Mljekarski list 7-2000

VITELA

mliječna zamjenica za hranidbu teladi

VITELA jemliječnazamjenicaza hranidbu teladi do 2 mjesecastarosti

VITELA sadržiobrano mlijeko,sirutku u prahu,sojinobrašno,masnoće, glukozu,vitamine i antioksidans

VITELA se miješasa vodom u omjeru1:7 (jedantežinski dio VITELE i sedam dijelovavode).Prilikom napajanjateladi temperaturaVITELE trebabiti35%C

VITELA e koristi prema uputama navedenim na vreći

VITELA omogućuje iste prirasteteladi uz manje troškove

LURA i.

Redakcijskikolegij:

dr Stjepan Banožić

dr Ivo Belan

dipl ing Stjepan Brlek

dr Stjepan Feldhofer

dr Zoran Grgić

dipl.ing.Darko Kantoci

dipl ing Stjepan Keglević

dipl

Lupina (vrsta Lupinus, porodica Fabaceae)mahunarke (lepirnjače)

Piše: LjerkaPlantak,dipl.ing.

Osobine i porijeklo:

Sve su lupinenastale od divljih vrsta: jedne su srednjoeuropskog, a drugeameričkogporijekla. Rod lupinaobuhvaća dvjestovrsta, a svima su im zajedničkemorfološke osobine: stabljikajezeljasta, sočna,lišće perastosloženo,cvjetovi su leptirasti kao kod svih mahunarki,prašnjaci su međusobno srasli,plodjekožasta mahuna

na za uzgoj u kontinentalnom dijelunaše zemlje, a naročito na težim kiselim tlima u zapadnim područjima.

Uzgojbijelelupine za proizvodnju zrna

kao suha krma (sijeno), kao zrno (koncentrat) i za zelenu gnojidbu. Pogodnajeza ishranu svih vrsta stoke Odlikuje se visokim postotkom proteina, a biološka vrijednost proteinalupineje56%.

Kvaliteta sjemenaza sjetvu mora zadovoljavatisljedećeparametre:

- čistoća 97 - 98 %

- klijavost min 85 %

- vlaga max 16 %

Korijenje vretenast dobro razvijen,razgranat,duboko prodire u tlo,vrlo jakeusisne moći, dobro jesnabdjevenkvržicama za fiksiranje dušika iz zraka Najvažnijelupinekoje se kultiviraju:

Tlo u jesentreba što ranije poorati na dubinu 25 - 30 em i tijekomzime ga ostaviti u otvorenim brazdama. Tlo treba pognojitiumjetnimgnojivimakoje lupinadobro koristi Ona iskorištava hranjiva iz umjetnihgnojiva i tla kada su ona i u teže pristupačnomobliku

Kada se gnojepjeskovita tla treba osim kalijevihgnojiva dodati i fosfor (100 - 120 kg/haK,O + 40 - 50 kg/haP,O.).

Najboljeuspijeva u područjima umjerenovlažne klime, na kiselim tlima pH 5,0 - 6,5,ali uspijeva i na kiselijim tlima

Ne preporuča se uzgoj na tlima s visokim postotkomkalcija i visokom podzemnomvodom koja veoma nepovoljnoutječe na prinos sjemena. Na prinoszelene mase podzemnavoda utječeznatno manje.Bijelalupinajepogod-

Plava lupina:(Lupinusangustifolius L;uskolisna lupina). Bojacvijetajeplava do tamno plava. Pogodnajeza uzgoj u zemljama sjeverajerima kraću vegetaciju (od90 - 100 dana),ali s nešto manjimprinosima.Prema boji cvijeta u kulturi ih jesedam vrsta, a najrasprostranjenija jevrsta lupinusangustifolius var coeruleus.

Žutalupina:(Lupinusleteus L)visokogjerasta, razgranata je, žutih cvjetova.Dobrajeza uzgoj u sjevernim ali i u južnimdijelovima Europe.

Bijelalupina:(Lupinusalbus L) razgranatejestabljike, naraste do 1,5metar visine,širokih jelistova, bijelihcvjetova,spljoštenogsjemena dvostruko većegod ostalih vrsta lupina. Po okusu slična je stočnom grašku, a upotrebljava se kao: prvorazrednazelena krma,

U proljećetreba tlo pripremiti drljanjem.Sije se od 15. 03 do 10 04. Količina sjemenapotrebna za 1 ha 120 kg.Razmak redova 35 cm, dubina sjetve 3- 4 cm (5do 6 cm na laganimtlima).Žanjese kombajnom,jerkožaste mahune ne opadaju i ne pucaju.

Prinos zrna je 15 - 20 q/ha a može biti i više

LUPINE

1 Plava lupina(Lupinus angustifolius), 2 Žuta lupina (L luteus),3 Bijelalupina (L albus)

UI

Kompletna

Mali

Automatsko

Laktofrizi

Sredstva

Montaža

Prodaja originalnihrezervnih

Uzgojza proizvodnjuzelene mase

OOO AO

- pogodna za uzgoj na kiselim tlima,kojasu granična za uzgoj mnogihratarskih kultura (pH 4,5 - 6,5)

Sije se poslije 10 04 jer se tada postiževeća bujnostbiljaka, a time i veći prinoszelene mase Razmak redova je15 - do 20 cm, dubina sjetve 3 - 4 (5 - 6)cm Količina sjemenapotrebna za sjetvu je200 kg/ha.Poslijesjetve površinuobvezno povaljati.

Prinos zelene mase je30 - 40 tona/ha, a kosi se kada su biljke u punojcvatnji.Ukoliko se sprema kao sijeno, tada juposlijekosidbe treba osušiti,pazećipritom da se sačuva što više lišća

Uzgojza zaoravanjezelene mase - zelena gnojidba

Isti jepostupakkao kod proizvodnjezelene mase, ali jetreba prijezaoravanjapovaljati i usitniti tanjuračom, i odmah zaorati na dubinu 15 - 20 cm

- kultura jebudućnosti jerpopravljanarušenu prirodnustrukturu tla

vlažnijimpodručjima. Sorte žute lupineuspijevaju i na laganim pjeskovitimtlima Lupinanije pogodnaza uzgajanje na tlima bogatimkalcijem(alkalnatla). Na takvim tlima ostajeniska s malim brojemmahuna i vrlo niskih prinosa.

- obvezna jeu plodoreduupravo na tlima suženogplodoreda žitarica - kukuruz jerosim što djeluje na pedohigijenutla,obogaćuje ga organskomtvari i hranjivimajerveže hranjiva iz teže pristupačnihspojeva i znatne količine atmosferskogdušika. Odlična jepredkultura.

Predlažemo ovu krmnu kulturu u stalni plodored.

Lupinesu otporne na kasne proljetne i prvejesenske mrazeve

Za krmu se može sijati od proljeća pa do jeseni kao glavni usjev,naknadni i postrniusjev u čistojkulturi ili u smjesama s drugimkulturama, a za zelenu gnojidbu na sve slobodne površine, a naročito kao postrniusjev, ako ima dovoljnovlage za klijanje.

Slatka lupina(krmnalupina) dobivena je 1930 selekcijom iz gorkelupine.Genetski jerecesivna forma;ima smanjenusposobnost stvaranjagorkihalkaloida Gorke lupine u sjemenu sadrže 1 do 3 % gorkihalkaloida, dok ih u slatkojlupini ima svega 0,02 do 0,09 %

Zaoravanjemzelene mase lupine u tlo popravlja se narušena prirodnastruktura tla;vretenastim korijenomdrenira tlo te tako popravljavodozračni režim Bakterije iz roda Rhizobium,koje žive u simbiozi s lupinom(korjenove kvržice), vežu atmosferski dušik i obogaćuju tlo dušikom

Prednost uzgojabijelelupine:

biljka jeskromnih zahtjeva što se tiče gnojidbe,zbogvelike usisne moći korjenovogsustava i rada korjenovihkvržica;uzima minerale i iz onih gnojiva u kojima su oni u teže pristupačnomobliku za drugebiljke;dušik uzima direktno iz zraka

U zelenojmasi udio alkaloida je u tragovima (5do 10 putamanji negu u sjemenu).

Brzo raste, pa za košnjustiže već za 80 do 100 dana, a neke sorte čak i ranije.

U našim uvjetimanajbolji rezultati postižu se bijelomslatkom lupinom,kojaima dužu vegetaciju od žute i plavelucerne (140do 160 dana).

Sjemebijeleslatke lupinedvostruko jeveće mase u odnosu na sjemežute i plavelupine.Veoma jespljošteno,okruglastog oblika

Po ukusu sličnajegrašku,stoga se upotrebljava za proizvodnju zelene mase, mase za siliranje ili proizvodnju zrna za gotovo sve vrste stoke U suhojtvari ima oko 35 % bjelančevina pa čak i više Selekcijom su dobivene slatke lupineiz najvažnijih vrsta (bijele, žute,plave pa čak i višegodišnjih lupina).

- prvorazredna jekao krmna kultura. Stoka jerado jedezbog slatkasto kiselkaste sočne stabljike i lišća.

Lupine se u praviluuzgajaju na nagnutimocjeditimtlima Stagnirajućuoborinsku vodu kao i visoku podzemnu vodu slabo podnose. Na takvim tlima daju slabijerezultate

Za proizvodnju zrna sije se 40 do 50 klijavih zrna po m? na dubinu 4 do 6 cm, od sredine ožujka pa do sredine travnja, a za proizvodnjuzelene krme od 65 do 100 zrna po m? na nešto gušćimeđuredni razmak

Po prinosimazelene mase i zrna slatke lupine su na razini prinosagorkihlupina. Vrlo dobro uspijeva na teškim,ispranim, bezstrukturnim tlima kisele reakcije(pH 4,5 - 6,5) u zapadnim

Hranidba krava i čistoća

okoliša (ekologija)

Piše: dr sc StjepanFeldhofer

Goveda u prirodnojzajednici s okolišem

Goveda i slične divlje i pitome životinje(biljojedi,preživači) životno i neposredno su povezani sa zemljom i okolišem Tijekom evolucije i razvojaživota na Zemlji govedasu vrlo značajna u nizu pretvorbeenergijeSunca u hranu biljnog i životinjskogsvijeta.

venim tlima, a svojimizmetom i drugimizlučevinama obogaćuju tlo i okoliš hranjivimtvarima koje ulaze u novi krugobnavljanja prirode.

Krave se stogačesto prikazuju na crtežima u središtu izmjene tvari i promjena u okolišu, u pretvorbineorganske u organsku tvar, dušika i amonijaka u bje- lančevine i slično Međutim,posljednjihgodina sve više prevla-

Biljkeuzimaju iz tla otopljene mineralne tvari i koristeći energijuSunca sintetizirajuorganske tvari (asimilacija). Ovisno o općim i lokalnim uvjetimadobivaju se tako plodnapolja i obiljehrane za ljude i životinje.

Uplitanjemčovjeka i životinja u ekološke sustave dolazi do stalnih promjena u prirodi,upotpunjavanja ali i narušavanjaprirodne ravnoteže.

ATR ra PAPE Uplitanjemčovjekai životinja u ekološke sustavedolazido stalnih promjena u prirodi, upotpunjavanjaalii narušavanjaprirodne ravnoteže.

ranomeinto RERNSRAČEKPOENiso

Goveda i slične životinjeimaju primarnospecifičnufunkciju u uvjetimaodržavanja i upotpu-njavanjaprirodneravnoteže, jer su anatomskom građomtijela i fiziološkim funkcijamaisključivo biljojedi(preživači) i zahvaljujući složenojgrađiželudaca i buragovimmikroorganizmima mogu se hraniti većim količinama biljne hrane,travom i zelenim krmivima kojasadrže mnogo celuloze i strukturnih ugljikohidrata neupotrebljivih za prehranuljudi i drugihživotinja s jednodjelnim želucem

S tim u vezi,govedaimaju prilagođenu i odgovarajućugrađu nogu (dvopapkari)kojaim omogućavalako kretanje po raspucanim,vlažnim i travom pokri-

Od prirodeneposrednodobivaju hranu, a vrenjem i mikrobnom razgradnjom u buragustvaraju se plinovi i drugikemijskispojevi (posebiceugljičnidioksid, metan, amonijak i nitrati)koji se većim dijelompodrigivanjem,preživanjem,izdisanjem i izmetom vraćajuprirodi za novu sintezu Tako se zatvara prirodnikrug u kojem govedaodržavajuravnotežu s prirodom.

Goveda u intenzivnoj stočarskojproizvodnji U buragugovedastvara se mnogo ugljičnogdioksida (CO), posebicenakon hranjenja. Tako se koncentracijaugljičnogdioksida mijenja od 26% do 65% Metan (CH,)stvarajumetanogene bakterijeredukcijomugljičnog dioksida, a u buragu se nalazi oko 25 mg CH,/100 ml buragovasadržaja

dava zabrinutost svijetazbog industrijskog i drugogonečišćavanjaprirode, a i goveda se sve češće spominju ne više kao suradnici u održavanjuprirode već im se pripisuju i neke odgovornosti za narušavanjeprirodne ravnoteže

Hranidbeni sustav govedatemelji se na fermentaciji i razgradnjiteže probavljivihbiljnih krmiva u buragu,gdje se uzpomoć buragovihmikroorganizama pretvaraju i masne kiseline,amonijak i drugejednostavnekemijske spojeve. Iz ovih jednostavnih kemijskihspojevaburagovimikroorganizmiizgrađujusvojemikrobne bjelančevine,obnavljaju svojureprodukciju i služe kao hranjivetvari za goveda.

Koncentracijaamonijaka u buragu također se mijenja. Uz normalnu hranidbu s miješanim krmivima u buragunalazi se oko 5-25 mg NH,/100ml buragova sadržaja.Često se uz krmne obroke,kojisadrže mnogo lako topljivih i razgradivihbjelančevina (uz travu i veću količinu spojeva nebjelančevinastogdušika), može značajnopovećatikoncentracija amonijaka na više od 100 mg NH,/ 100 ml buragovasadržaja što može biti vrlo štetno i opasno po zdravlje i život goveda.

Sve su to plinovipotrebni u kružnom toku izmjenematerije i energije u prirodi, ali samo u određenim veličinama, a svaki nedostatak ili prekomjernost uzrokujebolest ili umiranježivotinja ilidijelaprirode.

Na tajnačin govedažive u hranidbenojzajednici s prirodom.

Brzina stvaranja i količina plinova u buragu,posebiceamonijaka,ovisi o ukupnojkoličini bjelančevina u krmnim obrocima,

Otkrit ću Vam

tajnu kvalitete moga mlijeka!

Moj vlasnik za održavanječistoćemuzilica,mljekarskih kanti i ostalihposuda kojedolaze u dodir s mlijekomkoristi:

BIS C 5330

Uvjerite se iviu njegovuučinkovitost!

KAKO? Ukratkoću vam objasniti:

predispiranje: poslijesvake mužnjeprovestiispiranjepotapanjemmuznih jedinica po mogućnosti u mlaku vodu;odgovarajućimčetkama odstraniti grubljenakupine nečistoća Napomena:ispiranje ne provoditivrućom vodom da ne dođe do koagulacijekazeina, te da se lakše isplahnemliječnaemulzija.

- pranje i dezinfekcija: u 10 litara toplevode otopiti 100 do 150 g BIS-a C 5330 (5 - 8 jušnihžlica ili3/4 jogurtčaše). U pripremljenu otopinupotopiti muzne jedinice i po potrebičetkom odstraniti nakupinenečistoća

- ispiranje: muzne jediniceispratimlakom vodom može i vrućom)

2

a najviše o brojui aktivnosti bakterija u buragu,količini lako topljivih i razgradivihdušičnih spojeva i ugljikohidrata u krmivima.

zumljivajestogazabrinutost da se s višom govedarskomproizvodnjom u većojmjerionečišćava priroda.

