgojno selekcijskimobuhvatom 7257 krava od kojihje3084 podkontrolom rasplodneproizvodnje i 4173 krave podkontrolom mliječnosti, a selekcijska služba Veliki Zdenci pod uzgojnoselekcijskim obuhvatom imala je4872 krave, od toga2604 krave pod kontrolom rasplodneproizvodnje i 2268 krava podkontrolom mliječnosti. Županija,zaključno s 31.12.1999. godine,ima ukupno2506 uzgajatelja, 5688 krava podkontrolom rasplodneproizvodnje, 6411 krava pod kontrolom mliječnosti, ženskogpodmlatka do 1 godine 3761 i ženskogpodmlatkapreko 1 godine3124 Brojispitanih uzoraka mlijeka s obiteljskih gospodarstava u selekcijskoj službi Bjelovar bio je34910 uzoraka, a u selekcijskoj službi Veliki Zdenci 18433 uzoraka što znači da jeza tu županijuukupnoispitano53343

uzorka mlijeka.Ukupanbrojplotkinjatokom 1999 godinebio je 35704, a ukupanbrojkrava 29634 od čegaje 12129 obuhvaćeno uzgojnoselekcijskim radom što čini 40 93% obuhvata. Brojkrava po uzgajatelju jenizak i prosječno iznosi 4 83 grla.Aukcijskim prodajamarasplodnihjunica na sajmovima i dogonima u bjelovarskobilogorskoj županijiprodano jekorisnicima kredita Ministarstva poljoprivrede i šumarstva 185 junica. U narednom dijeluprikazana jeukupnalaktacijskaproizvodnja za obiteljskagospodarstva i farme u ovojŽupaniji po pasminama:

5 411

- prosječnaproizv.mliječ.masti (kg)209 - prosječnaproizv.masti (2%) 3,87 - prosječnaproizv.proteina(kg) 174

- prosječnaproizv.proteina(2)

3,23 Brojkrava po uzgajatelju u 1999 godini:

1-3 krave

- 1036 uzgajatelja(41%)

4-6 krava

- 913 uzgajatelja(37%)

7-9 krava

- 359 uzgajatelja(14%)

10-12 krava

Simentalska pasmina - laktacijska proizvodnja u 1999 godini:

- brojzaključenihstandardnih laktacija 5050

- prosječnaprozv. mlijeka(kg) 4 189

- prosječnaproizv.mliječ.masti (kg)165

- prosječnaproizv.masti (%) 3,94

- prosječnaproizv.proteina(kg) 138

- prosječnaproizv.proteina(%) 3,31

- 119 uzgajatelja (5%)

13-15 krava

- 28 uzgajatelja (1%)

16 i više krava

- 51 uzgajatelja (2%)

Novčani poticaji za kvalitetna rasplodnagrlaostvareni u 1999 godini:

Brojgrla:2427

Iznos poticaja:3.671.920 kn

Novčani poticaji za osnovno stado:

Brojgrla:2225

Iznos poticaja:667.500,00 kn Ukupnojezatraženo za 4652 grla iznos od 4.339.420,00 kn. m

Županija

koprivničko-križevačka

Piše: dipl.ing.Vesna Bulić

U Županijikoprivničkokriže- vačkoj su četiri selekcijske službe: Đurđevac,Koprivnica, Sv I Žabno i Križevci s ukupnodvanaest uzgojnihorganizacija.

Županijakoprivničkokriževa- čka zaključno s 31 12 1999 godine ima 2959 uzgajatelja, 6251 kravu podkontrolom rasplodne proizvodnje, 5688 krava podkontrolom mliječnosti,ženskogpodmlatka do 1 godine4431 i ženskog podmlatkapreko 1 godine3089 Unutar brojagrlapod rasplodnom kontrolom uračunato je i dvadeset sedam grlaSlavonskosrijemskogpodolcačijijevlasnik Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske Brojispitanih uzoraka mlijeka s obiteljskih gospodarstava za ovu Županiju u 1999 godinibio je44865 Ukupanbroj plotkinja tokom 1999 godinebio je 36232, a ukupanbrojkrava 30073, od čegaje11939 obuhvaćeno uzgojnoselekcijskim radom

Holstein - friesian pasminalaktacijskaproizvodnja u 1999. godini

- brojzaključenihstandardnih laktacija 362

što čini 39,70%obuhvata. Broj krava po uzgajatelju je nizak i prosječnoiznosi 4,03grla.Aukcijskimprodajamarasplodnih junica na sajmovima i dogonima u Županijikoprivničkoprodanokriževačkoj je448 junicakorisnicima kredita Ministarstva poljoprivrede i šumarstva U narednom dijelu prikazanajeukupnalaktacijska proizvodnja za obiteljska gospodarstva i farme u ovojŽupaniji po pasminama:

- prosječnaprozv mlijeka(kg) 5 815

- prosječnaproizv.mliječ.masti (kg) 24

- prosječnaproizv.masti (%) 4,15

- prosječnaproizv.proteina(kg) 188

- prosječnaproizv.proteina(%) 3923

Brojkrava po uzgajatelju u 1999

godini:

1-3 krave

Simentalska pasmina - laktacijska proizvodnja u 1999 godini - brojzaključenihstandardnih laktacija 4474

- prosječnaproizv.mlijeka(kg) 4204

- prosječnaproizv.mliječ.masti (kg)166

- prosječnaproizv.masti (%) 395

- prosječnaproizv.proteina(kg) 137

- prosječnaproizv.proteina(%) 3,26

Pola stoljeća umjetnog

osjemenjivanja goveda u Hrvatskoj

Piše: dipl.ing.StjepanBrlek

Od 1948 godine u Hrvatskoj se primjenjujeumjetnoosjemenjivanjegoveda.

Do 1965 godinepostojalo je više centara za umjetnoosjeme-

njivanje, a nakon uvođenjatehnologijeduboko smrznute sperme, smanjenje brojcentara Sada djelujucentri u Križevcima, Slavonskom Brodu i Osijeku.

- 1514 uzgajatelja(51%)

4-3 krava

- 950 uzgajatelja(32%)

7-9 krava

- 300 uzgajatelja(10%)

10-12 krava

- 118 uzgajatelja(4%)

13-15 krava

- 43 uzgajatelja(2%)

16 i više krava

- 34 uzgajatelja(1%)

Novčani poticaji za kvalitetna rasplodnagrlaostvareni u 1999

godini:

Brojgrla:2667

Iznos poticaja:3.950.200,00 kn

stanicu za perfomance test bikova kao nastavak rada na testiranju bikova po potomstvu(od 1959 godine).

Po Programugojidbeneizgradnje u govedarstvuHrvatske (objavljen u Agronomskomglasniku 7-8 1973 i Veterinarskoj stanici 56 1973.) iz populacije se izabire 250-350 bikovskih majkipoznatogaporijekla, visoke proizvodnje mlijeka,dobre plodnosti i drugih osobina

Tijekom1974 godineuspješan centar u Varaždinu pretvoren je u

Osjemenjuju se spermom najkvalitetnijihbikova,domaćih i iz

dostavljaju se u Testnu stanicu Varaždin i nakon pozitivnog testiranjaodlaze u Centre za umjetnoosjemenjivanje ili u prirodni pripust. Vrlo brzo prestala jepotreba za uvozom rasplodnih bikova, a za osjemenjivanje bikovskih majkii za poboljšanje genetskogpotencijalauvozila se sperma najkvalitetnijih bikova iz Europe.

