Mljekarski list 9-2000

ZAGREB RUJAN

GODINA XXXVII.

Za uapredetj proizvodi pe list g

KVALITETAN PAŠNJAK, PREDUVJET ZA USPJEŠNO OVČARENJE

Redakcijski

dr Ivo Belan dipl ing Stjepan Brlek

dr Stjepan Feldhofer

dr Zoran Grgić dipl.ing Darko Kantoci dipl ing Stjepan

Značenje gnojidbe travnjaka u

kasno ljeto

Piše: Prof dr sc Zvonimir Štafa

tala (vriština) do zaslanjenih i tala kojasu pod udarima bure (posolica), iliim prijetierozijavodom i vjetrom.

značajne i u zahvatima agrotehnike njima se ne pridaje značenje.

Ovim vrstama u tratini,koje imajuvisoku kakvoću, ali i veliku rodnost,podešava se agrotehnika proizvodnje i korištenja, pa se te vrste forsiraju u tratini gnojidbom kako bi se proširile i zauzele što veći udio u masi. To naročito vrijedi za višegodišnje i trajnevrste iz porodicetrava (visoke i niske) i mahunarki (djeteline).

Na tako različitim staništima, pod utjecajemklime,različitog intenziteta i načina djelovanja čovjeka,razvile su se polifitne travnjačkezajednice s vrlo velikim brojemvrsta, vrlo različitih osobina,kakvoće i prinosa,koje su se prilagodileuvjetimastaništa, a pripadajuvrlo različitim porodicama

Travnjaci u Hrvatskojzauzimajupreko50% poljoprivrednih površina - oko 13% kosi se kao livade, a ostali dio koristi se kao pašnjak ilisu napušteneoranične površinekojesukcesijomprelaze u travnjake.

Travnjačke, a naročito napuštene površine,uglavnom su one površine na kojimajeograničena ratarska ili drugaproizvodnja tlom,inklinacijom,pristupom ili demografski.Često su udaljene od ekonomskogdvorišta Samo se mali dio travnjačkihpovršina u nas intenzivno koristi u pašnokošnom sustavu, najčešće u prifarmskom plodoredu.

Travnjaci su u nas uz vodotoke ili u udolinama, pa su stogačesto plavljeni ili su na jakostrmim i nagnutimpovršinama,gdjeje otežana ostala proizvodnja, ili u planinskompojasu,gdjedruga proizvodnjanijemoguća.

Travnjakaima na različitim površinama - obzirom na konfiguracijuterena prošireni su na skeletnim,plitkim do vrlo dubokim tlima, od vrlo suhih do zamočvarenih tala, od vrlo kiselih

Na jednomhektaru travnjaka nizinskogpodručjavrlo često se može naći od 200 do 300 vrsta biljaka pa i više, od kojihjeveći dio stalnih vrsta karakterističan za određenu zajednicu.Određeni brojvrsta u zajednici su pratilice, a neke su slučajnozastupljene. Te vrste kojenisu tipične za određenu zajednicu u određenom području i sustavu gospodarenja, mogu biti brojnozastupljene u pokrovnosti, odnosno masi,ponekadčak i dominirati, a to ovisi dijelom i o načinu proizvodnje.

Na našim travnjacima, ruderalnim staništima i neobrađenim površinamakojihima sve više, raste i preko75 vrsta vrlo štetnih biljaka od kojih su neke čak vrlo otrovne Na nekim staništima te vrlo štetne biljke(nekoliko čak vrlo otrovnih) šire se zbogneredovitogkorištenja, zato što su trajnevrste, ali i zbogosjemenjivanja jerdonose veliku količinu sjemena.

Učestalom košnjomudio tih vrsta u tratini se može smanjiti ili čak svesti na zanemariv udio ako im se onemogućiširenje.Međutim neke vrste podnose i takav tretman, pa ih se iz tratine košnjom ne može eleminirati

Ako su se te pratilice, pa i slučajnoprisutnevrste proširile osjemenjivanjem, a kakvoćom i prinosom te načinom korištenja se uklapaju u sutav proizvodnje, tim vrstama treba prilagoditi agrotehniku proizvodnje i korištenja kako bi se iskoristio njihovpotencijal.

Od velikogbrojavrsta koje rastu na našim travnjacima samo jemali brojvrsta visoke kakvoće Od vrsta kojeimajuvisoku kakvoću neke imajuniske prinose, pa ako im se agrotehnikom ne može povećatiprinos,ekonomski nisu

U tratini koja se kasno i neredovito koristi, šire se kratkotrajne iličesto jednootkosne vrste koje se prijekasne košnjeosjemene i održavajubrojnost, a često putaje čak i povećavaju.Čestomkošnjom povećava se uglavnomudio višegodišnjih i dugotrajnih trava i djetelina, a naročito onih koje se šire podzemnimvriježama.Uvjet jeosigurati im dovoljnohranjiva kako bi u konkurentskim uvjetima s ostalim vrstama mogleproširiti svojudio,odnosno osigurati dovoljnokvalitetne mase tijekom vegetacije u više otkosa.

U spontanojtravnjačkoj flori naših travnjaka, prema istraži-

vanjima

domaćih autora, utvrđeno jeda na trave (Poaceae)otpada, ovisno o zajednici, od 22 do preko 65% mase U nekim zajednicama i lokacijamatajudio može znatno varirati ovisno o mikro uvjetima i načinu korištenja.

Udio mahunarki (Fabaceae) u masi tratine može znatno varirati, ovisno o klimi,tlu,načinu, vremenu i intenzitetu korištenja, a naročito gnojidbi(količina, oblik i vrijemeprimijenjenihgnojiva). Utvrđeno jeda se od neznatnog udjelamahunarki (djetelina) u tratini njihovudio gnojidbom može povećati na čak 35% u prosjeku u masi tratine zajednice pahovkerane, a u drugom i trećem porastu djetelineosiguravaju čak pretežni dio mase u tratini

(zeljanice)sudjeluju s velikim udjelom,prevladavajuvišegodišnje do trajnevrste kojeimaju snažno razvijenkorijenvelike usisne moći,kojimosiguravaju hranjiva za formiranjevelike nadzemne mase često u obliku grma

Tako razvijenikorijenov sustav može crpsti vodu i hranjiva i iz teže topivihoblika i dubljihslojevatla, pa takve zeljanicedominiraju u tratini, a naročito u sušnom razdoblju - drugomotkosu (štavalj, pastrnak,mrkva,različak,bročike i dr.).Često su posljedicaintezivne gnojidbegnojovkom.

postićiželjenicilj.Stogajevrlo važno kako,kada i kojimgnojivimatreba gnojititravnjake, odnosno kojejevrijemenajpovoljnije za gnojidbutratine određenogbiljnogsastava kojekoličine i omjerehranjivatreba unijeti u tlo kojima će se postićineprekidan porasttratine tijekomvegetacije visokih uroda i kakvoće te potpuna pokrovnost.

Na vlažnijimstaništima gdjeje proširenazajednicakrestaca, na mahunarke otpada u prosjeku manjiudio Mađutim ima staništa u kojima su mahunarke proširene u drugomotkosu i dajuviše od poloviceukupnemase (žuta,bijela i crvena djetelina te smiljkita roškasta i uskolisna).

Na vlažnim livadama busike oštre trave i travolike biljkedaju pretežni dio mase često vrlo loše kakvoće. Zeljanice(zeljastebiljke) mogu u masi tratine sudjelovati s udjelom od 20 do čak preko60% U tratini u kojojzeljastebiljke

Gnojidbom tla mijenja se floristički sastav tratine, a time kakvoća i količina proizvedene mase, ritam rasta i razvoja, i prilagođava se porasttratine potrebamakoličine i kakvoće Usmjerenagnojidba utječe na smanjenjebrojavrsta, ali povećavapokrovnost i gustoću tratine i navedenih nekoliko godinajer se favoriziraju određene vrste iligrupe biljakakojemogu dominirati u tratini, imati porast od ranog proljeća pa do kasno u jesen,čime se produžavavrijeme korištenjatratine sve do nastupa većih hladnoća ilioborina

Gnojidbajednimhranjivom potičerast i razvojjednegrupe biljaka u tratini ili često samo nekoliko vrsta kojetada prevladavaju u tratini Takovom gnojidbom se smanjujebrojvrsta u tratini, ali se često postižecilj, visoki prinosi i kakvoća, a smanjujebrojčesto manjepoželjnih ili škodljivih vrsta u tratini Ako se takvojgnojidbipodesiritam,način i intenzitet korištenja,određene, često nepoželjnevrste, gotovo se mogu eliminirati iz tratine Ako se tlo gnojivećim količinama dušika, a koristi ekstenzivno, dio vrsta u tratini se osjemeni,naročito u drugomporastu (ščavnjak,mrkva, bročike i dr vrste).

Za gnojidbutravnjaka vrlo je važno poznavanjebiljnogsastava tratine da bi se postigaoprimjeren učinak gnojidbekojomse želi

Kasna košnja i gnojidbadušikom (KAN,UREA) mogu utjecati na razvojščavnjakakoji se proširi toliko da zauzme 80,pa čak i 90% površine, tako da u masi na njega otpada90 i više posto(utvrdio autor na više lokacija). Trave

UI Josip

tel/fax: 01

a 133 755 111

Kompletna oprema za m

ELITA LIK: KRKE

HR-10370 Dr

e-mail: westtalia-!

Mali muzni uređaji,mlijekovodi i izmuzišta

Automatsko hranjenje koncentriranom hranom

Laktofrizi svih veličina i izmjenjivači topline

Sredstva za pranje muznih uređaja, d

u krava, ovaca i koza infekciju i njegu vimena

Montaža i servis muznih uređaja

Prodaja originalnih rezervnih dijelova

nabusavaju u kasno ljetostvarajući generativne i vegetativne pupove za porasttijekomnaredne vegetacije.Stogatravnjaketreba prihranitidušikom u kasno ljeto kada padnukiše, a naročito one s povećanimudjelomtrava Potrebna količina dušika kojomse travnjacignoje u kasno ljeto je30 do 40 kg/ha.

Ako se dajeveća količina dušika od navedene iliako se dodaje kasno (listopad) dušik može isforsirati bujanrast mase i smanjiti udio suhe tvari, a naročito šećera, pa time smanjiti i otpornost na izmrzavanje. Ako se travnjak ne gnojikrajemljetadušikom iliako se dio potrebnekoličine dušika ne osigurafiksacijomRhizobium bakterijama,mahunarkama će porastnaredne godinebiti slabiji s malim brojemizboja po busu, a obnavljanje nakon košnjebit će sporo i dugo će trajati. Takvi travnjaciimajunisku pokrovnost i dajuniske prinose.

masi tratine čak 56% djetelina u drugojgodini, a u trećojgodini praćenjautvrdili su povećanje sa 17 na 36% djetelina u masi u tri otkosa Ivanek jena području Križevaca u više pokusa na livadama pahovke rane i krestaca koje nisu bile plavljene,utvrdio povećanjedjetelina u masi tratine PK gnojidbom(80+80kg/ha) sa 17,8 na 31,4%u prosjeku.

PK gnojidba ne djeluje samo na povećanjeudjelamahunarki u tratini, nego i na povećanjeotpornosti tratine na izmrzavanje, ali osigurava i povoljniji odnos fosfora u krmi što se povoljnoodražava na proizvodnju u stočarstvu Brojnimjeanalizama utvrđeno da naša sijenasadrže malo fosfora Sijeno iz Posavine sadržavalo je 0,27 do 0,47%fosfora u suhojtvari iz Like i GorskogKotara 0,17do 0,40%,dok jesijeno s otoka sadržavalo svega 0,08do 0,16% fosfora, što jepremalo.

Sve mahunarke (pa i djeteline) za svojrazvojtrebaju veću količinu fosfora i kalija,naročito za uspješnoprezimljenje.Osiguravanjemdovoljnobiljkamapristupačnogfosfora povećava se udio djetelina u tratini, a krma sadrži potrebnukoličinu tog hranjiva, što se odražava na proizvodnju i zdravstveno stanjestoke.

sijenupostigaooptimalansadržaj minerala.

Količina hranjivakojimase gnojitravnjakovisi o opskrbljenosti tla hranjivima,ekološkim uvjetima,biljnojzajednici, urodu i kakvoći krme te potrebama gospodarstva.

Nažalost gnojidbatravnjaka u nas velikim dijelomovisi o mogućnostima gospodarstva, ali i o opskrbitržišta jerse na tržištu uvijek ne mogu nabaviti sva potrebita gnojiva i u dovoljnojkoličini Sve travnjake(tipovezajednice) travne smjese i travno djetelinske smjese ne treba gnojitijednako, već prema biljnomsastavu, položaju i tiputla te opskrbljenosti hranjivima.

Travnjaci na ocjeditim tlima na kojima ne stojivoda,odnosno gdje ne prijetiopasnost od odnošenja hranjiva, treba u kasno ljetognojiti NPK hranjivima, a za intenzivnu stočarsku proizvodnju i mikrohranjivima. U kasno ljeto(kolovoz, početakrujna)nakon skidanjapredzadnjegotkosa tratini treba osigurati:

Smatra se da jedoljnjagranica količine fosfora u sijenu0,50%. Prema njemačkimpodacimasijeno bi trebalo sadržavati 1,5% dušika,0,65%fosfora,2,0%kalija, 1,0%kalcija,0,4%magnezija i 0,25%natrija u suhojtvari Takvo sijenopovoljnoutječe na proizvodnju,zdravlje i dužinu života životinja.

Budući da jefosfor slabo pokretan u tlu (kalij jenešto pokretniji) za njihovounošenje u dubljeslojevetreba puno vode, a sam proces unošenja u tlo traje dugo.Stogajeopravdanognojiti tratinu fosfornim i kalijevim gnojivima u kasno ljeto, na staništima gdjenema poplava,odnosno gdje ne prijetiopasnostodnošenja ovih hranjiva.

PK gnojidbomtratine zajednice pahovkerane na područjuZag- reba,Štafa i Magdićutvrdili su u

30 do 40 kg/hadušika (N)18 do 24 kg/kj

80 do 120 kg/hafosfora (P,O.)

47 do 70 kg/kj

* 80 do 160 kg/hakalija(K,O)

47 do 93 kg/kj ovisno o biljnojzajednici i florističkom sastavu

Naša sijena s negnojenih travnjakasadrže znatno manjenavedenih minerala,zbogčega se javlja čitav niz poremećaja kod životinja hranjenih samo sijenom.Kod životinja s visokom proizvodnjom ti poremećaji su učestaliji i intenzivniji. Da bi se osiguralodovoljno kvalitetne krme za namirenje potrebakrava muzara visoke proizvodnje,sačuvalo zdravlje životinja i produžiovijektrajanja, travnjaketreba gnojitimakro i mikro hranjivima kako bi se u

Navedene norme mogu se namiriti kompleksnimgnojivima različitih omjerahranjiva. Na dobro opskrbljenim tlima travnjaci se gnojenižim navedenim količinama, a na slabo opskrbljenim tlima travnjaci se gnojegornjim navedenim količinama, kao i na gospodarstvimagdjejeintenzivna proizvodnjamlijeka,odnosno visoko produktivne krave muzare

Pravilnom hranidbom krava

smanjiti metabolične bolestiketoze

Piše: dr. sc StjepanFeldhofer

Hipoglikemije - temeljniuzrok KETOZE

Jetra proizvodi veću količinu ketonskih tvari i uklanjamasne kiseline iz krvi pretvarajući ih u trigliceride masti Zbog toga ketozu pratipojačanoomašćenje i masna degeneracijajetre.

U suvremenoj i intenzivnoj hranidbi krava jetravrlo često obolijeva što otežava stanje i tijek bolesti ketoze. Bolesne promjene jetre,kao masna degeneracija jetre,javljaju se ne samo tijekom gladovanja i nedostatne hranidbe nego i uz hranidbu s mnogo masti i energetskihkrmiva (koncentrata),posebice ako jepraćena s kiselim indigestijama.

KETOZE su oboljenjaizmjene tvari (metabolizma)kojese u većem brojujavljaju kod krava s visokom proizvodnjommlijeka, najčešćeprije i poslijetelenja. Uzroci ketoze su hipoglikemija, nedostatak energetskihtvari i glukoze(šećera) u krvi,zbogčega se pokrećeživčano hormonalni sustav za razgradnju i iskorištavanjemasti iz zaliha organizma.

Drži se, da 90% ketoza u krava nastajezbognepravilnehranidbe jerjekod krava s visokom muznosti često gotovonemoguće zadovoljavatihranidbom sve pot- rebe organizma, a krave su uz to vrlo osjetljive na sve promjene i stresne podražaje.

Zalihe ugljikohidrata,glukoze i glikogena u organizmu su vrlo ograničene i ne zadovoljavaju potrebekrava tijekomduže nestašice Ako se daju u suvišku veće količine energetskihugljikohidratnih krmiva,većinom se pret- varaju(ičuvaju u organizmu) u zalihe masti Zbogtoga, u nedostatku glukoze(hipoglikemija) dolazi do brzogpražnjenjazaliha glikogena u jetri i aminokiselina iz tkivnih bjelančevina,pokreće se hormonalni sustav za razgradnju zaliha masti iz organizma i oslobađajumasne kiseline i gliceroli kao energetsketvari U krvi se smanjujekoncentracijaglukoze, a povećavajuslobodne masne kiseline (acidemija),ketonske i acetonske tvari (acetooctena i hidroksimaslačna kiselina,aceton, izopropanol i sl.).

