Mljekarski list 6-2000

VITELA

mliječna zamjenica za hranidbu teladi

VITELA jemliječnazamjenicaza hranidbu teladi do 2 mjesecastarosti

VITELA sadržiobrano mlijeko,sirutku u prahu,sojinobrašno,masnoće, glukozu,vitamine i antioksidans

VITELA se miješasa vodom u omjeru1:7 (jedantežinski dio VITELE i sedam dijelovavode).Prilikom napajanjateladitemperaturaVITELE treba biti Koj

VITELA se koristi prema uputama navedenimna vreći

VITELA omogućuje iste prirasteteladi uz manje troškove

LURA i.

Redakcijskikolegij:

dr Stjepan Banožić

dr Ivo Belan

dipl ing.Stjepan Brlek

dr Stjepan Feldhofer

dr Zoran Grgić

dipl ing Darko Kantoci

dipl ing Stjepan Keglević

dipl ing.

prof dr Zvonimir Štata

Glavni

Otrovno bilje i trovanje životinja

- stoke otrovnim biljem

Piše: Nikola Jagačić,dipl.ing.

ne biljke. Prof Božo Turina ranije jeustvrdio da na našim travnjacima raste i do 50 % korovskognepoželjnogbilja, a po kompleksnoj metodi K ŠoštarićPisačić i J Kovačevića na našim livadama i pašnjacimaraste 75 vrlo škodljivih biljnihvrsta.

Porastom vegetacije na livadama, pašnjacima pa i u šumi počela jeovogodišnjaispaša.Stogavalja nešto reći o otrovnom bilju i trovanjustoke otrovnim biljem na travnjacima.

Okopavine,žitarice,uljarice i slične kulture mogu se zaštititi od korova i korovskognepoželjnog otrovnog bilja i koristiti lakše i efikasnije nego na livadama ili pogotovo na prirodnimpašnjacima,gdjese ne mogu koristiti kemijskasredstva iliim jeuporaba ograničena. Za stoku jevrlo važno očuvanjetravnjaka od korova osobito od nepoželjnogotrovnog bilja, kojesadrži neke otrovne sastojke kao što su saponini,glikozidi, alkaloidi i sl koji na organizam djelujunepovoljno.

korov slabi i ugiba.Ispašomstoka grizemlade pupove i griženjem ih oštećuje i sprečavanjihovrazvoj. Ispašapojačava rast i razvojniskih trava, djetelina te plemenitih zeljanica čime se onemogućavaklijanjesjemenakorovskih otrovnih biljaka.No,jakozakorovljene livadetravnjake sa puno otrovnog nejestivog biljanajboljejepreorati i izvršitiobnovu sjetvom nove tratine

Danas na umjetnozasijanim livadama nema ili ima vrlo malo škodljivih vrsta, ali i nadaljepostoji vrlo mnogo samoniklih travnjaka koji se koriste kao livade koje se godinamakose i pasu s obiljem otrovnih i nepoželjnihkorovskih biljaka.

Takvi travnjaciimajunajčešće loše vodne režime bez gnojenja i kultiviranja.

Korovi su otporniji od plemenitih trava i djetelina, te se održavajurazmnožavajući se lakše i brže od kultiviranogbilja.Svojom otpornošću i rastom uzimajukultiviranom biljuhranu i vodu čime im onemogućujuopstanak.

Pri prosudbiotrovnosti biljaka valjareći da treba biti oprezan jer kod nekih biljaka nisu otrovni svi dijelovi, a drugenisu otrovne u svako doba godine i u svakojfazi rasta Postojerazličitostiu otrovnosti pri različitim načinima korištenja, jer na pr neke biljkegubeotrovnost sušenjem iliobradom na neki drugi način kao prženjem,ispiranjem, parenjem isl

Zatovalja kod suzbijanja korova regulirati vodni režim,jerupravo na prevlažnimtravnjacima raste kiselo često otrovno korovsko bilje, kao što su preslice,bujad,žabljak i dr. Gnojenjemisto stimuliramo rast plemenitih trava i korisnog bilja, te se može očekivati njihovo održanje u borbi sa otrovnim korovima

Iz probavnogtrakta ulaze otrovi - toksini kroz crijevneresice u limfu i krvotok putemkojihdolazi u vitalne organe kao što su srce, mozak,bubrezi,jetra,plućaitd uz pojavutrovanja sa znakovima bolesti - povraćanje,proljev,začep te pojavakrvi u mokraći i mlijeku. Stoka se nagonskiuklanjaotrovnim biljkamaosobito ako su već bila nekad otrovana, no u nestašici hrane stoka jeprisiljenajesti i te otrovne biljke.

Većina otrovnog bilja su istovremeno ratarski korovi, pa već i zbogtogatreba korovsko bilje uništavati Koliko jegodmoguće treba prijepuštanjastoke na pašu pregledatitravnjak i uništiti otrov-

Treba napomenuti da se kalcifikacijommože otkiseliti tlo i spriječiti rast korovakojivolekiselo tlo Izmjenomkošnje i ispašemože se znatno utjecati na smanjenje rasta korova i otrovnog bilja,jerse košnjomspriječavadozrijevanje korova i njegovoosjemenjivanje pogotovo ako se košnjom ne kasni. Košnjom se ne dozvoljava nagomilavanje hrane u lukovicama, podancima i gomoljuuslijedčega

Važnojeznati gdjerastu otrovne biljke,stupanjnjenograzvoja,njene količine u masi i areal rasprostranjenosti,paivrstustoke,starost stoke,rasu, stanjeotpornosti i stanježeluca da li jeon prazan ilije napunjendrugomzdravom hranom Vremenske prilike,temperatura zraka i vlažnost zraka pa i stanište uvelike utječu na sadržaj otrova u bilju.Primjera radi iznosimo otrovnost gljiva za ljudsku hranu One su na nekojrudini otrovne, a na drugojnisu,ili su otrovne za neki organizam, a za druginisu,otrovnost im se mijenja tokom dana ili starošću i mjestu odnosno vremenu čuvanja i načinu spremanjaprijeupotrebe, pa tako mogu i plemenite, inače jestive gljivepostati i biti otrovne za čovjeka.Životinje se uglavnomklone otrovnogbilja, ali se mogu i na njeganaviknuti ako ga stalno uzimaju u manjimkoličinama To se odnosi na mali brojotrovnih biljaka isamo u nekih životinja. Drži se da biljke.

350 m u kg - klupko 4 kg - 1.400 m u klupku

500 m u kg - klupko 4 kg - 2.000 m u klupku

800 m u kg - klupko 2,5 kg - 2.000 m u klupku

namjena za kombajne za žito

Proizvođačiiobiteljskagospodarstva mogu vezivo nabavitii direktno u agrodiskontima CPM Internationala: Zagreb, Žitnjak bb, tel:01/2406 182

Novoselec,Moslavačka 16,tel: 01/289 7751

Osijek,Divaltova50,tel:031/571 360

do 50 kg

kg

a4.

127T K

Koristitenaše vezivo Osoba za kontakt ibrzo ćetese uvjeriti Josip Jurić,dipl.ing. u njegovu vrijednost. tel: 01/2406 182

Zbogpreventivestočaru jevažno poznavanjenajvažnijih simptoma kod trovanja stoke otrovnim biljem.Trovanjenastupa naglo uz buran tok i životinja u razmjerno kratko vrijemeugiba

Znakovi trovanjaobično su vezani na živčani sustav, probavnitrakt i bubrege.Sigurandokaz otrovanosti jenalaz otrovnog sadržaja u probavnomtraktu prisekciji životinje.

Trovanje se istovremeno javlja kod većegbrojagrla s istim znakovima i teče na isti način, ako su hranjene - odnosno pasleistu hranu na istom zajedničkompašnjaku.

đurđica,gorušica,velebilje,jedić, žabljak,kaljužnica,gorocvijet, gospinatrava, mrazovac, kukolj,turčinjak,rosopas,ciganskoperje,jedna vrst ljulja,kužnjak i dr

Na kraju se navode najvažnije otrovne biljke od kojihneke naši stočari poznaju ali poddrugimimenom, kao što su: bujad,preslica, bunika,vučjajabučica,čemerika,

Spremanje i čuvanje suhog sijena u plastovima i kamarama

Piše: Nikola Jagačić,dipl.ing.

Kao agronom vezan za teren imao sam prilikezapaziti po gospodarstvima osim nepravilnog sušenjasijenainepravilnospremanje i čuvanjenakon sušenja. Radi se o spremanjusijenaustogove-plastove i kamare što se održalo do danas unatoč baliranja,prešanja,siliranja,mljevenja i briketiranja.

Spremanjesijena s livada i djetelina naoko jejednostavna često podcijenjenaradnja,iakojevažna i korisna za čuvanjehranive vrijednosti. Način takovogčuvanja održao se do danas

Sijeno se može čuvati samo ako jedoista suho,jerako nijedovoljno suho čuvanjem se izgubi ilismanji njegovavrijednost, a može se i pokvariti toliko da jeneupotrebljivo.

Sijeno se može čuvati u stogovimaplastovima kamarama, ili u suši odnosno u potkrovlju iznad štale,gdjemorabitidobro izolirano od stajskogsmrada osobito amonijaka, ali ivlage.

Ako se čuva u stogu odabere se ocjeditomjesto i iskopajamaza stožinu različite dužine kojase učvrsti da se oko njemože smjestiti sijeno u plast. Na zemlju se stavlja stara slama, kamenje,granjeili slični materijalkojisluži kao izolacija da sijeno nema izravan dodir sa zemljom.Sijeno se trpa počevši s vanjskestrane prema sredini stoga i dobro se ugazi osobito u sredini i prema vrhu sužujestožasto Kad jestog gotov pokrije se na sredini najlonom i opteretivezanjemžicom preko vrha zbogpritiskivanjasijena da ga ne raznosi vjetar. Po završetku stog se pročešlja i sa strane zagladi. Ako imamo mnogo sijena a nemamo štaglja ilineku drugupriliku za suhi smještaj,sijeno se sprema u kamare,štojeboljenego raditi više stogova jerjemanjapovršinaizvrgnuta atmosferskim prilikama(kiša, magla) a time i kvarenju.Uvijek treba paziti da sijeno ne zakisne i navlaži, što treba blagovremeno spriječiti jerdolazi do kvarenja i gubitkahranive vrijednosti.

I kultivirane biljke mogu biti nositeljiotrovnosti sa svojimdijelovima kao krumpir(solanin),heljda (fagopirizam) raži (claviceps purpurea)itd. Kod vađenjasijena ako se ne čupaveć se reže oštrim nožem i to okomito odozgoprema dolje, a dobrojeda se počinjesjećiitrošiti s južnestrane stoga - kamare gdjeje manjeizloženo vjetru ikiši

Zbogplaniranjaprehranevlastite stoke ili zbogprodajesijena dobro jestočaru znati izračunati kubaturu i masu sijena pa se prikazujuformule za stogove različitogoblika

- za stogove kupastogoblika

ze(i-3 +0"

25 83

- za stogove zašiljenog oblika

Oh goa go mt)

- za stogove trbušastog oblika

O-Q:P

Z= zele 40

Z zapremina

P dužina sa podnožjapreko

vrha do podnožja s drugestrane

O obujamstoga u osnovi

O, obujamstoga na najširem mjestu

Dobivena zapremina u kubicima (ms)pretvara se u kilograme po nižojtabeli:

Bjelančevine u hranidbi krava s

visokom proizvodnjom mlijeka

Piše: dr sc StjepanFeldhofer

Prave bjelančevine i aminokiseline

obroka važna jene samo količina već i kakvoća ili aminokiselinski sastav bjelančevina.

Bjelančevine(proteini) su važni sastojci svih živih organizama, stanica i tkiva životinjskogtijela, biljaka i organsketvari uopće.Prave jednostavnebjelančevine su sastavljene od aminokiselina, a aminokiseline su specifičnidušični spojevi(masnekiseline s aminoskupinomNH,).

Aminokiseline nastajugotovo isključivo u biljkama, a životinje i ljudidobivaju ih s bjelančevinama hrane Bjelančevine se morajurazgraditi u probavnomsustavu, a nakon resorpcijeaminokiseline izgrađujutkivo, meso i organe, stvarajukrv,fermente i hormone, mlijeko i drugeizlučevine, održavajurast i svoježivotne funkcije. Prema tome, prave bjelančevine su osnovni sastojci stočne hrane.

kod goveda u intenzivnojproizvodnjimlijeka i mesa

S obzirom na čestu prisutnost u hrani i mogućnostiskorištavanja dušičnih spojevakojinisu prave bjelančevine u stočarskojproizvodnji i hranidbi često se upotrebljava pojamsirove bjelančevine.

Nedostatak pojedinihaminokiselina u krmivima može biti uzrokom slabljenjaživotinja,nižojmliječnosti,slabijemiskorištavanju i većojpotrošnji hrane Stoga se govori da životinjemorajudobivati s hranom sve biološki kvalitetne bjelančevine,kojesadržavaju esencijalne i drugeaminokiseline u optimalnomsastavu za određene vrste i potrebeživotinja, za rast, proizvodnjumlijeka i reprodukciju.

U bjelančevinama mogu se često nalaziti osim aminokiselina i neke drugetvari kao šećeri,sumpor, fosfor,željezo, bakar i drugekovine,nukleinska kiselina,organske boje i drugo(proteidi).

Sirove bjelančevine

S obzirom na vrste aminokiselina i njihovoiskorištavanje u organizmuživotinjarazlikuju se:

a)esencijalne(nezamjenjive ili bitne)aminokiseline: metionin, lizin,histidin,triptofan,fenilalanin, treonin,leucin,izoleucin i valin;

b)djelomičnoesencijalne aminokiseline: cistin,tirozin,arginin i glicin;

c)neesencijalne(zamjenjive ili nebitne)aminokiseline, od kojih su najvažnije:glutaminska i asparaginskakiselina,alanin,serin,prolin isl

Esencijalneaminokiseline moraju se obvezatno nalaziti u hrani, a neesencijalne(zamjenjive) mogu se u nekim uvjetimastvarati (sintetizirati) ilizamjenjivatidrugimaminokiselinama u životinjskom organizmu Dakle, u sastavu krmnih

Sirove bjelančevine su, dakle, sve bjelančevine i dušični spojevi u stočnojhrani,različite su kakvoće i biološke vrijednosti, kao i jednostavni dušični spojevi(amonijak, urea, i sl.)sposobni za sintezu u mikrobne bjelančevine u buragu. Sadržajsirovihbjelančevina se izračunava tako da se odredi dušik (N) u stočnojhrani i pomnoži sa 6,25. Jednostavni dušični spojevi kao amonijak, urea i BENURAL S posebice su značajni u hranidbi govedajer se zboglake topljivosti vrlo brzo sintetiziraju u mikrobne bjelančevine, a u prisutnosti lako razgradivih šećera i sličnih energetskih tvari potičurazvoj,razmnožavanje i aktivnost buragovih mikroorganizama.

Izmjenomtvari (metabolizmom) u životinjskomorganizmu mogu se iskorištavati i manje količine nekih dušičnih spojeva (NPNspojevi ili nebjelančevinasti dušik,aminospojevi,amonijak, urea, BENURAL S i drugi). To je posebiceznačajno za preživačekoji se hrane zelenim biljnimkrmivima smnogo NPNspojeva, imoguuburagu prekoburagovihmikroorganizama (bakterija i protozoa), uz prisutnuenergijuizugljikohidrata, sintetizirati bjelančevine iz jednostavnih dušičnih spojeva.

U buraguodraslih krava reproducira se i sintetizira oko 150 g mikrobnih bjelančevina na kgsuhe tvari buragovasadržaja.Intezitet mikrobne sinteze ovisi o vrsti krmiva, sadržaju i vrsti bjelančevina i drugihdušičnih spojeva, vrsti i količini energetskihtvari,fizikalno kemijskimodnosima i pH vrijednosti buragovasadržaja.

U povoljnimuvjetima u buragu krava sintetizira se oko 1,5kgiviše mikrobnih bjelančevina, što se možeostvaritisoko 13-15 kgsuhe tvari krmiva dnevno,akojeprobavljivost oko 80% (trava i zelena krmiva).

Goveda su na tajnačin u velikoj mogućnosti da u osnovi uz pomoć buragovihmikroorganizama ne ovise mnogo o kakvoći bjelančevina u hrani To se međutim može reći samo za goveda u ekstenzivnom držanju iproizvodnji, aliitoda postojevelike mogućnostigospodarskogiskorištavanja NPN spojeva i mikrobne probave u buragu i

Razvojburagovihmikroorganizama osobito je intenzivan ako krave dobivaju s hranom lako topive i probavljive sirove bjelančevine iz paše i zelenih krmiva ili NPN spojeva, te ugljikohidrate kao šećere,škrob žitarica pšenice, ječmaislično Na tajnačin mogu se zadovoljavati uzdržne potrebekra-

Moj vlasnik za održavanječistoćemuzilica,mljekarskih kanti i ostalihposuda kojedolaze u dodir s mlijekomkoristi:

BIS C 5330

Uvjerite se iviu njegovuučinkovitost!

KAKO? Ukratkoću vam objasniti:

predispiranje: poslijesvake mužnjeprovestiispiranjepotapanjemmuznih jedinica po mogućnosti u mlaku vodu;odgovarajućimčetkama odstraniti grubljenakupine nečistoća Napomena:ispiranje ne provoditivrućom vodom da ne dođe do koagulacijekazeina, te da se lakše isplahnemliječnaemulzija.

- pranje i dezinfekcija: u 10 litara toplevode otopiti 100 do 150 g BIS-a C 5330 (5 - 8 jušnihžlica ili3/4 jogurtčaše). U pripremljenu otopinupotopiti muzne jedinice i po potrebičetkom odstraniti nakupinenečistoća.

- ispiranje: muzne jediniceispratimlakom vodom može i vrućom)

tel: 031-513-593; fax: 031-513-503

tel: 031-513-574, 513-577; tax: 031-513-503|

Brojeve imate (031/513577,031/513-593) nazovite i

Pakiranje? Vrećica od 5 kg

va i dnevna proizvodnja oko 15 do 181 mlijeka.