Proizvođači - vlasnici bikovskih majki - dobivajupremiju za svako muško tele i posebnupremiju za bikove kojiodlaze u Centre za umjetnoosjemenjivanje.

Od 1965 godinenastavlja se primjerenasuradnjaselekcijske i veterinarske službe s Centrom za umjetnoosjemenjivanje, agronomskim fakultetima,veterinarskim fakultetima,stanicama za perfomance test i drugimstočarskim institucijama, a posebno s uzgajivačimastočarima. Od 1948 do 1965 godinesukcesivno jepovećavanbrojumjetno osjemenjenihplotkinja da bi 1965 godinebilo obuhvaćeno 45% plotkinja i 2% bikova poznatogporijekla.

umjetnogosjemenjivanja u Hrvatskoj.Prirodno osjemenjivanje obuhvaća svega 1%, što jenajmanjibroj, a 23% jenekontrolirano ilineoplođeno.

Zabrinjavajućejestanjeukupnog brojaplotkinjaumjetnim osjemenjivanjem. Tako je 1968 godinebilo preko619 200 plotkinja a od tada jenastavljen konstantan paddo 1990 godine, na svega 429.842 plotkinje.

Najvećipadzabilježen je1991 godine(nakonagresije), a nastavljenjedo 1999 na svega 274 716 plotkinja.

Od 1965 godinekontinuirano se vodi evidencija. Porast umjetnog osjemenjivanjadostignuo je 1998 godine78% svih plotkinja što jenajvećiuspjeh u povijesti

Zbogtoga jepotrebnouvoziti rasplodnagoveda,goveda za tov, goveđemeso i znatne količine mlijeka i mliječnihprerađevina_[ii

3. proljetni sajam Gudovec, Bjelovar24.-26. ožujak 2000.

Piše: dipl.ing.StjepanBrlek

- gđa.Zlata Nanić - voditeljica “Živezemlje"

- gosp Miro Murtić - Pčel udrugaBjelovar i drugi.

Uvodničari su bili:

- dr. Ivan Katalinić - ravnatelj HZPSS

- dipl.ing.Damir Pejaković iz HZPSS

U Gudovcu krajBjelovara koncem ožujkaodržan je3 proljetni sajam, na kojemjeizlagalo 77 izlagača iz osam županija.

- prof. dr JosipBrčić Održana jepromocijaknjige Spremanjesjenaže.

Sajamjetijekom tri dana razgledalo oko 15 000 posjetitelja.

Po prviputaorganizirana je prodajarabljenepoljoprivredne mehanizacije.

U okviru sajmaorganiziran je 24. ožujkaokruglistol s temom SPREMANJE SJENAŽE,u organizacijiHrvatskogzavoda za poljoprivrednosavjetodavnu službu odjela za poljoprivreduBjelovarskobilogorske županije i Bjelovarskogsajma.

25 ožujkaorganiziran jeokruglistol s temom: EKOLOŠKA POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA HRANE, a uvodničari su bili:

- prof. dr Davor Šamota - PF Osijek - Ranko Tadić,dipl.ing.Rijeka

Za aukcijskuprodajupredviđeno je 17 junica od kojihje proizvodnja 16 majki u standardnojlaktacijiiznosila 4.447 kg mlijeka. Na aukcijuje dopremljeno13 junica za kojejebilo zainteresirano 7 kupaca,ali bez kredita i gotovine i nijeprodano niti jednogrlo.

Za aukcijupredviđenoje i predvedeno 5 ovnova i jedna šilježica, ali zbogniza okolnosti nijeprodanoniti jednogrlo.

U tijeku su opsežnepripreme za 8 Međunarodni stočarski i gospodarskisajam,kojiće se održati od 13. rujna2000., kao i za Poljoprivrednisajam“Plodovi jeseni"koji će se održati od 2124 listopada 2000 godine.

- mr JosipKraljičkovićZagreb

- dr MarijanJošt - Križevci

Tijekomgodineorganizira se 12 mjesečnih i 37 tjednihsajmova.

OBAVIJEST

Motivi iz posavskog

spomenara

Piše: prof.Ivan Sinovčić

Ako je točno da je naslov najkraćisadržajonoga što slijedi u daljnjemtekstu, onda se razumije da će u ovom prilogu biti riječi o Posavini odnosno,točnijerečeno, o SisačkojPosavini Štovaničitatelju, rado ću Vas podsjetiti kako je tajzavičajdobio svojeime. Naravno da ga jedobio po najdužojrijeci u Hrvatskoj - Savi i po Sisku,gradustarijem od 2000 godina.

Moslavinom Eto, tu žive Posavci roda Hrvatskoga - Stjepana Radića i ŠetajućiLjudevitaPosavskoga.

nasipom uz Savu sjetan i smiren znakovitom posavskom tišinom kojazaustavlja vrijeme,počele su mi se predočima nizati slike uspomena kojesam pretočio na papirstarijimPosavcima na podsjećanje, a Vama štovani čitateljiMljekarskoglista, kojiživite u drugimkrajevima naše domovine, na upoznavanje.

Poznato je da u Hrvatskoj

imamo poredSisačke Posavine: Brodsku,Županjsku, ali ja bih dodao i ZagrebačkuPosavinu, iako se tajnaziv u svakodnevnom životu i povijesno ne rabi Treba istaći činjenicu, da u Hrvatskoj

živi uz Savu najvećibrojljudi, pa ona - i zbogsliva drugihrijeka - s pravom predstavljasvojevrsnu arterijuvodotoka u Hrvatskoj. Na njenimobalama nalazi se i najveći grad u Hrvatskoj - Zagreb(koji je ujedno i glavnigradnaše domovine), ali i Sisak središte Sisačke Posavine, Brod središte Brodske Posavine i Županjasredište ŽupanjskePosavine Moj zavičaj je Sisačka Posavina koja se proteže Savom od Dubrovčaka do Jasenovca Način na kojija doživljavamsvojzavičajopisaosam, odnosno opjevao, u pjesmama “POSAVINO ZEMLJO" i “MOJ ZAVIČAJ"iz zbirke “POSAVSKI

SPOMENAR" Sisačku Posavinu osim Save okružujujoši Kupa kojajuspaja sa Pokupljem,zatim Odra s Turopoljem i Lonjas

Poznato jeda su već odavno gotovosvi ostali krajevinaše domovine opisani i opjevani na ovakav ili sličan način,ali za otkrivanjeljepoteživljenja u Posavini potrebnojeimati posebno osjetilokojeimajusamo ljudikoji su u njojukorijenjeni. Način življenja u Posavini jeveoma sličan

onome u Moslavini,Turopolju, Pokuplju,Međimurju,Prigorju i Zagorju, ali i jedinstven po tome što se na krajuživotnogputa čovjek u njemugasiugodnoumoran Tajosjećajjesvjedočenje o harmoničnom i neraskidivom životu Posavaca u prirodi i s prirodom svojegakraja.Prirodnost i spontanost življenja u ovome krajuvidljiva je i po bojama(zelena i plavabojadjelujusmirujuće)koje se nalaze na barjakugradaSiska, centru Posavine. Skladnost čovjeka i prirodeovoga krajazamjetna jei u izvornim pjesmama u kojima nema tužnih ali ni kričavih tonova Vjerojatno ni jednakuća na svijetu ne djeluje tako prirodno u svom ambijentu kao drvena posavska kuća. Ta jedinstvena korablja kao izvučeni čamac na obali Save,izuzetno toplo i pitomodjeluje na čovjeka.

