Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/111 tel.. 01/4833-349, 4812-410 fax: 01/4833-349
Cijena: 4,50kn
priprema i tisak: Orbisd.d., llica65, Zagreb
ISSN 0351-9104 i ozimihkrmnihkulturau
prof. dr. se. Zvonimir štafa
i ozimih krmnih kultura u krmnom slijedu (nastavak)
Piše: Prof. dr. se. Zvonimir štafa
ozimih kultura u krmni slijed, u nas nema tradiciju. Ozime kulture kao krmne kulture u nas se vrlo rijetko koriste, premda mogu imati veliko znau osiguranju voluminozne kvalitetne krme rano u veliko imat jer je protekle
vegetacije, zbog suše, proizvedeno znatno manje voluminozne krme u odnosu na potrebe farmi. Da bi se taj nedostatak vohiminozne krme ublažio, ovim putem želimo ukazati kako i kojim se kulturama može proizvesti kvalitetna krma rano u (ozima raž, tri ticale, pšenica, zob) u kulturi ili u smjese s drugim kulturama (mahunarka-
Krmna vrijednost zobi u kulturi
Zelena masa
Stadij razvoja Suha tvar Prob. sur. bje- Škrobna vriili oblik krme % % Jadnost% MJNEL
Zelena krma
ma). Smjese dvije i više kultura imaju prednosti u odnosu na kulture jer u pravilu daju više urode mase pa i hranjiva (u po jedinici površine. Smjese imaju bolje izbalansiran obrok:
- duže se mogu koristiti u odnosu na kultura, - lakše se kose, suše i siliraju, - mogu se uzgajati u širem arealu uzgajanja, kao i na tlima koja nisu najpovoljnija za uzgajanje kulture. nja uzgajanja odnose se uglavnom na mahunarke: grašak, grahorice, inkarnatku. Od navedenih mahunarki, žitarice podnose znatno nepovoljnije uvjete - niske temperature (osim zobi), suvišnu vlagu u tlu i na tlu, pa i vjetrove.
Da bi se ta ublažila, treba za sjetvu koristiti one kultivare koji su manje osjetljivi na navedene sijati u onim rokovima u kojima najbolje podnose nepovoljne kao i na onu sklopa u kojoj podnijeti navedene nepovoljne uz najmanja Što se bolje i preciznije uvažavaju nepovoljni to se bolji rezultati u proizvodnji - viši i sigurniji urodi mase i viša proizvedene krme uz primjenu tehnologije proizvodnje i korištenja. Od žitarica mogu se s uspjehom koristiti ozima raž i ozimi (opisani u broju 11 Mljekarskog lista) zatim triticale i ozima pšenica (opisane u broju 12 Mljekarskog lista).
- Ozime forme zobi za zelenu krmu u nas se rijetko siju iako se ozimim formama zobi u nas postižu vrlo dobri rezultati.
- sve vrste stoke zob rado jedu kao zelenu masu, sušenu kao sijeno, siliranu, a zrno zobi je vrlo kao koncentrat.
Slika 1. Reakcija zobi na nepovoljne uvjete tla
Slika 2. Ozima zob u vrijemepunog korištenja
Zob se može sijati i u smjesama s ozimim krmnim mahunarkama i to: ozimim graškom (visoki tipovi), ozimim grahoricama ( na, dlakava, panonska, inkarnatkom), ali i drugim kulturama za
HRANIDBA
korištenje zelene krme, sušiti za sijeno, s nekim kulturama, silirati u silosima, a dobro se silira u balama (sjenaža).
Od svih žitarica za korištenje zob najkasnije prispijeva ( druga polovica svibnja), ali se može i najduže koristiti za ishranu kao zelena krma i to od mepa sve do voštane zrelosti. Ako se koristi u smjesi, tada vrijeme i korištenja ovisi i o drugim komponentama smjese.
Osnovna obrada tla za zob treba biti duboka zbog dobro razvijenog korijenovog sustava koji prožima cijeli sloj. Predsjetvena priprema je ista kao i za ostale žitarice a i osnovna gnojidba tla. U zob valja dva puta prihranjivati i to u kretanju vegetacije i u vlatanju. Zob vrlo dobro koristi vodu i hranjiva iz tla i jako dobro reagira na tip tla te na i
Ocjena silaže u gospodarstvu
Piše: Dr. se. Stjepan Feldhofer
Visoka muznost krava može se održavati samo hranidbom zelenim i krmivima. To su zelena masa travnjaka, djetelina, djetelinsko travne smjese, paša, sjenaža, kukuruzna silaža i Paša i zelena masa s travnjaka su
najbolja osnovna krmiva, ako su dobro njegovana i valjano iskorištavana. u zimskom i prijelaznom ranoproljetnom i jesenskom razdoblju, moraju raspolagati kvalitetnom travnom i kukuruznom silažom (Mljekarski list broj 3, str. 2-7, ožujak 2000. god.).
Kvalitetnu silažu dobivamo pravovremenom kosidbom usjeva u razdoblju vegetacije kada daju najviše prinose zelene mase i najbolju hranidbenu vrijednost.
Zelena krmiva s napredovanjem vegetacije suhu tvar i sirovu vlakninu, a smanjuju hranidbenu vrijednost, energiju i Kukuruzna biljka s dozrijevanjem postaje
dubinu obrade, a na gnojidbu dušikom.
Zob u zimu mora dobro razvijena, jer ako u zimu s jednim ili dva lista može smrznuti. Ako u zimu prevelika, može stradati od zime i bolesti. Stoga je vrlo važno pogoditi pravo vrijeme sjetve. Optimalnim rokom za sjetvu zobi u kopnenom smatra se prva dekada listopada, a na Mediteranu nešto kasnije. Dubina sjetve je ista kao i za ostale žitarice. U optimalnim rokovima sjetve sije se 180 do 220 kg/ha sjemena, a u smjesama ovisno o sastavu smjese, namjeni, vremenu i korištenja 150 do 300 klijavih zrna/m 2 što iznosi 40 do 70 kg/ha ili 25 do 40 kg/k.j. Prinosi zelene mase 1isjeva zobi variraju 25 do 40 t/ ha ovisno o vremenu skidanja, a prinosi smjesa su znatno viši.
tvrda, s više sirove vlaknine, teže probavljiva i slabije hranidbene vrijednosti, ali se sa zrelosti povei hranidbena vrijednost zrna kukuruza. Optimalno je, stoga, spremanje kukuruzne silaže u razdoblju voštane zrelosti kada sadrži oko 30-35 % suhe tvari.
Postotak suhe tvari vrlo je znaza travnu silažu. Mlada, svježa trava sadrži oko 1822 % suhe tvari, a prilikom siliranja ispušta mnogo silažnog soka (efluenta) s kojim se iz silaže gubi mnogo lako topljivih hranjivih tvari i minerala. Travna silaža na taj postaje niže hranjive vrijednosti i lošijeg okusa. Silaža je zemljom, sadrži više kiseline i nižu pHvrijednost. (Tablica 1., Slika 1.). Mljekarski list 1/2001.
se stoga travu na vrijeme kositi, i ako vrijeme dopušta, malo prosušiti da se dobije zelena masa s preko 30 % do 40 % suhe tvari (sjenaža), što je uvjet za optimalnu silaže.
S obzirom da travu treba u prorano kositi (svibanj/lipanj), a vrijeme zbog proljetnih kiša nije pogodno za prosušivanje, travu možemo i vlažnu silirati. Mekod toga treba pripaziti da zelena masa nije zemljom, a zbog nedostatka ugljikohidrata i mnogo sirovih bjelan( spojeva) dobro je da se tijekom siliranja dodaju u silažu sredstva za bolje siliranje (ugljikohidratni spojevi i bakterije kiselog vrenja).
Prosušivanjem zelene mase i suhe tvari dobiva se manje kisela silaža, s višom pH vrijednosti, manjim postotkom kiseline, boljeg okusa i bolje hranidbene vrijednosti.
Kasnije košena trava sadrži mnogo sirove vlaknine i nižu hranidbenu vrijednost. Treba nati da se silaže s mnogo sirove vlaknine i postotkom suhe tvari teže ugaze i da u njima zaostaje više zraka.
U prisutnosti zraka silaže su izložene povoljnim uvjetima oksidacije, gubitku energetskih hranidbenih sastojaka, naknadnom vrenju i zagrijavanju silaže.
Naknadno vrenje i zagrijavanje silaže
Nakon relativno mirnog razdoblja poslije siliranja, nastupom toplijeg vremena u ili nakon otvaranja silosa, posebice širokih i visokih silosa sa sporijim ispražnjavanjem silaže (zimi manje od 1 m/tjedno, a ljeti 2 m/ tjedno u dužini silosa), ako silaža nije dobro ugažena, dolazi do
Mljekarski list 1/2001.
brzog razvoja gljivica i plijesni, novog vrenja i zagrijavanja silaže. Silaža postaje neukusna s više makiseline. (Mljekarski list broj 10, str. 9-10, listopad 1999. god.; Mljekarski list broj 8, stro 811, kolovoz 2000. god.).
Naknadno zagrijavanje silaže može se boljim usitnjavanjem krmiva (na dužinu 1 do 3 cm) što bolje gaženje i istiskivanje zraka iz silaže.
dobro treba ugaziti posljednje slojeve silaže i uz rubove silosa, a silažu treba zaštititi od naknadnog ulaza zraka i vode u silos.
Silažu treba uvijek ispražnjavati iz silosa slojevitim rezanjem tako da se ostavlja uvijek ravna rezna površina. Ne smije se trgati i jer to razrahljuje slojeve i otvara šupljine za ulaz zraka i vlage u unutrašnjost silaže.
Ploha na mjestu uzimanja silaže treba uvijek biti jer ostaci i otpaci silaže su nakon nekoliko sati puni mikroorganizama, i ako poslije dospiju u hranu, uzrokuju kvarenje i slabije uzimanje krmnih obroka.
Ako se pojavilo naknadno vrenje i zagrijavanje silaže, treba ubrzati ispražnjavanje silosa, a dobro je zagrijanu silažu izmiješati s litrom propionske kiseline na tonu silaže.
silaže
silaže u uvjetima prakse može se najprije po izgledu ( Kod toga se boja, miris i (biljna struktura).
Boja silaže - ovisi o vrsti krmiva, prirodnom izgledu, biljnom i kemijskom sastavu.
Kukuruzna silaža je zelenožute boje, krmiva tamnija, maslinastozelena, bez blijedih i dijelova, a provenula trava (sjenaža) lagano
lene boje. To je izgled vrlo dobre silaže.
Tamna boja silaže upozorava na zagrijavanje oksidaciju), vlagu i silažnog soka, ili na postotak octene kiseline. Takva silaža može se smatrati dobrom ili zadovoljaa silaža crne boje lošom. Prljavozelena, svjetložuta i naboja javlja se u silaži s vrenjem i uslijed razgradnje biljnih boja. Ovaj nalaz, kao i nalaz silaže crne boje, može biti znak truljenja i upozorava na lošu silažu.
Miris silaže - mora biti svjež i ugodno kiseo. Sjenaža ima blag, neutralan miris, malo mirisu sijena. Silaže s takvim mirisom mogu se smatrati vrlo dobrima.
miris po užeglom maslacu upozorava na postotak makiseline koje u vrlo dobroj silaži ne smije biti. Silaža ne smije imati ni jako kiseo, oštar, bockai neugodno kiseli miris. Vrlo kiseli miris znak je postotka octene kiseline u silaži.
Manja kiseline može se nalaziti i u vrlo dobroj silaži. kiselina može se osjetiti tzv. pokusom prstima, i ako je ima u tragovima. Pokus se izvodi tako da se malo silaže protrlja prstima, da ispusti malo soka. Kad se prsti osuše, kiselina može se osjetiti po mirisu koji na miris užeglog maslaca.
Slabo kiseo i slatkasto aromamiris da je silaža slabo kisela, s malo ukupnih kiselina. Takve silaže mogu biti dobre ili ali ih treba smatrati lošima i uvijek lako pokvarljivima, pa ih treba brzo potrošiti.
Jako pokvarena silaža ima miris po fekalijama, truleži i plijesni i nije upotrebiva.
Biljna struktura - u dobroj silaži treba ostati i prirodnog izgleda. Slabije ili silirane biljke, te stanje raspadanja, upozorava na pogrješke u siliranju, a prisutni su u slabo stiješnjenoj silaži, u silaži koja se u silos punila s prekidima i tijekom više dana, ako je krmivo prije siliranja duže ležalo na hrpi, ako nije dobro istjecanje silažnog soka, u pljesnivoj silaži i
Lakše promjene mogu se i u dijelovima vrlo dobre silaže, ali nalazi kolii dijelova silaže u raspadanju upozoravaju na razgradnju organske tvari i silaže gnjiležnim bakterijama .i plijesnima. To je znak daje silaža loša i pokvarena.
Prilikom svake sumnje o promjeni silaže - koja može biti štetna po zdravlje, plodnost i proizvodnju mlijeka - treba provesti i laboratorijske analize. Kemijskim pretragama treba odrediti hranidbeni sastav silaže, pH vrijednost, postotak octene i kiseline, ukupne kiseline i ocjenu po Fliegeu. Mikrobiološkim pretragama treba odrediti broj i vrste bakterija i plijesni u silaži.
Sadržaj kiselina i kiselost silaže - su vrlo važni za i dobro silaže. Dobra silaža mora sadržavati postotak kiseline ( oko 2 % ), manje octene kiseline oko 0,3-0,6 % ), a vrlo malo ili ništa kiseline. Ukupni sadržaj i postotci pojedinih kiselina ovise o ugljikohidrata i drugih sastojaka u krmivima, tehnologiji siliranja i anaerobnim uvjetima u silaži.
Kiselost silaže mnogo ovisi i o postotku suhe tvari u silaži. U uvjetima može se na temelju postotaka suhe tvari i pH vrijednosti (kiselosti) silaže ocijeniti silaže. (Tablica l., Slika 1.).
Za upotrebu i odrepH vrijednosti silaže mogu poslužiti indikator papiri koji promjenom boje pokazuju pH vrijednosti 3,8 do 5,8. Suha tvar silaže može se odrediti kemijskim analizama, ali s malo vježbe i iskustva može se i u praksi odrediti, posebice suha tvar travne silaže. Ako se manja silaže stisne rukama sadrži otprilike: suhu tvar do 20 % - pri lakšem pritisku izlazi sok;
Slika 1.
