Mljekarski list 8-2000

nje provj sad [ LS SSSSSSSSSSžNŽČŠ

Za opre SSSSSKČŠNS1TSV(THMHĆTSTM%Mmišbvižšć SSSŠŠŠkšŠUEŠSNHTSqTETtŠ Šš ščečit*tšNet|TSaEŠ L SSSSSšSSišŠšćč ćićčBČrsSlifiza SNSSNSESRŠ =N=SSNSNSNSSNSSSSSSESZBČS

LOTOS

K 499 HB 7108 ELITA

Bik Lotosoteljenje 27 04 1992 kod uzgajateljaMayer Siggtrieda izdonje Austrije.

VITELA

mliječna zamjenica za hranidbu teladi

iua=21:\ jemliječnazamjenicaza hranidbu teladi do 2 mjesecastarosti

VITELA sadrži obrano mlijeko,sirutku u prahu,sojinobrašno,masnoće, glukozu,vitamine i antioksidans

VITELA se miješasa vodom u omjeru1:7 (jedantežinski dio VITELE i sedam dijelovavode).Prilikom napajanjateladi temperaturaVITELE treba biti 35%C

VITELA se koristi [I INEKUETIENNE VST(Du E RIS]

VITELA omogućuje iste prirasteteladi uz manje troškove

LURA i.

Redakcijski

dr Stjepan Banožić

dr Ivo Belan

dipl ing.Stjepan Brlek

dr Stjepan Feldhofer

dr Zoran Grgić dipl.ing.Darko Kantoci dipl ing Stjepan

Postrne kulture daju drugu

žetvu godišnje

Piše: dipl.ing.Darko Uher

Nakon skidanjaozimih i ranih jarihkultura siju se postrnekulture kojesluže za ljudskuprehranu, za proizvodnju krme - zeleno sijeno,silažu, zrno kao i za zelenu gnojidbu i zaštitu tla S tom se namjerommogu sijatimnoge kulture,ovisno o potrebama, mogućnosti i opremljenosti gospodarstva, te o uvjetima za proizvodnjuodabranih kultura

vodnju. U tu se svrhu često siju smjesekultura i sorata razne dužine vegetacije i razne visine kojeće u određenim uvjetima u kratko vrijemeosiguratikvalitetnu krmu i moći će se duže iskorištavati na predviđeni način

ma za sjetvučesto se obavlja teškom tanjuračom i sjetvospremačem,ako jeciljuzgojazaštita tla i zelena gnojidba. Tako se u kratko vrijememože pripremiti velika površina za sjetvu, pa od žetve do sjetveprođesvega nekoliko sati U sušnim uvjetima obradu tla i pripremu za sjetvu boljejeobaviti noću zbogmanjeg isušivanjatla, a sjetvu u jutarnjim satima

Ako tlo ostane nepokriveno, izloženo je nepovoljnomdjelovanjuklime (isušivanje,erozija) i, štojejošvažnije,korovu koji se do jesenirazvije i osjemeni. Kad se takvo tlo preore, u oranični sloj dospijevelik brojkorovnih sjemenaka raznih korovnih vrsta kojeće nekoliko idućih godina klijati i zadavati velike poteškoće u zaštiti usjeva.

Od žetve ozimih usjevapod krajlipnja ili u početkusrpnja pa do sjetve u proljećeiduće godine dugojerazdoblje od 7 do 8 mjeseci To razdoblje treba iskoristiti, posebice u onim područjima u kojimapadneviše kiše, a raspored ljetnihoborina jeujednačeniji, pa jesjetvapostrnihusjevasigurnija.

Danas su selekcionirane brojne sorte i hibridi kraće vegetacije prilagođeneuzgoju na višim temperaturama. One u tim uvjetima dajuvisoke urode vrlo kvalitetne mase, dospijevaju u predviđeno vrijeme i mogu se iskorištavati kako to najboljeodgovaragospodarstvu (zelenakrma,sijeno, silaža,zrno).Neke od postrnih kultura su vrlo kvalitetne, ali zbog prevelikogudjelavode u masi nisu prikladne za siliranje u čistoj kulturi Te kulture se siliraju i služe za popravakkukuruzne silaže (krmnikelj,petranova,grahorica, grašak), tako da se višak proizvedene krme,kojase ne može iskoristiti kao zelena,silira i dobijesendvič-silaža kojajeobično boljeizbalansiranogomjerahranjiva.Stoka takvu silažu radije jedei pojedeveću količinu, a u proizvodnji takvom silažom postižu se veći učinci

Isti dan nakon skidanjaozime kulture treba istu površinuobraditi i zasijati novom kulturom jer ako tlo ostane neobrađeno, ono svaki dan izgubi od 1 do 2 % vode isparavanjem. To jerazlogzbog kojeg se ne smiječekati s obradom

Za postrnusjetvumogu poslužiti mnoge sorte i hibridi raznih kultura prilagođenihuzgoju u toplije doba godine;kraće su vegetacije,odnosno mogu se u jesen duže iskorištavati i na razne načine,ovisno o potrebama i opremljenostigospodarstva. Da bi se proizvelaštojemogućeveća masa po jedinicipovršine,treba sijati one sorte i hibride koji su najbolje prilagođeniuvjetima za proiz-

Da bi nicanjebilo sigurnije i brže, i da bi se ostvario predviđeni sklop, u postrnomroku sjetve sve kulture treba sijatidublje, u odnosu na sjetvu, u normalnim rokovima Ako jesjemeplitko posijanočesto naklije, ali zbog manjkavlage ne nikne nego se osuši Ono sjemekojepadneu suho tlo klije tek kad padneprva obilna kiša To je često razlog nesigurnosti u postrnojsjetvi. Da bi sjetva u postrnomroku bila sigurnija,sije se obično za četvrtinu više sjemenaod sjetvene norme Nakon sjetvetlo treba povaljatirebrastim valjkom. Valjanjem se pritisnesjetvenisloj a i boljijedodir tla sa sjemenomšto će omogućitibrže i jednoličnije nicanje te potpunijisklop. Ako se tlo valjaglatkimvaljkom,nakon valjanjatreba tlo vrlo plitko podrljati ili rotirkom s valjkom prekinutikapilaritet u površinskom sloju da se tlo ne bi sušilo

Prijeobrade tlo treba pognojiti mineralnim gnojemili gnojovkom To jepravo vrijeme za izvoz gnojovke i pražnjenjejama.

Nakon skidanjaječmapodkraj lipnja pa do u jesenostajeviše od tri mjesecavegetacije, za kupusnjače,nakon skidanjapšenice ostajeoko 100 dana vegetacije. Tako dugorazdobljedostaje za sjetvujednepostrnekrmne kulture

Dubina obrade ovisi o unošenjužetvenih ostataka u tlo,potrebnojdubini obrade za sjetvu kulture kojase sije, te o mehanizaciji i namjeni za koju se izvodi U zapadnimpodručjimapripre-

Za hranidbu stoke u kasnu jesenzelenom krmom mogu se sijati razne kupusnjaee i krmni kelj,repice i ogrštice,petranova, starška te podzemnakoraba i dr.

Navedene kulture mogu se koristiti ili napasivati, a koraba

i postrnarepa spremiti za zimu, ako su selekcionirane za tu svrhu. Tijekomjesenidajese govedima, a zimi ovcama i kozama u Mediteranskom i Submediteranskom pojasu,osobito u vrijemedojenja i mužnjepod krajzime i u poeetkuproljeaa,

kada daju najraniju i najkvalitetniju krmu Kupusnjaee(krmenikelj, repicapetranova, rotkve-rauola i tifon) se mogu silirati zajedno s kukuruzom i kukurozovinom. Tako se dobijekvalitetnija i teenijasilaža kojustoka rado jede.

UI Josipa Zorića 133

tel/fax: 01/2755 111

HR-10370

Dugo Selo e-mail: westfalia-landtechnii

Kompletna oprema za mužnju krava, ovaca i koza

Mali muzni uređaji,mlijekovodi i izmuzišta

Automatsko hranjenje koncentriranom hranom

Laktofrizi svih veličina i izmjenjivači topline

Sredstva za pranje muznih uređaja, dezinfekciju i njegu vimena

Montaža i servis muznih uređaja, Prodaja originalnihrezervnih dijelova

slika 1: RAUOLA,postrniusjev

slika 3: PERKO,ozimi usjev

slika 4: PETRANOVA,postrniusjev u jesen

Rauola

Ubraja se u jednogodišnje zeljastebiljkepodrijetlom iz Njemačke. Zbogvelike količine zelene mase i vretenastogkorijena, kojirahli tlo,upotrebljava se kao krmna biljka u hranidbi stoke, a dobra je i kao zeleno gnojivo. Stabljika jevisoka 100 pa i više centimetara,uspravna ili poluuspravna, dobro razgranata, s mnogo lišća. Cvjetovi su od svijetlocrvenkaste do ljubičaste boje.Plod jekomuška u kojoj se razvija10-20 svijetlosmeđih zrna Komuška,za razliku od uljane repice, ne puca čak ni u punoj zrelosti Inače,biljka jevrlo otporna prema suši, a i na niske temperature(do-5 *C).Duljinavegetacije od nicanja do fiziološke zrelosti kreće se do 150 dana, a za krmu i zelenu gnojidbu 60 do 100 dana

Sjetvarauole se obavljaobično postrno od 1 do 15 kolovoza u redove razmaka 20-30 cm, na dubinu do 3 cm Za 1 m? treba 1,01,5grama sjemenaili9-12 (15)kg po jutru.

Iskorištavanje rauole

varalo količini od oko 600 kg KANa, fosfora 84 kg,kalija 113 kg i kalcija 99 kg.Uz ove makroelemente nalaze se i mikroelementi kojinisu jošdovoljno istraženi

Rauola se koristi za hranidbu stoke u zelenom stanju,zatim za zelenu gnojidbu te za proizvodnju sjemena.Zbogvelike lisne mase stoka jerado jede,osobito krave kod kojih se zahvaljujući tojvrijednojbiljcipovećava i mliječnost Osim toga,životinje su zdravije i otpornijeprema bolestima ako se hrane tom zelenom masom Količina zelene mase po jutrukreće se 12-46 tona, a zelena masa u prosjekusadrži 2,2% probavljivih surovih bjelančevina, 2,6% surovih vlakana i 7,5% škrobnih jedinica.

Obrada tla za uzgoj ove biljke osobito je važna Korijenove biljke jevretenast i razvija se u zemljikojurahli ali - da bismo njegovrazvojolakšali - potrebno je obaviti duboko oranjejošu jesen. Tom mjeromosigurava se i vlažnost tla, što jevrlo značajno u sušnim godinama.Prema tome, obradi tla za ovu biljkunameću se specifičnizadaci,čijijecilj:

- stvaranjedubokogarastresitogsloja

Rauola jedobra krmna biljka, ali je dobra i za povećanje proizvodnihosobina tla Prinosi svih kultura kojese sijuposlije rauole viši su 10 do 30 % od onih koji su zasnovani na parcelama gdjenjenijebilo

- skupljanjevlage u tlu - uništavanjekorovskih biljaka

Predsjetvenaobrada tla također igravažnu ulogu u uzgoju ove biljke. Ovom obradom stvara se rastresiti površinskisloj za uspješno klijanje i nicanje te suzbijanje korovskih biljaka.

Koliko je važno zaoravanje rauole kao zelenoggnojiva vidi se izsamo jednogprimjera:rauola je nastala kao proizvodkrižanja uljanerepice i rotkve Dakle, uljanarepica od kojejedjelomice nastala iznosi iz zemljevelike količine hranjivihtvari,dvostruko veće od onih kojeiznose žitarice Prema nekim ispitivanjima,uljanarepicaiznosi iz tla prisrednjimprinosima:dušika 162 kg po hektaru, što bi odgo-

Budući da rauola ima veći i snažnijikorijen od uljanerepice i da raste brže, to su vjerojatno i količine hranjivih tvari kojeova biljkaiznosi još veće Prema navedenim podacimamoglobi se zaključiti da se tom mjeromništa ne postižejerkoličina hranjivih sastojaka, kakva god ona bila, kojuiznosi ova biljka iz tla ostaje ponovo u tlu nakon njenogzaoravanjaozimih usjevamineralnim gnojivima,osobito dušičnim, obavlja se od predsjetvenograzdoblja pa do cvatnje. U tom vremenu ozimi usjevipotrošeodređenu količinu gnojiva, a drugi se dio ispire na veću dubinu,dakle izvan dohvata korijenovogsustava ozimog usjevažitarice. Biljke,čiji se korijenrazvija u površinskom dijelutla,ostajutako bez dijela dodanih hranjiva. U takvom i sličnim slučajevimadolazi do izražajarauola kojasvojimkorijenom“izvlači",odnosno,veže hranjivakoja su se isprala na veću dubinu Zaoravanjemzelene mase sva ta hranjivadolaze opet na raspolaganjekorijenubiljaka drugihkultura kojeslijedenakon rauole Drugaprednostzelene gnojidbe jeu tome što se u tlo unosi velika količina organske tvari u kojoj su vezana hranjiva kojase ne mogu isprati, već se postupnomineraliziraju i služe kao hrana novom usjevu.

Treći način iskorištavanja rauole jeproizvodnjasjemena. Za tu svrhu sije se na nešto veći međuredni razmak Prema nekim podacima,rauola može roditi na svom stablu čak do 130 komuški dugačkihoko 5 centimetara. U svakojje komuški 10-20 zrna Masa 1000 zrna iznosi do 14 grama

s naboranim omotačem. Tobolci privrhu imajumanjesjemenki nego pridnu

što prijeizniklo i osiguralopčelinjupašu.

Facelijanijejakoosjetljiva na tlo,iako uspijevauspješnije na kvalitetnom tlu. Ne voli teška i pjeskovita tla Facelija zato i na srednjekvalitetnom tlu dajedobre rezultate.

Budući da facelija ima sitno sjeme, ono se prijesjetvepomiješa sa sitnim pijeskom ili suhom sitnom zemljom.Može se sijati i strojno u redove na razmaku od 45-50 cm, a može i manjirazmak ako se sije na velikim površinama.

Facelija

Facelija,(Phaceliatanacetifolia)porijeklom iz Kalifornije, jednogodišnja jezelena biljka s perastorazdijeljenimlistovima kojinemajupalistića. Dosta sliči korovu. Visoka jeoko 60 cm, pa i više

Za sjetvujepoželjno tlo dobro pripremiti, kao što se priprema npr. za sjetvudjeteline, tj.duboko se izore da se uništi korov Tlo treba dobro usitniti kako bi pri sjetvisjemenjebilo pokriveno sitnim tlom Tijekompripreme tla bilo bi poželjnounijetistajski gnoj.

Grana se već u donjemdijelu stabljike, a na svakojgraninalaze se cvjetovikojisu skupljeni u gustekovrčice Dvospolni su i pravilni, te imajudvostruko ocvijećesastavljeno iz čaške ivjenčića. Čaškase sastoji iz petlapovakoji su pridnu međusobno srasli Vjenčićje sulatičan,ljevkasto zvonast, svijetlosmeđeboje.Pet prašnikapriraslo je uz cijev vjenčića.Nejednake su dužine i obično strše izvan vjenčića. Tučak ima na dvojerazdijeljen vrat i plodnicu sa po četiri zametka sjemena. Na jednojbiljci može biti i više od 700 cvjetića.

Prema iskustvima, za ručnu sjetvujepotrebno do 12 kg sjemena, a za sjetvusijačicom u redove oko 6 kg.Facelijaposijana u redove može se i okopavati što naravno pomažeda biljkabude krupnija, da se boljerazgrana, a time dade i više cvjetova, a na kraju i produljujecvatnju ako se uzgaja za pčelinjupašu.

Može se sijati u svako doba godine, ako jevrijemepovoljno i ako je tlo dobro pripremljeno. Obično se sijeod veljače do svibnja,tijekomlipnja, ali i postrno ima dovoljnovlage.Sije se za pčelinjupašuu takvom vremenskom razdoblju kako bi moglocvjetati na vrijeme da bi pčele imale kontinuiranu ispašu.

