dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Darko Kantoci, dipl. ing. Karmen
prof. dr. Zvonimir Štafa
Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj
Redaktorica: dipl. ing. Vera
urednica: ing. Mirna
Lektorica: Katarina-Zrinka
Crteži: dipl. ing. Nikola
Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb
Uprava i uredništvo: Zagreb, Ilica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349
Cijena: 4,50 kn
priprema: "Hlad", Pluska
Tisak: Orbis d.d., Hica 65, Zagreb
ISSN 0351-9104
SADRŽAJ
KRMNEKULTURE
grašak - kultura koja se sve više koristi na farmama
HRANIDBA
Pravilnim izborom hibrida kukuruza do visokih prinosa visokokvalitetne šilažne mase
Energetska krmiva i potrebe krava
VETERINARS1VO
Bakterije u mlijeku
GOSPODARS1VO
Kako se Hrvatske u wro odraziti na gospodarski položaj mlijeka
Kreditiranje kupovine ženske teladi za uzgoj rasplodnih junica
OBAVIJESTI
Mlijeko raste na polju, a muze u staji
izložba "Gudovec 2001."
Posjet obiteljskom gospodarstvu u Švicarskoj
gospodarstvo
KULTURAŽIVLJENJANA
kulturakojase svevišekoristina farmama
Grašak pripada porodici mahunarki (Fabaceae) unutar kojih je nekoliko rodova Pisum. Jednogodišnja je zeljasta biljka. Spada medu najstarije kulture. Porijeklom je iz oko Kavkaza.
Grašak, kao kultura, koristi se za ishranu ljudi (humani grašak - Pisum sativum) a za ishranu stokegrašak (Pisum arvense) koji se koristi kao voluminozna krma (zelena, sijeno, silaža) i zrno - koncentrat, u kulturi ili smjesama s drugim kulturama.
Grašak ima ozime 1 Jare forme, visokog i niskog tipa rasta, bijelog i cvijeta, odnosno bijelog i obojenog zrna Velika varijabilnost tipova graška i kultivara unutar tipova sjetvu, odnosno uporabu graška na i svrhe za namirivanje potreba u ishrani stoke vrsta i kategorija na gospodarstvu. Za proizvodnju zrna koriste se niske forme bijelog cvijeta i zrna, koje je krupnije od zrna kultivara, a koriste se za voluminoznu krmu.
Za proizvodnju voluminozne mase (zelena, sijeno, silaža) koriste se forme visokog rasta; narastu i preko 200 cm visoko. Visoke forme, odnosno kultivari, siju se uglavnom u smjesama (s ozimim i jarim žitaricama, kukuruzom, krmnim sirkom i sudanskom travom, suncokretom, i dr.) ovisno o uvjetima proizvodnje, i vremenu korištenja, potrebama na i krme te opremljenosti gospodarstva i educiranosti gospodara. Niske forme imaju internodije i narastu 40 do 60 (80) cm visoko a i koriste se uglavnom u kulturi za proizvodnju zrna - koncentrat. U našim uvjetima krmni grašak, ozimi i jari kultivari u kulturi odnosno smjesama, daje visoke i sigurne urode zelene mase koji su na korištenja 20 do 25 t/ha ovisno o uvjetima proizvodnje i kultivaru.
I Suha I Bl Is· SiroveEnerI Vrsta Prob. krme tvar Org. Pepeo 1Jn~ irova1ojelangija I tvari mast, vlakna KJ/kg ,-
Navedene krmne vrijednosti graška i smjesa mogu se smatrati orijentacionima jer krmna vrijednost ovisi o kultivaru, uvjetima proizvodnje i agrotehnici proizvodnje, a u smjesama još i o udjelu u masi i stadiju razvoja i graška.
Danas se na selekciji graška u svijetu, ali i u nas (na Agronomskom fakultetu u Zagrebu) intenzivno kreiraju nova potomstva visokog tipa rasta, bijelog cvijeta i zrna koji se mogu koristiti i za voluminoznu krmu (zelena, silaža, a neke i sijeno) u smjesama sa žitaricama, ljuljevima i ali i za proizvodnju smjese zrna graška i pšenice (koncentrat).
Osobine biljke graška Korijen graška je vretenast. U povoljnim uvjetima prodire u tlo i preko 1 m. Vrlo dobro prožima sloj. Brzo raste i velike je usvajanja hranjiva. Na korijenu se razvijaju bakterije Rhisobium sp. koje u povoljnim uvjetima mogu fiksirati i više od 200 kg/ha dušika.
Stabljika graška je zeljasta, mekana i šuplja, poliježe pa traži oslonac (visoke forme), je voštanom presvlakom koja je za sušna vremena izražena. Podijeljena je na nodije iz kojih pri tlu tjera broj grana (ozime forme), ali grana i u zoni cvata kultivara za zelenu krmu. Naraste od 30 do 200 cm visoko, ovisno o kultivaru, namjeni i agrotehnici.