U odraslih govedanalazi se oko 15 - 18 milijardibakterija u 1 ml buragovasadržaja.Brojbakterija se povećava uz hranidbu pašomi zelenom travom, a smanjuje uz suha krmiva Veći brojbakterija nalazi se u buraguako se goveda hrane s više škrobnatih krmiva, s mnogo žitarica, a posebice ako uz to krmni obroci sadrže lako topive i razgradivedušične spojeve, sirove bjelančevine iz trave izelenih krmiva i spojevenebjelančevinastogdušika (NPN spojeve).

U intenzivnojstočarskojproizvodnjitreba što više iskorištavati reprodukciju i sintezu mikrobnih bjelančevina, jerse na tajnačin dobivajuvrijednekoličine mesa i mlijeka(živežnenamirnice za čovjeka) s jeftinijimkrmivima Međutim,trebaipakograničiti davanje u buragulako topivih i razgradivihkrmiva, samo koliko su optimalnepotrebeburagovih mikroorganizama za reprodukciju. U protivnomdolazi do brze i prekomjernerazgradnje krmiva,stvaranjaveće količine plinovakojeburagovimikroorganizmi ne uspijevajuiskorištavati u svojojreprodukciji i stvaranju mikrobnih bjelančevina; u većoj se količini ispuštajuplinovi u prirodu,onečišćavaju zrak u staji i okolišu, iliresorpcijom u krv truju organizamgoveda.

Goveda,posebice muzne krave, jesu i ostat će nedjeljivi dio prirode. Ne treba ih opravdavati s usporedbama da su ipakmanji onečiščavaći prirodenego mnoge .:>_:— pp Covjekjegospodar koji iskorištavaživotinje i priroduu svom okruženju,alitreba prepoznatigranicusvog vlastitogkratkoročnog interesaiinteresaprirode uzevšiu obzirivrlo intenzivanindustrijski razvojsvijeta.

iskorištavanje krava u visokoj muznosti otvara mnoge gospodarske mogućnosti, ali postavlja i mnoga tehnološka,ekonomska i ekološka pitanja.Mijenjaju se potrebeživotinja za hranom, struktura krmnih obroka,kao i način držanjakrava i odnos prema prirodi.

Ne treba sprječavatirazvoj, ali se ne smijesamo misliti na visoku proizvodnju,stvaranje veće količine materijalnih dobara i kapitala Pri tome treba voditi računa o štetnim posljedicama po život u prirodi,obnavljanjuenergije i ostavljanjunepotrebnihotpadaka u prirodi.

Proizvodnja se može razvijati sve do stanja dok se neiskorišteni dijeloviprerademogu ponovo vraćati prirodi na početakili u tijekstvaranjanovih količina i oblika prirodnetvari i energije (reciklacija), s tim da se očuva prirodnaravnoteža

JERE MPJSSTIKA ir RC au ao tvornice,gradovi i ljudskeskupine.Treba sagledatičinjenice jer štetni utjecajigoveda na prirodu postoje, ali se mogu ograničavati pravilnomhranidbom,uravnoteženim krmnim obrocima i održavanjemdobrih higijenskihuvjeta.

Visoka proizvodnjamlijeka nijeprijetnjazdravojprirodi

U tim okvirima, i ako već postojeekstremne pojaveneprirodnog iskorištavanja,govedarska proizvodnjajoš nijeprijetnja ravnoteži u prirodi i nalazi se još uvijek s izmjenomtvari i energijom unutar svog prirodnog kruga.

Posljednjihgodina u svijetu je značajnopovećanaproizvodnja mlijeka, ne toliko zbogpovećanja brojakrava već zbogindividualno povećanemuznosti Selekcijom su dobivene krave kojeimajuvrlo visoku muznost (oko6 000 do 10 000 i više litara mlijeka godišnje), a da se ne govori o komercijalnimekstremima,kravama koje se iscrpljuju s vrlo visokom muznosti i stoga ne žive duže od 2 do 3 laktacije.

U buragunastali plinovi:ugljični dioksid,metan, amonijak i drugislični plinovipoznati su i vrlo rašireni onečistači prirode. Plinovima nastalim u buragu treba jošdodati plinovekoji se oslobađaju iz gnoja i neurednih gnojišta oko stajaili prilikom rasipanjagnojiva po polju. Ra-

Nažalost, mnoge štete se čine i podpokroviteljstvom znanosti jer

Čovjekjegospodarkojiiskorištava životinje i prirodu u svom okruženju, ali treba prepoznati granicusvog vlastitogkratkoročnoginteresa i interesa prirode uzevši u obzir i vrlo intenzivan industrijskirazvojsvijeta.

Visoka muznost krava ne mora biti prijetnjaprirodnojravnoteži sve dok su krave u mogućnosti uzimati dovoljnoodgovarajućih krmiva za pretvorbuhranjivih tvari u tjelesni rast i proizvodnju mlijeka, a pritom se značajno ne mijenjajuproduktimikrobiološkogvrenja u buragu,izlučivanje plinova i fekalija u prirodu.

S većom muznosti dijeli se količina uzdržnih krmiva na više litara mlijeka. Tako se u usporedbi s kravama kojedajusamo 5 litara mlijeka na dan,za proizvodnju25-30 litara na dan povećavaukupnapotrošnja suhe krmiva za 4554%, ali smanjujepotrošnjakrmiva po litri mlijeka za 71-74% (Tablica1.).

Čini se da jeoptimalnagranica muznosti krava oko 25 do 30 litara mlijekadnevno (oko7 500 do 8 500 litara mlijekagodišnje u 305 dana laktacije).

Do muznosti 25 1 mlijeka na dan značajno se ne mijenja osnovna voluminozna krma, a s tim se ne treba mijenjati ni količina lako topivih i u buraguprobavljivih krmiva za mikrobnu razgradnju. Za višu muznost krava treba samo povećavatikrepkakrmiva (koncentrate)kojamorajusadržavati veći postotak u buragustabilnih bjelančevina iz sojine i suncokretove sačme, i postupnosmanjivati osnovna krmiva sve do odnosa 55 : 45 % (voluminoznih : krepkih krmiva).(Tablica1.)

S višom muznosti krave racionalnijetroše krmiva za proizvodnjumlijeka. Za visoku muznost krave trebaju veće količine suhe tvari krmiva ali boljekakvoće. Računajući da krave samo za život bez proizvodnjemorajudobivati određenu količinu krmiva (uzdržna krmiva),smanjivanjembroja krava a povećanjemindividualne muznosti smanjuje se količina utrošenih krmiva po litriproizvedenogmlijeka(konverzija krmiva za litru mlijeka).

tvari Krave s visokom muznosti moraju,međutim,biti sposobne da uzimajudnevno veće količine krmiva (2225 kg suhe tvari krmiva na dan ili 3,54,0 kg/100kg tjelesnetežine) što se mora postići tehnologijom hranidbe i uzgojemjunica,odnosno veličinom buraga i boljim izlučivanjemprobavnihsokova (fermenata). Krmni obroci krava morajustogabiti ukusniji, s krmivima stabilnijim u buragu, većim dijelompogodnim za fermentativnu razgradnju u siriselekcijom, štu i tankom crijevu,boljeenergetskehranidbene vrijednosti i s bjelančevinama visoke biološke vrijednosti.

amo ummnosmesepimanemi Posebno trebaupozoriti stočarena uredno održavanjeičišćenje staja, na pravilno uklanjanjeispremanje gnoja.Goveđi gnojje vrijednasirovinakojom se vraćajuhranjive tvariienergija za novo stvaranje hrane iživota u prirodi.

Na taj se način s visokom muznosti ne mijenjaznačajnotehnologijahranidbe i ekološki odnosi krava prema prirodi. Treba davati uravnotežene krmne obroke koji će omogućiti da se s manjimbrojem krava postignevisoka proizvodnjamlijekabez značajnijeg onečišćavanjaprirodeplinovima iz buragovasadržaja.

Treba računati da krepkakrmiva i žitarice nisu prava prirodna hrana za goveda i u većojkoličini mogu uzrokovati oboljenja(acidozu,parakeratozuburaga,oboljenjejetre i sl.).Krepkakrmiva stoga ne treba davati više od 3545% od ukupnesuhe tvari krmnih obroka Neophodna su za visoku proizvodnjumlijeka, za očuvanje zdravlja i reprodukcijekrava,ali zbogburagovihmikroorganizama treba u krmnim obrocima ostaviti prostora i za sirovu vlakninu (najmanje17% u suhojtvari

Mljekarski list

krmnih obroka) iz voluminoznih krmiva

U našim uvjetimahranidbe krava krepka.krmiva moraju sadržavati najmanje 50 do 60% kukuruza od ukupnihžitarica.

poljimamogu biti veliki izvori onečišćavanjaprirode.

Posebno treba upozoriti stočare na uredno održavanje ičišćenjestaja, na pravilnouklanjanje i spremanjegnoja.Goveđi gnojje vrijednasirovina kojom se vraćaju hranjivetvari i energija za novo stvaranje hrane i života u prirodi. Međutim,loše održavana gnojišta i način rasipavanjagnojiva po

Treba jošpripaziti na sekundarna onečišćavanjaprirodezbog izlučivanja nekih toksičnih tvari iz organizmakrava kao posljedica s hranom dobivenih teških kovina (kadmija,olova,žive i sl.),antibiotika,radioaktivnih elemenata, toksina plijesni(mikotoksina) i dr To su tvari kojese mogu nalaziti u izmetu,mokraći ilimlijekukrava,onečišćavajuokoliš, trujuživotinje i čovjeka, a često ostajuvezani u tkivima i kostima životinja.

Za ova onečišćenja su odgovorna neka industrijskapostrojenjakojaonečišćavaju hranu ljudi iživotinjaputemprašine,plinova, otpadnihvoda i slično, a zatim ispušniplinovimotornih vozila i čestice zbog trošenjaautomobilskih guma, mineralna gnojiva, različita zaštitna sredstva (herbicidi,insekticidi,fungicidi),ljekovita sredstva zbog liječenja ili neodgovornogpoticanja rasta ili mliječnostikrava,radionukleidi, mikotoksini iz pljesnive hrane i sl

PIONEER.

BRAND PRODUCTS e

Poljodjelci, kao što ste već upoznati ove godine uz već dobro poznatevisokorodne Pioneer hibride kukuruza Pioneer sjeme d.0.0. u prodajiima ikemijske proizvode tvrtke DuPont U ovom brojudajemo opis dva Ga itakojise koriste: u vinogradima, voćnjacima te u krumpiru i rajčici.

Equation Pro

Preventivno sistematični fungicidza suzbijanjeperonospore vinove loze i plamenjače krumpira i rajčice.

PRIMJENA: Sredstvo se primjenjujepreventivno,prijenego što dođe do infekcijeili uranomstadijuzaraze u količini

0,4 kg/ha u intervalima 10-12 dana u vinovojlozi te 8-10 dana u krumpiru irajčici.

Vinova loza: prskanje može početikada je vinova loza u fazi 5 listova Može se tretiratinajviše4 puta u vegetaciji

Krumpir i rajčica:dozvoljenojenajviše3 tretiranja u vegetaciji

Dva sata iza tretiranja ne smije pastikiša

Punch 10EW

Sistemični fungicid za suzbijanje:

Pepelnica vinove loze (Unicula necator):tretirati u koncentraciji 0,016%prijeaje ili0,02% Posljecvatnje.

Tretiranjemoguće 2-3 puta srazmakom od 12-14 dana

Pjegavost lista ičađava krastavost plodova jabuke (Venturia inaequalis):tretirati u koncentraciji0,024% u

razmacima 8-10 dana

Pepelnica jabuke (Podosphaera leucotricha): tretiratiu koncentracijiod 0,03%

Crna trulež (Guignardia bidwellii)i crvena palež lišća vinove loze (Pseudopeziza tracheiphila)u koncentraciji

0,03%

Palež cvijetai rodnih grančica koštičavog voća (Monilia laxa)

Pepelnica breskve (Sphaerotheca pannosa) u koncentraciji0,04%

Zasupnik

tvrtke DuPont: Pioneer sjeme d 0 0 , Čulinečka cesta 2B/2, 10040 Zagreb, Tel : 01/2958-000, Mobiteli: 091/2988-741, 2988-742, 2988-743, 2988-744

Distributer DuPont proizvoda: A M Gorup d o 0 , Klanjec,Tel :049/550-770, 550-251, 550-083, 550-753

Tehnologija koja daje više"“

Staja za krave muzare

Piše: dr sc StjepanBanožić

miti ili vodoravni silosi,uređena gnojišta,spremišta za sijenoitd.).

Opskrbavodom Značajnajei opskrbljenostpitkom i zdravom vodom za napajanje i potrebeodržavanjahigijene.Gospodarstvapriključena na vodovodnu mrežu oslobođena su takve brige, ali naplatautroška vode nijemali novčani izdatak Ostala gospodarstva morajuosiguratidovoljnekoličine vode za napajanje stoke i pranje iz vlastitih bunara Nijepotrebno posebiceisticati da izdašnost bunara mora biti takva da ne presuše ni za najvećihljetnihžega.

U govedarstvu je najvažnija i najznačajnijaproizvodnjamlijeka pa jojtreba posvetiti i najvećupažnju počevši od izgleda ifunkcijeobjekta u kojismještamokrave i u kojemu se odvijaproizvodnjamlijeka.

Kod izgradnje nove stajetreba nastojatiizabrati najboljumoguću lokaciju. Prvi uvjet za izbor mjesta buduće stajesvakako jeocjeditost tla, što znači da se oborinske vode (bezobzira na količinu oborina) morajubrzo i učinkovito odvesti s položajagdjevećjeilibi trebala biti staja.

Dakle,količine vode nisu male i onjimatreba ozbiljnopovestiračuna jermanjakvode može biti iuvjet opstankaproizvodnjemlijeka. Vlaga u staji.Često se ni zračenjem ne može izbaciti suvišna vlaga i nakupljeniplinovi iz životinjskihnastambi Vlagase kondenzira na zidovima i stropovima, a razlogjeizbor građevinskog materijala. Za bočne zidove često se upotrebljavaju betonske “blokete* Takvi zidovi i stropovi - bez zaštitnogžbukanja - nepogodni su za mikroklimu u staji.

Dnevna potreba muzne krave od oko 600 kgtežine iznosi oko 45, a s teletom oko 60 litara vode,ajednogodišnjejunice oko 35 litara Toj količini treba dodati tehničku vodu za pranjeposuđa,strojeva za mužnju,hlađenjemlijekaitd., što iznosi po kravi isto kao i za napajanje.

Osobito stropovitrebaju biti dobro toplinskiizolirani, pa jepotrebna dobra zaštita unutarnjepovršine Da bi spriječilinakupljanje vlage,kondenzaciju na zidovima i stropu,razlika između temperature stajskog zraka i temperature unutrašnjihpovršina mora biti što manja; ne bi smjelabitiveća od3? C. Za takve površinezidova i stropa kažemo da su “topli" i vrlo pogodni za izradu staja.

Krava muzara, samo za proizvodnju20 litara mlijekadnevno iz vlastitogorganizmaizluči 17,5litara vode

Prema tome zaključakjejasan: što jerazina proizvodnjemlijeka viša potrebepitkevode su veće, i obrnuto,krave s malom proizvodnjom mlijeka i zasušene krave trebajumanjepitkevode

Vrlo jepoželjno da se u neposrednojblizini staje za krave muzare i podmladaknalaze određene površineplodnihoranica i sjenokoša,čijablizina izravno utječe na gospodarskuproizvodnju.