Mljekarski list 1/2001.
suhu tvar do 25 % - uz pritisak s obje ruke javlja se sok; suhu tvar do 30 % •- tek jakim dlanovi su mokri, a vlaga se osjeti medu prstima; suhu tvar do 35 % - pri jakom dlanovi su mokri; suhu tvar do 40 % - pri jakom dlanovi su samo sjajni; suhu tvar do 45 % - dlanovi ostaju suhi.
Pogledom na Tablicu 1. i uspopH vrijednost sa suhom tvari može se otprilike procijeniti silaže što .se upotpunjuje nalazom i izgledom silaže.
Podaci suhe tvari i pH vrijednosti mogu se unijeti i u Sliku 1., ispod koje su opisani i nedostaci silaže.
i pH vrijednost silaže - utjecaj na silaže
loš.a silaža =dobra-ilC '-vrla dobra silaža
1. silaže prema suhojtvari i pH vrijednosti silaže (po Weissbach-Laubeu)
Suha tvar
Tablica
Nedostaci silaže (uz sliku 1.):
pod 1. Visoka vlaga i visoka pH vrijednost:
- mnogo iscjedka iz silaže ( efluenta), - silaže, - malo energetskih tvari, - mnogo kiseline.
pod 2. Visoka vlaga i niska pH vrijednost:
- mnogo iscjedka iz silaže, - manje silaže, - malo energetskih tvari, - manje kiseline.
(Pod 1. i 2.) - Dodavanjem sredstava za bolje siliranje može
VETERINARSTVO
se poboljšati vlažne silaže (ili prosušivanjem!).
pod 3. Dobra vlaga i visoka pH vrijednost:
- manje energetskih tvari, - manje ukupnih kiselina, - prisutnost kiseline, - opasnost za razvoj plijesni,
- nestabilna silaža naknadnog zagrijavanja).
(Pod 3.) - Boljim usitnjavanjem i gaženjem krmiva (anaerobnim uvjetima) i dodavanjem sredstava
Sterilitet ili jalovost goveda
Piše: Antun dr. vet. med.
Sterilitet ili jalovost ženskih životinja je u reproduktivnoj funkciji u kojem životinja nije sposobna za oplodnju, nošenje ploda ili živih i za život sposobnih mladunaca. U uzgoju goveda cilj nam je imati jedno telenje u 365 dana, odnosno 305 dana laktaciju i 60 dana suhostaja. Ako je krava jalova, taj period se produžuje i dolazi do gubitaka u vidu i proizvodnje mlijeka, jer se produžuje servisni period. Jalovost dijelimo u dvije skupine: u prirojalavost, te u jalovost. U današnje vrijeme u 20 % ukupne jalovosti nije utvrditi pravi uzrok.
JALOVOST. U tu skupinu jalovosti spadaju prinepravilnosti u spolnih organa junice. su nasljedne (genetske) prirode, te takve životinje moramo 1z uzgoja. Nepravilnosti u gradi
spolnih organa junice karakteriziraju nedovoljno razvijeni jajnici, mala maternica i smežurana stidnica s radnicom. Svaku nepravilnost u spolnih organa junice moramo prijaviti selekcijskoj službi da bi se njihova nasljednost i njihovo širenje.
JALOVOST. Uzrok jalovosti su upalne promjene na pojedinim dijelovima spolnih organa junice ili krave, ciste na jajnicima, te nepravilno držanje i hranidba krava prije poroda i u puerperiju (babinju). Zarazne ili parazitarne bolesti mogu dovesti do privremene ili trajne jalovosti krave, junice ili bika.
Upala spolnih organa (maternice, grljka, radnice) posljedica je ozljeda nastalih porodom životinje ili kao posljedica bolesti koje se javljaju u puerperiju: zaostajanje posteljice, uvrtanje i izvala maternice, puerperalna infekcija (lokalna i puerperalna intoksikacija. Ciste na jajnicima se
za bolje siliranje može se dobivati bolja silaža.
pod 4. Dobra vlaga i niska pH vrijednost:
- silaže vrlo dobra.
Unošenjem podataka o suhoj tvari i pH vrijednosti (prema slici 1.) može se odrediti i nedostaci proizvedene silaže. Njih treba u sezoni otkloniti i na taj dobiti vrlo dobru silažu za visoku proizvodnju mlijeka.
javljaju kod visoko mlikrava (laktacijski sterilitet), a posljedica su nedostatne ishrane vitaminima (A, D, E, betakaroten) i mineralima (kalcij i fosfor). Ciste se javljaju i kod pretilih (predebelih) životinja. Posljedica cisti na jajnicima su: tjeranje u nepravilnim razmacima, izostanak tjeranja, stalno tjeranje ili ovulacija u nepravilno vrijeme. U današnje vrijeme veterinari uspješno ciste na jajnicima hormonskim preparatima, a hormonskih lijekova mogu regulirati i spolni ciklus.
Da bi pojave bolesti u razdoblju nakon poroda, a posljetome i jalovost, junicu ili kravu moramo držati u i stajama prije i poslije poroda. Hranidba mora biti kvalitetna (izbalansirana), ne preobilna, uz obvezne mineralne i vitaminske dodatke cigla ili kamen).
FREEMARTINIZAM
je napomenu to, da je jedan od uzroka jalovosti junica. nedovoljna razvijenost spolnih organa.
Mljekarski list 1/2001.
Jedan od vrlo uzroka takve jalovosti je i freemartinizam.
Freemartinizam se javlja u 95 % ženske teladi kod raznospolnih blizanaca. Taj je posljedica djelovanja hormona muškog ploda na razvoj spolnih or-
IJl;.UD ..,,
gana ženskog ploda. Hormoni muškog ploda razvoj spolnih organa ženskog ploda. Takve junice imaju bikovski izgled i ponašanje. Stidnica im je malena, smežurana i obrasla dugim dlakama. nisu razvijeni unu-
Papilomatoza goveda
Piše: Antun dr. vet. med.
Papilomatoza je virusna bolest goveda koja se bradavicama na koži, vimenu, genitalijama i jednjaku. Virus koji uzrokuje promjene može dugo preživjeti u okolini. Goveda u dobi od 2 godine najpodložnija su papilomatozi, a mogu oboljeti i životinje bez obzira na spol, dob ili pasminu.
IZVORI ZARAZE. Zaraza se širi u uzgoju kontaktom oboljelih i zdravih životinja, a posebno je važno naglasiti i opremom u staji (muzilica). rukama može prenijeti virus sa zdrave na oboljelu životinju. U organizam goveda virus ulazi kroz povrede na koži.
SLIKA. Bolest se 3,5-4 mjeseca nakon ulaska virusa u organizam. Papilomi na koži su neravne površine, ljuskasti, dužine 1-20 cm, a debljine 1-10 cm.
PAPILOMATOZA VIMENA. Inficirana govedo ima jedan ili više papiloma na koži vimena i sisa koji dovode do smetnji prilikom mužnje. može do papiloma (bradavica) pa tome i
Mljekarski list 1/2001.
infekcije. bradavice mogu trajno krvariti, a muhe mogu u rane polagati jajašca iz kojih se razviju pa dolazi i do gnojenja rane. Mužnja vimena papilomatozom je otežana a i bolna za životinju, stoga je potrebna pažnja i oprez prilikom mužnje takvih životinja. U da se bradavice nalaze na sisi poželjno je musti kravu. Nakon mužnje moramo oprati ruke u odgovarajudezinficijensu.
PAPILOMATOZA OSTALIH
ORGANA. Papilomatoza može zahvatiti i kožu na ostalim dijelovima životinje (glava i vrat). Trajno krvarenje bradavica može dovesti i do anemije (slabokrvnosti) goveda.
Bradavice se mogu pojaviti u jednjaku i buragu pa dolazi do probavnih govedo ima apetit ali teže guta. Bradavice u jednjaku ometaju i prolazak hrane u predželudac. Spolni organi mogu biti bradavicama, kod ženskih životinja stidnica i rodnica, a kod muških spolnog uda.
DIJAGNOZA BOLESTI. Bradavice na koži, vimenu i spolnim organima nije teško prepoznati, papilomatozu jednjaka i
tarnji spolni organi, odnosno rodnica, grljak i maternica, a jajnici su vrlo mali.
Telad s takvim nepravilnostima u spolnih organa treba odmah namijeniti tovu.
predželudaca teže je dijagnosticirati (endoskop) a se dijagnosticira u klaonici.
BOLESTI. Bolest se autovakcinama pa bradavice postupno nestaju tijekom narednih mjeseci. bradavice mogu se ukloniti kirurški. Primjenom pojedinih masti mogu se ponekad ukloniti bradavice, posebno s vimena. Važno je napomenuti da uz svu primijenjenu terapiju ne dolazi do izlježivotinje te ju je potrebno ekonomski iskoristiti (zaklati).
PREVENTIVA BOLESTI. Posebnu pažnju treba obratiti prilikom kupnje novih životinja. Potrebno je temeljito pregledati kožu na cijelom tijelu, a posebno na vimenu. U pojave papilomatoze u uzgoju, treba pristupiti odmah. Oboljelu kravu POTREBNO JE MUSTI POSLJEDNJU, a nakon svake mužnje potrebno je temeljito oprati muzilicu dezinficijensom posebno sisne
Potrebno je kože oštrim predmetima kao što su žica, i drugi predmeti koji mogu ozlijediti kožu vimena. Najbolja preventiva je cijepljenje autovakcinom pripravljenom od virusa iz bradavica koje su se pojavile na vimenu krava u uzgoju.
Kravlje ludiloopravdani oprez!?
Prema napisima iz medija i s internet stranica
Piše: Doc. dr. se. Zoran
Bolest koja se širiti Velikom Britanijom i koja se svijetom proširila kao vijest po1996. godine s nazivom "kravlje ludilo" ili Creutzfeld-Jacobova bolest, vrsta je organskog oboljenja mozga uzrokovana konzumiranjem zaražene hrane goveporijekla. Smatra se da je bolest posljedica uzimanja govemesa, no prema najnovijim rezultatima znanstvenih istraživanja ne može se potpuno i zaraze drugim proizvodima govedskog porijekla. Engleska industrija hrane, u pripremi brašna, 80tih je godina sustavno koristiti trupla ovaca uginulih od bolesti "scrapie". Scrapia je oboljenje sustava koje je davno prije u ovaca i dovodi do njihove sigurne smrti. Korištenjem tako dobivenog "ovbrašna", u ishrani ljubimaca i životinja, bolest se proširila na vrste životinja. Po nekim informacijama kao uzrok širenja bo-
Jesti spominje se ušteda energije u proizvodnji brašna. Naime, nakon standarda, brašna u Velikoj Britaniji navodno su snizili temperaturu obrade ovtrupala kako bi smanjili troškove energije. Tako su, vjerojatno, "preživljavanje" otpornih bolesti. ludilo" ili scrapia nije opasna za ali korištenje mesa goveda koja su hranjena zaraženom hranom uzrokuje oboljenje koje ima smrtonosne posljedice. Osnovni simptomi oboljenja su Nakon toga se javljaju velike promjene raspoloženja - pretjerana agresivnost, zatim depresija i na koncu smrt u teškim mukama.
Prva oboljenja goveda javila su se 80-ih godina. Tako se 1982. godine u Kanadi bilježe 64 na 24 farme koji se danas sa mogu opisati kao "kravlje ludilo". Radi se o govedima uvezenim iz Velike Britanije. na izoliranim farmama nisu se spo-
mfnjali izvan krugova. prije su zabilježeni oboljenja, strašnog i kosmrti broja ljubimaca i psi, no javnost je uzdrmala tek vijest o oboljenju ljudi koji su se zarazili meso.
U Velikoj Britaniji je 1996. godine, nakon službene objave o oboljenju i smrti ljudi nastala velika panika i oko milijun goveda je smrt kao jedino rješenje. su ukazivali na potrebu sustavnog i dosljednog uništavanja oko 15 goveda svaki tjedan u razdoblju od 6 godina. No, godine nakon prvih službenih vijesti vidljivo je kako je britanski parlament samo provesti ove mjere preventivne zaštite ljudi. Nakon velikih pritisaka tih britanskih institucija, nastavljen je izvoz britanskog mesa u Europu. Bolest goveda ali i ljudi tako se sada proširila na europski kontinent. Vrijeme od zaraze do prvih simptoma bolesti (inkubacija) je vrlo dugo (pretpostavlja se i preko 15 godina). Tako je u Velikoj Britaniji zabilježen oboljenja i smrti jedne mlade žene vegetarijanke, koja više od 10 godina nije jela nikakvu hranu životinjskog porijekla
Grafikon 1: Zabilježeni kravljeg ludila na govedima u Velikoj Britaniji
Tablica 1: Pregled otkrivenih jeva po zemljama
Velika Britan~a 1.305.473
Irska 442 Portugal 367 Švicarska 332 Francuska 80 Belgija10 6
Nizozemska 6 Danska 1
1
Kanada 1
jaja i mlijeko. Stoga je vrlo teško pretpostaviti kolika je stopa zaraženosti. Ona biti poznata tek u Iz znanstvenih krugova stižu upozorenja kako se problem ove bolesti rješavati još dugo u 21.
Tablica 2: Broj osoba umrlih od kravljeg ludila u Velikoj Britaniji
3
10
Kao odgovor na širenje bolesti izvan Velike Britanije na europskog kontinenta, Europska unija je provesti testiranje na "kravlje ludilo" svih goveda starijih od 30 mjeseci. Posebno se provoditi nadzor nad svim potencijalno opasnim dijelovima životinja, kao što su mozak i moždina, te iznutrice.
Komisija EU inzistirati na zabrani korištenja koštanog brašna sve dok ne potpuno poštovanje procedure koja garantira sigurnost njegove upotrebe u hranidbi ži-
M/jekarski list 1/2001.
votinja. Isto tako, koštano brašno se ne smije ni izvoziti zemljama izvanEU.
Posljedice opasnosti od kravljeg ludila u zaraženom mesu se neko vrijeme na tržištu zemalja EU. Tako je cijena kilograma govedine u zadnja 2 mjeseca 2000. godine smanjena za preko 10%, što je velika promjena za stabilno tržište EU. Neposredno nakon otkrivanja prvog bolesti goveda u cijena govedine je smanjena za dodatnih 15-20 %. No, EU štiti interese proizvogovedine i mesne industrije, pa uvodi posebne premije za popravljanje položaja mesne industrije te osigurava naknadu proizkojima se uništavaju cijela stada goveda.