Ipak,veća količina lako topivih i razgradivih krmiva te velika aktivnost buragovihmikroorganizama može biti štetna po zdravlje i proizvodnjukrava,jerdovodi do jačeg stvaranjaplinova(metana,ugljičnog dioksida i amonijaka),pojava nadma,indigestija i proljeva. Veća resorpcijaamonijaka i masnih kiselina u krv može dovesti do oboljenja jetre i bubrega i otrovanja organizma.

belančevinama. Mikrobna razgradnjateže probavljivih krmiva ipravih bjelančevina do aminokiselina i amonijaka duži jeproces, te zahtijeva od bakterija više vremena i energije, a nakon sinteze dobivaju se manjevrijednemikrobne bjelančevine,lošijegaminokiselinskog sastava To znači da se kvalitetno smanjujehranidbena vrijednost i iskorištavanje krmiva.

smjesama kao poticaj za mikrobnu sintezu

Davanjelako topivih i probavljivihsirovih bjelančevina, kao i NPN spojevaiBENURALA S ima, dakle,veliko proizvodno i gospodarskoznačenje.

Neželjenepromjene su naročito izražene ako - uz veću količinu u buragulako topivih i razgradivih bjelančevina - krave ne dobivaju dovoljnoenergetskihkrmiva,škrobaisličnih ugljikohidratnih krmiva To može smanjitikoncentraciju glukoze u krvi,laktozu i bjelančevine u mlijeku, a povećatikoličinu uree u krvi i mlijeku.

Usklađenost bjelančevina u hranidbi krava s visokom proizvodnjommlijeka

Sozbirom da kakvoća mikrobnih bjelančevina u buragu ne ovisi o kakvoći bjelančevina i esencijalnim aminokiselinama u krmivima, izgospodarskih i praktičnihrazloga treba i kravama s visokom proizvodnjommlijekadavati za potrebe buragovihmikroorganizama određene količine lako topivih i razgradivih sirovih bjelančevina i spojeva nebjelančevinastog dušika

Vrlo vrijedna osnovna krmiva su paša,trava i drugazelena krmiva, osobito, ako sadrže više sirovih bjelančevina kao djeteline, zelena masa graška,grahorice, sirka i slično.

Mikrobna razgradnjakrmiva u buragujevrlo značajna pa se mora optimalnoiskorištavati i kod krava s visokom proizvodnjommlijeka. Davanjemlako probavljivih sirovih bjelančevina i energetskih krmiva podiže se osnova za visoku mliječnost krava,smanjuje se potreba davanjavećih količina krepkih krmiva a s tim u svezi i cijenakrmnih obroka

Budući da su za višu proizvodnju mlijekapotrebneveće količine krmiva i više drugihrazličitih hranjivih tvari (boljeizbalansirana hranidba), a treba izbjećiburnu reakcijuburagovihmikroorganizama, krmni obroci krava moraju sadržavati iteže probavljiva krmiva boljekakvoće kojaće se dijelom sačuvati od mikrobne razgradnje u buragu.

Buragovimikroorganizmi mogu svojepotrebezadovoljavati i s teže probavljivimkrmivima i pravim

Ova zelena krmiva sadrže mnogo nebjelančevinastog dušika pa ne treba dodavati NPN spojeve. Izuzetak jezelena masa kukuruzne silaže kojasadrži više sirovih bjelančevina (stabilnih u buragu) i kvalitetnu energiju iz škroba kukuruzašto zahtijevadodavanje BENURALA S u dopunskimkrmnim

Nakon zadovoljavanjapotreba s hranjivima za optimalnusintezu mikrobnih bjelančevina u buragu, potrebnojekravama davati krmiva kojasadrže prave bjelančevine s biološki kvalitetnim aminokiselinama To morajubiti zaštićene bje- lančevine koje će se većim dijelom sačuvati od mikrobne razgradnje u buragu i koje će s buragovimsadržajem i mikrobnim bjelančevinama (digestom iz buraga)dospjeti u crijevogdjeće se fermentativno razgrađivati i resorbirati slično kao u probavnomsustavu životinja s jednostavnimželucem,neposredno za proizvodnju mesa i mlijeka. Takva krmiva su u pravom smislu proizvodnakrmiva i morajubiti visoke kakvoće s esencijalnim aminokiselinama i energetskivisokom hranidbenom vrijednošću. Kravama s visokom proizvodnjom mlijekadaju se u obliku krmnih smjesa kojesadržavaju 18-19% sirovih bje- lančevina od kojih mora biti najmanje40% u buragustabilnih kvalitetnih bjelančevina iz sojine i suncokretove sačme,brašna dehidrirane djeteline ili pšeničnihposija.(Ta- blica 1 i 2.)

Krmne smjesemorajuobvezno sadržavati energetskuhranidbenu vrijednostnajmanje1,0h.j./kg, što omogućavaviši postotakbjelančevina (3,23,8%) u mlijekukrava s visokom muznosti

Krmni obroci krava mogu se na različite načine kombinirati kako bi zadovoljavalipotrebekrava u vi-

Tablica 1: Potpunakrmna smjesa za muzne krave (uzkukuruznu silažu)

Tablica

Potpunakrmna smjesa za muzne krave (uzpašui svježu travu)

ćanjesadržaja masti u mlijeku(oko 4,0%)

U krepkimkrmivima treba davati više kukuruzne prekrupejerje stabilnija u buragu, pa će se smanjit koncentracijaamonijaka u buragu, uree u krvi i mlijeku, a povećati postotaklaktoze i bjelančevina u mlijeku.

sokojproizvodnjimlijeka.Dobroje kombinirati osnovna krmiva - pašu i zelena krmiva s kukuruznom silažom i tako energetskipoboljšati krmne obroke s većim postotkom suhe tvari,sirove vlaknine ilidrugimhranjivimtvarima

Dnevno treba davati najmanje

5-7 kgsijenakojemora sadržavati više djeteline(djetelinsko travne smjese)ilioko 2 kgsojine ilimljevene suncokretove ljuske. S tim će krave dobivati više suhe tvari i sirove vlaknine što će utjecati na pove-

Prema proračunuhranidbene vrijednosti svih sirovina u krmnom obroku i prema muznosti krava treba odrediti vrstu i sastav mineralno vitaminskogdodatka U tom dodatku treba uvijek biti dovoljno u mastitopljivihvitamina A, DiE, ali i nekih vitamina B skupine, naročito vitamina B, i niacina što će poboljšatikakvoću mlijeka i dobro utjecati na plodnost i reprodukciju krava.

PIONEER.

BRAND PRODUCTS

Poljodjelci,

kao što stevećupoznati ove godine uz već dobro poznate visokorodne Pioneer hibridekukuruza Pioneer sjeme d o o u prodaji ima i kemijskeproizvode tvrtke DuPont. U ovom Brpjudajemo opis dva fmčca kojise koriste u vinogradima,

voćnjacima te u krumpiru i irajčici.

EquationPro |

Preventivnosistematičnifungicid za suzbijanjeperonospore vinove loze iplamenjačekrumpira irajčice.

PRIMJENA: Sredstvo seprimjenjujepreventivno,prijenego što dođe do infekcijeili uranom stadijuzaraze u količini 0,4 kg/ha u intervalima 10-12 dana u vinovojlozi te 8-10 dana u krumpiru irajčici.

Vinova loza: prskanje može početi kada je vinova loza u fazi 5 listova Može se tretiratinajviše 4 puta u vegetaciji

| Krumpirirajčica:dozvoljenoje najviše 3 tretiranja u vegetaciji. bao a jesmije id kiša suzbijanje: razmacima 810 dana. |

loze (Uniculanecator):tretiratiukonceniačij 0,016% prijekovatnje ii0,02% poslijecvatnje

Pjegavostlista ičađava krastavostplodova!Jabuke(Venturiainaequalis):tretirati ukoncentraciji0,024% u

Tretiranjemoguće 23 puta s razmakom od12--14 dana.

£| Pepelnicajabuke(Podosphaeraleucotricha):tretirati u koncentracijiod 0,03%.

| Cma trulež TG anardabidwellii)i crvena palež lišća vinove loze(Pseudopeziza trachelphila)| u koncentraciji

0,03%.

Paležcvijeta irodinihgrančicakoštičavog voća (Monilia laxa)

Posh breskve (Sphaerotheca prve u Elke 0,04%

Otkrivanje i uočavanje

bolesti mliječne žlijezde

Piše: dr sc StjepanBanožić

Mnogise poslovi u stočarstvu ponavljaju i naizgled su veoma jednostavni, pa postaju i dosadni te ih stočar može katkada i “preskočiti", a možda i pojednostaviti. Ti poslovi,međutim,mogu biti od velike važnosti; o njimamože u velikojmjeriovisiti i zdravlje stoke, a time i rentabilitet uzgoja.

Svakodnevno jepotrebnokontrolirati rad mliječnežlijezdekoja jeu stanjulaktacijejerjeto neobično važno,što prijeotkriti poremećaj u radu mliječnežlijezde kako bi se na vrijemesuzbio veći gubitakmlijeka.

Prijesvake mužnje u praksije uobičajenpregledvimena,uglavnom promatranjem i opipavanjem,te pregledprvihmlazeva mlijeka na crnojpodlozi.Pregled vrši muzač ili vlasnik životinje (krave,ovce, koze). U žurbi, da bi posao što prijezavršio,muzač

nim ili uvjetnopatogenim za čovjeka.

Takva pretraganijepotrebna kod izrazitih promjena na vimenu kojeukazuju na upalu.

neke preglede i preskoči ili ih obavi nesavjesno.Razlike od normalnogstanjamliječnežlijezde i promjena u normalnom izgledu mlijekaupozoravaju na bolest - na upalnostanjemliječnežlijezde. Nakon promatranja i opipavanja vimena,treba izvršiti pretragu mlijeka na crnojpodlozi. Ta pretragajeveoma jednostavna. Prvih nekoliko izmužajamlijekapojedinih četvrti vimena pusti se da polaganoteku prekotamne podloge:pločeod škriljevca, crno staklo,kakva plitkaposudailiza ovu svrhu načinjenaposebnaplitica crnog dna kojaima četiri pregrade(pretinca). U svaku pregraduizmuze se jedando dva mlaza mlijeka iz svake četvrti tako da jemogućausporedbamlijeka iz svake četvrti vimena Određuje se boja,konzistencija,miris, a pokatkad i okus (kadnisu promijenjeniizgled i konzistencija mlijeka).Naime,kušajućipromijenjenomlijekomoglibismo se zaraziti mikroorganizmima,patoge-

Kisela indigestija krava

muzaraacidoza buraga

Piše: dr sc StjepanBanožić

Acidoza buragai kapureje bolest preživačapoznata i pod drugimnazivima npr. akutna indigestija,prenatrpanostburaga, otrovanjezrnjem i drugo.Kisela indigestijajavlja se u krava muzara, junadi u tovu, ovaca i koza Bolest nastajezbogpreobilne prehrane krmivima,kojasu bogata

Ovu pretraguobavljamuzač prijesvake mužnje, a veterinar priskače u pomoć tek ako se pokažuizvjesnepromjene.

Izgledmlijekamože biti normalan,vodenast u većojilimanjoj mjeri,sitno ili krupno zrnat odnosno u krpicama.

Mlijekoinače može imati gorkast okus ako se krava hrani nekim sortama stočnogkeljaili repe Ono može biti slankasto pri kroničnojkataralnojupali, uz specifičan miris a može poprimiti i miris štale ako se duljedrži u otvorenim mljekarskimkantama u štali

Nakon završene pretrage, izmuzeni sadržajvimena treba uliti u posudui neškodljivoukloniti Izmuzavanjesekreta vimena na pod je nehigijenskipostupak kojimse mogu širiti bolesti vimena u uzgojugoveda.

Za higijenumlijeka i rano otkrivanjeporemećajasekrecije u vimenu,vrlo su značajnitakvi preglediprijemužnje.

ne bređe krave prerano se otele, dapače,mogu pobaciti ili oteliti mrtvo tele Čestojezaostajanje posteljice s dugotrajnimoporavkom, a posljedica može biti i sterilitet

ugljikohidratima. Od njihnaime, nastaju u velikim količinama organskekiseline,prvenstveno mliječna, pa one narušavajunormalnu probavu i rad predželudaca.Štetenastajuzbogsmanjenja mliječnosti,smanjenjaprirasta, poremetnji u razmnožavanju i drugihporemećaja u svezi sacidozom buraga.Posljedicekisele indigestijemogu biti veoma teške i ekonomski neprocjenjive. Boles-

Uzroci bolesti su preobilna prehranakrmivima bogatimlakoprobavljivimugljikohidratima npr škrobom ililako probavljivim šećerima: zrnje i prehranakukuruzom, trop,melasa,mlinarski otpaci(krmnobrašno),voće,šećerna repa i njezinirezanci, lišće s glavomšećerne repe, krumpir i ljuske od krumpira,stočna repa i niz drugih po sastavu sličnih kr-

—;—3:>»2WoGGee

miva Čestobolest nastajezbog prežderavanja bilo da ježivotinja lakoma ili se domoglanekogod nabrojenihkrmiva Razvojubolesti pogodujenaglapromjena hrane,zatim premalenudio sirove vlaknine (voluminoznehrane) u obroku, a u krava muzara još i neuravnoteženost obroka Poznato jeda se u preživačaopćenito javljajuprobavneporemetnje, ako u obroku ima previšekrmiva bogatihlako probavljivimugljikohidratima, s premalobalasta, odnosno voluminoznih krmiva, poput sijena.Voluminozna krma mora biti kvalitetna i zdrava jer se poremećaji mogu javiti od loše i pokvarenevoluminozne krme Čestokrave u puerperiju,zbog naglogpovećanjaudjelakoncentrata u obroku,dobijukiselu indigostiju. Za prijelazjednevrste hrane na drugu,isto tako i na povećanjeobroka,muznim kravama treba najmanje10-15 dana privikavanja.Kiselu indigestijumože, nadalje,uzrokovati silaža ako je prekisela,pokvarena, ako se daje duljevrijeme u prevelikimkoličinama uz smanjeniudio sijena u obroku,ako se naglounese u obrok Kravu treba privikavati na silažu najmanje dva tjedna.Kisela indigestija od silaže javlja se tijekom zime i u proljećenakon dugotrajnehranidbe tom vrstom hrane Osim spomenutihizravnih uzroka kisele indigestijenjenoj pojavipogodujenaglapromjena hrane,razdobljenakon telenja, ketoza,trajnodržanje u staji, neprekidantransport,grubpostupak s kravom,različita psihička uzbuđenja i niz drugih.

U akutnom obliku bolest počinjeprenatrpanošćuburagaugljikohidratnim krmivima. Krava ne jede, ne preživa, a mliječnost joj se smanjuje.

U slučajevimajakogpunjenja buragahranom pojavljuju se količki znakovi: nemir,ogledavanje i lupanjenogama prema trbuhu, mahanjerepom, lijeganje i ustajanje,podrhtavanjemišića,znojenje.Povećava se obujamtrbuha, a životinjastenje,pokatkadškripi zubima,žvače praznimustima, jakoslini iveoma često podriguje. Kontrakcijeburagaveoma su rijetke i slabe te napokonpotpuno nestaju.Tjelesnatemperatura jeu okvirima normale ilije blagopovišena(do39,5%C). Ako se bolest ne liječi,stanje se pogoršava pa nastajeacidoza (zakiseljenje) u predželucima i upala buraga s intoksikacijom. Krava je apatična,neraspoložena, neprestano leži, ne jede, ne pije i ne preživa.Mliječnost se smanjuje i do 75% Osim togadobiva žutozeleni vodenasti proljev a s tim u svezi javlja se dehidracija(isušenje).Nadalje su izraženi znakovi intoksikacije, sluznice su

nost teladi,sklonost ketozi i grčevima, a zbog deformacije papčanerožine dolazi do trajne ili povremene šepavosti, a može doći i do izuvanjapapaka.Posljedice kisele indigestije u krava zavise od stupnjaindigestije i trajanja bolesti Gubici u mlijekučesto su veoma veliki, a uz dobro liječenje, tek za 7-10 dana,vraća se normalna proizvodnjamlijeka. Subklinička kisela indigestijaliječi se brzo i uspješno;ponekadje dovoljno samo promijeniti hranu U težim i teškim slučajevima bolest trajedugoi komplicira se upalomsluznice buraga,pojavama gnojnihžarišta u jetri, bolestima spolnihorgana Nastaju li u zidu buragačirevi, može doći do njihoveperforacije.

Znakovi bolesti krava muzara dolaze u tri klinička oblika i to kao: akutna prenatrpanost buraga, teška indigestija s intoksikacijom i supklinička kisela indigestija.

veoma uzbuđena ili veoma potištena, u hodu zanosi stražnjim krajem,padau komu i ugiba. U krava koje u obroku trajnodobivajuprevelikukoličinu koncentrata, premalenukoličinu voluminozne krme (sijena), bolest se razvijapolagano kao subklinička kisela indigestija.Apetitjenešto umanjen,preživanjerjeđe, nadam blag.Mliječnost se smanjuje, ponekad se smanjisamo količina masti u mlijeku, a količina mlijeka normalna Potraje li bolest dulje, krava mršavi,dolazi do poremećaja u razmnožavanju,zaostajanjaposteljice,smanjenajevital-

Ciljliječenja je ublažavanje prevelikekiselosti u buraguoboljeleživotinje. To se postiže unošenjem u buragrazličitih alkalija sondom ili bocom (razrijeđene vodene otopinenatrijevogfosfata, kalcijev i magnezijevkarbonat ili gotovipreparatDigestan), a potrebno jedavati u više navrata Korisno jebolesnojživotinjijedan dan ustegnutihranu, a zatim više dana davati samo kvalitetno sijeno i obilječiste ugrijane vode U lakšim slučajevimakisele indigestijedovoljnoje bolesnoj životinjipromijenitihranu,umanjiti ilipotpunoizbaciti iz obroka koncentrat, a davati samo kvalitetno sijeno,zatim nekoliko dana svježikvasac i alkalne mineralne tvari U teškim slučajevima kisele indigestijepotrebnojeodstraniti štetni sadržaj iz buragadebelom sondom ilioperativno,ruminotomijom(otvaranjeburaga u lijevoj gladnojjami).Nakon vađenja sadržaja,buragtreba opratihladnom vodom Teške kisele indigestijeveoma često se s mukom liječe, a oporavakjedugi težak.

Poslijeispiranjaburagatreba dati razmućeni svježikvasac (od1/2 do 1 kgna 10-15 litara vode) i potom topaosadržajburagazdravoggoveda u količini 3-5 litara nekoliko puta.