Piše: prof. dr. se. Zvonimir Štafa
List graška je parno perast, s jednim do tri para liski. Peteljka se produžuje u vitice kojima se priza Noviji kultivari imaju razvijene vitice za pria imaju reduciranu lisnu masu. Viticama se vrlo dobro povežu tako da jedva poliježu (samo za vrijeme jakih oluja). Ta im osobina uzgoj u kulturi što jarim formama niskog rasta daje prednost jer je žetva lakša i s manjim gubitcima u odnosu na visoke kultivare.
Na stabljici iznad nadi ja grašak tjera dva velika (stipulae) koji su preuzeli ulogu (u graška s viticama). mogu imati crveni oko stabljike što je znak da imati obojeni cvijet i zrno.
Cvijet graška je krupan, od bijele do raznih nijansi boje.
Na peteljci ima 1- 3 (5- 7) cvijeta. Broj cvjetnih etaža ovisi o kultivaru, uvjetima proizvodnje i agrotehnici. Cvjetovi su otvoreni 1 - 3 dana. Uglavnom je samooplodna biljka, ali oplodnju mogu obaviti i bumbari. Ozimi grašak cvasti svibnja, a cvatnja je tijekom cijeloga mjeseca pa do polovice lipnja. To je izražena kod visokih formi krmnog graška u vlažnijim koje cvatu do sredine lipnja. Jare forme cvatu nešto od ozimih formi i vremenski kasnije.
Plod je mahuna, do spljoštenog oblika, sa 6- 9 i više zrna (donje mahune), boje (zrela), koje u nekih kultivara lako pucaju.
Sjeme graška je krupno (ovisno o kultivaru i položaju mahuna na biljci), okruglo, valjkasta (zbog pritiska u mahuni), spljošteno, smežurano, od bijele boje pa do niza nijansi (svijetlozelene, maslinaste, do potpuno
Mljekarskifi,st 10/2001.
crne boje, s izraženom pigmentacijom. Starenjem sjeme gubi sjaj i postaje tamnije. Klijavost zadržava više godina. Masa 1000 zrna iznosi u krmnih grašaka 80- 150 (Maksimirski ozimi ove godine 110 grama), a u zrnaša 150-350 grama pa i više.
UVJETI UZGAJANJA
Sjeme krmnog graška klije na temperaturi od 2- 4 °C sporo, a na temperaturi od 5- 6 °C klije i Ozimi grašak za 810 dana. Za klijanje treba puno vode. U nicanju i nakon njega podnosi temperature i do -14 °C1 a pod snijegom i niže. Jari grašak u klijanju i nicanju podnosi temperaturu i do -4 (-6) 0 C. Optimalna temperatura za rast i razvoj graška je 12- 18 °C, a za cvatnju 16- 22 °C. Visoke temperature i suhi zrak nepovoljno na rast i cvatnju graška, ali i iskorištavanje. U suhim uvjetima prestaje cvatnja, u mahuni se smanjuje broj sjemenki ali i sjemena. U suhim uvjetima smanjuje se i masa a se voštana presvlaka. Za rast i razvoj, grašak traži dosta vlage. S obzirom na tlo grašak nema velikih zahtjeva. Najbolje uspijeva na dubokim, plodnim, lakšim, tlima slabo kisele do neutralne reakcije.
Dobro uspijeva i na lakšim pjeskovitim ako ima dovoljno vlage i hranjiva. Ne podnosi jako zbijena, vrlo teška, tla sa stagnirai visokom podzemnom vodom, kao ni jako kisela i jako alkalna tla (preko 8,5 pH).
Optimalni pH tla za uzgoj graška je 5,5- 7,0 i 7,5- 8,0. Grašak je biljka dugog dana. Za kratkog dana raste uglavnom vegetativna, stvaraveliku masu s malo cvijeta, ili ne cvate (ozime forme u postrnom roku sjetve).
KRMNE KULTURE
AGROTEHNIKA UZGAJANJA
Zbog dobro razvijenog korjenovog sustava i zasjene tla, krmni je grašak vrlo dobar predusjev za kultura. Nije dobar predusjev za neke mahunarke. Nakon skidanja usjeva ostavlja znatnu masu lako razgradivog korijena i strni. Preoravanjem strni, nakon skidanja zelene mase graška, u tlu ostaje 100 pa i više kg dušika po hektaru ovisno o dužini vegetacije, uslijed kultura daje za 10- 30 % prinos pa i više.
Sije se kao ozimi usjev nakon kultura koje nešto ranije ostavljaju tlo (kukuruz za silažu, krumpir i dr.), a jari usjev nakon kultura iza kojih je ujesen obavljena zimsko oranje i gruba priprema tla, da bi se u što je ranije posijao.
Kao postrni usjev sije se u smjesi s kukuruzom, sirkom, sudanskom travom, rauolom i drugim te žitaricama i ljuljevima, sije se što je ranije nakon skidanja repica ili Daje dobre prinose ako se sije i nakon pšenice, pod uvjetom da ga nakon sjetve ne zahvati suša.