I rasni posavskikonjsa svojim osobinama,potpunojeprilago-

đen geografskom i klimatskom položajuPosavine

Prekrasna ijedinstvenaizvorna posavskanošnjajejedanod simbola prepoznavanjaposavskog kraja.Skupinaposavskih žena u narodnojnošnji, na skeli po sre-

dini Save,prekrasna jei jedinstvena slika;doima se kao plutajućivijenac od najljepšegpoljskogcvijeća s posavskihsjenokoša Sve ove slike sastavljene u mozaik čine jedinstvenuprirodnu cjelinuposavskogkraja.Štovani

čitatelji, nadam se da će svima vama, kojisvojzavičaj u srcu nosite i njime se ponosite,poslije čitanjaovoga teksta i priloženih pjesamabiti i srcu toplije i u duši mirnije, pa se unaprijed s vama radujem.

Neki običaji u kotaru

Piše: MiljenkoPavešić

Gorskom

Prva,moderna cesta kroz bespućaGorskogkotara bila ječuvena Karolina. Građena je od 1725 -1736 godine na potezu od Stubice,prekoVrbovskog,Stare Sušice,Ravne Gore i Mrkoplja do Sungera.Daljeje išla preko GornjeSlavice,Vrata,Fužine, Hreljina,Meje,Škriljeva i kroz Dragudolazila u Rijeku.

Ime jedobila po Karlu III Prva varijanta te ceste dobila jenaziv Stara Karolina. Nova Karolina ustvari jetemeljitarekonstrukcija Stare što je izvršeno tridesetih godinaXIX. stoljeća.

Kuće su građenetako da je donjidio bio malo ukopanu zemlju.Jednim dijelombio je namijenjen za smještajblaga, a drugim za smještajzimnice. Iznad togaje stambeni prostor. Potkrovlje,kojejebilo dosta veliko, služilo je kao spremištesijena. Zanimljivo je da se sijenonije uskladištavalo u stogove, što je normalno u Lici i drugdje. S tavana do blaga - štale, u unutrašnjemkutu kuće bio jeizgrađen trahtur (lijevak). To jeustvari okomiti tunel četvrtastog oblika izrađen od dasaka. U njega se bacalo sijenodolje u štalu. Bilo je to funkcionalno rješenje. No,“mi-

Dobrim dijelom ta jecesta prolazila pustim,nenaseljenim predjelima.Štosilom, što milom duž ceste su naseljenidomaći stanovnici iz Primorja te iz Slovenije i Češke.Čehe se nazivalo Pemci Sasvim jelogično da su ti ljudi sa sobom donijeli i svojeobičaje, navike,dijalektjezikitd Sve to održalo se i do današnjih dana No,svima bitan čimbenik opstanka bilo je blago, pa od naseljavanjatajdio Gorskogkotara postajeznačajanstočarski kraj.

Zanimljivi su bili običaji i razna vjerovanja uz tajsuživot s blagom. Evo,nekoliko sličica tadanjeg života i rada na tom području.

risi* iz štale podnokuće prodirali su u stambeni prostor. To nikoga nijesmetalojerrođenjemjedijete spoznavalomiris koji ga jepratio cijeliživot Zanimljivo jeda se stajnjakpovremeno iznosio iz štale u dvorište na gnojnicu. Do proljeća bi nastala povelikahrpa. Kao djecaigrali smo se u tim dvorištima, tu su i odrasli obavljali posloveno, nikada nitko nije rekao ili se žalio da kravljignoj smrdi

Blagojetrebalo čuvati od uroka E,tu jebilo “zaštitnih mjera". U štali, na posebnomklinu visio je kamen s prirodnomšupljinom, a štitiojeblago od uroka Pred blagdanUskrsa iz Primorjasu žene donosile,pored ostalog, i grančicemasline. Te su se grančice na Uskrs nosile u crkvu gdje su bile blagoslovljene.

Selo Vrata 1950 godine U pozadini brdo Viljakna kojemu se palio kres na Jurjevo Iza dvostrukog električnogstupa je zgrada mljekare Vrata koja i danas postoji

Dio tih grančicastavljao se (utaknuo)na kuhinjskikredenac, a drugidio u štalu Zataknuo bi se kroz onu rupu u kamenu Stare, prošlogodišnjegrančicenikada se nisu bacale, već bi se spalile u štednjaku.Moja bi baka tada blagugovorila što jeto i zašto služi.

Na početkusvake godine u crkvi se blagosiljevoda,kojase čuva u kući,ali njomese poškropilo i blago. T blagu se reklo štoje to, šta se radi, te kojajesvrha blagoslova.

Za Božić i Uskrs štala se bolje uredila, a blagu se stavilo u jasle znatno više sijenanego drugih dana

Blagu se oko vrata, na kožnom remenu vješalo zvono Pored zvona, na remenu a na sredini vrata stavljala se mjedenaokruglaispupčenakopča - ukrasna Iz sredine te kopčevisila jeromboidna traka crvene čoje. Ta crvena čoja bila jezaštita protivuroka

izlazi od riječi vila Vile na Viljku imajusijelo.Krijes su palili u večernjimsatima mladići na opće veselje,jerjeto bila neka vrsta zabave

naroda “World Festival od trees? podnaslovom The prayer of the forest

Stihove jes engleskogpreveo i prepjevao dr ing.StjepanFrančišković iz Rijeke.Original jena portugalskomjeziku i nalazi se u glavnomgraduPortugala u glasovitojtvrđavi San Jorge(Sveti Juraj) na jednojprastarojmaslini kojaima jošsamo jednugranu

Zbogljepote brda i lijepih vidika Turističko društvo u zajednici sa ŠumarijomFužine izgradilo jelijepustazu do vrhunca Uz stazu su postavljeneklupe, a na vrhuncu stolovi i klupe. U najgušćemdijelu šume postavljena je bila lijepooblikovana tabla s nadstrešnicom i tekstom Molitve šume

MOLITVA ŠUME Čovječe:

Toplota sam ognjištatvojegu hladnoj zimskoj noći, ugodan hlad na ljetnjemsuncu Krov sam kuće tvoje,daska stola tvoga i kreveta u kome spavaš, drvo sam brodova koje si gradiš

Držalica sam motike tvojei vrata staje, drvo sam koljevkei rake tvoje

Ja sam dobri kruh, cvijetljepote i zdravljakraja tvojega Saslušaj molitvu moju: NE UNIŠTAVAJ ME!

Postojaoje i običaj da se u proljeće, uoči dana SvetogJurja, na brdu Viljak(945m) palikrijes. Viljakje imao i neko magično značenjejertoponimViljakpro-

Preduskrsni

Visoko

Za krajevo jošjednogvrlo starogobičajavezanog za blago. Pastiri su uvijekkrali krumpir i pekli ga u žaru dok su čuvali blago. Običajje bio da se prisadnji krumpirajednakošarica (oko 5 kg krumpira)posadina krajuuz riječi: za tata i čobana “Čobanska" krađa krumpiranije se smatrala krađom

Eto,nekad bilo sad se spominjalo! U tom dijeluGorskog kotara bio jeposebnočvrst odnos ljudi i blaga.Može se reći da je blagobilo smatrano članovima domaćinstva

Tadanjiječovjekbio u stanju i Život staviti na kocku,ako jebilo potrebnospašavatiblago u nevolji.