Facelija voli sunčane položaje a zasjenupodnosislabije. Korovi je mogu zagušiti ako niknu prijenje. Zato prijepripreme tla za sjetvu facelije treba tlo dobro očistiti od korova

Na mjestucvjetovastvara se plodu obliku tobolca sa 1-4 sjemenke. Na manjimgrančicama su 1 do 2,a na glavnoj i do 4 sjemenke.Nezrelo sjemebijele je boje,postepenoprelazi u narančastu a nakrajuzrelo sjemeima mrku boju - zatvoreno crnu boju -

Ako se sije u dobro pripremljenoivlažno tlo,niče nakon 7-8 dana,no ako je tlo suho niče sporijeilinakon kiše U prosjeku niče za oko 10-12 dana. Cvate nakon 45 dana i cvatnjatraje oko 30 dana, a ako jevlažnost povoljna i dulje.Može se sijati na dobro usitnjenom tlu u gredice,zagrnuti grabljicama kako bi se sjeme pokrilotlom,ili u brazdice duboke 2-3 cm iu njihsijatisjeme, te ga zatim zatrpatigrabljicama. Ako tlo nijedovoljnovlažno polijeva se vodom kako bi sjeme

Facelija se može sijati i kao drugiusjevposlijezaoravanja strništa, npr poslijepšenice, ali i u vrtu poslije luka i drugogranog povrća. Na tajnačin dobijemo odličnu pčelinjupašuu rujnu i kasnije, što pčelemogu dobro iskoristiti ako su vremenske prilike zadovoljavajuće.Facelija može poslužiti ikao spojizmeđu dvije paše,tako da matica ne smanjuje nešenjejaja.Facelija se sije i kasno u jesenda bi nikla u proljeće i dala rano zelenu krmu Ova izrazito medonosna i lijepa biljkadobar jemeđuusjevili kao jednaod komponentismjese međuusjeva, a cijenjena je kao zeleno gnojivojernepovoljno

Otkrit ću Vam tajnu kvalitete moga mlijeka!

Moj vlasnik za održavanječistoćemuzilica,mljekarskih kanti i ostalihposuda kojedolazeu dodir s mlijekomkoristi:

BIS C 5330

Uvjerite se iviu njegovu učinkovitost!

KAKO? Ukratkoću vam objasniti:

predispiranje: poslijesvake mužnjeprovestiispiranjepotapanjemmuznih jedinica po mogućnosti u mlaku vodu;odgovarajućimčetkama odstraniti grubljenakupine nečistoća Napomena:ispiranje ne provoditivrućom vodom da ne dođe do koagulacijekazeina, te da se lakše isplahnemliječnaemulzija.

- pranje i dezinfekcija: u 10 litara toplevode otopiti 100 do 150 g BIS-a C 5330 (5 - 8 jušnihžlica ili3/4 jogurtčaše). U pripremljenu otopinupotopitimuzne jedinice i po potrebičetkom odstraniti nakupinenečistoća.

- ispiranje: muzne jediniceispratimlakom vodom £5 može i vrućom)

tel: 031-513-593; fax: 031-513-503

djeluje na nematode iz tla Neki je upotrebljavaju kao stelju ilipaku zelenojgnojidbivinograda.

Zaslužujebitno veću pažnju negojoj se u nas pridajejerjemed od facelijeodlične kakvoće,bijele do svijetložuteboje,ugodnogje okusa i mirisa, a u postrnojsjetvi osiguravazelenu krmu tijekom listopadajerpodnosislabije mrazeve Kao ozimi usjevdajezelenu krmu u proljeće.

Krmna repica“Perko PVH" (Brassicacampestris)

U punom razvojusrednjeje visine s uspravnom i čvrstom stabljikom,nisko razgranata i svijetlozelene boje.Lišće jebujno, vrlo široko,svijetlozeleneboje, debele bjelkastenervature Rub lista nazubljen.Cvijet ježut s mirisom kao u repica.Plod jekomuška žućkastosmeđe boje.Sjeme jebojerepice,srednjeveliko i okruglo.Apsolutna masa je3-5 g Na bolesti i štetnike reagira kao i sve repice.Osjetljiva jena alternariju.

- dobar jesiderat

- može se sijati kao čista kultura

Za ishranu stoke koristi se:

- u zelenom stanju - košnjomili napasivanje

- za silažu

se Ako želimo isforsirati veću organskumasu putemkorijena, upotrebljava se veća količina sjemena (1520 kg/ha).

Sjetvutreba obaviti odmah poslijeskidanjastrnih žitarica, kako bi se do nastupajaćihjakihjesenskih mrazeva moglo iskoristiti najmanjedvijekošnjeili dva turnusa ispaše.Dubina sjetve je12 cm (postrno 3 cm) uz razmak redova 20-30 cm

“Perko PVH*",brzim porastom i velikom lisnom masom, brzo pokriva tlo i prerastekorove Lako se zaorava u zelenom stanjujer nema u tojrazvojnoj fazi odrvenjelu i jačustabljiku. Obzirom na nježniju i gustumrežu korjenčića i nešto pliće i teže prodiranjekorijena u dubljeslojeve za brži i uspješnijirazvoj,potreba za vodom i hranjivima jenešto veća nego kod uljanerotkve “Rauole". Zato se uspješnija sjetva“Perka PVH" može očekivati u humidnijempodručju ili uz navodnjavanje, te uz dobru gnojidbu. Kao siderat može se primijeniti uz navedene uvjete kroz cijeliperiodvegetacije.

Prva košnjaslijedinakon 6-8 tjedananakon sjetve, a druga4-6 tjedananakon prve košnje.Tijekom prve i drugekošnjevažno je sačuvati vegetacijski vrh jerako se on ošteti, ne može doći do ponovne regeneracije. Treći otkos se može dobiti već u travnjuslijedeće godine,ako se usjevostavi da prezimi.

Ako se “Perko" sije u IX mjesecu, dajejedanotkos, a ako prezimimože se koristiti jošu jednomotkosu u proljeće.

Korištenje ove repicejevišestruko, a uvjetuje ga sljedeća svojstva:

- brz porastnakon sjetve

- prezimljenjesjetvompočetkom rujna

- omogućava2-4 otkosa u toku vegetacije u određenim uvjetima

- brzo regenerira na gnojidbu

- podnosiispašu u sustavu pregona zbogsposobnosti regeneracije

- omogućujesiliranje s kulturama kojeimajuviše suhe tvari

Kako “Perko" spada u red intenzivnih kultura, to jepotrebno osnovnu obradu,pripremu, gnojidbu i zaštitu podreditipotrebama te kulture Agrotehnika je klasična, dok se količina,odnos, načini i vrijemeupotrebemineralnih gnojivaodređujezavisno o plodnosti tla i klimatskim prilikama određenogpodručjaproizvodnje i o ciljuproizvodnje.

U ovom sustavu postrne i jesenske sjetvemogu biti izvedene razne kombinacijekorištenjem jednogilidva otkosa, a potomse zaore kao zelena gnojidba. U proljeće se može sijati kao glavni usjev i koristiti tijekomljeta kao stalni izvor zelene hrane

Prinosi zelene mase su vrlo visoki i kreću se od 30 do 100 t po hektaru od svih otkosa S obzirom na upotrebumalih količina sjemena po hektaru, ova proizvodnja jevrlo rentabilna.

Kod “Perka" je interesantno da se smjeruzgojaregulirakoličinom sjemena.Ukoliko se želi sijati za stočnu hranu,upotrebljava se manjakoličina sjemena (1015 kg/ha), pa se dobijeveći vegetacijskiprostorkojiomogućujejačirazvojnadzemne ma-

Samo kvalitetna silaža za

visoku muznost krava

Piše: dr sc StjepanFeldhofer

Osnovne preporuke za siliranje

Krave s visokom muznosti morajudobivati veću količinu vrlo kvalitetnih krmiva Zbog toga krmiva morajubiti ukusna i visoke hranidbene vrijednosti.

Kukuruzna i travna silaža (sjenaža)obično sadrži 50-60% suhe tvari krmnih obroka, što znači da kakvoća ovih osnovnih krmiva značajnoutječe na muznost i kakvoću mlijeka.

Hranidbena kakvoća silaže uvjetovana jeveć odabirom hranjiva za siliranje,sjetvom,tehnološkom obradom,stanjemvegetacije,vremenom i klimatskim uvjetima,tehnikom košnje i siliranja.

Hranidbenakakvoća silažeuvjetovanaje već odabirom hranjiva za siliranje,sjetvom,tehnološkom obradom, stanjemvegetacije, vremenom iklimatskim uvjetima,tehnikom košnjei siliranja.

Stogatreba kukuruz silirati u mliječnovoštanojzrelosti, kada sadrži oko 30-35% suhe tvari, 2,5% sirovih bjelančevina,5,86,0%sirove vlaknine i energetsku hranidbenu vrijednost0,2830 h.j./kg ilioko 0,901,0 h.j./kg suhe tvari

Travu treba kositi na visini 5 do 6 cm da se spriječijačeonečišćavanjezemljom, a kukuruznu biljku 8 i više cm od zemlje, osobito ako jestabljikajačeosušena.

Kukuruznu biljkutreba odmah usitniti silažnim kombajnomna čestice od 1 do 3 cm dužine i odvesti u silos. Pokošenu travu treba ostaviti kraće vrijeme(1do 2 dana), uz jednookretanje, da se prosuši na 30-40% suhe tvari

Tablica 1: Visina silaže u silosu prema brojukrava i širini silosa - za zimsku potrošnju

Trava se često kosi prezrela, nakon cvjetanja, s već otvrdnutom stabljikom, što umanjujehranidbenu vrijednost.Najbolja jekakvoća i hranidbena vrijednost trave prijecvjetanja, kada sadrži oko 22% suhe tvari,2,32,5% sirovih bjelančevina, 4,56,0% sirove vlaknine i 0,180,20 h.j./kg ili 0,860,90 h.j./kg suhe tvari Kukuruzna silaža ima bolju hranidbenu vrijednost s većom zrelosti zrna kukuruza,ali tu postojiograničenjejeruslijed zrelosti kukuruza stabljikajako otvrdne pa se takva silaža teško ugazi, a zrak zaostaje u silaži.

Normativi:

- potrošnja silaže 35 kg(12,25 kgsuhe tvari)/dan po kravi

- 1 m? silažne mase 700 kg(245kgsuhe tvari)

* tjednapotrošnja silaže (1 m dužine silosa - zimi)

Silaža s većim postotkomsuhe tvari teže se ugazi, u silaži ostaje više zraka što jeuzrok naknadnom zagrijavanju,razvojuplijesni i kvarenjusilaže Jače suhu silažnu masu, posebicetravu s otvrdnutim stabljikama, treba također sasjeći i usitniti na čestice dužine najviše 3 do 4 cm

Silosi i punjenjesilosa

Slika 1: Shema horizontalnog silosa

punjenje silosa kanal za efluent

pad 2 do 3%

smjerupuhanjaglavnihvjetrova jerpritisakvjetraodiže foliju sa silaže,jačesuši reznu površinu silaže i utiskuje zrak u pukotine i dubinu silaže što može ubrzavati kvarenjesilaže

Masa za siliranje odvozi se u silose kojimorajubiti načinjeni od materijalakoji ne propušta zrak i vodu To su obično horizontalni betonski silosi tako izgrađeni da omogućavajudobro gaženjeprovozom traktora, dobro istiskivanje zraka iz svih dijelovasilaže, lako punjenje i pražnjenjesilosa (Slika1.).

Širinasilosamora biti najmanje3,5 m ili dvostruke širine stroja za gaženje(traktora), što omogućavakotačima stroja da obuhvati cijelupovršinusilosa Dužina silosa se određujeprema količini potrebnesilaže računajućioko 600-700 kgsvježe mase za siliranje u m? silosnogprostora.

Dno silosa mora također biti betonirano s padom2-3% prema strani za ispražnjavanje silaže Na tojstrani izvan silosa mora se načiniti kanal za odvod iscjetka (efluenta). Kanal za iscjeđivanje silažnogsoka ne smijebiti u silosu, po sredini ili uz stranice silosa jerpostojimogućnost da putem kanala izlazi iz silaže ugljičnidioksid i ulazi zrak što je loše za kakvoću silaže (Slika1.)

Strana za ispražnjavanje silaže ne smijebiti okrenuta prema

pretežitodobivajusvakodnevno osušenu,ali slabijehranidbene vrijednostisilažu, iako silaža u cijelosti može biti vrlo dobro napravljena i u unutrašnjosti vrlo kvalitetna

Silosi s visokim stranicama imajurazmjernonižu cijenuizgradnjesilosnogprostora(m?). Međutim,visina stranica i visina punjenjasilažom mora odgovaMasa za siliranjeodvozi se u silosekojimoraju bitinačinjeniod materijalakojine propuštazrakivodu. rati brojukrava u gospodarstvu i dnevnojpotrošnjisilaže

Prema tome visinu silosa i visinu punjenjasilažom treba odredivati prema brojukrava,širini silosa i dnevnojpotrošnjisilaže (Tablica1.)

Širinasilosa 3,5 m i punjenje silažom 2,53,5 m visine odgovara količini silaže za hranidbu 25 do 35 krava u zimskim uvjetima, s tim da se dužina silosa odredi prema brojuhranidbenih dana

Za 40 i više krava treba graditi silose najmanje 6 do 8 m širine i ispunjavatisilažom 2,03,5 m visine (prematablici 1.). S većom potrošnjomsilaže može se povećavati visina, ali tada treba računati s odgovarajućomtehničkom opremom za siječenje i izuzimanjesilaže iz silosa

Prilikom uzimanjasilaže rezna površinasilaže ne smijebiti dugo otvorena i mora se tijekom 7 dana ispražnjavanjapomicati zimi za 1 m u dužinu silosa, a ljeti za 2 m u dužinu silosa Ako jeveća rezna površina ilisporijetrošenjesilaže, jačese suši silaža na reznoj površini,nestajuisparljive kiseline,više zraka ulazi u silažu, češće se zagrijava i razvijaju se plijesni. Na taj način krave

Navedeni primjeri iz tablice 1 su za zimsko razdoblje u kojemu su najvećepotrebe i potrošnja silaže. Za ljetnorazdobljevisina silaže u silosu mora biti za polovicu niža jerse prerez silažnog otvora mora brže pomicati, 2 m tjedno u dužinu silosa, pa se tako dobiva svježijamanje osušena silaža

Zelenu masu za siliranje dovezenu u silos treba raširiti u slo-

jevima20-30 cm debljine,dok traktor neprekidnogazi.Posebno treba upozoriti da se u silos ne smijeunijetizemlja i drugenečistoće kojemogu utjecati na loše silažno vrenje i promjenupH vrijednosti u silaži Silaža se mora temeljitougaziti da se dobiju dobri anaerobni uvjeti, a silos treba u što kraćem vremenu napuniti i zatvoriti (2do 3 dana).

(efluentom). Silaža jelošijeg okusa i slabijehranidbene vrijednosti.

Suhe silaže s 40-50% suhe tvari imajuobično višu pH vrijednost (4,64,9), manjemaslačne ali i drugihkiselina Zbognedostatka kiselina često su izložene razvoju plijesniinaknadnom zagrijavanju silaže, što također utječe na slabijeuzimanjesilaže,smanjivanje hranidbene vrijednostisilaže, a mogu zbogmikotoksina plijesni biti i štetne po zdravlje krava

Silaža mora biti dobro pokrivena i zaštićena od ulaza zraka i vlage(padalina). Za pokrivanje silaže treba uzeti tanjuplastičnu folijukoja se priljubi na silažu i ne ostavljameđuprostoreispunjene zrakom,što je slučaj s krutim folijama. Preko ove folije može se prebaciti stara prošlogodišnja folija(kao i prekozidova da se ne slijevajupadaline), a zatim zaštitna mreža kojaće sačuvati foliju od oštećenja i spriječititreperenje folije na vjetru i usisavanje zraka u silažu

Najbolje su silaže s 30-40% suhe tvari. Dobro ugažene, u dobrim anaerobnim uvjetima,

koje sadrže mnogo mliječne kiseline a vrlo malo ili ništa maslačne kiseline Zbogtogasu vrlo dobrogokusa i hranidbene vrijednosti, obično s pH vrijednosti 4,44,6.Lošim siliranjem uz prisutnost zraka najviše se gubeugljikohidrati iz silažne mase Razmjerno tome povećava se postotaksirove vlaknine i smanjujeenergetska hranidbena vrijednostsilaže. Djelovanjemplijesni i truležnih bakterijarazgrađuju se bjelančevine a povećavapostotakamonijaka i otrovnih sastojaka,mikotoksina i

Hranidbena kakvoćasilaže

Kakvoća silaže ovisi o količini kiselina,posebicemliječnekiseline kojase stvara anaerobnim vrenjemugljikohidrata(šećera).

Loša silaža sadrži mnogo octene kiseline, a naročito ještetna maslačna kiselina Vrste i količine kiselina ovise o anaerobnim uvjetima,količini vlage i ugljikohidrata u zelenojmasi i pH vrijednosti silaže, a značajnoutječu na okus i hranidbenu kakvoću silaže.