Osnovna obrada i priprema tla je pripremi tla za žitarice (ozimi usjev), a zimska obrada za rani jari usjev. Za postrni usjev ore se na dubinu koja unošenje žetvenih ostataka u tlo i pripremu, a to je 15- 20 cm, po nosti isti dan nakon žetve da se ne bi zasušilo tlo.
Predsjetvena priprema je pripremi za žitarice i izvodi se istim ratilima, ali nešto dublje (6-10 cm).
Gnojidba ovisi o potencijalnoj plodnosti tla, predkulturi i njenoj gnojidbi, cilju proizvodnje (zelena krma, silaža, zrno), nauzgoja usjev ili smjesa), te i visini proizvodnje
koju želimo Dobro razvijenim korjenovim sustavom grašak dobro hranjiva iz tla, a bakterijama veže atmosferski dušik. da grašak tijekom vegetacije veže atmosferski dušik, potrebno mu je samo prilikom nicanja osigurati manju dušika (30- 40 kg/ha). Ozimom usjevu i smjesi, ovisno o udjelu žitarice, treba osigurati manju dušika u jesen (30 kg/ha), ali i u kretanju vegetacije (30- 40 kg/ha) kad je tlo još hladno, a fiksatori dušika još nisu aktivni.
Usjevu graška ili smjesi treba osigurati 70- 90 kg/ha fosfora, a kalija 80- 120 kg/ha. Polovica fosfora i kalija unosi se u osnovnoj gnojidbi, a druga polovica u predsjetvenoj· pripremi tla.
SJETVA
Grašak se može sijati tijekom vegetacije, kao ozimi usjev krajem rujna i u listopadu, kao rani jari usjev u krajem i tijekom ožujka, a kao postrni usjev krajem lipnja, u srpnju te do kolovoza. sjemena ovisi o roku sjetve, kultivaru, uzgoja (sam ili u smjesi), i masi 1000 zrna. U kulturi za proizvodnju zrna sije se 100 - 125 zrna na m 2 (niske forme), a za proizvodnju krme u ozimom roku kao i u ranon jarom roku sjetve, sije se 80 - 130 (150) zrna /m 2 ovisno o kultivaru, grananju i koju želimo
Ako se sije s raži kao ozimi usjev, za ranije skidanje sije se s više raži (200 - 300 zrna/m 2 ) i oko 80 - 100 zrna /m 2 graška.
U smjesi s tritikale sije se 100 - 120 zrna graška i 200 - 250 zrna tritikale. U smjesi s ozimom pšenicom sije se 100 - 150 zrna graška i 150 - 300 zrna pšenice po m 2 Na roka sjetve siju se niže norme sjemena jer se grašak do zime dobro razvije i potjera nekoliko grana prileglih uz tlo. Što su kasniji rokovi sjetve, sije se sjemena navedene norme sjetve na dubinu 6 - 8cm.
U ranom jarom roku sjetve sije se jari grašak (mogu i fakultativni kultivari) s jarom zobi, pšenicom, bobom i ljuljevima, a u kasnijim rokovima sjetve i postrna s kukuruzom, hibridnim sirkom, sudanskom travom, kupussuncokretom i drugim kulturama. Udio graška u smjesi ovisi o sastavu smjese, kultivaru, roku sjetve, cilju i namjeravanom uzgoja. U jarim rokovima sjetve, u postrnom roku treba sijati i dublje (6- 8 cm). V
NJEGA CISTOG USJEVA GRASKA ILI
SMJESA
Ako je usjev graška ili smjesa na osnovici graška namijenjena za proizvodnju mase za krmu
(zelena, silaža) u pravilu se ne treba tretirati herbicidima, a za proizvodnju zrna usjev se prilikom nicanja korova tretira BASAGRAN-om. Ako je cilj proizvodnje zrno, tada nakon cvatnje (u formiranju mahuna) treba tretirati insekticidima protiv žiška i ostalih štetnika. Od mjera njege primjenjuje se samo prihrana dušikom, i to ozimog usjeva u kretanju vegetacije sa 30- 40 kg/ha dušika (100- 150 kg/ha KAN-a) i u vlatanju žitarice u smjesi s istom dušika. Isto vrijedi i za jaru sjetvu. U postrnoj sjetvi smjesa se gnoji gnojivima prilikom sjetve (40- 60 kg/ha dušika).
KORIŠTENJE GRAŠKA
U kulturi ili u smjesama se grašak koristi tijekom vegetacije kao zelena krma. Viškovi se proizvedene mase siliraju, a nekih smjesa (sa zobi ili ljuljevima) u povoljnim uvjetima suše za sijeno. Za proizvodnju zrna koriste se jare forme niskog tipa rasta bijele boje zrna.