Pretpostavlja se, da gubici industrije hrane uvjetovani uništavanjem koštanog brašna biti od 15 milijardi kuna, a još nije to koliko biti potrebno uložiti u prelazak s koštanag brašna na uljarice u hranidbi goveda.
Odgovori Hrvatske na opasnost od širenja kravljeg ludila
Pitanje je kako se ova situacija na tržištu goveda i mesa odraziti u Hrvatskoj. Ministarstvo poljoprivrede je krajem studenoga 2000. godine, zbog pojave kravljeg ludila, zabranila uvoz mesa iz Nizozemske, Španjolske i BiH. Još prije toga zbog istog problema zabranjen je uvoz mesa iz Velike
Grafikon 2: Uvoz goveda u Hrvatsku 1992.-1998.
191.oooj
174.383]
Grafikon 3: Uvoz mesa u Hrvatsku 1996.-1999.
AKTUALNO
Britanije, Irske, Portugala, Francuske, Švicarske i Luksemburga. Osim goveda zabranjen je i uvoz proizvoda te krmiva životinjskog podrijetla. (npr. mesnog i koštanog brašna). Mlijeko i proizvodi iz spomenutih zemalja izuzeti su iz zabrane, tai sjeme za umjetno osjemenjivanje.
javnost nas uvjerava kako je hrvatska govedina u potpunosti zdrava, a ove zabrane tre-
GOSPODARSTVO
bale bi· u potpunosti osigurati bezbrižno konzumiranje koljenica, bifteka i hamburgera. Kako nemamo uvijek dobra iskustva o prometu goveda i gomesa u nas, s obzirom na dobro poznate probleme "mekih" i granica ne može se razmišljanje o potencijalnoj ugroženosti · od nelegalnih oblika uvoza. Naime, kako je navedeno, cijene mesa na tržištu
Govedarstvo i proizvodnja mlijeka u Europskoj uniji i stanje
u Hrvatskoj
Piše: Dr. se. Petar
Uvod
U okviru agrarnog sustava govedarstvo je od posebnog jer osim proizvodnje mlijeka i mesa kroz svoju djelatnost veže i ostale gospodarske grane. U ekološkom prehrambenom sustavu zemlja, voda i zrak - govedarstvo je stabilizator ovih resursa ukoliko je tehnologija proizvodnje razvijena, te ako je na funkcionalan rješeno pitanje upravljanja stajskim gnojem i otpadnim tehnološkim vodama. Govedarstvo i proizvodnja mlijeka, kao biološka proizvodnja, vrlo je zahtjevna jer su u investicijskom (materijalnom) pogledu ulaganja negoli u ostalim granama
Proizvodnja mlijeka ovisna je o stupnju razvoja odrezemlje te o prirodnim proizvodnim i klimatskim uvjetima i o kupovnoj stanovništva.
Svaka zemlja poljoprivrednom proizvodnjom i njezinim razvojem planira osigurati samodostatnost osnovnih - glavnih poljoprivrednih kultura i proizvoda za koje ima prirodne uvjete i druge komparativne prednosti. Takozvane glavne poljoprivredne kulture i proizvodi, osim gospodarskog imaju i posebnu stratešku i važnost. Hrvatska ulaskom u novi milenij priprema strateške dokumente o ukupnom gospodarskom razvoju i o budupoložaju, ulozi poljoprivrede te njezinom srednjoi unapreproizvodnje.
Svjetske globalne promjene u gospodarstvu za nerazvijene i manje razvijene zemlje velik su izazov za postepeno integriranje u slobodno tržište. Ujedno se otvaraju pitanja objektivnih materijalnih za postizanje stupnja razvoja i intezifikacije proizvodnje te ispu-
su vrtoglavo smanjene. U nas je velika potražnja i nedostatak doproizvodnje, a dobar dio uvoznika i ne obzire se previše na zdravlje potroMi nemamo razvijene laboratorije i ekipe ·koje bi djelotvorno provjeravale ispiav~ nost svih mesa na domatržištu, · pa se jedino može da nekupuju govedinu od preku- · paca i nakupaca: njavanja priznatih kriterija kvalitete roba i usluga. su rasprave i mišljenja o razvoju govedarstva i proizvodnje mlijeka. Hrvatska je u položaju zbog nerazvijenosti govedarstva i deficitarnosti proizvodnje mlijeka. Pod utjecajem je procesa prijema u Europske unije i visokih kriterija i uvjeta koji se postavljaju kako za druge grane poljoprivrede tako i za proizvodnju mlijeka. U Mljekarskom listu bit nekoliko o procesu i vremenskom periodu razvoja i intenzifikacije govedarstva Evropske unije u devet zemalja od 1973. god. do 1998. god. Ujedno biti prikazano stanje govedarstva i proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj, te se komparacijama glavnih parametara proizvodnje mlijeka u Evropi i Hrvatskoj izvesti i
Prva faza razvoja proizvodnje mlijeka u EU 1973. - 1983. 1973. godine devet zemalja Europske zajednice je prije ulaska u imalo dobro strukturirana govedarstvo i proizvodnju mlijeka u odnosu na sadašnje vrijeme i broj zemalja.
Mljekarski list 1/2001.
Prosjek broja krava po jednoj farmi u 1973. god. iznosio je 11
krava, te je Italija imala najmanje farme za proizvodnju mlijeka s 5 krava, a dominirale su Nizozemska s 23 krave i Engleska sa 38 krava po jednoj farmi. U daljnjih 11 godina (19731983. god.) proces razvoja i intenzifikacije radikalno je smanjio
broj farmera
mlijeka. su: Italija 7, 14, FranU proizvodnji je gotovo zadržan cuska 17 i Irska 18 krava. Godijednaki broj krava, ali je pove- šnja stopa pada broja broj krava po jed- mlijeka iznosila je 3,32%, a gonoj farmi. Farmera je manje za dišnje broja krava po 889.000. S 2,432 milijuna na 1,543 farmi iznosilo je 4,13%. I dalje su milijuna ili za 36,55%. U 1983. mlijeka Nizogod. je veli- zemska (40 krava na farmi) i farme s 11 na 16 krava. Manje Engleska s 57 krava na jednoj od 20 krava po jednoj farmi imale farmi.
Tablica 1. PROMJENA STRUKTURE I KAPACITETA KRAVLJEG MLIJEKA ZEMALJA EUROPSKE UNIJE U PRVOJ RAZVOJNOJ FAZI (1973.-1983. god.)
krave ukupno u 000
Tablica 2:
Tablica 3: NEKI POKAZATELJIGDVEDARSTVAHRVATSKE (1973.-1999. god.)
Goveda Krave steone
Krave, steone
Godina Ukupno 000 junice 000 broj junice,
1973 1.013 603
1983 952 575
1990 833 492
1995 494 345
1999 438 296
su dvije tendencije i to smanjivanje broja i proizvodnih kapaciteta farmera kroz broj krava. Bilo je i pojava te je u Francuskoj smanjen broj krava za 488.000, u Engleskoj za 210.000. Zbog pasminske konsolidacije su iz proizvodnje mlijeka nisko produktivne autohtone pasmine. U Nizozemskoj je, broj krava poza 302.000 radi intenzivnijeg okrupljivanja proizvodnih kapaciteta farmi s brojem krava.
govedarstvo EU u razdoblju 1973. - 1998. godine
U dvadesetšest godina razvoja proizvodnje mlijeka, u devet zemalja EU, ostvaren je porast proizvodnih kapaciteta mlifarmi i specijalizacija u proizvodnji mlijeka uz smanjenje broja sa 2,432 milijuna na svega 596.000 što predstavlja smanjenje za 75,50%. Broj krava je manji za 7,520 milijuna komada ili za 29,37%, dok je prokapacitet farme s 11 na 30 krava.
Najmanji broj krava po farmi ima Luxemburg (24 krave), a najNizozemska (40), Danska (49) i Engleska 65 krava. U
110.000 2,69
Evropskoj uniji, u okviru govedarstva, postoji specijalizacija proizvodnje mlijeka i proizvodnje gomesa. Za proizvodnju mlijeka koriste se pasmine goveda, a posebno za proizvodnju mesa mesne pasmine.
Države koje su kasnije postale EU i s kojima se Hrvatska u mnogo su povoljnijem položaju. U 1993. god. je imala 5 krava po farmi, Portugal 4 krave a Španjolska 9 krava. Kroz naredni period ove su države povekapacitete farmi pa je u 1998. god. imala prosjek od 8 krava po farmi, Portugal 5 krava i Španjolska 12 krava po farmi.
U ukupnom broju goveda krave su zastupljene sa 40% od krave za proizvodnju mlijeka sa 26% a krave mesnatih pasmina sa 14%. Intenzifikacija proizvodnje mlijeka utjecala je na specijalizaciju proizvodnje mesa kao rješenje za smanjivanje broja krava kombiniranih proizvodnih svojstava. U ukupnom broju, pose broj mesnatih pasmina sa 21 % u 1981. god. na sadašnjih 35%. da ove zemlje imaju tradiciju u specijalizaciji proizvodnje mesa pa te potrebe podmiruju iz ove proizvodnje.
Struktura govedarstva Hrvatske 1973. god. - 1999. god.
Procjena je da se od 530.000 poljoprivrednih proizvodnjom mlijeka bavi 110.000 obiteljskih gospodarstava od kojih svega 65.000 proizvedeno mlijeko na tržište otkupom. I ranije, u bivšoj Jugoslaviji proizvodnja mlijeka na privatnom posjedu bila je nerazvijena, a sada se u Hrvatskoj tijekom i nakon rata nastavljaju negativne tendencije. U razdoblju od 1973. god.1999. ukupan broj goveda je manji za 56,77%, a broj krava je manji za 307.000 ili za 50,91%.
Prema stanju (1999. god.) koje se bavi proizvodnjom mlijeka drži svega 2,69 krave. Prema strukturi 65% ima 1,5 kravu, 30% drži 3,5 krave a cca 3% - 5% ima preko 10 krava.
U Hrvatskoj nema specijalizacije govedarstva za proizvodnju mlijeka i posebno za proizvodnju mesa. U proizvodnji mlijeka cca 75% zastupljene su krave simentalske pasmine koje imaju kombinirana svojstva i za proizvodnju mlijeka i za proizvodnju mesa. U proizvodnji mlijeka ima 18% krava holstein frizien pasmine, ali manji je broj koji drži krave holstein pasmine. U EU krave su u ukupnom broju goveda zastupljene sa 40%, a u Hrvatskoj sa 68%. broj krava od 50% u odnosu na ukupan broj goveda je za manje razvijenu govedarsku proizvodnju. Mljekarski list 1/2001.
Neka ekonomska obilježja proizvodnje
tovnih goveda u Hrvatskoj
Piše: Doc. dr. se. Zoran
Specijalizirana gospodarstva u mljekarskoj proizvodnji ostavljaju žensku telad za ili obnovu stada, a mušku telad prodaju. Manjem dijelu gospodarstva, koja se bave proizvodnjom mlijeka, dopunski izvor prihoda je tov junadi.
No, neka gospodarstva, koja imaju raspoložive površine za proizvodnju vlastite hrane i napasivanje stoke, ostvaruju ekstra dohodak kombiniranjem tova ostavljene teladi s osnovnom proizvodnjom - proizvodnjom mlijeka.
Stoga su u ovom obraosnovna obilježja tova goveda prema kretanjima prodajnih cijena, analizi troškova i prihoda na odabranim farmama, te kretanjima ukupne proizvodnje goveda i mesa u nas.
tona, a uvozi se od 20-25 tona goveda i mesa. Ukupni prirast goveda je od 117 tona 1990. godine smanjen na oka 50 tona 1999. godine.
Od ukupno oko 440 grla goveda u Hrvatskoj, prema stapodacima oko 141 grla su telad i junad u dobi od 2 godine. Od toga je manje od 1/3 tovnih goveda. Za razliku od muznih grla, u tovu goveda je dvostruko proizvodnja u podui zadrugama nego li u obiteljskim gospodarstvima. Primjetno je smanjenje broja tovnih goveda. smanjenje broja tovnih goveda je u poslovnim subjektima, je u gospodarstvima zabilježena prošle godine odbroja tovnih goveda.
GOSPODARSTVO
Na panonskih podregija (kontinentalna Hrvatske) je oko 82 % ukupnog broja goveda i oko 88 % junadi do 2 godine. U kontinentalnoj regiji je nedvojbeno dio proizvodnih kapaciteta u nas. Oko 47 % ukupnog broja goveda i junadi do 2 godine je u zapadno-panonskoj podregiji. Od preko 206 tigrla goveda, u Bjelovarska bilogorskoj i županiji nalazi se preko 117 grla. U ove dvije Županije gotovo je 60 % ukupnog broja junadi ove podregije. U razdoblju od 1994. do 1999. godine smanjena je isporuka goveda klaonicama sa oko 34 na manje od 27 tona. Zabilježeno je i smanjenje težine teladi i junadi. Tako je od 450 kg i više, težina tovljene junadi smanjena na pro429 kg. Težina tovljene teladi od 143 kg smanjena je na 108 kg.
Grafikon 1: Prirast goveda u razdoblju od 1992. do 1999. godine Ukupna je proizvodnja govemesa u Hrvatskoj danas, u odnosu na kraj 80-ih godina, smanjena za preko 30 %. U prijeratnom razdoblju (1985.-1990.) proizvodilo se oko 95 tona gomesa, od se izvozila 20 do 30 tona. Neposredno nakon rata (1996.) zabilježena je proizvodnja manja od 50 tona. Posljednjih godina nema promjena u ukupnoj proizvodnji. Za izvoz se koristi oko 5-8
godina
Tablica 1: Broj goveda i udio tovnih goveda u Hrvatskoj 1996.-1999. Ukupno goveda Ukupno telad i junad Od toga tovna goveda
Slika 1: Regionalni pregled broja tovnih grla
8,0% goveda 5,1%Junadi
Tablica 2: Regionalna raspodjela tovnih goveda u Hrvatskoj Ukupno Junad goveda do 1 god. panonska
ekonomske opravdanosti tova goveda pridonosi izravna, državna potpora. Prema sadašnjem Pravilniku o poticajima i naknadama u poljoprivredi, izravna državna potpora govedarskoj proizvodnji putem poticaja i naknada je - za držanje krava u sustavu krava-tele u strateškom 800,00 kn po grlu
- poticaj tova stoke: utovljena junad 450,00 kn po grlu (na strateškom 700,00 kn po grlu).