Jako vlažne silaže,kojesadrže 20-30% suhe tvari,imajučesto mnogo maslačne kiseline Iz silaže se gubimnogo hranjivih tvari i mineralnih sastojakaiscjetkom

Tablica 2: Krmni obroci krava uz sjenažu i kukuruznu silažu

raspadnutihtvari bjelančevina.

Sve to djeluje na loš okus silaže, smanjenouzimanjekrmiva,slabijumuznost i kakvoću mlijeka, a ponekaddolazi i do oboljenja krava

To se ne smijedopustiti u gospodarstvimakojaočekujupostizanjevisoke muznosti i veći dohodak iz proizvodnjemlijeka.

Treba sve poduzeti da krmiva budu što ukusnija, što boljehranidbene vrijednosti i da ih krave uzimaju u što većojkoličini

Travna i kukuruzna silaža razlikujuse u sadržajuenergije i bjelančevina Trava ima više sirovih bjelančevina a manjeenergetskih sastojaka, dok kukuruzna silaža Poljodjelci,

Kakvoća silažeovisi o količinikiselina, posebice mliječne kiselinekojase stvara anaerobnim vrenjem ugljikohidrata(šećera). Loša silažasadrži mnogo octene kiseline, a naročitoještetna maslačna kiselina.

ima više energije a manjebjelančevina Razlikuju se i po nekim drugimhranidbenim i mineralnim sastojcima.

Sve to upućuje da se, u gospodarstvima s većim brojemkrava i s visokom muznosti,treba davati osnovne krmne obroke kojisadržavajukukuruznu i travnu silažu (ilitravu i pašuuz kukuruznu silažu) u ukupnojkoličini oko 1113 kgsuhe tvari krmnih obroka Na tajnačin krave dobivaju uravnotežene krmne obroke koji se zatim upotpunjujuodgovarajućim dopunskim ilipotpunimkrmnim smjesama,ovisno o muznosti krava (Tablica 2 i 3.).

PIONEER.

BRAND PRODUCTS

ove godinezbogvisokihtemperatura u svibnjuilipnjurastkukuruzabiojeusporen, a u istovrijemezbog veće akumulacijetoplinerazvojjetekaoubrzanote se dogodilo to dajekukuruzostao nizakalijerano izmetličao.Poštojerazvojišaobrzo može se očekivati da će kukuruz i bržesazoriti.Poštose bliživrijemespravljanja silažekukuruzaupozoravamoVas da silažu ne spravljate na temeljukalendara i Vašihnavikanego u trenutkukadjekukuruz u najpovoljnijoj fazi za berbusilaže.

Dakle trebaotići u polje i pregledatikukuruzipočetisiliratikadjena zrnu kukuruza mliječnalinija na 2/3zrna

Trebaprelomitiklipkukuruzaikadje2/3zrna tvrdo, a 1/8zrna jemliječnaondaje najpovoljnijitrenutak za početaksiliranja.

Tehnologija koja daje više"“

Pioneer sjeme d.o.0.,Čulinečkacesta 2B/2, Zagreb

Telefoni: 01/2958000, 2958-005

Mobiteli: 91/2988741, 091/2988-742, 091/298743, 091/298744. .

Upala vimena

Piše: Antun Kostelić, dr vet med

će se formirati otkupnacijena mlijeka. Prema pravilnikumlijeko se neće plaćatisamo prema kemijskomsastavu nego i prema higijenskojkvaliteti,odnosno prema ukupnombrojusomatskih stanica (koje su usko vezane uz upaluvimena) i po brojumikroorganizamačijibrojovisi i o higijenimužnje.

Upalavimena jeposljedicadjelovanjarazličitih štetnih čimbenika:

promijenjena i bojakože na upaljenojčetvrti (plavocrvene boje). Mlijeko u takvojupalivimena jevidljivopromjenjenogizgleda (zgrušano, s primjesamakrvi, vodenasto itd.). Takva upala se najčešće vrlo brzo razvije, i to za jedando više dana

1 Lošegsmještaja i loše higijene u staji

2 Nehigijenskemužnje

3 Loše tehnike mužnje(ručne ilimuznim uređajem)

Upalavimena (mastitis) još uvijeknanosi velike štete proizvođačima mlijeka u Hrvatskoj. S obzirom da je Hrvatska pred ulaskom u Svjetskutrgovinsku organizaciju domaći proizvođači morat će ozbiljnopočetirješavati problemupalevimena,jersu zdravo vime i higijenskamužnja osnova proizvodnjehigijenski ispravnogmlijeka s kojimćemo moći konkurirati na svjetskom tržištu. Uskoro će stupiti na snagu i pravilnik o higijenskojkvaliteti svježegsirovogmlijeka po kojemu

4 Neispravnihmuznih uređaja

5 Nedostatne prehranekrava muzara

6 Lošegzdravstvenogstanja krave +

Upalavimena jerezultat ulaska i štetnogdjelovanjamikroorganizama(bakterija) u vimenu Mikroorganizmi(klice),najčešće ulaze u vime kroz sisni kanal, a rjeđeputemkrvotoka

Upalevimena mogu biti vidljive (kliničkaupala),kada jevime natečeno ili smanjeno,bolno i temperirano(toplo), a može biti

Nasuprotvidljivomobliku upale,najčešći oblik upalevimena je nevidljiva(supkliničkaupala),taj oblik upalenanosi najvećeštete u proizvodnjimlijeka.Mnogiproizvođači mlijeka ne shvaćajuvažnost i utjecajtakvogoblika upale vimena na proizvodnjumlijeka, odnosno misle da jeupalavimena prisutnajedinokada jeto vidljivo po promjenama na vimenu ili na mlijeku.Takav oblik upalavimena najčešće se dugorazvija,tjednima i mjesecima(kroničnaupala), a prepoznati jemožemo isključivo brojenjemsomatskih stanica ili mastitis testom Količina mlijeka, kod takvogoblika upalevimena, postupno se smanjuje.Rezultat kronične upalevimena jesmanjen proizvodnikapacitetčetvrti vimena u slijedećimlaktacijama, bez obzira na rezultate liječenja.

Enterotoksemija ovaca

Piše: Antun Kostelić, dr vet med Uzročnik bolesti je bakterija koja u ovaca svih dobnih kategorijauzrokujebolest vrlo brzog tijeka, a očituje se u probavnim poremetnjama,bolesti jetre, živčanim znakovima i nakupljanjem tekućine u trbušnojšupljini.

Uzročnik bolesti nalazi se u okolini ovaca: u tlu,hrani i stelji. Bolest se širi prljavom i klicama zagađenomhranom Janjad na

sisi inficira se prekoprljavih sisa ilipakmlijekomoboljelih ovaca Pogodnosti za razvojbolesti Bolest jepovezana s prejedanjem mlijekomili krmom (svježom travom, kukuruzom,pšenicom, ječmom,koncentratima). Obolijevajunajpohlepnije ovce u stadu, dakle i najjače.Bolest se može pojavitiprinaglojpromjenihrane, npr priprelasku s lošijeg na boljipašnjak.Čestose pojavi u proljećeizgonomovaca na mladu pašu, a priprelasku s paše na suhu krmu,ovce ne obolijevaju.

Znakovi bolesti Bolest obilježavajuživčani poremećaji, zatim proljev i teško oštećenjejetre. U vrlo brzom obliku,obično ujutro, nađemo mrtve životinje a da prije toga nisu pokazaleznakove bolesti Kod oblika kojitraje 2-3 dana tjelesnatemperatura jepovišena (do41,5*C)ovce i janjad imajuproljev, ne jedu,nekontrolirano se kreću, te imajugrčeve kojitraju sve do uginuća.Ponekad im na usta i iz nosa izlazi pjena pomiješana s krvlju, ubrzo se ruše i ugibaju.

Liječenjejeupitnojerježivotinja u trenutku intervencije u takvom stanju da upotrijebljeni lijekovi ne stignudjelovati, pa životinjaugiba.

Preventiva bolesti Suzbijanje bolesti ima mnogo veće značenje od liječenja. Bolest suzbijamo pravilnomhranidbom, te cijepljenjemovaca i janjadi.Važno je

ovcama dati umjerenekoličine hrane kojuvole,kako bi se izbjegloprežderavanje. Bitno jeizbjeći naglupromjenuhrane,isto tako i

nagliprijelaz sa slabe na dobru pašu ili s oskudne na obilnu hranidbu Janjadtreba postupno privikavati na koncentrat tijekom 14 dana Pri hranidbi koncentratom korisno jeformirati skupineprema dobi i težini. Kad prelaze na kvalitetan i bogat pašnjak,ovcama treba tijekom noći u tor dati sijeno da se ne prejedu na paši.Najboljazaštita jecijepljenje ovaca ijanjadivakcinom kojajetrenutno na tržištu (ANAVAK,DIZEVAK).

Griža ili dizenterija janjadi

Piše: Antun Kostelić, dr. vet med

Od grižeobolijevauglavnom posve mlada janjad u dobi od 10 dana Bolest jevrlo brzogtijeka i gotovouvijekzavršava smrtno; računa se da smrtnost od nje iznosi od 60-100% Bolest se pojavljujesezonski, u vrijeme janjenja. Ako se janjadzarazi u dobi od 2-3 tjedna, veći brojmože preboljeti zarazu Nerijetko se bolest više putapojavljuje u istom uzgoju.

Način širenja.Janje se zarazi prekosise uprljanezemljomili balegom, a može se inficirati mlijekom u kojemse nalazi uzročnik bolesti. Opasnasu mjestatorovi i ovčarnici u kojimaovce s janjadi dugoborave,isto takopašnjaci gnojeniovčjimgnojem.

se zarazi obolijeva već za 4-5 sati Značajanuzrok nastanku bolesti je zaostanjemlijeka u vimenu nakon sisanjajanjadi. U tom mlijeku u vimenu mogu se razmnožitiuzročnici bolesti, pa pri idućem sisanjujanje s mlijekom unese uzročnika bolesti u organizam i vrlo brzo se razboli. Bolesti pogoduju loš smještaj ovaca i janjadi u ovčarnicima (osobito hladnoća i vlaga),zatim nedostatna hranidba tijekombređosti zbogčegasu janjcislabi i neotporni,nadaljeprisutnostcrijevnih parazita te različiti meteorološki i klimatski čimbenici Griža janjadinajčešće se pojavljuje u planinskimpodručjima gdjejeklima vlažna, a rjeđe u blagojumjerenoj i mediteranskoj klimi

moćno leži Tjelesnatemperatura jepovišena do 41 “C, a smrt nastupaunutar 12 sati od pojave prvihznakova bolesti Pri lakšem tijekubolest trajenekoliko dana U početku se javljažućkastozelenkasti proljev,balegajekašasta,kasnijesadržava sluz i krv, a veoma neugodnomiriši po truleži. Zbogproljevajanjetujejako uprljanopodručjeoko čmara i stražnjih nogu Bolest se teoretski može izliječiti,međutim,zbog kratkogvremena od prvihznakova bolesti do smrti lijekovi često ne mogu djelovati.

Pogodnosti za razvojbolesti Novorođena janjadjevrlo osjetljiva na uzročnika bolesti, pa ako

Znakovi bolesti. U pojedinim slučajevimajanjemože uginuti iznenada ili odjednomprestaje jesti,nijeraspoloženo,očituju se bolovi u trbuhu pa životinja ne-

Preventiva bolesti Preventiva ima veće značenje od liječenja bolesti Najboljapreventiva je cijepljenje ovaca predkrajbređosti tako da janjadkolostrumom (mljezivom)dobiva protutijela kojaih štite od uzročnika bolesti Danas imamo vrlo dobre vakcine protiv te bolesti (ANAVAK, DIZEVAK) kojimasamo jednim cijepljenjemzaštićujemojanjad i ovce od enterotoksemije odnosno grižejanjadi.

MUŽNJA

Strojna mužnja ovaca

Piše: mr sc Alen Džidić

U RepubliciHrvatskoj sve je veći interes zastrojnommužnjom ovaca Postojerazlike u parametrima strojnemužnje u odnosu na krave Kojeparametrestrojne mužnjeovaca treba poznavati?

Kapacitetvakuum pumpe

Formula za izračunavanje kapacitetavakuum pumpe, prema ISO (International standard organization - Međunarodno udruženjeza standarde)standardu 5707 iz 1982 godine.

a)kod strojnemužnje u kantu iznosi:

Kapacitet50 + 60 x n (broj muznih jedinica ilikanti), tj. za dvijemuzne kante on iznosi:

Kapacitet50 + 60x 2 170 I/min

1 okolina u štali i izmuzištu treba biti čista i što jemoguće manjestresna za ovce

rimentima se utvrdilo da se povećanjembrojapulzacija sa 60 na 180 na minutu povećaosadržaj masti u mlijeku i količina mlijeka. Preporučenibrojpulzacijaiznosi od 120-180 u minuti

2 ponuditi ovcama obrok koncentrata na početkumužnje

3 sise očistiti prijemužnje, a ako su prljave,oprati ih i posušiti

4 testirati na mastitis prvo izmuzeno mlijekoizmuzivanjem prva 2-3 mlaza iz svake sise

Povećanjeomjerapulzacija kod strojnemužnjeovaca može također izazvati pojavemastitisa Preporučeniomjer pulzacija iznosi 50/50 ili60/40.

Ostalo

Preporučeniminimalni promjerunutarnjeduge cijevi za mlijekoiznosi 12,5mm, dok za kratku cijeviznosi 10 mm Minimalni volumen kolektora iznosi 80 cm

5 staviti muznu jedinicu na sise unutar jedneminute od početka stimulacije

Brojovakvih krivulja se povećava prikrajulaktacije, kada su količine mlijekamanje.

b)Tip2s prekinutimprotokom Proborijeka Gi)

08|

04) Izmuzvanje

02

Osim parametarastrojne mužnjevažno jepoznavati i tipove protokamlijeka u ovaca Postoje dva osnovna tipaprotokamlijeka u ovaca:

a)Tip1 sa kontinuiranim protokom

b)kod strojnemužnje s mljekovodom iliu izmuzištu:

Kapacitet250 + 60 x n (broj muznih jedinica ilikanti)

Razina vakuuma

Povećanjemrazine vakuuma povećava se i protokmlijeka, što može uzrokovati i mastitis Većina proizvođačaopreme za strojnu mužnjuovaca koristi razinu vakuuma malo manjuod razine vakuuma kod strojnemužnjekrava Ona iznosi od 36 do 44 kPa

Ovakav protokmlijeka u kratkom vremenu najpoželjniji jekod strojnemužnjeovaca

Broj i omjerpulzacija

Fiziologijasekrecijemlijeka kod ovaca dopuštaveći brojpulzacijanego kod krava. Ekspe-

Da bi postiglikontinuirani protokmlijeka,moramo izvršiti pravilnupripremuvimena za mužnju.

Pravilna predstimulacija vimena izgledaovako:

"Vrijeme (min)

Ovakav se protokmlijekajavlja kada tijekomstrojnemužnjeovca ne luči pravovremeno hormon oxytocin.Nepravilnom_pripremom ovaca za strojnumužnju, produljujemomužnju,ali povećavamo količinu mlijekaizmuzivanjem.

Kod strojnemužnjeovaca izmuzivanje se vrši kada protok mlijekapadneispod100 g/min. Obavlja se na sljedećinačin: masira se vime dok jemuzna jedinica jošna vimenu ovce; vime se podigneprema gore tako da sise dođu u najnižupoziciju na vimenu

Važnost strojnemužnjekod ovaca jevelika jerse postižeujednačenost parametarastrojne mužnje,boljeizmuzivanje i higijenskikvalitetnijemlijeko.

U sljedećembrojubavit ćemo se strojnommužnjomkoza

Spolni ciklus koza i jarčeva

Piše: Vesna Jovanović Bunta, dr vet med

Koze su ranozrele životinjespolniciklus se javlja u dobi od 5 do 6 mjeseci.Sezonski jepoliastrična - spolniciklus se javlja u proljeće(ožujak - travanj) i jesen (kolovoz - studeni) i traje18-21 dan (kodmlađih koza kraće, kod starijihduže).Zrelost za rasplod postiže kad jojjetjelesnatežina 30-32 kg.Uz dobru ishranu to se može postići u dobi od 7 mjeseci.

pustititajdan navečer i drugidan ujutro).

Tjeranje(gonjenje,mrkanje)

koza traje36-48 sati, a do ovulacijedolazi 8-10 sati prijezavršetka tjeranja. Kozu jenajbolje pripustiti 12 sati i 24 sata nakon pojaveprvihznakova tjeranja (ukoliko se znakovi tjeranja pojaveujutro,najbolje jekozu pripostrnihkultura

SJEMENARNA

jarcu se u sezoni pripustadodijeli

Jarčevi se u rasplodupočinju koristiti u dobi od 7 mjeseci na dalje,ovisno o tjelesnomrazvoju i tjelesnojtežini.