U intenzivnom suhom ratarenju (beznatapanja)zajednukravu (600 kg)potrebnojeod 0,4do 0,5 ha uređenih oraničnih površina. Za farmu od dvadesetak krava potrebno jeod 8 do 10 ha oranice Ako se te površinenalaze u neposrednoj blizini staja, na udaljenosti do dva kilometra, s dobrim komunikacijama,tadajeproizvodnjakrme za krave i podmladakgospodarski povoljna.

Kod hranidbe hranom koja sadržava malo vode (sijeno i koncentrati)povećava se potreba za pitkomvodom Krava za 1 kgsuhe tvari u hrani treba oko 5 litara vode, pa kod utroška 10 - 12 kgsuhe tvari u hrani,kravi treba 50 - 60 litara pitkevode

Vrsta materijala

Kod izbora mjesta za izgradnju stajetreba predvidjetidovoljno prostora za izgradnjustaje i pratećih gospodarskihobjekata(oko-

Radi lakšegizbora materijala za gradnjustajaposlužit ćemo se s jednomusporedbom, i to tako da svima poznatu klasičnu punu ciglu označimo brojemjedan, a sve navedene mogućematerijaleoznačimo većim brojem od jedanako jematerijalbolji od pune cigle, ili manjimodbroja jedanakojematerijal lošiji.Pažljivijičovjek će odmah primijetiti da su svi građevni materijalibolji od pune cigleznatno skuplji.

Vlažnost zraka u stajama za sve kategorijegovedajeoptimalna 65 do 75 %,dokjemaksimalna za uzgojteladi i kod krava 85, a teladi za tovijunica za rasplod do 80 % [i

Toplina u staji

Piše: dr sc StjepanBanožić

Pri ulasku u neku stajugdje boravi veći brojkrava možemo osjetitipoteškoće u disanju i toplinukojajeuglavnompovezana s velikom vlažnošću

Temperatura ustajiovisi o brojuživotinja i podmlatka kojitrajnoborave u staji, zatim o građevnommaterijalu i o vanjskojtemperaturi.

Velike i niske temperature u stajinegativnodjeluju na krave što se odražava na smanjenje proizvodnjemlijeka, ali i na zdravlje životinja.Optimalnetemperature za krave su od 7 do 18"C. Sve temperature niže od 5%C iviše od 20%C djelujuštetno na zdravlje krave i proizvodnjumlijeka. Kod visokih temperatura(iznad20%C)krave isparavaju više vode zboglošeg disanja,uzimajumanjekoličine vode zbogmanjegutroška hrane, a rezultat je manja količina mlijeka. Isti rezultat - manjaprodukcijamlijeka - bit će kada zimi temperaturapadne ispod5*C Prema tome, za zimu u stajama sve prozore treba ostakliti, provjeritizatvaranjeulaznih vrata To

ne treba značiti da stajemoraju biti potpunozatvorene, bez dovoda vanjskogsvježegzraka Treba ih zračiti, a svako zračenje objektadovodi svježi zrak i odvodi topli,stajski. Pri tome se u staji ne smijenačiniti propuhili dopustitiulazak vlage.Stoga su za manjestaje(20krava)najjednostavnijastropnazračenja(otvor na stropu u obliku dimnjaka) ili prozorska.Prirodno zračenje temelji se na činjenici da teži, hladniji zrak potiskujetopli i ustajali zrak kojijelakši, te se time izmjenjuje zrak u staji. Visina odvodnogkanala na stropu mora biti dvostruko veća od visine staje, te da iznad krova viri najmanje60-70 cm Prosjekkanala za odvod zraka ovisi o brojukrava u staji. Ako jeu staji 10 krava - a stajajevisoka 3 metra - odvodni kanal morao bi biti visok 5 metara i širok 60 cm

U određeno godišnje doba teško jepostićioptimalnutemperaturu od oko 15C u loše građenim stajama s pogrešnoizabranim građevnimmaterijalom. Količina toplinekojuživotinje izluče u okružjetreba nadomjestiti onu toplinukoja se izgubiprekootvorenih površinapodastaje,zidova i stropa.Štojelošijitermoizolacioni materijal za gradnju, to se više toplinegubinego što jekrave proizvode, a rezultat jehladnoća u staji.

čimbenika, no kod podovajeto znatno lakše obaviti Preko loših podova u staji se gubiveoma mnogo toplinekojuproizvodiorganizam životinje.

Loše izveden podu stajimlade teladi može izazvati probavne tegobe, za koječak nećemo znati uzrok Preko čistogbetonskog podagubi se oko 190 kcal/h, a preko podaharicita ili drugihsmolastih materijala znatno manje, tek oko 70 kcal/h.

Upotrebastelje, suhe slame, znatno utječe na zadržavanje proizvedene topline, te značajno utječe na klimu unutar staje. U već postojećimstajama, ako su podoviloši u nuždimožemo izgraditipodoveod čvrste pune cigle.Cigluslažemo na hrbat (kant) na debeli slojpijeska, a sastave između ciglizalijevamo asfaltom ilismolom

Vrlo jeteško u već sagrađenim stajamamijenjatizidove i stropove radi popravljanjatoplinskog

Temperaturaležišta utječe na utrošak hrane i dnevnu proizvodnju.Optimalnatemperatura ležištajeod 10-15%C Potrošnja hrane na višojtemperaturiležišta (2025*C)porastće za 1520%, a dnevna će proizvodnjapasti za 1020% Znatan dio topline iz staje gubise kroz vrata i prozore napravljene od lošegmaterijala. Prozori mogu biti izrađeni od različitih materijala, o čemu će ovisiti prijenostopline.Najlošija izvedba su proizvodi od željeznih i betonskih okvira s jednostrukim ostaklenjem(dvai polputasu lošiji od dvostrukih prozora). Obični drveni prozori s dvostrukim ostaklenjem(zračniprostor između stakala 12 mm) dva puta bolječuvajutoplinustajenego

željezni i betonski prozorikoje treba svakako izbjegavati. Kod izbora vrata također možemo znatno pogriješiti.Ugradnjaželjeznih

vrata od dasaka debljine 3 cm izolacionogmaterijala dva i polputa su bolja od drvenih vrata načinjenih od dasaka debljine 25 mm (jedan col).Negdje u sredini vrijednosti nalaze se drvena vrata od dasaka debela 4 cm

Norme temperature

Na vanjskojtemperaturi od 10 *C govedodiše normalno, normalno preživa i normalno proizvodi Na temperaturi od 20-25%C disanje jebrže a proizvodnja se smanjuje. Na temperaturi od 3035%C disanje jeubrzano a proizvodnjaznatno smanjena. m

Teladu otvorenimstajama

Piše: dr sc StjepanBanožić

većom potrošnjomhrane, te

Telad se može uspješnouzgajati i u otvorenim stajamagdje temperatura i vlagaovise isključivo o vanjskimutjecajima. U dobrim otvorenim stajamatemperatura bi trebala biti oko 5%C viša nego vani Temperaturemanjeod 0%C neće znatnije naškoditi teladi ako ne trajuodviše dugo.Kod ovakvoguzgoja najvažnije jeda u otvorenojstaji(otvor jeokrenut prema južnoj strani) nema ni malo vlage(vlažnastelja!). Telad mora biti na suhom ležištu bez vjetra i propuha.Takav će uzgojrezultirati konstitucijom i dobrim zdravljem. porastomdlake,ali i čvrstom

Ketoza ili acetonemija krava

muzara

Piše: Antun Kostelić, dr. vet. med

tacije, bez obzira na starost životinje.Mogu oboljeti i krave koje dajumanjukoličinu mlijeka, a nedovoljno su i nekvalitetno hranjene.

domaće simentalske pasminegoveda. Zbog nedostatne i nekvalitetne hranidbe, te loših higijenskih prilika u staji,javljaju se brojniproblemi sa zdravljem životinja u vidu bolesti probavnog sustava, bolesti papakai zglobova,problema s reprodukcijom i upalomvimena Jedna od čestih bolesti visoko mliječnihgovedaje ketoza ili acetonemijakojadovodi do znatnogsmanjenjaproizvodnjemlijeka ako se ne uoči na vrijeme, a može rezultirati i gubitkom životinje.

Danas se u Hrvatskojmnoga obiteljskagospodarstva bave proizvodnjommlijeka. Da bi povećali količinu proizvedenogmlijeka, u Hrvatsku su uvezene juniceholštajnskepasminečijajeglavna karakteristika visoka mliječnost. Međutim,takve pasminekrava zahtijevajudrukčijirežim hranidbe i smještaja od uobičajne

Ketoza iliacetonemija jebolest visoko mliječnihkrava kojase javljaprvihnekoliko tjedanalaktacije(početakproizvodnje mlijeka).Ketozu karakterizira poremećaju metabolizmu ugljikohidrata i masti koji se javljazbog proizvodnjevelikih količina mlijeka.Obolijevajuredovito visoko mliječnekrave na početkulak-

UZROK BOLESTI Ketoza se javlja u krava kojesu pretežno hranjenesilažom, bjelančevinama iliprevelikomkoličinom koncentriranih krmiva Zbog velike proizvodnjemlijekadolazi do padakoličine glukoze(šećera) u krvi, a posljedično tome raste količina masnih kiselina u cirkulaciji. Masne kiseline se talože u jetri(zamašćenjejetre), te dolazi i do povećanjametabolizma masnih kiselina Rezultat povećanja metabolizma masnih kiselina je tvorba ketonskih tijela(acetoctena kiselina,aceton, beta-hidroksimaslačna kiselina i propanol)kojadospijevaju u krv,mokraću i mlijeko.

SIMPTOMI (ZNACI)BOLESTI Bolest postupnonastaje, pa vlasnik ne primjećuje da jedošlo do ketoze (supkliničkioblik).

Vlasnik jedinoprimjećuje da krava normalno jede,ali postupno mršavi. Izlučivanjemlijeka se smanjuje. U mokraći se pojavljuju ketonska tijela.

moramo zbogiscrpljenosti ilipojavekomplikacijaekonomski iskoristiti (zaklati). Nakon ozdravljenjabolest se može ponovo pojaviti.

Vidljivi(klinički) oblik bolesti karakterizira naglomršavljenje i naglipadmliječnosti.Javljaju se znaci probavnihporemećaja: izostajepreživanje,prestajeaktivnost predželudaca.Balegamože biti normalna,pokrivenasluzi i izrazito neugodnogzadaha,ponekad se pojavi i proljev.Mokraća,mlijeko, koža i izdahnuti zrak imajuspecifičan miris po acetonu što se odmah osjetinakon ulaska u staju.Jetra može biti povećana, a životinjajeosjetljiva u području jetre.Rjeđenastaje i živčani oblik bolesti u kojemuje krava potištena,pospana i opuštenih mišića. Iznimno,može biti izrazito uzbuđena,promuklomuče,te nasrće na prepreke.

Bolest može trajatinekoliko mjeseci, a životinjuporedterapije

PREVENTIVA KETOZE

Već jenapomenuto da od ketoze obolijevajunedovoljno i nekvalitetno hranjenekrave, pa zbog togatreba kravu već prijeporoda pripremati za visoku proizvodnju mlijeka.Suhostaj mora trajati 60 dana da bi se krava pripremila za buduću laktaciju i osigurala normalan razvojteleta u maternici U suhostajuobrok se treba sastojati od povećanekoličine kvalitetnogsijena i koncentrata, a potpunotreba ukinuti hranidbu silažom Obrok treba sadržavati hranjivih tvari kao da krava daje 10 litara mlijeka.Krmna smjesa treba sadržavati 18% i više bjelančevina Ne smije se zaboraviti na davanjevitaminskih i mineralnih krmiva (stočnaciglaili kamen).Nakon poroda, u prvim

danima laktacije, krave treba hraniti kvalitetnom voluminoznom krmom i postupnopovećavati količinu koncentrata (0,5 do 1 kg na dan)do najviše 12 kg na dan Kravi treba postupno u hranidbu uvoditi i ostala krmiva kojasu, ovisno o godišnjemdobu, na raspolaganju(pivskitrop, zimi silaža, ljetizelena krma).Kod krava koje dajupuno mlijeka u prvimdanima laktacije (25 i više litara mlijeka), treba nastojati da se što prije naviknu na davanjeveće količine pojedinihkrmiva,najviše 4 kgnekog koncentriranog krmiva u obroku (zrnakukuruza,pšenice,zobi,ječma)da bi se što prijenadoknadio gubitakenergije nakon poroda. U razdoblju nakon porodakravama se također morajudavati vitaminski i mineralni dodaci (VAM), kojiosim što pospješujuprobavu, omogućavajuuspostavunormalnog spolnogciklusa, a time i koncepciju(bređost)životinje.

Spolni ciklus ovaca i ovnova

Piše: Vesna JovanovićBunta, dr vet med

Prve znakove spolnognagona i spolnezrelosti ovca pokazuje već u dobi od 6 do 12 mjeseci. Ranozrele pasminepripuštaju se nakon 7-9 mjesecistarosti, pričemu se mora voditi briga o razvijenosti organizmapriprvom pripustu (težinanajmanje2/3 težine odraslih ovaca).Istodobno s ovcama spolnudozrelost pokazuju i ovnovi Ovce su poliestričneživotinje. Gone se svakih 13-19 dana (prosječno16), a spolni žar kod 75% ovaca traje21-39 sati (12 dana).

Ovulacijanastupaprikrajuspolnog žara, pa jeza oplodnjunaj-

GOSPODARSTVO

pogodnijidrugidan Za vrijeme spolnogžara ovca jeuznemirena, zaskakujedrugeovce, traži blizinu ovna i dopuštaskok Spolni organ je natečen, crven i vlažno sluzav

Prirodni pripustovaca može biti:

- haremski - u toku pripusne sezone stadu od 25-30 ovaca dodijeli se jedanovan - iz ruke - određenom ovnu dovodi se ovca (pripušta se dvokratno - razmak 12 sati)

Umjetnoosjemenjavanje ovaca omogućuje da se sjemenom jednogovna osjemeniveliki broj ovaca (uprirodnompripustu dnevno ovan oplodiprosječno do 5 ovaca).Dobri rezultati postižu se

osjemenjivanjemsvježimsjemenom Vanjskiznakovi spolnog žara (mrkanja) u ovaca su obično slabijeizraženi Otkrivanje ovaca koje su za pripust,odnosno umjetnoosjemenjivanje, može se obavljati uz pomoć pokusnih ovnova - ovnova probača. Pokusnim ovnovima veže se platnena pregačapremazana bojomprilikomskoka na ovcama koje mirno stojeostajetragboje i takve ovce se posebnoizdvajaju te osjemenjuju, odnosno pripuštaju. Kod haremskogpripusta ovnu se prediotrbuha može namazati bojom i na tajnačin pratiti kad je kojaovca zaskočena

Pasmine ovaca kojekarakterizira visoka produkcijamlijeka pripuštaju se jedanputgodišnje, u periodukolovoz - listopad.

Kako će se članstvo

Hrvatske u WTO odraziti na gospodarski položaj

proizvođača mlijeka?!

P'iše: Doc dr. sc Zoran Grgić

stvom države u Ujedinjenim narodima.