Preventiva Preživači, za normalan rad predželudaca i za normalnu probavuhrane,moraju u obroku dobiti voluminoznu krmu Krave muzare moraju u dnevnom obroku dobiti 16-20% sirove vlaknine od ukupnesuhe tvari obroka Krave muzare morajusirovu vlakninu dobiti u obliku sijena,slame

ili nekogdrugogvoluminoznog krmiva, a koncentrat treba davati pojedinačno,svakojkravi posebno Kvaliteta sijenamora biti besprijekorna, sastav od slatkih trava, a ne smijebiti fermentirano niti plijesnivo, jertada pogoduje nastanku probavnihporemećaja. Prehrana industrijskimuzgrednim proizvodima:tropom,melasom, repinimrezancima,uljanim pogačamai drugim,mora biti umjerena, a kvalitetna i higijenska ispravnostproizvodabesprijekorna.Pri hranidbi silažom

Sterilitet ili jalovost goveda

Antun Kostelić, dr vet. med

STEČENAspriječilonjihovoširenje. JALOVOST

Sterilitet ili jalovostženskih životinjajeporemećaj u reproduktivnojfunkciji pa životinjanijesposobna za oplodnju,nošenjeplodaili rađanježivih i za život sposobnih mladunaca. U uzgojumliječnih goveda cilj nam jeimati jednotelenje u 365 dana, odnosno 305 dana laktaciju i 60 dana suhostaj. Ako je krava jalovataj se periodprodužuje,dolazi do gubitaka u vidu liječenja i proizvodnjemlijekajer se produžujeservisni period.Jalovost dijelimo u dvijeskupine:pri- rođenu i stečenu jalovost. U današnjevrijeme čak u 20 % ukupne jalovostinijemogućeutvrditi pravi uzrok

PRIROĐENA JALOVOST

treba paziti da se ne prekorači njezinakoličina u obroku Osobito je važno ne upotrebljavati

prekiselu i pokvarenusilažu Ako jesilaža prekisela, u obroku je mora biti manje uz kvalitetno sijeno i minerale Pokvarenom silažom (silaža se na zraku brzo kvari) ne smiju se hraniti krave Prijelaz s jednevrste hrane na drugumora biti postupan i trajati 7-14 dana Ako se bolest javlja

češće,potrebnojepotpunoizmijenitihranu

jajnicimahormonskim preparatima, a pomoćuhormonskih lijekova mogu regulirati i spolniciklus

moramo prijavitiselekcijskoj službi da bi se proučilanjihovanasljednost i

Uzrok stečene jalovosti su upalne promjenepojedinihdijelovaspolnihorganajunice ilikrave,ciste na jajnicima, te nepravilnodržanje i hranidba krava prijeporoda i u puerperiju(babinju).Zarazne ili parazitarnebolesti mogu dovesti do privremene ili trajnejalovosti krave,junice ilibika

Da bi spriječilipojavebolesti u razdoblju nakon poroda, a poslje- dično tome i mogućujalovost, junicuili kravu moramo držati u čistim i prozračnimstajamaprije i poslijeporoda.Hranidba mora biti kvalitetna (izbalansirana), ne preobilna, uz obvezne mineralne i vitaminske dodatke (stočnacigla ili kamen).

FREEMARTINIZAM

Već jenapomenuto da jejedan od uzroka jalovostijunicanedovoljnarazvijenostspolnihorgana, a čest uzrok takve jalovosti je i freemartinizam

U tu skupinujalovostispadaju prirođenenepravilnosti u građi spolnihorgana junice.Najčešće su nasljedne(genetske)prirode, te takve životinje moramo isključiti iz uzgoja.Nepravilnosti u građispol- nih organa junicekarakteriziraju maternica i smežurana stidnica s rodnicom Svaku uočenu nepravilnost u građispolnihorgana junice

Upalaspolnihorgana (maternice,grljka,rodnice)posljedica je ozljedanastalih porodomživotinje ili kao posljedicabolesti kojese javljaju u puerperiju:zaostajanje posteljice,uvrtanje i izvala maternice,puerperalnainfekcija(lokalna i opća),puerperalnaintoksikacija.Ciste na jajnicima se učestalo javljaju kod visoko mliječnih krava (laktacijskisterilitet), kao posljedicanedostatne ishrane vitaminima (A,D,E,betakaroten) i mineralima (kalcij i fosfor). Ciste se javljaju i kod pretilih(predebelih) životinja.Posljedica cisti na jajni- cima su: tjeranje u nepravilnim razmacima,izostanak tjeranja, stalno tjeranje ili ovulacija u nepravilno vrijeme. U današnjevrijeme veterinari uspješnoliječeciste na

Freemartinizam se javlja u 95% ženske teladi kod raznospolnih blizanaca Tajporemećajjeposlje- dica djelovanjahormona muškog plodana razvojspolnihorgana ženskogploda.Hormoni muškog plodakoče razvojspolnihorgana ženskogploda.

Takve juniceimajubikovski izgled i ponašanje.Stidnica im je malena,smežurana i obrasla dugim dlakama Također,često nisu razvijeniunutarnjispolniorganiodnosno rodnica,grljak i maternica, a jajnici su vrlo mali

Telad s takvim nepravilnostima u građispolnihorgana treba odmah namijeniti za tov

Pogreške muzača

Antun Kostelić, dr vet. med

Uskoro će se primjenjivati Pravilnik o kakvoći svježegsirovog mlijeka, stoga jepotrebnoponovo skrenuti pažnju na tijekmužnje jerpogreškedjeluju na količinu i kvalitetu izmuzenogmlijeka, zatim na zdravljevimena, a samim time i na cijenuprilikomotkupa.

Pogreškemuzača su:

1. Neredovito i površnočišćenjestajeprijemužnje. U slučajuda se staja ne počistiprije mužnjepovećava se mogućnost zagađenjamlijeka.

2. Buka u staji ili izvan staje (traktor, lavež pasa, preglasni kompresor).Mnogizanemarujučinjenicu da jebuka stresna za kravu, što rezultira manjom količinom pomuzenog mlijeka. Budući da se krave ne navikavajuna buku, u stajitijekom mužnjetreba biti mir itišina

3. Grub postupak s kravama Prilikom čišćenjastaje ili same mužnjekrave ne smijemotući Ako kravu tučemo, ona luči hormon kojikoči izlučivanje mlijeka.

4 Neodržavanjeosobne higijene(pranjeruku).Muzači morajubiti svjesni da se prljavim rukama mlijekomože također zagaditiklicama,posebno kod ručne mužnje.

dovodi do sužavanjakrvnih žila u vimenu, a samim time i do smanjenoglučenjamlijeka. Pranjemprljavomvodom ne smanjujemomogućnostzagađenja mlijeka.

7 Brisanjevimena prljavom krpom.Brisanjemvimena prljavom krpom,također,povećavamo mogućnostzagađenjamlijeka.

8 Pranjevimena svim kravama u stajiistovremeno, a krave se muzu jednapo jedna. Pranjevimena jeujedno i masaža vimena, pa krava počne otpuštatimlijeko. U slučaju da kravu ne počnemomusti odmah nakon pranja i brisanja, dolazi do kočenjaizlučivanjamlijeka. Krava može uprljati vime dok ne dođe na red za mužnju.

9 Izbjegavanje masaže vimena prijemužnje.Masažom vimena potiče se lučenjehormona oksitocina kojistimulira otpuštanjemlijeka, a samim time omogućavamužnju.

12 Neiznfuzivanjezadnjih mlazeva nakon mužnje.Zadnji mlazevi su bogatimliječnom masti Zaostalo mlijeko u vimenu povećavamogućnostupale vimena

13 Pretakanjemlijeka u staji.Pretakanjemmlijeka u staji povećava se mogućnostzagađenjamlijekaprašinom iz zraka staje.

14. Kontrola krajastrojne mužnje;muzilica jepriključena, a vime jeprazno Mužnjom praznog vimena nadražuje se i oštećujesluznica unutar sise što može dovesti do upalevimena.

15 Neredovito čišćenje i održavanjemuzilice Mlijeko se zagađujeako dolazi u kontakt s mlijekomkojese zadržalo u muznom uređaju.Npr.muzemo navečer, a nakon jutarnje mužnjenismo opralimuzni uređaj.

16. Neispravanmuzni stroj. Neispravanmuzni strojmože oštetiti vime ili dovesti do nepotpunemužnje.

17 Gruba i nepravilna ručna mužnja.Gruba i nepravilna mužnjaizaziva bol te- krava slabijeizlučujemlijeko.

10. Izbjegavanjeizmuzivanja i kontrole prvihmlazeva Prvi mlazevi mlijekakod mužnje uvijeksadrže više klica, pa ih je potrebnoodmusti Prvi mlazevi se morajupregledati na crnoj podlozi, a ne izmuzivati na pod.

5 Izbjegavanjepranjavimena i sisa Pranjevimena i sisa osnovni jepreduvjet da bi se dobilo mlijeko bez onečišćenja (klica).Pranjemse, također, masira vime tako krava lakše otpuštamlijeko.

6. Pranjevimena hladnom i prljavomvodom Hladna voda

18. Mužnja u kantu iz koje smo pralivime Takva kanta je zagađenaklicama, pa se u nju ne smijemusti

19 Prekidanjemužnje.Muzač često prekidamužnjuda bi isprazniokantu u kojumuze; ponovnom mužnjomkrava luči manjemlijeka.

11 Neobavljanjemastitis testa. Mastitis test jenajvažnija mjerakojomse omogućava muzaču da pravovremeno posumnjana upaluvimena Cijena plitice i reagensa jenemjerljiva s cijenomgubitkamlijekaili cijelečetvrti vimena zbogprekasnoguočavanjaupalevimena jer su troškovi liječenjaveliki, a rezultat liječenjaupitan.

20 Izbjegavanjevezanja repa krave Krava prilikommužnjemaše repom s kojegnečistoća padau kantu u kojuse muze, stoga ga jepotrebnofiksirati vezanjemili stavljanjem imobilizatora Tako sprečavamo kravu da repom udara muzača po glavi.

Uspjeh u kozarskoj proizvodnji uvjetovan je pravilnim odabirom rasplodnih grla

Piše: Karmen Sinković,dipl.ing.

ali ipaknjezinznačajpostoji i tijekomvremena će doći do izražaja.

Dolazi vrijemepripusne sezone i želimo vas podsjetiti što je važno kod pravilnogodabira rasplodnihgrlajertu jejedanod ključevauspješneproizvodnje.

Ako se počinjetebaviti kozarskom proizvodnjom, i ako kupujeterasplodnagrla,potrebno jena samom početkupostaviti si nekoliko pitanjakojaće potvrditi da li ste donijeli pravu odluku

mišića,tetiva, stav životinje i kretanježivotinje. Zatim gledamo pojedinedijelovetijela,glave, vrata, leđa,itd.

Najpouzdanija metoda za pravilnu ocjenugrlajemjerenje,koje se obavljalitinovim štapom i mjernom vrpcom Kod koza mjerenje se može obavljatitijekomcijele godine.Mjeri se visina grebena, dužina trupa,dubina prsiju, dužina prsiju,širina prsiju,obujam prsiju,širina karlice,težina grla.

Ključniproblemikojipratekozarsku proizvodnju u Hrvatskoj su neriješenplasmanmlijeka i mliječnihproizvoda,neriješen plasmanjarećegmesa, te otežan plasmanrasplodnihjarica i jarčeva

Nadajmo se da će se problemi, kojisu istaknuti u kozarskoj proizvodnji, u doglednovrijeme riješiti i da će i kozarstvo postati važnom granom stočarstva.

1. Da li želimo uzgajatimliječnu ilimesnu pasminukoza?

2 Da li u obiteljskomgospodarstvu postojeuvjeti za kozarsku proizvodnju - da li postojikozarnik,da li imamo pripremljeno izmuzište za mliječnupasminu koza,da li imamo pripremljenu hranu za koze,da li imamo osigurane pašnjačkepovršine?

3 Da li smo kod odabira mliječnepasminekoza spremni na mužnjudva putadnevno - ujutro i u večer?

4 Da li znamo što i kuda s kozjimmlijekom?

5 Da li znamo što i kuda s “viškom? jaradi?

6 Da li smo se spremnižrtvovati za tu proizvodnju 24 sata dnevno?

Ako na sva pitanjaznamo odgovor, i ako jeodgovorpozitivan,krenimo u kozarsku proizvodnjukojaima i lijepih i manje lijepihdana.

Metode kojimaćemo se poslužiti kod odabira rasplodnih grla su:

1 odabir rasplodnihgrlaprema vanjštini(vanjskomizgleduživotinje)

2 odabir rasplodnihgrlaprema porijeklu

Kod odabira jarcaprema tjelesnom razvoju,tražimo da ima skladan tjelesnirazvoj.Ledna linija mora biti ravna, leđa čvrsta, mišićava i široka,grudnikoš dupravilne,mišićave i čvrste,pravilno razvijenepapke,trbuh proporcionalan tijelu. Važno jei obratiti pozornost na pravilnorazvijeni spolniorgan i spuštenetestise u mošnji.

Kod izbora ženskih grlatreba biti posebnopozoran Na što trebamo obratiti pozornost prikazuje i crtež 1

3 odabir rasplodnihgrlaprema proizvodnimrezultatima - performance test

4 odabir rasplodnihgrlaprema potomstvu - progenitest

ODABIR RASPLODNIHGRLA

PREMA VANJSTINI

Kod odabira rasplodnihgrla prema vanjštinipotrebno jeobratiti pozornost da odabrana grla morajuodgovaratipasminikojoj pripadaju.

1 glava,poželjno jeda jemala, uska,lagana sa širokim čelom

2 pogled, mora biti živahan

3 vrat, dugi tanak

4 prednjenoge, pravilnog stava

5. papci,čvrsti i pravilnooblikovani

6 grudnikoš,dobro razvijen

7 trbuh,dobro razvijen

8 vime,mora dominirati žlijezdano tkivo nad vezivnim, s dobro razvijenimkrvnim žilama,pravilno, dobro razvijeno,podijeljeno u dva režnja,elastično, s finim dlačicama, s pravilnorazvijenim sisama usmjerenim malo naprijed

Možda danas ona nema onaj značajkojibi trebala imati obzirom na svojugospodarsku vrijednost, a kojuima u drugim razvijenimeuropskimzemljama,

Na samom početku, bez obzira dalise radi o jarcima ilikozama ili jaricama, kod odabira rasplodnih životinja mora se obratiti pozornost na vanjštinu ili izgledživotinje. Tu gledamoveličinu i građu kostura,razvijenostživotinje, povezanost pojedinihdijelovatijela, oblik i građuzglobova,papaka,

9 stražnje noge, pravilnorazvijene

10 zdjelica, široka i duga

11 leđni i slabinski dio,dobro razvijenemišićavosti

KOZARSTVO I OVČARSTVO

Crtež 1: Važni dijelovitijela na kojajepotrebnoobratiti pozornost prilikomodabira ženskih grla za rasplod

12 leđna linija,poželjno da je ravna

6

ODABIR RASPLODNIH GRLA

PREMA PORIJEKLU

13 dlaka,sjajna,glatka,dobro prilegnuta uz tijelo

Najčešćegreškekoje se uočavaju kod rasplodnihgrla su:

1 velika dugai uska glava,

2 tanak vrat,

3 visok greben,

4 leđna linijauleknuta ili ispupčena,

5 plitakprsnikoš,

6 loša povezanostlopatica s prsnimkošom,

7 trbuh obješen i širok,

8. zdjelica uska i strma,

Testiranje može biti u testnim stanicama ili u farmama na obiteljskimgospodarstvima. Podaci koji se prate u testu su: prirast, vanjskiizgled,reprodukcijske odlike i uzgojnavrijednost roditelja(proizvodnjamlijeka - osobina mlijeka,proizvodnjapodmlatka,plodnost). Pri tome su važni pokazateljistandardi pasmine i proizvodnirezultati pojedinihstada iz kojihgrlapotječu. Ovim testiranjem za rasplod se odabiru grla s najboljimrezultatima.

ODABIR RASPLODNIH GRLA PREMA POTOMSTVU (PROGENITEST)

Dobro jepoznato da roditelji kojiimajudobru proizvodnjudaju potomke s istim karakteristikama

Za ovakav odabir rasplodnih grlapotrebni su podaci iz matične evidencije, iliiz pedigrea.

U pedigreejepotrebnoevidentirati, uz osnovne podatke o identifikacijipredaka, i njihoveproizvodne rezultate, kako u pogledu proizvodnosti, tako i u pogledu plodnosti.

Za dobar odabirpotrebnoje imati podatke za najmanje tri generacijepredaka.

9 vime - veličina vimena nije i znak dobrogvimena,jerveliko vime može biti “mesnato",daje malo mlijeka,dodatne sise nisu poželjne kod rasplodnihgrla, te od takvih koza ne treba ostavljati mušku jaradza rasplodjertu manu prenosi na potomstvootac, 10 nepravilan stav nogu može se smatrati konstitucijskom pogreškom

ODABIR RASPLODNIH GRLA

PREMA PROIZVODNIM

REZULTATIMA (PERFORMANCE TEST)

Pomoću performancetesta, za grlakojase biraju,ocjenjuju se rast i razvitak odabranih grlado spolnezrelosti, te njihovereproduktivne sposobnosti.

11. papcimogu biti mekani, rožnati dio može imati nepravilan rast uslijedčegadolazi do pucanja,raznih infekcija,upalailinekroza

Progenitest predstavlja test roditelja na osnovu osobina potomstva Testiranjempotomstva od jednogroditeljadobivaju se rezultati kojipokazujukolika je moć roditelja u prenošenjusvojih osobina kako bi se one u proizvodnjinajboljeiskoristile.

Odabir grla za progenitest vrši se temeljempodataka iz pedigrea i podataka iz performance testa

Progenotestiranjeprovodi se:

1 za tovne osobine i kakvoću mesa,

2 za vanjštinu

3 za mliječneosobine

4 za reprodukcijskasvojstva

Progeni test baza jeza procjenu uzgojnevrijednostiživotinje. Ocjenauzgojnevrijednosti kod muških grla po proizvodnim osobinama potomakaposebnojekorisna za one osobine koje se javljaju kod ženskih grla - količina mlijeka,sadržajmasti i proteina u mlijeku, itd

Temeljempodatakavlastite proizvodnje - porodnatežina, težina kod odbića,rast, dnevni prirast, konformacija i tip,kao i temeljemuzgojnihvrijednosti roditelja, vrši se odabir najboljih grla za daljnjiuzgoj.

Progenitest pružamogućnost odabira najboljihrasplodnjaka i poboljšanjaodređenogstada. Izbor najboljihrasplodnjaka obavlja se temeljemizračunatog selekcijskogindeksa.

Drugo savjetovanje uzgajivača

ovaca i koza u Republici Hrvatskoj

Piše: Karmen Sinković. dipl.ing.