Prirodan pripustkoza može biti:

- haremski, -izruke

Kod haremskogpripusta u tijekupripusnesezone jednom

grupa od 25-30 koza,dok se kod pripusta iz ruke koza koja se tjera dovodi jarcu.Ovajdruginačin puno je bolji,prvenstveno za korištenjejarčeva.Osim toga, proizvođač vodi evidenciju u koju upisujebrojkoze,dan i vrijeme pripusta, te točno zna koje su koze pripuštene, da lise neka preganja, kad može očekivati jarenje, itd

Zagreb,Trgkralja

Tomislava 19

tel.: (01) 48 19 265; 48 72 970

fax: (01)4922 267

žiro račun: 30102-601-114220

Zatim najširi izbor sjemenapovrća,cvijeća i začinskogbilja.

Vrtne alate i zaštitna sredstva diljemHrvatske.

Mogućnost korištenja sredstava za

kreditiranje razvitka i obnove govedarske proizvodnje

Piše: doc dr sc Zoran Grgić

Temeljnaobilježja novog

Pravilnika

dita te zajednočine osnovicu za utvrđivanje obroka

vredi i ribarstvu (NN broj29/99., 105/99. i 46/00.) može iznositi za sve namjene do 85%

Početkom lipnja(NN 57/2000, od 9.6.) jedonesen novi Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja sredstava za kreditiranje razvitka i obnove poljoprivrede u tekućoj godini. Ovim se Pravilnikom propisujuuvjeti i način korištenja, te namjenasredstava za kreditiranje razvitka i obnove poljoprivrede s posebnogračuna u okviru Državnogproračuna.Sredstva Posebnogračuna koristit će se kao sredstva za kreditiranjerazvojnih programa i programa obnove poljoprivredeRepublikeHrvatske Sredstvima Pravilnika kreditirat će se u stočarskojproizvodnji sljedećenamjene:uzgoj i nabava uzgojnovaljanihgrlastoke domaćegpodrijetla, te iznimo nabava rasplodnjaka iz uvoza namijenjenihkorištenjuputemumjetnog osjemenjivanja;proizvodnja mlijeka;proizvodnjamesa; te proizvodnjajaja i meda.

Minimalni iznos kredita koji se može odobriti za nabavku stoke iznosi od 10 000 do 15 000 kuna Maksimalni jeiznos uobičajenih “stočarskih" kredita za fizičke osobe 500.000,00kuna, a za pravne osobe 1.000.000,00 kuna Rokovi otplatekredita u stočarstvu su 2 godine za uzgojvaljanihgrla u govedarstvu, te u ovčarstvu i kozarstvu U govedarskojproizvodnjijerok otplate 3 godine. Za nabavku grlaza tov su rokovi otplate 12 mjeseci. Pri kreditiranjuizgradnjeobjekata i nabavke opreme u stočarstvu su rokovi otplate 6 godina za proizvodnjumlijeka u govedarstvu, a u ovčarstvu i kozarstvu - 4 godine. Razdobljepočetkapripisuje se roku otplatekredita

Za pojedineprograme Ministarstvo može utvrditi cjenik određenih sastavnica ulaganja(nabava uzgojnovaljanihgrlastoke, podizanjedugogodišnjih nasada i dr.), što će biti jedanod kriterija za pribavljanjemišljenjaHrvatskogzavoda za poljoprivrednu savjetodavnuslužbu Zahtjev za odobrenjekredita podnosi se Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva RH putem ovlaštene poslovne banke Krajnji rok za korištenjekredita jetri mjeseca, a u iznimnim slučajevimaovisno o dinamici ulaganja i duže,što određujeMinistarstvo na prijedlog Vijeća za financiranjerazvitka

Uz zahtjev za odobrenjekredita fizičke osobe obvezatno prilažu: troškovnik, a za ulaganječija jepredračunskavrijednost veća od 150.000,00 kuna investicijski elaborat; dokaz o vlasništvu odnosno korištenjuzemljišta;mišljenje Savjetodavneslužbe o opravdanosti traženogulaganja;potvrdu nadležnogUreda za obranu za hrvatske braniteljekojisu u postrojbamaprovelinajmanje tri mjeseca.

Razdobljepočekaje3 godine za izgradnjuobjekata i nabavu opreme u proizvodnjimlijeka u govedarstvu, te 2 godine za izgradnjuobjekata za proizvodnju mlijeka u ovčarstvu i kozarstvu.

Pravo korištenja ovih sradstava imajufizičke i pravne osobe vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemljišta i gospodarskihobjekata koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom s prebivalištem odnosno sjedištem u RepubliciHrvatskoj.Udio sredstava kredita u predračunskojvrijednosti programa može iznositi za uzgoj i nabavu uzgojnovaljanihgrlastoke do 100%, a za sve ostale namjene do 70% Udio sredstava kredita u predračunskojvrijednosti programa na strateškim područjima u smislu Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljopri-

Za nabavku uzgojnovaljanih rasplodnihgrla u govedarstvu, konjogojstvu,ovčarstvu i kozarstvu, jerazdobljepočeka 12 mjeseci. Za uzgojrasplodnihjunica,nabavu grla za tov goveda i svinja nema počeka,jerjeutvrđen jednokratni povratkredita nakon navedenog roka njegovatrajanja.Kamatna stopautvrđuje se u visini od 5%, osim za strateška područjagdjeje kamata na kredit 3% godišnje.

Kamata za vrijemekorištenja kredita i razdobljepočekaobračunava se u visini redovne kamate, dodajeiznosu iskorištenog kre-

Pravne osobe prizahtijevanju odobrenjakredita morajupriložiti:investicijskielaborat; dokaz o vlasništvu odnosno korištenju zemljišta;bilancu i račun dobiti i gubitka,BON-1 i BON2; izvod iz registranadležnogtrgovačkog suda;mišljenježupanijskogureda odnosno ureda Grada Zagreba nadležnog za poslovepoljoprivrede o opravdanostitraženogulaganja.

Na osnovi odluke Vijeća o odobrenjukredita,ovlaštena poslovna banka,kojajesklopilaugovor o obavljanjuposlova u ime i za račun Ministarstva, s korisnikom kredita zaključujeugovor o kreditu

Za fizičke osobe su kao instrumenti osiguranjavraćanjakredita predviđeniizvadak iz zemljišne knjige na kojemne postoji teret za provedbuzaložnogprava na nekretnine u korist Ministarstva te procjenuvrijednostinekretnine na kojuse stavljahipoteka za iznose kreditaveće od 40.000,00 od 40.000,00 kuna ne provodi se založno pravo), te četiri bianco mjenicepotpisane od korisnika kredita,solidarnogdužnika i dva jamca.Solidarni dužnik i oba jamca morajubiti u radnom odnosu ili registriranipoljoprivrednici

Natječaj za korištenje ovih sredstava otvoren jetijekomlipnja i srpnja, no vjerojatno će se obnoviti jošjednomtijekom godine,što će dati prilikuvećem brojunaših gospodarstava da sudjeluje u korištenju ovog u nas vrlo povoljnogkredita

savjetodavnuslužbu o opravdanosti zahtjeva za kreditiranje, pa stogapreporučujemo našim čitateljimadetaljnijeobavještavanje o uvjetima i načinima ostvarenja ovog kredita na njihovompodručju u najbližemuredu Savjetodavne službe

Financijskaobilježjakredita

Za korisnike kredita su najvažnijaobilježjakreditne linije svakako rok otplate i godišnja kamatna stopa. Što duže vrijeme otplate i manjakamatna stopa “san su snova? svih poslovnih planovainvestitora Kako jesigurno prošlovrijemerazličitih “zelenih planova", naši poljoprivrednici ne mogu računati s značajnimnepovratnimsredstvima (izuzetak su izravno usmjereni poticaji). Kamata na kredit je zapravo cijenaposuđenognovca i uobičajena je prisvakom korištenjukredita, pa tako i poljoprivrednog. No, isto tako uobičajenajepraksa da se zbogspecifičnogpoložaja i velike gospodarske važnosti na različite načine od strane Vlade i resornih

U praksipostupakzahtjeva našim obiteljskimgospodarstvima počinjetraženjemstručnog mišljenjanadležnih podružnica Hrvatskogzavoda za poljoprivrednu i

Tablica 1: Predviđeni troškovi ulaganja u preporučeneprojekte u kunama

Opis/Brojgrla

Zemljaniradovi

Betonskiradovi

Zidarskiradovi

Krovopokrivački |radovi

Ostali obrtnički radovi.

Stajališta za grla(s.pojiioama i iio)

Ukupnoobjekt

Muzna oprema >

Muzna grla

Sveukupno

Po muznom grlu

ministarstava interventno smanjujeprosječnakamatna stopa u poljoprivredi i produljujurazdobljaotplate.Najčešće su kamatne stope za poljoprivredne kredite u razvijenimzemljama od 1 do 3%, a rokovi otplate su dulji od 5 godina.Poljoprivrednicima se često odgađaotplata bez dodatnih troškova,subvencionira plaćanje kamate i otpisuje dio kredita, kako bi ih se stimuliralo da razinu i obujamproizvodnjeprilagode strateškim zahtjevimapoljoprivrede icjelokupnoggospodarstva.

U našim uvjetimaje cijena posuđenognovca priličnovisoka zbog velike potražnje za kreditima i “kroničnog"nedostatka slobodnog novca na tržištu, pa se ne može računati s većim olakšicama No, navedene kamatne stope od 3 do 5% su vrlo povoljne u našim uvjetima i mogu se preporučitigospodarstvimakoja se bave ili se namjeravajubaviti intenzivnom govedarskomproizvodnjom.Posebice su ovi uvjeti povoljni za gospodarstvakojasu po svojimproizvodnimrezultatima u proizvodnjimlijeka ilitovu junadiiznad relativno skromnog državnogprosjeka, a namjeravaju u kraćem roku značajnijepovećati svoiu proizvodnju.

Obveze po kreditu u govedarstvu su za najvažnija i najčešća ulaganjaprikazana u slijedećim tablicama. Proračun jenapravljen prema ulaganjima u rasplodna grla,stajskiobjekt i muznu opremu za osnovno stado od 10 i 30 muznih grla.

Korištene su prosječnecijene rasplodnihgrla,opreme i jednostavnijihzidanih objekata, te u nas uobičajenomvezanom držanju(koje se u suvremenojpraksi i ne drži primjerenimintenzivnom držanjumuznih krava)prema nabavnim cijenamapočetkom 2000. godine. U praksi su moguća i veća odstupanjacijena od na-

vedenih zbogspecifičnihpojedinačnih dogovora s ponuđačima opreme i izvođačima radova ili kvalitete rasplodnihgrla(stoka se u pravilunabavljaprekoHrvatskogselekcijskog centra organiziranim aukcijama, što može povećaticijenukvalitetnijihgrla), pa se navedeni podacimoraju uzeti samo kao okvirni pokazateljitroškova financiranja.

Pri određivanjustrukture izvora ulaganjapredviđeno je100%-

tno kreditiranje nabavke muznih grla i 70%-tno kreditiranjeizgradnje i opremanjaobjekata, kako jeto određeno Pravilnikom Prema podacima u tablici 2 vidljivo je da investitor mora raspolagati sa značajnimvlastitim sredstvima od gotovo119 tisuća kuna kako bi uspješnosudjelovao u planiranoj investiciji s 10 muznih grla. Za fizičke osobe jePravilnikom predviđen maksimalni iznos kredita od 500 tisuća kuna,pa jevlastito

sudjelovanje u većojpreporučenojinvesticiji čak 475 tisuća kuna iligotovo49% ukupnihulaganja.

Za 10130 muznih grla, te odgovarajućezidane objekte i muznu opremu jesačinjenplanotplate kredita i pregledukupnihobveza investitora (tablica3).Za nabavku muznih grlaje predviđena petogodišnja(2godinepočeka + 3 godineotplate), a za izgradnju i opremanjeobjekatadevetogodišnja(3+6)otplatakredita

U projektu s 10 muznih grlaje za kredit od ukupno382 332 kuna potrebno u počekuplatiti oko 26 142 kuna za kamate,pa je otplatni dio 408 474 kuna. Tijekom 6 godinaotplateinvestitor treba platitiukupno474 713 kuna na ime kredita Odnos ukupno otplaćenihsredstava i kredita je oko 1,24, što znači da će investitor platiti oko 24% više no što jeto kreditirana vrijednostulaganja. Slično jei u projektu s 30 muznih grlakada se na maksimalni kredit od 500 tisuća kuna plaća39 730 kuna kamata u počeku,pa je ukupnoza otplatu539.700 kuna Tijekomotplate se plaća605 792 kuna,što je 21,16%više od kreditirane nabavne vrijednosti muznih grla,objekta iopreme Ukupnitroškovi ulaganja u preporučeneprojekteukazuju na prosječno18%-tno povećanje troškova ulaganjamanjegprojekta uzrokovano korištenjemkredita. U drugomslučaju s 30 muznih grla su ukupnaulaganja s obzirom na predviđenokreditiranje za 11% veća od vrijednostiulaganjaprema sadašnjimcijenama, ali potrebno jeznačajnoveće sudjelo-

investitora u

Temeljneprednosti i nedostaci kreditne linije

Prema dosadašnjimkretanjima obnove i razvitka poljoprivredne proizvodnje u nas, te dinamici i obujmukorištenjanavedene kreditne linijeprema opisanomPravilniku može se kao prilično slobodna autorska procjenanavesti slijedeće:

dovelo do značajnogosiromašenjanjihovihproizvodnih resursa Isto tako,nesređeni odnosi cijenarepromaterijala i proizvoda u poljoprivredipredstavljaju dodatni rizik za svako ozbiljnije ulaganjevećegdijelanaših obiteljskihgospodarstava;

- osnovne prednosti ove kreditne linije su prijesvega usmjerenost na obnovu i razvitak proizvodnje u obiteljskimgospodarstvima, te posebnapogodnost sa stajališta roka otplate i kamatne stope u proizvodnjimlijeka;

- postupakishođavanjakredita jerelativno jednostavan i poznat većini obiteljskihgospodarstava koja su zbog“naprednijeproizvodnje“prirodnoupućenana Savjetodavnuslužbu;

- uvjetno se kao nedostatak može navesti hipotekarnoosiguranjekredita na kojese poljoprivrednagospodarstvanerado odlučuju i u pravilupredstavlja zaprekuiskorištenjakreditnih sredstava zbogslabijeggospodarskogpoložaja i neriješenih imovinskih odnosa u našim gospodarstvima;

sticijomotplatiti kredit s dopunskim troškovima financiranja, te ostvariti određeni dohodak primjerenuloženim sredstvima i vlastitom radu Dodatna jenegativnost što se na većem broju takvih projekatapotrošeskromni proračunskifondovi i onemogući financiranjemanjegbrojavećih projekata u govedarstvukojiimaju veću mogućnostekonomski uspješnogposlovanja i predstavljali bi stvarnu razvojnukomponentu govedarskeproizvodnje u nas

- i s povlaštenomkamatnom stopomsvako kreditno zaduženje stavlja u lošijigospodarskipoložaj naša obiteljskagospodarstvaproizvođačemlijeka,jerjedugogodišnjezapuštanje ovog sektora

- svakako jesa stajališta razvojnekomponente ove kreditne linijeneprihvatljivoraspodjeljivanjeovih sredstava na projektetipa “nabavka 2-3 muzna grla i djelomično opremanjestaja",jerse tako u praviluznačajnimkreditnim zaduženjemopterećuju gospodarstvakoja objektivno zbogniske proizvodnje i visokih troškova ne mogu novom inve-

Stoga se korištenje ove kreditne linijetreba praporučiti gospodarstvima koja u kratkom budućem razdobljunamjeravaju značajnijepovećatisvojeproizvodne kapacitete i razinu proizvodnje prema mjerilimasuvremene tehnologije. Samo tako će se u većoj mjeriobnoviti govedarskaproizvodnja i ostvariti određeni razvitak na temeljukojeg bi se društvu mogao vratiti dio uloženih sredstava i stekla određena konkurentnost domaće proizvodnje.

Stručnopovjerenstvo jena godišnjempregleduCentraza reprodukciju u stočarstvuHrvatskeproglasilobikove

LOTOS K-499 HB 7108 i PIRGO

K-512 HB 7165 ELITOM

Piše: mr sc Pero Božić

LOTOS K499

HB 7108

ELITA

Bik Lotos oteljenje 27 04 1992 kod uzgajateljaMayer Siggtrieda iz donjeAustrije. Podrijetlo bika vodi iz linije Lorch sa 50% crvenog holsteina pa tako Lotos ima 12,5%udjelacrvenog holsteina po očevojstrani

PIRGO K512 HB 7165 ELITA

Test na osobine mliječnosti

ostvario je na 72 kćeri sa količinom mlijeka od 4 072 kgmlijeka 4,08 % masti i 166,4kgmasti Tim rezultatom postigaoje uzgojnu vrijednost od 104,2što znači da pozitivnoodstupaod prosjeka populacijeRepublikeHrvatske Tako vrijednog bika ove godine komisijajeproglasila ELITOM sa ocjenom za tip: 5 i oblik 5.