Za zelenu krmu grašak se koristi od pupanja pa do nalijevanja mahuna. Visoki tipovi nemaju determinirani rast zbog cvatnja dugo traje (30 i više dana). U gornjem dijelu (zoni cvata) izražena je sposobnost grananja koje ovisi o kultivaru i uvjetima proizvodnje. Jare forme cvatu stoga je i vrijeme uporabe jarih formi u odnosu na ozime forme zbog nastupa toplog i suhog razdoblja u drugoj polovici lipnja. Vrijeme korištenja ozimih formi graška (žitarice). Prva za korištenje u prispijeva smjesa ozimog graška s raži koja se za zelenu krmu može koristiti 10 do 14 dana i to u zadnjoj dekadi travnja i svibnja, do klasanja raži. Odmah nakon smjese ozimog graška s raži prispijeva smjesa graška s tritikale koja se koristi za zelenu krmu u prvoj polovici svibnja do klasanja tritikale u trajanju 10 do 14 dana. Nakon smjese graška i tritikale prispijeva smjesa graška i pšenice koja se koristi do cvatnje pšenice u trajanju oko 15 dana. Od ozimih smjesa najkasnije prispijeva smjesa graška s ozimom zobi koja se za zelenu krmu koristi krajem svibnja i u prvoj polovici lipnja, u trajanju od 15 do 20 dana sve do zriobe zobi, nakon koje prispijeva jara smjesa zobi i graška koja se kao i ozima smjesa koristi do zriobe zobi.
Viškovi proizvedene mase navedenih smjesa mogu se silirati na kraju korištenja za zelenu krmu. Za silažu se siju smjese s udjelom žitarice u masi (gornja norma sjetve). Za sijeno se mogu koristiti smjese ozimog ili jarog graška u smjesi sa zobi i talijanskim ljuljem.
Sve navedene smjese tijekom daju visoke urode mase koji su korištenja niži (20- 25 t/ha), a na završetku korištenja vrlo visoki (50- 80 t/ha zelene mase).
Navedeni rokovi iskorištavanja i prinosi ovise o uvjetima proizvodnje, kultivaru, i agrotehnici a znatan utjecaj ima klima u kojem se navedene smjese proizvode. O
Vrijemekorištenja,urodi i smjeseozimoggraška"Maksimirskiozimi"
Smjese
Ozimoggraška i raži
Ozimoggraška i tritikale
Ozimoggraška i pšenice
Ozimoggraška i ozimezobi
Jaroggraška jj_arezobi
Vrijemekorištenja
20.04-10.0510- 14dana
01.05-15.0510-15dana
15.05-05.0615- 20 dana
25.05-10.0615-20 dana
01.06-30.0620 dana i više
DO VISOKIH PRINOSA VISOKOKVALITETNE
SILAŽNE ASE
Rujan je mjesec spremanja kukuruzne silaže 1 krme koja se sve više koristi i u Hrvatskoj i bez koje se danas ne može zamisliti ozbiljnija proizvodnja mlijeka. Kukuruzna silaža je visoko energetska hrana zbog toga što je u silažnoj masi 40-50% zrna koje se dijelom sastoji od škroba. Ako se dobro spremi, može se uspješno i više godina, a stoka ju vrlo rado jede. Brzo se i lako sprema, postupak siliranja u biti je vrlo jednostavan, a cijena skladištenja je niska.
Dok ovo budete vjerojatno vaša silaža biti spremljena u silos, ali vam još uvijek biti u svježem one stvari s kojima niste bili zadovoljni prilikom siliranja te svi nedostaci koje ste primijetili prilikom siliranja. Stoga, smo napisati ovaj kako bi vam pomogli da godine te propuste ili nedostatke izbjegnete, i da vaša silaža bude maksimalne kvalitete i što višeg prinosa.
Prije sedam godina smo s direktnim radom u Hrvatskoj, pa i sa silažnim pokusnim programom. Prinosi silaže bili su 35-40 tona po hektaru. Pioneer hibrida kukuruza u proizvodnju, i naputke koje je služba Pioneer-a davala korisnicima Pioneer sjemena, prinosi silažne mase porasli su na 60, a kod najboljih poljodjelaca i do 70 tona po hektaru. Ovdje istaknuti momente o kojima znatno ovisi prinos, ali što je još važnije i kvaliteta kukuruzne silaže.
Mljekarski list 10/2001.
Piše: Marko dipl. ing.
IZBOR HIBRIDA
Odabir hibrida je uspjeha. Idealni hibrid mora 30 - 35% suhe tvari silažne mase prije nastupa prvih jesenskih mrazeva. Najbolje je izabrati hibrid koji u tu fazu sredinom pa do kraja rujna kada je najpovoljnije vrijeme za siliranje. Ako izaberemo prerani hibrid, prinos silažne mase u pravilu bit nešto niži, a ako izaberemo prekasni hibrid, u silažnoj masi biti premalo zrna, a time i slabija kvaliteta silaže. moramo znati trebamo li silažu nešto ranije - rujna ili nešto kasnije - krajem rujna. da se kukuruz za silažu sije nešto nego kukuruz za zrno, treba izabrati hibrid koji ima stabljiku te podnosi guste sklopove i koja se ne lomi ni u tim gustim sklopovima. Selekcijom se postiglo to da Pioneer hibridi imaju stabljiku koja se ne lomi ni u sklopovima, i u gustim sklopovima razvijaju normalne klipove što je bitno za kvalitetnu silažu. Ako u masi nema klipa onda nema ni zrna, a upravo u zrnu se krije najviše energije potrebne stoci za uzdržne potrebe i za proizvodnju mlijeka.