Korisnici poticaja za tov stoke su osobe koje su prodale i utovljena grla goveda na klanje osobama sukladno propisima o veterinarstvu.
otkupne cijene goveda žive vage u prvih 6 mjeseci 2000. godine prema MPŠ (tržišni sustav u poljoprivrediTISUP) prema kategorijama su
Tablica 3: Isporuka goveda klaonicama 1994.-1999. Opis - Godina 1994. 1995. 1996. 1997.
Goveda - ukupno 82 80 61 61
Tovljena telad o o o o
Tovljena junad 82 80 61 61
Tovljena telad 43 6 21 19
cijena koštanja u kontinentalnoj regiji Hrvatske su odstupan ·a cijene koštan· a žive Mljekarski list 1/2001.
Tablica 4: Pregled ekonomskih
* kapacitet turnusa, a godišnja proizvodnja prema tehnološkom normativu je 86, 175 i 263 tovljenika.
vage goveda, te odstupanja prodajnih cijena ovisno o i organizaciji proizvodnje na farmi, stupnju i povezanosti s doi ( oblici organizacije tova).
utjecaj na nost i rentabilnost proizvodnje "malih" imaju razliotkupne cijene koje uvelike ovise o dogovoru s te cijene kupljene hrane i hrane proizvedene na vlastitoj farmi.
Loša organizacija rada na manjim farmama djeluje na slabiji prirast, zbog nisu povoljni
Mljekarski list 1/2001.
ekonomski rezultati na takvim farmama. Kao i u proizvodnji mlijeka u obiteljskim gospodarstvima, tako i u tovu goveda gospodarstva s dobitkom ne troškove vlastitog rada, te troškove korištenja i amortizacije vlastite mehanizacije. Ova gospodarstva su, u pravilu, najviše izložena utjecajima nestabilnog odnosa cijena na tržištu materijala i usluga, te prodajnih cijena u govedarskoj proizvodnji. Tako "mali" ne mogu dugo poslovati ekonomski uspješno niti svoje kapacitete do ekonomske opravdanosti.
GOSPODARSTVO
je pojava da poljoprivredna i zadruge koriste ove male za ekonomski manje isplativ tov do 250 kg žive vage goveda. U vlastitim kapacitetima i zadruge tove goveda u produženom tovu do 450-550 kg žive vage. Ovaj je tov jeftiniji, a ekonomske
Gospodarstva s relativno proizvodnim kapacitetima u tovu goveda posluju ekonomski vrlo posjeduju odobradive površine, poljoprivrednu mehanizaciju i objekte za uspješnu proizvodnju i vlastite hrane što je dobra osnova za postizanje povoljne cijene koštanja u tovu goveda. Takvi imaju dobru poslovnu suradnju sa struslužbama i službama državne podrške, te njihove usluge vrlo dobro koriste genetski potencijal pasmina u tovu. Zbog relativno velikih kapaciteta (u našim uvjetima) povoljnije nabavljaju materijala i usluga potrebnih za tovljenje goveda. Kako kvalitetne stoke, ostvaruju i bolju prodajnu cijenu. Razlike u proizvodnim i ekonomskim rezultatima farmi razlivrlo su izražene. Tako su po jednom proizvodnom grlu u produženom tovu od 120 do 480 (pa i 550) kg žive vage na ispitivanim farmama kapaciteta (400-500 grla u turnusu) zabilježena odstupanja prihoda za 20-25 % i proizvodnih troškova za 15-30 %.
Kreditiranje rasplodnih
steonih junica
Piše: Ljiljana Husinec, dipl. ing.
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva kreditira nabavu rasplodnih steonih junica nekoliko godina na svih županija.
Temeljem Odluke o osnivanju Posebnog za kreditiranje razvitka i obnovu poljoprivrede (NN br. 54/96) donesen je Pra-
vilnik o uvjetima i korištenja sredstava za kreditiranje razvitka i obnove poljoprivrede (NN br. 57/00).
Kreditiranjem, koje se odnosi na nabavu rasplodnih steonih junica uzgoja, direktno se djeluje na fonda u pojedinim podje na nekih županija potražnja
nego ponuda steonih junica, uzgajateljima se kupovina istih na organiziranim aukcijskim prodajama u drugih županija. Glavni organizator aukcija je HSSC koji direktno djeluje putem selekcijske službe nog a u suradnji s Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu.
Pravo korištenja sredstava za kreditiranje prema navedenom Pravilniku imaju osobe vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemljišta i gospodarskih objekata koji se bave poljoprivrednom
Datum i mjesto Broj Broj rasplodnih Ukupna Ukupni održavanja kupaca junica cijena iznos kredita
proizvodnjom, a prebivalište imje u Republici Hrvatskoj.
Minimalni iznos kredita za fiosobe iznosi 15.000,00 kn a maksimalni 500.000,00 kn. Iz toga proizlazi da korisnik kredita ne može kupiti manje od dvije ili više od 50 steonih junica. U pravilu korisnici kredita kupuju dvije do junice je za kredit iznad 40.000,00 kn potrebna hipoteka.
Navedeni kredit, u iznosu 10.000,00 kn po rasplodnoj steonoj junici, odobrava se korisniku s rokom otplate dvije godine, s tim da je jedna godina (sveukupno tri godine). Kamatna stopa iznosi 5% godišnje, osim na
strateškim gdje iznosi 3% godišnje. kredita je jednokratno.
Uzgajatelj, korisnik ovog kredita, može ponovo koristiti takav kredit tek za dvije godine po kupovini zadnjih junica.
- Sve junice prijavljene za prodaju i registrirane u katalogu prodaje, koji je izradila selekcijska služba, ocjenjuju se i klasiraju. Prodaja junica obavlja se uglavnom na aukcijama (u izuzetnim direktno u staji kod uzgajatelja tj. vlasnika junice) sistemom licitiranja na osnovnu cijenu. U da izlicitirana prodajna cijena prelazi iznos odobrenog kredita, razliku ci-
jene kupac u selekcijskoj službi prije otpreme junice od prodavatelja - vlasnika junice.
Sa 30.11.2000. godine ukupno su održane 23 aukcijske prodaje rasplodnih junica i dvije posebne prodaje ( direktno u staji kod prodavatelja) na kojima je, kreditom Ministarstva, 347 evidentiranih kupaca kupilo 1022 steone junice. Sveukupni iznos ostvarenog kredita iznosi 10.112.500,00 kn, a sveukupna postignuta cijena 10.458.500,00 kn. Iz navedenoga proizlazi da je ostvarena prosjeprodajna cijena 10.233,36 kn po jednoj rasplodnoj junici .
Zagreb, Trg kralja Tomislava 19 tel.: (01) 4819 265; 48 72 970 fax: {01) 49 22 267 žiro 30102-601-114220
P.J. VINKOVCI, Kralja Zvonimira 80 tel.: {032) 33 23 92
tel. i fax: (032) 31 65 84
SKLADIŠTEVELIKA GORICA
Trg kralja Tomislava 9 tel. i fax: {01) 62 22 065
PROIZVODIMO, IZVOZIMO I UVOZIMO TE PRODAJEMO NA VELIKO SJ.EME RATARSKOG, KRMNOG I INDUSTRIJSKOG BILJA
Osobito sjeme trava, crvene, bijele i švedske djeteline, lucerne, inkarnatke, smiljkite te bogat izbor djetelinsko-travnih smjesa, kelj, graškove, sudansku travu, repe, mrkvu, jaru i ozimu grahoricu kao i širok izbor postrnih kultura.
Zatim najširi izbor sjemena i bilja.
Vrtne alate i zaštitna sredstva.
Sve to možete dobiti u veleprodaji na gornjoj adresi i maloprodaji u boljim poljoprivrednim apotekama diljem Hrvatske.
Županija varaždinska
Piše: Vesna dipl. ing.
Agroludbregom na kojoj bi se provodila selekcija za oko sedamdeŽupaniju varaždinsku setak grla. Broj ispitanih uzoraka ju uzgojne organizacije, a to mlijeka s obiteljskih gospodarstava su: Ivanec, Ludbreg, N. Marof i i farme za ovu Županiju s 31. 10. Varaždin. 2000. godine bio je 12.677 uzorka Županija varaždinska mlijeka. Ukupan broj plotkinja je s 31.10.2000. godine ima 1730 uz- 17814 prema podacima veterinargajatelja, 3227 krave pod kontro- skih stanica od zadnje tuberkulilom rasplodne proizvodnje, 1971 nizacije iz 1998. godine, a ukupan krava pod kontrolom i broj krava 14785 od je 5198 3811 registrirane teladi oba spola. uzgojna selekcijskim Od ukupno 5198 krava pod uzgoj no radom što 29,17% obuhvata. selekcijskimobuhvatom4345krava Broj krava je nizak i je simentalske pasmine, a 853 krave iznosi 3 grla po uzgajatelj u. Temeholstein friesian pasmine. Unutar ljem 5. 2. Zakona o ove Županije selekcija se provodi i poticajima i naknadama za grla s farme Vraždinka "Križov- u poljoprivredi i ribarstvu (NN 29/ ljangrad" na kojoj se nalazi 184 99) i 5. stavka 2. Pravilnika o krave pod kontrolom i postupku za ostvarivanje holstein - friesian pasmine, a u toku poticaja u poljoprivredi i ove godine sklopljeni su ugovori i sa ribarstvu do 31.10.2000. godine kaznenim zavodom iz Lepoglave i s podnešen je 781 zahtjev za isplatu
Vrste i iznos zatraženih i poticaja u periodu od 01.01.-31.10.2000. godine za Županiju Varaždinsku
Vrsta zatraženoa ooticaia Iznos Ckn) poticaji za prvotelke
1.230.240,00 poticaji za tov teladi 1.368.000,00
poticaji za osnovno stado 953.100,00
UKUPNO: 3.651.340,00
BETONSKAGALANTERIJAZA FARME
poticaja u ukupnom iznosu od 1.230.240,00kuna, od je poticaj za 143 grla brdsko-planinskog u iznosu od po 2.000,00kn, a 638 grla za nizinska u iznosu od po 1.480,00 kn. U brdsko-planinsko varaždinske županije pripadaju LjubešVisoko, Varaždinske Toplice, Lepoglava, Cestica, Bednja, Donja i Klekovnik. Broj zaprimljenih zahtjeva i poticaja za tov teladi osobama je za 253 grla u iznosu od 101.200,00kn i pravnim osobama za 3167 grla iznosio je 1.266.800,00 kn, što je ukupno 1.368.000,00 kn za tov teladi. Za osnovno stado u periodu od 0l.01.31.10.2000. godine zatraženo je i 953.100,00 kn za 3177 grla. Županija varaždinska je uperiodu od 01.01.-31.10.2000. godine ostvarila poticaj u ukupnom iznosu od 3.551.340,00 kn. da je kraj godine uskoro Hrvatski selekcijski centar izdati godišnje za 2000. godinu u kojoj se svi podaci po županijama i uzgojnim organizacijama vezani za rezultate uzgojna selekcijskog rada u Republici Hrvatskoj.
AB PREDNAPREGNUTIPODNI
ZA REŠETKASTE PODOVE IZNAD KANALA
DUŽINE 2,20- 2,85 CM. VISOKA NOSIVOST, TRAJNOST, JEDNOSTAVNO POLAGANJE
AB MONTA.ŽNEHRANILICE
Dl.MENZIJA 80/56/200 CM.
JEDNOSTAVNAI BRZA UGRADNJA, GLATKA
POVRŠINA BETONA
MONTAžNE ~'\IIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE SVIH RASPONA I NAMJENA..
Ovce su i na paši i u staji tijekom ljeta i jeseni. U staji borave uglavnom tijekom zime.
Projektiranje i gradnja objekta moraju biti u skladu sa svim zoosanitarnim i veterinarskim propisima, se niz zdravstvenih problema koji se mogu pojaviti tijekom boravka životinja u njima.
Na pravilno odabranoj lokaciji, mogu biti kao poluotvorene ili potpuno zatvorene staje. U gradnji se koriste materijali ( drvo, cigla, beton).
Ispred ulaza u obvezno je postavljanje bazena za dezinfekciju papaka.
Za smještaj stada do 300 grla može se koristiti jedan objekat se unutrašnjost sistemom pokretnih ograda može prilagoditi svakoj kategoriji životinja ovisno o momentu proizvodnje.
Centralni hodnik svojom dužinom dijeli unutrašnjost na dva dijela. Širina hodnika je 2,20 - 2,50 metara, a je od betona. Uz centralni hodnik poredani su boksovi.
Dobro podijeljen je u odjeljke-boksove i to: za ovce, za ovce koje se janje, za ovce s janjadi, za odbijenu janjad, za bolesne životinje, te boksove za ovnove.
Od opreme u boksovima su postavljene pojilice te hranilice za voluminoznu hranu i za koncentrat.
U tablici 1 prikazane su norme za površinu poda po jednoj životinji u dobro
Boksovi za janjenje
Za janjenje se posebni odjeljci-boksovi u da bi se ovci koja se janji dovoljno prostora, te da se zaštiti janje od nagaza drugih ovaca. U ove boksove gravidne se životinje smještaju 2-3 dana pred janjenje i tu ostaju još 3-5 dana po
Mljekarski list 1 /2001.
janjenju. U tim boksovima podna površina mora biti suha, i prekrita s dovoljno svježe stelje (najje to slama). Ukolika je potrebno dodatno zagrijavanje tih boksova, mora postojati instaliranja infra grijalice za janjad barem u prva 2 dana života.
Boksovi za odrasla grla
U su grupe ovaca u boksovima.
Broj i tih boksova ovisi o broju ovaca, njihovoj uzraslosti i kondiciji. Preporuka je, smjestiti ovce s janjadi približnih datuma janjenja u boks.
U vrijeme kada su u ovce pred janjenje i ovce s janjadi, potrebno je urediti boksove kojima se razdvojiti gravidne životinje od onih s podmlatkom.
Boksovi za bolesne ovce
Svaki dobro mora imati i poseban odjeljak za bolesne ovce ili one na koje se sumnja da su bolesne.
Boksovi za ovnove
Ovnovi zahtijevaju smještaj u boskove dovoljno prostrane, s dovoljno svjetla, a podna površina mora biti i suha.