Molitva šume poznatajedugo u kulturnim zemljama,objavljena jeiu poznatom djeluUjedinjenih

običaji u selu

Piše: Ankica Škarić

KORIZMA jevrijemepokore i posta, kada svatko nastojiispraviti stare pogreške, stare navike i propuste. U ožujkujeblagdan sv Josipa. U mojemmalom selu svaki se imendan slavio uz svirku, pa tako i Jožefovo, ali samo od večera do ponoći. U korizmi se nije jelomeso, a svaki petak se k tome još i postilo. U petak i nedjelju je pobožnostkrižnogputa na kojega

jeišlo i staro i mlado U crkvu su žene išle u narodnojnošnjikojaje također imala korizmena obilježja:bijelerubače (suknja),fortun crni štikani rukom,bluza i surka (kaput), te na glavikončenjak (marama). U to sam se doba posebnoosjećalajerse više vremena no inače posvećivalo molitvi i krunici navečer. Danjusmo išlis roditeljima u vinogradipolje, jerje u Visočana život takav,radi se svašta: obrađujevinograd, te

usjevi u polju i vrtu Na Veliki četvrtak, oko podnevanije se više smjeloraditi u poljuni u vinogradu, a žene su počelespremati kuću i rediti za Uskrs. Flake su se bijelile u belitnici (kaca s otvorom na dnu)sapunom koji se kuhal doma iz laguštonja i masnoće od kolinji(otpatkov što nije za ljudsku uporabu).Flake je trebalo namočiti,nasapunati,slagati u belitnicu,staviti odozgorplahtu, na njupepeo a zatim zaliti vrelim lugom iostaviti do drugogdana da se ohladi Drugidan se išlo na potokprati na koritu, a moralo je biti gotovodo obredov “Muke Isusove", do tri vure Od početka

Velikogatjednafarbali su se pisancisvaku večer Skuhala se lukovica ili božićni papir, u tu vodu će stavitijaja da dobijulijepu boju.

S voskom se po jajetupisalo ili crtali razni motivi nožićem,britvom, slikalo se lišćem,cvijećem i voskom, a onda se jajestavi u tanku krpupa u farbu od lukovice ili papira.Crtež će ostati bijel. Tako isto s lišćem ili cvijetomstave se na jaje pa u tanku krpu i kuha u boji.Ostajuotisci Prije nijebilo farbe i naljepnica kao danas Na Veliki petakišlo se na obrede, a navečer su domaćice peklekolač diganjku i kuhale meso Sve jemoralo biti gotovo u subotu.

U petnaestsati započinje obred Muke Isusove Nikome nije teško ići na obrede jernas putem vrijednedomaćice okrijepekolačem,sokom,te kavom, a djeca dobiju i bombone. Na Veliku subotu odrasli muškarci i djeca pravili su vuznice a domaćice dovršavale svojeposlove. U šest vur poslijepodnejevečernjica, a u crkvu su išlistari imladi. U ponoć su se kurile Vuzmice uz pjesmu, svirku i veselje.

uz sve teže poljoprivredneradove, pa nam jeuskoro stigaosvibanjMarijinmjeseckojijemeni mnogo značio. Svako veče sam išla u crkvu k večernjici na krunicu i blagoslov i pjevalamile marijanske pjesme.Crkva jeuvijekbila puna djece,nikom nam nijebilo teško ići u crkvu.

Na uspomenu negdašnjih svibanjskihpobožnostinedavno sam napisalapjesmu“Majkomila":

Danasjemnogo lakše i brže jer smo pranje na potokuzamijenili “vešmašinom"

Za našu Visočku župuod svega jevredniji“Veliki križni put", na kojiide i staro i mlado. Početak je u Radešiću ujutro u šest sati, ide se kroz sva sela i zaseoke (koliko je postajakrižnogputatoliko imamo kipova i raspela u župi), a završetak jeu crkvi oko dvanaest sati

Na Uskrs se išlo k meši u bijeloj narodnojnošnji.Imućniježene (šljivarice) su dobile novu nošnju za Uskrs,jernijebilo moguće odjećučesto kupovati, već obično za Uskrs,djeci za Krizmu, a djevojkama za udaju. Na Uskrs ujutro k misi se nosilo jelona blagoslov:jaja,meso, kruh,sol Poslijemise svaki je ukućanin morao pojestimalo te blagoslovljene hrane i dobro paziti da ne padnekojamrvica na pod.Na Uskrsni ponedjeljaknije se radilo na polju, već se išlo na misu Stari su počistili ono što jeostalo od vuzmice a i to nijeprošlobez zalogaja, dobre kapljice i pjesme. PoslijeUskrsa ježivot tekao dalje

Virovcimladi i stari (Osvrtna pismogđe.ŠteficeTrešekiz Virja)

Priredio: dipl.ing.Stjepan Keglević

Majkomila

Svibanj nam jemili tudi, sve jerože on prebudil, sve su sad ti razcvetene kak zvezdice razmetene

Nježnicvetek,Majkomila, v svom sem vrtu zasadila da ga morem tebi dati kad mi srce bolno pati. I ružarij,Majkomila, u tajvrt sem zasadila bez njeg,Majko,nema sreće snjim se samo k tebi kreće. O,Marijo,slatko ime svaki Hrvat ponosi se njime, svatko srce Tebi nosi svak od tebe milost prosi, dajnam nježnost kak jeTvoja smiluj mi se Majkomoja. m

svojihžupljana i učio ih je da LJUDI BUDU LJUDI.

Iz togcijenjenogpismavidimo da jegđaŠteficasakupljačica mlijeka u Virju i da joj130 mljekarskih proizvođačadolaze dva puta na dan umornih očiju i svi se trude postićivisoku kvalitetu tog KRALJEVSKOG PROIZVODA - SIRA Muke oko togaima mnogo, pa pišeovako:

Nakon što je u našem Mljekarskom listu br 3 objavljen članak gđe.Štefice TREŠEK,uputila nam jepismo u kojemse prije svega zahvaljujeUredništvu što smo jojobjaviličlanak i ne zamjeravašto smo zaslužnog župnikaFerdu RUSANA nazvali nastavnikom On je,pišegospođa, zaista bio duhovni učitelj

“Ah,dosta nam jesvima proba sa 72% ETILNIM ALKOHOLOM, dosta nam jebočica i ana-

liza,suhe tvari, loše ishrane, somatskih stanica prekomilion, pregledavimena po zakonu koji obilato naplaćuju, sve se plaća, sve VIŠE se plaća,dosta nam je PDVa, povrata i prijava,knjigovodstva... Umorni smo, DUŠA PATI,jakosmo siromašni, ogoljeli...OGORČENI

SU MLADI I STARI "

Ona se ljuti na ovajsistem i na ovajnačin gdjenema mjesta za malogi poštenogčovjeka.Nije nam jasnoda li se ona ljuti na

se njegovoggesla“TREBA ŽIVJETITAKO DA BI SVAKI PREŽIVLJENIDAN IZGLEDAO NOV "