Ketoze se stogajošnazivaju i ACETONEMIJE

Periferna tkiva, a posebno

Bolesti jetremogu jošuzrokovati razni otrovi biljnog i kemijskogporijekla,toksini plijesni (mikotoksini),pesticidi,alkohol, amonijak i teški metali u hrani, razni paraziti(metilji,ehinokokoza) i drugo.Sve to jeneposredno povezano s učestalosti pojavaketoze krava

Kisele indigestije, kakvoća silaže iKETOZA

Uz slabe i nepravilnosastavljenekrmne obroke ketoze su povezane s nasljednimsklonostima (predispozicijom).Hranjenje većom količinom krepkih i masnih krmiva (koncentrata,uljanih pogača,punomasnog sojinog zrna i sl.),previšekiselom i pokvarenom silažom (smnogo maslačne i octene kiseline),oboljenjejetre, hormonalne poremetnje(hormona nadbubrežne žlijezde, inzulina i hipofize), stresne podražaje isl - pogodujunastanku ketoze

učinkovito uklanjajuketonske tvari iz krvi i iskorištavaju za energetskepotrebe.Međutim, u težim slučajevima i u dužem razdobljunedostatka ugljiko- hidratnih krmiva nadjačaprodukcijaketonskih tvari pa raste njihovarazina u krvi,pojačava se izlučivanjemokraćom i mlijekom i nastajeoboljenje - KETOZA

Bolesti jetre u KETOZI

Za pojavu i tijekketoze vrlo je važno stanje i funkcionalna sposobnost (zdravlje)jetre.

Posebno treba upozoriti na kisele indigestije kojemogu utje- cati na češću pojavuketoze Kisele indigestije se javljaju kao posljedicahranidbe krava većom količinom krepkihkrmiva koje treba kravama davati za višu proizvodnjumlijeka.Krepka krmiva (koncentrate)potrebnoje davati u najvećojkoličini,naročito ako su osnovna krmiva slabe kvalitete ili ako nedostajuodgovarajućaosnovna krmiva.

Uz veću količinu krepkihkrmiva u buragu se oslobađa mnogo masnih kiselina koje se resorbiraju u krv,dolazi do acidemije, a u jetri do masne degeneracije, nekroze i veće proizvodnjeketonskih tvari

S tim u vezi treba spomenuti i silažu kao uzrok pojavamaketoze, ako se daje u većim količinama, a naročito ako jejakokisela, loše kakvoće s mnogo octene i mas-

Otkrit ću Vam, tajnu kvalitete moga mlijeka!

Moj vlasnik za održavanječistoćemuzilica,mljekarskih kanti i ostalihposuda kojedolazeu dodir s mlijekomkoristi:

BIS C 5330

Uvjerite se iviu njegovu učinkovitost!

KAKO? Ukratkoću vam objasniti:

predispiranje: poslijesvake mužnjeprovestiispiranjepotapanjemmuznih jedinica po mogućnosti u mlaku vodu;odgovarajućimčetkama odstraniti grubljenakupine nečistoća Napomena:ispiranje ne provoditivrućom vodom da ne dođe do koagulacijekazeina, te da se lakše isplahnemliječnaemulzija.

- pranje i dezinfekcija: u 10 litara toplevode otopiti 100 do 150 g BIS-a C 5330 (5 - 8 jušnihžlica ili 3/4 jogurtčaše). U pripremljenu otopinupotopitimuzne jedinice i po potrebičetkom odstraniti nakupinenečistoća.

lačne kiseline Octena i maslačna kiselina nepotpunosagorijevaju u glukozu,mogu imati ketogeno djelovanje i pretvarati se u ketonske tvari

Maslačna kiselina se, primjerice,pretvara u ketonske tvari već tijekomresorpcije kroz buragov epitel, što mora biti upozorenje da se kravama s visokom muznosti mora davati samo silaža vrlo dobre kakvoće i kiselinskogsastava. Silaže ne treba davati više od 1011 kgsuhe tvari dnevno, a krepkih krmiva odgovarajućekakvoće najviše do 50% od ukupnesuhe tvari krmnih obroka

Žitarice u krepkimkrmivima morajusadržavati najmanje 5% kukuruzne prekrupe.

Masna krmiva i KETOZA

laktacije i suhostaja,održavati rasplodnukondicijukrava,izbjegavatinaglepromjenekrmnih obroka,davanjeneukusnih i jako masnih krmnih oborka (uljane pogače i punomasno sojinozrnje - kojesadrže oko 10%,odnosno 20% masti).

mjene.

Kravama treba,stoga,davati uz lako topljive i probavljivebjelančevine uvijek i bjelančevine stabilnije u buraguiz sojine i suncokretove sačme kojeće se fermentativno razgrađivati u crijevu za višu proizvodnjumlijeka.

Kritično jerazdobljeosobito drugapolovicagravidnostikrava, zatim presušenje,razdoblje puerperija i visoke mliječnosti nakon telenja u kojimamasna krmiva treba potpunoizostaviti iz krmnih oboroka

Bjelančevine u krmnim obrocima krava i KETOZA

Bjelančevine u krmnim obrocima krava nemajuneposredan utjecaj na pojavuketoze,već utječu na bolesne promjenejetre.

Masti sadrže visoku energetsku hranidbenu vrijednost, ali nemaju veću važnost u hranidbi odraslih preživača.Naprotiv, mogu imati štetno pa i ketogenodjelovanje kod krava s visokom muznosti

Masti se u probavnomsustavu razgrađuju u trigliceride i slobodne masne kiseline,koje se resorbiraju u krv i limfu i skupljaju kao mast u vezivnom tkivu gotovosvih organa, posebice u potkožju,jetri, oko bubregai u žlijezdama s unutarnjomsekrecijom.

Krave s visokom muznosti moraju u krmnim obrocima dobivati veću količinu bjelančevina. Ako su to u većem postotku bjelančevine lako topljive i razgradive u buraguod buragovih mikroorganizama (iztrave i spojevanebjelančevinastog dušikaNPN spojeva), u buragu se oslobađa veća količina amonijaka.

Veći dio amonijakasintetizira se u mikrobne bjelančevine i reproducira u stvaranjenovih mikroorganizama. Dnevno se u buragusintetizira oko 1,01,5 kg mikrobnih bjelančevina.

Veća količina masti u krmnim obrocima može uzrokovati probavne poremetnjegoveda,slabije iskorištavanje hrane i resorpciju u crijevu,utjecati na neke hormonalne poremetnje,plodnost, količinu i kakvoću mlijeka.Stoga kravama i odraslim preživačima ne treba s hranom davati više od 300350 g masti dnevno.

Mast služi kao pričuva za veće energetskepotrebekrava,metabolički jevrlo aktivna,naročito u krava visoke gravidnosti, zasušenju i u prvih 2 do 3 mjeseca poslijetelenja.

Za sprječavanjebolesti ketoze treba na vrijeme,joštijekom

Urea, u obliku BENURALA S, može se davati kravama u potpunojkrmnojsmjesi uz kukuruznu silažu (najviše2,5do 3,0%BENURALA S ili oko 3,0do 3,5% sirovih bjelančevina).Alkalni elementi iz BENURALA S mogu povoljnodjelovati na neutralizacijukiselina i acidemijukoja se javlja uz pojavuketoze Uz travu i slična zelena krmiva ne treba davati ureu ni BENURALS jer u krmnim obrocima ima dovoljnospojevanebjelančevinastog dušika za potrebeburagovihmikroorganizama. ,

Kritična razdoblja za KETOZU krava

Tijekomgravidnosti krave uzimajuviše hrane Poboljšava se izmjenatvari (metabolizam) i iskorištavanje hrane Napredovanjem gravidnostismanjuje se muznost što omogućavakravama da poprave tjelesnukondiciju. To jenaročito istaknuto u posljednjoj trećini laktacije jerkrave skupljaju energiju za telenje i novu laktaciju; krave se manjekreću,manjesu aktivne,mirnijesu, a viškove hrane i energijepretvaraju u zalihe masti

Veća količina lako topljivih i razgradivihbjelančevina u buragu stvorit će i veću koncentraciju amonijaka(iznadprosječnih 15-30 mg NH,/100 ml buragovasadržaja) koji će se resorbirati u krv Osobito može biti štetno ako krmni obroci krava ne sadrže dovoljnoenerget- skih tvari (ugljikohidrata) što je značajno i za pojavuketoze U daljnjemtijekuamonijak s krvi dolazi u jetrugdje se pretvara u ureu, u većojkoličini dodatno opterećujejetru(ibubrege) i može izazvati štetne zdravstvene pro-

Dva mjesecaprijeočekivanog telenjakrave treba obvezno zasušitijer se i mliječnažlijezda mora odmoriti i pripremiti za novu laktaciju. Sve to dovodi krave u opasnost da se previšeudebljaju, ili, s obzirom na vrlo intenzivan rast ploda, s nedostatkom hranjiva krave mogu smršaviti uzimajući hranjiva iz zaliha svog organizma.

Suviše debele ili mršave krave mogu imati teškoća u porodu,

slabijulaktaciju nakon telenja, češća oboljenjahormonalnog i metaboličkogsustava, a tu treba ubrojati i ketoze

daljepostojiopasnost od kronične ketoze

Kliničkaslika KETOZE

Krave,stoga, već do zasušenja morajubiti u dobrojrasplodnoj kondiciji, a u razdobljuzasušenja ne smijuudebljati ni smršaviti

U razdobljimaprije, a naročito poslijetelenja,češće se javlja energetskinedostatk hrane zbog fizioloških nemogućnostiuzimanja veće količine krmiva ili zbog neuravnoteženih krmnih obroka, što ima za posljedicurazgradnju energetskihzaliha masti iz organizma krava i pojavuoboljenja ketoze

gorak

okus Miris acetona može se osjetiti iu zraku kojegkrave izdišu

Zbog pojačanogmokrenja, oboljele krave gubevelike količine natrija i kalija što smanjujealkalne zalihe u organizmukrava i pojačava acidozu

Krave oboljele od ketoze slabije uzimajuhranu i vodu zbogčega naglomršave Zbog djelovanja ketonskih tvari na središnji živčani sustav, krave su pospane i usporeno se kreću Pretrage krvi pokazujusmanjenukoncentraciju glukoze(hipoglikemija), a povećanu količinu slobodnih masnih kiselina (acidemija) i ketonskih tvari (hiperketonemija).

Veća količina acetonskih i ketonskih tvari nalazi se u mokraći (ketonurija) i mlijeku, što može služiti postavljanjudijagnoze.

Neke promjene,primjerice masna degeneracijajetre,mogu ostati i nakon što se fiziološko stanje i hranidba stabiliziraju pa i r

Oboljelekrave mnogo leže, smanjujumliječnost, a mlijeko može imati miris po acetonu i

Ketoza obično nijesmrtonosna bolest, ali donosi velike materijalneštete zbogsmanjneproizvodnje.Stogatreba smanjiti mogućnostioboljenja dobro uravnoteženim krmnim obrocima, s dovoljnoenergije i kvalitetnih bjelančevina,dodavanjembjelančevina stabilnijih od razgradnje u buragu,zaštićene (protektirane) aminokiseline metionin, nekih minerala (kobalta) i vitamina (B,, i niacina).

Krave treba dobrom hranidbom neprekidnoodržavati u dobroj rasplodnojkondiciji. m

BRAND PRODUCTS

Poljodjelci, ove godinezbogvisokihtemperatura u svibnju ilipnjurast kukuruza bio jeusporen, a u isto vrijemezbog veće akumulacijetoplinerazvojjetekao ubrzanote se dogodilo to dajekukuruzostao nizakalijerano izmetličao.Poštojerazvojišaobrzo može se očekivati da će kukuruzibržesazoriti.Poštose bliživrijemespravljanja silažekukuruzaupozoravamoVas da silažu ne spravljate na temeljukalendara i Vašihnavikanegou trenutkukadjekukuruz u najpovoljnijoj fazi za berbusilaže.

Dakle treba otići u polje i pregledatikukuruzipočetisiliratikadjena zrnu kukuruza mliječnalinija na 2/3zrna

Trebaprelomitiklipkukuruza ikadje2/8zrna tvrdo, a 1/3zrna jemliječnaonda je najpovoljnijitrenutak za početaksiliranja.

Tehnologija koja daje više“

Pioneer sjeme d.0.0.,Čulinečka cesta 2B/2, Zagreb

Telefoni: 01/2958-000, 2958-005

Mobiteli: 091/2988-741, 091/2988-742, 091/2988-743, 091/2988-744

Dijagnostika i liječenje

upala vimena

Piše: Antun Kostelić, dr. vet med

Najvećeznačenje u liječenju ima rano uočavanjeupalevimena, o tome ovisi i uspješnostliječenja. Klinički oblik upalevimena ne bi smjelobiti teško prepoznati, jer vime jenatečeno,bolno,toplo, koža vimena zacrvenjena.

Mlijeko iz takvogvimena je vidljivopromijenjeno(sluzavo, s primjesamakrvi ili ugrušaka, vodenasto itd.).Čestojekod takvog oblika upalevimena poremećeno zdravstveno stanježivotinje,javlja se proljev,visoka temperatura,izostajepreživanje.

Miris može imati po datim antiparaziticima, a može poprimiti i miris staje ako se drži u otvorenim kantama u staji,odnosno procjeđuje u staji.

biotik najboljedjeluje na dotičnu vrstu bakterija ili na više vrsta bakterijakojesu izazvale upalu vimena Bakteriološku pretragu i antibiogram treba učiniti u Veterinarskim institutima, a poželjno ju ješto češće raditi kako bi se mogao odabrati antibiotik koji će najbolje djelovati na uzročnike upale. A time povećatimogućnostizlječenja,što će skratiti vrijeme liječenja. Takvim pristupom smanjit će se troškovi liječenja i gubici na količini mlijekakojese zbog upale ne smijepredavati.

Važno jepokušatiutvrditi i uzrok kojijedoveo do upale vimena,npr neispravnimuzni uređaj.

Kod klinički nevidljivog oblika upale(supkliničkioblik),dijagnozu postavljamopregledom mlijeka na crnojpodlozi,brojenjemsomatskih stanica u mlijeku ili mastitis testom. O kroničnoj upaligovorimokada u 1 ml mlijeka ima više od 400 000 somatskih stanica ilijemastitis test pozitivan.

Liječenjeupalavimena provodi isključivoveterinar Da bi se odredila potrebnaterapija veterinar će klinički pregledati vime i utvrditi promjene na mlijekukoje bi ukazivale na uzročnika upale vimena Ciljliječenja mora biti što brže ozdravljenje vimena kako ne bi došlo do većih gubitakazbog nemogućnostipredajemlijeka iz oboljelihčetvrti.

Okus određujemojedinoako mlijekonijevidljivopromijenjeno. Kušajućipromijenjensadržaj iz vimena moglibi se inficirati različitim mikroorganizmima.

Mastitis test

Mastitis test jedanas najjednostavnija i najjeftinija metoda u dijagnosticiranjusupkliničkih (nevidljivih)upalavimena,prvenstveno kronične kataralne upale. Najmanjejednomtjednosvaki bi muzač morao napravitimastitis test na svim kravama kojemuze Mastitis test se ne radi prva dva tjednanakon poroda i dva tjedna predzasušenje.

Nakon liječenjaupalavimena najvažnijejepaziti na karencu, kako se ne bi predavalomlijeko kojesadrži antibiotike Vrijeme karence (neupotrebljivosti mlijeka)mora poštivatiproizvođač mlijeka, a veterinar je dužan upozoritivlasnika krave na dužinu vremenskograzdobljatijekom kojeg ne smijepredavatimlijeko.

Pregledmlijeka na crnoj podlozi

Pregledommlijeka na crnoj podloziutvrđuju se organoleptičke promjene na mlijeku. To znači promjene u konzistenciji(sluzavo, zgrušano...), boji,mirisu i okusu Pregledmlijekaobavlja se na crnoj podloziprijemužnje,kako bi se lakše uočile promjene u mlijeku. Ako se pojaviupalamijenjaju se organoleptičkasvojstvamlijeka.