Boksovi za janjad
Janjad nakon smješta se u za njih posebno boksove. Preporuka je da se razdvoje u
Tablica 1: Površina poda u m2 po Jednoj životinji:
Površina poda
Kategorija ovaca po ovcf m2 ovca 0.70-1.00 ovca s janjetom 1.20-1.50 ovca s janjetom 0.60-0.90 ovan 1.30- 2.00
Tablica 2: Dužina Jasala u metrima po jednoj životinji:
Dužinajasala
Kategorija ovaca u m po životinji ovca 0,40
ovca s janjetom 0,40
ovca s janjetom 0,30
ovan 0,50
zasebne boksove ženska janjad, a u zasebne muška.
Ovi boksovi zahtijevaju, za tu kategoriju životinja, visinu pojilica i hranilica, kako za voluminoznu hranu, tako i za koncentriranu.
lzmuzište
Ako se radi o uzgoju ovaca, u mora biti predprostor za mužnju ovaca bez obzira radi li se o strojnoj ili mužnji.
Uz samo izmuzište nalazi se prostorija za prihvat i mlijeka.
Podne površine
Ovce se mogu držati na betonskom i na zemljanom podu (pijesak, šljaka-pijesak). U tom na pod treba staviti stelju, a dubina stelje je do 120 cm ( duboka stelja).
Važno je napomenuti da ovce u uvijek moraju biti na suhom podu, odnosno uvijek mora biti dovoljno stelje. Vlažan pod u dovodi do oboljenja papaka i do ostalih oboljenja. Posebno treba paziti da janjad uvijek bude na suhom podu.
Oprema za hranu
Svaki dobro opremljeni mora imati jasle za voluminoznu krmu, valove za koncentriranu hranu i posude ili valove za napajanje ovaca.
Jasle mogu biti od drveta ili metala, a od nekog drugog materijala.
Valovi za napajanje mogu biti prijenosni, obzirom da se mijenja razina dubine stelje. je potrebno osigurati i poseban valov za smjese ili vitaminskomineralne dodatke. se provjetravaju prirodnim Propuha ne smije biti. Svjetlost dolazi kroz prozore, a treba ga biti dovoljno kako bi ovce vidjele hranu.
U usporedbi s drugim skim nastambama, su veoma jeftini objekti i jednostavne su konstrukcije.
Koze, šume i požari
šezdesetih
vane su gotovo na paši i brstu, što je bilo vrlo važno za egzistenciju velikog dijela seoskog u tim krajevima.
Možda je držanje velikog broja koza na pridonijelo degradaciji šumskih površina, ali ne postoje pokazatelji o tim štetama kao ni o utjecaju drugih štetnih faktora. Poslije te zabrane kozarstvo je gotovo potpuno nestalo, a zamro je i svaki i znanstveni rad.
Nekako u to vrijeme se i raslojavanje sela i emigracija u gradove, pogotovo aktivnog dijela Napuštanjem poljoprivrede i na velikim površinama brdskog i planinskog dolazi do promjena u biljnom pokrovu. Razvijaju se neprohodne šikare, šiblje, makija i niski šumarci, a baš su oni potencijalni mediji za izbijanje požara i njihovog brzog širenja. Smatra se da je za izbijanje požara najopasnija makija, a koze baš nju brste. Zapravo držanje koza na takvim lokacijama kao i drugi
zahvati mogu bitno smanjiti moizbijanja i širenja šumskih požara.
U Francuskoj je ljeto 1986. g. bilo katastrofalno po požarima, a onda je usvojen propis koji vlasnike šumovitih i terena obvezuju da ili na drugi s njih uklone šikaru, te da ih onda redovito prema potrebi, a najmanje jednom u tri godine. Ako se neki vlasnik šume ili šikare ne pridržava propisa, to umjesto njega i poslati mu
Poznato je da brzom širenju požara u šumama pogoduje nešuma puna šikare i suhe trave koja u našim prilikama zna sezati do samih naselja.
Za vrijeme velikih požara ljudi su se pitali kako da prije nije bilo toliko požara. Kao razlog navedeno je mnogo više turista, pa tu su i roštilji, su ceste preko planina i kroz šume koje su mnogim ljudima, a možda je i broj promjena.
Neki navode kao razlog i to da vlasnici podmetnu požar jer ne mogu dobiti dozvolu da šumsko zemljište preurede za vinsko, a poslije požara dobivaju te dozvole.
se ne spominju i neki drugi razlozi kao npr.: prije su ljudi skupljali suharke za loženje, tu su bili ugljenari koji su radili po odobrenju i uputama nadležne šumarije, pa onda i koji su šumu, a dio sitnog raslinstva koje najviše i najbrže prenosi plamen pobrstile su koze i ovce. Ovce su nisko, a koze nešto više raslinje i tako šume od požara. A onda je svega toga nestalo.
Kada se govori o štetama koje koze nanose šumama, trebalo bi vidjeti i procijeniti i kolike bi štete od požara bile manje da su tu koze. I može šume koje su mu naravno to treba platiti, a koze nemaju Još ostaje pitanje - a što je s onim šumama do kojih ne može
Na Lastovu su govorili da njih od požara spašavaju koze. I njihov hotel ima farmu od 200 koza koje drže radi mesa, ali su te koze i po šumama, pa kada jedan dio pretjeraju ih na drugi dio i tako redom šumu.
Godine 1979. u Hrvatskoj je ponovo zakonski legaliziran uzgoj koza. Postupno raste zanimanje za uzgoj koza. Pojedine u skladu s novim zakonom, ju i uvjete za držanje koza.
Posjetili smo svinjogojsku farmu Antuna Belle u Pleternici U vrijedi samo zakon velikih brojeva
Piše: lvan bremenitoj situaciji hrvatskog agrara, rekli bismo situacija nije bolja niti u no »Epur si muove« (ipak se Nema velike razlike primarne biljne proizvodnje, stva, proizvodnje duhana, proizgospodarstva, no za svaku proizvodnju pa i poljodjelsku vrijedi samo »zakon velikih brojeva«. Jer, samo u velikoj skoj proizvodnji smanjuje se cijena inputa, brži je obrtaj kapitala po jedinici proizvoda, a samim time je razlika u cijeni. Posebice u Od svaštarenja i rascjepkanosti proizvodnje više se ne živi, može se eventualno životari ti.
Dokaz ovim tvrdnjama, iz uvodnog dijela teksta, je i svinjogojac u Pleternice Antun Bello, jedan u nizu, istina Bog, rijetkih koji od svinjogojstva relativno dobro živi. Antu-
na i suprugu posjetili smo u njihovom, stvarno zaokruženom (po ciklusu proizvodnje) obiteljskom gospodarstvu. Posjeduju svinjogojsku farmu, a nakon jesenske »rasprodaje« tovljenika za kolinje, u prasilištu i oborima suvremeno opremljene farme, imaju 20 nazimica, 40 odojaka te još 60-tak svinja. Za potrebe ·vlastite svinjogojske farme, Antun Bello obraduje oko 25 katastarskih jutara zemlje, proizvodi do 80 posto hrane - kuku-
ruz, soju, zob i tritikale, a kupuje samo mineralne i vitaminske komponente. Osim ovog velikog i zahtjevnog posla, Antun je uposlen u firmi tako da tri stupa farme, jasno i drži supruga. Prigodom boravka i obilaska farme, Antun Bello "S cijenom svinja mi smo zadovoljni baš zbog velikog broja i tovljenika samo da novac dobijemo na vrijeme. Svima je problem tržište, no mi svinje prodamo na vlastitoj farmi koju smo sami sagradili. Dobili smo jedino kredit za suvremeno prasilište jer krediti su danas nepovoljni i uz prevelika administriranje. bi mi i više zemlje, no problem je dobivanje državne zemlje u zakup. S obzirom na stanje u hrvatskom gospodarstvu, od ovoga posla (uz puno rada) može se preživljavati, no krajnji nam je cilj spojiti poproizvodnju i seoski turizam, a to podrazumijeva konjogojstvo, vinogradarstvo i vinarstvo" - na kraju razgovora mladi i agilni Antun Bello.
mlijeka u selu Repušnica
Piše: Marica
Naše selo Repušnica nalazi se nadomak grada Kutine. U njemu žive stari mlijeka Ivo i Slavica koji uz sve svoje poljoprivredne radove 40 godina skupljaju mlijeko za naš dragi "DUKAT".
Mi, donositelji mlijeka, uvijek smo zadovoljni kada nam naš Ivo još i nešto pa nam dan brzo i godina brzo je prošlo, bilo je lijepih vremena i još ljepših žena", kaže Ivo.
Mljekarski list 1/2001.
Pa sad za sve neka im hvala, to im želi U druga mljekara Repušnica.
Našoj Slavici i Ivi U mom selu ima jedna stara, U njoj žive Ivo i Slavica, mlijeka od nas mljekara. Slavica na klupi sjed~ i u laktafriz milo gledi.
"Kad te gledam laktafrizu sada, se tako mlada. "
Slavica svaki dan svog mljekara do donese pet litara mlijeka. A naš Ivo, uvijek nam nešto od mi mlade mljekarice ostajemo bez
Eto, tako to godinama traje, neka zauzvrat puno i zdravlja Bog im daje.
Starinske gosti na Visokom
Piše: Ankica
Blagdani su ostali za nami, prešle je opet jedne lete i treba se sprijemati za gosti. je tu. pozivleju v gosti svoje krsne i fijermane kumove, vujnevcu i djevera, babice i dedeke, te japicu dok je ostali rod išel od hiže. Onda se to peški hodilo. je zval svoje prijatelje a puca prijateljice samo da je bile prije gotovo jer za to nikad nije pune jer: nam je mili stigel, sve je mlade na noge zdigel puce, se brže mora da se Još je trebale i za prirediti tak da se nije smele niti markijerati, posel.
Gazdarice su morale biti pri puce od utorka a pri od srijede.
Gazdarice su znale svoj posel, jer dok je sklad onda nijema niti zgorenih.
japica je došel saki dan da je pomogel okoli vina, jer su po donesle za gosti šte je kak mo gel, tak da je i to bila mala za gosti. To ne prosi. Šte je komu vrijeden donese,jerpakdokjenjema treba znati da bu i dobil. Nesile se sir, puter, jajca, živina i mnoge sitnice. Tem ženam je trebale ponuditi i piti, a i male sesti ž njima, dvije, pak gazda i nije mogel na sve Puce su došle kitit hiže v petak. Tatu su se morale sprazniti sobe, dopeljati stali, napraviti klupi, a onda ukrasiti zidovi s lijepemi našitemi I na zrcale je išel to je se morale biti gotovo v petek.
Gazdarice su pak morale klati mladinu, muški pak svinje a i kruh se pekel v krušne
Negde je i kravu zatukel tak da je gostima bile sega. To se morale sve klati i v petek, jer nije bilo škrinji kak denes a v sobotu je neki dijel trebal. V subotu je bile Mladoženja bi došel k puce kakti njegvi otec i mati, kumovi krsni i fijermani i japica od dok je pucin pri puce Pucin ih je postavil za stol a mlada je donesla rubec sviljnjak koji je bil tak složen da nije bile niti jednoga vugla; svi su bili skriti na tanjijeru tak da se mladoženja mal dok je našeljeden vugel za koji je rubec zdigel v zrak i s njim zavijori! po zraku a onda je uslijedila prva zdravica.
Kad si je mladoženja posprijemil rubec v žep od kaputa (v kojem se bu zutra ženil) onda je jedna prijateljica mladijenjke donesla kiticu koju je morala mlada prišiti mladoženji na kaput. Poje juha, meso i salate, zelje, a u tanjuru pred mlade je bile zaprte jele. Na tanjuru sa zeljem su bile unakrst dvije vilice, a nije smel prejti s jelom dok mladi nijesu to otprli slatkijem kušlecom. Tada je dozel vilice i nastavile se jesti. Iza mesa su išli zagorski štruklji i a onda se morale iti dima. Nije se smjele dugo jer se v jutre treba rane stati. su morali iti k meše jutre a onda saki k sebe brže da se sprijemi za koje je bile pri njici okoli šest vur. japica su uzvanike i svate, puce su
bile zadužene za kitice, a mladi su bili zaokupljeni sami sobom. Mladijenku su sprijemale žene koje su to znale. Treba je bile složiti lasi da budu lepši i a kak onda nije bile laka treba je bile i njega stvoriti, a kak? Cukor se v pive da se rastopi i eto ti laka. K su morali dojti muzikaši i njegvi svati da su ga pratili do mladijenjke. Prije su bile mlade v narodne nošnje se negde do 1967.-1970., a poslije v haljinama koje su bile duge i šivane doma. Uvijek je bilo šnajderi na Visokom.
Kad se svadba od mladoženje približavala do hiže, mladenku su zaprli v hižu, tak da se do nje nije mogle lako dojti. Sa mladom je bila žena koja ju je sprijemala i dvije ili tri djevojke. Mladoženju je morala prsten gledeti, ako ga je samoga lovila rekle se da budu sretni u životu. Svati su navalili na vrata, ali je japica od mladijenjke pital mladijenca za rubec koji je odnesel da ga pokaže, da se vidi jeli je i on pravi, da nije smenjen. japica je uvijek bil pažljiv, moral je znati pravila svadbe da nebu zapostavljen i da bu svaki imel svoje meste. japica najprije bi je pital po kaj su došli, a onda je moral odgovarati. To su bili krsni i fijermani kumovi. smo da imate svit za našega mladoženju pak bi šteli vide ti". Žena koja je slagala i otpravljala mladenku um podene najprije jednu pucu, pak drugu a ovi saku odbijeju sve dok ne pokaže pravu. Pošto ju prihvate, trebaju i platiti. i mladijenac se a kad su se složili pustiju mladoženju u sobu k mlade da se skušnjeju. Vune zaigraju muzikaši i ide se za stol.
Mljekarski list 1 /2001.
Kad ih se sve smjesti, red na Izgovara ju curica od mladijenjkina roda. Potem zdravica blagoslov od oca i matere te polako na put do i crkve svoja DA Kad svadba gazdarice imaju pune ruke posla: sve postaviti tanjure i dovršiti Kad se svadba vrne iz crkve i dalje veselje.
U su znale dojti maškare da upotpune veselje, a njima bi bile i gazdarice od mladoženje. One bi došle da vide kako je pri puce; kakvi su i druga hrana koja je v išla dva do tri puta na stol. Vjutre obvezno sarma, i onda su se nekoji rashajati (iti dima).