Hrvatski stočarsko selekcijski centar - pododjel za uzgoj i selekciju ovaca i koza i Udruge uzgajivača ovaca i koza u suradnji s Agronomskimfakultetom Sveučilišta u Zagrebuorganiziraju 26 i 27 lipnja2000. godine na Plitvičkim jezerima“Drugosavjetovanje uzgajivača ovaca i koza u Republici Hrvatskoj". Ovo će savjetovanje biti posvećenokozjem i ovčjemmlijeku. U okviru Savjetovanja organizirati će se i prva izložba hrvatskih kozjih i ovčjihsireva pod imenom “OV-KO mliječniproizvodi 2000"

Dio stada su ovce i koze mliječnihpasmina u kojimaobavljamo kontrolu mlijeka. U dijelutih kontroliranih stada uzgajivači sami prerađujumlijeko u razne mliječne proizvode - sireve,skute,sirne namaze

dodajmotome samo jedandetalj, a to jeda naša kozarska i ovčarska proizvodnjajošuvijekimajupoluekstenzivan do ekstenzivan način uzgoja što se može povezati s proizvodnjom“zdrave hrane".

Teme o kojima će se raspravljati na Savjetovanju bit će:

Željanam jeeducirati uzgajivače o vrijednostikozjeg i ovčjeg mlijeka,načinu njegoveprerade u mliječneproizvode,hranidbi ovaca i koza u vrijememužnje,načinu provođenjahigijenemužnje,te omogućitipredstavljanje prvenstveno onih obiteljskihgospodarstava koja se bave preradommlijeka u razne mliječneproizvode.

Naime,pod selekcijskim obuhvatom na područjucijeleHrvatske pratimo 780 stada ovaca s ukupno 62.740 uzgojnovaljanihgrla, te 373 stada koza s ukupno16 693 uzgojno valjanagrla.

SJEMENARNA

Osobito

Vrtne

1. Proizvodnjakozjih i ovčjih sireva na obiteljskimgospodarstvima

2 Hranidba ovaca i koza u vrijemelaktacije

3 Provedba i rezultati uzgojno selekcijskog rada u ovčarstvu i kozarstvu u 1999 godini

4. Značajkontrole mlijeka u matičnim stadima ovaca i koza

5 Higijenamužnje i njezin značaj u daljnjempostupku s mlijekom

Sve razvijenezemljeEvrope imajusvojeautohtone proizvode na koje su ponosne, pa smatramo, da se i mi imamo čime ponositi i pokazati da u vrijemeturističke sezone možemo ponuditi nešto što druginemaju, i po čemu možemo biti posebni i prepoznatljivi. Pri-

6 Mastitis - najčešćabolest mliječnihpasminakoza i ovaca

Odabrali smo lokacijuPlitvičkih jezerajer su ona značajnoturističko središte i ujednosredište za sve uzgajivače ovaca i koza kako sjevernog tako i južnogdijela Hrvatske

Bugek VAZA

Tomislava 19

Zagreb,Trgkralja

tel : (01) 48 19 265; 48 72970

fax: (01) 49 22 267

žiro račun: 30102-601-114220

Okrupnjavanje zemljišnog

posjeda obiteljskih gospodarstava korištenjem državne podrške

Piše: doc dr sc Zoran Grgić

Uvodno objašnjenje

Opiskreditnih linija za kupnju državnogpoljoprivrednogzemljišta i uređenjezemljišta(Mljekarski list 9 i 10 /1999.), te prikazraspodjelesredstava iz ovog kreditnog programa u 1998 godini po županijama(Mljekarski list 1/2000.) izazvali su prilično dobre reakcije naših čitatelja, pa ćemo ponovo prikazati osnovna obilježja i uvjete korištenja ovih mogućnostiokrupnjavanjaposjedanaših poljoprivrednih gospodarstava. U sljedećem članku ove rubrike bit će prikazana i struktura dosadašnjegkorištenja sredstava iz programa uređenja zemljišta.

površine po uzgajanomgrlu.Tako se po uvjetnomgrlu,općenito uzevši, za intenzivnu proizvodnju u našim kontinentalnim područjima traži između 0,5 i 1,5 ha površina oranica,livada i pašnjaka.

livada i pašnjaka(sograničenim zasijavanjem i gnojidbom), a u zimskom razdoblju se govedima dajukrmiva s intenzivnog korištenjaoranica U svakom slučaju, tražene poljoprivrednepovršine su značajno veće od prosječneveličine posjedanaših obiteljskihgospodarstava

Više putaje u ovojrubrici istaknuta proizvodnjakvalitetne stočne hrane u obiteljskom gospodarstvu kao jedanod osnovnih preduvjeta za osiguranje dobre mliječnostiosnovnog stada iliprirasta stoke u tovu Prema vlastitim istraživanjima,troškovi hrane mogu činiti preko2/3 izravnih troškova u govedarskojproizvodnjiobiteljskih gospodarstava u nas, pa obiteljska gospodarstva - koja se bave intenzivnom govedarskomproizvodnjom - morajuproizvoditi vlastitu stočnu hranu da bi im proizvodnja mlijeka ili tovne junadibila ekonomski isplativa. Tako se u govedarskojproizvodnjiobiteljskih gospodarstava može jasnouočiti velika važnost i potrebakvalitetnih poljoprivrednihpovršinakojeće gospodarstvokoristiti za proizvodnjustočne hrane

Kada se govori o ekonomski isplativojproizvodnjimlijeka ili goveđeg mesa u našim obiteljskim gospodarstvima, tada se obično spominjeosnovno stado veće od 1215 muznih grlaili tovilište junadi kapaciteta oko 80-100 junadi(mase 450-500 kg). Za ekonomski uspješnu proizvodnju s tolikim brojem grlapotrebnoje (u našim prilikama)posjedovatinajmanje10-15 ha oraničnih površina s dodatnim površinamalivada i pašnjaka. U nekim neintenzivnim načinima govedarske proizvodnje(pašni tov u sustavu “kravatele") potrebno je imati jošveće površine“prirodnih?

Gospodarstava, koja se bave intenzivnom proizvodnjommlijeka što u suvremenojpraksinužno podrazumijevaproizvodnjuvlastite stočne hrane i korištenjepašnjačkih površina, danas se u “mljekarskim područjima"Hrvatske najčešće koriste mogućnostima zakupa od nepoljoprivrednih i staračkih kućanstava. Često se oranice, livade i pašnjacikoriste bez posebne naknade sa zahtjevomvlasnika “samo da zemljište ne bude neobrađeno i zapušteno".Najvećiproblem za sigurnostplanirane govedarske proizvodnje u gospodarstvu ovakvim načinom osiguranja potrebnih površina čini kratkotrajno razdobljeiskorištenja. Naime, zakup ili korištenje tuđih površina dogovara se tek za jednutehno-

Tablica 1: Prosječnepočetnecijene za poljoprivrednozemljište(IlIVI kategorije)

u kunama po hektaru

Livade Pašnjaci

5.215.

Ovisno o načinu korištenja poljoprivrednihpovršina,strukturi korištenih biljnihkultura, te načinu ivrsti govedarskeproizvodnje(mlijeko i meso),potrebne su različite

lošku godinu.lako se dogovor u pravilustalno obnavlja,korisnik nijemotiviran za dugotrajna ulaganja u popravljanjeplodnosti tla ili uređenjepovršina za intenzivnu govedarskuproizvodnju.

Kao najboljemogućnostidugoročnogili trajnogosiguranja većih površina za intenzivnu govedarsku proizvodnju u obiteljskom gospodarstvu ističu se nabavka zemljiišta u vlasništvu države, te kreditiranje okrupnjavanjaposjedakupnjom zemljišta od fizičkih osoba

Postupakprijave na natječaj za kupnjudržavnog poljoprivrednogzemljišta

Cjelokupnisustav gospodarenja,zakupa i kupnjepoljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države reguliran jeodređenim propisima (Narodnenovine 54/94,48/95, 19/ 98.), a pojednostavljeno se postupakzakupa,odnosno kupnjepoljoprivrednogzemljišta u vlasništvu države sastoji od sljedećih faza:

1)županijskopovjerenstvo obavljainventarizacijupoljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i objavljujejavninatječaj za obilježene parcele i površine;

2)poljoprivrednipoduzetnik se prijavljuje na natječaj;

3)županijskopovjerenstvo odabire najboljegponuđača i najkvalitetnijiprogram;

Najpovoljnijomponudomse drži ona kojasadrži najvišuponuđenu cijenu, a slijedećikriterijprednosti je ponuđenirazvojniprogram Državno poljoprivrednozemljište se može prodati po početnojcijeni, ako se radi o proizvodnji do 40 ha za biljnu istočarsku proizvodnju, do 10 ha za podizanjedugogodišnjihnasada, te do 5 ha za intenzivnu rasadničarsku i povrtlarskuproizvodnju, i ako ponudupodnosifizička osoba ili hrvatski branitelj,prognanik, povratnik i izbjeglicakojiima najprihvatljivijigospodarskiprogram razvitka obiteljskogpoljoprivrednog gospodarstva. Kredit za kupnju zemljišta jeprema sadašnjimuvjetima - otplata 20 godina,poček 3 godine i kamatna stopa 2% U tablici 1 jepregledprosječnih, početnihcijena za kupnjudržavnog poljoprivrednogzemljišta.Prosječne cijeneoranica,livada i pašnjaka koji se mogu koristiti za intenzivnu proizvodnjukrmiva i napasivanje (IIIVI) kategorije su proračunate za Panonsku poljoprivrednu podregijuHrvatske gdjeje najviše muznih grla i goveda u nas Izvor podataka jeOdluka o početnoj vrijednostipoljoprivrednogzemljišta u vlasništvu države kod prodajejavnim natječajem(Narodnenovine 94/ 95.).

4) Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva potvrđujeizbor županijskogpovjerenstva.

Pravo sudjelovanjaimajusve domaće i strane pravne i fizičke osobe Sve potrebneobavijesti i natječajnudokumentacijupoljoprivrednipoduzetnik može dobiti u nadležnojžupanijskoj službi Ponuda poduzetnika u osnovi obuhvaća: ispravekojima se određuje status ponuđača(fizička ili pravna osoba,branitelj,povratnik,izbjeglica) i Gospodarskiprogram budućegposlovanja na traženim poljoprivrednimpovršinama.

Prema dostupniminformacijama, manjeod 15% raspoloživog državnogpoljoprivrednogzemljišta je u dosadašnjemrazdobljutrajno raspodijeljeno u privatnovlasništvo krajnjimkorisnicima - obiteljskimgospodarstvima i poljoprivrednimpoduzećima.

Opispostupkaprijave na natječaj i dobivanjakredita za uređenjezemljišta

njenjavrijednosti i površinepoljoprivrednogzemljišta kao prirodnog bogatstva. Iz dijelasredstava koja se plaćajuzbogprenamjenepoljoprivrednogzemljišta(ugrađevinske,poslovne i drugesvrhe)puni se proračun za kreditiranjeuređenja poljoprivrednogzemljišta. Pravo korištenjasredstava naknade imaju sve pravne i fizičke osobe vlasnici poljoprivrednogzemljištakojese bave poljoprivrednomproizvodnjom, a sjedišteodnosno prebivalište im je u RepubliciHrvatskoj. Sredstva naknade koriste se za programe i mjereosposobljavanja neplodnogzemljišta i povećanja proizvodnesposobnostiostalog poljoprivrednogzemljišta.Raspodjela sredstava se obavljaprema Pravilniku o uvjetima i načinu korištenja sredstava naknade koja se plaćazbog promjenenamjenepoljoprivredno zemljišta (NN 50/99 i 1/00). Pod programom uređenjazemljišta smatraju se hidromelioracije, agromelioracije, izrada geodetskihpodloga i kupnjapoljoprivrednog zemljišta u svrhu grupiranjazemljišta u veće i pravilniječestice radi njegovog ekonomičnijegiskorištavanja

Najvišiiznosi kreditnih sredstava koji se mogu odobriti u svrhu uređenjazemljišta: za hidromelioracije 23 000 kn/ha, za agromelioracije 18 000 kn/ha, za okrupnjavanje 10 000 kn/ha

Učešće sredstava kredita u predračunskojvrijednosti iznosi do 100% Maksimalni iznos kredita koji se može odobriti fizičkimosobama je 230 000 kn,a pravnimosobama 460 000 kn Kreditiranje programa uređenjazemljištasredstvima naknade odobrava se uz sljedeće uvjete:

Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN 54/94,48/95.)

Prednost u natječajuimajukategorijehrvatskih branitelja, prognanika,izbjeglica i povratnika.

kada građanin,građanska ili društvena pravna osoba mijenja s pravnom osnovom namjenupoljoprivrednogzemljišta tako da se ono više ne iskorištava za poljoprivrednuproizvodnju,plaćajednokratnu nadoknadu zboguma-

- razdobljemirovanjaotplate je tri godine - kamatna stopa utvrđuje se u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke (57%) - najmanjiiznos kredita je15 000 kuna

- otplata jeu godišnjimanuitetima

GORE EO OOO POKOP Pr

- krajnji rok za korištenje kredita je90 dana

- krajnji rok za završetak radova iznosi jednugodinu

- rokovi otplatekredita su sljedeći: Na temeljuodluke o odobrenju kredita,korisnik sredstava s ovlaštenom bankom sklapaugovor o kreditu

Korisnik kredita (poljoprivrednici kao fizičke osobe, a ne tvrtke)

Agrom ioracije a (godine)

Kamata za vrijemekorištenja kredita i razdobljemirovanja obračunava se u visini redovne kamate, dodajeiznosu iskorištenog kredita te zajednočine osnovicu za utvrđivanjeanuiteta Razdobljemirovanjaotplatedodaje se na gore navedene rokove otplate.Zatezna kamata za dospjele, a nenaplaćene obveze po kreditu obračunava se u visini propisanojzakonom Ukoliko program predviđa više namjena ulaganja,primjenjuje se rok vraćanjakredita prema namjeni za kojujerok vraćanjapovoljniji.

Zahtjev za kreditiranje programa uređenjazemljištapodnosi se Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva Poziv za podnošenjezahtjeva za odobrenjekredita objavljuje posebno Povjerenstvo.Zahtjev za kredit za uređenjezemljišta mora sadržavati:

nom vlasništvu (tablica 1). To znači, da s maksimalnim iznosom kredita za fizičke osobe (gospodarstva koja nemajuprijavljen obrt ilipoljoprivredno poduzeće) od 230 tisuća kuna naša gospodarstva mogu nabaviti najmanje15-20 ha poljoprivrednih površina što jesasvim dostatno za ekonomski potpuno uspješnu govedarskuproizvodnju i zasnivanjeprave farmerske proizvodnje mlijeka i mesa

kod zaključivanja ugovora o kreditu prilažesljedećedokumente za sklapanjeugovora: osobnu iskaznicu i dokaz o vlasništvu nekretnina. Isto tako,potrebnojepriložiti instrumente za osiguranjevraćanja kredita: izvadak iz zemljišneknjige za provedbuzaložnogprava na nekretnine u korist RepublikeHrvatske - Ministarstva poljoprivrede i šumarstva za kredite veće od 40 000 od 40 000 kuna ne provodi se založno pravo nego četiri (4)bianco mjenicepotpisane od korisnika kredita,solidarnogdužnika i dva (2)jamca.Solidarni dužnik i prvi jamacmorajubiti u radnom odnosu iliregistriranipoljoprivrednici.

Sredstvima naknade podmiruju se i bankarski i administrativni troškovi vezani za odobrenje i korištenje ovih sredstava kao i troškovi platnogprometa.Korisnik kredita dužan jeodobrena sredstva koristiti isključivo za onu namjenu za koju su odobrena, a za korištenje kredita dostavljati izvorne dokumente Kontrolu namjenskogkorištenjakredita obavljaMinistarstvo.

- podatke o investitoru - predmetulaganja i predračunsku vrijednost - mišljenjeHrvatskogzavoda za poljoprivrednusavjetodavnu službu - dokaz o vlasništvu poljoprivrednogzemljišta za čijiprogram uređenja se traže sredstva Ocjenuprograma uređenja zemljišta i odluku o odobravanju kredita donosi Povjerenstvo od pet članova Povjerenstvoimenuje ministar poljoprivrede i šumarstva

Tržne cijenepoljoprivrednih površina u vlasništvu gospodarstava su u praviluslične ili čak niže od navedenih prosječnihpočetnihcijena oranica,livada i pašnjaka u držav-

Prema dostupniminformacijama tijekom 2000 godine bit će objavljen poziv za prikupljanjezahtjeva za ovu kreditnu liniju, pa zainteresirani gospodaritrebajuprovjeravatistanje sa zaprimanjemzahtjeva u područnim jedinicamaHrvatskogzavoda za poljoprivrednosavjetodavnu službu Čitateljima“Mljekarskog lista" se kao posebnapogodnost nudi mogućnostpomoćipriizradi Poslovnog planailiRazvojnogprograma koji se prilažezahtjevu za kreditiranje, odnosno kojim se opravdavakupnja poljoprivrednihpovršina za potrebe povećanjagovedarskeproizvodnje u gospodarstvu. U dogovoru s djelatnicima područnihjedinica (u županiji) Hrvatskogzavoda za poljoprivrednosavjetodavnu službu može Uredništvo našeg i Vašegčasopisa“Mljekarski list" organiziratiposjetgospodarstvima koja su zainteresirana za povećanjeposjeda, te bez posebnih naknada (spodmirivanjemosnovnih troškova materijala i putovanja) izraditi potrebanposlovniplan,razvojni program iliplanopravdanostikupnje poljoprivrednihpovršina. Od naših se čitateljaočekujuodređeni podaci o dosadašnjoj i planiranojgovedarskoj proizvodnjikojibi se (prerađeni) objavili u “Mljekarskom listu" Tako bi širem krugučitateljaprikazali mogućenačine unapređenjaproizvodnje mlijeka i goveđeg mesa u obiteljskim gospodarstvima. m

Kreditiranje programa

uređenja zemljišta od 1996.

do. 1999. godine

Piše: doc dr. sc Zoran Grgić

Na temeljupodataka(godišnje izvješćeHZPSS)o korištenju sredstava u 1998 godini, u Mljekarskom listu (1/2000)objavljena jestruktura kreditiranjaprograma uređenjazemljišta prema županijama.Nažalost za 1999 godinu nisu nam dostupnidetaljni podacidostatni za prikazraspodjeleovih kredita po županijama.Isto tako, za sada ne možemo prikazatikoliko su u ovoj kreditnojlinijisudjelovaliproizvođači mlijeka.

vrlo izraženog“zemljišnog problema?

u nas

Nakon 1997 godinesmanjen je,nažalost,brojodobrenih kredita, a smanjenjei prosječniiznos kredita odobren pojedinomkorisniku.

rednim gospodarstvima ne koriste na odgovarajući način (prema procjenamaviše od 300 tisuća ha) ovo jedoslovno “kap u moru",tj. nedostatno za sustavno rješavanje

Sa stajalištapotrebeokrupnjavanja poljoprivrednihposjeda obiteljskihgospodarstava vrlo je nepovoljno što se manjeod 4% ukupnogbrojakorisnika i ukup-

Državno kreditiranje“uređenjazemljišta" iz sredstava dobivenih uplatomnaknade za promjenunamjenepoljoprivrednog zemljišta prema Pravilniku se primjenjuje od početka1996 godine (danasse primjenjujuodredbe Pravilnika objavljenih u Narodnim novinama br 50/1999. i 1/ 2000.).