Poželjno jeda se napravimikrobiološka pretragaodnosno da se utvrdi kojavrsta mikroorganizama jedovela do upalevimena Također,potrebnojenapravitiantibiogram kojim se utvrđujekojianti-

Kod upalamlijekopostaje crvenkasto,sluzavo,vodenasto, s primjesamakrvi i ugrušaka itd

Mastitis testom ne utvrđujemo uzrok upalevimena,nego samo porastsomatskih stanica, što ukazuje na upaluvimena Za izvođenjemastitis testa potreban jemastitis reagens (kojijeljubičaste boje) i plitice za mastitis test Principrada je da se prvo izmuzu i pregledaju na crnoj podloziprvimlazevi (organoleptičkipregled), a nakon toga se iz svake četvrti izmuze malo mlijeka u označena udubljenja plitice, zatim se pliticanaginje i tako ujednačikoličina mlijeka u svim udubljenjima, a nakon toga doda jednakakoličina mastitis reagensa

Laganopromješamomlijeko i reagens naginjanjemplitice i gledamodno udubljenjaplitice. Ako nijedošlo do povećanja somatskih stanica u mlijekudno pliticejebijelo. U slučaju da jedno pliticesluzavo i ljubičaste bojeradi se o povećanombrojusomatskih stanica odnosno o upalivimena Također,poželjno jeda se jedan

prstumoči u sadržajplitice i laganopodigne,ako se sadržaj razvlači odnosno ako jesluzave konzistencije to jejošjedandokaz da se radi o upalivimena

Zasušenjevimena izaštita od upalavimena u suhostaju

Vime jepotrebnozasušiti dva mjesecaprijeteljenja s obzirom da plodnajintenzivnije raste u posljednjojtrećini graviditeta i kako bi se mliječnažlijezdaobnovila i pripremila za novu laktaciju. Potkrajsedmogmjesecabređosti potrebnojepostupnoprelaziti s dvokratne na jednokratnumužnju, nakon toga muze se određeno vrijeme(tjedandana)jedanput svaki drugidan i tada se potpuno prestajemusti. Krave manjemliVETERINARSTVO

ječnosti same prestajuizlučivati mlijeko dva mjesecaprijeteljenja. Naprotiv,mliječnostvisokoproizvodnih krava jejošu sedmom mjesecuvelika,stogajeosim smanjivanjabrojamužnji na dan potrebnosmanjitiobrok,dakle količinu i kvalitetu hrane. Iz obroka treba potpunoizostaviti krepkakrmiva (žitarice, zrno kukuruza,tvorničke smjesei koncentrate), a hranidbu provoditi malim količinama osrednjeglivadnog sijena.Krave u zasušenju pojimopo volji, a poželjno ih je odvojiti od ostalih krava kako ne bi uzimale hranu od susjednih krava

Nakon posljednemužnjepotrebno jejoš14 dana svakodnevno kontrolirati (promatranjem i pipanjem)vime Čim se opaze promjene u obliku otečenja, crvenila i bolnosti bilo koječetvrti, potrebno jeodmah ponovno musti i liječiti.

Deset preporuka za otkrivanje tjeranja

Piše: Ivan Jukić,dipl.ing.

Poznato jeda do upalavimena može doći i u suhostajuposebno prvitjedannakon zasušenja i prije same laktacije kad se vime nalijeva mlijekom.Stogajepoželjno da se vime prilikomzasušenja i u suhostajuzaštiti antibioticima (uz pomoć veterinara) kako bi se spriječilamogućnostinfekcije. Krave prijeporodamorajubiti na čistim ležištima kako bi se smanjila mogućnsotulaska mikroorganizama u vime s obzirom da je vime puno mlijeka, a da se jošne muze, što predstavljaidealne uvjete za razvojupalevimena [i

Uspješnootkrivanje estrusa ili tjeranja na farmi,baza jeza dobre rezultate plodnostikrava,što pozitivnoutječe na ekonomiju mliječnogstada U tom kontekstu

daje se deset preporukakojemogu pomoćifarmeru stočaru za postizanjeboljeplodnostinjegovog stada Dobrim vizuelnim promatranjembit će na vrijeme otkriveno oko 85% gonjenja. Pogrešnootkrivanjetjeranjaproblem jebrojjedanvezan za lošu plodnostmlječnihfarmi

Preporuka 1: Promatrajte krave triputana dan po 20 minuta!

navečer oko 10 sati Svaki put krave treba promatrati 20 minuta Ljeti, kad su temperature više od 30%C,krave pokazujuznakove gonjenjapunojasnijetijekomnoći. U tom slučajuotkrivanjetjeranja mora biti noću i rano ujutro. Uspješnostotkrivanjatjeranja može pasti za više od 20% ako na promatranjekrava ne trošite barem 1 sat vremena dnevno

Tablica 1: Uspješnostotkrivanja tjeranjaovisno o broju i dužini promatranja na dan a. Dužina promatranja promat. u min

na

Dobri rezultati otkrivanjatjeranjapostižu se ako krave promatrate tri putana dan. Najbolje jeto učiniti ujutroprije iliposlije mužnje,popodneprijemužnje i

Preporuka 2: T&čno vođenje podatakavažno jeotkrivanje tjeranja

Tablica 2: Lošijakondicija nosi više problema u

Na svakojfarmi podaci o reprodukcijimorajubiti na raspolaganjufarmeru. Izuzetno korisno pomagalo u vođenjupodatakaje listaplodnosti i bolesti. Ako jelista propisnopopunjena,farmer ima mnogo korisnih informacija o svojimkravama. Lista pokazuje kad se očekujetjeranjepojedinihgrla,koje krave trebajuspecijalnupažnju i kada će biti osjemenjene. Kad je kravu prošlotjeranje, ista mora biti obilježena na listiza promatranje tri tjednakasnije.

Preporuka 3: Konfornije smještenekrave jače pokazujutjeranje

negativnomenergetskombilancom (mršavekrave)imajuviše neredovitih ciklusa tjeranja i veći postotak tihoggonjenja.Dakle,ocjene ilibodovi za kondicijuimajuvažnu ulogutijekompraćenjagrla.Optimalna kondicija u vrijemetjeranja

mora biti između 2,5 i 3,5bodova.

Ako jekondicijalošija(većaili manja) za više od jednogboda od optimalne, imamo više problema s plodnošću.

Udobno smještenekrave i općenito dobrogzdravljadoprinose dobrim rezultatima plodnosti stada. Štalemorajukravama pružiti konfor a pritom su važni faktori propisna ventilacija,raspoloživa voda i hrana, stelja, a prijesvega krave ne smiju biti konstantno u gnoju.

Preporuka 5: Uočavanje znakova kojeprethode tjeranju

Za postizanjemaksimalnog konfora i maksimalne količine mlijeka moraju se napraviti tri stvari: stajališta za hranjenje,stajališta za mužnjui ležišta za preživanje i počinak. Ako su ove tri stvari učinjene,znakovi gonjenja bit će maksimirani a time i boljeuočljivi. Posebnu brigutreba voditi o zdravlju papaka.Krave s problematičnim papcima ne pokazujuznakove tjeranja.

Preporuka 4: Dobra hranidba poboljšavapostotakurednih tjeranja

se smanjujeapetit i lučenjemlijeka a krave češće mokre Tjelesna temperatura jeblagopovišena i u prosjekuiznosi 39,2%C.

Tablica 3: Promjenaaktivnosti krava u estrusu

Kod spolnozrelih nebređih krava ciklus tjeranjaponavlja se svaka tri tjedna. To počinjerazvojemjajašca u ovariju. U ovojfazi krave pokazuju nemir,njušedrugeživotinje ipokušavaju ih zaskočiti, ali ne stoje i ne dozvoljavaju da budu zaskočene Krava jerazdražljiva, povremeno muče i liže drugekrave Vulva je ovlažena,crvenkasta i slabo otečena Prerano jeza osjemenjivanje.

Period ovih aktivnosti u velikojmjeri varira i nijevidljiv kod svih krava Preporuka 6: Registracija najvažnijegperioda - stajanja

Period ulaska u tjeranje(proestrum)prelazi u tjeranje(estrus).

Hranidba ima veliki utjecaj na postotakkrava kojeredovito pokazujutjeranje. Osobito u ranojlaktacijikrave morajubiti hranjene dobro izbalansiranim obrokom visokokvalitetnih voluminoznih krmiva i koncentrata

U štalama gdje su krave vezane otkrivanjetjeranja jemnogo teže jerkrave ne mogu zaskočiti ni biti zaskočene U tom slučajukrava učestalo muče i nastojinapraviti tjelesnikontakt s kravom na susjednom vezu Vulva jeotečena i vidljivjejasanmukozni iscjedak. Područjestidnice i repa često je vlažno i kad se vulva dodirne, krava podižerep i miče u stranu U ovom stadijuosjemenjivanje ili pripusttreba izvršiti 4 do 12 sati poslijeprvihprimjećenihznakova tjeranja ili 10 do 14 sati prije očekivane ovulacije.

Od svih znakova,refleks stajanja je najjasniji znak za otkrivanjetjeranja (kravadopušta da jedrugezaskoče).

Preporuka 7: Osjemenjivanje treba izvršitipredkrajtjeranja Pri krajutjeranja sluz se homogeno zamuti i to jenajbolji znak bliske ovulacije.Zamućena sluz

U štalama sa slobodnim načinom držanja iliispustu tise znakovi mogu lako opaziti.Drugiznakovi tjeranja

Krave kojese ističu manjim gubitkomtjelesnekondicijeposlije telenja,ranije se tjeraju. Krave s

su: nemir,pojačanokretanje, razdražljivost, učestalo mukanje,bistra, staklasto proizirna i rastezljiva vaginalnasluz,prljave i oguljene slabine i razbarušen rep Po pravilu

značajna jeza praksujerpretstavlja optimalnovrijeme za osjemenjivanjeodnosno pripust. Krava uzmiče u stranu kad judruganastoji zaskočiti. Njušidrugekrave i biva njušena.

Tablica 4: Utjecajvremena umjetnogosjemenjivanja na bređost

Vrijemeizmeđu prvih Broj Bređost znakova tjeranja i umjetnog osjemenjenih (koncepcija)

Preporuka 1& Ne osjemenjivati krave uvrijemelažnoggonjenja

Preporuka 8: Krvavi iscjedak važan jeznak za registraciju sljedećegtjeranja

Preporuka 9: Osjemenjivanje u pravimoment

24 do 72 sata poslijetjeranja krava pokazujekrvavi mukozni iscjedak(krvavirep)koji se pojavljuje na vulvi i repu. Ovajznak koji se pojavljuje kod 50-60% krava i 80-90% slučajeva kod junica, vrlo jevažan Krvavi iscjedak jeznak da gonjenjenismo zapazili i da je prošlo. Svako osjemenjivanje u ovoj fazi bit će neuspješno. Takve krave treba zablježiti na listu plodnosti za promatranje 19 dana kasnije.

Najboljevrijeme za osjemenjivanje jeoko 8 sati poslijekraja faze stajanja(tjeranja).Dakle, farmer mora znati kad jezapočelo tjeranje. Krave koje se tjerajuujutro mogu biti osjemenjenepopodne istogdana Krave koje se tjeraju popodneili navečer, bit će osjemenjenesljedeći dan ujutro. Vrijedi,dakle,pravilo:ujutropopodne, popodneujutro.

Komplikacijenastaju kad krave ponekadoko 10 dana nakon normalnogtjeranjapokazujupojačanu aktivnsot sa znakovima tjeranjakoje uzrokujefolikularni sekret ženskog spolnoghormona estrogena Takvo tjeranjenazivamo lažnim Istraživanja su pokazala da se u praksi osjemenjuje između 10 i 30% krava u vrijemelažnoggonjenja. Ovo pokazujevažnost vođenjaevidencije kako bi se spriječiloosjemenjivanje takvih krava na bazi loše tumačenih znakova tjeranja.

Zaključak

Za postizanjeoptimalnih rezultata plodnosti u slučajuumjetnog osjemenjivanjanajvažnije jeotkrivanjestvarnog tjeranja.Brojni su pristupi za boljeotkrivanjetjeranja. Gornjeinformacijejednostavno su nit vodilja k poboljšanju vaše točnosti u otkrivanjutjeranja.

Tablica 5: Praktičan vodič za uspješnoosjemenjivanje ilipripust (prema Trimbergeru)

Prvi

Najboljevrijeme za

BETONSKA GALANTERIJA ZA

Strojna mužnja koza

Piše: mr sci Alen Džidić

Strojnamužnjakoza se razvila puno kasnije no strojnamužnjakrava Nastala jena način da jeiskoristila pozitivnestrane razvoja strojnemužnjekrava i prilagodila ih anatomskim i fiziološkim karakteristikama koza U Republici

2) Broji omjerpulzacija te razina vakuuma

Brojpulzacija u minuti kod strojnemužnjekoza iznosi 90 duplihtaktova u minuti, što jenešto niže nego kod ovaca Omjer pulzacija jeisti ili nešto viši nego kod ovaca i on iznosi 60/40 ili65/35. Razina vakuuma jeslična onojkod ovaca i iznosi od 32 do 40 kPa.

Hrvatskojprevladava ručna mužnja, no sa okrupnjavanjem stada pojavljuje se potreba za strojnom mužnjom, pa čak i izmuzištem Po europskimstandardima,strojna mužnja u kantu se primjenjuje već kod 10 koza, dok se izmuzište koristi već kod 30 i više koza. Kada se farmer i odluči na kupnjustroja za mužnjupotrebnojepoznavati parametre strojnemužnjeza ovce prema ISO (International standard organization - Međunarodno udruženje za standarde)standardu 5707 iz 1982 godine:

1) Kapacitetvakuum pumpe

a) kod strojnemužnje u kantu iznosi

Kapacitet50 + 80 x n (broj muznihjedinica ilikanti), tj. za dvijemuzne kante on iznosi:

Kapacitet50 + 80x 2 2101/ min

b) kod strojnemužnje s mlje- kovodom iliu izmuzištu:

Kapacitet150 + 80 x n (broj muznih jedinica ilikanti)

Ovi standardi nam govore da potrebnevakuum pumpe moraju biti malo većegkapaciteta za koze nego za ovce (vidiMljekarski list broj8/2000).

3)Ostalo

Kod koza se koriste kratka iduga crijeva za mlijekoistih karakteristika kao i kod krava Minimalni volumen kolektora iznosi 80 cm'.

8/2000).Pravilnom pripremom vimena za strojnumužnjuosiguravamo pravilnusekreciju mlijekamliječnežlijezde.Pravilna pripremavimena za mužnjuse mora obaviti kod svake sljedeće mužnjena potpuno isti način Vremenski interval između pripreme i stavljanja muzne jedinice mora biti kratak i konstantan Vrijemepotrebno za pravilnu pripremuvimena za strojnumužnju ne bi smjelobiti duže od 1 minute Sekrecijahormona za lučenje mlijekatraje 7 minuta Vrlo je važnoskinuti muznujedinicu čim je protokmlijeka vrlo mali

Dnevna kontrola stroja za mužnjukoza

1)Provjeriti razinu vakuuma na vakuum metru

2)Provjeriti da li pulzator pravilnoradi (ujednačenostritma)

3)Provjeriti čistoću i ispravnost gumenihdijelova(oštećenja)

4)Provjeriti razinu ulja i zategnutost remena vakuum pumpe

5)Staviti novi filter u slučaju da imate mljekovodili profiltrirat mlijeko ako muzete u kantu

Izbor sisne gume za koze jevrlo važan,jerkoze imajuveće sise nego ovce Izborom premalihsisnih guma, utječete na brzinu protoka mlijeka i samim time uvjetujete sporijumužnjui slabijeizmuzivanje.

I na krajupitanjekojeće si postaviti svaki od proizvođača: Da li se strojnamužnjakoza i ovaca isplati?

Negativnastrana medaljejeu svakom slučajutrošak, ali koje su to pozitivnestrane?

Prilikom mužnjekoza poželjno im jeponuditihranu tijekommužnjeda bi se omogućila što jednostavnija,mirnija i brža mužnja.

Pravilna procedurastrojne mužnjekoza

Onajebitna da održi stado koza zdravim i da se postignedobra radna učinkovitost. Tijekomstrojne mužnje najbitniji za zdravlje vimena jenjenpočetak i završetak Da bi postiglikontinuirani protok mlijekamoramo izvršiti pravilnu pripremuvimena za mužnju (opisanu u Mljekarskomlistu broj

U prvome redu to jeujednačena i higijenskikvalitetnijamužnja, smanjenjefizičkognapora muzača (nemojtezaboravit da jemužnja najtežifizički posao u poljoprivredi). Ukoliko uz to možete pratitimlječnost(elektronski ili ručno),omogućenVam je bolji management proizvodnje i poboljšanjegenetskogpotencijala stada.

Zaključak:Ukoliko imate stado ovaca ili koza kojenamjeravate okrupniti i imate siguranotkup mlijeka iliproizvodnjusira, onda u svakom slučajutrebate razmišljati o nabavi NOVOGstroja za mužnju. iš

Ekonomičnost različitih

tipova mliječnih farmi u gospodarstvu

Piše: doc dr sc Zoran Grgić

Naša gospodarstva su oduvijek povećavalakapacitetsvojegovedarske proizvodnjeadaptacijom (pregradnjom)postojećih ilidogradnjomnovih objekata na već postojeće.Nijerijedakslučaj vidjeti kako se u gospodarskom dvorištu za smještajgovedakoriste zgradekojesu gradile tri generacijekućedomaćina Prostori za držanjegoveda su obično u takvim objektimaskučeni, nema dovoljno provjetravanja, pa su mikroklimatski uvjeti(vlažnostzraka, čestice prašine,visoke ljetne temperature i dr.)nepovoljni. Isto tako,radni postupciprihranidbi, čišćenjuprostora i mužnjivrlo se teško obavljajuiobično zahtijevaju velike utroške ljudskograda Takav način povećanjaraspoloživogproizvodnogprostora bio jeodređen nedostatkom financijskihsredstava i stručne potpore poljoprivrednicima, ali i tradicionalnim shvaćanjemgovedarske proizvodnje, kao i cjelokupne poljoprivredneproizvodnje u gospodarstvu.Često su gospodari, priproširenjukapaciteta, bili rukovođeni razmišljanjem - mala ulaganja u adaptaciju neće opteretiti previšeproračunkućanstva, a donijet će određenu korist makar i ne bilo značajnijeg povećanjaučinkovitosti (višemlijeka po grlu,boljiprirast u tovu i slično). Danas bi takvo razmišljanjetrebalo promijeniti i pri poslovnimodlukama koristiti jednostavnuekonomsku logiku.

gospodarstvima(savjetodavna služba,veterinarske stanice, opĆinski i županijskiodjeli za poljoprivredu,stručne službe primljekarama i slično).