Za one koji trebaju silažu ranije, rujna, Pioneer hibride kukuruza koji su bili u pokusima: Stira, PR37M81, Evelina, Nastia, Matea, PR37M34 te Stefania.
Za one koji silažu žele spremati sredinom rujna Colombu, PR36T58, Florenciu,
Nataliu, PR34F02, a za one koji silažu žele spremati krajem rujna Landiu, Ceciliu i Pregiu.
Na temelju ovih preporuka svaki poljodjelac može izborom više hibrida podesiti dinamiku siliranja te previše silaže odjednom jer ju biti u stanju spremiti u optimalnoj fazi kukuruza.
Vrijeme siliranja
Drugi uvjet o kojemu ovisi prinos, a posebice kvaliteta silaže, je vrijeme berbe i siliranja. Ako je berba pravovremena, zrna u silažnoj masi i sadržaj su optimalni, a probavljivost najbolja. Prerana berba daje manje zrna jer kukuruz još nije sazorio, a samim time i manje energije te dolazi do gubitka hranjivih tvari. Prekasna berba nije dobra jer je kukuruz presuh i ima prenizak sadržaj vode u masi, a to znatno otežava sabijanje mase.
Kako utvrditi najpovoljniji trenutak za berbu silaže biljke kukuruza ?
Najgora situacija je ako se silirati onda kada vidimo da je susjed ili selo silirati. silirati treba onda kada je sadržaj suhe tvari u silažnoj masi 30 - 35%, a to se može odrediti jednostavnom metodom koju je razvio Pioneer na osnovi tzv. linije u zrnu kukuruza.
LINIJEPOSTUPAK.
Uberite klip kukuruza, prelomite ga i na zrnu potražite prijelaz tvrdog dijela zrna u dio.
Ako se tzv. linija nalazi na polovici ili na dvije zrna onda sadržaj suhe tvari silažne mase iznosi 30 - 35% (v. sliku).
Ako
linija leži na oko 1/3 zrna, tada sadržaj suhe tvari iznosi 2427%.
linija na 1/3 zrna da je 1/3 zrna tvrdi dio endosperma ili 2/3 da je 2/3 zrna tvrdi dio endosperma.
Visina otkosa
Optimalna visina otkosa je oko 25 cm od tla. Ako kosimo previsoko - iznad 40 cm od tlaprobavljivost raste za 1,5-2 %, ali istovremeno prinos pada za 5%.
Ako kosimo prenisko - niže od 15 cm od tlase rizik od štetnih vrenja jer kiša tijekom vegetacije nanosi zemlju na donji dio stabljike, a sa zemljom u silos dospiju kvarenja koji nam mogu upropastiti sav trud.
Dužina
Optimalna dužina je 1 - 1,5 cm. Ako je preduga slabije je sabijanje silaže, pa prijeti opasnost od ulaska zraka u silažu što nikako ne bi smjeli dopustiti. Ako je prekratka nesrazmjerno je iskorištenje strojeva. Prije siliranja silo kombajn treba servisirati i svakako provjeriti razinu oštrine noževa!
Sabijanje
Iako je sabijanje vrlo jednostavna operacija, se griješi. Ako nismo dobro silažu sabili, sav trud koji smo uložili do tada propada jer u silos zrak koji razvoj organizama koji uzrokuju truljenje i kvarenje silaže. Sabijanje je, dakle osobito važno za kvalitetu silaže.
TVRDIDIOENDOSPERMA
I stoga jedan Pioneer proizvod bez kojeg se u najnaprednijim poljoprivrednim zemljama svijeta siliranje ne može ni zamisliti. To je PIONEERINOKULANT1188 - dodatak za silažu koji vašu silažu kvalitetnijom, a maksimalno smanjiti gubitke u procesu siliranja. Pioneer inokulant 1188 je preparat koji sadrži odabrane prirodne sojeve bakterija kiselog vrenja koje se, kad ih pomiješamo sa silažnom masom, brzo dijeliti i u vrlo kratkom vremenu fermentiraju u kiselinu te na taj izvrše brže konzerviranje biljne mase. Dodatkom Pioneer inokulanta 1188 optimalni pH 4 dostigne se za nekoliko sati.
Upotrebom Pioneer inokulanta 1188 postiže se:
- znatno ubrzavanje procesa siliranja
- smanjenje otjecanja korisnih sokova
- smanjenje gubitka suhe tvari do 20%
- stabilnost silaže
- apetit životinja (do 40%)
Presjek
Ako silirati kada je linija na pola zrna, osigurat optimalni prinos i silažu vrhunske kvalitete.