U razdoblju od 1. 01 1996 do 31 12 1999 godineiz sredstava kojase ostvarujuuplatomnaknade plaćenezbogpromjenenamjene poljoprivrednogzemljišta odobrena su ukupno464 kredita s ukupnimiznosom od 36,864.291 kuna Iako su naše gospodarske prilikeposljednjihgodinateške, ipaksu odobrena značajnasredstva

S obzirom na velike probleme u aktiviranjudugogodišnjegzapuštenogpoljoprivrednogzemljišta kojegukupnoima preko263 tisuće ha (u 1999 godini), te postojanjepovršinakoje se u staračkim kućanstvima, i malim poljopriv-

GOSPODARSTVO G=

nog iznosa kredita odnosi na okrupnjavanjeposjedakupnjom zemljišta.

Za naše čitatelje - mogućekorisnike ove kreditne linije(neovisno o namjeni,iako se preporučujeokrupnjavanjeposjeda) treba posebnoistaknuti važnost ovih sredstava zbog togašto postupakdobivanjakredita nije složen i nepoznatnašim gospodarima, a uvjetiotplate ovih sredstava su vrlo povoljni. S dobrim razlogom se može pretpostaviti kako će u srednjoročnom razdoblju,zbogpovećanepotražnje, doći do porastavrijednosti poljoprivrednogzemljišta.Naime, uključivanjemHrvatske u među-

Ispravak

narodne trgovinskeintegracije očekuje se poslovniopstanak u poljoprivredi samo dijelanaših gospodarstavakoji će suvremenu, intenzivnu poljoprivrednuproizvodnjuorganizirati na većim poljoprivrednimpovršinama. Razumljivo jeda će uskoro biti vrlo teško raspolagatislobodnim površinama u poljoprivredi. Zato treba očekivati veći brojzahtjeva naših gospodarstava u županijskim podružnicamaHrvatskog zavoda za poljoprivrednusavjetodavnu službu

Slično je s mljekarskom, odnosno govedarskomproizvodnjom kojapodrazumijeva veći brojgrla u osnovnom stadu, te proizvodnju

vlastite stočne hrane,što podrazumijevaznačajnevlastite obradive površine.Nadamo se, da će među zahtjevimakorištenja ove kreditne linijebiti više gospodarstava s govedarskomproizvodnjom,jerjeupravo veličina zemljišnogposjedajedanod najvažnijihograničavajućihčinitelja razvitka govedarskeproizvodnje u obiteljskomgospodarstvu. Suvremena proizvodnjamlijeka i goveđegmesa se temelji na što prirodnijemdržanjugrla i vlastitoj proizvodnjistočne hrane, a za takvu proizvodnju naša gospodarstva morajuposjedovati veće i kvalitetne obradive površineoranice i pašnjake.

U Mljekarskom listubroj 5 , na str 15 , odlomak 3 ,pogrešno je tiskan dio teksta Uz isprikučitateljimaobjavljujemoispravljentekst kojiglasi:

U posljednjem desetljeću je ratna agresijanajvećičiniteljizrazitogsmanjenja proizvodnje. Tako je 1998 godine zabilježenagotovoistarazinakao1970 godine Vrlo jenegativnapojavasmanjenjeukupnepotrošnjemlijeka,posebice posljednjihgodina Kao mogućipoticajdaljnjempovećanju,proizvodnje mlijekaipovećanjuudjelatržne proizvodnje može pridonijetičinjenicapovećanja otkupa na prijeratnojrazini (preko 350 tisuća litara), te značajniporast tržne proizvodnje iskazan udjelom otkupa namuženog mlijeka Tako je u 1998 godinizabilježen otkup čak više od 60%

proizvedenog mlijeka

LURA d.d.

Predstavljeni novi Dukat voćni

jogurti i novi dizajn ambalaže

Pripremio: Neven Andrilović

novog proizvodajeznačajan udio visokovrijednihproteina.

ZAGREB, 28 travnja2000Lura d.d.,najvećahrvatska mljekarska industrija,tijekomProljetnog Zagrebačkogvelesajmapredstavila jenove voćne jogurte i novi dizajnambalaže

Voćni jogurti su prviproizvodi novog izgledaambalaže, a obuhvatiti će veći dio proizvoda marke Dukat. Novi dizajnambalaže proizvodapratit će promidžbena kampanja sa sloganom“Gdjeje Dukat, tu jedom"

Tako jenajvećaproljetnaprivredna smotra u Hrvatskojiskorištena za predstavljanje novih proizvoda iz Dukatove linije voćnih jogurta - jagoda,borovnica, marelica i višnja - koji se od danas nalaze na tržištu Riječjeo potpuno novojrecepturivoćnog jogurta za kojujeupotrijebljena nova mljekarskakultura te je dobiven proizvodblagogmliječnog okusa i kremaste konzistencije. Novi voćni jogurtodlikuje se izrazitom svježinom,jerje bez konzervansa. Dodano jenajkvalitetnije voće u integralnim komadima ito višnja,borovnica,jagoda i marelica Važna karakteristika

Klima u staji u ljetnim mjesecima

SSU isss

Piše: prof. dr sc Zvonko Katić

O nadolazećim ljetnimvrućinama treba pravovremeno razmisliti: kako omogućitiprihvatljive uvjeteokoliša životinjamakoje morajustalno boraviti u zatvorenom prostoru, i time osigurati redovit prirast,proizvodnju mli-

Na ovogodišnjemMeđunarodnom sajmuprehraneprilikom dodjeleMedaljakakvoće 2000, Lura d d dobila je ukupno33 medalje i priznanja.Proizvodi marke Dukat dobili su ukupno27 medalja i priznanja, a od toga četiri velike Zlatne medalje. LinijaproizvodaSireladobila je ukupno4 medalje i priznanja, proizvodirobne marke Mlijeko velebitskih pašnjaka kao i sokovi po jednumedalju. H

jeka i zdrav i napredanpodmladak

Zrak u stajama se mora izmjenjivatitoliko da se osiguraprihvatljivatemperatura i relativna vlaga za ekonomičnu proizvodnju.Zimi temperatura zraka mora biti viša od vanjske, a ljetiniža. Izmjenuzraka osigurava,većinom, umjetnaventilacija. Okoliš životinja mora prvenstveno osiguratizdavlje, a potomsmanjenu potrošnjuenergije za održavanje tjelesnetemperature.

KLIMA U STAJI

Perad u intenzivnojproizvodnji držimo u stajamastalno Svinje uglavnom ne napuštajustaje i zatvoreni prostor. Nešto jebolje s kravama koje,ponegdje,ipak imajupriliku da se “prošeću" na svježemzraku

Prihvatljiveklimatske uvjete u zatvorenim stajamamožemo lakše ostvariti u zimskim uvjetima, nego u ljetnim.Velik brojživotinja u malenom prostoru dajevećinom dovoljnotoplinedisanjem i svojom tjelesnomtoplinom. U dobro građenojstaji s ispravnopredviđenim sustavom izmjenazraka najčešće je mogućeodržavati potrebnu ravnotežu između povišenepotrošnje hrane zboghladnoće i troškova za dodatno grijanjestaje.Izuzetak čine nastambe za podmladak, na pr kod svinja i peradi.

tehnička dostignućakoja za hlađenjekoriste učinak ishlapljivanja vode,poznatjošiz doba gradnjeegipatskihpiramida.Ćupoviza vodu, u kojima su i kod nas žeteoci nosili na poljapitkuvodu,bili su porozni i na njihovojvlažnojpovršini koristio se učinak isparavanja, radi hlađenja vode u ćupu. Štojehlađenje ishlapljivanjem?

kovaoc sušare podešavarelativnu vlažnost zraka gledajući samo na temperaturne razlike obajutermometara

Koristeći ishlapljivanje, danasje mogućehladiti nastambe za životinje,posebiceperad,tako da se u njimai ljetiosiguraprihvatljiv okoliš Hlađenjeishlapljivanjem vode jejeftinije i jednostavnije od hlađenjarashladnim strojevima.

Štose postižehlađenjemzraka ishlapljivanjem vode?

Kako i samo ime kaže, za hlađenje se koristi pojavakojanastaje kada prekopovršine vode struji zrak u kojiishlapljuje voda Ishlapljivanje se razlikuje od isparavanja. Kod isparavanja nema prisutnosti zraka uz površinukipućevode. Prilikom ishlapljivanja vodena se površinanalazi podvećim tlakom nego priisparavanju, uz istu temperaturu.

Novi sustavi za izmjenuzraka u stajamaimajumogućnostgrijanja hladnogzraka kojiulazi u staju s toplimzrakom a ventilatorima seizbacuje iz staje.Takvim uređajem se svježi zrak može zagrijatiina 24C u zimskim danima.

- hladnijanastamba

- suša nastamba

-čistijanastamba

-veća produktivnostživotinja koježive u nastambi

Kako radi sustav hlađenja isparavanjem vode?

Da bi voda hlapila u zrak potrebna jeenergija.Energijudonosi toplizrak kojistrujiprekomokre površine. Zato se mokra površina i zrak hlade Zrak se hladi jerje predaodio energije vodi kojahlapi.

Ljetijeproblemdaleko veći. Nastambe za životinje su uglavnom izdužene zgrade i trebale bi biti smještene tako da iskoriste prevladavajućeljetnevjetrove za hlađenjestajeprirodnomventilacijom. Njihovpoložaj u odnosu na strane svijetavećinom se pogrešnoodabire tako da se zgradezaštite od hladnih zimskih vjetrova, a ne da iskoriste ljetnevjetrove za ventilaciju i hlađenježivotinja.

Termometar omotan u vlažnu krpicu pokazujenižu temperaturu od porednjegapostavljenogsuhog termometra Tu pojavunazivamo “psihrometarska razlika". Upoznali smo jusvi kada smo mokri bili izloženi vjetruibilo namjehladno i u ljeto.

Za rad sustava se koriste postojećiilinovi ventilatori kojisluže za izmjenuzraka u nastambi. Zrak koji u nastambu sišu (ilitlače) ventilatori, treba proćiprekoneke vlažne površine na kojojisparava voda Za to se u strujuzraka stavljajuposebnepločeispunjene kanalićima u obliku saća ili automobilskoghladnjaka.

Ploče su načinjene od celulozne mase slične onojod kojih se prave kartonske podloge za slaganjejaja.

Kolika jepsihrometarska razlika u promatranomtrenutku zavisi od više čimbenika, od kojih su najvažnijitemperatura relativna vlažnost zraka. Što jezrak suši, to jeveća psihrometarska razlika To jeistovremeno, drugimriječimarečeno, veće hlađenjezraka na mokroj površini.

U zgradama se nalazi isti broj životinja i zimi i ljeti.Mislilo se pri tome da se zimi zgradenajbolje iskoriste, ada se zavrijemenajvećih vrućina zgradeispraznezbogčišćenja. Na tajnačin nijebilo potrebno predviđatiposebnohlađenje u zgradiljeti. Praksa jepokazala da su nastambe većinom pune i za najvećih vrućina kada jeiskorištenje hrane osjetnosmanjeno.

Hlađenjeklima uređajima je preskupo i zato se koriste moderna

Psihrometar jetako i pokazatelj relativne vlažnosti zraka Takav par termometara poznajusvi oni koji suše duhan U svakojsušari za duhan postavljenjepsihrometar koji se sastoji od suhog i mokrog termometra Prema vrsti duhana i tehnološkim zahtjevimarobe,ru-

Ploče su postavljeneisprediliiza ventilatora tako da se kroz njihove kanale može propuhivati zrak Saće se neprekidnovlaži vodom koja curi iz gornjegkanala u korito koje sakuplja vodu ispodploče.Porozna celulozna masa zadržava mokru površinukoja se stalno vlaži novom vodom kojadotiče s vrha prema dolje. Na dnu sakupljena voda ponovno se pumpa u gornjirazvod za močenjeploče.

Veličina ploča se odabire proračunima. Proračun mora odrediti potrebnukoličinu zraka za ventilacijuzgrade,stanjezraka za zimske iljetneuvjete, sustav ventilacije i drugeneophodneparametre. Svi proračunizapočinju od stanja po-

joaoaoa=e=.=

stojećezgradeili, što jebolje, od podataka o željenojproizvodnji i željenompoložajuzgrade.

Druginačin jesustav u kojemu za hlađenjezraka služi voda prskana u vidu magle. I ovajsustav se određujeproračunom, a jednostavniji jeod ranijenavedenog s mokrim pločama.

Ovakav rashladni sustav ishlapljivanjem vode koristi se u poljoprivrednojproizvodnji i u staklenicima i plastenicima. O tome drugom prilikom.

Glavni problem,koji se kod sustava hlađenjazraka ishlaplji- vanjemjavljao bio je, do nedavno, u tvrdoći vode kojase koristi za kvašenje saća iliprskanja vode kroz sapnice.Tijekomvremena se na površini saća istaloži kamenac koji smanjujeučinkovitost ploča za hlađenjeilizačepisapnicu.

Jasno jeda se tijekomvremenskih promjenamijenja i potreba za količinom zraka za ventilaciju iliza hlađenje.Količina zraka za ventilaciju se može mijenjatipromjenom brojaokretajaventilatora, a intenzitet hlađenja se najčešćemijenja djelomičnimzastiranjem saća zastorom koji se namata ispred saća

Uobičajenojepostavljanje plo- ča za hlađenjezraka ishlapljivanjem u sustavu ventilacije, tako da su ploče za ishlapljivanjenajednom krajuzgrade(obično u bočnim zidovima na objestrane), a ventilatori izvlače zrak na čeonom zidu zgrade.Ovako postavljen sustav ventilacijenazivamo “podtlačna ventilacija". Kada ventilatori pušu zrak u zgradu,ploče za hlađenje isparavanjem su neposredno iza

Nova tehnologija“omekšavanja"vode rješavapotpuno i taj problem. Oko cjevovoda za dovod vode namotaju se zavojnicekoje služe kao elektrode Voda prolazi kroz elektromagnetskopolje.Polje stvarajuzavojnice oko cjevovoda, a jakostpolja i njegovuučestalost određujemikročippotpuno automatski U vodi se stvarajumikroskopskečestice minerala nevidljive oku Te čestice ne dozvoljavaju da se stvara poznati“kamenac", već se ponašaju kao prahkoji se može oprati iliočetkati Na saću se talog može isprati, a na sapnicama,poji- licama za stoku i drugimmjestima gdjevoda protiče,talog se niti ne stvara

jedantakav elektronski omekšivač vode Njegovezavojnice se omataju oko cjevovoda do najviše 42 mm promjera. Za veće cjevovode postojedrugitipovikoji su slični ovom naslici Najveći se može koristiti za cjevovodepromjera105mm, a služi za omekšavanje vode u kotlovnicama snage do 75 kW

Ovi aparati se mogu koristiti za sve prilike kada jepotreb":o vodu omekšati i spriječititaloženje kamenca Koriste se u kućanstvu na bojlerima za topluvodu,perilicama rublja, za hladnu vodu za pranje. U poljoprivredi se koriste u naprijed navedenom sustavu hlađenjazraka isparavanjem, za omekšavanjepit- ke vode u stajamagdje su korištene pojilice.Posebno je zamjećena uporaba u staklenicima i plaste- nicima za omekšavanje vode za natapanjeprskanjem i u sustavima “kappo kap".

ventilatora i sustav nazivamo “tlačna ventilacija"

(SI. 1.)

I jedan i drugisustav imajusvoje prednosti i nedostatke Nabrajanje prelaziokvir ovog članka i zainteresirani mogu dobiti bliža objašnjenjaneposredno od autora

Radi svojejednostavnosti i potpune neovisnosti od održavanja, ovi uređaji se koriste i za “omekšavanje"vode za piće.Time se izbjegavajuproblemikoje na brojnim pojilicamaizaziva kamenac Voda kojuživotinjepijunijepromjenjenog sastava i pitkajekoliko jebila i prijedorade Kalcijostaje u vodi, što pogodujepotrebamaživotinja za kalcijem. Na slici jepokazan

vojta-/plam d o o

Đalskog16, 10410 Velika Gorica

Teltax: 01/62499 73

U kućanstvu, ako postojitakav aparat, nijepotrebnoprokuhati vodu za zalijevanjecvijeća. Primjenaovog aparata jedosta raširena kod automata za kavu,automata za pravljenje leda i svuda gdjejekamenac iz vode proble- matičan ilinepoželjan.

“WaterKing" - elektromagnetskomekšanjevode

“DrinkKing" - filteriza pitkuvodu

“Aquaclean" - dezinfekcija vode bez klora

“Glacier-Cor" - celulozno saće za hladnjake

“Lubing"

Iz posavskog s

Piše: prof.Ivan Sinovčić

življenja na selu

pomenara

BIT“ĆE VAM U DUŠIMIRNIJE IUSRCU TOPLIJE

Mjeseclipanj,kojimse navršava prva polovicakalendarske godine,odnosno završava proljeće a nastupaljeto, ima izuzetan značaj za Sisačku Posavinu. Najvažnijidogađaji za njenupovijest, ali i za povijestHrvatske i Evrope zbili su se upravo u mjesecu lipnju u Sisku. Samo da podsjetim na one najvažnije kao što su: Bitka protivturaka 1593 godine,početakantifaštičke borbe 1941 god.,slamanje tzv “Hrvatskogproljeća" 1971 god.,početak otporasrbočetničkoj agresiji1991 god.Sve se to događalo u lipnjumjesecu u graduhrvatskih pobjeda,starijem od 2000 godina, odnosno u gradulipa.Mjesec lipanj jedobio i ime po tome što u njemu cvate lipa,najštovanije drvo u Hrvata, a posebnoPosavaca Zato i nijeslučajno da su naši stari uz drevne kapelice u SisačkojPosavini sadili upravo lipu, slavili SvetogIvana (Ivanje!), Petra i Pavla (Petrovo) kao najdraže svece i svojezaštitnike, a Sisak svojegzaštitnika, Sv Kvirina, slavi u lipnju(dangradaSiska).