Ovo su mojadva najboljadjeda,jedanjeiz susjedstva, a druginema imena, nekada jebio u legiji izovemo ga legionar. Jako ih volim a bilo jeto uoči Božića donedavnu vladavinu HDZ-a ili misli da i nova koaliciona vlada neće ništa promijeniti. Tuži se da se obogaćuju samo oni svestrani kojisvaku i svačiju situaciju okreću u svojukorist

Tada prelazi na opisivanje svog školskog i obiteljskogodgoja,koji su imali odlučujućiutjecaj na oblikovanjenjeneosobe i učinili jetakvom kakva jest.Učili su je “TUĐE NE DIRAJ, SVOJE ČUVAJ!"Time zacijelo želi reći da u današnjem društvu ima takvih koji ne poštujutajprincip pa se tako,“dirajućituđe",obogaćuju. Zatim u školi su joj njenidragiprofesoripričalikako će ih nakon položenemature u budućim radnim organizacijama dobro dočekati, a starijikolegepomagati će im svojimiskustvima i biti im uzori

Gospođinživotni optimizamproizlazi iz togašto voli ljude, a osobito starce Osobito voli jednog DJEDA JAKOBA (svojegrođenog se malo sjeća), pa piše“Djedjepoželjan u svakojobitelji. Lišen je borbe za vlast,lišen ega i narcizma (gđamisli time na sebeljubivost). Blagjei spreman na igruočijuiriječi. I tako mojdjedJakob kaže “Ti si mojadoktorica, dok se smeješ ijase smejem.? I on jedoktor,jerčim ga ugledampitam se što limi jedanas spremio i dok se smijezapočinjejutarnjuigrukojazavršava mojim gromoglasnimsmijehom". On naime pričakako su negdaviše braće imali jednecipele, i kako su se bagunidvijegodinehranili Ali ona voli i svoje sedamdesetgodišnje bakice kojenjihovaživotna iskustva čine mudrima Ona svojnarod voli jer su iz njega,među ostalim,izašli mnogiuglednistručnjaci, profesori i drugipametni i lijepiljudi(zacijelo misli na one lijepogaduha).

Pod krajpismanjenajeglavnaporukakako valja učiti jer“UČEN ČOVJEK NOSI U SEBI BOGATSTVO",ali mladi ljuditrebaju što više učiti, ali NE DA BI BILI MAGISTRI,VEĆ DA BI BILI DOBRI LJUDI, i da bi poštivalistarije i priznavali im njihove snove i njihoveosobne legende.

Nakon tih, ijošnekihmudrih misli čak iz japanske kulture,gđa Štefica nas je obdarila i lijepom pjesmicompoznatogpjesnikaMiroslava DOLENCA,kojanema rime na krajustihova, ali jeveselog ritma i nadahnuta jeljubavlju za podravskuzemlju.

Iz daljnjihredaka saznajemo da jegđaŠtefica doživljavala neka veća razočaranja na radnim mjestima jerovako oštro kaže: “Bolje bi bilo da su nam profesorirekli “DOĆI ĆETE U KOLEKTIVE GDJE ĆE VAS DOČEKATI ljubomorne i klimakterične persone, pohotljivi i ćelavi šefovi kojima se zakrvave oči kad vas vide itd,itd.

Nakon tako teških ocjenagospođaipak ne pada u pesimizam,nego kaže da se njihovageneracija “uputilaradosna i ponosna u RALJE životne" Kao lijekteškojsvojojsituaciji navodi SMIJEH,pa piše: “Kako nam je sve teže tako više posežemo za SMIJEHOM Radujemo se susretima i smijemo se svemu: NE iz oholosti, NE da bismo nadmudrivali, NE iz ruganjaVEĆ OD SRCA I IZ SRCA! Gospođa rado čita suvremenog brazilskogpisca,kojije nedavno bio u Hrvatskoj, PAOLA COELHO-a i drži

MOJA PODRAVINA

jenaredan -

Krov do krova paprika na koncu! kak bela melja.

Cez ravnice prekmekot curi pot bel Od goric prekšenic prekšikarja i mrtvic

Ovo mi jesimpatičnagospođa baka, nakon naše fešte 10 godišnjicepomažumi raspremalti.

vdož nuz Dragopelja. Diši šuma,diši brazda,

korenje i loke Prigrinja me krajmojk sebi kak mamine roke

Hiža k hiži glavosvojo prigiblje,prislanja.

Gori v zrju,švasti v senu, Žveni v znoju, Kipi v grozdju, trepčemojaPodravina, kak krušna struganja!

Tak bi rada,

Tak bi rada, Mazil lica Tvoja!

Tak lepa si kak ječudo, Podravina moja!!!

BLICDINI ooo poooo ovna

Svibanj

- Marijin mjesec

Piše: dipl.ing.StjepanKeglević

Svibanjjeipaknajljepšimjesec u godini.Svaki mjesecima svojihčari (kolovozposebno), ali ipak ljepota,svježina i mladost prirodenenadmašivi su u mjesecusvibnju ilirožnjaku, kako su ga stari Hrvati zvali Druginarodi dali su slična imena kao: mjesec livada,trava, cvijeća, ruža ili čak mjesecraskoši Rimljani su tajpetimjesec u godiniposvetili božici Majipa mu jeodatle njegovmeđunarodni naziv: maj.

mjesecuožujku,početkomproljetneobnove svega života na Zemlji.Moljenje sv Krunice započeli su redovnici benediktinci već u 6 stoljeću, a raširio je po svijetu sv Dominik u prvojpolovici 13 stoljeća. MoljenjeKrunice oživjelo jeosobito nakon pobjede kršćanskih vojski nad Turcima kod Lepanta 7 listopada1571 I naše hrvatske pobjede,osobito ona kod Sinja1715., ali i iz nedavnih vremenanadahnute su Krunicom

Nama starima drage su uspomene na svibanjske pobožnosti u blagimvečernjimsatima,kada smo predokićenim Marijinimoltarima molili Litanije Lauretanske i primaliblagoslovSvetom Hostijom uokvirenom u prekrasnimpokaznicama(monstransama)često od velike materijalne i umjetničke vrijednosti, a danas se uglavnomčuvaju u crkvenim muzejima. Na kraju smo iz svih grlazanosno pjevali marijanskepjesme, a naročito:

Nijestogačudno što su katolički vjernici, a među njimavjerniHrvati, svu ljepotu i draž rascvjetalog svibnjaposvetilinajvjernijojsvojojzagovornici MajciBožjojMariji,Djevici iz Nazareta Ta sveta Djevica, što nam po snazi Duha Svetogarodi Isusa Krista Spasiteljasvijeta, već gotovodva tisućljeća nadahnjujenajvećeumjetnikečovječanstvakoji stvarajuNjoj u čast sjajnaumjetničkadjelaslikarska, kiparska,graditeljska,pjesnička i glazbena.Kršćanski svijetIstoka i Zapadapun jeNjenihslika,kipova, velebnih crkava, a od kraja do krajazemljezvuče pjesme: AVE MARIA!

MarijosvibnjaKraljice, Ti Majkorajskogslavlja, Pred sliku Tvojuružice Na pozdravsvibanjstavlja.