Kako ječlanstvo u UN potvrda međunarodnogpriznavanjapolitičkogpostojanja neke države, tako ječlanstvo u WTO potvrdapriznavanjagospodarskerazvijenosti i sposobnosti države da ravnopravno sudjeluje u suvremenim gospodarskim odnosima

Čestasu pitanja što WTO (WorldTrade Organization ilisvjetska trgovinskaorganizacija) znači i može donijetihrvatskojpoljo-privredi.Članstvo u WTO-u je vrlo važno za svaku suvremenu državu kojanamjeravaaktivno i ravnopravno sudjelovati u svjetskim gospodarskimtijekovima. Naime,članstvo u WTO se često uspoređuje s općepoznatimčlan-

Međusobno gospodarsko povezivanjedržava jejednood opće prihvaćenihnačela suvremenih međunarodnih odnosa, a WTO je

upravo mjerilogospodarskog povezivanja na svjetskoj razini Prema tome našoj se malojdržavi (nesumnjivovelikoggospodarskogpotencijala), unatoč sadašnjimgospodarskimpoteškoćama objektivne i subjektivneprirode, članstvo u svjetskojtrgovinskoj organizaciji nameće kao nužnost lako se postupakprilagodbe hrvatske poljoprivrededjelovanju unutar WTO sustava odvijajošod početka1993. godinekada je Hrvatska dobila status promatrača (službenojeRepublika Hrvatska članstvo u WTO zatražila u svibnju1994. godine), ne može se reći da su dosadašnjemjerei pripremneaktivnosti bile osobito uspješne.

Djelomično se to može opravdati ratnim razdobljem, no vrlo je izvjesno kako će se našojpoljoprivredi“osvetiti“ dosadašnje poticanjeproizvodnjevelikogbroja

objektivnoneučinkovitih proizvođača na načelu socijalnog, a ne ekonomskogpristupaobiteljskim gospodarstvima.Okrupnjavanje obiteljskihgospodarstava i porast njihovekonkurentnosti kao osnovne postavkeStrategijerazvitka hrvatske poljoprivrede nisu ni približnoostvareni u proteklih 5 godinaod usvajanjastrategije Vlade RH i Hrvatskogdržavnog sabora u prvojpolovici1995. godine.

Danas jepotpunojasnokako će vrlo loš gospodarskipoložaj velikogbrojaobiteljskih gospodarstava kojaraspolažu s najvećim dijelomproizvodnihkapaciteta u poljoprivredi(radna snaga, poljoprivrednozemljište, mehanizacija, stočni fond i dr.) i dugogodišnjezapuštanje ovog sektora,(naslijeđeno jošiz prošlog sustava)nepovoljnodjelovati na sveukupnupoljoprivrednuproizvodnju u skorijembudućem razdoblju.

Kojesu osnovne ekonomske mjerekojeće se morati provesti pri uključenjuHrvatske u WTO?

Grafikon 1: Udio mlijeka i stočne proizvodnje u državnojpotpori analiziranih godina

1

CiMiijeko flStoka FlOstalo

Izvor: Preračunato prema dokumentaciji MPŠ i WTO

Grafikon 2: Potpora poljoprivredi u Hrvatskoj - početno i obvezujuće razdoblje

Potpora u milijunima kuna

Pojednostavljeno se u području poljoprivrede mora provesti smanjenjecarinskih zaštita (od24 do 36% u slijedećih 6-10 godina). Ukupnapotporaproizvođačima treba se smanjiti za oko 20% u odnosu na bazno razdoblje od 1986 do 1988 godine.Isto tako, uključivanjem u WTO nisu dopuštenenove izvozne subvencije, a postojeće se zamrzavaju i tijekom 6 godinasmanjujuvrijednosno za preko35%,te količinski za 21 % u odnosu na bazno razdoblje(1986.-1990. g.).

1996.1997.

Izvor: Istikao u grafikonu 1

Državna potporapoljoprivrednojproizvodnjibilježistalni

rast, a prosječno je u razdoblju od 1996 do 1998. godineiznosila oko 1,2milijarde kuna. Pritom gotovo 180 tisuća korisnika godišnje ostvarujemanjeod 6 700 kuna državne potpore u poljoprivredi. Potporaproizvođačimamlijeka

čini značajni dio ukupnoizdvojenihsredstava Prosječno je u ovom razdobljuproizvođačima mlijekakroz poticajeisplaćeno oko 362 milijunakuna,što predstavljagotovo30% ukupnoizdvojenihsredstava

Gledajućiodnose u našem gospodarstvu i općipoložajpoljoprivrede u tom sustavu, mora se zaključiti kako se radi o vrlo visokim iznačajnimsredstvima. No, upitnoje ispunjavanjegospodarske važnosti utrošenih sredstava ovim poticajem u odnosu na njihovunesumnjivusocijalnu važnost Naime,ova sredstva koristi veliki brojobiteljskihgospodarstava - proizvođačamlijeka(prema različitim proračunima od 58 do 65 tisuća gospodarstava), pa je prosječni iznos potporeproizvođačima mlijeka u razdoblju od 1996 do 1998 godineod oko 5 600 do gotovo 6 300 kuna po gospodarstvu.Najveći dio gospodarstava - korisnika državnih poticaja za mlijeko - posjeduje osnovno stado manje od 10 muznih krava što jenedovoljno za značajnijiutjecajpoticaja na ukupnidohodak gospodarstva. Kako upravo gospodarstva s manjimbrojemgrlabilježe nedovoljnumliječnost po muznom grlu(prosječno oko 2 tisuće litara godišnjepredstavljamanje od 30% od prosječnogpotencijala u nas uobičajenesimentalske pasmine),većem dijeluproizvođača mlijekadržavni poticaji ne koriste kao ravnotežni mehanizam dohotka nego tek “slamka spasa" za pukopreživljavanje u dugoročno narušenom odnosu prihoda i izdataka u poljoprivrednojproizvodnji za obiteljskagospodarstva. Kod ovih proizvođača se nikako ne može promišljati o nekom razvojnomdjelovanjudržavnih poticaja za mlijeko.

Ovako pojednostavljenoprikazano djelovanjepoticaja već ukazuje na osnovni problemdohotka proizvođačamlijeka u budućem poslovanjufarmera prema gospodarskimpretpostavkamasvjetske trgovinskeorganizacije.

Ipak treba napomenutida državni poticajiprema tekućim istraživanjima čine od oko 22,4 do 34,5 % prihoda od prodajemlijeka u obiteljskomgospodarstvu kojese bavi govedarskom(pretežito proizvodnjamlijeka s uklju-

čenim poticajima za ostavljeno grlo u osnovnom stadu).Tako odabrana gospodarstva na kojima se nekoliko godinakontinuirano istražujeekonomika proizvodnje mlijekauspješnokoriste poticajnasredstva za “učvršćivanje? učinkovitosti proizvodnje i povećanjesvojerazvojnesposobnosti. Za takva gospodarstva,kojaimaju zadovoljavajućumliječnost i cijenukoštanja20-30% ispodprodajnecijene, može se reći kako imajudobru gospodarskupodlogu za buduće poslovanje u uvjetima WTO-a

srednjoročnogledanodvostruko manjaod dosadašnje, što će dodatno pogoršatisadašnji u pravilu nesigurangospodarskipoložaj većegdijelaproizvođačamlijeka.

Posebno je zanimljivausporedba dopuštenerazine potpore domaće poljoprivrede u budućem razdoblju za neke tranzicijske zemljekoje su u donekle sličnom položaju kao Hrvatska. Sa stajališta gospodarskogpoložaja domaćih proizvođača vrlo jevažna mala dopuštenapotpora po korisniku poticaja - obiteljskom gospodarstvu ili farmeru Ona je gotovo 14 putamanja u odnosu na zemljeEuropskeunije, a za 28,153,6%je manjaod prikazanih tranzicijskihzemalja.

Na temeljudosadašnjihizdvajanja za državne poticaje u poljoprivredi(razdoblje 1986 -1998 g.)jeprema potpisanimsporazumima određeno smanjenjeistih u obvezujućemrazdoblju od 2000 do 2004. godine.Tako će se razina državnih poticaja u tekućojgodini smanjiti za 323 milijuna kuna ili 21,5 % u odnosu na 1998 godinu.

Na krajuobvezujućegrazdoblja poticaji bi trebali iznositi manje od 1 milijardekuna,što jeza 20,1 % manjeod prosjeka1986 -1998 godine.

Za Hrvatsku je ulaskom u WTO obvezujućesmanjenje carinske zaštite kojapredstavlja najvažniji oblik zaštite domaće mljekarskeproizvodnje. Tako će se za mlijeko i mliječneproizvode carinska zaštita priulasku smanjiti za preko16%,a nakon razdobljaprilagodbe bi to smanjenje

trebalo biti gotovo30% u odnosu na dosadašnjurazinu od 57%

Razina carinske zaštite svih poljoprivrednihproizvoda bit će

Jasnojekako će u tim uvjetima većem dijelugospodarstava - proizvođača mlijekabiti puno teže ostvarenjeučinkovite proizvodnjemlijeka. Osim modernizacije proizvodnje većom opremljenošću i primjenomnovih tehničkotehnoloških rješenja,potrebnoje u što kraćem vremenu povećati osnovno stado i stupanjnjegovog iskorištenja koji se mjeripostotkom ostvarene proizvodnje mlijekapo muznom grlu u odnosu na njegoverealne mogućnostiproizvodnje.

svjetsketrgovinskeorganizacije Kako jeza ozbiljnijuproizvodnju mlijekapotrebnoorganizirati cijelisustav proizvodnjestočne hrane, smještaja i iskorištavanja stada u najmanjedvogodišnjempripremnom razdoblju, može se reći kako jeposlovnuodluku o farmerskom načinu proizvodnje mlijekapotrebnodonijeti već ove ili najkasnijeslijedećegodine.

Štose promjenaotkupnihcijena tiče,pretpostavlja se kako će se potpunoporavnatirazina nabavne cijenemlijekaprerađivačima - mljekarama.Danas mljekare plaćajuuvozno mlijeko2030% više od domaćeg,što jeposljedicaizvoznih subvencija zemaljaiz kojih se mlijekouvozi, te visoke stopedomaće zaštite pri uvozu No,u uvjetimanormalnog poslovanjaHrvatske u svjetskoj trgovinskojorganizaciji,prerađivači mlijeka će moći nabavljati sirovo mlijeko za preradu po gotovo istojcijenikakva jedanas u nas (0,50,6 DM za osnovnu cijenu s državnom premijom).

Može se očekivati i smanjenje ili potpunoizostajanjedodatnih premijamljekaraširokojmreži kooperanata - dobavljačamlijeka. Određenu premijumogu vjerojatnoočekivati veliki i “dobri? proizvođačizbogposebnekvalitete mlijeka,velike proizvodnje i otkupnihkoličina,kojiće tako mljekarskojindustrijipredstavljatikvalitetne izvore sirovina, uz značajnomanjetroškove sabiranjamlijeka.

U pripremnomrazdoblju od 1993. godinedo danas već je prema općemstručnom mišljenju previševremena potrošeno na neodgovarajućinačin, pa nema puno prostora za veću neodlučnost poljoprivrednihproizvođača - investitora kojižele spremni dočekati tržne utakmice u okviru

Pregled potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda, te goveđeg mesa u Hrvatskojporedba s nekim europskim zemljama

proizvodnju.Sadašnjapotrošnja jeznačajnoispodiste u razdoblju s početka80-ih godinakada se u potrošnjimlijeka i prerađevina trošilo 230-260 litara mlijeka po stanovniku godišnje.

Piše: doc dr sc Zoran Grgić izraženi u svježem

Sa stajalištarazmatranja potencijalnograzvitka domaće proizvodnjemlijekavažno je ana-

mlijeka, a oko 68 litara su različiti proizvodi mlijekuutrošenom za njihovu

Kada se potrošnjauspoređuje s nekim razvijenimzapadnoeuropskim zemljama,vidljivo jekolike su postojeće rezerve potrebakoje će se aktivirati porastomživotnog standarda i promjenama u potrošnji. Tako se prema podacima u tablicama 1, 2 i 3 u Austriji

1 Godišnjapotrošnjakonzumnogmlijeka (ulitrama po lizirati i uspoređivatipotrošnju zreo nici) mlijeka i prerađevina u nas i dru-

VZJZZZZA

svježegkonzumnog

godišnjepotrošioko 333 litre mlijekaizraženog u svježemmlijeku.Od togajemanjeod polovice (155lit.)potrošnjasvježegmlijeka, a gotovo180 litara svježegmlijekautroši se u obliku sira i maslaca. U Njemačkoj se potroši oko 268 litara mlijeka po stanovniku, a slična jepotrošnja mlijeka i u Nizozemskoj(296 litara). U Francuskoj se godišnje potroši čak 372 litre mlijeka,pri čemu se samo 72 litre odnose na potrošnju mlijeka. I u ostalim razvijenim zemljama se troše puno veće količine mlijeka, nego u Hrvatskoj, a zajedničkoobilježjepotrošnje većine zemaljaEuropskeunije (osimAustrije,Finske,Švedske i Irske)jednakaje ili čak nešto manja potrošnjasvježegkonzumnog mlijeka, ali značajno veći udio prerađevina u ukupnojpotrošnjimlijeka.

Posljednjihdesetak godina u Hrvatskojjeznačajnopalapotrošnjagoveđegmesa Tako je sadašnjagodišnjapotrošnja goveđegmesa (teletina,junetina, govedina)svega oko 12,2kg po stanovniku godišnje, što jeznatno manjeod potrošnje u zemljama EU (tablica4.).

S porastomživotnogstandarda očekuju se promjene u potrošnji različitih kategorija mesa Tako će se smanjivatipotrošnjasvinjskog mesa u korist potrošnjegoveđeg mesa, pa tako u nas postojevelike razvojnemogućnosti za govedarsku proizvodnju. Ovo jeposebice važno gospodarstvima koja uz proizvodnjumlijekadrže i grla za tov

Prema svim prikazanim podacima vidljivojeznačajno zaostajanjedomaće potrošnje za količinama utrošenim u razvijenim zemljamaEuropskeunije.Sigurno jeda u Hrvatskoj u duljem

razdoblju ne možemo očekivati takvu količinu i strukturu potrošnjemlijeka i prerađevina kao što jeto u zemljamabogatetradicije i načina prehrane(Francuska, Italija,Nizozemska i Danska).

IVE

Ipak,razvitak potrošnje će se sigurnorazvijati do već ostvarenih količina u nas - od 240 do 260 litara svježegmlijeka po potrošaču Obiteljskagospodarstvadomaći proizvođačimlijeka - tako imajudosta prostora za povećanje muznih grla i vlastite proizvodnje mlijeka. Kako se u suvremenoj mljekarskojindustriji traži vrlo kvalitetna sirovina za proizvodnju prerađevina,budućim jošstrožim zahtjevimamljekarskeindustrije

moći će udovoljiti samo onajdio gospodarstvakojiće svojuproizvodnjutemeljiti na suvremenim tehnološkim postavkama.

S drugestrane, mljekarska industrija će svojepotrebe za kvalitetnim sirovinama moći vrlo lako i jednostavnozadovoljiti u budućim ugovornimodnosima Hrvatske prema različitim međunarodnim trgovinskimorganizacijama, pa će po dobrim otkupnim uvjetimapreuzimatisirovinu

od odabranogdijelaobiteljskih gospodarstava - proizvođača mlijeka. Za drugidio,manjekvalitetnih proizvođačakojidanas čine veći dio domaće otkupnemreže, uvjetiotkupasigurnoneće biti tako povoljni. Tako domaćim proizvođačima mlijekapreostaje vrlo kratko razdobljeprilagodbe do novih uvjeta i odnosa na domaćem tržištu sirovina za mljekarsku industriju, te domaćojpotrošnji mlijeka i prerađevina. m

OBAVIJESTI

II. stočarska izložba

grada Velike Gorice

Piše: Vesna Bulić,dipl.ing.