Bik je visok 161 cm, dužine trupa209 cm, obujmaprsiju 259 cm i tjelesnetežine 1180 kg.

Otac Lux na 572 kćeri ostvario je4211 kgmlijeka sa 4,42%masti i 342 kg masti, a njegovamajka Scheryimala jeprosijekdvijelaktacije5902 kg mlijeka sa 4,25% masti,251 kg masti i 3,6%bjelančevina i 243 kgbjelančevina.

Bik Lotos testiran jena osobine tovnosti sa prirastomsinova od 1268 gr/dan,randmanom od 59,25 i udjelommišića 63,28%te jetime ostvario RUV 100,27štoje vrlo pozitivno s obzirom na udio krvi crvenog holsteina

OBAVIJESTI

Prema podacimabik se preporuča za starije krave zbogtogašto dajekrupnijutelad sa snažnijom konstrukcijom i stočarima kojima jeinteresantnijaproizvodnja mlijeka.

Zanimljivojespomenuti da su kćeri Lotosovogpolubrata Lexa iz Centra za u o u Gleisdorfu (Austrija) vrlo dobro ocijenjene na kakvoću vimena i količinu mlijeka(uzgojnavrijednost125).

Bik Pirgooteljenje 15 09 1993 u stajigospodinaStjepana Jakupeca iz Pitomače Otac mu je Panzer iz poznatelinijePazokaPatex u Austriji i Njemačkoj i na 76 kćeri imao jeprosjek5170 kg mlijeka sa 4,12%masti,uzgojna vrijednost 122 što jevrlo pozitivno MajkaCveta imala jeu 6 laktacijaprosjek4312 kgmlijeka. Maksimalnu laktaciju 4825 kg mlijeka,3,77%masti i 182 kg masti Bik jetestiran u performance stanici na vlastiti razvoj s dnevnim prirastom1718 gr dnevno Testiran jena osobine tovnosti te su mu sinovi u prosjeku priraštali 1410 gr/dan sa 59,53% randmana i 62,100%udjelamišića Posjeduje test na osobine mliječnosti na trenutno 12 kćeri sa prosjekom3978 kgmlijeka4,037 % masti i 161,7kg masti Bik je također ove godineprikomisijskom pregleduproglašenELITOM Bik jevisok 157 cm, dužine trupa202 cm, obujmaprsiju 249 cm i tjelesnetežine 1175 kg.

I. stočarska izložba Međimurske

županije 2000. godine

Piše: Vesna Bulić,dipl.ing.agr.

16 lipnja 2000 godineodržana jeprva stočarska izložba u sklopu drugogaMeđimurskogsajmapoduzetništva “MESAP 2000 " pod pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede i šumarstva,Međimurske županije i OpćineNedelišće, a u organizacijiHrvatskog

stočarsko selekcijskog centra, selekcijskeslužbe Međimurske županije i OpćineNedelišće. Na izložbi su predstavljeniuzgojni rezultati iz Međimurske županije od tri kolekcijegoveda s dvadeset i jednimgrlom i aukcijskom prodajomrasplodnihjunica,gdjeje deset kupacakupilodvadeset i sedam junica s prosječnomcije-

nom od 10.222,00 kn Selekcijska služba Čakovecima 834 uzgajatelja, 1846 krava pod kontrolom rasplodneproizvodnje, 2006 krava pod kontrolom mliječnosti, ženskogpodmlatka do 1 godine 1563 i ženskogpodmlatkapreko 1 godine1494

Laktacijskaproizvodnja simentalske pasmine u 305 dana: - brojzaključenihstandardnih laktacija 910

- prosječnaproizv.mlijeka(kg) 4 296

OBAVJESTI

- prosječnaproizv.mliječ.masti (kg)159

- prosječnaproizv.mliječ.masti (%)3,71

- prosječnaproizv.proteina(kg)144 - prosječnaproizv.proteina(%)

333

Laktacijskaproizvodnjaholstein-friesian pasmine u 305 dana: - brojzaključenihstandardnih laktacija 606

- prosječnaproizv.mlijeka(kg)

6 336

- prosječnaproizv.mliječ.masti (kg)235

- prosječnaproizv.mliječ.masti (%)3,71

- prosječnaproizv.proteina(kg)209 - prosječnaproizv.proteina(2%)3,28

Brojkrava po uzgajatelju:

1-3 krave - 493 uzgajatelja(59%)

4-6 krava - 179 uzgajatelja(21%)

7-9 krava - 81 uzgajatelja(10%)

10-12 krava - 32 uzgajatelja (4%)

13-15 krava - 27 uzgajatelja (3%)

16 iviše krava - 22 uzgajatelja (3%)

dana proizveleprosječno 2076 kg mlijeka i jednakrava kojajeu dvijekontrole prosječnoproizvela po kontroli 17,3kgmlijeka

pasminedomaćeguzgoja

* petkrava prvotelki iz domaćeguzgojaholstein-friesian pasmine kojesu u prvihsto dana proizveleprosječno 3071 kgmlijeka i jednakrava kojajeu dvije kontrole prosječnoproizvela po kontroli 25 kgmlijeka.

Sva prvonagrađena,drugonagrađena i trećenagrađena izložbena grlanagrađena su diplomom Hrvatskogstočarsko selekcijskog centra kojejeuručio ravnatelj mr MiljenkoErnoić, te brojnenavčane i naturalne nagrade od sponzora izložbe

LISA Zb 33001716,oteljenu 26 12 '97.,kojaje u prvihsto dana proizvela 3447 kgmlijeka, JasipHunjadi,Draškovec, za šampionskogrloizložbe CVETA Žb. 13002275,oteljena 20 09 '97.,kojaje u prvihsto dana proizvela 2113 kgmlijeka. Nakon završetka stočarskog programa izložbe i aukcijske prodajeodržan jeokruglistol sa slijedećimtemama:

- Stanje u poljoprivredi(dipl. ing.agr Mihaela Pancer,MPC)

- Aktualno stanje u poljoprivredi (dipl. oec JosipHrala pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva RH)

Na izložbi su predstavljene slijedećekolekcije:

* sedam bikovskih majki,koje su u 305 dana laktacijeprosječno proizvele 5 164 kgmlijeka.

* sedam krava prvotelki iz domaćeguzgojakoje su u prvihsto

Prvonagrađeni su: e SnježanaPerković,Palinovec, za bikovsku majkuDONA Žb. 13003722,oteljenu 28 09 '95.,kojajeulI laktacijiproizvela 6406 kgmlijeka, AugustCirkvenčić, Mala Subotica, za prvotelkusimentalske pasmine iz domaćeguzgojaCVETA Žb.13004715 oteljenu 01 04 '98.,kojaje u prvihsto dana proizvela 2327 kgmlijeka, ŽeljkoBorović,DonjiPustakovec, za kravu holstein-friesian

Županija brodsko-posavska

Piše: Vesna Bulić,dipl.ing.

Županijubrodskoposavsku sačinjavajučetiriuzgojneorganizacije, atosu: Nova Gradiška, St P Selo, SI Brod - Centar iSI Brod - Istok Županijabrodskoposavska zaključno s 31 12 1999 godineima 1445 uzgajatelja, 2687 krava pod kontrolom rasplodneproizvodnje, 2019 krava pod kantrolom mliječnosti,ženskogpodmlatka do 1 godine780 i ženskogpodmlatka preko 1 godine741 Brojispitanih uzoraka mlijeka s obiteljskih go-

- Model udruživanjauzgajivača goveda u Hrvatskoj(mr.sc MiljenkoErnoić,HSSC)

- Model suvremene simentalske farme (doc. dr MarijanPosavi,Agronomskifakultet Zagreb)

- Uzgojsimentalca u Austriji (ing. R Pichler,predstavnik uzgajivačasimentalca iz Austrije)

- Stočarstvo i EU (dipl.ing. J. Wiesboeck,Ministarstvo za poljoprivredu i šumarstvo Austrije).

spodarstava za ovu Županiju u 1999 godinibioje15325 uzoraka mlijeka. Brojzaključenihlaktacija u305 dana zasimentalsku pasminubioje1177s prosječnomproizvodnjommlijeka od 4 042 kg,3,9 % masti i 3,32 % proteina dok jeza holstein friesian pasminuzaključeno 178 laktacija s prosječnomproizvodnjommlijeka od 5 027 kg,3,8%masti i 3,2% proteina.

Ukupanbrojplotkinja tokom 1999 godinebio je9813, a ukupan brojkrava 8145 od čegaje4706 obuhvaćeno uzgojnoselekcijskim

radom što čini 57,77 % obuhvata Brojkrava po uzgajatelju jedosta nizak i prosječnoiznosi 3,26grla, a prosječanbrojkrava podkontrolom mliječnosti po uzgajatelju(kodkojih se vrši kontrola za simentalsku pasminu)iznosi 5,44grla i za holstein friesian pasminu11,56grla po uzgajatelju. Stočarske izložbe imaju istaknuto mjesto u uzgajnoselekcijskomradu pa jetako i u 1999 godini u ovojŽupanijiodržana izložba u Sikirevcima gdjejeizloženo 45 grla iz govedarstva. Novčani poticaji za rasplodna grla u 1999 godiniostvareni su za 1075 grla u iznosu od 1 320 280 kn m

Obiteljsko gospodarstvo

Garvanović

Piše: Vesna Bulić,dipl.ing.

Prosječanbrojkrava po kontroliranom stadu danas iznosi 3,52krave po uzgajivaču.Prosječna veličina stada podkontrolom mliječnosti u RepubliciHrvatskoj za simentalsku pasminuiznosi 5,37krava, a za holstein-friesian pasminu9,22krave po uzgajatelju.Ciljsuvremene stočarske proizvodnjejeokrupnjavanje gospodarstava. Kod nas trenutno postoji 247 uzgajivača sa 16 i više krava u gospodarstvu. U tojgrupi nalazi se i uzgajivačBranko Garvanović čijejeobiteljsko gospodarstvo tema ovog članka ObiteljBranka Garvanovića imala je farmu kapaciteta dvadesetak muznih krava i mini mljekaru s proizvodnjommaslaca i svježegkravljeg sira u Đeletovcima u Vukovarskosrijemskoj županiji. Ratna razaranjauništila su postojećeobjekte, a njegovuobiteljnatjerala u prognanstvo, nakon čegaodlazi k bratu u Dugo Selo gdjese i sad nalazi Ljubav prema stočarstvu, a posebnoprema govedarstvu i postojećevelike neiskorištene površinezemljepotakle su ga na formiranje matičnogstada i buduće farme Najvećupomoć u osnivanju farme pružili su mu Hrvatski stočarsko selekcijskicentar, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske i područnaveterinarska služba Telad holsteinfriesian pasminedomaćeguzgoja s brižno izabranim podrijetlom kupljenajepomoćukredita Ovo gospodarstvoporeddvadeset krava kojesu u laktaciji ima još u svom posjedučetrnaest junica

repak,klupčastaoštrica,livadna vlasulja i crvena djetelina.

Značajnoje navesti da je uzgajivačGarvanović uzgojio dva bika holstein-friesian pasmine kojisu sinovi kvalitetnih nizozemskih bikova, a preuzeti su u centre: BAT Hb-305 u Centar za unapređenjestočarstva Osijek i LUK Hb-304 Centar za reprodukciju u stočarstvu HrvatskeKriževci ŽeljagospodinaGarvanovića je da se kroz izvjesno vrijemevrati u Đeletovce gdje mu je kuća obnovljena, ali treba izgraditi štalu i pratećeobjekte planirane za šezdeset muznih jedinica.

(petbređih) i osam ženske teladi Mužnjase obavlja s dvijemuzne jedinice, s dnevnom proizvodnjomod oko 500 kg mlijeka, a prosječnaproizvodnjamlijeka u stadu u 305 dana jeoko 7000 kg mlljeka.Mlijeko se nakon mužnje čuva u laktofrizu i svakodnevno isporučuje u mljekaruDukat UzgajivačGarvanović ima na korištenje 30 hektara zemlje i mehanizaciju za obrađivanje zemlje,spremanjesjenaže i silaže Izgnojavanje se obavljaručno U ljetnomperiodudio stoke jena vezu, a dio stoke na sijanim pašnjacimadjetelinsko travnom smjesom:talijanskiljulj,mačji

U tablicama jeprikazanočetrnaest prvotelki sa završenom laktacijom, te šest krava sa završenom drugomlaktacijom i prosjekistih

življenja na selu

Velebite vilovito stijenje

Piše: MiljenkoPavešić

Velebit jebiser i čudo našega gorskogasvijeta!Slika s Velebita je izrazštovanjaljepote,radost onome tko ješalje i tko jeprima.

Parafraziram onu našu lijepu pjesmu.Davno,davno bilo je,kad me je otac vodio u VelebitVelebit najljepšuplaninu u najljepšojzemljiHrvatskoj. Bio sam tek stasali mladić Kretali smo teretnim kamionom sjedeći na podukaroserije. Iza nas ostajao je oblak prašine a dio togoblaka dobivali smo i mi Malo po malo stapali smo se što se kolora tiče sa sivim okolnim kamenjaromVelebita. Važno jebilo dokopati se sela Oltari Tu već počinješuma i Premužićeva staza (građena 1930.-1933.). Danas daleko bolje shvaćam veličinu toggrandioznog djela. Kroz bespućevršnogdijela Velebita, kroz ljuti krš Rožanskih

kukova vodi čudesna staza blagih uspona i veličanstvenih vidika Ide tako sve do Baških Oštarija. Tajdivni čovjek,ing.Ante Premužić,stazu je trasirao, izveo gradnju,osiguraofinancije i za svega tri godinestaza jebila gotova Izgradiojujes velebitskim Podgorcima.

Cijeliživot,barem jednomgodišnje,prođempojedinimdijelovima te staze. Još se uvijeknisam nagledaoljepota,vjerojatno i neću Zadnji sam izlet vodio od Zavižana do Alana,18. lipnja ove godine.Šestsati hoda Na kraju ture jednami žena kaže:

srce kad vidje sa Jelarjakakav ukras ravnom poljuostade od izgubljenih bisera Letjelajedalje sve više i više i bila sve zadovoljnijasvojimradom te tamo pod samim Svetim brdom pustidvije suze radosnice kojepotekošeprema Starigradu. Od jednesuze nastade Velika, a od drugeMala Paklenica Prosu jošpreostale bisere kod Halana pa se spusti u podzemlje.Crnopacjetakav čupav i strašan jer se dobro uzdrmao dok se vila Velebita spuštala u podzemlje.Izađe na svjetlo okupana bistrinom rječiceKrupete se, lješkareći na valovima divotne rijeke,vrati ocu da mu kaže kako jeposao dobro obavila Tu prekrasnu legendupriopćio mi jedr. Nenad Vađić

- Ja bih i naredne nedjelje željelaproćitom stazom

To me nijeiznenadilo Kako je Velebit lijeppotvrdit će i ova narodna legendao:“gradnji? Velebita.

Najlepšusvojukćer,vilu Velebita,poslaoje otac s torbom biserja da ukrasi planinukoju htjedeučiniti jedinstvenom, ne-ponovljivom...

Vila Velebita prosulajepune šake biserja duž Velebita Bila je zadovoljnasvojimradom i zanesena beskrajnimzelenilom stigne do polaputa. Tu primijeti da se torba prošupljila i da se najveći dio bisera prosuo, ostade samo malo Srce joj zalupa, pa brzo poleti natragocu, napunitorbu biserjem pa krene natrag, a stijenjejeletjelo sve tamo do Panosa Ostade tako ravno poljepoprijeko na planinu(tojepoljeBaških Oštarija). No smiri joj se uplašeno

To jeeto mali uvod u velike ljepoteVelebita Ljepote su ostale,ali Velebit jeopustiopedesetih godinaovoga stoljeća na izmaku. Sada jeto pustaplanina.Nestali su ljetnistanovi Podgoraca. Tužno stojesive i zaraštene zidine. Izvori kojihjeuvijekbilo malo,sada su zapušteni i zamuljeni. Kako li je bilo divno noćiti u ljetnimstanovima Podgoraca!Svagdje su nas srdačno dočekivali, čak nas ni psinisu napadali.Uvijekbi nas ugostilivečerom: kiselim mlijekom (koje se moglonožem rezati na komade)i krumpiromslancem Kako jeto prijalo! Za desert svaki bi dobio komadinu skute Poslijevečere,poredvatre, zaorila bi pjesmaPodgoraca.Glazbenu oznaku jačinemožda bi se moglonapisati(fortisimo). Što jačeto bolje!Ipak,meni je to dobro i ugodnodjelovalo u tim neizmjernimprostranstvima Velebita Ta snažna pjesmaimala jei svoje“upadice" sa strane od pri-

padnikavelebitske faune: krik napadnuteživotinje, huk sove u letu,kevtanjelisice, trk i lomljava grana

Velebitsko zvjezdano nebo uvijek me očaravalo Nebo iznad gradovasiromašnojezvijezdama.