Svakako prizasnivanjau novih farmi treba poštovatisuvremena mjerilaproizvodnje. U posljednje vrijeme u svijetupriizgradnji i opremanjustajskihobjekata za govedajedanod najvažnijih zahtjevajepotrebadržanjagrla na što prirodniji način. Grade se jeftiniji objekti, a veći dio sredstava za izgradnju i opremanjefarmi odnosi se na opremu stajnihmjesta i mljekarnica uz stajskiobjekt. Unutarnjeuređenjeobjektaje visoko funkcionalno, pa jeosiguran normalan tijeksvih radnih postupaka bez “praznoghoda? i gubitkarada Pritom se ne ometa “prirodnoponašanježivotinja kojetako nisu izložene nepotrebnim stresovima

Obiteljske farme muznih krava danas se obnavljaju ili kao nove postavljaju prema različitim tehničkim rješenjima,načinima gradnjei kapacitetima. Vrlo često se izgrađujumasivno građenizidani objekti. Takvi objekti,posebice oni manjegkapaciteta,građeni su prema zamislima i mogućnostima, te raspoloživomprostoru u gospodarskomdvorištu. Nijerijedak slučaj da se tek nakon izgradnje objekataustanovi kako nije moguće u potpunostikoristiti novonabavljenuopremu (vezove, muzni uređaji i instalacije)kojasvojim tehničkim obilježjimazahtijeva određeni radni prostor.Gospodari tada “žrtvuju?stajnomjesto za govedaili na druginačin oslobađajuprostor. Isto tako, za jedno grloviše u staji,odriču se pomoćnog prostora(hranidbenihodnik, valov,kanali za izgnojavanje) zbog čegase nepotrebnopovećava potreba za radnom snagom pri čišćenjuobjekta, te hranidbi i njezi stoke Takvo postavljanje prema iskorištenjustajskogprostora nepotrebnonarušava povoljna mikroklimatska obilježjastaja i djeluje na niži stupanjiskorištenja proizvodnogpotencijalagrla (mlijeko i prirastmesa).

Tako se gradestajevanjske klime otvorenog ilipoluotvorenog tipakojenisu posebnanovost govedarskeprakse.

Prijesvakogozbiljnijegulaganja u obnovu i proširenjekapaciteta u govedarskojproizvodnji gospodari bi se, kao i prijesvake veće poslovneodluke kojaznačajnije mijenjastrukturu i veličinu poljoprivredneproizvodnje,trebali posavjetovati s djelatnicima stručnih službi za potporuobiteljskim

I u nas ima primjeragradnjetakvih i sličnih objekatakrajem70-ih i početkom 80-ih godina.No,zbograzličitih razloga(najčešćezbognepovoljnih gospodarskihprilika i zadržavanja tradicionalnog načina uzgoja) takav jeoblik uzgojanapušten ili zanemaren Danas se u našim gospodarstvima, koja su u “govedarski" intenzivnijimpodručjima, jošmogu naći preuređeniobjekti, prvobitnogotvorenog i poluotvorenog načina držanja.Zajedničko obilježjevećine takvih objekatajekorištenjeopekeili betonskih blokova, te klasičnog krovišta pokrivenogcrijepom. Danas se zbogjednostavnosti i nižih troškova izgradnje, te “prirodnosti",preporučujedrvena ili željeznakonstrukcija i drvo kao osnovni materijal.

Za sve tipovestajavanjske klime zajedničko jeda mikroklima u stajigotovoodgovaravanjskoj klimi U našem kontinentalnom području su maksimalne temperaturne promjeneod -20%C do +35“C Razdobljaizrazito niskih ijakovisokih temperatura su u nas kratkotrajna, pa ne čine posebno ograničenje za gradnjuovakvih staja.Naime,krave bez većih problema, u prosječnimuvjetima, podnosetemperature od -10*C do +30"C U ljetnimmjesecimagrla se trebajuzaštititi od izravnog djelovanja sunca, a zimi ih treba zaštititi od vjetra i osigurati im toplo i suho ležište.

stajališta jevrlo važno zasnivanje gospodarskiučinkovite proizvodnjemlijeka u obiteljskom gospodarstvu.Poslovanjeobiteljske farme treba biti na potpuno ekonomskim načelima Takve pretpostavke se ne mogu ostvariti s malim osnovnim stadom, neodgovarajućimobjektima(staja, silosi,nadstrešnice i dr.) i nedostatnom tehničkom opremljenošću (poljoprivrednamehanizacija i muzna oprema).Stogajeiu ovom radu napravljenznačajniji odmak od naše govedarskepraksekako bi se pokazalaopravdanostpredloženogprojekta.

Nosiva konstrukcijaovakvih stajajenajčešćedrvena iličelična, a rjeđebetonska. Izmuzišta u okviru stajegrade se masivno, a zidovi su najčešćedrveni (daske debljine2,5cm).Uz ovakve staje masivno se gradesamo izmuzišta u sklopukojih se nalaze mljekarnice i rodilišta

Posebni oblik ilitipobjekta za držanjemliječnihgovedapredstavlja“Cuccette" koji se sastoji samo od nadstrešnice iznad boksova za ležanje i hranidbenog stola. Prema istraživanjima u Bavarskoj(Njemačka)krave ljeti radijeborave u Cuccette-ma nego u otvorenom ili zatvorenom tipu staje.Zimi krave ne leže rado u prvom redu boksova kojijeizložen vjetru i snijegu, pa se preporučuje ovakav tipstaja, samo poduvjetom da se Cuccette zaštitnom mrežom zaštite od vjetra i snijega. Ovajbi se tipobjekta za muzne krave mogao primijeniti u većem dijelukontinentalne poljoprivredne regije u Hrvatskoj(prema M Posavi,Agronomskifakultetu u Zagrebu).

Kako jeveć više putaspomenuto u člancima ove rubrike Mljekarskoglista, s ekonomskog

Slika 1: Skica presjekastaje otvorenog tipa(vanjskeklime)

Izrada: Doc dr sc Zoran Grgić

Izvor: Doc dr sc Marijan Posavi

Agronomski fakultet u Zagrebu

korištenjemvlastitogmaterijala i rada

Predviđeno jeda obiteljsko gospodarstvoposjedujeosnovnu poljoprivrednumehanizaciju u ratarskojproizvodnji,raspoloživo obradivo zemljište(1520 ha oranica, te 12-15 ha livada i pašnjaka) i određenu radnu snagu (23 radno aktivna člana kućanstva).Gospodarstvoproizvodi veći dio stočne hrane za potrebe farme. Pritom se koristi uglavom radom vlastitih članova. Za proračun troškova proizvodnje korišteni su prosječniutrošci rada i materijalaodabranih gospoderstava u nas Proračun ulaganja je obavljenprema cijenamaponuđača opreme i građevinskih usluga.Može se pretpostaviti određena ušteda priizgradnjiobjekata

Ukupnaulaganja u farme kapaciteta 35 muznih grla s podmlatkom su 856.500 kn,1,022.000 kn i 1,155.000 kn Od toga su 367 tisuća kuna troškovi nabavke muznih grla.Radi se o vrlo visokim ulaganjima za naše uvjete, no pretpostavlja se visoki stupanj iskorištenosti potencijala muznih grla - posebicevisokomliječne holstein pasmine.

3,50 m

U uvjetimaproizvodnje oko 6 000 kgmlijeka po kravi godišnje s holstein pasminomsu proračunati prihodifarme od oko 591 tisuće kuna Izdaci za plaćeni materijal i usluge su oko 261 tisuće kuna, a ukupnitroškovi s uključenimrazličitim iznosima troškova amortizacije i troškova vlasHranidbeni stol o * 3 59 m

Izrada: Doc dr sc Zoran Grgić

Izvor: Doc dr sc Marijan Posavi

Agronomski

Slika 2: Skica presjekastajetipa"Cuccetto"

fakultet u Zagrebu

proizvodnjimlijekaobilježja smještajnogprostoraomogućuju puno iskorištenjetehnološkog potencijalamuznih grla, a razmještajprostorija, te tehnička rješenjanjegegoveda i održavanja objektaznačajnosmanjujuutroške napornog ljudskograda,odnosno povećavajuradne učinke

Osnovni problemprimjeneovih tehničkih rješenja u našim gospodarskimprilikamapredstavlja mali brojproizvođača - obiteljskih gospodarstavakojijeorganiza-

Grafikon 1: Troškovi izgradnje i opremanjefarme (različititipoviobjekta)

titograda su od 374 do 400 tisuća kuna.

Proizvodnja jevrlo ekonomična jersu pokazateljiekonomičnosti značajnoveći od 1. Bruto dobitak gospodarstva jedostatan za sve izdatke kućanstva koji ne moraju biti povezani s poljoprivrednom proizvodnjom u gospodarstvu. Članovi kućanstva dobivajunaknadu za svojrad, a preostali iznos jedostatan za moguću otplatu kredita prizasnivanju farme I u uvjetimaprosječnogkreditiranja u nas (kamata9%, rok otplate 8 godina)mogućejeuspješnopodmirivanjetroškova kreditiranja i dobro ekonomsko poslovanje farme

Gotovo dvostruko manjidobitak obiteljskoggospodarstva jezabilježenpriproračunuproizvodnje 35 grlasimentalske pasmine s prosječnomproizvodnjom oko 4 500 kg mlijekagodišnje.Ukupnigodišnji prihodjeoko 462 tisuće kuna, izdaci oko 250 tisuća kuna, a ukupni troškovi 365 do 392 tisuće kuna Na ovojrazini proizvodnjeposlovanje farme također jeekonomično.

Vidljivo jeda predloženiobujam proizvodnjeomogućavaznačajni dohodak i dobitak obiteljskim gospodarstvima. U suvremenoj

većegkapaciteta na kojoj bi se u potpunostiiskoristile prednosti preporučenihprojekata. Obiteljskogospodarstvo treba posjedovati značajneobradive površine, poljoprivrednumehanizaciju i kapital.Relativno visoka ulaganja u ovakve farme ne mogu se opravdati u roku kraćem od 7-8 godina.

Isto tako,velika kolebanjacijena repromaterijala i usluga, te prodajnihcijenamlijeka,teladi i tovne junadiosnovni su razlognemogućnostidugoročnogplaniranja poslovanjaobiteljskihgovedarskih farmi.

No,treba očekivati da gospodari,koji se namjeravajubaviti

intenzivnom govedarskomproizvodnjom,prijeulaganja u obnovu i povećanjekapacitetarazmotre tehnološke i ekonomske prednosti predloženihnačina držanjagoveda,te ih prilagodespecifičnostima vlastitogobiteljskog gospodarstva.

Promjene cijena

poljoprivrednih proizvoda,

te materijala i usluga

u razdoblju

od 1995. do 1999. godine

GOSPODARSTVO

rištena je 1995 godina, pa su indeksi dobiveni omjeromvrijednostipromatranegodinei vrijednosti 1995. g pomnoženim sa 100.

Piše: doc dr sc Zoran Grgić

U posljednje se vrijeme u stručnojjavnostirazmatrajupromjene cijenapoljoprivrednihproizvoda i cijenatroškova rada i materijala (inputa) u poljoprivredi. Proizvođači poljoprivrednihproizvoda (najčešćeobiteljskagospodarstva) žale se na povećanjecijenarepromaterijala u njihovojproizvodnji kojijenesrazmjeranpovećanju otkupnihcijena,tj.cijenakoju mogu postićiprodajomsvojih proizvodaotkupljivačima - dorađivačkoj i prerađivačkoj industriji. Kako u našojpoljoprivredi već dugogodinapostoji vrlo složeni odnos gospodarskih

činitelja te često značajniutjecaj socijalnih i ekonomskih (nerijetko i političkih)djelovanja na poljoprivrednuproizvodnju, nijenimalo jednostavnoobjasniti u kratkom tekstu što jeimalo jačitrend rasta i ugrožavanjagospodarskog položajaproizvođača iliotkupljivačaprerađivačapoljoprivrednihproizvoda.

Nešto jasnijaslika može se dobiti uspoređivanjemkretanja veleprodajnih i maloprodajnih cijenapoljoprivrednihproizvoda i inputa u poljoprivredi te kretanja troškova života u duljemrazdoblju. U tablicama i grafikonima provedenajeanaliza baznih indeksa Kao osnovna godinaprema kojoj su obavljeneporedbeko-

U maloprodajijeposljednjih 5 godinazabilježen stalni rast cijena poljoprivrednihproizvoda.Ukupni rast cijenapoljoprivrednih proizvoda u ovom razdoblju je 14,8%. U istom razdoblju jerast cijenasvježeg i prerađenogmlijeka oko 17,8%.Tako intenzivan rast cijenaupućuje na mogućuveću akumulaciju u prerađivačkoj industriji jersu u istom vremenu troškovi sredstava za rad (strojevi i oprema)povećani za oko 4,5%. Troškovi repromaterijala u poljoprivredi su povećani za također 4,5%, a obrtničke i osobne usluge bilježeporastod čak 46,7%. Ovakvo kretanjeindeksa cijena upućuje na zaključak o nepovoljnomkretanjumaloprodajnih cijena za proizvođačemlijekaobiteljskagospodarstva.Naime, najvećidio obiteljskihgospodarstava kojiproizvodimlijeko nije u sustavu PDV-a i ekonomiku svojepoljoprivredneproizvodnje temelji na cijenamarepromaterijala i osnovnih sredstava u maloprodaji te korištenjuusluga.

dokumentacijiDržavnogzavoda za

Grafikon 1: Promjenecijena

Tablica 2

izvoda u veleprodaji.Ukupnosu cijeneindustrijskihproizvoda povećane od 1995 do 1999. godine za samo oko

3,6%.Cijeneprehrambenih proizvoda su porasle za 13% Mliječniproizvodibilježe porast od čak 25,7%, a mesne prerađevine za 8% Istovremeno su repromaterijalima, alatima i spravama u poljoprivredi smanjenecijene za 2,22,3%. Kako jeporastveleprodajnih cijena(koje su približnojednake proizvođačkim)mliječnihprerađevina značajno veći od promjene

Ukupno je indeks troškova života u promatranih 5 godina povećan za oko 18,8%.Pritom su na tajporastnajvišedjelovali 39,4%tna promjenakategorije “prerađevinežitarica" i22,2%tna promjenaostalih prehrambenih proizvoda.Nešto manjiutjecaj imaju16,3%tna promjenacijena voća i prerađevina te kategorija “svježe i prerađenomlijeko"koja bilježiporast od 12,4%.

Prema prikazanom,vidljivo je kako su troškovi života u ispitivanom vremenu značajnopovećani, no utjecajmlijeka i prerađevina od mlijekajeispodprosječan.

Nešto više o gospodarskom

Tablica 2: Promjenaindeksa troškova života 1995=100

Izvor: Isti kao u tablici 1

položajuprerađivačkeindustrije i poslovnihsubjekata(poduzeća i obrta) u promatranomrazdoblju može se zaključiti na temelju indeksa cijenaindustrijskih pro-

cijenarepromaterijala i osnovnih sredstava u poljoprivredi, može se zaključiti da je u promatranom razdobljuomogućenznatno bolji gospodarskipoložajprerađivačke

Izvor: Tablica 1

Izvor:

travnih smjesa,stočni kelj,stočne graškove, sudansku travu, stočne repe, stočnu mrkvu, jaru i ozimu grahoricu kao i širok izbor postrnihkultura

Zatim najširi izbor sjemenapovrća,cvijeća i začinskogbilja.

Vrtne alate i zaštitna sredstva

Sve to možete dobiti u veleprodaji na gornjojadresi i maloprodaji u boljimpoljoprivrednimapotekama diljemHrvatske.