Poslije“Blagoslova", kako smo zvali te večernjice, stajala jemladež predcrkvom živahno razgovarajući.Procvale su u tim odsjajimazapadnogsunca i prve ljubavikojese često nisu ostvarivale, ali su ostale u dragimuspomenama

ČašćenjeMarijepočelojeveć od 5 stoljeća kada jenazvana Bogorodicom,uskoro Kraljicomneba, a ljubiteljiprirodeučiniše jeKraljicomsvibnja. Među prvimblagdanimaposvećenihNjojjeBlagovijest, u

Svibanjskepobožnosti, sa spomenutimobredima, postepeno su nestale nakon Drugogvatikanskog koncila (1962.), a danas se moli sv Krunica,služi sv Misa s propovijedi što duljetrajenego nekadašnje

svibanjskepobožnosti.Ipaknastojmo bar kojiputa prisustvovati,svibanjskojpobožnosti, pa makar “žrtvovali" po neku TVemisiju kojih jena pretekdanju i noću. Sjetimo se kako su naši stari častili i slavili Našu Gospuu mnogimsvetištima diljemHrvatske na kopnui uz more Samo da neke spomenemo: Nacionalno svetište u MarijiBistrici,MajkaBožja Trsatska na hridi iznad Rječine, u Krasnom na Velebitu,Gospa Sinjska,Gospaod zdravlja u Splitu, GospaLoretska u Zadru,GospaLurdska u Vepricu kod Makarske i mnoge po otocima i otočićima. Između naših rijekaMure,Drave i Save: cr-

mI ra ie Bič

kva Sv Marije u Međimurju,varaždinska katedrala UznesenjaMarijina, MajkaBožjaod Kamenitih vrata, MajkaBožjaVelička,Kutjevačka Gospa,Gospaod suza u Pleternici,MarijinaPohođenja u Voćinu (kojeviše nema), GospaIlačka na Vodici (takođerporušena),Žalosna Gospa u Dragotinu,Gospaod utočišta u Aljmašu,Bezgriješnog začeća u Valpovuitd itd Nema Gospinablagdanakojem vjeranhrvatski narod nijepodigao raskošnu crkvu iliskromnu crkvicu u dolini iliplanini. - Ostanimo i daljevjeri našojsvibanjskojKraljici,Kraljici mira (kojeg smo teško stekli uz velike žrtve).

a ODGOJ NAŠIMALIŠANA

veMajčin dan

Piše: dipl.odgajateljZrinjka KeglevićStević

Cijelimjesecsvibanj u kršćanstvu jeposvećenjedinstvenoj i osobitojmajci - MajciBožjoj. No druganedjeljamjesecasvibnja

posvećenaje svim ovozemaljskim majkama, a to je Majčin dan Od 1908 godineobilježava se tajdan u Americi,Kanadi, Australiji i Europi. U današnjevrijeme u svim modernim civilizacijama žena u životu ima mnoge uloge;mnogostruke obveze kojepostavlja obitelj,posao i društvena zajednica.

/

| I i No najljepšu i nepobitnonajvažnijuulogudarovala ježeni priroda, a to jenjenaulogamajke.Majčinski osječajdubokojeusađen u svakoj ženi i neizmjerna jesreća ostvariti ga Višestruko majčinstvonijelako;iziskuje mnogo ljubavi i prilagodbesvakom pojedinomdjetetu; strpljenja i odricanja. Biti roditelj izuzetno jeodgovornauloga, zaokupljacijeluličnost, donosi mnoge brige. S rastom i razvojem

djecepojavljuju se uvijeknove brige,trenuci nezadovoljstva, razdražljivosti,strepnje.Tijekomodgajanjavlastite djeceisprepliću se ugodni i neugodnitrenuci,radosti i male tuge no tojesve prirodno i razumljivo jersve ne može uvijek biti savršeno Bitno jeuspostaviti ravnotežu u obitelji,pronaćivlastiti putu razumijevanju i podizanjudjece.Biti majkaznači ponajprije dobro poznavati sebe Iz tog proizlazizadovoljno i sretno majčinstvo te skladan obiteljskiživot.

od 3-4 godinejerje kratka i jednostavna:

ŠTO SE GDJE KRIJE?

Štose na nebu krije? Zvijezda i pticedvije.

Štose u moru krije?

Riba i barke dvije.

A što je u oku mame?

Bezbrojosmjeha za me

Vladimir Halovanić

Malo starijipredškolci, od 5-6 godinamoći će upamtitisljedeće stihove:

Djecikojapohađajuvrtić u tjednukojiprethodi, 14. svibnju, bit će ponuđenerazne aktivnosti na temu majke i njenevažne uloge u životu djeteta.Prostorije u vrtiću uređuju se i ukrašavaju u skladu s Majčinimdanom. Izložba dječjihcrteža s nazivom “Moja mama jenajljepša"nezaobilazna je,a svi roditelji je s velikim interesom razgledavaju. Tete u vrtiću tih će dana mnogo razgovarati s djecom o njihovim mamama; što sve one rade,što rade na poslu,što kod kuće, na koji način brinu o njima,kako se igraju, kako se maze i sl Vrlo je zanimljiva tema za modeliranje plastelinom iliglinom“Mama ija se grlimo"ili “Ja u maminom krilu" Putem ovakve likovne aktivnosti dijete će izraziti svoju povezanost i bliskost s majkomi radosno će majcipokazati to svoje “djelo".

Naša poezija za djecubogataje mnogim lijepimstihovima o mamama, pa evo mog izbora. Dragimčitateljimaočevima,starijojbraći i sestrama (školskog uzrasta)preporučamsljedeće pjesme,kojimamogu uvježbati svojepredškolcerecitirati, kako bi oni na Majčindan rezveselili svojumamu Prva pjesma“Što se gdjekrije?"pogodnajeza djecu

MOJA MAMA

Mojamama

Voli ono cvijeće U kiticama

i jošviše

Voli ono cvijeće

Na tratinama

A najvišeonajcvjetić

Sa rumenim laticama,Štoprocvjeta svima

Nama

Na usnama

Kad šapnemo: "HVALA,MAMA“

Branko Hribar

Osim recitacijedjecakojane pohađajuvrtić mogu svojim majkama na njihov dan pokloniti i čestitku kojuće sami izraditi Ta čestitka može biti u obliku srca ili cvijeta. Vrlo je lijepodjetetu ponuditi malu staklenu posuduili bočicu od soka kojumože obojati temperama, pa će mami služiti kao vaza Spretnešestogodišnje djevojčice mogu poželjetisvojoj majcidarovati ogrlicuili narukvicu. Takav nakit mogućeje izraditi od glinamola.Oblikuju se kuglice,latice ili neki drugioblici po želji, pa se suše Zatim se oslikavajutemperom,ponovno suše te lakirajubezbojnimlakom Tada se kuglicenižu na čvrsti konac i oblikuju u ogrlicu ili narukvicu.

Svaka mama se veseli lijepim fotografijamasvojedjece.Stoga mališani mogu uz pomoćostalih ukućana izabrati svojuposebno lijepusliku,uokviriti je,ukrasiti okvir i darovati mami

Uvijekje u domu posebno radosno uz pjesmu i glazbu, pa tako i u ovojprigodineka vaš mališan “nastupa"pjevajući mamine omiljenerefrene ili prigodnupjesmicu“Čestitkamajčici". Ta jepjesmamnogimapoznata, pogotovoonim odraslima koji su sada roditelji male djece.