I na kraju još nekoliko momenata koji su važni u procesu siliranja.
prirast tovnih goveda (do 75g na dan)
- muzara (do 2 litre na dan)
- prirast prasadi (do 51 gna dan)
- produljen rok skladištenja
Pioneer inokulant 1188 iz slabe silaže (prljava, mokra, suha) ne može napraviti dobru silažu. Pioneer inokulant 1188 može samo dobru silažu još boljom, a vašu dobit LJ
Za bolju kvalitetu života i kvalitetnomlijeko
• sredstva za alka/no i kiselo pranje te dezinfekciju muznih
mljekovoda i hladnjaka za mlijeko
• sredstva za pranje
Henkel-Ecolab Zagreb
Piše:
dr. se. Stjepan Feldhofer
Ugljikohidrati su najvažniji izvori energije. To su razni koji dolaze u krmivima kao složeni (polisaharidi: škrob celuloza, hemiceluloza, pentozani, glikogen), a manje kao jednostavni (disaharidi: maltoza laktoza, saharoza i monosaharidi: glukoza fruktoza ' ' galaktoza, manoza).
Ugljikohidrati se nalaze 60-70% u suhoj tvari krmnih obroka goveda. Po se razlikuju: strukturni ugljikohidrati, koji daju i biljkama i dio voluminoznih krmiva i nestrukturni ugljikohidrati koji se nalaze u krepkim krmivima (sjemenkama žitarica) kao što su škrob i drugi lako topivi i probavljivi
Probavljivost i iskoristivost krmiva ovisi o vrsti i (lignifikaciji) krmiva. Biljke u poodmakloj vegetaciji imaju tvrdu stabljiku i U njih je celuloza više proraštena ligninom zbog se teže u probavnom sustavu, imaju nižu hranidbenu vrijednost i smatraju se voluminoznim krmivima.
Goveda, i imaju sposobnost da mikroorganizama u buragu dobro i probavljaju gruba voluminozna krmiva kao i lako topiva i razgradive U toj r~zgradnji i vrenju nastaju iz ugljikohidrata i hlapive masne kiseline kao: propionska, octena, i kiselina.
Sve hlapive masne kiseline mogu zadovoljavati energetske potrebe krava. Služe za obnavljanje i reprodukciju buragovih mikroorganizama, a nakon abso_rpcijepretvaraju se u glikogen, glukozu 1 zalihe masti za energetske potrebe životinja. Posebno je propionska kiselina, koja je glukogena kiselina, i služi za sintezu tvari, glukoze i glikogena u organizmu krava. Octena kiselina je lipogena kiselina i više služi za sintezu m~sti. Vrste i masnih kiselina u buragu ovise o vrsti krmiva i sastavu krmnih obroka, pH vrijednosti i kiselosti buragova sadržaja. S obzirom na hranu i uvjete i buragova sadržaja razvijaju se i vrste buragovih mikroorganizama što uvjetuje vrenje, vrstu i masnih kiselina. To da goveda
trebaju uvijek vrijeme za prilagona svaku promjenu hrane u krmnim obrocima, za razvoj mikropopulacije u buragu.
Voluminozna krmiva, koja sadrže više sirove vlaknine, teže probavljivih ugljikohidrata u obliku celuloze i lignina (sijeno, slama i stvaraju u buragu više octene kiseline bakterije), a krepka krmiva (žitarice, škrob i stvaraju više propionske kiseline i njima bakterije). S obzirom da propionska kiselina proizvodnju mlijeka i stvaranje laktoze, a octena sintezu i postotak masti, pri obilnijem hranjenju krava s krepkim krmivima, s žitarica, se muznost krava, a smanjuje postotak masti.
Prema tome proizlazi da se treba u hranidbi krava uvijek najpovoljniji omjer voluminoznih i krepkih krmiva (koncentrata), tako da se uz proizvodnju mlijeka dobije i mlijeko s postotkom masti. (Tablica1.)
VOLUMINOZNA KRMIVA
- energetski slaba, ali biološki krmiva Voluminozna krmiva sadrže veliku sirove vlaknine koja iznosi oko 20-50% suhe tvari krmiva. Zbog tako visokog postotka sirove vlaknine i probavljivost organske tvari voluminoznih krmiva iznosi samo oko 40-50% a energetska hranidbena vrijednost 0,2-0,5 H'.j. voluminozna krmiva su prirodna hrana za i rad buraga i probavnih sustava Održavaju rastresitost buragova . sadržaja . i pH vrijednost povol1nu za buragove mikroorganizme koji su sposobni gruba, celulozom bogata krmiva i iskorištavati njihove hranjive sastojke.
Voluminozna krmiva imaju, dakle temeljno u hranidbi krava, ali mo~ zadovoljavati samo osnovne potrebe (uzdržne potrebe) i reprodukciju krava, a s tim u vezi i samo nižu do srednju proizvodnju mlijeka.
Zbog toga treba tehnološki i poboljšati hranidbenu vrijednost osnovnih krmiva (sijena, kukuruzne i travne silaže, paše i a prema potrebama slame i kukuruzovine), a dobnm sastavom krmnih obroka i dodatkom k~epkih krmiva (koncentrata) treba v1Sokumuznost i proizvodnju krava.