Oko poldane se išle k Tam ih pak gazdarice i od mladoženje starci. Na vrati mama od da mlade kruh koje blagoslovi, a i nju i onda idu v hižu.
Pri mladoženji bi topli kraflini te toplo kuhano vino i što si koj štel popiti a onda se išle spat do Pri se z oko sedam vur, do toga su se morali prikupiti svi svati, mužikaši i rod, a morala je biti sneha v narodnu nošnju i a na glave poculica, da se vidi daje sneha. Pri bi gosti trajale do drugoga dana i do drugoga Niti muzikaši nijesu otišli. Ako je bilo kam, puce bi prije gosti dopeljali
U Istri više od 50 objekata seoskog turizma
Piše: Marko ponuda u Istarskoj županiji u posljednje je vrijeme brojnim objektima agroturizma, što se uglavnom nalaze u srednjoj Istri. Time se omobrži razvoj toga, još uvijek, manje razvijenog od priobalja koje je turizmu, jedan od najrazvijenijih pa i najbogatijih dijelova Republike Hrvatske. Još prije dvadesetak godina prva opremaju svoja zdanja za ponudu, pa turisti organizirano dolaze u Krcule na Žrninjštini, Sveti Petar u Šumi, Dušane i druga mjesta gdje im se nude specijaliteti dokuhinje i vina. razvoj seoski turizam doživljava stvaranjem demokratske Hrvatske, prije svega kuzainteresiranim za taj
Mljekarski list 1 /2001.
vid ponude, ali i agencijama, te djelatnicima koji nude turistima boravak na selu, odnosno u srednjevjekovnim Istra je, naime, prebogata srednjevjekovnim spomenicima što se nalaze u dvadesetak nažalost još uvijek zapuštenima. saboru, znaskrbniku hrvatske kulture, predani su Huma (najmanjeg grada na svijetu) još 1972. godine kada zaporevitalizacija mjesta koje brzo primiti zaljubljenike u starine, pa i pobornike hrane pripremljene u mjesnoj konobi. Nakon Huma, "biser" naše starine su Aleja glagoljaša, Boljunska konoba, ona u i drugim
INFRASTRUKTURA
Stanovnici srednje Istre, uglavnom sredstvima samodoprinosa,
miraz i namješaj k a ako nije onda v srijedu jer v su bili pri puce. To je bile zato da se potroši one kaj je ostale i da se pogostiju kuharice koje su se pri njem
je mili stigel sve je mlade na noge zdigel Mamek, tatek dare sprijemaj v više ne oklijevaj zaželjela sam otiti jednom mora i to biti. Onda bolje iti sada dok sam jošte kakti mlada!
grade ceste sedamdesetih godina. Na isti je dovedena pitka voda, a telefon je nešto novijeg datuma. Tako su stvoreni preduvjeti za ulaganja u obnovu no, sela bijahu zapuštena, bez mladog naraštaja, "motora" bržeg razvoja. Kada je hrvatsko gospodarstvo zapala u krizu, stanovnici srednjeistarskog latili su se poslova u poljodjelstvu, a potom i ponudi poljoprivrednih proizvoda turistima. Paolo prije tri godine uredio je napuštenu u mjestu Zrenj u gornjoj Bujštini. O ponudi kratko zbori: - "Za potrebe turizma kupujem samo mineralnu vodu, sve je ostalo iz mojih njiva, staja i vinograda." Nije Paolo jedini, svi s ponudom, a rekosmo da ih ima pedesetak, nude uglavnom svoje ili od susjeda. A Istra ima što ponuditi! Jedinstveni bijeli tartuf ima stanište samo u srednjoj Istri. Tu gljivu, što raste ispod površine zemlje, resi kompliment afrodizijskih svojstava pa nema Talijana koji posjeti
srednju Istru a da ne posegne za porcijom pašte z tartufi. Gradinje, Balini, Senj u Istri, Vrh, buzetske gostionice, nude tu gljivu svojstava. Tartuf je samo jedan od specijaliteta u gastronomiji srednje Istre. Pršut, onaj istarski, možete kušati u svakom objektu seoskog turizma. Krenuo je i županijski projekt Standardizacije istarskog pršuta kojemu se proizvodnjom zacijelo baviti više kuu Istri. U sezoni šparoga, jasno onih divljih pa i drugih šumskih plodina - namjernici, ljubitelji svježeg zraka i jedinstvenog krajobraza - potražit i sasvim sigurno dobiti i te specijalitete.
Najdalje se u Istri, a i to je dio ponude, otišlo u proizvodnji vina. Raspadom kombinata, vinogradari (uglavnom mlaulažu sredstva u vinograde i podrume. Još 1994. go-
dine Istarska županija nudi sadnice vinove loze i maslina po vrlo cijeni. plati seljak, a druge dvije Županije, odnosno ili grad na se nalazi vinogradar ili maslinar. Opremaju se tada podrumi najmodernijim i opremom za vinarstvo što je brzo doprinjelo vina, pa i nagradama. Vinistra, Udruga vinogradara i vinara okupila je i struku, a rezultati su golemi. tri "Studeca", hrvatske nagrade za najbolje vino u protekle tri godine, dolaze u Istru; dva za autohtonu malvaziju. Sa zadovoljstvom možemo danas na pragu novog spomenuti da je ponuda vina u Istri zadoa svake se godine širi paleta poznatih vina i vinara. Jedinstveni krajobrazi, srednjovjekovni marni ljudi, dobra ponuda. I što tu nedostaje?
Ogulio - grad slavljenik
Piše: Miljenko
Što o gradu koji je jubilarne 2000. godine slavio svojih 500 godina postojanja? To je i mnogo i malo ovisno o kutu gledanja jer mnogo je gradova daleko starijih u našoj dragoj Domovini. Ogulin je ipak nešto posebno. Iako je jedan je od najljepših u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Grad je okružen rijekama i jezerima, na domaku je planina od kojih Klek, svojom siluetom, svojim legendama i vješticama - opjevan u brojnim pjesmama - stražu ponad grada slavljenika.
i graditelj Ogulina, Bernardin Frankopan, genijalnim odabrao je mjesto
gdje
Tu, na rubu Gorskog kotara i Like, ponad ponora i provalija Dobre, Medvednice i Badnja on podiže KULU. Nikad od osvojenu! Kulu koja i danas ponosno stoji i krasi slavljenika.
Bernardin Frankopan nije ni slutio da su na tom prostoru tragovi života iz kamneog doba (neolitik, oko 6000. - 3500. pr. Krista).
Taj lijepi stoji 500 godina na uskoj sponi Panonske i Dalmatinske Hrvatske, i pet brani tu sponu Domovine. Svojim bokovima Ogulin dodiruje i Sloveniju i Bosnu.
Mudri su Frankopani stari Ogulin (Zulumgrad) smatrali
Netko, tko nakratko boravi u jednom od seoskih gospodarstava rekao bi ništa, a ja - da treba poraditi na kadrovima i njihovoj edukaciji za turizam. Na prvom su mjestu jezici, zatim pristup stolu, ali i hortikulturno treba poštivati starinu, bez i nosti u prostoru. nedostaju putokazi za destinaciju, a nekoliko prospekata samo je ponude one uz more i u "pitomoj divljini" srednje Istre. Istra ima perspektivu seoskog turizma, ili kako se ovdje govori agroturizma. Nedostaju povoljniji krediti do kojih nadamo se, zainteresirani brže dolaziti, ali i skrb onih uz more. Samo suradnjom svih, kako to volimo subjekata u Istri, turizam u njen srednji dio i tako jednakomjerniji razvoj cijelog poluotoka.
obrane ne samo svojih posjeda nego i cijele Hrvatske. Zbog svoje povijesne i nacionalne važnosti, grad Ogulin je, ne tako davno, bio na prisilni zaborav. U enciklopediji Jugoslavije (1965.) tom je gradu posvemanje redaka nego Pranji Ogulincu - Selji, narodnom heroju.
Nažalost, i obljetnica odvijala se u teškim vremenima, u koje cijelo hrvatski puk. Ipak, 13. rujan Dan grada i 14. rujan Dan Župe svetog Križa, usplamtjela su srca ljudi ogulinskog kraja. Pridružili su se i prijatelji iz (Dalmacija), te iz Dombovara grada i delegacija Hrvata iz grada Molize u Južnoj Italiji. Uzoriti kardinal Franjo služio je svetu Misu. Na -kon-
Mljekarski list 1/2001.
certu, u prepunoj dvorani, operna diva Ivanka Boljkovac svojim je nastupom oduševila prisutne, a staro (više od jednog Hrvatsko društvo "Klek" briljirala je svojim nastupom.
Povodom obljetnice Matica hrvatska Ogulin i Poglavarstvo grada Ogulina izdali su djelo: Ogulin - povijesna i kulturna baština (veliki format, 310 stranica s brojnim kolor slikovnim prilozima).
Dr. se. Radovan priredio je u Domu hrvatske vojske izložbu slika - Hrvatske orhideje. Slike su u vrhunskoj tehnici kolor snimaka
formata 40 x 40 cm. Izložba nije bila samo vizuelni doživljaj, doživljaj koji i posjetitelja pa se
- Zar je da kod nas postoji takvo
Na Dan župe otvoren je reprezentativni autobusni kolodvor kakvog nemaju ni znatno gradovi.
Tih je dana gradom strujio fluid ponosa i dike.
U Ogulin treba vidjeti ga, doživjeti i nadahnuti se ljepotama, i legendama toga jedinstvenog grada koji oplakuju
Piše: lvan Posavina razlikuje se od drugih dijelova Hrvatske po jedinstvenoj posavskoj hiži, narodnoj nošnji, posavskom konju i posavskom psu Pored ovih obilježja, Posavina je poznata i po selu (evropskom selu roda), a vjerujem da doskora biti poznata i po nedavno otkrivenoj koloniji lastavica jer se u selu (Donje Posavine) Mužiispod jedne strehe nalazi 350 gnjezda. Tako bi i lastavica, pored rode, mogla postati svojevrsni simbol i zaštitni znak donje Posavine. Spomenuti znameni u raznim su prilikama opisani i opjevani. Medo sada nema opisa izrade i oblika posavskih paradnih kola (Šlavonera), svojevrsnog simbola Posavine. To je i osnovna svrha ovoga priloga i namjena mladom naraštaju da ne zaboravi a starijoj generaciji da se podsjeti. Dakle, što je šlavoner?
Mljekarski list I /2001.
Posavci su tim kolima vjerojatno dali ime zato što u velikoj mjeri slavonskim paradnim kolima u toliko prije jer Posavci Slavoniju nazivaju Šlavonija pa su onda i kola iz Šlavonije - šlavoneri. Merazlika ovih dviju vrsta paradnih kola je znatna, jer posavska kola imaju federe, odnosno svojevrsne amortizere, pa ih zbog toga nazivaju federvagn što
KULTURA ŽWLJENJA NA
nica te biseri triju jezera: Sabljaci, Bukovnik i Šmitovo jezero. Vrijedi preko lijepih kamenih mostova drvenih graditelja, sanjariti na obali Dobre pored vodenice koja melje i melje nekoliko probati ogulinsku masnicu, smisni kruh, mošnje, kiselo zelje i puno puno toga.
A šta o Kleku, Modrušu, Stošcu i Soviljici? O Kapeli, Bijelim i Samarskimstijenama, o ogulinskim djevojkama i momcima?
Nima pušak što su karabinke Niti cure što su Ogulinke!
•su preuzeli iz
U Posavini su prije 50 godina upotrebljavane tri vrste paradnih kola. Prvo tvrda kola (nala) istih dimenzija kao i šlavoner samo bez ukrasa, federa i luksuzne opreme. Takva kola su posjedovali siromašniji Posavci jer su bila znatno jeftinija od šlavonera. Bogati gazde su imali šlavonere, a najbogatiji takozvana gospodska kola odnosno fijakere koji su se od šlavonera razlikovali
po obliku i konstrukciji jer su im na primjer zadnja sjedala bila nadkrivena krovom od kože. Može ih se vidjeti još u zapadno-evropskim gradovima gdje služe kao atrakcija u gradskom prijevozu. "Malih kola" ima najviše u Slavoniji. Posebno su ukrašena i uz lipicanere sastavni dio daleko poznate slavonske zaprege.
šlavoner nalazimo samo u Posavini zato i on na izvjestan predstavlja posavski znak, iako se njegovom izradom više od 40 godina nitko ne bavi. U izradi ovih paradnih kola sudjelovale su 4 vrste vrhunskih majstora: kolar, i farber. Izrada je tako da je kolar od kvalitetnog suhog drva izradio sve drvene dijelove, zatim bi ih okovao, farber ofarbao i to drvene
dijelove uglavnom u žutu boju, a metalne u crnu dok bi takozvani grot, odnosno koš, i sicevi (sjedala) bili zelene boje. Njih je u zadnjoj fazi izrade napravio
ovih paradnih kola je i to što su pored federa imala i zatim blatobrane i za Kada je šlavoner dobio svoj oblik i formu, kada _su spomenuti majstori završili svoj posao, ova umnotvorina i rukotvorina posavskog je dobila svoju upotrebnu vrijednost na radost i divljenje onih koji znaju cijeniti i poštivati originalnost tradicionalnih vrijednosti svojega Na još postoje ljudi u Posavini koji vaju i održavaju ovo jednostavno zaprežno vozilo. Koliko se Posavci svojim šlavonerom, vidi se i po tome što se šlavoner koristi
samo za i izvanredne prilike. Tako su se u njemu (u vremenu dok nije bilo automobila) vozili u raznim prilikama ci, lugari, geodeti, advokati i druge visoko štovane osobe. Šlavoner se uglavnom koristio u prilikama: svatovi, krstitke, razne poljoprivredne izložbe i drugo. Zahvazaljubljenicima u tradiciju Posavine, njenih i znamenja, sve dok je Posavaca i dok Sva, Kupa, Odra i Lonja bit šlavonera i rasnih posavskih konja.