DUŠA OVOGA GRADA BIT “ĆE VAM ZNANA I BLISKA

KADA VAS OBUZME LJEPOTA MOJEGA SISKA

A u selima Sisačke Posavine nastavlja se tradicijapaljenja krijesa za Ivanje. To jedogađaj u kojemsudjelujuPosavci svih uzrasta. Starijiskupljaju suho granje i stare panjevekojenisu mogli rascijepati, ali zato dugo drže vatru, tamburaši svirajuposavske drmeše i kola u kojimasudjeluje mladež,dok odrasli dečki preskaču vatru dokazujući na taj način hrabrost i spremnost za mukotrpanživot za selu S posebnim nestrpljenjem mali Posavci, pučkoškolci,dočekivali su Petrovo jerse tada završava školska godinakad su se dobivale ocjene za uspjeh u školi Za tu priliku oblačili su najsvečanijuodjeću koju su imali. Potom bi sa svojim roditeljima i gostimaotišli na misu poldanicu, zatim jeuslijedio obiteljski ručak na kojemjeposebna poslastica bila razvlećena gibanica od jabukapetrovki,koje su već zrele za Petrovo, pa su po tome i dobile svojeime Poslije ručka išlo se na nogometniturnirstarih i mladih - a na večer čula se pjesma iz punog grla OJ SAVICE

Rado podsjećam i na Gupčevu lipu,odnosno na događajvezan za nju,ali i na činjenicu da se naš kovani novac također naziva lipa. To drvo prekrasnogmirisa iz kojega se dobiva izuzetno ljekovit čaj,Posavcima predstavlja ono što za drugenarode i krajevepredstavljamaslina Zato i pozivam sve dobronamjerneljude da dođu u lipnju u Sisak.

JER KADA VAS MIRIS

RASCVJETALIH LIPA OPIJE

TIJA VODO LADNA Tamburaši,ugrijanipravimdomaćim vinom, davali su svojdoprinos tom događajukoji se odvijao na otvorenom prostorupod vrbama na takozvanom “spravišču". To su bile prilike kad su dečki zagledali cure Rezultati su često bili brze

zaruke, na jesensvadba, da bi Posavina već iduće godine u isto vrijemebila bogatija za nekoliko stanovnika,odnosno malih Posavaca Tako se najvišedjecerađalo u proljeće,odnosno u mjesecu lipnju, pa su muška djecanajčešće dobivala ime Ivan a ženska Ivanka, u srpnjujebilo najvišeAna, u kolovozu Marijaitd Ta činjenica proizlazi iz pripadnostiPosavaca katoličkojvjeri,odnosno katoličkom nauku Mladi Posavci su na krajulipnja, za Petrovo,već otvarali sezonu kupanja na Savi, naravno samo oni najhrabriji. Nepisanopravilo bilo jeda muška djecaveć prijepolaska u školu, dakle već u sedmojgodini,trebaju preplivati Savu i na tajnačin dokazati svojuživotnu osposobljenost.Problem hladne vode rješavali su tako da bi se priizlasku iz vode ogrnulitoplimsavskim muljemzagrijanim na proljetnom suncu Igresu bile sastavni dio kupanja.Igralo se u vodi ribice i bucana, a toboganjebila strma obala polivenavodom po kojoj su se mali Posavci spuštali u vodu Jedna od takmičarskih igarabilo jebacanjetakozvanogprletanca u daljinu na vodu,ali i bacanjetog istogplosnatogkamena po površini vode tako dajepo njojšto više putaodskakivao Pobjednik jebio onajkojijeimao najvišeodskoka Inače prijeulaska u vodu obvezno se trebalo prekrižiti s grudom zemljeili kamenom okrenuvši se leđima prema vodi izgovorivši - ti kamen potoni, a jaisploni(isplivaj)zatim bi kamen bacali u vodu i kupanjejetek tada moglopočeti. To se ponavljalo do krajasezone kojajezavršavala za Bartolovo 24 kolovoza

Na kraju ću vam rado ponuditi 2 pjesmeiz “Posavskogspomenara" u kojimasam pjesničkiopisao spomenutedogađajestarijim na podsjećanje, a mladim naraštajima za nezaborav

MOJ SISAK

KRENEŠLI!PRIJATELJUNIZVODNOSASAVOM,

NA DOBROMSIPUTU I U SMJERU PRAVOM | POĐEŠ LIODROM U POZNANSTVANOVA, POZDRAVIT ĆETE DRVORED JABLANOVA

KRENEŠ LI KUPOM NA SUSRET SAVOM, TU TE ČEKA GRAD OVJENČAN SLAVOM

KROZ BREZOVICU IZ MOSLAVINE

STIĆI ĆEŠ U SREDIŠTE POSAVINE

TU NA RIJECI KUPI ČEKA TE DREVNI SISAK, DOBRODOŠLICA I PRIJATELJSKE RUKE STISAK.

PANORAMA SISKA PITOMA I ZELENA

NUDI TI PREGRŠTDRAGIH USPOMENA,

MIRIS RASCVJETALIHLIPA, KADA TE OPIJE,

BIT ĆE TI U DUŠIMIRNO I U SRCU TOPLIJE

DUŠA OVOGGRADABIT ĆE TI ZNANA I BLISKA

SISAČKA SVETIŠTA

JOŠ ČUJEM IZ NAJDUBLJIHDUBINA

| ZVONASRUŠENE CRKVE SVETOGA KVIRINA

IVAPAJ TOG ISTINSKOGMUČENIKA

KATOLIČKOG SVECA, SISAČKOG:ZAŠTITNIKA

NA VRHU SISAČKOG BRDA,UMIRISU ITIŠINI

JEDNA CRKVA SVJEDOČI O LJUDSKOJ SUDBINI

KAD SRCE STANE I ŽIVOTAVIŠE NIJE

OBJAVIT ĆE TO ZVONA CRKVESVETEMARIJE

UVIJEK JE BILO I BIT“ĆE TAKO:

ŠTUJEM SISAČKO SVETIŠTE SVAKO

ALI MOJOJ DUŠI JE NAJBLIŽA

SISAČKA CRKVA SVETOGAKRIŽA

ZVONA NJENA MENI SUDRAGA JEKA.

SVOJIM ZVUKOM SJETNU ARIJUPLETU

IPJEVAJU MI UVIJEK, TOPLA I MEKA

JUTARNJU RADOST I

Ivanjski kresovi oko Kleka

Piše: MiljenkoPavešić

Ogulinskikrajobilujebrojnim legendama i raznoraznim pričama duboko prožetihmistikom Glavni vinovnik svega togavisoko strši ponadogulinskogkrajaKlek On snažno djeluje i dan danas na psihuljudi.Nekom čarobnom snagom privlačičovjeka i ostavljaupečatljivedojmove.

U planinarskom domu na Kleku,kao i u svakom drugom,postojiupisnaknjiga. Tu ima zapisa koji i te kako svjedoče o tojmagičnojprivlačnosti Kleka Evo jednog od njih:

“Prvi putugledala sam Klek putujući za Rijekuvlakom 16 siječnja 1946. godine i uvijek me vukla želja da ga osvojim. I eto, 10 kolovoza 1996 godineostvarila mi se ta radost u 64oj godini života".

AndrijaKučlo,Zagreb

Naš Andersen - Ivana BrlićMažuranić ovako piše o Kleku: “ no već u mojojšestoj, a poslije u dvanaestojgodini,desila se prilika da proboravimneko vrijeme u rodnom mjestuOgulinu Odande potječuprvijaki utisci kojih se sjećam.Čudnovati i napadnioblici Kleka i romantičnost Dobre pružali su mojoj mašti toliko hrane da sam daleko u noć prevraćala u mislima najčudnovatijeslike i fantastične mogućnosti. Štobi se sve odigravalo u dubokojnoći oko Kleka?" Slijedomiznesenog, Klek nisu moglizaobići ni prastariobičaji našegnaroda iz onih davnih poganskihdana. Krijesovi se pale uoči SvetogIvana Krstitelja 24 lipnja. To jerimokatolički svetac, ali suština jeu prastaromobičaju kada se tim krijesovimaodavala počastsuncu - ljetnisolsticij. Vezan jetajobičaj za kult postizanjaboljevegetacije,odvraćanja zlih sila i osiguranje rodne godine.

ObilježavanjeIvanjapaljenjem ivanjskihkrijesova - vatri,široko jebilo rasprostranjeno, a pogotovo u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.Često su to bili vrlo veliki i temeljitopripremljenikrijesovi. Narod, i staro i mlado,okupljalo se oko vatre, pjevalo se, sviralo, plesalo. Bila je to prava pučka veselica

Djevojke su za Ivanjeplele vjenčiće od poljskogcvijeća, prvenstveno od ivančica, te ih bacale na krov kuća Kojojse djevojci vjenčićzaustavio na krovu,vjerovalo se da će se ona te godine udati Negdjeje opetbilo vjerovanje da će se djevojkaudati za onoliko godinakoliko jeostalo redi šindre ispodmjestagdjese vjenčićzaustavio.

Mladići su preskakivalipreko krijesovapraveći se važnim ispred djevojaka. Hodalo se i bosim nogama po pepelukrijesova. To je bila zaštita protivnaboja i inih nedaća vezanih uz stopala.

Ivanjskikrijesovi nisu u cijelosti zamrli u ogulinskomkraju.

KULTURA ŽIVLJENJANA SELU m

Planu tu i tamo Na Kleku,Ivani upriliče za svojeimendane pečenjejanjca ilikozića, pa eto nešto od tradicije jošživi.

Tako jeto nekad bilo,nekad bilo sad se spominjalo.Moderni duh vremena, potrošačkodruštvo, a posebnopodcjenjivačko gledanjedobrogdijelamladeži na negdašnjeobičaje,doprinosi slabljenjuipaklijepihdrevnih običaja.

dio,njegujuprastareobičaje i nasljeđe.Njimese i te kako ponose i ponosno ga iznose predoči kako vlastitognaroda tako i u turističkojprezentaciji. To su atributi naroda, a time i čimbenici osptankanacije.

XVII stoljećupisao o klečkim vješticama i inim legendamaogulinskogkraja.Zanimljiva jenarodna legenda o nastanku Kleka Narod priča, a glasnaroda jeglasBoga. Klek jebio jedanod staroslavenskih bogovakoji se zamjerio vrhovnom božanstvu starih Slavena Perunu. U bijeguprednjimtu se skamenio od velikogstraha. Eto tako jenastao Klek.

Kao pisacovog članka, a zahvaljujućiživotnom iskustvu, mogu dati stanoviti osvrt na današnje gledanjedruštva u svezi s običajima i drevnim nasljeđem.Mislim, kobna jepogreškazanemariti te običaje.Narodi Europe,čiji smo

Ipakponegdjebljeskaju iskre na tom ozračju i vrlo brzo poluče uspjeh.Lijepjei primjerpodno Kleka Turističko društvo,posebno Turistički ured u Ogulinu, osmislio jei sproveo prezentaciju dijelalegendi u turističku ponudu Rezultati su iznenadili i one najvećeoptimiste. Klečke vještice prava su atrakcija.Dočekujuizletnike (vlak“? Karlek"). Foto aparati“škljocaju" kao strojnice. Razgledniceklečkih vještica idu kao “alva", a o vozačkojdozvoli da se i ne govori.

Ovog Ivanjaplanira se krijes kod doma na Kleku uz vrzino kolo klečkih vještica.Čegaće tu svega biti? Eppursi muove!

U društvu dolazi povremeno do stagnacije, ali duh naroda djeluje.

Još jeljepšasljedećapriča, posebno zanimljiva mladim ljudima. StijenaKleka (okomica200 m) svake se stoljetnice otvara U otvoru jehrpadukata na kojojleži zmija. Ako se nađe hrabar momak i poljubizmiju, ona će se istog trena pretvoriti u krasnu djevojku spremnu udati se za odvažnog mladića Hrpadukata bit će miraz bračnom paru Stoljetnica jetu, vrijedipokušati!

Narod ogulinskogkrajaima i strašne priče o životinjama i gmazovima Evo jedne“Bogda prosti"

Vrijediistaknuti da jeputopisac i povjesničarValvazor već u

“ Među gričem i po planinama ima zmija od kojih se posebno ističe pepeljuša,kojuzovu krunašica jersu seljaci od nosića ili kljunića,kojiima višenosnica, izmaštali krunu o kojoj se u raznim krajevimadomovine puno priča. Ovu mijezmijujedanseljak ovako opisao:“poganajeto zmija, ima široku glavu, na njojčunjka svinja i pisastaje.Vukelić Mile ubio je jednutakovu orijašku zmijukojajeposlijetogaživjela joštri dana! Kad je ta zmija istrunila, imala jerebra kao ovca, a glavu ka goveče".

Jedan jeseljakvidio zmijukoja jebila kao gredavelika, kao stožina debela (MiroslavHirc)

Barun Minhauzen nije ih nadmašio

Klečke vještice - dogovor za polijetanje

Revidirajmo zablude o

starenju

Piše: dr Ivo Belan

Postajatistariji ne znači obvezno biti bolestan i nemoćan

4 ZABLUDA Stari ljudiimaju slabe kosti

darila Stimulirajte neurone izlažući se često novim mentalnim zadacima (novihobi,večernje škole, novi posao, društvene aktivnosti itd.). Važno jeda prisiljavate sebe na razmišljanja.

Pitanjestarenjajekomplicirano Poznato jeda jeto postupan proces u kojemtjelesniorgani posustaju u svojojfunkciji, a organizampostajeosjetljiv na bolesti kojesu normalno povezane sa starenjem.

Međutim, sve se više uočava da su zdravstveni problemi,koji se obično pripisujuprocesu starenja, ustvari više povezani s genetikom i načinom života Mi ne možemo puno učiniti što se tiče naših gena ili neumitnogproticanja vremena Ali možemo spriječiti mnoge bolesti kojesu obično sinonimi starenja.Postojeodređeni aspek- ti starenjakojene možemo promijeniti(opadanjehormonalnih funkcijaitd.), ali možemo neke od tih promjenaodgoditi,često uz pomoć manjihmjeraopreza i nekih jednostavnihpromjena u stilu života.

Ovdjeje navedeno nekoliko zabluda s kojimaživimo i koje traže da ih se opovrgne

2 ZABLUDA Procesom starenjagubitezube Činjenica:Mnogiljudi u svojim tridesetim godinamanauče kod stomatologa novu riječ:periodontitis Ta se upaladogađakad bakterije i hrana zađu između zubnogmesa i zuba Kako upala napreduje, zubno se meso odvaja od zuba,bakterijerazaraju kost kojadrži zub na mjestu i na koncu, s vremenom, zub ispada.

5 ZABLUDA Stari ljudi su slabi i krhki

Premda su naši djedovi i bake morali držati svojezube u čaši vode,ispravno i redovno pranje zubi,čišćenjekoncem prostora među zubima,kontrole kod stomatologasvakih šest mjeseci, obično sprečavaju sve probleme. S odgovarajućombrigomdanas nitko ne bi trebao gubitizube

3 ZABLUDA Stari ljudi su punibora

1 ZABLUDA Ako živite dovoljnodugo,postajetesenilni i zaboravljivi.Cinjenica:Gubitak mentalnih sposobnostičesto je uzrokovan smanjenomkrvnom cirkulacijom u mozgu i malim moždanim udarima kojimogu rezultirati nakon začepljenja krvne žilice. Pravilna ishrana i tjelovježbasmanjujušanse za nastanak moždanogudara

Činjenica:Pušenje,oštećenje

kože od sunčevih zraka i nedostatak antioksidansa u našojprehrani,mogu uzrokovati sve - od bora, pa do raka.

Sredstva za zaštitu od sunca treba stavljati na lice i na nepokrivene dijelovetijela. Ona mogu spriječitiprekomjernaoštećenja kože

Izbjegavajte veće količine alkoholnih pićajeralkohol smanjuje brojmoždanih neurona (živčane stanice),kojevam jepriroda po-

Osim toga,održavati kožu čistom, održavat će ju i zdravom. Valjaobratiti posebnupažnjulicu Kako čovjekstari, koža stvara manjemasnoća,postajesuha i naborana. Vlažne kreme mogu pomoćida se vlaženjem kože donekle izravnaju i bore.

Činjenica: Kako ljudistare gube koštanu masu, a katkada do te mjereda kosti postajulomljive. Ovo se stanje zove osteoporoza i najčešćepogađažene Muškarci gubekoštanu masu sporije i postupnije.Lijekovi, kao što su kortikosteroidi i prekomjerno pušenje i pijenjealkoholnih pića mogu pridonijeti tom gubitku. Uzimanjemkalcija i vitamina D (pojačanomlijeko i sunčevo svijetlo su dobri izvori), uz pret- hodnu konzultaciju s liječnikom, najbolji jenačin povećanjagusto- će koštane mase Posebno važna stvar u održavanjugustoćekoštane mase jeredovna fizička aktivnost, kojaće istovremeno održavati i mišićnu jakost.

Činjenica:Starenje može donijetipromjenekojeozbiljnoograniče uporabunogu i ruku. Najočitija jemišićna atrofija. Kako čovjekstari,postojisklonost da se gubeživčane veze s mišićima U najgoremslučajumirovanjetijela može uzrokovati potpunigubitak mišićne funkcije.Međutim,ako vježbe,kojadirektno pokreće ruke i noge, mišići zadržavaju sposobnost stvaranja novih živčanih veza Također i normalno smanjenjeplućnogkapaciteta može biti minimalno (akose već ne može spriječiti), uz pomoć redovnih aerobičkih tjelovježbiprilagođenih starijoj dobi.

6 ZABLUDA Stari ljudičešće obolijevaju.

Činjenica:Obrambeni,imunološki sustav doživljavasvojvrhunac u mladenačkojdobi, a nakvn togapostupnogubisvojuefikasnost zbog degeneracijeprsne žlijezde - timusa Međutim,do tada jeosoba već bila izložena i stekla otpornost na mnoga obo-

VAŠLIJEČNIKmoo

ljenja.Ipak,mnogivirusi,uključujući i one od gripe,stalno se mijenjaju i inficiraju nas svake godine.

osobu normalno imati stolicu jednom dnevno,dok je za drugu normalno imati stolicu svaki treći dan

Uzimanjedobro uravnotežene i raznovrsne hrane pomoćiće da čovjekostane zdrav Mnogiljudi pokušavajujestimanjekako stare, međutim nedostaci pojedinih hranjivihsastojaka i vitamina i minerala mogu smanjitiefikasnost imunološkogsustava

Stres i prekomjerninapori mogu promijeniti razine hormona i znatno oslabiti tjelesniimunološki sustav

7. ZABLUDA Stari ljudipate od začepljenosti.

Prvo valjaimati na umu da ono što jenormalno za jednuosobu ne mora biti i za drugu. Za jednuje

BILJKE U KUĆI WWW

Smještaj bilja

Piše: Darko Kantoci,dipl.ing.