S obzirom na obveznu prisutnost voluminoznih krmiva u krmnim obrocima krava i dodatak krmiva za visoku muznost krava, uvijek nedostaje energije. Opravdano je posvetiti veliku pažnju da krmnim o?roci_makrava da sadrže dovoljno vitamir:ia, minerala i drugih hranjivih sastojaka. mora se priznati da se mnogo energije gubi iz volumnioznih krmiva zbog loše tehno1?9ije ~orištenj~ zele~ih k:miva, prilikom sušenja, sihrania i drugih nacma cuvanja krmiva jer se u tim. po~tup~ima _ najviše gube lako probavljivi ugljikohidrati koji se pretvaraju u i druge hlapive __ masne kiseline i gube isparavanjem, oksidaci1om, efluentom, gnjilenjem i
S~e to uzrokuje veliki nedostatak energije u krmnim obrocima, a uz hranidbu sjenažom i suhim voluminoznim krmivima.
ENERGETSKA KREPKA KRMIVA (koncentrati)
Visoku muznost krava je teško održavati posebice ako gospodar nema dovoljno dobr~ k~~~ruzn: i_travne_ silaže, (krmne) repe i s;~cnih socnih krmiva. Uz to i dobrog si1ena. Naime, zbog slabijeg energetskog sastava osnovnih krn:11vamora se dodavati više dopunskih krepkih krmiva zbog mogu uzmanjkati i druge hranjive tvari kao minerali vitamini. To dovodi do neuravnoteženosti krmnih obroka i nekog oblika deficitarne hranidbe. Potrebe muznih krava prikazane su u tablici 1. Nedostatak energije u krmnim obrocima krav~ treba popunjavati dodavanjem ugljikohidratnih, energi1om bogatih krmiva koja sadrže postotak energetskih tvari (NET) škroba i To su uglavnom žitarice 1 :1u_zproizvodiiz prerade žitarica, prerade škroba i secera i sl. Dodaju se ovisno o sastavu i hranidbenoj vrijednosti osnovnih krmiva i prema potrebama krava.
Energetski krepka krmiva su redovito suha krmiva i sadrže oko 85-90%suhe tvari. Dobre su probavljivosti, iznad 80% probavljivosti organske tvari. Sadrže malo balasta (vode i sirove vlaknine) i daju velike dobro iskoristive energije. U krmne obroke krava dodaju se s dopunskim krmnim smjesama i na taj se može postizati visoka muznost krava. :Zrnje žitarica je najvažnije energetsko krmivo. Sadrži veliku ekstraktivnih (energetskih) tvari (NET oko 65!0%), m_alosirove vlaknine oko 2-6%) i 1ma1u visoku energetsku hranidbenu vrijednost (oko J,0-1,3 H.j./kg). (Tablica2.)
Zitarice sadrže samo 7-11 % sirovih što je malo u odnosu na energiju. Nepovoljan je i aminokiselinski sastav jer sadrže malo bitnih (esencijalnih) aminokiselina - metionina, lizina, triptofana i dr. Stoga, uz muznost krava i žitarica, treba davati i kvalitetne sirovine (sojinu, suncokretovu ili
Posebno treba naglasiti da žitarice sadrže malo minerala, a kalcija koji se nalazi u
Najpovoljniji KREDITI uz kamatu od samo 4,5% godišnje
Kredit i is o ruka traktora i mehanizaci ·e u roku 7 dana!
Traktori Belarus-MTZ od 57KS i 62KS Svi traktori po Europskom standardu!
gotovo zanemaruiucem postotku. Dosta imaju fosfora koji je pretežita vezan u teško topljivom obliku s fitinskom kiselinom. to nije smetnja za iskorištavanje fosfora.
Žitarice treba davati u razdoblju potreba krava za energijom, u tijeku intenzivnog -rasta, visoke gravidnosti i laktacije. Energetski i fosforni dodatak sa žitaricama vrlo dobro djeluje na pojavu gonjenja (estrusa) i plodnost krava. Krmni obroci moraju biti dobro uravnoteženi s i drugim hranjivim tvarima.
Davanje energetskih krmiva (žitarica) ili nedostatak voluminoznih krmiva prate razna oboljenja krava, posebice kisele indigestije, nadmi (timpanije) i proljevi. Krmni obroci krava moraju stoga biti uvijek dobro uravnoteženi sa svim hranjivim sastojcima. Dobro je davati krepka krmiva uvijek podijeljena na dva do tri obroka dnevno.
Pitka voda mora biti uvijek kravama na
raspolaganju da ju uzimaju po volji (samopojilice). Masti se upotrebljavaju kao energetska krmiva za hranu. kravama je dovoljna masti koju dobivaju preko biljnih krmiva u svakodnevnoj hranidbi. Krave mogu dobivati najviše do 500 g masti/dan krave u zasušenju prije i poslije telenja, te zbog opasnosti od oboljenja (acetonemije i ketoze).
masti u krmnim obrocima krava slabi resorpciju i iskoristivost nekih hranjivih tvari iz krmiva u probavnom sustavu krava.