Svjetska proizvodnja mlijeka

Piše: dr. sci. Petar Bosnić

đene razlike ovisno o izvorima podataka(FAO,Eurostat).

mlijeka i mliječnihprerađevina. Od rane povijestičovječanstva mlijeko se koristilo i cijenilo a životinjekojeproizvodemlijeko dignute su na nivo božanstva (krava u Hindu naroda).Hipokrat je400 godineprijenove ere zapisao:“Mlijekojenajsavršenija ljudskahrana"

Mlijeko i proizvodnjamlijeka od osnovnog su značaja u prehrani stanovništva, zatim kao gospodarska djelatnostjerzapošljava poljoprivrednike, te kao sirovina za mljekarskuindustriju. Finalni proizvodimljekarskeindustrije neposredno se koriste kao ljudska hrana, a dio mlijekaprerađen u industrijskeproizvodeupotrebljava se u prehrambenojindustriji. Upotrebamlijekaveoma jeraznolika, dok potrošnjamlijeka i mliječnihproizvoda ovisi o stupnju razvojapojedinezemlje,kupovnoj moći i standardu stanovništva Što jeveći stupanjrazvijenosti gospodarstva,preko90% proizvedenogmlijekaisporučuje se tržištu i prodajemljekarama. U nerazvijenimzemljamastanjejeobrnuto, pa se proizvedenomlijeko pretežnokoristi u domaćinstvima za prehranu ilise svježe ilipreko mliječnihproizvodaplasira na lokalna tržišta

Zbog nutritivnih svojstava, mlijeko se koristi u ishrani različitih dobnih skupinaljudi od djecedo starijihosoba,osoba s posebnimrežimom prehrane, sportaša, te za zaštitu zdravlja radnika u nekim industrijskim djelatnostima. Svaki pojedinačni sastojakmlijeka(mliječnamast, proteini,laktoza,mineralni dio) ima svojznačaj u prehrani i metabolizmu ljudi te se i zbog relativno niske kalorične vrijednosti kao i ugodekonzumiranja ukupnapotrošnjamlijekapovećava

Na proizvodnjumlijekautječe niz faktora od agroekoloških i klimatskih faktora,stupnjarazvoja gospodarstva,vjerskestrukture .stanovništva te o tradicijskom aspektunavika konzumiranja

Mlijeko se dobiva od krava, bivola,ovaca, koza,deva i kobila Statistički se ne registriraposebno proizvodnjamlijekadeva i kobila, već se podaci o ovojproizvodnji iskazujugrupno kao mlijeko drugihvrsta životinja. Među podacima o godišnjojproizvodnji mlijeka, u Svijetupostojeodre-

Ukupnasvjetskaproizvodnja svih vrsta mlijeka u 1999. godini iznosila je564,00milijuna tona U osmogodišnjemperiodu(19921999. god.)poraslajeproizvodnja mlijeka za 35,40milijuna tona ili za 6,69%.Karakteristične su bile devedesete godinekada jebila faza stagnacijeproizvodnje mlijekauvjetovaneekonomskim razlozima i krizama Nakon perioda stabilizacije u kontinuitetu se ostvarujuumjerenepozitivne stopeporastaproizvodnjemlijeka. U ukupnojsvjetskojproizvodnji mlijekadominira proizvodnja kravljegmlijeka - ukupno479,00 milijuna tona ili s učešćem od 84,93%. Po značaju, na drugom mjestujebivoljemlijeko s učešćem od 11,17%i proizvodnjom od 63,00milijunatona, zatim slijedi proizvodnjakozjegmlijeka od 12,30milijuna tona i učešćem od 2,18%te ovčjemlijeko s proizvodnjom od 8,30milijuna i učešćem od 1,43%.Proizvodnja mlijekaostalih životinjaiznosi 1,40 milijuna tona s učešćem u ukupnoj svjetskojproizvodnjimlijeka sa svega 0,25%.

Struktura svjetskeproizvodnje mlijeka si drugo

1474

Tablica 1: Prosječnikemijskisastav mlijekarazličitih domaćih životinja

Kravljemlijeko

Proizvodnjakravljegmlijeka u 1999 godiniiznosila je479,00 milijunatona Kravljemlijeko dominira u svjetskojproizvodnji mlijeka i zastupljeno jesa 84,93%. U razdoblju1992 -1999 godine proizvodnjamlijekaimala jeblagi porast na svim kontinentima osim u Europi,gdjejeproizvodnja stagniralazbog politikeproizvodnih kvota u Europskoj zajednici. I ubuduće u zemljama EZ proizvodnjamlijekaneće se povećavati već će se među zamljemačlanicama obavljatipreraspodjelaproizvodnih kvota mlijeka.

od 11,10milijuna tona kravljeg mlijeka.

U Svijetunajvećuproizvodnju kravljegmlijekaimaju,dakle, SjedinjeneAmeričke Države 71,37 milijunatona, pa Ruska Federacija32,00milijuna tona i Indija s proizvodnjom od 29,57milijuna tona mlijeka.

Hrvatska u svjetskojproizvodnji kravljegmlijekaparticipira sa 0,133%, a u Europi(uovojproizvodnji)sudjeluje sa 0,298%.

Bivoljemlijeko

mlijeka(učešće17,77%) a Južna Amerika ima godišnjuproizvodnju kravljegmlijeka od 45,32milijuna tona i učešće u svjetskoj proizvodnjikravljegmlijeka9,72%.

Tablica 3: Proizvodnjakravljeg mlijeka po kontinentima u 1998 godini

Kontinent Proizv | učeš- područje mlijeka | će mil.t

U zemljamaIstočne Europe, nakon periodastabilnograzvoja, dolazi do stagnacije i padaproizvodnjekravljegmlijeka. U razvijenimeuropskimzemljama ne očekuje se porastproizvodnje mlijeka, već će proizvodnja rasti u manjerazvijenimdržavama U Europise godišnjeproizvodi 207,77milijunatona mlijeka (1998.godina)ili 45% svjetske proizvodnjekravljegmlijeka.

Značajnaproizvodnjakravljeg mlijeka jeu SjevernojAmerici, a iznosi 91,38milijuna tona (učešće u svijetu19,60%),Azijaima proizvodnju od 82,87milijuna tona

|44,55

Ukupno - Svijet!466,34 Mo (Izvor: FAO Product Yearbook, Vol 521998)

Proizvodnjabivoljegmlijeka u stalnom jeporastu i u periodu 1992 -1999 godineproizvodnja je povećana za 43,18%ili za 19,00 milijuna tona Tijekom1999 godine proizvodnja jeiznosila 63,00 milijuna tona i u ukupnojsvjetskoj proizvodnjimlijeka,bivoljeg mlijekaje11,17%.Indijaproizvodi dvijetrećine svjetskeproizvodnje bivoljegmlijeka, a zajedno s Pakistanom proizvede 93% svih količina. Procjeneupućujuna zaključak da će u budućnosti uloga bivoljegmlijeka i prerađevina značajnoporasti,posebice u Azijskimzemljama.

Ovčje i kozjemlijeko

Godišnjaproizvodnjamlijeka u zemljamačlanicama Europke zajednice(EU15) iznosi 120,50 milijunatona što čini 25,18% svjetskeproizvodnjekravljeg mlijeka.Među najvećimproiz- vođačima mlijeka u EZ su Njemačka sa 28,50milijunatona, Francuska sa 24,50milijunatona, Velika Britanija s 13,93milijuna tona i Nizozemska s proizvodnjom

Godišnjaproizvodnjaovčjeg mlijekaiznosi 12,30milijunatona, a kozjeg8,30milijuna tona Glavni proizvađačkiregioniovčjeg i kozjegmlijeka su u Aziji,Europi i u Africi. Podaci o ovojproizvodnji nisu cjeloviti jerse ovo mlijeko jedino u Europiisporučujemljekarama; ove se količine statistički registriraju, dok na ostalim proizvodnim područjima nema točnih podatakajerproizvođačimlijeko i mliječneproizvodedirektno plasirajupotrošačima na lokalna tržišta Ova proizvodnjamlijeka dugoročno se neće povećavati.

Mlijekoostalih životinja

U ovu grupu proizvodnjespada uglavnommlijekodeva i kobila Godišnjaproizvodnjaiznosi 1,40 milijuna tona Osim na lokalnim tržištima ovo mlijeko nema veći značaj, ali jetraženo zbogspecifičnih dijetetskih i imunoloških osobina

U odnosu na sadašnjuproizvodnjui potrošnjumlijeka u

Svijetuprocjenjuje se globalno da do 2010. godineneće značajnije porastipotrošnjamlijeka i proizvoda od mlijeka. U svjetskim relacijamarazvijenezemljeproizvode 50% ukupnihkoličina mlijeka i ove će zemlje i daljeimati dominantan položaj u ovojproizvodnji uz daljnjuintezifikaciju i porastproduktivnosti u primarnoj proizvodnjimlijeka.Očekuje se rast proizvodnjemlijeka u zem-

ljama u razvoju, što količinski neće imati znatnijegutjecaja na ukupnu svjetskuprodukcijumlijeka.

U predstojećimstrukturnim promjenama u poljoprivredi i strateškim razvojnimopredjeljenjima, realno jeočekivati da se kroz desetogodišnjerazdoblje proizvodnjamlijeka u Hrvatskoj poveća za 70%. U 2010 godini proizvelo bi se 1,10milijarda litara mlijeka. LI

OBAVIJESTI

IX. županijska stočarska

izložba, Vrbovec 2000.

godine

Piše: Vesna Bulić,dipl.ing.

- prosječnaproizv.mlijeka(kg)

4 558

- prosječnaproizv.mliječ. masti (kg) 180

18. lipnjaodržana jedeveta županijskastočarska izložba povodom dana gradaVrbovca i blagdanažupeSv. Vida Izložba je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske, Zagrebačkežupanije i grada Vrbovca, a u organizaciji Hrvatskogstočarskogselekcijskog centra, Selekcijskeslužbe Vrbovec, Sv I Zelina i Zagrebačkog prstena.Selekcijskaslužba Vrbovec ima 1223 uzgajatelja, 1706 krava pod kontrlom rasplodne proizvodnje, 3751 krava pod kontrolom mliječnosti,ženskog podmlatkado 1 godine1753 i ženskogpodmlatkapreko 1 godine 1310

Laktacijskaproizvodnja simentalske pasmine u 305 dana:

- brojzaključenihstandardnih laktacija 2659

- prosječnaproizv.mliječ. masti (2) 3,94

- prosječnaproizv.proteina(kg)151

- prosječnaproizv.proteina(%)3,31

Laktacijskaproizvodnja holstein-friesian pasmine u 305 dana:

- brojzaključenihstandardnih laktacija 230

- prosječnaproizv.mlijeka(kg) 5 644

- prosječnaproizv.mliječ. masti (kg) 217

- prosječnaproizv.mliječ. masti (%) 3,85

- prosječnaproizv.proteina(kg)183

- prosječnaproizv.proteina(%)3,24

Brojkrava po uzgajatelju:

1-3 krave - 555 uzgajatelja(45%)

4-6 krava - 466 uzgajatelja(38%)

7-9 krava - 127 uzgajatelja(10%)

10-12 krava - 38 uzgajatelja (3%)

13-15 krava - 22 uzgajatelja (2%)

16 iviše krava - 15 uzgajatelja (1%)

Na izložbi jepredstavljeno pet kolekcija s dvadeset i dva grla i jednakrava sa životnom proizvodnjom.Aukcijskaprodajajei na ovojizložbi bila sastavni dio programa, a na njoj su bile prijavljene 73 steone junice, od čega su dvadesetčetiri kupcakupila 67 junica s prosječnomcijenom od 10.378,00 kn

Predstavljene su sljedeće kolekcije:

četiristeone junicesimentalske pasminečijihjemajkiprosječnamaksimalna mliječnost u 305 dana laktacijeiznosila 6.324 kgmlijeka,

* petprvotelki iz domaćeguzgojakojesu u prvojkontroli proizveleprosječno po kontroli 24 kgmlijeka,

* petkrava simentalske pasmine iz domaćeguzgojakojesu u 305 dana proizveleprosječno 5 790 kgmlijeka,

* tri krave (bikovskemajke) simentalske pasminekoje su u 305 dana proizveleprosječno 6.077 kgmlijeka,

* petprvotelkidomaćeguzgoja holsteinfriesian pasminekoje su u prvojkontroli prosječno proizvele28,5kgmlijeka,

* krava sa životnom proizvodnjomkojaspada u kategoriju bikovskih majkiod 1992 godine.

Krava MRVICA Žb.72051512 otelila je 11 teladi i ukupno proizvela u deset laktacija 43 369 kgmlijeka s 3,8%mliječnemasti iliukupno1648 kgmliječnemasti

1. Ivan Basrek,Gostović, za junicuZITA Žb.17032800, oteljenu08.05.1998.,čijajemajka u drugojlaktacijiproizvela 8 346 kg mlijeka,

kojajeu prvojlaktacijiproizvela 7 180 kgmlijeka,

2 Vinko Marković,Prašćevac, za prvotelkuDUNJA Žb.

17030584,oteljenu 15 03 1998 kojajeu prvojkontroli proizvela 22,6kgmlijeka,

Sva prvonagrađenaizložbena grlanagrađena su diplomom Hrvatskogstočarsko selekcijskog centra kojejeuručio ravnatelj mr MiljenkoErnoić, te brojnenovčane i naturalne nagradeod sponzora izložbe

Prvonagrađeni su:

5 Cvetko Štaba,Oborovski Novaki, za prvotelkuholsteinfriesian pasmineMARTA Žb. 36001778,kojaje u prvojkontroli proizvela28,4kgmlijeka,

3. Ivan Dečko, D Tkalec, za kravu domaćeguzgojaBEBA Žb. 17012470,oteljenu08.06.1996., kojajeu prvojlaktacijiproizvela

4 976 kgmlijeka,

6. Ivan Basrek,Gostović, za šampionskogrloizložbe MIMI Žb. 17013098 u kolekcijiostalih krava, oteljena19.09.1996.,kojajeu prvojlaktacijiproizvela 7 365 kg mlijeka.

4 Ivan Basrek,Gostović, za kravu - bikovsku majkuMAJA Žb. 72036053,oteljenu07.07.1994.,

Diplomu za sudjelovanje dobio jeStjepanLatinović iz Cugovca za izloženu kravu sa životnom proizvodnjom.

III. stočarska izložba

Brodsko-posavske županije

Piše: Vesna Bulić,dipl.ing.

Dana 25. lipnjaodržana jetreća stočarska izložba Brodskopo- savske županije.Održana jepod pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede i šumarstva RepublikeHrvatske i Brodskoposavskežupanije, a u organizaciji Hrvatskogstočarskogselekcijskog centra i Brodskoposavske županije.Dugogodišnji rad selekcijskeslužbe odvijao se u organizacijikooperanataPIK-a Nove Gradiške,mljekare“Slavija“ iz St P Sela i Veterinarske stanice Slavonski Brod U okviru organizacijeselekcijskih službi u skladu s teritorijalnimustrojemosnovana je 1996. godine,u okviru

Hrvatskogstočarsko selekcijskog centra, područnaselekcijska služba za Brodsko posavskužupaniju u Slavonskom Brodu Na izložbi su predstavljeniuzgojnirezultati iz Brodskoposavske županije u četiri kolekcijegoveda s ukupno dvadeset petgrla.

Predstavljene su sljedeće kolekcije:

četiristeone junicesimetnalske pasminečijihjemajkiprosječnamliječnost u 305 dana laktacijeiznosila 4.355 kg mlijeka, petprvotelkisimentalske pasmine koje su u drugojkontroli prosječnoproizvele 20 kg mlijeka,

OBAVIJESTI

deset krava simentalske pasmine od kojihješest u drugoj laktacijiprosječnoproizvelo 5505 kgmlijeka; tri su u prvoj laktacijiprosječnoprizvele 4866 kgmlijeka i jedna u petoj laktaciji 3860 kgmlijeka(ranije nijebila kontrolirana)

* petkrava holstein-friesian pasmine, od kojih su dvije u prvojlaktacijiprosječno proizvele 4583 kgmlijeka,dvije su u trećojlaktacijiprosječno proizvele 8783 kg mlijeka i jedna u trećojlaktaciji 6557 kg mlijeka.

Sva prvonagrađenaizložena grlanagrađena su diplomom Hrvatskogselekcijskog centra koje jeuručio ravnatelj mr Miljenko Ernoić, te brojnenovčane i naturalne nagradeod sponzora izložbe

su:

Prvonagrađeni

1 Jerko

Mikanović,Podvrško, za junicuBEBA Žb.12008386,

oteljenu04.05.1998.,čijajemajka u 305 dana laktacijeproizvela

4 213 kgmlijeka,

2 MatijaNaglić,Bicko Selo, za prvotelku BISERKA Žb. 12005581 oteljenu 13 09 1997 kojaje u drugojkontroli proizvela 22,80 kgmlijeka,

OBAVIJESTI

3 FranjoVukovarac,Svilaj, za kravu simentalske pasmineSTELA Žb.12003551,oteljenu 02 05 1995 kojajeu drugojlaktaciji proizvela 7592 kgmlijeka,

4 Borislav Bičanić,Oštri Vrh, za kravu holstein friesian pasmine SJOERDJE Žb.63020030, oteljenu21.12.1994. kojajeu drugoj laktacijiproizvela 9888 kgmlijeka.

DanijelFranić,Oriovac, za šampionskogrloizložbe RUMENA Žb.76042158, oteljena 16 11 1995 kojajedrugojlaktaciji proizvela 6463 kgmlijeka.

Županija virovitičkopodravska

Piše: Vesna Bulić,dipl.ing.

Županijuvirovitičkosačinjavajupodravsku četri uzgojneorganizacije, a to su: Virovitica, Pitomača, Slatina i Orahovica

Županijavirovitičkozaključnopodravska s 31 12 1999 godineima 752 uzgajatelja, 1081 kravu pod kontrolom rasplodneproizvodnje, 1403 krave podkontrolom mliječnosti,ženskogpodmlatka do 1 godine755 i ženskogpodmlatka

preko 1 godine538 Brojispitanih uzoraka mlijeka s obiteljskih gospodarstava i s farmi za ovu županiju u 1999 godinibilo je 12020 uzoraka mlijeka.Brojzaključenihlaktacija u 305 dana za simentalsku pasminubilo je1270 s prosječnomproizvodnjom mlijekaod 3 646 kg, s 3,9%masti i 3,2%proteina dok jeza holsteinfresian pasminuzaključeno 83 laktacije s prosječnomproizvodnjommlijeka od 4 152 kg,3,8% masti i 3,1%proteina.