Isprednaše kućice cvijeće je u cvatu, Sunašce ga milujekupaga u zlatu.

Nabrali smo kiticu najljepšega cvijeća, Dat' ćemo jemajčici nek jeprati sreća.

Srca su nam prepuna velikog veselja, A u svakom cvjetiću ima mnogo želja.

Nabrali smo

1. svibanj - međunarodni blagdan rada i narodnog veselja

Priredio: dipl.ing.Stjepan Keglević

Začeci međunarodne proslave 1 svibnja kao blagdanarada nisu bili ni svečani ni veseli. Bili su teški i ozbiljnijersu vezani uz veliki štrajkaškipokretkojije zepočeo u SjedinjenimAmeričkim Državama osamdesetih godina 19 stoljeća.Svojnajveći zamah dostigao je1 svibnja 1886 kada je u industrijskomgradu CHICAGU stupilo u štrajk oko 40 000 radnika zahtjevajući poznate TRI OSMICE. To jeznačilo: osam sati rada,osam sati odmora i osam sati kulturnog uzdizanja.Policija je oružanom silom rastjeralaštrajkašeubivši pritome šest, a ranila oko pedeset radnika. No to nijebilo sve Vođe štrajkapredvedeni su na sud te ih jepetoricaosuđena na smrt, a

trojica na dugogodišnjurobiju. Iz njihovekrvi zacijelo su nastali simboli Prvogasvibnja u vidu crvenih karanfila

Socijalističke ideje za prava radnika stigle su iu Hrvatsku paje u Zagrebuprviputa1889 štrajkalo 300 radnika tvornice kože. Prva proslava 1 svibnja, ilikako se to tada zvalo “radnički majales", bila je u Zagrebuveć sljedeće 1890 godine.

U doba

su tutnjalaborna kola i ratni zrakoplovi i prijetili tako slobodi demokratskih naroda Tijekom desetljeća“crvena elita“ se kod nas smekšala i radijeprovodila prvomajskepraznike u morskim ljetovalištima i po inozemnim turnejama, nego se umarala po paradama.Tako smo i mi mali sindikalisti došli do svojihskromnih veselica.

Danas nećemo čestitati Blagdan rada sa zastarjelim romantičnim frazama,nego sa živom željom da radnicima ostajuradna mjesta, da se povećavanjihovbroj i da budu primjernoplaćeni za svojpošteni rad

KraljevineJugoslavije njenaje žandarmerijazdušno batinala i pucala po slavljenicima Prvogsvibnjadiljemcijelezemlje.

Kasnijesocijalističke, odnosno komunističke,vladavine u SSSRu, IstočnojEuropi i u nas, slavile su Prvi svibanjsasvim drugčije nego su to zamišljalinjegovi začetnici. To nisu bili zahtjevi za slobodu rada i radnika, već gotovo stravične vojneparadekod kojih

Seljacimapak,kojinisu nikad bili veliki prvomajskislavitelji, želimo da država konačno utvrdi što i koliko želi dobiti od poljoprivrede i da zato osigura i isplaćujepoticaje i premije. U tom smislu i ciljuŽIVIO NAM PRVI SVIBANJ i proveselimo se toga dana na naš narodni,jednostavni način. m

Dolaze nam “ledeni sveci"

Piše: mr Dražen Kaučić,agrometeorolog

Kad bisve biloidealnopa čak i prosječno,ovog bi mjeseca kišau istočnim i zapadnimdijelovimaHrvatskepadalatijekom14 dana,a štojetekneznatnomanje negou lipnju.Dakle,svibanjjeuz lipanj,mjesec s najvećimbrojemkišnihdana. Interesantno,prosječnemjesečne količineoborineovog mjeseca veće su od oborineutravnjučakza 25% Poljodjelci su takovelikim količinamaoborinedonekle zadovoljni.Naime,ratarske su kulture u fazi nicanja, dok se neke povrtlarskekulture sijuilipresađujupa im jevlagaitekakopotrebna.

I tako dok se veselimonaglom porastudo sada svegaposijanog i zasađenog,još uvijekpojavamraza može naše raspoloženjebrzo promjeniti. Da je tome tako govoresveciPankracije,Servacije i Bonifacije.Naime,u hrvatskompuku postoji vjerovanjekako se od 12. do 14 svibnjačestodogađa jakoE LIG INA ENNIJEVE! mraza Zato i spomenute svece zovemo “ledenimsvecima" ili “svibanjskim ledenjacima". U 18 stoljeću,kad jeklimabilaznatno hladnijanega danas,“ledeni sveci" su biliučestalijinego danas.No,oprezje“majkamudrosti".

Stajsko gnojivo

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

gnoja,što godišnjeiznosi oko 16500 kg.Goveđi se gnojpolagano razgrađuje pričemu se slabo zagrijava pa ga nazivamo “hladnim" gnojem.

Ipak,gnojne smijebiti suviše vlažan jerse teže razgrađuje i postajeprekiseo, te gubina kvaliteti

POSTUPAK S GNOJEM NA

POLJU

Ovca težine oko 45 kgdnevno izluči oko 2,5kgsvježeggnoja, što godišnjeiznosi nešto više od 900 kg. Ovčjignojsadrži najviše biljnihsastojaka od svih gnojiva; ono jesuho i rahlo Raspadanjem se jačezagrijava i zovemo ga “vrućim" gnojem.

Nakon izvjesnogbrojaplodonošenja,zemlja na kojojuzgajamo određenu kulturu sve je manje rodna a prinosi su sve slabiji. Stogajepotrebnotlo na kojemu intenzivno uzgajamopoljoprivredne kulture gnojiti.

POSTUPAK S GNOJEM NA

GNOJISTU

Kao proizvođačimlijekaveć imate prirodno,stajskognojivo kojegavaljapravilnoupotrijebiti. Gnojenjem ne samo da unosimo hranjivapotrebna za rast biljaka, već popravljamonjihovustrukturu Uzastopnimgnojenjem zemljaostajeplodna,gornji dio tla se pretvara u humus i tlo se obogaćujemikroorganizmima. Gnojeno tlo postajerahlije,bolje zadržava vlagu i lakše se obrađuje.

Govedo težine oko 500 kg dnevno izluči oko 45 kg svježeg

Kada se gnojiznese iz štale na gnojištepotrebno ga je odmah poravnati, jerako ostane na hrpi brzo gubikvalitetu Da bi se gnoj lakše poravnao i ugaziotreba biti vlažan Svježistajskignojmora odležati izvjesnovrijemekako bi sazrio Za vrijemedozrijevanja, količina gnoja se smanjuje. Nakon 3-4 mjesecagnojkojinijesabijen gubina kvaliteti 5060%, dok se gubitakzbijenog i vlažnoggnoja kreće 15-20%.

Zreli stajskignojnajbolje je izvesti na polje za prohladna, vlažna vremena bez vjetra. Po vjetrovitom, suhom i toplom vremenu stajskognojivobrzo gubi dušik Odmah nakon rasipanja gnojapotrebno ga jeplitko zaorati u tlo, a stajanjem se gubina kvaliteti,gnojivopostajeslabije učinkovito. Nikako nijeuputno gnojivoostavljati na polju u hrpama i naknadno ga razbacivati i zaoravati Tek u iznimnim slučajevimadobrojepočetkomzime razbacati stajnjak u tankom sloju po poljukako bi štitio ozime usjeve ilipakprekriti suho tlo da bi se sačuvalo što više vlage.