Većina ljudikojidoživljavaju začepljenostkasnije u životu,jedu manje,posebnomanjevlaknastih komponenata u hrani Ako imaju stolicu rjeđenego što su imali kad su bili mladi,razlog bi mogao biti tajšto su sada manjefizički aktivni, što usporujeprolaženje kroz crijeva. Ako želite da stolica bude što redovitija,jediteviše hrane s vlaknastim komponentama (voće i povrće),pijteviše tekućine i redovno tjelesnovježbajte,primjerenosvojojdobi

8 ZABLUDA: Stari muškarci gubesvojumuževnost

Činjenica:Glavni razlog za impotencijupovezanu s dobi je problemkrvnih žila,kojijeopet u vezi sa srčanožilnim bolestima Zbogmasnih naslaga na unutarnjojstijencikrvnih žila,koje suzujuvolumen žila,erekcija penisa postajeteža

Neki lijekovi, kao što su oni za snižavanjekolesterola u krvi iliza snižavanjekrvnogtlaka,mogu uzrokovati smanjenjeseksualne potencije. Premda prirodno smanjenjekoncentracijemuškogspolnog hormona (testosterona) u krvi može onemogućitiosobu da nema erekciju tako često, kao što je imala u mladenaštvu,ipak nema razlogazašto osoba ne bi doživotno uživala u seksu

Gotovo na svakom mjestu u kući uspijevat će neka biljnavrsta No svaki položaj neće odgovaratisvakoj biljci i stoga jevažno znati, prije no što krenete do trgovine, na kojem će se mjestubiljkakojuželite,najbolje prilagoditiprilikama. Kada jošneiskorištene površinestambenog prostora nastanjujetebiljkama,svakako morate uzeti u obzir svjetlosne i temperaturne položaje. Bilo bi dobro da proučitekolika količina izravnog svjetlapada na svaki prozor u prostorijama u kojenamjeravate rasporeditisvojebiljke. Važna jeveličina prozora, ali ne zaboravite da bez obzira na veličinu prozora biljke u stanu mogu dobiti tek 1/4 količine svjetlakojumogu dobiti na otvorenom Morate uzeti u obzir i to da se u pojedinimdijelovima kuće temperatura mijenjaovisno o dobu dana i godine.

tre, neće preživjeti u hladnom i mračnom kutu sobe Većina biljakanajboljeuspijeva na svjetlommjestu,zaštićenom od izravne sunčeve svjetlosti i udaljenom od izvora izravne topline. Upamtite da mnoge biljke neće uspijevati na istom mjestutijekomcijele godine. Tako neke ljeti vole sunčana mjesta, ali zimi morajubiti u hladnijoj prostoriji. Za vrijemezimskogmirovanjabiljkemorajuimati dovoljno svjetla, a temperatura se mora održavati između 5 i 15% C.

UMJERENOJ/SVJETLO

Asparagus,Begoniasemperflorens, Begoniatuberhybrida, Citrus, Coleus, Dracena marginata,Echeveria, Exacum affine,Gynura,Hoyacarnosa, Impatiens

UMJERENO/POLUSVJETLO

Aechmea, Begonia rex, Billbergia, Chamaedorea, Cryptantus,Drejerella, Ficus benjamina, Ficus elastica,Howeia, Maranta, Monstera deliciosa, Peperomia,Philodendron scandens, Pilea,Schefflera,Zygocactus

lako se pojedineprostorije i prozori razlikuju, neka su im obilježja zajednička. Ako niste posve sigurni kako smjestitibiljke,najbolje jeda načinite skicu svog stana i zatim provjeriteuklapaju li se biljkekoje već posjedujete ili tek namjeravate nabaviti Rast i zdravljebiljkeuskoro će vam pokazatinalazi li se ona na odgovarajućemmjestu. Ako mislite da jojpoložajodgovara, a biljkaipak vene, provjerite kakvo jestanje u loncu.

Iako svjetlo ima važnu ulogu u razvojubiljke, malo jebiljakakoje uživajupržeći se na sunčanom, jugu okrenutom prozoru S drugestrane, nijednabiljka, osim možda aspidis-

HLADNOJSVJETLO

Abutilon,Agave,Aloe, Ampelopsis, Araucaria, Astrophytum,Bougainvuillea,Cereus, Ceropegia,Chlorophytum, Citrus, Crassula, Cyclamen, Echeveria, Echinocactus, Fatsia japonica, Gastreia, Grevillea,Haworthia, Hedera, Helxine, Hibiscus, Impatiens, Kalanchoe, Lithops,Nephrolepis, Nerium oleander, Opuntia,Passiflora, Pelargonium,Pilea,Pittosporum, Plectranthus, Primula, Rebutia, Saxifraga, Sedum, Tetrastigma,Tradescantia HLADNO/POLUSVJETLO

Pomoću popisabiljaka i mjesta na kojemnajboljeuspijevajupomoći ćemo vam prinjihovomsmještaju. Prostorije u kući raspoređene su u skupineovisno o temperaturi i svjetlu,na umjerenotople,tople i hladne, te svjetle,polusvjetle i mračne

Aspidistra,Araucaria, Aucuba, Azalea, Chamaerops,Chamaedorea, Cissus antarctica, Cyrtmium,Epiphyllum,Fatsia japonica, Ficus pumila, Hedera, Howeia, Hydrangea,

Phoenix, Polystichum, Pteris, Rhoicissus

HLADNO/MRAČNOcapensis,Saxifraga,Schefflera

Lukovice i paprati

UMJERENO/MRAČNO

Araucaria, Aucuba, Asplenium, Platycerium, Pteris,palme i paprati

TOPLO/SVJETLO

Achimenes, Aphelandra,Ceropegia,Codiaeum, Coleus, Cordyline, Dracena godseffiana,Drejerella, Euphorbiamili, Hibiscus, Hippeastrum, Impatiens,Iresine,Pelargonium, Sansevieria,ebrina

TOPLO/POLUSVJETLO

“Voda"

Piše: mr Dražen Kaučić agrometeorolog

k oborine u istočnim kraj uše u drugoj dekadi

u padne prosječno 83 mm, a u Vara asti više oborin

u prvoj dekadi svibnj tih je dana bio sve češ

ima Hrvatske već tijekom travnja, eca Vlažnost tla nije se znatno ogled prema nebu u nadi da će No, kako tijekom inu i97 mm oborine, tj. mjeseci u godini, očekujemo da će se vlažnost tla uskoro

sni smo što nam znači voda U svakodnevnim promjenama našega

vota jedino je ona ostala stalna Njeno kruženje u obliku kapljica ili vodene pare od oblaka do mi neprekidno traje.Voda

Adiantum, Aglaonema,Aphelan- dra, Asplenium,Calathea, Ceropegia, Columnea, Cordyline,Crossandra, Cyperus, Dieffenbachia,Euphorbiapul-cherrima, Ficus diversifolia, Ficus lyrata, Gynura,Maranta, Pandanus, Pallea, Peperomia,Plectranthus,Rhaphidophora,Sansevieria,Syngonium

TOPLO/MRAČNO

i grijesi. Voda ta rijel a nešto sveto Uostalom i Isus jezajedno s apostolima svoj nauk vezao uz vodu Krštenjem u istog čovjeka vodi prema b i jezera i ponovno do oblaka, jeciJordan oprošteni Ženstvu No, voda jeu nstva bila ičestrazlog ratova Onaj tko bi prvi zaposjeo čist izvor dulje je mogao ra

DEDEDRSTENIN EN E23 0)

Jednojesigurno:svatko mora prvo polaz naselja nemaju izgrađen

Asparagus,Billbergia, Cissus rhombifolia,Dieffenbachia,Dizyghoteca, Dracena marginata, Ficus, Monstera, Peperomia,Philodendron, Phlebodium, Platycerium,=Rhaphidophora, Sansevieria, Syngonium

Mislimo, naš smo problem onečišćenja dolaze i na naša polja susjed optimisti Vjeruj se to neće dogoditi stem kanaliza: sata u sat polako odlazi, a gdjedrugdje n da izgleda,kad pos i u svijest“malog" i “velikog" i bogatog čovjeka, možda

ugroženi od UUELGE GITA od sebe Još uvijek nam mnoga pa sav otpad svakodnevno iz o u neki potok ili ajući da podzemnim vodama To je problem neće riješitinaš e kasno Budimo KULTURA

Legenda i ljepota Đulinog ponora

Piše: MiljenkoPavešić

Nakon poraza hrvatske vojske u borbi s Turcima na Krbavskom polju1493 godine,uvelike slabi obrambena moć frankopanskog utvrđenoggradaModruša TadašnjigospodarModruša,Bernardin Frankopan,vidovito zaključuje da je pad Like neminovan Slijedomtogai utvrda Modruš brzo će doći na red Narod jevisoko cijenioModruš kao sigurnioslonac Narodna pjesma to lijepopjeva:

“Da nam nijeSlunja i Tounja, i Modruša podbrdom Kapelom,

u ravnici Oštarije crkvesve bi tursko do Ljubljane bilo " Bernardin odlučujeizgraditi obrambeni bedem u ravničarskom tlu,tada jošpustog, tek tu i tamo slabo naseljenogogulinskog kraja.Bilo jeto ljetagospodnjeg 1500

Mjesto za tvrđavu (narodje danas jednostavno zove Kula) odlično je odabrano Gotovo u cijelosti ještite djelotvorneprirodne preprekekojese lako brane. S južnejestrane duboki ponor rijekeDobre, a prema zapadui sjeveruisto tako impozantniponori - provalije Medvednica i Badanj.

Kula se održala do današnjih dana u vrlo dobrom stanju.Što više (a to jekod nas rijetkost), obnovljena je i u cijelosti je u funkciji kao Zavičajnimuzej ogulinskogkraja. U tom prostoru jeGradska knjižnica, a u glavnom dijelu jearheološka i etnografska zbirka,galerijaslika ogulinskog umjetnikaGaletića,spomensoba slavne hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić (1874.-1938.)

Ivana jerođena u Ogulinu.Ogulinci se ponose “hrvatskim Andersenom" Posebno jevrijedna jedinstvenaplaninarskoalpinisti- čka zbirka smještena u dvijeprostorije Kule Ona svjedoči o nastanku hrvatskogplaninarstva i alpinizmakojeje niklo tu u OgulinupodnočarobnogKleka

Vrijediistaknuti da je to jedinstvena muzejskazbirka u hrvatskoj i Europi!

Đulin ponor, a dio Dobre Đula Tako jeto do današnjih, a vjerojatno i budućih dana

Eto,to jemali portretonoga odakle jeOgulinkrenuo. Ogulinci se ponose i diče svojimKlekom (1.181m),Kulom i Đulom (Nekada se Đula pisala sa Gjula). E, tu jeono pitanje, otkud toponim Đula i Đulin ponor?Vjerujem da jeto na neki način jedinstveno. RijekaDobra,kojanastaje u neposrednojblizini goranskog mjestaSkrada spajanjemdvaju potočića,nazivom Dobra teče sve do predgrađaOgulina(seloVučići). Tu najednommijenja ime i postajeĐula Ogulinacniti u snu ne bi dio Dobre od s Vučića do ponora nazvao drugačijenego Đula. Logičnojeda onda i ponor nosi ime Đulin ponor

Đula i Đulin ponor duboko su utkani u svijest i bitak ogulinskog pučanstva.

Đula jeod Vučića do ponora tipičnakanjonskarijeka. Litice dosežu četrdesetak metara visine,odnosno dubine

Do izgradnjehidroenergetskogsustava “Gojak"Đula jebila značajna, kako za svakodnevno odvijanježivota Ogulina, tako i za zabavu ogulinskogpuka.Bistra i brzogtoka omogućilajeizgradnju nekoliko mlinova u spomenutom kanjonu,koji su naveliko mljeli. Narod je držao mnogo raznovrsnog blaga. Bio jepraviužitak u predvečerjepromatratikolone blagakako silaze do Đule radi napajanja. Sav tajvizualni ugođaj bio jepopraćen i zvučnim efektima Odjekivalajezvonjavabezbrojnihzvonaca, klepetanje klepetuša i umiljatotanki zvuk praporaca Tu i tamo prasnuo bi pucanjčobanovogbiča kojise mješao s blejanjemovaca, mukanjemkrava i “trubljenja" snažnih bikova Sve to obasjavali su traci zalazećeg sunca kojese već dobrano nagnulo nad glavustarca Kleka

Bernardin Frankopankriv je što jeDobra tu promijenila ime Njegovi su vojnicibili naočiti momci, a srčani i hrabri u boju. Zapovjednikposadeimao je lijepukćerku po imenu Julija. Ogulinski se Julijakaže Đula ili Zulejka.Dogodilo se ono najnormalnije. Đula se zaljubila u stasitog i lijepogporučnika Milana, a i Milan se također zaljubio.Nažalost,pored“ašikovanja",Milan jemorao i ratovati. U jednomokršaju s Turcima Milan pogiba.Saznavši za tu tragediju Đula se od tugebacila u ponor Dobre Od tada ponor se zove

jezerce, a nizvodno taloži sitan pijesak.Mjestokao stvoreno za uživanje.Koliko jebilo značajno svjedočijedanprogram za čajanku1913 godine. Pod točkom devet piše:

9. Novak: “Na Gjulinomžalu", pjevajugđica B Vasiljević(mezzosopran) i g. Gj.Kangrga(tenor),prati na glasovirugđa.Š. Brus"

Da nema togsačuvanogpisanog dokumenta teško bi bilo u to povjerovati s današnjetočke zrenja.

Danas Đula više ne teče Teče jedino u vrijemeobilnih padalina kada se njenevode prelijevaju prekobrane u selu Vučići podno Bukovnika Dobra jepregrađena branom i njenevode teku tunelom u 12 km udaljeniGojakgdje pokrećeturbine hidroelektrane “Gojak".Mlinovi su porušeni kao i njihovebrane

Nažalost, skok lijepe Đule nije bio prvii zadnji.Podosta je ogulinki i ogulinacakojisu to ponovili s istim učinkom. Na sreću zadnjihgodinatoga više nema Ipak,Đulin ponor nijeizgubio svojuzanimljivost.Speleolozi česti su gostiponora Đulin jeponor najdužiistraženi ponor u našoj Domovini. Do sada jeistraženo i snimljenonešto više od 16 km podzemlja.Krajse jošni blizu ne nazire. U Đulinom ponoru jošje mnogo, mnogo posla za istraživače

Mlinovi su bili priča za sebe. Pored onog glavnog,donošenje žita za mljevenje,odigravao se i drugidio Tu se pričalo o ljetini, o urodu,zgodamai nezgodama. Nisu rijetke bile ni priče o vješticama,“coprnjacima" s kojima jenarod nadahnjivala vizura Kleka Mlinovi su bilikao stvoreni i za ljubav.Mnogijemomak tu zaprosiosnašu, tu su pali i prvi poljupci. No poredtih stvari i stvarčica, Đula jeimala i lijepo i romantično mjesto za kupanje. Tu jeveliki brojogulinskihdjevojaka i mladića naučio plivati.Ispod nevelikogslapaĐula tvori malo

Na krajujednovječnopitanje: zašto ta rijekanosi ime Dobra? Nedvojbeno da jelijepa, ne samo do ponora u Ogulinuveć i od Go-

Keglević

U mjeseculipnjumnogo je svetih slavljenika, a među njima

KULTURA ŽIVLJENJANA SELL

jakado Mahičnoggdje se ulijeva u Kupu.Dobra zna biti vrlo “zločesta" Znade nabujati u roku od dvanaestak i manjesati. Napunikanjondo vrha,prelije se i plavidobar dio Ogulina.Ipak,Ogulinci vole svojuDobru - Đulu kao i sve priče i legendevezane uz nju.Uostalom,narod koji ne voli svojelijepe i manjelijepestvari, te narod bez priča i legendi, ne bi bio narod

Dođite u Ogulin,obiđite Kulu, Đulu,petogulinskihrijeka, trijezera i posebnojedinstveni i čarobni Klek!

BLAGDANI

se ističe sv Antun Padovanski. Vole ga mladi i stari,siromašni i bogati,mole mu se i pripadnici drugihvjeroispovjesti. On jesvetac cijelogsvijeta.Slavimo ga kao

što to kod nas svatko zna, 13 lipnja, na dan njegoveblažene smrti (1231.g. u mjestuArcelli na putu za Padovu).Umro jeu 36 godini svog svetogovozemaljskog života, a nakon dugogodišnjegpobolijevanja.

Oltarna slika u župnoj crkvi u Cerniku

Rodio se, tajmiljenikmalog Isusa i nas ljudi, u Lisabonu,glavnom graduPortugala na dan Velike Gospe1195 godine, u bogatojplemićkojobitelji. Krsno ime mu jebilo Fernando, a već s 15 godinaulazi u red augustinaca, pa je1220 g zaređen za svećenika. U to vrijemePortugal jebio oslobođen od muslimanskih Maura, ali su franjevci i dalježeljeli te nevjernikeobratiti na kršćanstvo te odlazili k njima u Maroko Tamo su doživjelimučeničkusmrt, pa kad su im tijela bila vraćena u domovinu,mladogFernanda jeto toliko kosnulo da jeprešao u njihov red dobivši ime ANTONIUS I on se uputio u Maroko,ali se uskoro vratio bolestan što je i uzrokovalo njegovupreranu smrt Studiraojeteologiju na najpoznatijimfrancuskim i talijanskim sveučilištima, te postaoprofesor u Bologni. Bio jevrstan poznavalac sv Pisma i uz to odličan govornik kojijeosvajaoduše za pokoru i duhovnu obnovu Osobito se istakao u Padovi gdjejei sastavio priručnik za nedjeljne,marijanske i blagdanskepropovijedi.

Razvijao jeosobni duhovni život na temeljuvelike ljubaviprema MajciBožjoj i DjetetuIsusu, te doživljavao zanosne trenutke

riba koje su mirno lebdile u vodi i slušale njegoveanđeoske riječi. Dobio je naslov Doctor Angelicus!