Budakovo brdo (1317m).Ne znam šta jeljepše - očaravajući vidici, azurno plavabojaneba ili nježnilahor velebitskogvjetra kojinas miluje i rashlađuje?

Iznad Velebita, u noćima bez mjesečine,zvijezde su jednado drugekrupne i sjajne.Mliječna staza nosi dostojnoime,sva je bijela kao od mlijeka!

Tijekommojih“klatnji" Velebitom naslušao sam se svega i svačega.Evo jednepričice na račun naših dičnih Likota:

Odmaramo se, a željeli bi tu ostati dugo,dugo i uživati u ozračju dičnog nam Velebita. Sjećam se sa sjetomboljihvremena Takve tišine i pustošinijebilo Eto,od Alana dovde ni žive duše,niti čovjeka,niti blaga. Pa i ptice nekako su rijetke. U sjećanju mi odzvanjazvuk zvona i klepetuša, dozivanjepastira, krik jastreba štekavca, skok prestrašenog zeca i trk srne Tišina i samo tišina.

Sjećanjem mi prolazepriče pradjedaJakova o šumi,planini,vucima,medvjedima.Štajesve ispričaoporedvatre ispredšumske kolibe?! Mukotrpnojeradio ne samo u našim šumama već u brojnimšumama “bivše K. und K. monarhije".Doguraojedo stote godineživota Štobi on rekao za današnjuplaninu i šumu? m

Moj prijateljZdravko Šilić, također zaljubljenik u Velebit, ispjevaojesljedećupjesmu:

VELA ODA VELOM VELEBITU

LU Velebite, care gora u nebesa kud se vinu, kud se penješ iznad mora u oblake, u visinu?

IL Ti se dičiš Zavižanom gromovitom Gromovačom, Svetim brdom, Malovanom iprašumom Štirovačom.

II Tebe krasi Šatorina, Kiza, Dabri, Visočica, Vrh Vaganski i Stapina ipaklena Paklenica

m I Bojinac i Rajinac, Višerujnagorovita, Sadikovac, Balinovac, Begovačašumovita

V Ponosiš se kukovima i Hajdučkim i Rožanskim nebo dereš visovima ne zemaljskim već božanskim

VI

Ti se dičišLubenovcem, Bačić kukom i Vučjakom i Radlovcem iŠtirovcem

iZečjakom

i Kozjakom

VII Protežeš se uzduž mora od Crnopca do Vratnika

Ti si naša sveta gora, pradjedova naših dika: Velebite, care gora!

Izrada narodnih nošnji u

Koprivničkom

Piše: Zlata Kovač

Ivancu 2. dio

Možda jesada trenutak da s nekoliko riječi o sebi pokažem kako sve to što radim nijeslučajno,već je normalan slijed mojegadosadašnjegživota Rodena sam 1940 u Koprivničkom Ivancu, u obiteljiVrban, a živjela sam u obiteljskojzadruzi (tzv. “Horvatova" zadruga)gdjeje rođena i mojamama Živimviše od 30 godina u Koprivnici, udata sam, majkadvojeodrasle djece, 7 godina“umirovljenik? nakon što sam odradila punih35 godina.

Jedino “žensko", uz petero braće,bila sam od najranije mladosti okružena nekom posebnom pažnjommojihbaka i prabaka koje su se brinule o meni Uvijek sam gledala što i kako one rade Prenosile su sve ono lijepo i

“ženstveno", a jasam pokazivala interes ivolju za ručne radove svih vrsta, pa i šivanje na bakinoj “singerici". Gledala sam kako bake obrađujukonoplju i lan (namakanje,sušenje,tucanje u stopi, mikanje,vitlanje,predenje i odvoženjena tkanje u Međimurje, zatim obrada platna u čebricama s lužinom,zatim u potokuGliboki pranje i drugo). Sve su to moja lijepa i dragasjećanja iz najranijegdjetinjstva i mladosti Kada sam pošla u osnovnu školu u KoprivničkomIvancu,naša draga, sada pokojnaučiteljicaVišnja Sajvrt, učila nas ješivati,štrikati i obrađivati vrt Jedna trgovačka obitelj u našem selu,bračni par bez djece,imala jelijepouređeni dom i klavir u kući (zvali smo ih “šestače" - zašto to ne znam).

Rado sam odlazila k njima, a oni su mi “fodrukali" maramice i

stolnjake po čemu sam onda “našivavala". Kasnije, kao gimnazijalka u Koprivnici,odlazila sam časnim sestrama kojesu mi također “fodrukale" cvjetiće i druge motive na rukave i bluzice;nikada mi nisu ništa naplatile samo sam morala donijeti rad da vide kako sam napravila.Poslije sam samostalno štrikala,heklala stolnjake, tabletiće i drugo, a izradila sam i preko30 Vilerovih goblena.

Poslijeiznenadne očeve smrti, odlučila sam nastaviti nešto od onoga gdjejeon stao Dobro sam znala koliko je volio folklor, glazbu,pjesme i plesove.Kada sam rodila kćerku, na darjedonio prekrasnuIvanečku narodnu nošnju.Rekao je,da mi daruje nošnjujertakvih više nema, a neće ih ni biti,budući ih neće imati tko napraviti - a već odavno nošnjaizumire (otojnošnjipisao jeMljekarski list u brojuod 3 ožujka1998 g gdjestoji da je pobjednica u KoprivničkoKriže-vačkojžupanijiIvana Bagarić nosila najizvornijunošnjuKoprivničkogIvanca iz zbirke gđe Zlate Kovač). Te tatine riječi su me se duboko dojmile i često sam ih se poslijenjegovesmrti sjetila, a jasno i narodne nošnjekoju ljubomorno i s velikom pažnjom čuvam,jer“naslijeđekoježivi treba živjeti i dalje".

Da bih održala te uspomene na svojenajdraže: tatu, dedu,bake i drugekojiviše nisu među nama, s namjeromda očuvam našu prekrasnu baštinu,počela sam obilaziti joštada žive stare bake i sve one žene u našem selu kojesu nešto znale oko izrade narodne nošnje. Tu sam svašta čula i vidjela. Rado su mi pričale i pokazale sve što me je interesiralo, a svaka jeimala nešto posebnointeresantno. Bila su to

Na slici s lijeva na desno: mojaprabaka,baka, mama ija u krilu držim svojukćerkicu

prisjećanja na njihovemame i bake,način izrade nošnji,nabava materijala,platna,konca,gumbi, šujteša,regina i drugog, a jasam zapisivala i uporno daljetražila nošnje po raznim krajevima u koje sam moglastići Tako jeizgledao mojpočetakoko izrade dijelova naše narodne nošnje.

Moram naglasiti, da jejedan od bitnih poticajaimao već spomenuti dr Ivan Ivančan koji me nagovorio da za folklorno društvo iz Osijeka(bilojeto 1975 g , za KUD “Milica Križan", a vodio ga jevrlo uspješno naš dragiprijatelj ŽeljkoČiki)pokušamnapraviti kompletnarodnih nošnji:muške i

ženske, sve od mladenke,djevojaka,sneha i starijih žena jerjeon tada u Osijekupostavljao sada već čuvene “Podravske svate" Do tada sam već radila rukave i još neke dijeloveodjećeza neka kulturno umjetničkadruštva, ali ovo jebilo prvo veliko “vatreno krštenje"jerje trebalo zaista temeljito, vrlo ozbiljno i uporno, s mnogo volje,ljubavi i odgovornosti obaviti tajposao Mojotacje umro, pa nisam imala bliskog i dragogsavjetnika i kritičara. Sve jezavršilo vrlo dobro Prijegotovo 30 godinabio jepočetakizrade nošnjiKoprivničkogIvanca koje radim još i danas

Opisinarodne nošnjeKoprivničkogIvanca mogu se danas naći u tekstovima raznih autora, no način njeneizrade mnogiizbjegavajuopisati ili ga izlažu teoretski i tako stručno, da se po njihovomopisumože vrlo malo napraviti.Nažalost, neki su opisi potpunokrivi i ni blizu onoga kako se stvarno nešto radi Nije na meni da o tome puno pišem,ali samo kao primjerželjela bih (bez ikakovih zlih namjera),spomenuti knjigu“Narodna nošnja Podravine" - KoprivničkiIvanec, autorice Katice Benc Bošković u izdanjuKulturno prosvjetnog Sabora Hrvatske 1986 godine u kojojna stranici 18 doslovce govori za “poculicu?

ovo:

“h)Poculica i kofrtalo(tabla IV crtež 4 i 5):materijal:tvorničko tanko bijeloplatno,raznobojni konac,tehnika izvedbe: lančanac, sitni plosnibod,čipka na kukicu ?

U svih ovih 30 godinakoliko se bavim izradom nošnji, a gledala sam mnoge stare bake iz našeg sela od kojih sam učila kako se to radi,vidjela sam mnoge stare “poculice" u muzeju, a nigdje nisam naišla na Ivanečku poculicu kojabi bila rađena na “tankom bijelomplatnu". Ja radim potpuno obrnuto, a tako su i sve meni poznatenaše “poculice"rađene, na crnom platnuispodkojegje šarena podloga, a i izrada nije tako jednostavna kako tamo piše. Dokaz za toje,nažalost,činjenica da više nema onih starijih žena kojesu to radile, a vrlo jemalo žena u KoprivničkomIvancu koje bi se odlučile da rade “poculicu?.

Žene

Za naše čitatelje, jabih zato na jednostavan,svojnačin u sljedećem brojuopisalakako izgleda i kako ja radim dijelovenaše narodne nošnje iz Koprivničkog Ivanca. m

TerezijaNemec S desne strane moja baka Marija Vrban rođena 1898 , a s lijevestrane teca Dora Dolenec Slikale su se da sliku pošalju mojemu pradjedu Martinu Nemecu kojije 1914 otišao u rat,ali se nažalost nijevratio ni živ ni mrtav, to znam po pričanju moje bake

Zetva i prošćenje

Piše: Ankica Škarić

Iako će žetve proćikada ovaj naš List dođe u marljive_ruke našegčitateljstva, ipakćemo se u kratko podsjetiti kako jeto negda bilo na malim oranicama sela Visokog.

Želose rukama i srpom kojeg smo i kosica zvali, a žele su više žene nego muškarci. Oni su vezali, a djeca su vodu nosila. Kasnije, kada se na kosu složio luk,muži su kosili pšenicu, a žene pobirale klasje i vezale u snoplje. Bio jeto težak posao, a radilo se uz pjesmu i veselje sve do kraja,kada su snopljestavili u stavice da se zrno suši

Došle su i vršalice ili dreši na motore, a poslije i na struju pa je sve bilo lakše jerje dreš delal sve: i mlatil i čistil", ali jeopetbilo potrebnobar petnaesttežaka Najviše su pomagalidjedovi i djeca. I tako jedreš išao od kuće do kuće i uvijek se strepilo da se nešto ne pokvari ili da remen ne pukne.Nakon sušenjanosili smo žito u melin (vodenicu)kojaje mljela dan i noć. Čekičaranismo imali Takav mlin postojijoši danas u selu Kračevcu, a tjera ga mali potokkojiutječe u Lonjukod Bisaga.Hvala Boguda jei dalje u pogonu!

S napretkom su došle konjske kosilice na kojimajesjedioforingaš i njegovpomagač.Ovome je bila dužnost slagatilijepe i glatkesnopove, a to je radio rukama i nogama, dok su ih djeca i težaci brzo skupljali da ne bi konji po žitu gazili.Spravljale su se opet stavice, a kada jezrno bilo suho odvozilo se kući ilikako se kod nas veli “dimo" Tada se mlatilo mašinom kojubi dvojica po dvojica naizmjencevrtjeli.Omlaćenu pšenicumoralo se vjetritipomoću veternice čime se odvajalapljeva od zrna

u narodnu nošnjunosile su tronuš u kojemjekipMajkeBožje.Drugi muški nosili su zastavu Vatrogasnog društva Pres Srca Isusova, a puce Djevojačkuzastavu

U prošeciji su bili vjernici iz još tri sela, a prolazilo se kroz četiri župe:Visoko,Sveti Martin (Breznički Hum), Bisag i Bedenica gdjeje crkvica s oltarom Svih Svetih I kod njejezalog od rakije i kolača Kod Žitomijera smo si u potokuopralinoge, umili se, presvukli i malo pojeli pa smo svečano ušli u MarijuBistricu, u crkvu da se zahvalimo za sretan dolazak Tada se potražiosmještaj,obuklo se u narodnu nošnju i išlo se na Križni put.Navečer jeu stanovima bilo veselo,kojiputa čak do jutarnjegAnđeoskogpozdrava.

Krajžetve je u krušnojpeći kojihjejošsamo pet u Visokom Danas mladi u krušnojpeći i pizze peku s posebnimzadovoljstvom. Kad jemlaćenježita bilo gotovo, došao jekojiputa već i 14 .kolovoz, kad mi Visočani idemo na prošćenjenašojdragojMajci Bistričkoj.Negdase išlo pješice, a u svakojruci nosile su se košare pune svega za jesti i piti,jerje prošćenjetrajalo dva dana Pošlo se ujutrooko tri vure, a mjesto polaskabila jecrkva Presvetog Trojstvagdje se izmolila molitva za sretan put.Jedan muškarac je nosio raspelo, a tri puce obučene

Sv Misa jeza nas u 7 30 sati i naš zbor pjeva na koru Poslije mise jeobvezatan ophodoko oltara, a onda po najvećojvrućini polakodoma Tako se opetdošlo do Bedenice gdje su mnogi s kolima došli od doma po svoje s puno demižona i svake drugeokrepe. U Viničnu se oblikovala prošecija i tako se uz Marijanskepjesmeušlo u Visočku crkvu Tu jebila večernjica s “Tebe Bogahvalimo“, a onda doma sretan i veseo I za kraj našegopisa evo jednepjesmice:

Mlin u Kračevcu kojiradi

Iz posavskog spomenara

Piše: Ivan Sinovčić

U SisačkojPosavini za ljude kojižive na selu (katolike) u mjesecukolovozu najznačajniji događajje proštenjepovodom velikogkatoličkogblagdanaVELIKE GOSPE - zaštitnice svih Hrvata u našojdomovini i izvan nje.Prema tisućljetnojtradiciji 15 kolovoza na dan Velike Gospe posavskivjerniciokupljaju se u Sisku na najvišemsvojembrduViktorovac - na čijemse vrhu nalazi crkva Svete Marijekoja dominira cijelimkrajem,jer se sa vidikovca,koji se nalazi porednje, za sunčanogdana vidi Moslavina, Zagreb,Turopolje,Pokuplje i naravno Posavina Nakon mise na

prostorutakozvane

šumice nastavljalo se pučkoveselje i osvježavalo sa starinskim sokovima kao što su Kraker i Sanitas u ambalaži od staklene flaše sa gumenim okruglimštoplinom(čepom).Međutim,najboljeosvježenjebila jehladna voda iz jedinogizvora u graduSisku koji se nalazi u podnožjubrda,odnosno u neposrednojblizini okupljališta hodočasnika

Ovaj događajje samo uvod u ono što slijedi, a to je hodočašće Posavaca na Mariju Bistricu kojenijeprekidano u oba svjetska rata niti u vrijemeDomovinskograta iako jeSisak bio prva crta bojišnice.Posavci su dolazili na Bistru (kakosu jeu prijašnjevrijemeskraćeno nazi-

vali)pješice, zatim biciklima, ali vrlo često sa zaprežnimkolima na kojimajeznalo biti i po dvanaest osoba. Najčešće su to bili bračni parovikoji su tijekomputovanja, kojejetrajalo dva dana,pjevali prigodne,izvorne narodne, a najviše crkvene pjesmeslaveći svoju zaštitnicu Bio jeto događajgodine u kojemsu sudjelovali svi naraštajisposobni za takovo putovanje.Danas,međutim,Posavci kao i drugivjernici iz čitave Hrvatske putujuautobusima i osobnim automobilima tako da tajdogađajpoprima sve više turistički karakter a sve manjeima iskreno vjerskoštovanjeblagdana Velike Gospe.Poslijedrugog svjetskog rata znatan brojvjernika putovaoje iz Siska preko Zagreba do Zlatara vlakom (cugom), a daljepješice do Marije Bistrice Budući da i sam imam iskustvo takvogputovanja na sve opisanenačine (osimpješačenja) usuđujem se reći da jedanašnje turističko hodočašćenjeautomobilima izraz brzognačina življenja

Kako Vi štovani čitateljiMljekarskoglista uglavnomživite na selu želim opisatimoj doživljaj prvog putovanja na “BISTRU" da starijugeneracijupodsjetim na te radosne trenutke.