Unutar ovog brojnogstanja uračunata su grla s farmi na kojima

“Pijavica?

Piše: mr sc Dražen Kaučić

a mnogi su od nas bili

se nalaze 124 krave podkontrolom mliječnsoti.Ukupanbrojplotkinja tokom 1999 godinebio je7342, a ukupanbrojkrava 6094 od čegaje 2484 obuhvaćeno uzgojnoselekcijskimradom što čini 40,76% obuhvata Brojkrava po uzgajatelju jenizak i prosječnoiznosi 3,30grla, a prosječanbrojkrava pod kontrolom mliječnosti po uzgajatelju kod kojihse vrši kontrola za simentalsku pasminu iznosi 4,86grla i za holstein friesian pasminu8,79grlapo uzgajatelju.

Novčani poticaji za kvalitetna rasplodnagrla u 1999. godini ostvareni su za 881 grlo u iznosu od 1.006.440,00 kn

e u vodi bara i jezera, nego na vrtlo

Ne mislimo na crne banjezraka Od tih se diže prašina, lišće, a mogu stradati gotovo sve poljoprivredne kulture pa čak i gospodarski objekti

Pijavica jezračni vrtlog s uspravnom osi Nastajuzbogtemperaturnihrazlika atmosfere Naglopodizanjetoplog zraka povlačinaglopritj

Promjerpijav imajuspiralno je od ne snažne pijavicepovezane su s pojavomoblaka iz kojihčesto padatuča alih pijav KEECINKOA| je 100 do 1000 m njezraka sastrane kojepoprimavrtloženje liko metara do nekoliko stotina metara Vanjskirubovi pijavice

izanjezraka, dok u unutrašnjostipijavicepostojispuštanje zraka Velike i zovemo ih Cumulontak minuta do dva sata

tanjapijavice može biti i stotinu kilometara na sat, dok jebrzina vrtložnog 0 do 70 pa i preko100 m ete na usjevima kad se pojav ira u sekundi gusticrni oblaci (Cumulonimbusi) ne nastaju samo zbogpojave tuče, nego i zbogjakogvjetra, a to može biti pijavica.

Iz posavskog spomenara

Piše: Ivan Sinovčić

Prateći mjesečnedogađaje u katoličkom kalendaru, a koji su sastavni dio kulture življenja na selu,podsjetit ću mlađu generaciju sisačkih Posavaca na događaje vezane za mjesecrujan. U ovome zadnjemmjeseculjeta u kojem započinjejesen - najznačajniji događaji su vezani za blagdna Male Gospei berbu grožđaoko

SvetogMihovila

Svi oni vjernicikojinisu iz bilo kojihrazlogamoglisudjelovati u vjerskimobredima i tradicionalnim običajima uz blagdan Velike Gospemogu to doživjetiu znatno manjemopsegu - povodom slavljenja Male Gospe.Svaki čestiti Posavac, bio vjernik ili ne, neće propustitipriliku da u vrijemespomenutihblagdnasvjedoči pripadnostsvojemkatoličkom pukui svojemHrvatskom narodu štujući na tajnačin njihovu i svoju zaštitnicu

povezanosti ovih krajeva i ljudi a sežu daleko u povijest.Međutim, ono što ih jeposebnozbližilo u duhovnom smislu jepripadnost Katoličkojvjeri i pjesmakoja se čula (nažalost danas sve manje) u vrijemeobrezivanja,kopanja, vezanjavinograda a najviše u vrijemeberbe grožđa. Od svih berbi plodovazemljenajveći događaj za Posavce i Moslavce svih uzrasta jeupravo berba grožđa s centralnom proslavom u selu Voloderu kada pekuvola na ražnju i time započinjuberbu Evo kako sam jadoživio u djetinjstvu taj događaj.

Drugiznačajnidogađaj u mjesecu rujnuima tradicionalno, svjetovno i radno obilježje. To je naravno berba grožđa u Moslavačkom vinogorju.Posavinu i Moslavinu,geografskipovezuje rijekaLonja,teritorijalnožupanija,politički ali ono što jevažnije Posavci i Moslavci povezani su i gruntovno jervećina Posavaca ima vinogradeiklijeti, odnosno vikend kuće, u Moslavini, a znatan broj Moslavaca jesagradiokuće u Sisku,središtu Posavine Naravno da postojijoščitav niz oblika

Bilo jeto 1952 godine(imao sam tada 15 godina)mojfirmani kum pozvao me u berbu grožđa na Palanjsko brdo u Moslavini Pripreme su izvršene dan ranije, pregledana su i podmazanazaprežna kola,oprana i zapuhnuta burad i brenta,pregledanaispravnost orme, nahranjenikonjipojačanom porcijomzobi,ispečena gibanica od oraha i maka,kruh od pšeničnogbrašna (izkrušne peći), pripremljenosvinjsko i pileće meso, osušene štuke i šarani kojih jeu nezagađenojLonjibilo na pretekjerjete godinebila nezapamćenasuša pa smo ih u plitkoj vodi hvatali rukama birajući najboljeprimjerke.Prijepolaska na putpočašćenpozivom i sretan, nisam mogao zaspati tu noć, a već u jedansat poslijeponoćiberači su zauzeli svojamjesta u kolima da bi krenuli na putkojijetrajao oko četiri do petsati s jednim stajanjem radi napajanjakonja.

Mene jepripalomjesto u zadnjim šaraglamagdje sam mogao i ležati Kada smo krenuli, na konjima su zazvonili zvonci cimbulaši dajući do znanjaostalim mještanima da se ide u berbu Već prolaskom kroz selo začula se pjesma,odnosno posavskahimna - OJ SAVICE TIJA VODO LADNA, a ja - ležeći na sijenukojeješirilo opojnemirise i udišući svježi zrak pomješan s mirisom toplogakruha koji se s kolačima širio iz košare i zagledan u vedro zvjezdano nebo - osjetio sam neponovljivu radost duha i harmonične otkucaje srca kojepamtimčitav život Došavši na odredište između pet i šest sati ujutro, muški su članovi raspremili konje i pripraviliposude i pribor za berbu. Žene su pripremale fruštik (doručak) a najstarija (gazdarica) jekuhala “smešne žgance* od polakukuruznog i pola pšeničnogbrašna Ostale su pripremalesuhe štuke i šarane, sir s vrhnjem,suhi sir,luk,grahna salatu, a za mene kao posebnog gostapripremile su jaja sa šunkom Kasnije sam shvatio zašto Dobio sam ulogubrentaša koji mora imati najvišesnage za taj posao Mojkum,domaćingazda, rasporedio jeostale sudionike i berba jemoglapočeti.Dobar i ugledandomaćin,pravivinogradar,berače jeprijedoručka ponudiodomaćom rakijom a na krajuitijekomberbe svojimstarim vinom kojegjeuvijekimao do MARTINJA;odnosno do krštenja mošta Već od ranog jutrapo brdima Moslavačke gore čula se pjesmaveselih berača Kada bi na jednombrdu završila zaorila se s drugog i tako naizmjencetijekom berbe, a naročito navečer ispred

ŽIVLJENJANA SELU

klijeti. U tim pjesmamaslavio se vinograd i vino Pjevali su izvorne, starogradske pa čak i crkvene pjesme,naravno uvijekvišeglasno. Nakon prespavane noći, a poslije doručka,dovršeni su preostali poslovi i pripreme za povratak kući Naravno putemse pjevalo i pioslatki mošt od raznovrsnog grožđakojesam tom prigodom naučio prepoznavati po boji, okusu,mirisu,veličini i obliku grozda. To jeeto doživljajkojije zapisan u INTERGEN starije generacije ane u INTERNET koji postajesvojevrsnispomenar lišen emocijakoječine čovjekačovjekom.

ŠTOVANI ČITATELJI!

I ovajputVAS želim počastiti s pjesmomiz čijegsadržajamožete iščitati iskrenu radost življenja na selu u proteklomvremenu, kada smo živjeli i uživali u prirodi i s prirodomsvojegazavičaja. > Ill

TETEC ME JE V BERBU ZVAL

DA BUM V TRSJU GROZDJE BRAL TRAMINEC, FRANKOVKU I KRALJEVINU _DIŠEĆISKRLET I SLATKU GRAŠEVINU

LEPO MI JE REKEL

NAJ PUNO MOŠTA PITI

BUŠ MORAL GUSTO

NA STRANU ODITI

POSLUŠAL GA NESEM

JAKO MI SE PILO

ISTINUJE POVEDAL TAKSE JEITREFILO BERBA

BERAČI SU SE Z BREGA DOZIVALI

Z POPEVKUM ŠTIMALII NADMETALI

TO MIJE OSTALO V DRAGOJ USPOMENI

BERBA GROZDJA NA BREGU V JESENI

Male priče podno velikoga

Kleka

Ogulineda ti nijeKleka Čulabise pismaizdaleka

Narodna pjesma

Piše: MiljenkoPavešić

priče. U dnu togpredjeladominira lijepa i dobro održavana župna crkva

SvetogaJurja.Župnik, Zdenko Skender,tijekomposjeta crkvi održi sat povijesti,ispriča niz zgoda i zgodica iz života Župe, doda pokoji vic i šalu Posjetitelji odu prezadovoljniugodnimboravkom kako u crkvi tako i njenom okolišu

Ogulinskikrajdoslovno odiše ljepotom i pitomošćukrajolika. Posebno je lijepoogulinskooštarijskopolje, a Ogulinsko Zagorjesvojimmalim zaseocima, lijepomarhitekturom seoskih kuća,jezerom,potočićima te okolnim brdima djeluje kao iz

Ta ogulinskooštarijska zavala postojbinajemarljivihljudipoljoprivrednika i uzgajivačablaga. Srijeda jeu Ogulinusajmeni dan ili,kako to narod kaže,ogulinski blagdan. Na sajmuse i danas okupljabrojnopučanstvo. Ne tako davno,bilojebrojnijeblagositnog i krupnogzuba a o odojcima i tovljenicima da se i ne govori. Nažalost,štalice postadošegaraže, ljudinađoše naizgledpovoljnije uvjeteprivređivanja i ogulinska, Bogomdana,polja na brojnim su predjelimapostalaprekrasni sagoviočaravajućelijepogpoljskog cvijeća.Vremena se mijenjaju a s njima i ljudi.Danas svi gledaju turizam Mnogose govoriovdje o seoskom turizmu Uvjeren sam da su ipaksaznanja o seoskom turizmu popriličnomutna Je li onima koji o tome pričajujasantaj pojam i sve što iza njegastoji?

Za razvojturizma na selu, uz obrađivanjepolja i uzgojablaga

nedvojbeno bi bilo rezultata Tu i tamo to malo po malo kreće.

Vjerovali iline, Ogulinima pet rijeka i trijezera, a pride i čarobni Crni ili Klečki potok.Rijeke su: Dobra,Vitunjčica,Zagorska Mrežnica,Bistrac i Ribnik, a jezera:Sabljaci,Bukobnik i Šmitovo jezero.Sve rijeke,osim Dobre,imajustatus pitkevode, a Šmitovojezerotakođer U Crnom potokuživi potočni rak i potočna pastrva a zna se, rak i pastrva žive samo u vrlo čistoj vodi

Koji se grad u našojDomovini ali i u Europimože dičiti takvim bogatstvomočuvane prirode u današnjemposvemašnjem onečišćenju?

Povijesnispomeniciplijene pažnjuposjetitelja.Ogulinima brojnerijeke,logično, ima i mostove Uz zaštićeni Marmontov most prekoZagorskeMrežnice vezana je narodna priča:Napoleonovmaršal Marmont (u vrijemeokupacijenaših krajeva) gradiojeceste, mostove, zgrade. Tako je izgradio i spomenuti kameni most koji,eto, do danas ponositostoji.Marmont jepotrošio i mnogo novaca te ga je Napoleonhtio smjeniti.Marmont tada kaže Napoleonu:

- Veličanstvo, morao sam nešto načiniti za tajnarod On tako slabo živi da čak kolače pravi od luka

- Šta,kolači od luka?!

Nima pušakšto su karabinke

Niti curic što su Ogulinke.

Lomoščanko ki ti kikljukroji Da na tebi tako lipostoji.

Lomoščani alaj ste na glasu

Krave oru a volovi pasu

Lomost jedio Ogulina, a zanimljivo jenastao tajtoponim.

Preko jednejaruge na cesti Ogulin - Oštarijepostojaoje kameni most čijajeos stupova zatvarala kut od 70" s osi pro-

Marmont ga tada ponudiogulinskom masnicom u koju se pored ostalogstavlja i sitno isjeckani (danasizmiksani) luk Probavši je, Napoleonjebio oduševljen ukusom i Marmont ostade maršal

Narod ogulinskogkrajavesele jenaravi,sklon pjesmi i šali Poznate su ogulinskeposkočice koječesto,tijekomsvojihnastupa pjevajučlanovi KUD-a “Klek" iz Ogulina. Evo primjera:

metnice na mostu Narod jetaj most zbogizgledaloma nazvao lomljeni most - Lomost Cijeli je tajdio s vemenom dobio naziv Lomost Ipak, tu nijekrajpriče. Na mjestutogadotrajalog mosta 1900. godineizgrađenje novi armiranobetonski most kojije dovršen i stavljen u promet25 listopada 1900 godine, a prvije armirano-betosnki most u nas Izgrađen jesamo nekoliko godina nakon pojavetakvih konstrukcija u Francuskoj.

Kao prvimost od armiranog betona u našojDomovini predstavljakuriozitet i povijesnu vrijednost, a i potvrdučinjenice da smo u povijesnimzbivanjima vrlo često bili sasvim blizu izvorištu događaja i novih spoznaja, a poglavito u mostogradnjinerijetko i u samom vrhu zbivanja.

Ogulin se diči i jedinstvenim muzejom u Frankopanskoj kuli U dvijesobe izložen jetijeknastanka i razvojaplaninarstva i alpinizma u Hrvata Pored tekstovnog i foto materijala tu su brojniautentični eksponati od naprtnjače i cipela do opreme za visoka gorja,penjačka oprema, spasavalačaka itd Izložen

Ruševine prastarog grada Modruša

Planinsko-

Na rascvjetaloj livadi podnoKleka

apeVEI OOO JNJAVOK K

jei kamen s vrha Everesta kojije muzejudarovao naš vrhunski alpinistStipeBožić Muzejjezaživio zahvaljujući domaćem sinu Matiji Mlincu,planinaru,alpinistu ičlanu Gorske službe spašavanja.Tajje muzejjedinstven u Hrvatskoj i u Europi.Mnogitvrde da takvog muzejanema u Svijetu.

Eto,raspričao sam se a narod kaže:

- Treba svirati ali treba znati i sviralu za pas zadjenuti.

Za kraj evo dvijeogulinske šale pokojnogvic-mahera Jose Bobana

Josu zna li šta to rade? On im odgovori da vrše inventuru vodovodnih cijevi.

- Pa zašto ne mjerepo vrhu da ne kopaju?

E, nisu sigurni dali su sve cijevi na broju,kaže Joso

Zove Joso veterinara, inače svoga prijatelja, da dođe jermu konj u dvorištu leži s nogama u zraku Veterinara Joso odvede u dvorište Nasred dvorišta konjza piljenje drva leži okrenut naopako, s nogama u zraku

- Pa kako si tako neozbiljan, kaže veterinar?

Radnici Komunalca prekapaju po Ogulinu.Neki Ogulincipitaju

- Štase čudiš, pa to jemojije

KULTURA ŽIVLJENJANA SELU

34. međunarodna smotra

folklora

Poklade usred ljeta

Priredio: StjepanKeglević, dipl.ing.

Ova tradicionalna smotra narodne umjetnostiodržala se u Zagrebuod 19 -23 srpnja sva u znaku prerušavanja i maskiranja. Ovu zamisao objašnjavaprof.

Zorica VITEZ stručna upraviteljica smotre kako se pokladni običajizbivaju u narodu na kraju zime, a početkomnovog proljeća tako neka se predpočetak21 stoljeća isto tako odbaci sve ono loše iz prošlosti, neka jeu veselju zaboravi, a prema prastarim poganskimobičajima neka se krinkama,glazbom i bukom zvonaca otjeraju sve tamne magijskesile.

MEĐUNAROD smotra olklora

i običaj“palenjeulica" kad momci laganoobučeni preskačuvatre Lipebuše su djevojke i žene u svečanojrubini čak u mašlijarama s bijelomkoprenomprekoglave kojaima široki,šareno vezeni rub Strašne buše su starijimladići koji gaćeoplatnjarenapune slamom, stegnu obojcima i opancimakajšarima, a na tijelonavuku obrnute kožuve,pripašu si lance na koje povješaju zvonca zvane klepke. Na glavama im drvene obrazine raznih životinja s rogovima.Običaj strašnih buša jeu cijelojPanoniji, a etnolozi smatrajučak i na područjucijelogbivšegRimskog carstva

Smotra je u tom duhu započela izložbom u Galeriji“Klovićevi dvori" pod naslovom “Pokladno prerušavanje i maskiranje BaranjskihHrvata Šokaca“, a pod geslom:

“Alaj ću se spremit na fašange, Poderat ću dikine firange!"