Laktacijskaproizvodnja za Zagrebačkiprstensimentalske pasmine u 305 dana:

Dana 04 06 2000 godine održana jeII stočarska izložba gradaVelike Gorice pod pokroviteljstvomgradaVelike Gorice i medijskimpokroviteljstvom Radio Velike Gorice, a u organizaciji:Hrvatskogstočarskog selekcijskogcentra, selekcijske službe Zagrebačkogprstena,uzgojne organizacije V Gorica i grada Velike Gorice Na područjugrada djelujeselekcijska služba Zagrebačkogprstena sa svim uzgojnim organizacijama(V.Gorica,Črnkovec,Vukovina,ČičkaPoljana i Orle).Ova služba ima 833 uzgajatelja, 1774 krave podkontrolom rasplodneproizvodnje, 1486 krava pod kontrolom mliječnosti, ženskogpodmlatka do 1 godine 1085 iženskogpodmlatkapreko 1 godine839

- brojzaključenihstandardnih laktacija 1389

- prosječnaproizv.mlijeka(kg) 3862

- prosječnaproizv.mliječ. masti (kg)153

- prosječnaproizv.proteina (kg)179

- prosječnaproizv.proteina (%)3,21

Brojkrava po uzgajatelju:

1-3 krave - 373 uzgajatelja (45%)

4-6 krava - 337 uzgajatelja (40%)

7-9krava - 91 uzgajatelj (11%)

10-12 krava - 16 uzgajatelja (2%)

13-15 krava - = 7 uzgajatelja (1%)

- prosječnaproizv.proteina (kg)126

16 i više krava- 9 uzgajatelja (1%)

- prosječnaproizv.proteina (2%)3,26

Laktacijskaproizvodnja za Zagrebačkiprstenholstein-friesian pasmine u 305 dana:

- brojzaključenihstandardnih laktacija 136

- prosječnaproizv.mlijeka(kg) 5586

- prosječnaproizv.mliječ. masti (kg)220

- prosječnaproizv.mliječ. masti (%)3,95

Na izložbi jepredstavljeno šest kolekcija iz govedarstva s ukupno 40 grla, a ujednoje održana i aukcijskaprodajasteonih junica na kojojjedvanaest kupacakupilodvadesetdvijejunice s prosječnomcijenom od 10.586,00 kn. Kupnjajunicaosigurana jekreditima Ministarstva _poljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske Svaki jekupacdužan kupiti dva grla, a iznos kredita po jednomgrluje10.000,00 kn

Na izložbi su predstavljene slijedećekolekcije:

devet steonih junicasimentalske pasminečijajeproizvodnja majki u 305 dana iznosila 4255 kg mlijeka,

osam krava prvotelki iz domaćeguzgojakoje su u drugoj kontroli proizveleprosječno 19 kg mlijeka,

Sva prvonagrađenaizložena grlanagrađena su diplomomHrvatskogstočarsko selekcijskog centra a uručio ih jeravnatelj mr MiljenkoErnoić Brojnenovčane i naturalne nagradedodijelio je sponzor izložbe

Prvonagrađeni su:

1 MijoPetriček,Ruča, za junicu ŠEVA Žb. 17029720, oteljenu17.04.98.,čijajemajka u 305 dana laktacijeproizvela 4631 kgmlijeka,

krava prvotelka iz domaćeg uzgoja HF pasmine(embriotransfer)

šest krava simentalske pasmine domaćeguzgoja,koje su u 305 dana laktacijeproizvele prosječno4495 kgmlijeka,

osam krava simentalske pasmine - uvoz, koje su u 305 dana laktacijeproizvele 4587 kg mlijeka,

maćeg uzgoja CVETA Žb. 17005380,oteljenu16.01.96., kojajemax mliječnost imala u drugojlaktaciji od 4568 kg mlijeka,

5 StjepanLovrić,Kravarsko, za kravu simentalske pasmineuvoz CVETA Žb. 06016112, oteljenu13.11.95.,kojajemax mliječnost imala u drugojlaktaciji 0d 5992 kgmlijeka,

6 Vladimir Kovačić,LijeviŠtefanki, za kravu holstein friesian pasmine - uvoz, ŠARA Žb. 36000108,oteljenu06.02.97., kojajemax mliječnost imala u laktaciji sa 4672 kgmlijeka

2 StjepanDrobnjak,Zablatje, za prvotelku iz domaćeguzgoja ZRNA Žb. 17027033 oteljenu 26.01.98.,kojajeu drugojkontroli proizvela 20 kgmlijeka.

tri krave holstein friesian iz uvoza, koje su u 305 dana laktacije proizvele 4950 kgmlijeka

četiri kandidatkinje za bikovske majkei jednabikovska majka,kojesu u 305 dana laktacijeproizvele 4949 kgmlijeka.

Županija

krapinsko-zagorska

Piše: Vesna Bulić,dipl.ing.

3 Ivan Pejak,Strezojevo, nagrađenje diplomomza sudjelovanje za prvotelku HF iz domaćeg uzgoja(embriotransfer) ALFA Žb. 36001630,oteljenu 04.11.97.,kojaje u trećojkontroli proizvela 18 kg mlijeka,(ostala grlanisu izložena pa nijebilo natjecateljskogkaraktera),

4 Mladen Koljenić,Ribnica, za kravu simentalske pasminedo-

7 Mirko Žugaj,LijeviŠtefanki, za kandidatkinju za bikovsku majkuoteljenu02.01.95., kojaje u II laktacijiproizvela 5973 kgmlijeka.

JosipSkender,LijeviŠtefanki, za šampionskogrlo izložbe ŠARAVA Žb.72240012,oteljena 19.09.'94.,kojajemax mliječnost imala u III laktaciji od 4777 kg mlijeka sa 4,5%mliječnemasti

Županijukrapinskosačinjavazagorsku šest uzgojnihorganizacija, a to su: Krapina,Klanjec, Zabok,Zlatar, D Stubica i Pregrada.

Županijakrapinskozaključnozagorska s 31 12 1999 godine ima 1281 uzgajatelja, 1691 kravu pod kontrolom rasplodneproizvodnje,1457 krava pod kontrolom mliječnosti,ženskogpodmlatka do 1 godine627 i ženskog

podmlatkapreko1 godine559. Brojispitanihuzoraka mlijeka s obiteljskihgospodarstava za ovu Županiju u 1999 godinibio je 10992 uzoraka mlijeka.Brojzaključenihlaktacija u 305 dana za simentalsku pasminubio je897 s prosječnomproizvodnjommlijeka od 3709 kg,3,9%masti i 3,2% proteina dok jeza holstein friesian pasminuzaključeno 53 laktacije s prosječnomproizvodnjom mlijeka od 5349 kg,3,8%masti i 3,1%proteina.

Ukupanbrojplotkinja tokom 1999. godinebio je 20641, a ukupanbrojkrava 17132 od čega je3148 obuhvaćeno uzgojno selekcijskim radom što čini 18,37% obuhvata. Brojkrava po uzgajatelju jenizak i prosječnoiznosi 2,46grla a prosječanbrojkrava pod kontrolom mliječnosti po uzgajatelju kod kojihse vrši kontrola za simentalsku pasminu iznosi 4,17grlai za holstein friesian pasminu4,23grlapo uzgajatelju.

Novčani poticaji za kvalitetna rasplodnagrla u 1999 godini ostvareni su za 476 grla u iznosu od 704.480,00 kn

Županija međimurska

Piše: Vesna Bulić,dipl.ing.

Županijameđimurska zaključno s 31 12 1999 godineima 834 uzgajatelja, 1846 krava podkontrolom rasplodneproizvodnje, 2078 krava pod kontrolom mliječnosti,ženskogpodmlatka do 1 godine1611 i ženskogpodmlatka preko1 godine1526 Brojispitanih uzoraka mlijeka s obiteljskih gospodarstava i s farme za ovu Županiju u 1999 godinibioje 13836 uzoraka mlijeka.Brojzaključenihlaktacija u 305 dana za simentalsku pasminubio je910 s

prosječnompoizvodnjommlijeka od 4296 kg,3,7%masti i 3,3% proteina dok jeza holstein friesian pasminuzaključeno 649 laktacija s prosječnomproizvodnjommlijeka od 6366 kg,3,7% masti i 3,2%proteina.

Ukupanbrojplotkinja tokom 1999 godinebioje7710, a ukupan brojkrava 6399 od čegaje3924 obuhvaćeno uzgojnoselekcijskim radom što čini 61,32%obuhvata Unutar ovog brojnogstanja uračunata su grlasa farme “POLEVE" na kojoj se nalazi 72 krave pod kontrolom mliječnosti. Broj

krava po uzgajatelju jedosta nizak i prosječnoiznosi 4,71 grlo a prosječanbrojkrava pod kontrolom mliječnosti po uzgajatelju kod kojihse vrši kontrola za simentalsku pasminuiznosi 7,98 grla i za holstein friesian pasminu 11,45grla po uzgajatelju.Aukcijskim prodajamarasplodnihjunica na sajmovima i dogonima u Županijimeđimurskojprodanoje26 junicakorisnicima kredita Ministarstva poljoprivrede i šumarstva

Novčani poticaji za kvalitetna rasplodnagrla u 1999 godini ostvareni su za 759 grla u iznosu od 1.123.320,00 kn m

BETONSKA GALANTERIJA ZA FARME

AB PREDNAPREGNUTI PODNI NOSAČI

ZA REŠETKASTEPODOVE IZNAD KANALA

DUŽINE2,20 - 2,85 CM VISOKA NOSIVOST, TRAJNOST, JEDNOSTAVNO (RUČNO)POLAGANJE

AB MONTAŽNE HRANILICE

DIMENZIJA80/56/200 CM

JEDNOSTAVNAI BRZA UGRADNJA, GLATKA

POVRŠINABETONA

MONTAŽNE ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE SVIH RASPONA I NAMJENA

INFORMACIJE: MEĐIMURJE BETON d d ČAKOVEC

ZRINSKO FRANKOPANSKA BB 40000 ČAKOVEC

TEL 040 328 464, 328 465 zo FAX 040 328466

Izrada narodnih nošnji u

Koprivničkom

Ivancu

Piše: Zlata Kovač

Narodna nošnjaKoprivničkog

opisujući dio povijestiKoprivničkogIvanca između ostalog zapisao:

Ivanca bogataje prelijepim motivima iz prirodeizrađenim posebnomtehnikom,specifičnim vrstama veza i što je posebno važno bez ikakvih skica i šablona Bogatstvomručnogveza naročito se ističu rukavi na bluzi (koja se zove “pleček"), zatim mala kapica zvana “poculica" i “robec našitak" od crne čojena kojemsu rubovi bogatoukrašeni izvezenim cvjetovima,viticama,grozdovima, žitom i drugimmotivima.

Manjeje poznatoda jejoš 1937 godinepoznatihistoričar našegkraja,župnikiz KoprivničkogIvanca - FranjoBrdarić, kao vanjskisuradnik u knjiziprof. Blaža Mađera iz Novigrada Podravskog“Časti i dobru zavičaja"

“Koprivnički Ivanec jejedino selo u ovom dijeluPodravine koje jezadržalo narodnu nošnju". U tom priloguspominje da jeIvanec još1334 godineimao Župu(koja jeobuhvaćala nekoliko sela)posvećenu Svetom Ivanu Krstitelju. Tada jošnijebilo imena “KoprivničkiIvanec" (toime jeod 1 siječnja 1914 godine), već jeto bila ŽupaCenkovec,danas samo dio,jednaod ulica u Koprivničkom Ivancu U doba Turskih ratova i osvajanjanašegapodručja, selo jekao i mnoga druga u okolici negdjeoko 1603 godine potpunouništeno,crkva jerazrušena, a najveći dio tadašnjih stanovnika odselio se u druge krajevebježeći od strahota rata

Kada su Turci oko 1690 godine, nakon što jeoslobođena Nađ Kanjiža i drugidijeloviMađarske uz rijekuDravu na kojojjebila granica(koju su turske čete prelazile)otjerani iz naše blizine, dio naroda počeose vraćati na svoja spaljenaognjišta i obnavljatisvoje kuće,sela,crkve, pa je tako obnovljeno i naše selo Veliki je brojvelikaša,generala i drugih vlasnika,gospodario kroz prohujalastoljeća našim selom i okolnim mjestima.

Negdjeoko 1770 godineVaraždinska generalija je s biskupom Zagrebačkimzamijenila Ivanec za Ivanić grad. To jeposebno interesantno,jerje tada zagrebački biskup - poznavajućimarljivost seljaka“bunjevaca" u okolici Mohača - doselio dio tognaroda da obrađujecrkvenu zemlju. Doseljeninarod donio jeu Koprivnički Ivanec i dio svojihstarinskih običaja, a od mađarske nošnje zadržao čizme i dio ukrašene ženske nošnje. To jejedanod razloga što su neki motivi naše nošnje slični nekima iz Mađarske, a ipak zbog“stapanja"došljaka sa domaćim stanovništvom protekom vremena i prihvaćanjem“domaćih" zatečenih običaja i navika nastajala jei održala se posebno lijepa naša Ivanečka nošnja. Treba naglasiti da su ljuditada najvećim dijelomživjeli u kućnim zadrugama u kojimajebio organiziran i podijeljeni posao, pa se naročito ženski dio obitelji bavio pripremanjemodjeće: od sijanja konoplje i lana do namakanja, tkanja, i šivanja u što jeišlo i to lijepovezenje.

Mojaveza i ljubavprema očuvanjutradicije, a posebnonaše ivanečke nošnjenijeslučajna, da-

Pomlađeno folklorno društvo KoprivničkiIvanec, 1958. g (gđa.Kovač druga s lijeva)

pačeonajesamo nastavak obiteljske tradicije. Moj djedpo ocu Tomislav Vrban rođen 1885. godine bio jebilježnik u ta davna vremena, pa su njemunavraćali tada uglednistručnjacikoji su se zanimali za narodne običaje, nošnje,pjesme i drugo.Tako se iz njegovepismenekorespondencijemoglovidjeti da jeveć negdje između 1937 - 1939 godinenjegov gostbio naš poznati i uvaženi muzikolog Dr Vinko Žganeckoji je u nekoliko navrata po nekoliko dana zapisivao i objaviopjesme iz KoprivničkogIvanca. Vjerojatno su ti posjeti i razgovoriutjecali na našegdedu Tomislava te je1938. godinenapisaomalu knjižicu kao posebanotisak Etnografskog muzeja u Zagrebupod naslovom “Narodni običaji u Koprivničkom Ivancu" Naš tata Dragutin, rođen 1917 godine,nastavio jeočevim stopama i bio jedanod stalnih suradnika osnivača Muzejagrada Koprivnice Dr. Leandera Brozovića kao i mnogihdrugihpoznatih i uglednihosoba toga vremena iz oblasti ovog dijelanarodne kulture Tako jejedanod dragih prijateljanašegtate bio Dr Ivo Ivančan poznatistručnjak, koreograf,muzikolog i čuvar narodnih plesova,pjesama i nošnji.