Bilo jeto 1944 godine,dakle u vrijemedrugogsvjetskog rata (imaosam tada sedam godina) kad sam sa bakom i majkomprvi putaišao na već spomenutohodočašće Pripreme za to putovanjepočele su nekoliko dana prijesamog polaska na put.Baka i majkaispekle su suhe kolače koji nisu bili pokvarljivi i naravno orahnjaču i makovnjačugibanicu. Dan prijepolaskaispekle su kruh od bijelogpšeničnogbrašna takozvani cipov i ispohalenekoliko pilića i sve to navečer,pored ostalogpotrebnogpriborauredno složile u dva ruksaka da bi smo u “dva sata ujutrokrenuli u Sisak na vlak - četrtak - kojijeto ime dobio po tomejerjegodinamaprije i poslijeuvijekpolazio u četiri sata u jutrobez obzira na promjene voznog reda To jebilo i mojeprvo putovanjevlakom kojesam zapamtio i po tome što sam začuđen gledajućiprekootvorenog prozora zagaravio lice ugljenomprašinom kojajesa dimom izlazila iz parne lokomotive, ali i po tome što mi jeužarena iskra upala u oko što jeznatno pokvarilomoje putnoveselje.

nemir u duši i gubljenjeradosti življenja sve većegbrojaljudi. Dozvolite,štovani čitatelji, da to potvrdimstihom iz mojepjesme kojanosi naslov SEČATE SE,a kojusam posvetiostarijoj generacijiPosavaca

SEČATE

PUNO

Stigavši u Zagrebnakon dva i polsata putovanjaprevalivši 50 kilometara majkame jenajprije umila na kolodvoru jersam izgledao kao da sam doputovao iz

Afrike Presjeli smo na drugivlak i stigli u Zlatar, a potom dalje

BISTRICKA MILOSCA pješice do MarijeBistrice Tu sam

ZA VELIKU MEŠU prviputavidio tako veliki broj abai rike meni nepoznatih ali dragihljudi, OTIŠLANA PROŠĆENJE lijepoobučenih u narodne nošnje.

V POSTELE SEM SE VRTEL

Došli su iz raznih krajevaHr- NESEM MOGEL SPATI VišićSvi su nič jes i A GOJE BILOCEKATI paun ije I ZL

NOĆ JEDUGA u kojem su svi znali tekstove i arije

JEDVA SEM JUTRO DOČEKAL prigodnihpjesamabez obzira od

DA SU SNOĆKADOŠLE kuda su došli. Ono što je za-

PO TORBE SEM ZNAL čuđujuće i zaslužujedivljenje,

KAKVU MI JE MILOŠĆU

MATI ZEBRALA nitko ali baš nitko nije kvario i ako

KAD BU TU TORBU nisu imali dirigenta. To me je VEĆJENPUT RASKOPALA oduševilo do ushićenjakojemi se VEĆSEM DOBIL ŠTAP jeurezalo u pamćenjezauvijek.

Štovaničitatelji, kak m ja

S TICUM KOJA KLEPEĆE

DOM EME JL: la a min

1 BUMBONE DIŠEĆE zavičajnipjesnik i ovajputVam KAD MI JE TAMBURICU poklanjampjesmu u kojojsam

DONESLA MATI pjesničkiopisaodoživljaj iz dje-

DA ĆU TAMBURAŠPOSTATI tinjstva vezan za događajekojeste

NE MOGLA NI V SNU ZNATI upravo pročitali. m a

PIGANIKEKuVUTSN)

Mnogi od nas s pravom plaše ove pojave. A štojeto munja,sijevanje, grr grom i kako nastaju?

vode poprimajuelekt naboj.Krupnijekaplj

lazne zračne struje odvajaju krupnije od sitnijihčestica To i je razlog tog električnog naboja Kadrazlika električnogpotencijala u oblaku ata elektri djelov

una volti, dokje

no i iznosi od 0.01 do 2 sekunde Električno pražnjenje jepraćeno svjetlosnim vanjem i grmljenjem. Grm VJB JENA NISNEKILINIJU sti čaki do 65 km Ukupnost i grmljenjanazivamo grmljavina. Ako se električno pražnjenje od na Zemljinoj ni zove se grom

U svetište Kloštar sve nas vodi Gospa!

hodočasnicima iz Posavine, velikogdijelaPožeštine, a do Domovinskograta i iz bosanske Posavine

Piše: Ivan Fadljević U niski marijanskihsvetišta diljemHrvatske, a u kojima se svečano slavi blagdanUznesenja Blažene DjeviceMarije na Nebo ili Velika Gospa,pravijebiser tradicionalno marijanskozavjetno svetište Kloštar, u župiSlavonski Kobaš Ovo svetište, izvan naselja, a u neposrednojblizini utoka rijekeOrljave u Savu, datira jošiz 12. stoljeća.Nalazilo se tijekompovijesti na raskrižju puteva,odnosno na pravcu povijesnihmigracijapučanstva iz HercegBosne u Hrvatsku,nalazilo se na vjetrometiniratova, a opstaloje,zahvaljujućizasigurno Gospinojzaštiti i tijekomstopedesetogodišnje turske vladavine u Slavoniji. Posebno značenje ovom svetištu (crkva i groblje na širokom posavskomprostoru), dajezavjetnaslika MajkeBožje Kloštarske iz 18. stoljeća. Za blagdanVelike Gospe,posebice na uočnicu blagdana,ovdjese slijevajurijekehodočasnika jerje ovo marijanskosvetište odredište

Tako jeza prošlogodišnju proslavu blagdanaVelike Gospesvečano misno slavlje u predvečerje blagdana, a u kojemu su nazočile tisuće hodočasnika, po prviputa predvodiopožeškibiskupmsgr. dr: Antun Škvorčević uz sudjelovanje msgr JosipaKlarića (starijega), te mjesnogžupnikavlč MijeDukića Proslava blagdana Velike Gospepočelajeveć rano poslijepodne jersu deseci svećenika novokapelskog i požeškog dekanata ispovijedalihodočasnike, a obraćajući se po prviputa hodočasnicima u ovomu svetištu, biskupŠkvorčevićjenaglasio: “Vi nastavljatepovorkukršćanstva na ovom prostorukojaje u teškim vremenima dolazila ovamo Danas jesvatko od vas donio sebe, svojesrce, svojenedoumice Stavite se stoga pod zaštitu Majke, uključite u svojemolitve sve svoje potrebe i Domovinu u ovom trenutku." Posebno dojmljiva bila jebiskupovapropovijed u kojojje na prvo mjestostavio “pomućeni

povjesnitrenutak naše Domovine,raspojasanikapitalizam, bezobzirno bogaćenjepojedinaca kada su stotine tisuća bez posla i na rubu bijede."Veličanstvena svečanost u predvečerjeblagdana tradicionalno jezavršena mimohodom sa svijećama i sa zavjetnom slikom MajkeBožjeKloštarske uz pjevanjemarijanskihpjesama

Nekoliko događajatijekom Domovinskograta, posebicetijekom rata u Bosni 1992 godinekada su Srbi nesmiljenogranatirali ove prostore,doslovce jeznakovito. Tako je u srpnju1992. godine župnikMijoDukić služio svetu misu zadušnicu za djevojkukojaje poginula za srpskoggranatiranja Oriovca. Tijekomsvete mise granata jeprobila zid crkve,prošla kroz crkvu i suprotnizid,zabila se u zemlju i nijeeksplodirala, no osim ogrebotina od žbuke,nikome se ništa nijedogodilo.Prigodomsilnih granatiranja te godine niti jednagranatanijepogodila crkvu u svetištu, a deseci granatapali su na groblje oko crkve Te iste godine, za blagdan Velike Gospeu svetištu Kloštar okupilo nas se svega tristotinjak, no niti jedanmetak nijeispaljen sa srpskihpoložaja s Motajice na drugojobali rijekeSave.

I za kraj.Danas jeu svetištu Kloštar zamjetanjošjedanpozitivni pomak.Naime,općejepoznato da proslavuvelikih blagdana u svim našim svetištima kao sjeneili kao lešinari pratekojekakvi trgovci,ugostitelji, zabavljači,prodavačimagleračunajući na ljudskihedonizam kojini vjernicimanijestran Zahvaljujućižupnikuvič MijiDukiću, a kojije u Slavonskom Kobašu župnikdvadesetak godina, ova je pojavasvedena u podnošljive okvire Ta,zar i Isus nijerastjerao trgovce iz hrama?

aše ljetno doba ispunjeno je čestim crkvenim blagdanima, a time i hodočašćima, prošćenjima ilikirvajima kako se to u Slavoniji kaže Poslijepobožnih se predaje

O crkve te u hladovini si4fog drveća ilipodignutih ša1 šatri okrepljuje se darovima x lim, a osobito onim što ih Bog 1d e prekosvojihjošpreostalih licira. Tim narodnim veseljimapri-

f

Žio se ovih dana i

i policama potrebnim za sušenje, kao i armatura za vješanje svijeća

od šećera i vode, 1 šnom i jesti

LIKE NOZI SIVuTE kojemsvecu, zahva

Etnografski“;

izej u Zagrebu,najvjerniji čuvar aatskihseljačkihtradicija, i otvoizložbu “LICITARSKA UMIJEmedičarstvo i svjećarstvo".

& će biti otvorena čak do 15

a 2000

Iz pouč najemo id postojali u Našim gradićima & gć u 14 stoljeću,jihovicehova:

ih tekstova na izložbi sazsu voskari tj.sujećari

legelicitari WW stoljeću. Danas povjesničarismaflgju da jezlatni vijeklicitara bio 4 M i 19 stoljeću. Brojlicitarapostepen&kopada, ali ne propada.Svojimrazhifih izlošcima izobajuobrta,kojih na iZležbiima oko 110,predstavljenojepručje od Pokuplja do Međimurja te Rodravine i Osijeka. Da udovoljimo šim čitateljima iz raznih područja tog dijelaHrvatske, navest ćemo poimencemjesta iz kojih su izlošci, seradovati kad pročitaju svoagomjestorođenja ili obitavanja:Karlovac,Dedenice, Zagreb, Sv Ivan Zelina, MarijaBistrica, Sadi Bjelovar,Varaždin, KlenovDolnjiVidovec,Črnkovec, Ivnica,Virovitica,DonjiMikoljac,Osijek i Slavonski Brod

"Na izložbi jepodignutpravišator i.

štand licitara sa svim bebicama, konjekima,medenjacima,slatkim krunicama itde jedovezena jedna DEI Ve < VUNEZAVENIJSI

jee veličina i ukrasa U posebnoj prostoriji su brojnidrvodjelnidrveni kalupi[GILEESIKOTI trebazatvoriti i kroz rupicuulijevati vrući parafi in Kaluptreba zatim uroniti u hladnu lako jesvaka lic generacijama le tajne pripremetijesta 1 ukrasa za slatke proizvode,ipakje “preeurio" i došao do naših dana sljedećirecept otiskan na šarenojrazglednici i glasi ovako:“Tijesto za licitate sadrži: 1 kgšećera;6 dl vode, 3 REJELONES bikarbonata, 2 kg glatkog JEDINE]

teljima-

Kr

nih ruku, <<< nogu, gla-*e y/ va, cijelogtije- jd la, pa i raznih domaćih životinja za čije su dobro zdravlje idi snagu gospodari i gospodarice bili Boguzahvalni že Ina kraju je veliki bijeli transrent na kojempišecrvenim slovima:

“Dičitari mi smo ljudi i sigdi nas jetreb' vreibidavna svet tajzginul, naših beb

e se nekoliko minuta na peraturi 04 300%.Nakon dandva sušenjaoslik se izrađenom smjesom od 1 kg želatine, KRI vode i jestivihboja:Sastojći se kum: na s “dokse . ne zgus su: sat

Priredio: StjepanKeglević,dipl.ing.

Podravske hiže

Piše: ŠteficaTrešek

Podravska

pletera

U Podravini,širokojravnici što se od Bilogorespuštaprema Dravi, s mnogobrojnimslikovitim selima i gradovimameđu kojima su najvećiKoprivnica,Đurđevac i Ludbreg, od davnina gradila se HIŽA od drveta,šiblja i blata

Kakojenastala hiža?

ove kuće (hiže)sastavljene od prve i zadnjesobe,kuhinje i otvorenog GANJČECA - FORGANJKA - ili (hodnika)ganjkauzduž cijelogobjekta.

Ovakav oblik podravskehiže nestao jejošprijedva stoljeća. Tipičnustaru podravskuhižu s otvorenim ganjčecomnadvisuje visoki i strmi slamnati krov, a ganjčecje napravljen s vanjske strane hiže ograđenniskom drvenom ogradomod rezbarenih dasaka

Pod hiže napravljen jeod tvrdo nabijenezemlje, a namještaj čine čvrsto i jednostavnoizrađeni ormari,komode i police. U kuhinji je obvezno stajaoveliki zidani šporhet i krušna peć, a ponegdje i selneraj za sušenje mesa Većina tih hiža nijeimala dimnjak, već se dim puštao na tavan gdje se sušilo meso i domaće kobasice.

Sve do prvog svjetskograta, najveći dio nastambi gradio se od pleteranabijenogzemljom, s drvenim gredama i slamnatim krovom Biojeto autohtoni materijal ove ravnice,pristupačanmanje više svakom graditelju.

Potkraj19. i početkom20. stoljeća u Podravini se počinju graditiizdužene hiže od ciglezidanice Takve hiže bile su pokrivene crijepom,ožbukane, a vrlo često i obojenežarkim bojama.

Bogatstvošuma osiguralo je okosnicu starinskih podravskih hiža Bile su to omanjehiže napravljene od - kako sam napomenula - drva,šiblja i blata. Prostor između čvrstih drvenih gredabiojeispunjenpleterom od vrbova šibljakojegje bilo u izobilju uz našu krasoticu rijeku Dravu. Pleter se mazao zemljom pomiješanom s pljevom, a hiža se izvana bijelilavapnom Veliki iskošeni krov (KROH) pokrivao se slamom - RITKOM U tu se svrhu koristila samo RAŽ, kojuje nakon žetve trebalo “CELJITI" tj.udarati u šupljipanjili neki slični predmet da se izbije zrno iz klasa, ali da slama ostane neoštećena

Ta tipična stara podravska hiža ima svojugenezu, od jednosobne nastambe do najraširenijeg tipa

Ovim tipompočinje nova faza stanovanja. Te su hiže imale izrazito usko pročeljeokrenuto prema ulici s dva prozora i otvorom ispodkrova. Neke su građene kao dugačkeprizemnice s četiri iliviše prozorskihotvora s naglašenim profilacijamakrovnih vijenaca natkrivenim trijemovima i verandama s mnogo cvijeća. U nastavku hiže zidani su gospodarskiobjekti. Ganjčecjeposve izbačen i postajesastavni dio hiže Zidanice su najčešće bile građene u tzv ključ s dvijesobe,kuhinjom i smočnicom. Svaka hiža bila je ustvari djeloobiteljskezajednice kojajeuzpomoćglavnogmajstora (meštra)zidara ili anonimnog graditeljastvarala ne samo svoj dom nego jeoblikovala arhitekturu togadoba i togakraja. S vremenom i ovajkrajsve više potpadapod utjecaj sa strane nestajepodravskogpletera, zemljanehiže i na kraju...nestaje i odciglegrađenazidanica. Nestaje polakooblika ili se pak transformiraju u tipičnejednoobrazne građevine s početka60-tih godina koje - međusobno nalikuju. No, o starom načinu života, hvala Bogu,mnogo su togaza-

hiža od

bilježili kistom i perom prekrasni duhom bogatiljudi:Generalić, Kovačić, a Dolenec-Dravski ovako jeopisaosvojePodravce, malo u šali, ali s puno ljubavi: “...Po mnogoćemu,Podravina jeneobičan krajpod ovom kapom nebeskom. Moglobi se reći ona jeu svemu pomalosvoja, ona u svemu ima nešto “svoje", nešto što nećemo naći ni ujednomdrugomkraju ovog grbavogsvijeta. To nešto svoje i osobito, ona nosi i u načinu življenja, i u načinu ophodnje sa stvarima, i u običajima, i u odjeći, u govoru, u umovanju.Nigdje valjdakao ovdječovjek ne drži toliko malo do sebe Iako rečeno u šali, ovo djeluje kao surova istina, kao optužba:“Jakoti bi bili betežni, da imamo čas!" ine samo da ovako kažu Ovako oni i žive. Bili bi bolesni kad bi našli vremena A dotle,dok se prkosnoodupiru bolesti,“BETEGU", “POŠLJICI",upalamaporebrice,reumatizmu, “išijasu"... smrt se zalijeće u domove njihove,prebire ih kao medvjedkruške,...nestaju i oni kao i HIŽE OD PLETERA "

I za krajovog opisa,sasvim sićušnogdijelabogatstva što su nam ga povjerili u trajnovlasništvo i time nas zadužili, ne pozabimotajdraginaš “KAJ" i sve njegovetekovine

A Dravski nam poručuje, ma u čijimrukama se našli ovi retci

Ljetni savjeti

Piše: Darko Kantoci,dipl.ing.