Sv Antunjeubrzo nakon smrti, tj.1232 g. proglašensvecem, pa se štovanje tog sveca ubrzo proširilo po Europi i prekoOceana, i dakako u vjernojHrvatskoj. Već u 13 stoljećuzabilježenojepostojanježupesv Antuna u Našicama kojusu osnovali franjevci. To je jednood najstarijihsvetišta sv Antuna u Slavonijikojejedanas u raskošnom baroknom sloguna blagojuzvisini grada.Slika sv Antuna za glavnioltar nabavljena je u Italiji1685., a kasnijejeposlužila kao uzorak za ostale slike sveca po Slavoniji i Srijemu. U središtu slike stojisvetac u smeđojfranjevačkojhalji, desnu ruku drži na blagoslov, a u lijevoj drži knjigu s rascvjetalimljiljanom. S neba mu anđeli nose vijenac od cvijeća.

crkvi: Kostajnice,Čuntića,Trsata, Osijeka,Cernika,Kloštar Ivanića,Čakovca,Samobora, Virovitice, Požege,Varaždina i Vukovara U slavonskom selu Otok moderna jemonumentalna župnacrkva posvećena sv Anti, a na pročelju se nalazi velebna slika ANTUNOVA VEČERA. U Zagrebu na sv Duhu također se diže velebna crkva u čast omiljelog sveca Uz našu jadranskuobalu također ima niz oltara i crkvica njemuposvećenih, a nad svima se ističe ona iznad Opatije.

Postrance ga promatraBlažena DjevicaMarija s djetetomIsusom na krilu Na dnu slike prikazano je čudo s magarcem i propovijed ribama

Za nas poljoprivrednike sv Ante jeosobito dragjerjebio veliki ljubiteljprirode,cvijeća i životinja kao i njegovsubrat sv

FranjoAsiški Jednom jerekao “Ako su tako lijepaprirodnastvorenja,kolika jetek ljepotasamog Stvoritelja".Postojilegendakako jejedanmagarac kleknuo na obje prednjenoge kadjena ulicisusreo sv Antuna kako u pokaznici nosi sv Hostiju.Tajprizorčesto slikari prikazuju uz svečevu sliku Iz te ljubavi za priroduproizašla jei legendakako jejednom u nekom morskom zaljevustajao i propovijedao, a najednomjeprišlojato

U Koprivnici je franjevačka župnacrkva podignutajoš1209., a kasnijeje posvećena sv Anti Oltarna slika iz 1846 djeloje austrijskogslikara F Schwehera na kojojsvetac kleči predMajkom Božjomkojamu pružamaloga Isusa U ruci mu jeljiljan kao simbol nevinosti i anđeli koji s neba nose cvijetnivjenčić.

Sva su ta mjestapuna razdraganihhodočasnika na Svečev dan - 13 lipnja ilinedjeljuposlije. Mnogiod nas zahvaljuju se sv Anti za primljenemilosti koje nam isprosi od dobrogBoga:za pronađeneizgubljenestvari, za zdravlje, za uspjehe u školi i zvanju.On jezaštitnik zaljubljenih, potičeljude na djelamilosrđa, pa jepoznataširom svijetaorganizirana pomoćsiromasima podimenom KRUH SV ANTUNA Njegovifranjevci hrane u svojimpučkim kuhinjamatisuće onih koji oskudijevaju u osnovnim životnim potrebama. I upravo o ljudskim potrebamapiše na pločici u kapeli sv Antuna varaždinske franjevačke crkve ovo: “Vpotreboćepomoćdaje, I pogibel vsa prestaje, Najgovore ki to čute, Padua svedok pervibude, Dika Ocu vek večnomu, Sinu i Duhu svetomu

Povodom 800-te godišnjice rođenja sv Antuna,1995 izdan je katolički kalendar u kojemjeza svaki mjesec u godinipreslikana po jednaumjetničkivrijedna oltarna slika sv Antuna iz franjevačkihcrkvi kojepripadaju Hrvatskojfranjevačkojprovinciji sv ĆirilaiMetoda Ona obuhvaća prostore od Trsata prekoČakovca, Zagrebasve do Vukovara Tako su prikazaneoltarne slike iz

Koristimo priliku i čestitamo imendan svim dragimčitateljicama i čitateljima koji se zovu bilo kojim oblikom svečevogimena kao: Antun, Ante,Toni,Tonči,Tuna,Tonček,Antonišek,Antol, i gospođe i gđice:Antonije,Antice,Antonelje, Tonice,Tončike,Tonke i Tonjesvima neka omiljeli svetac ispuni sve željevelike i male!

Razvijanje djetetova

samopoštovanja

Piše: ZrinjkaKeglevićdipl.Stević,odgajatelj

Pojamsamopoštovanja možemo jednostavnoopisati kao dobar osjećaj o sebi samom, prihvaćanje sebe,uvjerenje o vrijednosti vlastite osobe te povjerenje u vlastitu budućnost Samopoštovanje kod djeteta jevrlo važno jerono utječe na sve što dijeteradi - kako se snalazi u vrtiću,školi, kako lako stječeprijatelje,podnosineizbježne neuspjehe itd Stogajejako bitno pružiti u obitelji malom djetetudobre osnove za razvitak samopoštovanja.

Za izgrađivanjesamopoštovanja malom djetetutreba govoriti da je divno, da ga volite, da jevrijedno ljubavi.Samopoštovanje se neće izgraditi kod djetetakojesebe doživljava kao smetnju i neugodu.

Dijete mora osjetiti da u roditeljimaima podršku,podstrek za sve što čini te da ga oni cijene i uvažavaju. Evo malogpopisaizraza koji su dobrodošli u različitim situacijama i roditelji ih trebajušto češće koristiti

Volim te

Ponosna sam na tebe

Vjerujem u tebe

Čestoroditelji, veoma zaposleni,punibriga i svakodnevnih teškoća izgovoredjetetuneljubazne, grube, pa čak i oštre riječi. Takve riječi u djetetastvaraju uvjerenje da ono nijedobro i vrijedno.Potrebno je,bez obzira na mnoge brigedobro promisliti prijenego što se kaže odnosno osmisliti rečenicu kojaće zvučati prvenstvenopozitivno, a onda i ohrabrujuće.Najkraćerečeno, neka se roditelji drže stare i mudre narodne poslovice“Ispeci, pa reci" Evo nekoliko primjera: roditeljvikne “Glupsi", no boljeje mirno upitati “Zar jeto pametno?" Pomaže li vam dijete u kućnim poslovima pa mu baš i ne ide od ruke ne treba reći ljutitim tonom “Nikakve koristi od tebe? već dobronamjerno“Vidim da se trudiš, malo po malo ići će ti sve bolje". Radi li dijetenešto sporo, a roditelju se žuri umjesto“Grozno si spor, ne mogu te više čekati" treba predlažiti“Učinimo to zajedno,zajedno smo brži!"

Krenimo od roditeljajerje visoka razina njihovogsamopoštovanjapreduvjetpozitivnog utjecaja i poticajarazvoja samopoštovanja u djece.Potrebno jeda se mladi roditelji brinu za sebe same, da se ne zapuste. Svakakoje dobro baviti se u slobodno vrijemenečim u čemu se zaista uživa, stjecati neke nove vještine, imati hobi s kojim se može ponositi i sl. Dobar odnos između bračnih partneraneosporno jejedanvrlo bitan temelj za vjeru u sebe samog Odnosi s prijateljima,izmjene roditeljskihiskustava, druženja s drugimljudimatakođer ojačavaju dobar osjećaj o samom sebi

Štotreba, a što ne treba govoritidjeci

Dijetevidi sebe u velikojmjeri na način na koji ga roditelji vide

Divim ti se kad...

Jako me veseli kad...

Znam jada ti to možeš

Ne moraš uvijek biti savršen

Znam da se u tebe mogu pouzdati

Voljela bih da mi pomogne

Postojemnogiiskazi kojima roditelji“ubijaju?svojudjecu u pojam.Možda misle da su oni potpuno bezazleni no uz povišen ton glasa,posebneizraze lica i pokrete ruku oni vrlo teško pogađaju djecu i utječuvrlo loše na dječje samopoštovanje. To su slijedeći iskazi:

Lijen si

Ponašaš se kao da ti je godina (nekolikogodinamanje)

Nisi u stanju ni minutu biti na miru

Nemaš pojma

Misliš da sam se jajučerrodio?

Ugledaj se na svojusestru/brata

Nikad ne pospremiš iza sebe

Uopće ne misliš svojomglavom

Razbit ćeš si glavu

Dakle,bitno jeu svakom postupkuodnosno svakom govornom poticajuroditeljanaglasiti dobru stranu, olakšati djetetu, a to sve zajednopostepenodovodi do stvaranjapozitivne slike o sebi

Sve spomenuteizjave su štetne po dijete no izjavekojimaizazivamo krivnjudjetetanajgore su

To su primjerice ove:

U grobćeš me otjerati

Odmah me glavazaboljelazbog tebe

Posijedila sam zbogtebe

Da te nisam rodila,moglasam

ispričati nešto supruzikojaga “sluša“ glačajući u sobi u kojoj radi TV,igra se i nešta zapitkuje

Takve izjavedijeteshvaća ozbiljno i misli u sebi: ona me ne voli, jajojsamo smetam u životu,bolje da me nema Stalni osjećajkrivnje može biti koban i dovesti dijete do samoubojstva.Svjetskestatistike pokazuju da jesamoubojstvonajčešći uzrok smrti mladih između 15 i 25 godine.

Kako slušati dijete

malo dijete i sl. Onajkojiželi nešto ispričati,olakšati dušu i možda se izjadati ne osjeća se dobro jerga se zapravo ne sluša Isto tako roditelji mnogo puta kažu djetetu“Samo ti pričaj, slušam te" dok ujednoobavljaju kućne poslove,premotavajumlađe dijete i sl No,poštenije jereći: “Sada sam zauzeta, kad obavim kupanjetvogabrace,onda ću imati vremena samo za tebe".

Slušati svog sugovornika, zapravo, nijeuopćelako. Svako se našao sigurnoviše put u slijedećoj situaciji.Suprugželi,primjerice,

NVEKAR. & 9 Ž g Š Š S 2 “ČAGREP

Važno jeslušajućipitati se što to mojedijetezaista želi meni reći. Evo jednostavnogprimjera: u očekivanjunedjeljnogručka sin pitatatu: “Kada će biti gotov ručak?" Tata može odgovoriti: “Za polasata" i gotovo,skinuo je brigu s vrata i nastavljačitati novine No,ako tata zaista dobro sluša može pitati“Već si ogladnio?" ili“Aha,znam, žuri ti se van, imaš dogovor s prijateljem?" ili “Za polasata počinjetvojaomiljenaemisija na TVu, no do tada ćemo poručati".

Nakon takvogobećanjapotrebno je zaista posvetiti punu pažnju starijemdjetetu, ne dopustiti ikakve smetnje sa strane i u pravom smislu riječi ga saslušati.

Bitno jeuvijekpostupati prema djetetu s poštovanjem,saslušati strpljivonjegovestavove pa i onda kada se ne slažete s njim.

OBAVIJESTI

Godišnja skupština Hrvatske mljekarske udruge

12 svibnjaodržana jeredovna godišnjaskupštinaHrvatske mljekarskeudruge, a domaćin nam jebila Ludbreška mljekara“Antun Bohnec" iz Ludbrega. Tako smo se vratili ranijojtradiciji - održavanjuskupštine, a i drugihskupovaprijednoj od mljekara. Ova skupština bila jereizborna za članove Upravnogodbora,međutim Skupštinajedonijelaodluku, da se mandat Upravnogodbora produži za daljnje dvijegodine,odnosno do završetka procesa restruktuiranjaUdruge.

Pored uobičajenihizbora komisija za odvijanje rada skupštine,gospodinJurajČičmak - predsjednik Udrugepodniojeizvješće o radu i poslovanjuUdruge u prošlojgodini, te predložioPROGRAM RADA za ovu godinunapomenuvši, da se rad Udrugeuglavnomnastavlja u kontinuitetu

Ističe da će se djelovanjeUdrugeusmjeravatiprvenstveno potrebama i zahtjevimačlanstva i struke

- Izdavačkojdjelatnosti moramo i nadaljepridavati nužnu pozornost

Pored edukativnogsadržajaznačajnomjestotreba posvetiti i aktualnim informacijama.

- Formirati stručnu biblioteku i pomagati i poticatitiskanjepraktičnihbrošura aktualnih sadržajapotrebnihproizvođačimamlijeka

- Ove godineUdrugaorganizira 34 simpozijmljekarskihstručnjaka.Pripreme su u toku a prva obavijest već jerazaslana

- U sklopuSimpozijaobilježit ćemo 50 godišnjicuizlaženjačasopisaMljekarstvo i rada Hrvatske mljekarskeudruge.

OBAVIJESTI ee

- Aktivno ćemo se nadaljeangažirati na izradi i dovršenjuPravilnika o kvaliteti sirovogsvježegmlijeka te Pravilnika o temeljnimzahtjevima za mliječneproizvode, i izradi standarda

- Ocjenjivanjemlječnihproizvodatreba provoditistalno i stručno

- Nastaviti ćemo suradnju sa Institucijama kojese direktno ili indirektno bave mljekarskom problematikom u Hrvatskoj i u inozemstvu (napose sa mljekarskimudrugama).

- I u buduće sudjelovati na manifestacijamakojepridonosevećoj i kvalitetnijojproizvodnjimlijeka i prezentacijimliječnihproizvoda.

- Poticati proizvodnju i potrošnjumlijeka, te organizirati stručne skupove.

- U skladu zaključaka ove Skupštinerekonstituirati Udrugu.

Skupštinajejednoglasnoprihvatilaizvješće o poslovanju u 1999 iPROGRAM RADA za tekuću godinu, te znak Hrvatske mljekarskeudruge.

ZapaženadiskusijaposvećenajerekonstituiranjuUdruge i zaključeno da se sa aktivnošću nastavi a sva akta usklade sa Zakonom o udrugama.

Na skupštini smo upriličili i dva izlaganja na aktualne teme - PrijedlogPravilnika o kakvoći svježegsirovog mlijeka dr. Ivana Jakopović iz Ministarstva poljoprivredeišumarstva RH,te dr. Petra Bosnić izvjestitelja na Međunarodnojkonferencijimarketinških informacijskih sustava na temu

“Proizvodnja,prerada i

tržište mlijeka".

Oba izlaganjapobudila su veliko zanimanjesudionika i izazvala konstruktivnu diskusiju i mnoga pitanja.

Smatramo za potrebnonapomenuti, da se na Skupštinuodazvao neočekivano velik brojčlanova odnosno predstavnikapoduzeća,ustanova te pojedinaca iz cijeleRepublike.

Veseli nas i pozdravnopismomljekarskesekcijeSlovenskogprehrambenogdruštva,kojimnam žele uspješnuskupštinu i pozivaju nas na tradicionalnu suradnju.

Uredništvo

HRVATSKA MLJEKARSKA UDRUGA

Ilica 31/3

HR - 10000 ZAGREB

Štovanikolege!

Zahvaljujemo se Vama za poziv na Vašu godišnjuskupštinu u Ludbregu 12 svibnja 2000 Jakonam ježao, da na Vaš zbor nećemo moći doći,iako smo naše učešće nacrtovali Naša željaje, da hrvatski i slovenski mljekari i u buduće dobro surađujemo, jerto izlazi iz povjesnepovezanostisusjednihnaroda kako i iz suvremenih i budućih obostranih interesa.

Vašojskupštiniželimo uspješan rad

U Sloveniji se u mljekarstvudogađajuvelike i brze gospodarske i organizacijskepromjene izbogtoga smo jako opterećeni. Prošle godine su se udružile Ljubljanskemlekarne sa Gorenjskommljekarom, ove godine u lipnju će se vrlo vjerojatnoujediniti sa Ljubljanskim i Mariborska i možda i Ljutomerskamljekara.MljekaraPtuj jeveć udružena sa MurskoSoboškom, k njimadolazi vjerojatno i Celjska.

Prošle godine su bilizbogpribližavanjaSlovenijeEvropskojunijidoneti novi oštrijipropisi u pogledukakvoće sirovine i proizvoda te tehničkoguređenjamljekarskih pogona Izgleda, da jeproces globalizacije već ušao u naš svakodnevni rad i treba ga primitineizbježnim.

Srdačno pozdravljeni!

SLOVENSKO PREHRANSKO DRUŠTVO MLEKARSKA SEKCIJA,KRANJ Štefan Oštir,tajnikmlekarske sekcije

IZRADA LAKTOFRIZA

Laktofriz jecilindričnog oblika / tip“Alfa Laval" / Izrađen jeiz nehrđajućegmaterijala AISI 304,izoliran,oplaštenizvana nehrđajućimlimom,opremljen sa poklopcem na gornjojstrani,elektromotornom redukcijskommješalicom,digitalnimtermometrom,mjeračem,

REFERENCE

izljevom951,gumenimčepoms unutarnjestrane, programatorom koji povezuje sve funkcije(očitanjetemperature,uključivanje i isključivanje -LURA d d mješalice,uključivanje i isključivanjekompresora) i kompresorom. Sve (Dukat,Sirela, zajednosmješteno jena postolje sa regulacionim nogama Dno laktofriza MljekaraZadar) tipa“Alfa Laval" Hlađenjefreonom na donjojpodnici.

“VINDIJA? d d Garantni rok 12 mjeseci.

Varaždin Osiguranservis i rezervni dijelovi(uperiodu od sedam godina).

- “KOKA" Varaždin

(rnsS110X ponja stubica

- “LEDO" Zagreb ega

"Eh

Veličine:

- “MLJEKARA" Pula

- “MILS" Split - od 100- 2000 | vertikalne izvedbe

- od 2000 - 12 000 1 horizontalne izvedbe

IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO

Kapacitet1000 - 2500 litara(neizoliraniiizolirani)

- “DOMIL" Županja

-MLJEKARA

“Antun Bohnec"

- “ZDENKA"

Veliki Zdenci

-“KIM" Karlovac

- KARLOVAČKA

PIVOVARA

- “ZIM" Zenica

- “MLJEKARA SARAJEVO"

-“MLJEKARA

PRENOSIVE CISTERNE MOSTAR"

ZA PRIJEVOZ MLIJEKA

SA PUMPOM

PRENOSIVE

MLIJEKO -

- “MLJEKARA TUZLA"

- “«DONA" GornjaStubica

- “ETOL" Celje

- IPK Osijek

- “KARBON" Zagreb

- “PLIVA" Zagreb

- “INA" Zagreb

funkcionalnije light(lagani)jogurt,s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL

kojaje ispitanau istraživačkorazvojnom

centru Morinaga (Japan). Po okusu iučinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak:

Stanje Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam potiče osteoporozu ublažava peristaltikupojačava

QWALTEL, florucrijeva obnavlja

pretilostsmanjuje Vi

Probiotik (o) & VIVIS

Yindija

Pm)

Š stres smiruje

indija

Kakva

tako malo grama!