Kako bi se stajskognojivo što boljeiskoristilo,plitko se zaorava Pri gnojenjustajnjakom,razbacivanje i zaoravanje se obavlja barem mjesecdana prijesjetve, a nijedobro zaoravati ga na suviše vlažnom tlu ki

Bliskost i ljubav imaju

snagu lijeka

Prijateljiidruštvomogu spasitiživot Sveštoolakšavačovjekovuosamljenost - možebitilijek

Piše: dr Ivo Belan

srca

pojavisrčanogoboljenja,osjećaj jeusamljenosti.Mogućnost i sposobnost da se s nekim bude intiman, smatra se ključem za emocionalno zdravlje, a time i za zdravlje

tanje - objašnjavaju tek oko polovicu slučajevasrčanih oboljenja.

Mi znamo da tradicionalni rizični faktori - povišenikolesterol,visoki krvni tlak,dob, genetskekarakteristike,pušenje, šećerna bolest,debljina,nekre-

Drugapolovicarazlogazbogkojih ljudiobole od srčane bolesti jošje uvijekpriličnonepoznata. Jedan od rizičnih faktora kojisve više privlačipažnjustručnjaka i koji pridonosistresu, a ovajopet

Sve više znanstvenih dokaza ukazuje da izolacija,usamljenost i prigušivanjeosjećajačesto vode prema bolesti, a intimnost, bliskost i podrškaokoline mogu biti faktor izlječenja.

Tijekomdvijustudija(6.900 muškaraca i žena kojižive blizu San Francisca i 13 300 osoba koje žive u SjevernojKareliji - Finska)

PASNIK mama A

ispitanici su bili praćeni u razdoblju od 5 do 9 godina. Oni koji su bili društveno izolirani, koji su živjeliosamljeno,imali su dvostruko pa i trostruko povećan rizik od smrti (bilo od srčanog oboljenja ilizbogdrugihuzroka) u usporedbi s onima koji su održavali normalne društvene kontakte,kojisu se družili, imali prijatelje itd

starijihljudikoji su imali malo socijalnihkontakata

Biti član nekogkluba ili neke crkvene zajedniceznačajnoje smanjilorizik prijevremene smrti i značajnoje zaštitilo ljudeod srčanih bolesti, čak kada su imali i visoki krvni tlak

I drugasu znanstvena istraživanjapokazalaslične rezultate Utvrđeno je da osamljeniljudi češće obolijevaju od srčanih oboljenjanego oni kojimabilo tko pravidruštvo, pa makar to bila i neka biljka ili kućni ljubimac ili čak zlatna ribica

Ovi rezultati bili su neovisni od drugihsrčanih rizičnih faktora: razine kolesterola u krvi,krvni tlak,genetskifaktori itd Slični su rezultati dobiveni praćenjem 2 059 osoba u graduEvansu (SAD),gdjejenajvećasmrtnost

izolirannst isto toliko značajna za učestalost smrtnosti kao i pušenje,povišenitlak,nedostatak fizičke aktivnosti i ostali rizični faktori Kada sebe vidimo kao izoliranu i osamljenuosobuodvojenu od svijeta,umjesto kao dio togsvijeta - tada smo skloni osjećatikronični stres Kronični stres, pak,može dovesti do srčanog oboljenja,biloputemizravnih učinaka na srce, bilo zbogsamouništavajućeg načina ponašanja koji iz toga rezultira Sve što pomaže svladati ili promijeniti ovu izolaciju može biti lijek".

Izvještajobjavljen u časopisu “Science" kaže da je“društvena

BRAND PRODUCTS e

Poljodjelci, zahvaljujućisvojojraznolikostiobziromna dužinuvegetacijekukuruzse može sijatiiu kasnim ivrlokasnim rokovimasjetve. U slučajupotrebepresijavanjailisjetvekukuruzau naknadnim rokovimasjetve možete koristitiPioneerhibridekukuruzau rokovimanavedenimu tablici.

IZBOR HIBRIDA KUKURUZA ZA SJETVU U KASNIM ROKOVIMA PIONEER.

DATUM SJETVE HIBRIDIKOJISE MOGU SIJATIUOVOM ROKU

do 10. svibnja

Colomba,Stefania,Nastia,Matea,Evelina,Stira,Eva,PR37M81, Monalisa,Clarica,Helga,Felicia

do 15 svibnja Evelina,Stira,Eva,PR37M81,Monalisa,Clarica,Helga,Felicia do 20 svibnja Monalisa,Clarica,Helga,Felicia do 25 svibnja Clarica,Helga,Felicia do 1. lipnja Helga,Felicia

Tehnologija koja daje više""

IZRADA LAKTOFRIZA

Laktofriz jecilindričnog oblika / tip“Alfa Laval" / Izrađen jeiz nehrđajućegmaterijala AlSI 304,izoliran,oplaštenizvana nehrđajućimlimom,opremljen sa poklopcem na gornjojstrani, elektromotornom redukcijskommješalicom,digitalnimtermometrom, mjeračem, izljevom51, gumenimčepoms unutarnjestrane, programatoromkoji povezuje sve funkcije(očitanjetemperature,uključivanje i isključivanje mješalice,uključivanje i isključivanjekompresora) i kompresorom. Sve zajednosmješteno jena postolje sa regulacionim nogama Dno laktofriza tipa“Alfa Laval" Hlađenjefreonom na donjojpodnici.

Garantni rok 12 mjeseci.

Osiguranservis i rezervni dijelovi(uperiodu od sedam godina).

Veličine:

- od 100 - 2000 | vertikalne izvedbe

- od 2000 - 12000 | horizontalne izvedbe sz sa 2 1 ć

IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO

Kapacitet1000 - 2500 litara(neizoliraniiizolirani)

PRENOSIVE CISTERNE

ZA PRIJEVOZ MLIJEKA

SA PUMPOM

PRENOSIVE CISTERNE

-

REFERENCE

-LURA d.d. (Dukat,Sirela, MljekaraZadar)

- “VINDIJA" d d Varaždin

- “KOKA" Varaždin

- “LEDO" Zagreb

- “MLJEKARA" Pula

- “MILS" Split

- “DOMIL" Županja

-MLJEKARA

“Antun Bohnec"

- “ZDENKA"

Veliki Zdenci

-“KIM" Karlovac

PIVOVARA

- “ZIM" Zenica

- “MLJEKARA SARAJEVO"

-“MLJEKARA MOSTAR"

- “MLJEKARA

TUZLA"

“DONA" GornjaStubica

- “ETOL" Celje

- IPK Osijek

- “KARBON" Zagreb

- “PLIVA" Zagreb

- “INA" Zagreb

funkcionalnije light(lagani)jogurt, s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL

kojaje ispitanau istraživačkorazvojnom centru Morinaga (Japan). Po okusu iučinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak:

Stanje Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam potiče osteoporozu ublažava

JALITE7, peristaltiku pojačava > florucrijeva obnavlja gera pretilost smanjuje Vi Z stres smiruje indija

Probiotik

VIVIS

Vindija

Kakva snaga u

tako malo grama!