Svaki, pa i najmanji vrt beskrajnojeradilište i svaka biljka u njemuživo je biće nama prepuštena.Stoga u danima odmora ne zaboravite to

STRENSKAVIROVSkAža

GS)PUNTRMES,

(djeco,majke,očevi,bake i djedovi,veliki i mali...):

“KAD SAM BIO MALEN, ČEKAO SAM NOVE GODINE

S VELIKIM NESTRPLJENJEM. IMAO SAM VRUĆU ŽELJU DA ODRASTEM ŽELIO SAM SE NAMAZATI šTO VEĆIM BROJEM GODINA

DOSADILE BI MI MALE cCIPELE,MALEN TANJUR, MALEN KREVET REKLI SU MI DA MORAM JESTI MNOGO JUHE, DA SE OD JUHE RASTE I SPAVAO SAM, NEMATE POJMA KOLIKO... REKLI

SU DA KAD ODRASTEM, DA ĆU SMJETI NA TAVAN,U PODRUM I NA VRH TREŠNJE... SADA, KAD SAM KONAČNO ODRASTAO, HTIO BIH MALO - ODMALENITI! GODINE ME ŽULJAJU,SVRBE, GREBU I STRUŽU - teške su mi,svaka ima najmanjedeset kilograma. Da sam to prijeznao, ne bi skupljao godine, već orahe.ZATO VAM KAŽEM - čuvajteorganizam od godina,jerće Vam ga one oglodati i poderati pa nećete imati u čemu hodati!" m

ZA VAŠVRT

RUŽE

Ružama u vrtu potrebnaje stalna pažnja i njega. Do kraja srpnjamožete ih gnojitilaganom otopinomgnojiva.Nakon toga gnojenje se zabranjuje, mladi izboji morajuodrvenjeti do krajajeseni. Ocvale cvjetovetreba redovito orezivati, i to prije no što latice same počnupadati. Ako se to ipak dogodi,pokupitelatice, jermeđu

novijimsortama ružavrlo brzo seširi opasna pepelnicakoja može uzrokovati štete i iduće godine.

ŠTETNICI

Štoako raže napadnulisne uši? Ne morate odmah posegnuti za pesticidom. Možda će vam pomoći ptice i bubamare koječesto same mogu spriječitipojavuušiju.Ptice, osim ušiju,jedu i drugeštetnike u vrtu, pa bi bilo dobro da u vrtu postavite pojilište, a zimi kućicu

loncu održavajte stalno vlažnom Kada se pojavenovi listovi, skinite zaštitni pokrov.Krajemjeseni unesite biljku u kuću i postupajte s njomkao is ostalim sobnim biljkama Iduće godinepresadite jeuvrt, na stalno mjesto.

VRIJEME PUTOVANJA

Protiv ušijumožete se boriti biljkama Među ruže (ilipovrtnekulture)posaditekadifice i dragoljub. Listovi dragoljubasadrže tvari koje privlačeštetnike kojinapadaju grah,krastavce,cvjetaču i dinje. Stoga,sadite dragoljub po vrtu Kadifica djelujesuprotno, ona tjera kukce Međutim,lišće kadifice hrana jepuževima, a kako bi se pravodobnoosigurali od puževa, najbolje jeoko biljakaposutipiljevinu

OD GRANČICE - GRM

Ako želite od grančice ruže uzgojitinovi grm, nijeteško Uzmite grančicu,cvijet sa stapkomruže koja vam se osobito sviđa Grančica mora biti dugabarem 20 cm i imati 3 para listova Donjipar listova uklonite i utaknite grančicu u lonac napunjen dobrom = zemljom. Reznicu pokrijtestaklenkom ili plastičnomvrećicom i postavite lonac na sjenovitomjesto.Zemlju u

Prijenošto spremitesvojestvari za godišnjiodmor,nužno jedobro pregledati vrt Želite li pripovratku naći veseli i rascvjetali vrt, trebate mu posvetiticijeli dan prije puta Prvojepotrebnoukloniti korov kojibiljkamaoduzima mnogo vlage i usputih guši.Nakon čišćenjakorova,biljkedobro zalijte i gredicuprekrijtevlažnim tresetom Lišće ukrasnoggrmlja i drveća ljetiizgubimnogo vlagepreko listova Zato sa svakoggrma i drveta uklonite starije iprekobrojne izboje. U cvjetnjakuodrežite što više rascvalih cvjetova i poklonite susjedukoji će povremeno zaliti vaš vrt Rezanjemcvjetova u punomcvatu spriječit ćete nepotrebno stvaranjesjemena što biljkuiscrpljuje.

najsvježijojprostoriji u stanu Svijetlakupaonica, ako nijena sunčanom položaju,vrlo je prikladna za to =Prostoriju zasjenite.Manjelonce možete postaviti u veće, a prostor između dva lonca ispunitevlažnim tresetom Danas postojeposudekojezadržavajuvodu neko vrijeme i automatski zalijevajucvijeće, pa ako vamje prviprimjersuviše složen nabavite takvu posudu. Ako vam se i to čini komplicirano,biljkejednostavno posložite u kadu u kojuste ulili nekoliko cm vode Ta će količina vode biti dostatna za vašegputa i biljke neće biti žedne

USPOMENA S JUGA

Često s putovanjadonesemo kakvu biljku,gospodinovukrunicu ili opunciju.Reznice biljaka uzimajteneposrednoprijepovratka. Po povratkureznice držite u mlakojvodi u posudi od tamnog stakla Kako bi ubrzali ukorjenjivanje, posudu pokrijteplastičnomvrećicom Kada se pojaveprvikorjenčići, vrećicu uklonite Ukorjenjivanje se može obaviti i u mješavinitreseta i pijeska.

A što jesa sobnim i balkonskim biljkama?Najboljejerješenje dobarsusjed iliprijatelj koji će povremeno obići i zalitivaše biljke. Ako nemate = odgovarajuću = osobu, morate se snaći malo drugačije. Najboljejebiljkesložiti zajedno na sjenovitomdijelubalkona ili u

Reznice opuncijemožete uzeti na početkuljetovanjajerjedobro dase prijeukorjenjavanja suše oko 14 dana Sadi se kada jesasvim suha

VAŠLIJEČNIK

Deset tajni dugog i zdravog života

Piše: dr Ivo Belan

Postoji li tajna - ili više njihdugogi zdravogživota? To je pitanjebilo postavljenogrupi medicinskih stručnjaka i ovdjeje 10 “novih tajni", to jestsavjeta, kojeoni smatrajunajvažnijima za postizanjezdravog i dugotrajnog života

1 RADITE ONO ŠTO VAS ČINISRETNIM Eksperti men-

talne medicine,psihijatri i psiholozi,tvrde da su sretne osobe značajnootpornije na bolesti Ovakvo dobro zdravljetemeljeno jena snažnom unutarnjemzadovoljstvu i sposobnosti da se izvuče najbolje iz okolnosti kojenisu idealne Ako u nekim nepovoljnimsituacijama možete sebe prisiliti da razmišljate o lijepim i sretnim stvarima i do“šađajima,postojivjerojatnost da ćete postićistvarno dobro raspo-

Vistetajkojibojivašsvijet ružičasto ilisivo!

loženje.

2 SMIJTE SE ČESTO I GLASNO Pravi,dobar smijeh(kadse za trbuh hvatate ilise skoro upiškite) jedanjeod najboljihlijekovaprotiv tjeskobe.Sposobnostosobe da se smije i da cijenismiješnestvari je isto tako važan podatak o njoj i koristan indikator stanjanjezinog zdravljakaoštosuidrugipodaci, na primjer,krvni tlak,brzina pulsa, tjelesna težina itd

3 PREUZMITE ODGOVORNOST ZA VAŠ STAV PREMA

BOLESTI Specijalistapedijatar Mathews kaže da bolest nikada ne smijebiti “štaka" na kojuće se netko osloniti,specijalno u djetinjstvu Ako dijeteuvidi da mu “biti bolestan" pružamogućnostmanipulacije i kontrole okoline, on će nastaviti upotrebljavatito “oruđe?i kasnije kao odrasla osoba Bolest mora biti nešto što se mora svladati Ako to nijetako, to jestako bolest postajekorisna za osobu,stanje te osobe se nikada neće poboljšati.

NEZDRAVIH STRES-SIGNALA Psihosomatska oboljenja izazvana su i održavaju se stresom i emotivnim napetostima.Medicinski psiholozi tvrde da svakodnevne bolesti u svojojpozadiniimajuisto toliko psihičkogkoliko i fizičkog. Glavobolje,prehlade,križoboljemogu biti znakovi da nešto nije u redu I to jeobično nešto s čim se osoba ne želi suočiti. Fizičke se tegobeizgledanekako više respektiraju nego emotivne i čovjek se s njimalakše nosi Prema tome, mi izbjegavamosuočavanje s onim u nama i “prehladimo se". Stres sam posebinitijedobar,niti loš Stresje sastavni dio života Međutim,važan je način kako se prema njemu odnosimo Valjanaučiti razumjeti naše vlastite pojedinačnestressignale i upotrebiti te informacije na konstruktivan način,umjesto potisnutiihnegdjeunutar sebe gdje se onda nalaze poput“tempirane bombe" - kaže psihologFrendenberger.

4. OSIGURAJTE SI DOBAR NOĆNI SAN. Spavanjejenajefikasnijinačin da se postigneonaj stupanjodmora i osvježenjakojije potrebancentralnom nervnom sustavu da bi mogao obavljatisvoje aktivnosti Ne samo noćni san, veći nekoliko minuta dremuckanjatijekom dana ima povoljan i koristan učinak na organizam, a naročito u prevencijioboljenjauzrokovanih stresovima Dr Gnap,stručnjak za poremetnje sna, kaže da moramo nekoliko putadnevno zaustaviti naše aktivnostina nekoliko minuta, opustiti se i pokušatizamisliti vrlo ugodnescene Ovo će pomoćida “reprogramiramo“ naš mozak,pa će možda i problemi s pušenjem, uzimanjemprekomjernihkoličina hrane,alkohola (idroge)biti lakše savladivi

5.VEĆ DANAS PODUZMITE

NEŠTO U VEZI VLASTITIH

KAO DIJETE Ljudskabića imaju jakugenetskupredispoziciju radoznalosti, pa žele istraživati čak i u starijoj dobi. Međutim, u ljudskom društvu tajjenagon često osujećen. Prekomjerno i prečestoonemogućavanjetoga nagona na koncu nepovoljnoutječe na općestanje organizma.

8. VODITE BRIGU O TOME ŠTO JEDETE I KOLIKO JEDETE Budući da su u osnovi svake hrane kemijskispojevi, treba voditi brigu da si osiguramouravnoteženu i raznovrsnu ishranu što jeod centralne važnosti za dobro zdravlje.

9 NASTOJTE DA BAREM POVREMENO POSTIGNETE UNUTARNJI MIR I TIŠINU. Medicinski stručnjaci već su davno utvrdili da tišina igravažnu ulogu u ozdravljenju. To i jejedan od razloga zašto se bolesniku najčešće propisujemirovanje u krevetu Stanja duboke unutrašnjetišine imaju veliku snagu da povrateravnotežu i harmoniju kod velikogbrojafizičkih i psihičkihoboljenja. Većina ljudižrtve su današnjegtempa života, pa ne mogu izdržati polasata iličak nekoliko minuta tišine, a da ne postanu razdražljiviilinervozni. Kako postići to stanjemira? Mnogi ljudipokušavajurazličite tehnike meditacijeirelaksacije, doksi drugi pomažudugimšetnjama u prirodi, vožnjom po moru, ribolovom, ležanjemna plaži ili pomoćujogginga.

6 UŽIVAJTE U UZBUĐENJU OD POZITIVNOG STRESA Potpunoodsustvo svih stresova nije formula za zdravo življenje.Izvjesna količina stresa jeod vitalne važnosti za općeblagostanje. Prof Selye,veliki istraživač, kaže: “Nažalost,postojiznatna konfuzija o tomešto jeuopćestres ikako snjim postupati. Stres jetjelesninespecifični odgovor na bilo kakav zahtjevkojemujeorganizamizložen, bezobzira dalijetajzahtjevugodan ili ne Sjediti u zubarskojstolici je stresna situacija, ali jeisto stresna situacijaizmjenjivanjestrastvenih poljubaca među ljubavnicima. U oba slučaja vaš se pulsubrzava, disanjejeubrzano, a i srce jačekuca Ipak,kojibi se čovjek na ovom svijetuodrekao tako ugodnogljubljenja samo radi prisutnogstresa? Naš cilj ne smijebiti potpuno izbjegavanje stresa

7 NJEGUJTE RADOZNALOST KOJU STE POKAZIVALI

10 BUDITE PRISNI S ONIMA

KOJE VOLITE “Površan, brz poljubacuobraz ne može biti zamjena za toplizagrljaj, a isto tako i konvencionalno rukovanje ne može biti zamjena za ruku kojanježnododirne i pomiluje", kaže poznatiantropologMontagu u svojojknjizi “Dodirivanje".Onobjašnjava: “Natoki rezultat mnogihbolesti u dobroj mjeriutječe i kvaliteta podrške dodirom? m

IZRADA LAKTOFRIZA

Laktofriz jecilindričnog oblika / tip“Alfa Laval" / Izrađen jeiz nehrđajućegmaterijala AISI 304,izoliran,oplaštenizvana nehrđajućimlimom,opremljen sa poklopcem na gornjojstrani,elektromotornom redukcijskommješalicom,digitalnimtermometrom, mjeračem, izljevom051,gumenimčepoms unutarnjestrane, programatoromkoji povezuje sve funkcije(očitanjetemperature,uključivanje i isključivanje mješalice,uključivanje i isključivanjekompresora) i kompresorom. Sve zajednosmješteno jena postolje sa regulacionim nogama Dno laktofriza tipa“Alfa Laval" Hlađenjefreonom na donjojpodnici.

Garantni rok 12 mjeseci.

Osiguranservis i rezervni dijelovi(uperiodu od sedam godina).

Veličine:

- od 100 - 2000 | vertikalne izvedbe

- od 2000 - 12 000 | horizontalne izvedbe

IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO

Kapacitet1000 - 2500litara(neizoliraniiizolirani)

PRENOSIVE CISTERNE

ZA PRIJEVOZ MLIJEKA

SA PUMPOM

PRENOSIVE CISTERNE ZA

MLIJEKO - PRIJEVOZ ILI

REFERENCE

-LURA d d (Dukat,Sirela, MljekaraZadar)

- “VINDIJA" d d Varaždin

- “KOKA" Varaždin

- “LEDO" Zagreb

- “MLJEKARA" Pula

- “MILS" Split

- “DOMIL" Županja

-MLJEKARA

“Antun Bohnec"

- “ZDENKA"

Veliki Zdenci

-“KIM" Karlovac

- KARLOVAČKA

PIVOVARA

- “ZIM" Zenica

- “MLJEKARA SARAJEVO"

-“MLJEKARA MOSTAR"

- “MLJEKARA

TUZLA"

- “DONA" GornjaStubica

- “ETOL" Celje

- IPK Osijek

- “KARBON" Zagreb

- “PLIVA" Zagreb

- “INA" Zagreb

funkcionalnije light(lagani)jogurt, s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL

kojaje ispitanau istraživačkorazvojnom centru Morinaga (Japan). Po okusu iučinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak:

Stanje Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam potiče osteoporozu ublažava REKNE pojačava

AA LITE, florucrijeva obnavlja pretilost smanjuje Vi stres 7“ smiruje inoija

Probiotik VIVIS

Vindija

Kakva snaga u

tako malo grama!