Negdjeoko 1963 godinemoji su roditelji što i ja već dobro pamtim, na njegovnagovor, a on je tada vodio naš najpoznatiji ansambl narodnih pjesama i plesova “Lado“",priredilikomplet narodnih nošnji iz našegsela za njegovuprvu postavu“Podravski svati" Bilo jeto vrijemekada je u ZagrebuotpočelaMeđunarodna smotra folklora na kojojjefolklorno društvo iz Koprivničkog Ivanca nastupalo1966.,1967 i 1969 godine a vodio ga jemoj otac

Mojabaka po mami Kata Horvat, rođena 1900 godine,nosila je

našu narodnu nošnju sve do 1966 godine,dakle više od 20 godina poslije II svj.rata Bila jelijepo građena i imala jeistančan ukus za lijepoodijevanje, a posebnoje na njojnaša nošnjalijepostajala. Njezinopripremanje i oblačenje naročito nedjeljom i blagdanima (kadajeodlazila na misu)bilo je za mene pravo uživanje, a kada sam malo odrasla uvijek sam joj pomagalapriodijevanju, ali i pospremanju i čuvanjunošnje.

U pomlađenomsastavu našeg folklornogdruštva, kao gimnazijalka,plesala sam i nastupala u nošnji na priredbamakojesmo tada priređivali u našem selu pa iu graduKoprivnici i drugimmjestima. Sve jeto ostavilo duboki trag u mojojpodsvijesti pa mi je zato bilo lakše prihvatiti izazov da se okušam u izradi naše narodne nošnje. E

Nastavak u sljedećem broju.

Marija i Tomislav Vrban - vjenčani 1917

Sjećanja na Ivanja u Visokom

Piše: Ankica Škarić

mnogo drugoga.Štojebilo više ukrasa značilo jeda je“puca? iz bogatekuće

Kad su došli pred“hižu? jedan dečko jeušao unutra, pokucao na vrata rekavši: “Hvalen Isus i Marija", te pitaojeli bi slobodno popijevali.Dozvolu su svakako dobili, a ako se gazdazvao IVAN ovako bi mu zapjevali:

Ivanjeje omiljenblagdan u Hrvata, te ga se jeod davnina slavilo paljenjemkrijesova na brežuljcima i raskrižjima kao i posebnimpjesmama i obilascima seoskih kuća i dvorišta Mladi su se na pašidogovarali kako će se svaku večer na križanjusastajati i učiti pjevati. U skupini jeišlo pet djevojaka,zvanih ladarica, i dva dečka Uvijek se našla po koja starija žena kajaih jeučila starinskim pjesmama.Dvijedjevojke postavile su se sučelice prema trima Dvije bi započelepjevati, a dok one jošne dovrše svojstih ostale tri morajuupasti,ponavljajući isti stih Ako bi neka iz bilo kojegrazlogaprekinulapjev,svi bi se na njujakonaljutiligovoreći jojdaježganceprogutala i polili bi juzamazanom vodom,te jojproricali da jutog ljeta“bude tuča potukla".

Svi su bili obučeni u narodne nošnje.Dečki su nosili “škrljake?

na glavama, za uhom kiticu, u jednojruci “ceker" za jajca, a u drugojkanticu za mast jersu se nadali darovima Djevojkeilipuce imale su na glavicrvenu partu široku 4-5 cm, kojajena zatiljku bila vezana “pantlekima?raznih bojaukrašenim cvjetnimmotivima, a ponajvišešipkovima.“Pantleki" su visjeli do pojasa, a na prslucimabilo jemnogo raznih ukrasa kao koraljića,zrcalaca i

Sveti Ivan pomozinam, To lete dobar Bog.

Bogpomagajtomu stanu, Tomu stanu gospodskomu.

Gospe su se spominjale, s čim bi vile darivale

Darujte ih lijepimdarom, I dinarom drobnim grošom.

Bogpomagajtome stanu, Tomu stanu gospodskomu! Gospodaru,gazdarici, Družinice, dobre dece!

Fala,fala na tom daru, Kojste nam darivali!

Darivala vas Marija, Vas Marija,dobri Jezuš, Mili Jezuš,sveti Ivan, SVETI IVAN POMOZI NAM!

Vu tom poljuogenjgori, Uokolo ognjakolo vodi

Vu kolu jelijepa Mara

Na Mari jebiser parta, Biser parta, zelen venek, Zelen venek šikovani

Ovi lijepistari običajividjeli su se u našem selu jošdo pedesetih godina, a od tada preuzima ih Kulturno umjetničkodruštvo “StjepanRadić" pa tako neće pasti u zaborav m

Ako su gospodari te “hiže? imali košnice,tada je skupina otišla prednjih i otpjevali bi posebnu pjesmicu.Lijepajei ova pjesmaladarica:

Kukavica zakukala

v one gore, črne gore, Tiho lete,dobar Bog, Tam prione hladne vode, Na hrastove zelen voje.

Ogledala se jedole, V ono naše ravno polje,

Suvremena mljekarska pjesma

HIŽNAKUNA

Kakva divna trava rasla

Kravica po njojpasla, Kravica mi mlijekadala, a javelim Bogufala!

Bogufala na tom daru, si idemo na mlekarnu, mlijeko bumo LURI dali, iako nam jeprihodmali!

Hižne troške ne pokriva, v žepumi se kuna skriva, se prevrčempakgledim jelipivuda zdrobim?

V hižu kupilnebum ništ, al“ popilbum gemišt. Se si mislim ??

2?, telefon i struja,piva i gemišt, vžepunebu više ništ!

Ne znam kojbi mojišteli, nek dale živijumjeseccijeli!

Spjevala: Ankica Jelečki Skarić

Mala pričica iz još

manje štalice

Piše: MiljenkoPavešić

dolazila u štalu kada je u njojbilo mlado tele,janje,odojak.

Mnogesu priče, šale i dosjetke ispričane u goranskimštalama Sjećam se jedne,kojusam čuo u štalici dok sam jošbio pučkoškolac Moram zbograzumijevanjanapisati kraći uvod u priču.

Narodna gradnjaseoskih kuća u Gorskom kotaru uvijekjebila uvjetovanakoličinom raspoloživih novčanih sredstava kojihje uvijekbilo malo Nijeonda čudo što su kuće bile malene a štalice za blagojošmanje.

No,u tim kućicama i štalicama lijepo se odvijaoživot jednim ustaljenim,slobodno mogu reći stoljetnim redom Nijebila rijetkost da susjednavrati u štalu bilo zbog nekog poslaali i zbog razgovora, pogotovozimi U štali jebilo toplo a kod blagajeuvijek bilo nekogposla.Djecasu rado

Zivot uz Dravu

Piše: ŠteficaTrešek

Uvriježen jebio običaj, da su mahom muškarci obavljali hranjenje i pojenjeblaga.Mužnju su obavljale žene Jednogdana Tonka,žena Andrijina,moralajeotići u gradzubaru te obaviti jošneke poslove. U gradujeimala sestru te će kod njeprenoćiti.Zbogte novo nastale situacije u domaćinstvu, Andrijajemorao pomustikravu Uzme on muzlicu a u štalici tronožac te sjedne i otpočnemuž-

nju.Tek što jepočeo a nespretnost je tu bila bitan faktor,krava nogom trkne muzlicu i muzlica se prevrne Andrijanađe odmah rješenje.Konopomzaveže kravi nogu za potporanjjasala te počne ponovo mužnju.Kratko, jerkrava drugomnogom ponovo prevrne muzlicu Iskustvo jeveć bilo tu te Andrija i tu nogu zaveže za suprotnipotporanjjasli pa sav sretan, veselo, po treći puta otpoče mužnju.Da,ali svako toliko krava ga ošine repom po licu Domišljati Andrija i tu nađe rješenje. Stane na tronožac i počnekravi vezati rep za gredu.Bilo jemalo povisoko,morao se jeistegnuti pa mu spadnuhlače Togmomenta uđe u štalu susjedFrana Andrijaprozbori:

- Da ti kažem da nisam ništa "prosto"radio ti mi nećeš vjero- vati! a

U ČAST DRAGOM pjesniku,humoristi,etnografuamateru, jednomodnajznačajnijihsakupljačaduhovnogblaganarodnih običaja u kajkavskimkrajevima - MIROSLAVU DOLENCU DRAVSKOM.

Rođen jeu Novom Virju 26 veljače 1937 godine,preminuoje 24 srpnja1995 godine.Užarenog srpnjaskliznuo jeMiroslav s puta mašte Otišao: je veliki čovjek, ljudinagrubogizgleda,dobričina u duši

sadre,sakupljanjemljekovitog bilja,nadničarenjem na imanjima seoskih gazdi,slikanjemmadona za seoske udavače i oslikavanjem verandi,prodajomknjiga i novina,...

Kroz selo,gdjejeproveo najveći dio svog djetinstva,prolazila jekvrgavacesta puna rupa i debelogkamenja.

S lijevestrane ceste mjesto se zove Molvarske grede, a s desneMedvedička

Objavioje,kakojei sam rekao, preko2000 pjesama,novela, humoreski,eseja.

Istraživao jei bilježionarodno blagohrvatskih kajkavskihkrajeva (etnografija,folklor,običaji, starinske tehnologije,recepture starinskih jela).

Proveo jemučno djetinstvo i mladost uzdržavajući se krpanjem lonaca,izradom figurica od gline i

Dobar dio života proveo jeradeći za druge i o drugima.Tajsamozatajnizaljubljenik u Podra-

vinu i Moslavinu Hodio jetim krajevima s magnetofonomkao uzvišeni prosjak, kao čupavičudak što osluškuje neko zaboravljenobilo puka.

A danas sniva vječni san u neposrednojblizini drageDrave, za kojujejednom u pjesmirekao da bi jenajradije:

“Kak cucka za sobom vlekel

O tojljepotici jeovako pričao:

Drava - vrelokojeopaja

Drava jesveučilište Podravine, licej na kojemuveć stoljećima uče naši Štefi, i Bare,Jane i Jule mudrosti života Mnogo jekolegija koji se ovdjemogu slušati i odslušati,mnogo vještinaizučiti.Onaje desna ruka starogdobričine Dunava, ili Danubiusa kako su ga zvali Rimljani.Dugačkaje 749 km, kroz naše strane prolazi u dužini od 342 km Po navici slična jepijancu,koji se vraćajući kući sa sajma,traži usputnasvratišta, svakamo zabada svojnos Izvire u južnomTirolu, pa jeeto rođenjem tuđinka, a Dunav jenemilice guta 2,5km sjeverozapadno od Aljmaša Brza jepoputrevolveraša, ima dosta veliki pad.Protokjojje1,7 m/sek (Varaždin) i 1,14 m/sek (Osijek).Najvećajojjedubina od 4do7m

Najvećidravostaj ima u svibnju i lipnju, kada se hrani snijegom i ledenjacima, vodom gorskihbistraca i drugim“slatkišima" na kojenaiđe u Austriji, pa jegotovo prekocjelegodinemutna Drži podstanare po svojimvodenim hacijendama,sidrištima,pjeskovitim latifundijama,brodištima i

mena Podravke masirale itrljale u uvjerenju da će iz sebe istjerati

dolazi iz tijelaznojnabolesnika A tek boje!

Kakvih li tu sve šara,namaza i premaza nema Ponajvišeujutro, prijejutrozorja i predveče o zalascima Podravski sutoni punisu jakih,žilavih boja,nebo se išara i iščička kao kakav debeli španjolski goblen,resicama crvenkastosmeđe,plave i crne, preborima narančaste, žute i ocalne boje.

Uz nju,tu široku i čudljivu rijeku,istegnula se Podravina kao spavačposlijeručka, kao umorna junicaposlijetelenja.

prudinama.Stanuju u njojpodusti klenovi,boleni,mrene, štuke, deverike,grgeči,manjiči,vretenaci, somovi,smuđi,mladice i šarani Moram priznati, rekao jeDravski, ta Drava me uvijekzbunjivala svojomveličinom,bradatim obalama,mirisima zagorjelim,trpkim i hrapavimkojisu iz njenih plavkastosivih i žutih dubina navirali u pluća. Ti mirisi imađahu u sebi nečegaod onoga reskoga vonjašto ga širi kuhano vino,apotekarski sirupi za iskašljavanje, algakojomsu se u starinska vre-

Rašešurila se po naplavinama “grlovačama“ i “mlađevinama?" poputpijetlova repa, raštrkala se po “utvajdama",slatinama,vrištinama, i sitinama otvorila dvornice toplimrazvigorcima s Bilogore da ječešljaju i maze, vlažnim jugovinama što mirišu slatkastim vonjemtruleži, što izazivaju neki čudan svrab po tijelu, i donose u ovu ravnicu obilate pljuskovekoji se cijede i pljušte po zemljitvrdini po nekoliko dana i noći bez prestanka. Ustajalo se ovdjeodvajkada rano Ujedan,dva ilitri sata,

Virje - muzej(staraosnovna škola)

čim bi se prve zvijezde na nebu počelegasiti, a lijegalo se kasno Nedjelje se nisu mnogo razlikovale od radnih dana,jerPodravac je oduvijekdržao dosta svinja, krava,gusaka i kokoši, a sve te životinjevaljalo jedvoriti inadvoriti

Istina jeda jenedjeljapredviđena za molitve i odmaranje, ali to će praviPodravac odložiti za zimu, kad težak postajeprivremeni “penzunerec". Posao ne može čekati, a za molitve će se naći vremena, podstare dane,kad se prsti skrutnu, kad se vene na nogama ukvrže i kada tijeloomlohavi...

Podravac jepažljiv i uslužan prema svojim“Badenkama" Šaruljama,Pisanama i Lisama Trči oko njihpoputnajuslužnijeg konobara,nutka ih slatkišima, brine se za njihovjelovnik.Kravlji i konjskimeni valjalojepažljivo sastaviti od djeteline,gorskogsijena,sječke,posija,siliranog zelenog kukuruza

Uz Dravu ponizala se sela kao prasad uz kojnukrmaču,poredala se Sekulina,GabajevaGreda,Bukevlje,Molve,Ledine i Čambine. Štoragoči,LepaGreda i Brodići,

Repaš,Drenovica,Loke,Đuretine i Križnice Gola,Ždala,Novačka i Otočka,Mekiš,Ogorelo polje,Pepelara,Drnje i Legrad. Sa svojimpoljimaVargovicama i Miholjankama, i Berekom,sa gazdimaVečenajima,Ujekijima, Školjašima,Belcima,Kurtićima, Žufikama,Mičurinima,Stružanima, Vedrišima,Litvićima i Čelikima Ovi pakživljahu u “bajtama",“kočama" potleušicama zbijenimod žitkogpanonskogblata i pletera,rjeđezidanicama... Raštrkani kao rakova djeca po useklinama,šljunčištima,pješčarama, na vjetroderinama, po jarugama i Dravskim nanosima bez redovitogobroka, bez neke osobite potrebe da se redovito briju, “ob svojikošti" ili boljerečeno “ob svojigladi". Sam đavo zna čime se sve nisu bavili da prežive, da preguraju dan prekonoći Neki su za poplave, kada bi pomahnitalom rijekomjurilitrupci, odlazili u lov na klade i gredice, najčešćehrastove “pilote",drugi su se bavili lovom kolomaza “koji jepo Dravi odnekod doplul". Treći su sjekli“fažinu",ljeskovu i vrbovu šibu pa jeprodavaliujesen

Moj štrikerski zanat, nažalost, izumire!