REDAKCIJI I SVIM
MLJEKARSKOG LISTA, I SRETNU NOVU GODINU ŽELI
!van
Vodeu tlu nema dovoljno
Piše: mr.Dražen agrometeorolog
no je cijelog studenog pa i do prve polovice prosinca u Slavoniji i Baraoji bilo izrazito suho. Na 20 cm dubine tijekom studenog u Osijeku je do poljskog vodnog kapaciteta nedostajalo više od 40 I vode na metar. Tuko suho tlo ovog mjeseca ratari ne pamte. Vjerovali smo da u prosincu do pojave oborine. No, do prve polovice mjeseca u Osijekuje ukupno izmjereno 1.0 mm, a u Zagrebu samo 0.3 mm oborine. U tluje na24 cm dubine 10. prosinca do poljskog vodnog kapaciteta nedostajalo SOI vode na metar. Obrada tako suhog tla bila je teška i ne kvalitetna. Valja istaknuti da je zbog nedovoljne vlažnosti tla i stanje ozimih ratarskih kultura sredinom prosinca ponegdje bilo vrlo loše. Pšenica je ponegdje razvila 1 do 2
Na prostoru zapadnih kontinentalnih dijelova Hrvatske oborina je tijekom studenog bilo više od višegodišnjeg prosjeka pa pieniea i2"gledaisto onako kao u ožujku. Uostalom pa kako i nebi kad su se sredIQe dnevne temperature tla na 5 cm dubine u zapadnim i dijelovima Hrvatske kretale od 4 do 10 Celzijeva stupnja.
Dakle, u Slavoniji i Baranji vlage u tlu sve je manje. Vjerujemo da do pojave znatnijih kiše pa i snijega ipak No, kako da što više vode do dubljih slojeva tla, a gdje se stvaraju rezerve vode u tlu, nama je dobro znano. To je duboka obrada tla. no treba "otvoriti". Vodi treba nesmetan ulazak u tlo.
pojavu oborine, iskoristimo vrijeme za odvodnl11kanala, kako nam se ne bi dogodilo da nam se usjevi odjednom pod vodom,. a još gore pod ledom.
Narodna nošnja u • •
suven1r1ma
Piše: Zlata
"U bogatstvu hrvatskog nacionalnog znakovlja, Podravina i Koprivnica izdvajaju se prepoznatljivim podravskim i Podravkinim srcem. No, rijetki poznavatelji kulturne baštine srce povezati i sa tradicionalnom odjeIvanca, sela poznatog po jedinstvenom vezu motivi sežu u daleku prošlost. Uz spomenuti motiv srca, javljaju se mnogobrojne varijacije cvjetnih i biljnih motiva koji svojim koloritom i savršenim oblicima o duhu njihovih autora, ali i o dubokoj vezi s prirodom.
Jedna od rijetkih osoba koje održavaju vezu s tradicijom je Zlata i odrasla u Ivancu, svoja i djetinje snove o davno minulom svijetu ona niz godina u vezene motive i tako stvara jedinstveni suvenir.
vez
Mljekarski list I /2001.
Bez obzira radi li se o odjevnom predmetu ili tek malom - on predstavlja unikatan rad i vrijedan doprinos tradicije.
Podravci, od nekada poznati ljubitelji dobre hrane, u Europi poznati su upravo po velikoj prehrambenoj industriji "Podravki". Posebnu pažnju postolu i konzumiranja hrane u težnji (želji) da poštuju tradiciju. Neki iz te naše tvornice posegnuli su u bogatu zbirku narodnog veza KoIvanca i izradili posebnu paletu posuda, stolnjaka, salveta i drugog. Na taj su stvoreni predmeti koji osim uporabne vrijednosti imaju i umjetvrijednost, ali prije svega predstavljaju sponu s našim krajem, hrvatskom tradicijom i davno minulim života koji vjeka smatra u trajnoj ovisnosti o vlastitom ishodištuprirodi." Ovo je prenijeti dio teksta iz kataloga zajednice grada Koprivnice 1997. kojeg je priredila etnolog prof. Vesna kustosica muzeja grada Koprivnice.
Medu prvima sam s izradom i opremanjem lutaka sa svim detaljima naše narodne nošnje. Lutka koju u narodnu nošnju, mora što više liku kojeg predstavlja - preplanulo lice, izgled djevojke, a malo grublji izgled lica stare majke. Svaka lutka mora izgledati onako "zdravo Prve lutke izradila mi je Ivanka iz Siska, ali
uspijem nabaviti i po koju u susjednoj Na slici u prilogu prva s lijeva je snehasnaša - s poculicom na glavi, u sredini je djevojka bez poculice s pletenicom na glavi i crvenim rupcem i stara majka s crnim rupcem na glavi ispod kojeg se vidi poculica.
Drugi dio mojih suvenira predstavljaju s motivima narodnog veza koje onda uramljujem kao slike ili unosim u uporabne predmete - poslužavnike, podstakalke, etui za košarice i Kao i kod izrade nošnje za izradu tih detalja nema šablone ili predložaka, se radi iglom i koncem od sredine uzorka. Svaki takav suvenir je kopija dijela narodne nošnje i u svojoj raznolikosti dodatno bogatstvo u prezentaciji našeg veza".
Nadam se da i naš vez", zbog svoje posebnosti i originalnosti zauzimati mjesto kao što je Konavoski vez ili paška i lepoglavska koji su davno prešli naše granice.
"BIOPA''stiže u požeško-slavonsku
V • •
zupan1Jn
Piše: lvan
Zagovornici ekološke poljoprivrede okupljeni u udrugi "BIOPA'' predstavili su se Požežanima, a plan je rad "BIOPE" proširiti na Požeškoslavonske, te susjednih Županija. Naime, u požeškom Županijskom centru predavanje pod naslovom "Ekološka poljoprivreda - osnove i proizvodnje" održao je, pred stotinjak zainteresiranih za ekološku proizvodnju s cijele Požeška-slavonske župani-
je, od Lipika do prof. dr. Davor Šamota s Agronomskog fakulteta i voditelj savjetodavne službe u "BIOPI". U ''BIOPU" se deset novih s Požeškoslavonske županije, a na pitanja zainteresiranih za ekološku proizvodnju odgovarao je ing. Ivan koji je nedavno proveo dva mjeseca na edukaciji na švicarskim ekološkim farmama.
Prema Davorina Jakovine, plan je održavanje predavanja u naseljima diljem Požeška-slavonske županije u cilju preusmjeravanja obiteljskih
Tradicijski život i u "Granici''(I.)
Piše: lvan
Pojam "Granica" predmnijeva Požeštine, lijevo od rijeke Orljave na obroncima Dilj gore, odnosi se na naselja Zagrade, i Brodski Drenovac, a vjerojatno još iz vremena obrane od Turaka, iz vremena Vojne krajine koja je prostore do rijeke Save. Rekli bismo, bila je to prva crta bojišnice u obrani od Turaka. Za ovu prigodu odabrali smo
tradicijski život i iz prve polovice XX. od kojih se "ugasila" i pala u zaborav još negdje 60-tih godina ovoga Posvetit pozornost od djeteta, krštenja, pripreme djevojke za udaju, te vezane uz svadbu.
DJETETA
Sve do šezdesetih godina bio je da žene kod U bolnicu nisu odlazile iako u na-
gospodarstava za proizvodnju ekološki zdrave hrane, okoliša, educiranje "BIOPE", u opskrbi repromaterijalom, te plasman proizvoda. "BIOPA''je utemeljena 17. listopada 1997. godine i za sada pokriva ske županije, a u sastavu "BIOPE" radi Sekcija za mješovito gospodarstvo, za i proizvodnju, te preradu i plasman proizvoda. S nestrpljenjein Zakon o ekološkoj proizvodnji hrane koji bi trebao stupiti na snagu sljegodine. "BIOPA'' je "BIOS" -a i IFOAM-a, narodne udruge koja ima više od 1600 u stotinjak zemalja.
seljima nije bilo ni babice. Poje obavljaja starija žena koja je taj posao od neke druge starije žene. Tako se to prenosilo s koljena na koljeno. Porodilja je ležala na perini ispod koje je bila položena slamarica. Nakon dijete su okupali u drvenom koritu. Ta su korita koritari, nosili ih kroz naselja i prodavali. U koritima žene su mijesile kruh ... Kad je dijete bilo okupana, sretni trebalo je odmah proslaviti, stoga su pozivane susjede na rakiju za zdravlje djeteta. su pristizali prijatelji i rodbina na Objed se saMljekarski list 1 /2001.
stojao od svinjskili rebara, a pilo se vino ''tudum" (amerikanac, direktor).
KRŠTENJE DJETETA
Dijete je trebalo krstiti najkasnije osam dana od Prisutni su bili svi a kum i kuma nosili su dijete na krštenje u župnu crkvu. Nakon povratka iz crkve, kuma je izgovarla "Odvezli smo jare, dovezli smo janje". Dijete je spavalo u kolijevci koju su nazivali "bešika", a sva z.adijete bila je šivana i ukrašena vezom. U bogatijim obiteljima se z.amlade naraštaje, prenosila s koljena na koljeno, te je ponekad bila starija i od sto godina Pelene su šivane od mekog platna. Pri povijanju djetetu su ruke bile vezane uz tijelo, a noge umotane trakom. Vjerovalo se da zbog toga dijete pravilnije rasti, da mu noge biti ravne, a stas ispravan, a uvijek se govorilo: "Što manje gibanja, z.dravije tijelo". Dva tjedna na-
kon poroda, u posjet majci i djetetu dolazila je uža rodbina, na babinje. Na dar su donosili suhu šunku, kobasicu i Obvezatno su donosili živu kokoš da bi dijete dugo živjelo, a rakiju i vino u otvorenim bocama da bi žena mogla još Porodilja je prvi puta išla u crkvu pet tjedana poslije poroda ako je rodila muško dijete, a sedam tjedana nakon poroda ako je rodila žensko dijete. U crkvu, pred oltar, ženu je uvodio Ako je žena rodila žensko dijete, jedna njezina ruka tada je bila umotana u tzv. štolu jer se vjerovalo da dijete, kada odraste, na vrijeme dobiti Tijekom I. svjetskog rata bilo je da su muškoj djeci vrpcu odrezali nožem, a ženskoj škaricama. Sva su djeca do polaska u školu, a bez obzira na spol, bila u haljine duge do zemlje kako bi što dulje trajale. S obzirom da nije bilo krema z.a kožu, kožu mazali su kukuruznim brašnom. Svu prljavu ne samo žene su
narodna nošnja u "Granici" prale u To je drveno bure u koje su stavljali "lukšiju", odnosno smjesu vode i pepela, te se rublje u toj smjesi kiselilo. Sutradan su rublje vadili iz lukšije te udarali po njemu kako bi izašla prljavština.
(Slijede dva (2) nastavka!!!)
Posebni u životu djece bila je prva Sveta
Strani jezici u predškolsko
doba
Piše: Zrinjka
dipl. odgajatelj
"Koliko jezika znaš toliko ljudi vrijediš" stara je mudra izreka. Pogotovo danas, na samom poodnosno
21. važnost stjecanja znanja stranih jezika od neprocjenjive je važnosti. da smo pripadnici malog naroda i govorimo ne baš raširenim jezikom, to je potreba za svjetskih stranih jezika. u vidu navedene njenice u našoj zemlji su školske godine 1991./ 92. u prvom razredu osnovne škole s Projektom stranih jezika svjetska jezika: engleski, francuski i talijanski) kao dijelom velikog projekta "Language learning for European Citizenship" što u prijevodu jezika za europskog kojeg je potaknula EUROPE. Taj je projekt primjenjen u nekoliko hrvatskih gradova. Što se predškolskog odgoja pedagoška godina 1992./93. predstavlja popokusnog Projekta ranog stranih jezika u s djecom od 4-7 godina. U
najzastupljeniji je engleski jezik, slijedi francuski u svega dva državna a talijanski samo u jednom
Koje su prednosti ranog stranog jezika?
U veselom vrdjeca uz ugode i zabave lako i uspješno usvajaju (glasovni) sustav, ritam i intonaciju stranog jezika. Kod djece do 6 godina ove su prednosti posebice izražene jer je njihov govorni aparat još u razvoju, odnosno njihovi su govorni organi i lako glasove stranog jezika. Zato se djeca od 46 godina izgovorom i intonacijom stranog jezika mogu u potpunosti približiti izvornom govorniku. li dijete usvajati strani jezik u gdje nema straha od loših ocjena, raznih pritisaka vršnjaka, i roditelja ono imati trajni zanimljivosti i zabave što vrlo dobro djeluje na daljnju motivaciju za Ako je program stranog jezika razvojno primjeren, uz dobru suradnju s roditeljima, rano usvajanje drugog jezika ne bi smjelo negativno djelovati na razvoj materinskog jezika. Ovako rano usvajanje stranog jezika (u predškolskoj dobi) olakšava kasnije usvajanje svakog stranog jezika. Osim spomenutog, strani jezik djeca i o kulturi druge zemlje, upoznaju njene i tradiciju pa se time stvara temelj za pozitivan stav i interes za strane zemlje i narode. Upravo to odgajati mališane otvorene za raznolika, nova saznanja; širiti
njihove poglede na svijet i stvarati temelj za Europe odnosno svijeta.
Oblici ranog usvajanja stranog jezika u
U radu s predškolskom djecom primjenjuju se u praksi tri oblika rada:
1. cjelodnevni program - 10 satni
2. poludnevni - 5 satni
3. 2x tjedno po 1 sat u trajanju 35-45 min.
Najprihvatljiviji je cjelodnevni program jer su djeca najduže izložena stranom jeziku, odgojitelj-teacher stalno podržava motivaciju, se ponavljaju usvojeni sadržaji metodama rada zanimljivim djeci i rezultati su tada najbolji. Važno je naglasiti, da je za uspješan rad u ovakvom programu važan faktor broj djece u skupini. U praksi je poznato da se daleko najbolji rezultati postižu u skupini od 12-15 djece. Idealnim uvjetima za rad smatra se ako su dob djece i stupanj znanja jezika
To, primjerice, djeca od 4-5 godina su i prvu godinu strani jezik.
Motivacija u roditeljskom domu
Motivacija roditelja važan je poticaj za stranog jezika, no treba biti nenametljiv: zanimljive slikovnice, audio kazeta s pjesmicama, brojalicama ili kratkim i video kazeta. Roditelji mogu zajedno s djetetom pratiti stranog jezika u sklopu obrazovnog programa HTV-a (primjerice engleskog za "Gogo Loves English") koji svojim crtanim junacima oduševljava djecu i motivira ih na i
Mljekarski list 1/2001.
prijatelji koji žive u zemlji drugog govornog mogu biti poticaj na stranih jezika. li dijete program ranog stranog jezika u odgojitelji-teacheri dalje njegovati i motivirati ga mnoštvom zanimljivih materijala i edukativnim slikovnicama, audio i video kazetama. Na roditeljima je da aktivno
s prate sva dogi vesele se uspjesima svog mališana.