Na desetak lutaka,snimkama i krinkama prikazanojepokladno veselje iz podravskog i podunavskogdijelaBaranjegdjese razlikuju: male buše koječine djeca,lipebuše i strašne buše,kao

Na izložbi smo prigodomotvaranjagledali i slušali u živo članice SKUD-a “Ivan Goran Kovačić" u prekrasnimbaranjskimskutima i oglavljima. Autor izložbe jenama poznatietnologprof.JosipFORJAN, kojivodi Posudionicu i radionicu narodnih nošnji u Zagrebukojasudjeluje u samoj izložbi. Svečanost jeotvorio mr sc

DragutinPALAŠEK, pročelnik Gradskogureda za kulturu

Na smotri jesudjelovalotijekom tih dana 14 domaćih društava te šest iz inozemstva s ukupno900 izvođača. Da se ne zaborave ta društva i pokladneskupinekoje s mnogo truda nastavljaju našu tradicijskukulturu navest ćemo im nazive,mjestadjelovanja po županijama, kao i nazive glavnih pokladnihlikova ili običaja:

Brodskoposavska

KUD “Kolo" DonjaBebrina Mastibrk,purkavica, lutke s kišobranima,kobile i medo

Primorskogoranska “Halabuški zvončari",Viškovo u Kastavštini životinjskeglave s jezicima, u ruci bačuga,medvjedi, vragovi i redar.

Dubrovačkoneretvanska “Pokladno društvo",Lastovo. Viču “uvo",Poklad na magarcu, lijepe i grubemaškare,culjanje poklada s brda u selo,četovanje.

KUD “San Marino",Lopar na otoku Rabu Veli ililipimaškari s bijelimhlačama,šešir,rubac,štap, zvono, zastava, stablo bora,tanci i polke.

Splitskodalmatinska

KUD “Putniković" na Pelješcu. Bijelimaškari s mačevima i vrpcama na šeširima,mladoženja, svirač i redar.

Grad Zagreb

HSPD “Sljeme",Šestine. Pokladna svadba,sitni mladenac i krupnamladenka

“Gljevačkimaškari",Gljevkod Sinja. Did i baba,didići i cigani, te bili maškari kao svatovi

“Mačkarasti svatovi", Norić i Sutina između Splita i Sinja. Nevista,diverovi,jenga,did i barjaktar i stablo javorovo.

KUD “VranovciBukovlje" iz BrodskogPosavlja.Šafingari, bijelekobilice i pokladnisvatovi, vrtuška

Osječkobaranjska

KUD “Sloga", Draž u Baranji.Fašange,lipe i strašne buše

KUD “Šokadija? Strizivojna.Dvojeu jedno,naopako,sakrivene, sokolice,bepke (glave od krepe) imedo ilislamar

Hrvatsko kulturno društvo “Vukojevci" kod Našica Starčevi sa šibama,pokladni svatovi i babe

Međimurska

KUD “Lafra", Turčišće. Čovjekolike maske lafre i životinjske lampe,napuhanci od slame,cigani i deve.

Istarska

“Sovinjskipusti", Sovinjak kod Buzeta Pusti s vrpcama, svatovi i oberači darova

Iz inozemstva bile su skupine iz Slovenije(Videm priPtuju), Bosne i Hercegovine(Vijak i Vareš),Italije(Sardinija), Mađarske (Mohacs),Njemačke(Balingen) i Poljske(Wilanowice).

- I tako su Zagrepčani opetmogliuživati u glazbi,nošnjama,plesovima i komici folklornih skupina,što nažalost,nijeorganizirano mnogimzainteresiranim gledateljima iz malih pokrajinskih mjesta.Središnjupriredbu na Gradecu 22 srpnjaprenosila jesrećom naša RTV

Pokrovitelj smotre bio jeHrvatski Državni Sabor te jenjegovpredsjedniking.Zlatko TOMČIĆ priredbu pozdravionaglasivši da jeveć Antun RADIĆ bio među prvimistraživačima i promicateljimahrvatske seljačke kulture.

Bake i djedovi

Piše: ZrinjkaKeglevićdipl.Stević,odgajatelj

=

očeva,bakina,djedova,ljubavstarije braće i sestara itd.). Osim za samo dijetesudjelovanje baka i djedova u odgojudjecekoristan jecilj za društvo u cjelini jerće u sljedećim pokoljenjima biti mnogo duševno zdravih,snažnih mladih ljudi.

Statistička istraživanja o europskojobitelji,pokazala su da u južnoeuropskimzemljamaima više izgleda za stabilni duševni razvoj mlade generacije nego u zapadnoeuropskimzemljama.Razlogje, djelomično, što se u tim državama osim roditelja o djecibrinu (često i žive u istom kućanstvu) bake i djedovi. U zapadnimdržavama sudjelovanje baka i djedova u odgojuunučadi sve jemanje, a primjerazajedničkog života gotovo da i nema

“Situacija baka i djedovanalik je jesenjoj žetvi: dozreli plodovidugog, često mučnogživota, punog odricanja,usrećujuća su naslada, smiju se ubrati i kušati Čovjek to osobito snažno doživljava kada dobije prvo unuče,dakle kada postaje“novopečenim"bakom ilidjedom.Muke podizanjadjecenalaze svojeopravdanje u budućnosti, naročito zato što starijaosoba,zahvaljujući unucima, spoznaje: “Da, nastavlja se! Da, trud donosi plod, on se nastavlja, dovodi do novog pokušaja da se jača ono dobro,pravo, ono bolje." Ovo je ulomak iz knjige“Abeceda za bake i djedove"njemačkeautoricepsihologaChriste Meves kojajei sama baka Ona naglašava u uvodu spomenuteknjige da znanstvena istraživanjadokazujukako nedostatak bake i djeda za unuke znači osjetangubitak.Današnji brzi ritam svakodnevnogživota, razne “utrke? roditelja za što više materijalnih dobara, za položajem u društvu, u profesijiitd., za djecučine neprirodan način života, pa se ona, više no ikada,trebajuosjećati zaštićenima i sigurnima.Kratko rečeno,svako malo dijetetreba imati sigurnozaleđe bakine i djedove ljubavi.Dijetepostajesretnije iemocionalno bogatije ako jeokruženo s različitim vrstama ljubavi(majčina,

Baka,kćerka i unuka - istinita priča

Budući da su roditelji u cjelini odgovorni za odgoj i njegu,nije dobro da baka i djedpostanuglavni odgajateljidjeteta. No što se sve može dogoditi ako brigu o malom djetetupreuzme baka - majčina mama? Evo jednogprimjera iz života

Mladom bračnom paru rodila se djevojčica(ondajošnijepostojao niti polugodišnji niti godišnji porodiljskidopust).Majkajemorala biti zaposlenazbogotplateduga za stan i svojujezaposlenostsmatrala nužnom i razumnom Njenamajka stanovala jeu blizini te jedogovoreno da ona preuzme briguoko svojeunučice Odmah po dolasku majkei bebe iz bolnice baka je preuzeladnevnu i noćnu briguoko unučice (dijelile su istu sobu,baka jehranila i kupalabebicu). Mlada majkajeuživala u tome što ima brižnu njegovateljicu svoga djeteta. No,nakon 4-5 mjesecimajkaje primjetilasljedećaponašanjasvoje djevojčice: ako jujeona držala na rukama, a baka izašla iz sobe, malena jeodmah počelaplakati; smješkala se više baki nego mami; po dolasku bake u sobu veselo je gugutala i pružalaručice baki.

Mlada mama se počelaboriti za ljubavsvojekćerkice: premjestila je njenkrevetić u svoju i očevu sobu te počeladavati bebi prvi i zadnji večernjiobrok,ali neke bitne promjenenijebilo Kada jedjevojčica već prohodala i počelagovoriti, vikendom (roditelji kod kuće,abaka u svom stanu) bi odmah ujutro pitala:“Gdjejebaka?" U majcije raslo ogorčenje i bijes.Jedne nedjeljesukob jedošao do vrhunca Djevojčicajehtjelabaki, a roditelji jenisu pustili. Otac jezaključao stan i strogo tražio od kćerke da posluša mamu Malena jereagirala provalom bijesa,bacila se na pod i urlala neprestanopolasata Baka je zvala telefonom ipitalazašto dijete vrišti, no kćerka jojjepoklopila slušalicu Zatim jeotac istukao djevojčicu po guzi,čemu se usprotivilamajkasmatrajući da jeto ipakpreviše.Uglavnom - osjećajkoji jeprogoniomladu majkubio jeda gubisvojevlastito dijete u korist bake Ona,naime nijeznala da se djeca u prvojgodiniživota najčvršće vežu uz osobu kojaih njeguje. Čak jeotac rekao supruzi da mora podnijeti to što malena voli više baku nego nju.Majkajeteškom mukom shvatila da ona nijeidealna majka, a da jenjenamajkaidealna baka

Tri godinekasnijemajkaiz ove istinite pričenapustila jeposao i posvetila se obiteljirodivši drugu kćerkicu Uživala jeu ulozi majke male bebice, a starija jekćerka osjetila veću sklonost za mamu s bebom Prvorođena kćerka se nakon krize ljubomore(koju su roditelji vještosvladali povremenimpotpunimposvećivanjemnjenimpotrebama)mnogo lakše vezala uz roditelje. Baka i njenakćerka, tada dvostruka majkasa zrelijim stavovima i poučenagorkimiskustvom, imale su miran i korektan odnos

Ovajpravi,životni primjer pokazujekoliko jevažno da svaki član obitelji zna kojajenjegovauloga u njezi i odgojudjeteta i da prema tome i djeluje. m

Izrada narodnih nošnji u

Koprivničkom

Ivancu (3. dio)

Napisala: Zlata Kovač

Ženskanarodna nošnjaiz KoprivničkogIvanca sastoji se od nekoliko glavnihdijelova i to:

dašnjeposlove u kući i na poljuili pakza svečane prilike:nedjelja, blagdani,svatovi i drugesvečane prigode.

1 poculica - kapica sa špicama, zatim “podšpice",“kofrtalo", pantlini sa šikom

2 pleček - bluza sa našivenim rukavima

3. robača - suknja od domaćeg platna“svakidašnja ili “posvetešnja"od “gunjastog"platna

4. podsuknjenka - podsuknja

5 fertunj - pregača

6 kožulec - prsluk

7 rubec,marama na leđa - “Tibetni" novijegdatuma ili “Našitak" kojihjesve manjejersu stariji, a rađeni najčešće na crnom platnu ilipakoni najstariji na “čoji" i bogato našiveni

8. peča - bijela marama na glavu

9 peča,marama bijela - šal ispod “tibetnog" rupca

10 rubac na glavu,marama crnauglavnom za starije žene

11 tušlinka - kaputić

12 čizme kordovanjske s mehom ili na škrip

13 nakit - kraluži,ogrlice i minđuši

14 ropčec - maramica iza pojasa koja se mora vidjeti

15 vijenac za glavu - samo za mladenku

16 šamulinska suknja i fertunjtakođer samo za mladenku

Poculica jenajljepši dio kao poseban i samostalan “komad? narodne nošnje,izvezen bogatim, prekrasnim vezom Krojenajeod tri dijela; veći dio u obliku trapeza i dvijestranice u obliku trokuta iliklina Poculica se veze na crnojglotanojtkanini, sa šarenom podlogomod pamučnogplatna. Vezenjepočinje od sredine, bez ikakovognacrta, jedno za drugim se nadopunjavaraznim biljnim motivima ili geometrijskim likovima poredanim u nizu. Veoma je važno uskladiti bojekonca s motivima,“ivančice,tulipana, srčeka,vurice,hrastovoglista,klasa žita,turnjeki i drugo", a male pra-

Izrađene poculice - kapice

> Platno za glavnedijelove ove nošnje se tkalo od konoplje, lana ili miješano sa pamukom.Izrađivale su se nošnje“svakidešnje" i “posvetešne", a koristile su se kako im sam naziv govori za svaki-

Motivi veza sa rukava

“Ivanečki vez"

znine popunjavaju se “šljokicama i šikom". Bojekonca su najčešće crvena ilivišnjeva za podlogu, zatim žuta,zelena,plava,bijela,ljubičasta i naranđasta Špice su kukičane - heklane od bijeloglanenog konca, sa cvjetnimmotivima iliornamentom Podšpice su krojeneod bijelog“šifonskog"platna s dvijekepertrake prišivene sa strane, a na gornjem su rubu prišivene trake odgovarajućeboje: regine,šujteši,šlingice. / prilog: slika “poculice" i rukavi / Kofrtalo ili “gožvica"napravljeno je od deblježice - drota u obliku trapeza i omotano na spojupređom, a trebalo jeza slaganje i omatanje dugeženske kose. Pantlin jetraka od čiste svile sa cvjetnimmotivima, sa strane ukrašena šikom - svjetlucavimšljokicamaširine dva do tri centimetra,prišivenih po rubovima pantlina.Pantlin se gore veže u trokut tako da dva kraka idu na prednji dio glave, a jedan na stražnji dio poculice što daje jošljepšiizgled oko cijeleglave na poculici.

Pleček se sastoji od više dijelova,prednja i zadnjastrana Gornjidio zove se pinta, oko vrataogorel i rukavi s umetkom - latvica Na tom dijelunošnjeposebno su lijepoizvezeni rukavi s tri reda uzorka,širine 6 do 8 cm svaki, te po šest sedam stupacavisine Način vezenja i motive opisat ću nešto kasnije.

Robača - suknja u četiri pet čak i šest pola,ručno ješivana od lanenogdomaćegplatna. U gornjemdijelujebogatonabrana -

“gubana",ručno cigovano,doljeje porub, a iznad njegafalda 2-4 cm Pojas 6 cm širok,našiven crnim ili višnjevimgeometrijskim motivom “turnjeki", a zove se “bešvica". Za svečane prigode, oni koji su to mogli,rubače su šivali od “gunjastog"platna. To jeduplotkanje platna sa cvjetnim iliornamentnim motivima na kockice i slično

je“šlingica"; sve to nešto kraće od “robače"

Fertun jesašiven od crne pamučne tkanine tvorničke izrade od glota. U struku bogatonabran, a uz rub mašinskim vezom “točkan? ili su prišivenetrake /cikecake, šujteši,šlingice / odgovarajuće usklađene boje.

Podsuknja ješivana u dva dijela, gornji dio u struku bogatonabran, a donjidio - “volan" također bogatonabran. Doljeporub, a kasnije i danas za folklor prišivena

Kožulec - prsluk,izrađen od crnog svilenkastog samta Obrubljen jekrznom kojegzovemo jajnica, znači da jeto pravo krzno (svakare iliastrahan).Krojenje u tri dijela, dva prednja i jedan zadnji,izvezen reginama u cik-cak stilu oko vrata i rukava,ispod ruku,do iznad struka Sve je ispunjenogustoprišivenim reginama u crnoj,bijeloj i žutojboji. U sredini su bogatougrađene “kućice",cvjetnimotivi izrađeni od crvene svilene vrpce i trobojnica.Kopčase crvenim gumbima kojezovemo “kukori". Punjenjevatom ili raščešljanom kudjeljom i podstavljenplavim pamučnimplatnom.Kožulec se nosi na najgornjemdijelunošnjena tibetnom rupcu m

Iz sanjarenjaprene me Hrvojevglas.Poče pričati.

Priča o biranju pandura u Gospiću

Piše: MiljekoPavešić

Slušajućipočetakpričepomislih dajepričastvarni događaj.Uskoro shvatih da to neće biti baš tako

Općinskopoglavarstvo u Gospićuraspisalojenatejčaj za izbor novog pandura.Saznao Dane za natječaj pa i on podnesemolbu kojumu jenapisaosusjedMane Nažalost Dane jeodbijen.Nije zadovoljiojediniuvjet - pismenost; bio jenepismen.

na tako daleki put?

- Dane,srećo naša,došli smo zamoliti te za pomoć kako bi izgradilivodovod i nogostup u našem i TvojemGospiću.

- Nema problema,kako jane bi pomogao naš Gospić.“Luce, napiši ček na milijundolara!"

velebitskim iskustvom,Dane počnebrzo napredovati.Zarađene novce uloži u samarice pa posao i zarada jošboljekrenu Izgradi Dane i pilanupotočaru.Ubrzo izgradi i parnu pilanu, pa posao krene Posta Dane pravibiznismen

Luce,njegovasekretarica, napišeček i stavi ga na stol pred Danu Dane otvori jastučić za pečate,pritisnepalac i potpiše ček Članovidelegacija od zaprepaštenjarazrogače oči i otvore usta, a jedanreče:

Pročulo se u Gospićudokle je Dane dogurao.Općinako općina. Uvijekprazna kasa. Odluče odbornici da jednadelegacija ode u Ameriku do Dane i da ga zamole za pomoćnjegovojopćiniGospić. Smišljeno - učinjeno.

SkupiDane nešto novaca i ode u Ameriku Zaustavi se u šumovitojMontani Tu jeon bio na svome terenu Prirodno bistar, snažan i marljiv s dragocjenim

Dane ih lijepoprimi u svome uredu,počastiih,slatko s njima popirča pa ih upita:

- Zašto ste vi krenuli do mene

- AjmeDane što bi ti tek bio da imaš škole?

- Pandur u Gospiću,odgovori Dane.