Više jerazlogazbogkojih smo odlučili razgovarati s pletačem ili štrikerom kako naš narod kaže, Valentinom Fadljevićem iz Bučja Brodskog.Njegovzanat, nažalost, izumire a jedinijepletač(štriker) čarapa u Slavoniji,najvjerojatnije i u Hrvatskoj.Njegovposao i proizvodi usko su vezani za šokačke narodne nošnje i običaje u jednomdijeluPožeštine, te brodske Posavine. Njegovproizvod, ženske vunene čarapenaručivala

za vezanjekukuruzovine, ili su pakprekozime od njeplelikošare za kukuruz,“basače",oplitali“demižone",opletenke za rakiju,sjedalice za kola ilišarajgle".Četvrti su želi trstiku, pa jeprodavali za neku “vajnu?gotovinunakupcima iz Ludbrega,Virovitice i Varaždina ilibi od njeplelimreže koje su se koristile u graditeljstvu kao “hasurice", za pokrivanje kokošinjca,svinjca i drugihgospodarskih zgrada.Peti su hvatali ribu “basačem*,ostima i udicom vrčkama,“križikama" ili kako drugačije" pa jeu “cekerima" nosilina prodaju...Šesti su mlinarili, skelarili,... očitovali se kao “drevni majstori?koji se u svašta razumiju.Sedmi su lopatarilišljunak i pijesak,foringašili, vozili kubike,zlatarili,odlazili “z drešom",na zidariju i “cimermaniju",nametali roga i piljafke", “marho vračili",“švercali" A ta rijeka, ta velika plavokosazmija, to veliko vime,ljulja se u prostoru, kovrtloži i bije,pjenuša,žubori i šumori,sklada sonate, orkestrira fugekukuruza,raži, po dirkama zemljeprebirehimnu života

M L : Kako ste se odlučili za zanimanjepletačailištrikera?

jeiPosudionica narodnih nošnji iz Zagreba,odnosno Međunarodni centar za usluge u kulturi GospodinValentin ovim se poslomzanatom bavi 60 (šezdeset)godina Lijepstaž i radni vijek, nema što, no godine i bolest čine svoje. Pitanje jevremena kada će žene kojenjegujunarodnu nošnju, ali i članice brojnihfolklornih društava umjestonjegovihčarapabiti prisiljene nositi industrijske proizvode

VE: Kao dijete od petnaest godina morao sam se odlučiti za zanat pa sam izabrao pletački, jer trebalo je raditi,iščupati se iz sirotinje. U zanat sam otišao u Brod 1939. godinekod pokojnog majstoraJanka Hardija, u Zrinskojulici broj 7 Radili smo punoi to raznu robu Tada se vuna prela, štrikala se roba i “valjala" pa tek onda farbala To jebila “valjana" roba,ali mi smo štrikali i tzv. tanku robu: veste, prsluke,čarape, pulovere... Bilo nas jetri šegrta - naučnika i po petšest pomoćnika, te jednaženska osoba kojaje

FADLJEVIĆ,jedinipletaččarapa u Slavoniji, a vjerojatno iu Hrvatskoj

samo namatala vunu Zanat za štrikera završio sam 1942 godine, a nakon Drugogsvjetskog rata radio sam jednovrijeme kod Hardijevih kao pomoćnik.

acija.Izdvojite nešto za naše čitatelje.

M L : Koji su to sve proizvodi Vašegazanata "obilježili ovih 60 godinarada?

VE: Ovih šezdeset godinarada najvišejeobilježiloštrikanje ženskih vesta i čarapakojeidu uz našu,slavonsku nošnju.Zanimljivo jeda godinamanitko osim mene niještrikao čarapebez kojihjenarodna nošnja, ali ioprema folklornih društava nezamisliva. Istina, ova se štrikana roba,pa tako i čarapedanas nose puno manje.

a s obzirom na partizanske napade uputiosam se u Kutjevo, a odatle u našički Gradac Ratni putnastavio sam prekoPožege u Bosanski Brod pa na zborno mjesto u Zagreb.Nakon toga otputovali smo 1944 godine na obuku u Austriju u trajanju od 4 mjeseca, a nakon toga,ostalo vrijemerata proveli smo u Hrvatskom Zagorju.Iz rata sam se vratio krajem svibnja1945 godine. Bio sam zarobljen kod Krapine, a kući sam stigaokada su se naši već vratili s Križnogaputa.Dakako,govorim o onima koji su se uopćevratili

M.L.: Bez obzira na godine i zdravljeradite pomalo i danas Što će biti s ovim zanatom kada prestanete raditi?

V E: Nemam baš nekih posebnih zgoda,ali moram naglasiti kako se nekada putovaloposlom u Slavonski Brod Pješačili smo i po 12 kilometara do vlaka u Stari Slatnik ili u Brodski Stupnik, noću,odnosno rano ujutro, kroz šumu i po blatu noseći tamo gotovu robu, a nazad vunu Do 1964 godine živjelo se i radilo bez struje, no bio sam mlad izdrav pa mi ništa nijebilo teško. Da ne zaboravim, poredovoga zanata bavili smo se i poljoprivredom, držali smo krave i svinje, ali sve smo stigliuraditi

M L : Nakon izučenogzanata otišliste kao domobran u Hrvatsku vojsku. Kakav jebio Vaš ratni put, te kako ste izbjegli Križni put?

M L : Trebalo jeto sve naštrikano i prodati.Gdjeste sve pronalazili kupce,odnosno gdjejebilo tržišteza Vaše proizvode?

VE: Radio sam jednimdijelom po narudžbama, po potrebama, a dok sam bio mlađi i zdraviji prodavao sam naštrikanu robu na sajmovima u NovojKapeli i Slav Brodu Danas jesve to zanemarivo i skoro ništa;narod jeotišao za modom i sve manjenosi domaću,štrikanu robu

M L : Sigurno jeu tih 60 godina rada bilo i nekih zanimljivih situ-

VE: Radim jakomalo, a što će biti kasnije jane znam jerdanas nitko ne radi ručnim strojevima. Stari su štrikeri pomrli, a mlade ovajzanat nijezanimao Šteta, ovajzanat bez ozbira što su puno manjepotrebe za štrikanom robom,izumire

Pletački,odnosno ovajštrikerski zanat nezamisliv jebez pomoći,bez “Ženske ruke" Stogasmo za kraj zamolili gospođuTereziju da nam pojasnisvojdio poslatijekom pedesetgodinabraka i zajedničkog rada s mužem Valentinom:

TE: Mojjedio posla, u prvo vrijemebilo ručno namatanje vune Morala sam naučiti i sašiti svu naštrikanu robu,završiti sve sitne, završne poslove na robi Tijekom narednih godinabilo nam jelakše kada smo kupilistroj za namatanjevune, a i muž jekupionove štrikaće strojeve. Posla jeuvijek bilo dosta poredosnovnih kućnih obveza,odgojadjece,poljoprivrede i ostaloga.Ponekad sam ija nosila robu na prodaju u Brod i u Novu Kapelu. m

VE: Sve jena krajuprošlo dobro! U vojsku sam otišao u mjesecu svibnju 1943 godinekao novak u Koprivnicugdjesam ostao do jeseni te godine.Kada je u studenom 1943 palaKoprivnica i Virovitica,zarobili su nas partizani i smjestili u jedanštagalj u Rasinju kod Koprivnice. Tu smo proveli tri dana,partizani su nam skinuli domobranske odore,pustili su nas pa smo se rasuli po okolnim selima Našao sam se u Orahovici,

Valentin

NAŠIH MALIŠANA

Očevi u obitelji

Piše: ZrinjkaKeglevićdipl.Stević,odgajatelj

U podnaslovujednogstranog časopisa o ulozi tate u odgoju djetetastoji: - Očevi nisu “pomoćne mame" Simpatičannaziv u navodnicima uz potpunotočnu konstataciju. Mama nijejedina i nijesamo ona potrebna i nazočna u stvaranjunovoga života te odgojudjeteta. Od samog nastanka djetetanazočna su oba roditelja. Otac na svojnačin sudjeluje u vremenu trudnoće, a po dolasku bebe na ovajsvijetnjegovauloga svakako nijeulogapomoćnika, već jeon punopravan roditelj sa svojomosobitom ulogomoca Njegovaprisutnost i aktivno sudjelovanjepotrebno jeza pravilan rast i razvojdjeteta.Majka i otac zajednopružajudjetetuosjećaj topline i sigurnosti, a njihovaosjećajnapovezanostpresudnajeza razvojdjeteta.Ulogaoca u obitelji aktivna jei nezamjenjiva.Njegova nenazočnost može se negativno odraziti na djetetovuličnost Dakle,nema u obiteljiprvoga, najvažnijegailipreuzimanjauloge nekogaod roditelja.Istina bogto se navelike čini, Lali ako nije nužno

boljejeizbjegavati takav način odgajanjadjeteta. Svaki roditelj sa svojimobilježjima na svojnačin doprinosiozračju u obitelji i odgojudjece, i nesvjesnopostaje u očima djetetaobjektidentifikacije.

Očevi i bebe

Mnogiočevi u današnjevrijeme nazočni su porodu,pomažui ohrabrujusvojesupruge, te kao vrlo poseban i neusporediv doživljajopisuju“doček" vlastitog djeteta.

Unazad nekoliko godinaočevi se sve češće odlučuju biti nazočni porodusvojesupruge. Šestgodišnjeiskustvo rodilišta u bolnici “Sestre milosrdnice" u Zagrebu pokazujekako porodikojima prisustvuju očevi kraće traju, žene osjećajumanjistrah, a rjeđe završavaju“carskim rezom“ Porodilje su opuštenije i smirenije, mišići se manjegrčete jei bol slabija.Osobito jevažan i psihološki osjećajzajedništva jeru jednomod najvažnijihživotnih događajamuškarac i žena su zajedno.Dijelesvojestrepnje, iščekivanje, ženinu bol,ali i neopisivusreću i uzbuđenje po dolasku bebe na svijet. Otac će tada istovremeno kao i majkadoživjeti svojedijete i tajprvikontakt pomoćiće mu da boljerazumije svojuženu i dijete.

Tate kojisu bili prisutni na porodutajdogađaj“dočeka? vlastitogdjetetaopisuju kao nezaboravan,jedinstven i ni sa čim usporedivdoživljaj.

Tjelesnikontakt s tatom za bebe predstavljauzbuđenje i dajeim osjećajslobode Očevi se na drugačijinačin igrajusbebama. Drže ih čvrsto ispredsebe,dižu uvis, veće bebe bacaju u zrak i “love", podižu ih na ramena, što sve pomažepristvaranjuravnoteže koja pomažepriučenjuhodanja. Kako dijeteraste tako se mijenjaju i igre s tatom U dobi oko 7 mjeseci dijeteraspoznaje oca među drugim osobama i veseli se glasno njegovudolasku Od togavremena povezivanje oca s djetetom postaje sve jačei tako počinje zapravo prvo “odvajanje" tate od mame u očima djeteta.Znači, otac pomažeprioslobađanju od prevelikepovezanostimajke i djeteta. Djecakojasu od rane dobi imala očevu pažnju,lakše komuniciraju s drugimosobama i postajuotpornija na stresne situacije.

Psiholozi smatraju da otac utječe na sposobnostdjeceviše nego majka. On utječe da žensko dijete postaneženstvenije, a muško muževnije.Preduvjetje,naravno, neprestanaprisutnost oca u tijeku razvojadjetetajersamo dijete kod kojegpostojisvijest o različitosti spolamože uspješno i sa zadovoljstvomprihvatitivlastiti spol.

Po dolasku mame i bebe u roditeljski dom važno jeuključivanje oca u njegudjeteta. Očeva brigapotičeemocionalni,socijalni i intelektualni razvojdjeteta.

U predškolsko doba snažno djeluju dva mehanizma formiranjaličnosti - mehanizam identifikacije ilipoistovjećivanja i mehanizam imitacije ili oponašanja. Tako se dijeteprvenstvenoidentificira po spolu - dječak s ocem, a djevojčice s majkom(faze u razvojudjetetamjenjaju se, no za dijete jesvakako najbolje da su u svim fazama prisutna oba roditelja). Ako jedijete bez oca iz bilo kojegrazloga,česti su određeni poremećaji u razvojuspolnih uloga.

Po mišljenjunekih očeva nakon prvotnogšoka dolaska vlastitogdjeteta na svijet i djelomične zbunjenosti u novonastaloj ulozi,očevi djeluju kao praktična pomoćmajkama i trude se oponašati aktivnosti majke s bebom Kako djecaodrastaju tako i odnos očeva i djecepostaje sve čvršći s nesvjesnomželjomočeva da u djecirazvijučvrstinu i hrabrost u odnosu na vanjskisvijet. Dobar dio očeva pronalazimjeruu takvom načinu odgajanja, dok vrlo mali brojizgubivolju i prepušta u potpunostisvojuulogu majci(npr.“..ja se brinem o novcima, a ti se brini o djeci!?").

Poneki očevi u stanju su odglumiti zamišljeneživotne situacije, kroz igru,kako bi provjerili i razvili pozitivneosobine snalaženja kod djeteta. Vrlo rijetko će pokazati osjećaje prema vlastitom djetetu u kontaktima s drugimroditeljima,posebiceočevima

htjevadjelomicegubljenjeindividualnosti, te dovoljnovremena za odgoj(višeputatijekomdana).

Kako očinstvo mijenja muškarca?

Biti odgovoranotac podrazumjevakorigiranjevlastitih pro-

ako se dogodida otac nezrelo i nesvjesno“glumiulogujošjednog djeteta u obitelji", onda jei ostvarivanjeočinstva upitno.Tada je majka u rascjepuizmeđu pravoga djeteta i “velikogdjeteta". Očinstvo će promijenitizreloga muškarca kojiće u novojulozi dokazati doraslost novojsituaciji u obitelji(briga za dijete,pomaganje u poslovima oko djeteta, pokazivanjeemocijaprema djetetu, uvažavanjedjetetoveosobnosti, zaštitna uloga sa dovoljno mjere,osmišljavanje novih sadržajakroz izlete,šetnje s djetetom i sl.,poticaji u pozitivnojsocijalizacijidjetetakroz šport i druženja s drugomdjecom...).

Na očevima je,dakle, da se odgovorno i s punimsrcem posvete odgojusvojedjece, te braneći vlastite očinske kvalitete i zasluge,odbace naziv “pomoćne mame"

Relativno, velik dio muškaraca ne može potpunosazrijeti, a Srpanj

Piše: mr Dražen Kau

Srpanjjenajtoplijimjesec u godi laksimalna temperatur ) godina). I prosječne v čak za 1 40 3 € (19

grometeorolog

Primjerice, u Zagrebujesrpanjod lipnjatopliji zraka togmjeseca u Osi, ijevrijednostioborina ovog su mjeseca

ITET ETEKI EK najmanje (u Osijekupadne23 mm manjeoborine nego tijekomlipnja).

[ tako, dok ćemo promatratijadne mi ćemo potra

količina vode

Vode nam neće nedostajati. A biljkam je vrlo jednostavan: “da" Kolikojebiljkamastvarno potrebnovode, teško j a stvaranje 1 kg suhe tvari nije

01,krumpiru5001, a lucerni čak 8501 vode. jeme trajanjavegetacije,postojijedno e na visinu prinosa.Kukuruzu, ke kako bespomoćnoprovodedane ljetnežege.

tijekuvegetacijepotrebno3601,pšenic No iako jevoda biljcipotrebna za cijelo vri razdoblje kad n, krumpiru,pair spas u hladov DIET jčicikritičnojerazdoblje u vri BLSE ITI FTI! DREANITJDII

Odgovor napisati

KRITI STVATIS TSI me cvatnje.

Drveće na okućnici

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

Gotovo da ne postojiokućnica na kojojnijeposađenobarem jednodrvo Pažljivimpromatranjemmožemo uočiti da jecrnogoričnodrveće češće i da se ono sadi u neposrednojblizini kuće, kako bi ljepotom i vječnim zelenilom pridonjelointimnijoj atmosferi obiteljskog doma Razmišljajući o vlastitom komadiću zemljecrnogoričnoukrasno drveće dobiva počasnomjesto u vrtu

pravilapriizboru drveta i njegovojsadnji.