Kada dijete usvajati strani jezik u predškolsko doba važno je da nastavi i tijekom osnovne škole. Bitno je za dijete da zadrži kontinuitet širi vokabular postaje sve više kompetentno (osposobljeno) i sve više
Formiranje povrtnjaka
Želite li u svom vrtu uzgajati razmislite gdje smjestiti povrtnjak. Pri tome vodite o osnovnim uvjetima nužnim za uspješan uzgoj ali i o estetskom izgledu kompleksa: dvorište - ukrasni vrtkorisni vrt. U boravišnom dijelu vrta sadimo ukrasno grmlje i a za povrtnjak je najprikladnije mjesto iza i dijela vrta za boravak i odmor. Povrtnjak nije nužno potrebno jer lijepo održavan povrtnjak može biti samo ukras više. Ipak, ako želite ograditi povrtnjak, možete ga odvojiti niskom živicom u kojoj ostavite prolaz. To može biti
Mljekarski list 1/2001.
i ukrasno grmlje ili maline ili ribizi. Prilikom planiranja povrtnjaka vodite da mora biti smješten na mjestu a ne u sjeni ili kakvog drveta, a bilo bi dobro da bude i sa sjeverne strane. Povrtnjak ne mora biti velik. Dovoljno je nekoliko gredica na kojima možete uzgajati koje najviše volite, možda rijetke vrste koje je teže nabaviti, ili neku ljekovitu biljku. Ako imate slobodnog prostora, dobro je u dnu povrtnjaka kompostište.
Priprema tla
Zemlju povrtnjaka potrebno je prekopati, "preštihati" na dubinu 25 do 30 cm. Prije "štihanja" po zemlji raspite gnojivo, a prekopavanjem ga unesite u tlo. Važno je da "štihanje" bude duboko, kako bi zemlju što više razrahlili. Nakon prekopavanja zemlju je potrebno što više usitniti motikom, a zatim je fino poravnati grabljama. Pri tome je potrebno ukloniti sve kamenje, krupne komade zemlje, granje i korijenje. Nakon toga se gredica. Širina im varira
sposobno za komunikaciju na stranom jeziku. Sve su to pretpostavke za razvoj djetetova samopouzdanja, samopoštovanja i želje za novim znanjem. Ulaganje u stjecanje znanja stranih jezika vrlo je važan segment odgoja i obrazovanja djece, a višestruko biti samoj djeci i cjelokupnoj našoj društvenoj zajednici.
od 60 do 120 cm, ovisno o tome koliko želite posaditi. Za manje povrtnjake dovoljne su uske gredice. Na njih možete posaditi jedan ili dva reda što je dovoljno za vlastitu potrošnju. gredica napravite staze koje moraju biti šire od 30 cm. Zemlju na stazama dobro utabajte, a glavnu bi stazu bilo dobro betonskim plostarim opekama i sl. kako bi olakšali pristup za lošeg i kišovitog vremena. Glavna staza trebala bi biti široka 50 do 60 cm. Ako imate dobro je i staze gredica. Na gotove gredice sijte sjeme ili sadite gotove presadnice.
Sijanje
Sjeme možete sijati na nekoliko Prvi je sjetva omaške. To je stari sijanja, a danas se primjenjuje sjetvom u klijalištima. Mlade kasnije treba razrijediti. Pri takvoj sjetvi sjeme dospijeva na dubinu, pa je nicanje i usjeva neravnomjerna. Na ovaj možemo sijati sitno sjeme, npr. salatu. Bolji sijanje u redove jer se sjeme na jednake razmake i na istu dubinu. Sjetva u redove omookopavanje i nasad izgleda urednije.
Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.
ZA VAŠ VRT
The Service Company
HENKEL-ECOLAB ASEVI
ZA NOVU HIGIJENU MUŽNJE
P3 OXI-FOAM
P3 Blu-Gard
P3 io-Shield
P3-VELOUCID
HIGIJENSKA MUŽNJA • KVALITETNO MLIJEKO
- sredstva za alkalno i kiselo pranje te dezinfekciju (muznih mljekovoda i hladnjaka za mlijeko} - sredstva za pranje
Prije sjetve, u redove na gredici, potrebno je smjer i razmak redova. Redove tankim konopom razapetim dva Dubinu odredite prema potrebnoj dubini sjetve pojedinog sjemena. Sjeme sijte u jednakim razmacima. Nakon sjetve redove treba zatrpati grabljama, i gredicu lagano zaliti.
Sjeme možete sijati i u Na taj se siju tikvice, krastavci, grah, grašak, bundeve, lubenice i dinje. U svaku
Stajsko gnojivo
Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.
Nakon izvjesnog broja plodonošenja zemlja na kojoj uzgajamo kulturu sve je manje rodna i prinosi su sve slabiji. Stoga je potrebno gnojiti tlo na kojem intenzivno uzgajamo poljoprivredne kulture.
Kao mlijeka imate prirodno, stajska gnojivo kojeg valja pravilno upotrijebiti. Gnojenjem unosimo a hraniva potrebna za rast biljaka i popravljamo njegovu strukturu. Uzastopnim gnojenjem zemlja ostaje plodna, gornji dio tla se pretvara u humus i tlo se mikroorganizmima. Gnojeno tlo postaje rahlije, bolje zadržava vlagu i lakše se
Govedo teško oko 500 kg dnevno oko 45 kg svježeg gnoja, što godišnje iznosi oko 16 500 kg. se gnoj polagano pri se slabo
Mljekarski list 1 /2001.
stavite 3 do 4 sjemenke i zatrpajte.
Kako bi se ubrzalo nicanje sjemena, prije sjetve ga možete Sjeme stavite na mokru krpu i tako ostavite nekoliko sati. se može ostaviti sve dok ne proklija. Takvo sjeme sijte u toplu i vlažnu zemlju. Kada sijete naklijano sjeme, dozrijeva desetak dana ranije od onoga koje sijemo
Sadnja
Uzgojene ili kupljene presadnice sadite u redove s
zagrijava pa ga nazivamo "hladnim" gnojem.
Ovca teška oko 45 kg dnevno oko 2,5 kg svježeg gnoja, što godišnje iznosi nešto više od 900 kg. gnoj sadrži najviše biljnih sastojaka od svih gnojiva. To je gnojivo suho i rahla. Raspadanjem se zagrijava i zovemo ga gnojem.
Postupak s gnojem na gnojištu
Kada se gnoj iznese iz štale na gnojište potrebno ga je odmah poravnati. Ako ostane na hrpi brzo gubi kvalitetu. Da bi se gnoj lakše poravnao i ugazio treba biti vlažan. Svježi stajski gnoj mora odležati izvjesno vrijeme kako bi sazrio. Za vrijeme dozrijevanja, gnoja se smanjuje. Nakon 3 - 4 mjeseca gubitak nesabijenog gnoja iznosi 50 - 60 %, dok se gubitak zbijenog i vlažnog gnoja 15 - 20 %. Ipak, gnoj ne smije biti suviše vlažan jer se teže
razmakom. Razmak redova i presadnica u redu ovisi o vrsti i bujnosti
Sadite sadilice. Na ozmjestu na gredici sadilicu duboko utisnite u tlo i kružnim pokretom proširite jamu. U jamu utaknite sadnicu 2 do 3 cm dublje no što je rasla u klijalištu. Sadnicu zatim zatrpajte i svaku sadnicu dobro zalijte. Ako presadnice imaju bujno dobro je listove skratiti za kako bi se prije ukorijenile. postaje prekiseo i nekvalitetan.
Postupak s gnojem na polju
Zreli stajski gnoj najbolje je izvesti na polje za prohladna, vlažna vremena bez vjetra. Po vjetrovitom, suhom i toplom vremenu stajsko gnojivo brzo gubi dušik. Odmah nakon rasipanja gnoja potrebno ga je plitko zaorati u tlo jer stajanjem gubi na kvaliteti, te postaje slabije kovito. Nikako nije uputno gnojivo ostavljati na polju u hrpama pa ga naknadno razbacivati i zaoravati. Tek u iznimnim jevima dobro je zime razbacati stajnjak u tankom sloju po polju kako bi štitio ozime usjeve ili pak prekriti suho tlo kako bi se što više vlage. Kako bi se stajska gnojivo što bolje iskoristilo, plitko se zaorava. Pri gnojenju stajnjakom, razbacivanje i zaoravanje se obavlja barem mjesec dana prije sjetve, a nije dobro zaoravati ga u suviše vlažno tlo.
V Zene i alkohol
Svake godine alkohol ubije skoro isto toliko žena, kao i rak dojke
Piše: Dr. Ivo Belan o '/ ,,.,, ;::- o '/ \ I ',,
Kada govorimo o rima, gotovo uvijek zamišljamo muškarca zagasito crvenih obraza koji uz rub Mevrlo je lako previdjeti u žena simptome prekomjernog pijenja alkoholnih Na primjer, samo u Americi milijuna žena zloupotrebljava alkohol. Ne smiju se podcijeniti štete u organizmu žene koje mogu izazvati i umjerene alkohola.
Dok se broj žena ovisnih o alkoholu procjenjuje na broja muškaraca ovisnika, izgleda da broj takvih muškaraca pada, a mlade su žene izložene riziku. Nekoliko istraživanja je pokazalo da je broj žena, od 40 godina, koje su izjavile da su se nedavno opile, porastao za 13 posto, u razdoblju od 1981. do 1991. godine. Prekomjerno pijenje postaje sve više popularno ženama u njihovim 20-tim godinama, ali i
Alkohol žene teže nego muškarce
Suprotno prijašnjem mišljenju, alkohol djeluje na spolove razli-
kada muškarac i žena popiju istu alkohola u istom kod žene to uvijek završi s razinom alkohola u krvi. Osim toga, jetra žene su osjetljivija na - cirozu. Jetra pokazuju konzumiranjem u prosjeku dva dnevno, a kod muškaraca je to u prosjeku Žene imaju manju masu u organizmu, a upravo tkivo sadrži velike vode, pa zato imaju manju vanja, difuzije alkohola u svojoj vodi u tijelu.
Alkohol stvaranje ženskog hormona estrogena. Sve je više dokaza da i umjereno pijenje alkoholnih (dva dnevno) može u žena rizik od raka dojke. najvažniji je utjecaj alkohola na srce. Znanstvenici su skupili dovoljno koje da je previše alkohola smrtonosno za ženska srca. U žena oboljenje razvija se mnogo brže nego u muškaraca.
Zašto se pije?
utjecaji alkohola na žene nisu samo u smislu. Prekomjerno pijenje je reakcija na stres. Osim toga, depresivne su žene sklonije alkoholu negoli zdrave žene. Isto tako, žene koje imaju probleme s alkoholom sklonije su depresiji. Iako, izgleda, to nije s muškarcima.
Kada alkohol nije problem?
Dok umjereno i jako konzumiranje alkohola pokazuje štetnost u mnogim aspektima, lagano i povremeno pijenje može pružiti i koristi, posebno starijim ženama. Tako pijenje može u borbi protiv osteoporoze. ženama, koje još uvijek "slažu" kalcij u svoje kosti, alkohol može ometati proces kosti. Uživanje velikih alkoholnih sasvim sigurno podupire razvoj osteoporoze. da je alkohol za tkivo, jaki takvih imaju slabije što vodi manjoj koštane mase.
Što se zdravlja srca, sve broj ispitivanja ukazuje da povremeno lagano pijenje može biti od koristi. Jedna od novijih studija, obavljena na danskom centru za epidemiologiju u Kopenhagenu, utvrdila je da osobe koje piju vino - jednu do šest tjedno - imaju 34 posto manji rizik moždanog udara nego one koje ne piju.
Naravno, nijedna od tih zdravstvenih koristi nije dovoljan razlog da piti ako ste sada potpuni apstinent ili povremenu s prijateljima želite pretvoriti u svakodnevni ritual. Sve dok se ne skupi dovoljno uvjerljivih dokaza o "za i protiv pijenja" vese eksperata slaže da .je pametno ostati unutar granica, na primjer jednog dnevno.
Ako to redovno vrijeme je da ostavite na stolu i da se zapitate zašto pijete i nije li vam možda potrebna po-
IZRADA LAKTOFRIZA
Laktofriz je oblika / tip "Alfa Laval" /. je iz materijala AISI 304, izoliran, oplašten izvana limom, opremljen sa poklopcem na gornjoj strani, elektromotornom redukcijskom mješalicom, digitalnim termometrom, izljevom 051, gumenim s unutarnje strane, programatorom koji povezuje sve funkcije temperature, i mješalice, i kompresora) i kompresorom. Sve zajedno smješteno je na postolje sa regulacionim nogama. Dno laktofriza tipa "Alfa Laval". freonom na donjoj podnici.
Garantni rok 12 mjeseci.
Osiguran servis i rezervni dijelovi (u periodu od sedam godina).
REFERENCE
-LURA d.d. (Dukat, Sirela, Mljekara Zadar)
- "VINDIJA" d.d. Varaždin
- "KOKA" Varaždin
- "LEDO" Zagreb
- "MLJEKARA" Pula
- "MILS" Split
- od 100 - 2000 I vertikalne izvedbe
- od 2000 - 12 000 I horizontalne izvedbe
IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO
Kapacitet 1000 - 2500 litara (neizolirani i izolirani)
PRENOSIVE CISTERNE ZA
MLIJEKO - PRIJEVOZ ILI SKLADIŠTENJE
PRENOSIVE CISTERNE ZA PRIJEVOZ MLIJEKA SA PUMPOM
- "DOMIL" Županja
-MLJEKARA "Antun Bohnec"
- "ZDENKA" Veliki Zdenci
-"KIM" Karlovac
PIVOVARA
- "ZIM" Zenica
- "MLJEKARA SARAJEVO"
-"MLJEKARA MOSTAR"
- "MLJEKARA TUZLA"
- "DONA" Gornja Stubica
- "ETOL" Celje
- IPK Osijek
- "KARBON" Zagreb
- "PLIVA" Zagreb
- "INA" Zagreb
VINDIJINA FORMULA ZDRAVLJA
Probiotik + Prebiotik _ SINBIOTIK
VIVIS BBL INULIN - VIVIS
SINBIOTIK Vivis
funkcionalnilight jogurt
Funkcionalni light jogurt s biološki aktivnim tvarima koje pomažu zdravlja, prevenciji bolesti ili imaju utjecaj na pojedine tjelesne funkcije.