Budakovim brdom prolomi se smijehpoputljetnegrmljavine i razbije onu tišinu u kojojsam onako sjetnobudan snivao

“Ajdepokret",zaurla vođa puta! m

KULTURA ŽIVLJENJANA SELU

KULTURA ŽIVLJENJANA SELU

Kompost

Piše: Darko Kantoci,dipl.ing.

ilikupinama. Kako bi kompostište bilo urednije, dobro jeprijesamog slaganjahrpenapravitiokvir. Okvir se može napraviti od drveta, opekeili žičanogpletiva. Kompostnahrpamože se uljepšati ako na rubovima posaditeukrasne tikvice,dragoljubilislak

Kompostnahrpaslaže se na zemlju i ne postavlja se nikakva podloga.

“Siloszakomp:

U jednomod prošlihbrojeva “Mljekarskog lista" podsjetili smo vas kako pravilnoiskoristiti stajsko gnojivo.Ovajputreći ćemo nešto o iskorištavanjuotpada. Danas velike količine korisnog kućnogotpadazavršava na smetlištu, i to ne samo u gradu,već i na selu Od organskogkućnog otpadadobiva se kvalitetno organskognojivo - kompost.

1 - Zidani silos za proizvodnjuiličuvanje komposta (od oko 250 komada cigli)

Pripremakompostajednostavan jepostupak.Organskiotpad u slojevima se slaže na hrpuza kompostiranje i u prvo jevrijeme hrana mikroorganizmimakojima su za život potrebnikisik i vlaga. Zato otpatketreba slagati rastresito, kako bi između slojeva ostalo dovoljnozraka. U sušnom periodukompostnuhrpupotrebno jepovremeno zaliti, baš kao i gredicu s povrćem.

Kompostište po mogućnosti smjestite u sjenoviti dio vrta, ali dovoljnoblizu povrtnjaka.Mjesto za kompostištetrebalo bi biti zaštićeno od jakogvjetra. Kao zaštita dobro će poslužiti grm lijeske,bazge,glogaili vatrenog trna U manjemvrtu kompostna se hrpamože zaštititi visokim kukuruzom,suncokretom,grahom

2 - Pristupne ploče slobodno položene na podlogu nasutu pijeskom

3 - Rub gredice od betona sa šljunkom

4 - Temelj od lakog betona

- kokošjeperje i gnojivo,dlake domaćih životinja, kosa

Na kompostnikako nemojte stavljatiplastiku,staklo,metalne predmete,kemikalije i bolesne biljke.

Na dno kompostnehrpetreba složiti grubljimaterijal, grane i debljestabljike. Sve to valja narezati na komade dužine 10 cm Ovajće slojosiguratiprotokzraka i omogućitiotjecanjevode. Na ovajslojslažite različiti otpad, a između njihnasipa se slojzemlje ili starogkomposta. Na kompost se može staviti i pokojislojstajskoggnoja.Hrpase slaže do 1,5 m visine, a pokrajnjeodmah se pripremamjesto za drugu,tako da prva dozori Dozrijevanjemhrpa se smanjuje na četvrtinu prvobitne visine U jesen,prijepojavemraza, hrpuzrelogkompostatreba pokriti zemljom i lišćem

Za bržedozrijevanje

Iako na tržištu postojeraznovrsni aktivatori i ubrzivači kompostiranja,proces možete ubrzati i priručnimsredstvima Može se koristiti pripravak od kamilice,maslačka,stolisnika, koprive i hrastove kore Napravi se mješavina od jednakihdijelova navedenih sastojaka i namače se u vodi Na litru vode stavlja se 2 žlice mješavine i ostavi jedandan Nakon togaotopinom se zalije kompostnahrpa.Raspadanje se može ubrzati tako da se između slojevaotpadahrpapospe vapnom

Štomožemo kompostirati Kompostiramouglavnomkuhinjskiorganskiotpad.Štoje mješavinaraznovrsnija, to će i kompostbiti bolji. Na kompostište se stavljasljedeće:

- ljuskejaja,oraha i lješnjaka, lupinevoća i povrća,talogkave i čaja

Upotrebakomposta

- prašinu iz usisivača,papirnate vrećice,usitnjeninovinski papir, karton i piljevinu

- sve organskeotpatke iz vrta, pokošenutravu, neosjemenjeni korov,lišće,stabljike, uvelo cvijeće,orezane grane grmljaivoćaka - drveni pepeo

Kompostobično dozrijeva za devet mjeseci, a ako stojiduže od godinedana,njegovavrijednost opada.Zreli kompost se prosije, grubiostaci vrate se na kompostnu hrpu, a prosijani se kompost ugrablja u zemlju.Gredice se posipajukompostom u jesen,kada jezemljajoštopla, i u proljeće kada se tlo dovoljnozagrije. > Il

Niske trajnice

Piše: Darko Kantoci,dipl.ing.

Uobičajeno jeda u posude na terasama, balkonima i vrtovima najčešćesadimo sezonsko jednogodišnjebilje.No,mogućnosti i kombinacija ima mnogo, a što i kako saditi ovisi o veličini prostora, posude,namjeni i financijskimmogućnostima.

Ako već imate veće posudeili vrt s kamenjarom,možete eksperimentirati s trajnicama, pričemu jenajvažnije da mlade biljke ne sadite previšegusto,jerće im ubrzo prostorpostatiskučen Izbor biljnih vrsta ovisi i o položaju,odnosno,hoće li biljkebiti izložene suncu iliće biti smještene u sjenu.

KAMENITA TRAVA uspijeva na sunčanim položajima. Naraste do 30 cm visoko. Cvate u travnju i svibnjucvjetićimalimunžute boje.

KARPATSKI ZVONČIĆ nije izbirljiv prema tlu,naraste do 30 em visine. Cvate u lipnju i srpnju plavim i bijelimcvjetićima.

Spomenimoneke niske trajnice kojese inače uzgajaju na kamenjaruilisuhozidu, a mogu se saditi u veće posude.

šareni klinčić (Dianthusdeltoides)dobro prekrivatlo, naraste do 15 cm visine, a cvate sitnim crvenim cvjetićima od lipnja do kolovoza

KAMENIKA ima različitih. Ova skromna biljkacvate, što ovisi o sorti, od ranog proljeća do jeseni. Boja cvjetamože biti bijela, ružičasta ili karmin crvena Razmnožava se dijeljenjem nakon cvatnje.

LAŽNA TUSTIKA čini jastučaste nakupine. Traže vrlo sunčano i suho mjesto.Lako se razmnožavaju.Različitih su veličina,boja i oblika Sedum acre naraste samo 5 cm, ima žute cvjetove i cvate u lipnju i srpnju.Sedum ewersii naraste do 20 cm visoko,cvate ružičastogrimizno u kolovozu i rujnu.Sedum sieboldii najkasnije cvate, od kolovoza do listopada, naraste do 30 cm, a bojacvijeta je ružičasta

KLINČIĆčini lijepecvjetne pokrivače. Ima ih nekoliko vrsta: * alpskiklinčić (Dianthus alpinus)cvate u srpnju i kolovozu

GUŠARKA tvori velike cvjetne jastuketijekomtravnja i svibnja. Naraste do 20 cm visine i ne traži osobitu njegu.

perastiklinčić (Dianthusplumarius) ima sivozeleno lišće i mirisne cvjetove na dužim stapkama

Trajnice se sade u posude u proljeće i jesen, no ako nabavite kontejniranesadnice (sadnice u plastičnojvrećici s grumenom zemlje)možete ih saditi i ljeti. Il

VAŠLIJEČNIK

Odgojite zdravo dijete

Piše: dr Ivo Belan

Vi vodite brigu o svom zdravlju.

Pazite što jedete,izbjegavate hranu s puno masnoća Vodite brigu i o fizičkojkondiciji, hodajućipolado jedansat svaki drugidan,iliredovito joggirate ili pakvozite bicikl Međutim,možda nešto zaboravljate - svoju djecu, ta mala stvorenja nezasitnogapetitakada jeu pitanju šećer, a i sol itd Dok vi postajete

sve zdraviji, oni se možda pune raznim pomfritima,hamburgerima, čipsom,trpajući u sebe različite, za srčana oboljenjarizične faktore udružene sa sjedećim načinom života. To nije u cijelosti njihovagreška - ili vaša Mnogo jefaktora kojipridonosedebljanjudjece: fizička edukacijadjece u osnovnim i srednjimškolama je nezadovoljavajuća. Ona ne stvara ni naviku ni potrebu za kretenjem.

* ako žive samo nekoliko ulica udaljeni od škole,djecaradije idu tramvajem ili autobusom, umjesto da tu udaljenost propješače. televizijajepostalaelektronski opijumtinejđera;djecaprosjedepredtelevizorom ilivideoigrama15 do 25 sati svakog tjedna, * fast-food na bezbrojmjesta u gradučesto zamijeniobiteljski stol za redovne obroke “Hoćeš li hamburger sa ili bez pomfrita" - postalaje najteža kulinarska odluka

VISLIJEČNIK a» —————————<

Eto zašto su - bez iznenađenja - djecadebljanego ikada. Nedavna studija jeutvrdila da su američka djeca1995. godine u prosjeku bila teža za 5 kg,nego 1980.,iako su jelaisti brojkalorija i manjemasnoća Desetogodišnjaci su skočili sa 34 na 39 kg bez promjena u visini!

“Mi stvaramo nezdravu djecu, kojamogu tragičnopostati nezdrave odrasle osobe Mi već sada nalazimo povišenikrvni tlak i prijevremene dokaze o postojanju koronarnogsrčanogoboljenja djece" - kaže dr. Kenneth Cooper, predsjednik centra za aerobička istraživanja u USA.

Kada su u pitanjunezdrave prehrambenenavike (gladovanje ili pretjeranouzimanjehrane) djevočica onda obično nijekrivac prazan ilipun želudac, nego loša predodžba o svom tijelu. Nova istraživanjaukazuju da redovno sudjelovanje u sportskimaktivnostima ili nekim oblicima organiziranih fizičkih aktivnosti mogu popravitinjihovupredodžbu o svojemtijelu i pomoćikako bi se izbjeglemogućeprehrembene abnormalnosti

odlučuje.Tjelovježbanametnuta odozgogotovojeuvijekosuđena na propast.Dopustitedjetetu da samo slobodno odabere svoju aktivnost. To ne mora biti aktivnost u kojojste se vi isticali kada ste bili u njegovojdobi Vi ste tu samo podrška.

Štoučiniti? Postoje li načini kako pomoćidjeci da prihvate zdrave navike kojeće zadržati čitav život?

Istraživanjajasnopokazuju da odrasle osobe ne morajunaporno vježbati kako bi postiglevažne zdravstvene koristi Ista jestvar i kod djece.Djecapostižuiste koristi od umjerenetjelovježbe što olakšava i roditeljima i djeci da zajednosudjeluju u tim vježbama.

Istraživači su promatralidjevojčice u dobi od 13-17 godinakoje su sudjelovale u školskim sportskim programima. Te su djevojke bile zadovoljnijesvojimtijelom, svojimčitavim izgledom i razinom svojekondicije, nego što jeto bila slična grupa djevojčicakojenisu sudjelovale u bilo kakvim sportskim aktivnostima Uključitizabavu u stjecanje kondicije

Ako kažete djetetu da vježba puno, velike će šanse biti odgovor kojićete čuti negdjeizmeđu gunđanja i ismijavanja.

Za održavanjekondicije,djeca i tinejđeri bi trebali odvojiti tri putatjedno po trideset minuta na neku od aerobičkih aktivnosti To može biti hodanje,laganotrčkaranje(jogging),ples,vožnja bicikla - ilineka druganeprekinuta aktivnost kojadjecipričinja zabavu

Ako dijetepočinje s nekom organiziranomaktivnošću,pratite njegovofizičko i emotivno zadovoljstvo.Pripazite na eventualne fizičke tegobeili bilo kojeveće emotivne promjene:jeli dijete mrzovoljno ilipotištenootkako se počelo baviti tenisom ili košarkom,počinje li se osjećati loše neposrednoprijepočetka treninga a boljekada sazna da neće morati na trening?

Uključite se i vi kao roditelj. Konačno,jedanod načina da pridobijetedijete za tjelesnu vježbujeda i vi s njimvježbate. Ako postojemogućnosti, zašto ne uključiti čitavu obitelj u tenis, u igruparova ilizajednički u košarku ili mali nogometna livadi. Vi se možete uključiti i kao sponzor ili trener svoga djeteta ako jeon u nekojekipi,ili se jednostavno samo pokažite i postanitezainteresirani gledatelj.

Zaboravite prazne riječi - ključ je u motivaciji.Ovdjejenavedeno nekoliko načina kako učiniti tjelovježbu zabavnom i poželjnom

za vaše dijete ali i za vas

Neka tjelovježba bude događaj. Idite bar vikendom na kraći treningspojen sa zabavom: pješačenje,planinarenje ili vožnja biciklom Na tajnačin tjelovježba jemanjedosadna obveza, a postajezabava kojudjecarado očekuju.

Ako jedijeteintenzivno uključeno u školi u neki sport,taj se periodmože smanjiti na dvedeset minuta Ključnoje,međutim, dopustitidjeci da odaberu aktivnost u kojojuživaju i ohrabriti ih da se njomebave koliko god često to mogu

U periodu do puberteta naglasak treba biti na jačanjumišića a ne na njihovompovećanju. Za djevojčiceje,zbogstalno prisutne opasnosti od osteoporozekasnije u životu,imperativ da se uključe u neku redovnu tjelovježbu: hodanje,trčanje,plesitd

Neka vaše dijetepotiče i uči drugudjecu.Kako vaše dijete postupnonapreduje u nekojaktivnosti, ohrabrite ga da i drugu djecupodučikako se sprovodi neka sportskorekreativna aktivnost Iznenadit ćete se koliko je takvo dijeteponosno na to što pružadrugojdjeci.

Prednjačitesvojimprimjerom. Istraživanja su utvrdila da uključenjesamog roditelja u neku redovnu sportskuaktivnost ima stvarni koristan učinak na djecu. Kako možete tražitiod svojedjece da budu u kondiciji i da smanje gledanjetelevizije, kada vi sami sve više udubljujetesvojemjesto na kauču gledajućiteleviziju po čitave božjedane

Dopustitedjetetu da samo

Delegiranjezamjenika. Ako je vaše dijeteuključeno u neku organiziranuaktivnost, a vi iz bilo kojegrazloga ne možete biti tamo prisutni da mu pružitepodršku, nađite nekogatko može umjesto vas, otići na njegovuutakmicu, prvenstveninastupilitrening.

Uključiteprijatelje svoga djeteta. Vikendom ili nakon škole organizirajtesportskesusrete u kojima će sudjelovati vaš klinac i njegoviprijatelji bilo iz susjedstva iliiz njegovograzreda. EI

IZRADA LAKTOFRIZA

Laktofriz jecilindričnog oblika / tip“Alfa Laval" / Izrađen jeiz nehrđajućegmaterijala AISI 304,izoliran,oplaštenizvana nehrdajućimlimom, opremljen sa poklopcem na gornjojstrani, elektromotornom redukcijskommješalicom,digitalnimtermometrom, mjeračem, REFERENCE izljevom051,gumenimčepoms unutarnjestrane, programatoromkoji povezuje sve funkcije(očitanjetemperature,uključivanje i isključivanje

-LURA d d mješalice,uključivanje i isključivanjekompresora) i kompresorom. Sve (Dukat,Sirela, zajednosmješteno jena postolje sa regulacionimnogama. Dno laktofriza MljekaraZadar) tipa“Alfa Laval" Hlađenjefreonom na donjojpodnici.

VINDIJA" d d Garantni rok 12 mjeseci. Varaždin Osiguranservis i rezervni dijelovi(uperiodu od sedam godina).

i00Xponja Stubie2

Veličine:

- od 100 - 2000 I vertikalne izvedbe

- od 2000 - 12 000 I horizontalne izvedbe

IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO

Kapacitet1000 - 2500 litara(neizoliraniiizolirani)

“KOKA" Varaždin

- “LEDO" Zagreb

- “MLJEKARA" Pula

- “MILS" Split

- “DOMIL" Županja

-MLJEKARA

“Antun Bohnec"

- “ZDENKA"

Veliki Zdenci

-“KIM" Karlovac

- KARLOVAČKA

PIVOVARA

- “ZIM" Zenica

- “MLJEKARA SARAJEVO"

-“MLJEKARA

PRENOSIVE CISTERNE MOSTAR" Lj ZA PRIJEVOZ MLIJEKA

SA PUMPOM

PRENOSIVE CISTERNE ZA

- “MLJEKARA TUZLA"

- “DONA"

GornjaStubica

- “ETOL" Celje

- IPK Osijek

- “KARBON" Zagreb

MLIJEKO - PRIJEVOZ ILI Ž7 i SKLADIŠTENJE

- “PLIVA" Zagreb

- “INA" Zagreb

funkcionalnije light(lagani)jogurt, s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL kojaje ispitanau istraživačkorazvojnom centru Morinaga (Japan). Po okusu iučinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak:

Stanje Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam potiče osteoporozu ublažava peristaltikupojačava &ALTEr, florucrijeva obnavlja

pretilostsmanjuje

stres

Probiotik

DVIVIS

Vindija

Pa)

Yi >

smiruje indija

Kakva snaga u

tako malo grama!