Ukrasno drveće sadite tek nakon što izradite detaljanplan vrta, odredite njegovunamjenu, obavite kemijskuanalizu tla,pripremitezemljište i prikupite određenaznanja o pravilnojsadnji i njezi.

Omorika jecrnogoricakojuje otkrio JosipPančić 1875. godine na Tari Krošnjajojjevrlo uska i piramidalnogoblika,stablo je vitko, a grane tanke. Iglice su tamnozelene i sjajne s gornje strane Na donjojstrani nalaze se dvijeplavkastobijele pruge koje cijelomstablu dajusrebrnkasti sjaj.

Omorika jevrlo tražena i cijenjenakao dekorativna vrsta, a neki jedrže najljepšomsmrekom u Europi.Nalazimo je u mnogim europskimgradovima. Ovo drvo jelijepo,skromnih zahtjeva i dobro podnosizagađenizrak gradskih sredina Pogodnajeza pojedinačnu i grupnu sadnju.

Ukrasno drveće i grmlje ne sadite pregusto! Ne zaboravite da jeukrasno bilježivo i da raste pa im jepotrebanodređeni prostor za rast i razvoj.Zato jevažno poznavatikarakteristike pojedinih vrsta, njihovuveličinu i izgled kada narastu do pune veličine

Izbor ukrasnogbiljaovisit će o položajuzemljišta,staništu, sastavu tla i klimatskim uvjetima. Računajte da neke biljke ne podnose kontinentalnu klimu,neke ne podnoseonečišćeni zrak,sjenovit i skučeni prostor,neadekvatnu nadmorsku visinu iliodređen tiptla.

Među mnogobrojnimljubiteljimacrnogoričnogbilja ima i onih kojiprilikomizbora i sadnje ne razmišljaju o potrebama i specifičnostima pojedinihvrsta, o njihovim zahtjevima,potrebama, životnom prostorukoji im jenužan za pravilan rast i razvoj.Takve pogreškeuočavaju se ponekad suviše kasno - odraslo drvo nekako nam se uvuče “podkožu“, pa ga ostavljaju da životari na mjestu kojemu ne odgovara.Drvo u takvim uvjetima sve lošijeizgleda, polakopropada i jedinojerješenjeukloniti ga i zamijeniti novim

Pokušajteizborom bilja i njihovim razmještajemuklopitisvoj vrt u krajolik i uspostaviti ravnotežu među pojedinimbiljem.

Picea glauca“Conica"

Ovo jejedanod vrtnih oblika kanadske smreke porijeklom iz istočnih krajevaSjeverneAmerike Stablo jestožastog,zbijenog oblika Grančice su tanke i gipke, a iglicekratke,plavkastozelene boje.Picea glauca“Conica" naraste do 1,5 m visine, pa jeviše nego pogodna za sadnju u manjimvrtovima

Lavsonov pačempres (Chamaecyparislawsoniana)

Ako nemate detaljnorazrađen plan, a raspolažete većim prostorom, pričekajte i tada sredite nasad do jeseni. Do tada ćete imati dovoljnovremena za pripremu zemljišta, stručne konzultacije i izbor bilja u skladu sa svojimželjama i uvjetimakojeim možete pružiti.

Ljubiteljecrnogoričnog bilja upoznat ćemo ovom prilikom s nekoliko vrsta kojese uzgajaju zbogsvojeestetske vrijednosti, malih zahtjeva i pristupačnosti.

Kako bi takve pogreškeizbjegli,dobro jedržati se nekoliko

PANČIĆEVAOMORIKA (Piceaomorica)

Porijeklom jeiz Sjeverne Amerike, a u svojemprirodnomstaništu doseže visinu i do 60 m Zbog ljepote i malih zahtjeva često ga susrećemo u našim vrtovima i parkovima.Jedna od najljepšihplavihformi ove vrste je Chamaecyparislawsoniana “Alumii" visine do 10 m, gustihmekih grančica, a posebanizgleddaju jojplavkaste ili sivkastoplavkaste iglice. Dobro se uklapa u vrtove na okućnici,podnosizagađeni zrak,anema posebnihzahtjeva za zemljište. m

Ljetni kalendar radova

Piše: dipl.ing.Darko Kantoci

spremaju na suho mjesto sve do jeseni.Ujedno,tom se prilikom odvajajuveće lukovice tulipana od manjih.Veće u jesensadite na istaknuta mjesta, a sitnijesadite na gredicekako bi prijeojačale.

Lončanice kojeljetidržimo u stanovima treba njegovati na odgovarajući način. Na lišću se taloži prašinakojabiljciotežava, pa čak i onemogućujedisanje. Stogaredovito brišite prašinu s listova - prvo suhom krpom, a zatim vlažnom Sredstva kojalistovima dajusjajizbjegavajte. Ne zaboravite ni redovno zalijevanje.

Cvjetnakorita na balkonima i terasama u kojeste polovicom svibnjasadili ljetnosezonsko cvijeće,ovog mjeseca će biti u punom sjaju.Posebno se cvatnjomističu sve vrste pelargonija, kao i mnogobrojneljetnice,čija će se cvatnja protegnuti sve do kasne jeseni. Da bi se vaš trud doista isplatio, a cvijećebilo u dobrojformi do jeseni,potrebnajenjega.

Osim svakodnevnogzalijevanja,nužnajei redovita prihrana.

Za prihranjivanje možete koristiti lisno (folijarno)gnojivo ili neko drugotekuće gnojivokoje se uporabljujepremapriloženoj uputi Danas na tržištu postoje posebna gnojivanamijenjena za određene vrste bilja.

Ocvale cvjetove i požutjele listove potrebnojeredovito uklanjatikako nebi trunuli na biljci.

Visoke trajnice u vrtu privežite uz kolčiće kako ih nebi oštetio jačivjetar.Nakon cvatnje sve trajnicečistimo od odumrlih dijelova. Neke biljke u jesen ponovno cvatu, ali slabije.

Početkom mjesecasrpnja možete sijatidvogodišnjebiljke. To su biljkekojepopunjavaju prazninu cvjetnihgredica do sadnje jednogodišnjegbilja.Dobro su poznate maćuhice,turski klinčić, šeboj,nezaboravak i druge.Ako nemate mogućnost da sami uzgojitesadnice kupite ih početkom jeseni i sadite na mjestokoje im je predviđeno.

Ljubitelji ruža za ljetnih će mjeseciuživati u bogatomcvatu Niskim ružama nakon cvatnje odstranite ostatke cvjetova. Izboje skraćujemo do prvog dobro razvijenog pupa ispodcvijeta. Ne smijemozaboraviti na prihranjivanje,okapanje,zalijevanje i plijevljenje.

Većinu trajnicamožemo presaditi u periodunakon cvatnje jer u to vrijemezastaju u rastu Razdijeljene i presađenesadnicetrajnice do jesenitreba pažljivonjegovati kako bi se dobro zakorijenile. Dobro ukorijenjene prezimit će bez problema i sljedećegće se proljećabujnorazrasti

Povremeno dobro pregledajte svojebiljkekako bi utvrdili nisu li možda napadnuteštetnicima ili bolestima Od štetnika se najčešće javljajulisne uši kojesisanjem biljnihsokova prouzrokujuštetu, a od bolesti su najčešćagljivična oboljenja. Kod gljivičnihbolesti listovi dobivajusivopepeljastu boju, a rubovi se počnusušiti Ako ste ustanovili da su vaše biljke zaražene,zaštitite ih odgovarajućim zaštitnim sredstvom

Nasade i trajnicepotrebnoje redovito okopavati i čistiti od korova

Lukovičaste biljke su ocvale U lukovicama se sada stvaraju zalihe hrane Kada im lišće požuti, potrebno ga jeodstraniti. Neke lukovičaste biljkeostaju na istom mjestunekoliko godina(narcise, šafrani), dok je s tulipanima i zumbulima nešto drugačije. Te se lukovice nakon cvatnjeiskopaju i

Zahvaljujućidobrojnjezivaše biljkebujaju i cvatu Kako bi im osiguralidaljnji rast i razvoj,prihranjujemo ih već spomenutim sredstvima Prijesvakogprihranjivanjadobro jezaliti biljke vodom Zatim ih nakon 1 do 2 sata zalijtehranjivomotopinom. Gredice s jednogodišnjim biljemokopavajte i plijevite. Ranocvatućim trajnicamaporežite ocvale cvjetove.Trajnicamačiji su cvjetovipogodni za vazu, povremeno odrežite kojicvijet.Ostali će cvjetovi biti ljepši i biljke će duljecvjetati. m

VAŠLIJEČNIK

Osnovne činjenice o bolnim križima

Piše: dr Ivo Belan

mentu svog života doživjet će probleme u vezi ove univerzalne patnje.

Samo žrtva iznenadnog bola u križima može razumjetitrenutačnu potpununemoćnost zbog tograzornog oboljenja. Posao i rad u kući se u potpunosti zanemare Svaki pokretjespojen sa velikim bolovima Oblačenje postaježiva muka;odlazak u WC je velika ekspedicija. Seks može postati praktičkinemoguć.

Poznat mi jeslučaj žene kojaje u podrumusvojekuće slagala knjige i uslijedjednognezgodnog pokretaosjetilanaglu,jakubol u križima Ostala je nepokretna, neopaženoležati u podrumuneugodnih osam sati. Drugase žena, za vrijemespremanjakreveta, nagnula i tada juje“presjeklo" u križima Ostavši ukočena u tom položaju ne mogavši se uspraviti, ukućani su jepolakosmjestili u krevet

noga duža od druge za 1 centimetar, jedan se kralježak ne razvije propisno,prijevremenadegeneracijahrskavičnogdiska među kralješcima, kao što jeu reumatoidnom artritisu, loše držanje tijela, rak itd.),gotovo u 80 posto slučajevauzrok je prekomjerni rad ilinedovoljnotrenirani mišići.

Sljedeći uzrok bolova u križima jepomaknućeili puknućediska, hrskavične pločiceizmeđu dva kralješka. Tajdisk onda bolno pritišće na živce kičmene moždine.

Prema jednojstudiji, u SAD svake se godineizgubi 100 milijunaradnih dana samo zbogproblema u križima. Svake godine Amerikanci potroše 6 milijardi dolara za pretrage i različita liječenjabolnih križa

Zašto križa bole?

Budući da sve više postajemo Homo sapienskojiživi sjedeći, i budući da nam tjelesnatežina postaje sve veća,naša križa postaju sve ranjivija. Premda su kri-

Skoro sve može uzrokovati bol u križima: iznenadno zaustavljanjeautomobila,sportskatjelovježba,savijanje prema dasci za peglanječak i rutinske aktivnosti, kao što jepranjezubi ilikihanje i kašljanje. Danas jebol u križima (leđima)jednaod najčešćih fizičkih tegobakojudoživljavaju milijuniljudi u svijetu. Osam od svakih deset ljudi u nekom mo-

Vrlo se često događada svaki liječnik ima svojeobjašnjenje kakojedošlo do bolova u križima i kako treba s tim postupati. Jednom kad jedijagnozapostavljena, pacijent jesuočen s nizom terapeutskihmogućnosti:mirovanje u krevetu,lijekoviprotivbolova (protivmišićnih spazama),fizikalna terapija,istezanje i kirurški zahvat. Neki potražepomoći kod kiropraktičara.Međutim,često je najboljilijekjednostavno,vrijeme

Među mjerama za sprječavanje bolova u križima spomenimo: tvrdi madrac, dnevne vježbe za donji dio leđa i smanjenjeprekomjerne tjelesnetežine.

ža elastična (gimnastičari i baletani mogu se toliko svinuti da formirajudvijetrećine kružnice) pojedinidijelovi križa su u osjetljivoj ravnoteži. Bilo kojeoštećenje u jednompodručjumože poremetitičitavu “mašineriju".

Premda uzroci bolova u križima mogu biti bezbrojni(jedna

Važno je navesti da liječnici smatraju da jevelik brojslučajeva bolnih križa psihičkogpodrijetla. Bolovi u križima mogu biti nusproizvodstresa, briga,poteškoća na poslu,tuge za umrlom dragom osobom,itd.

Štose smije, a što ne smiječiniti s križima?

Nepravilno sjedenje može bitijedna od najgorih pozicija za križa Odaberite stolac kojipružačvrsti oslonac Povremeno ustajte,istegnitese i prošećite malo U automobilu stavite mali jastučićiza križa

Kada podižete stvari sa zemlje nemojte se svijati u pojasu Čučnite,savijajućikoljena,a leđa držite uspravno

Uporabite tvrdi madrac Ležite na bok sa svinutim koljenima Izbjegavajteležanjena trbuhu

Kada duže stojite, povremeno prebacujte težinu tijela s jednog na drugo stopalo Izbjegavajte visoke pete na cipelama

Torbu koju se nosi preko ramena iličak poslovni kovčežić, povremeno premještajtes jedne na drugu stranu tijela

Naša je majka bila u pravu kad je govorila:drži se uspravno Glavu držite gore, a trbuh uvučen I ne zaboravite tjelovježbu

za križa kako bi spriječiliprobleme.

IZRADA LAKTOFRIZA

Laktofriz jecilindričnog oblika / tip“Alfa Laval" / Izrađen jeiz nehrđajućegmaterijala AISI 304,izoliran,oplaštenizvana nehrđajućimlimom, opremljen sa poklopcem na gornjojstrani,elektromotornom redukcijskommješalicom,digitalnimtermometrom, mjeračem, izljevom051,gumenimčepoms unutarnjestrane, programatoromkoji povezuje sve funkcije(očitanjetemperature,uključivanje i isključivanje mješalice,uključivanje i isključivanjekompresora) i kompresorom. Sve zajednosmješteno jena postolje sa regulacionim nogama Dno laktofriza tipa“Alfa Laval" Hlađenjefreonom na donjojpodnici.

Garantni rok 12 mjeseci.

Osiguranservis i rezervni dijelovi(uperiodu od sedam godina).

Veličine:

- od 100 - 2000 | vertikalne izvedbe

- od 2000 - 12 000 1 horizontalne izvedbe

IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO

Kapacitet1000 - 2500 litara(neizolirani i izolirani)

PRENOSIVE

REFERENCE

-LURA d d (Dukat, Sirela, MljekaraZadar)

- “VINDIJA" d.d. Varaždin

- “KOKA" Varaždin

- “LEDO" Zagreb

- “MLJEKARA" Pula

- “MILS" Split

- “DOMIL" Županja

-MLJEKARA

“Antun Bohnec

- “ZDENKA"

Veliki Zdenci

-“KIM" Karlovac

- KARLOVAČKA

PIVOVARA

- “ZIM" Zenica

- “MLJEKARA SARAJEVO"

-“MLJEKARA MOSTAR"

- “MLJEKARA

TUZLA"

“DONA" GornjaStubica

- “ETOL" Celje

- IPK Osijek

- “KARBON" Zagreb

- “PLIVA" Zagreb

- “INA" Zagreb

funkcionalnije light(lagani)jogurt, s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL kojaje ispitanau istraživačkorazvojnom centru Morinaga (Japan). Po okusu iučinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak:

Stanje Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam potiče osteoporozu ublažava peristaltikupojačava florucrijeva obnavlja pretilost smanjuje Vi e stres smiruje inoija QWALTEL,

Probiotik

Vindija

Kakva snaga

tako malo grama!