Krave moraju dobivati energiju uglavnom samo iz ugljikohidratnih krmiva koja su bolja za sintezu glukoze (glukoneogenezu). Mogu biti preventiva protiv pojave bolesti ketoze, a glukoze u krvi visoko muznih krava i laktoze, što je poticaj za muznost krava i bolju kvalitetu mlijeka (više laktoze i suhe tvari bez masti u mlijeku). _J
Zagreb,Žitnjakb.b.,
Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503
fax (01) 2499 508
tel (01) 2405 732 skladište
fax (01) 2499 509
P.J.Vinkovci,kraljaZvonimira 80
Tel. (032) 308 587 fax (032) 308 589
PROIZVODIMO, IZVOZIMO I UVOZIMOTEPRODAJEMO
NAVELIKO I MALOSJEMERATARSKOG,POVRTNOG I INDUSTRIJSKOG
Sve naše sjeme u maloprodaji možete u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem
Hrvatske i u našoj novootvorenoj
maloprodaji "KALI.O:'na Žitnjaku
b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u
Zagrebu i u Vinkovcima
DTS LIVADAza košnju i ispašu DTSTRAVNIKza košnju
DTS PAŠNIKza ispašu Sudanskatrava "SuSu" grašak "Poneka"za zelenu masu grašak "Solara"za zrno mrkva"Ljubljanskažuta" repa "Brigadier"i "Eckendorf" Jara grahorica" Jaga" i "Ebena" Ozima grahorica"Popelsdorfer" Lucertna"OS-66","Elga","Orca","Europa" Sve vrste djetelina i trava ----
Piše: Antun dr.vet. med.
U posljednjih nekoliko brojeva Mljekarskog lista pisano je o tehnici i higijeni mužnje kao važnom tehnološkom postupku u proizvodnji mlijeka. Poznato je, da tehnika i higijena mužnje imaju utjecaj na i pomuzenog mlijeka ali i na zdravlje vimena.
Uskoro se otkupna cijena mlijeka formirati i na temelju ukupnog broja somatskih stanica i mikroorganizama u mlijeku.
Osvrnut se na postupke koje je dužan provesti kako bi mlijeka bakterijama.
BAKTERIJEU MLIJEKU
Bakterije (mikroorganizmi) u mlijeko dospijevaju za vrijeme mužnje zbog loše tehnike i higijene mužnje ili nakon mužnje zbog lošeg postupka s mlijekom (pretakanje,
Važno je napomenuti da kravu ne možemo pomusti «sterilno» nego da se u svježe pomuzenom mlijeku uvijek nalazi ili manji broj bakterija ovisno o higijeni mužnje.
Cilj mora biti svakako poduzimanje svih higijenskih mjera kako ne bi došlo do mlijeka bakterijama.
PRANJE I BRISANJE
VIMENA PRIJE MUŽNJE.
Vime je potrebno temeljito oprati u da je uprljana balegom ili zemljom. Nužno je oprati sise bez obzira muzemo li kravu ili strojno. Za pranje
vimena koristiti
podgrijanu vodu u koju treba staviti \ 1 ,,' dezinficijens. Krpa za 'l\,._\,•'" pranje mora biti
Vodu u kanti potrebno je redovito mijenjati jer uslijed pranja jako uprljanih vimena dolazi do njenog
Nakon pranja vime i sisu potrebno 1e obrisati suhom krpom.
Ako vime nije uprljana balegom, dovoljno je nakon masaže vimena sise obrisati vlažnom maramicom. Jedna od je i uranjanje sise u pjenu s dezinficijensom koju kasnije obrišemo i suhom maramicom.
Vime i sisa prije mužnje obavezno moraju biti suhi.
Pranje i brisanje vimena ujedno je i masaža pa krave otpuštati mlijeko.
Nakon što smo dezinficirali sisu, prije samog mužnje potrebno je prve mlazeve izmusti u posebnu posudu (sa crnim dnom) jer se u prvim mlazevima mlijeka nalazi broj bakterija, a ujedno pravimo i pregled mlijeka (Mljekarski!tst broj8 i 9).
ZAŠTITA VIMENA
NAKON MUŽNJE
Nakon što su izmuzeni posljednji mlazevi mlijeka, potrebno je sise u otopinu dezinficijensa jer na taj
vamo ulazak bakterija u sisni kanal i samo vime, time se
sman1u1e upale vimena. Danas na tržištu postoje preparati koji nakon uranjanja sise stvaraju film (kapljicu) na sisnom otvoru ulazak bakterija u sisni kanal, odnosno u vime.
PRETAKANJEMLIJEKA
Mlijeko ne smijemo pretakati u staji jer se u zraku staje osim prašine nalaze i brojne bakterije, a može poprimiti miris po staji. Mlijeko treba pretakati izvan staje ili po u odvojenoj prostoriji.
PRANJE STROJA ZA MUŽNJU
Odmah nakon mužnje potrebno je temeljito oprati muzilicu kako bi se zgrušavanje mlijeka koje prilikom naredne mužnje mlijeko. Zgrušana mlijeko otežava nam i pranje muzilice.
Muzilicu treba prati u hladnoj ili mlakoj vodi (može iz vodovoda). Potrebno je konstiti dezinficijense namijenjene pranju muzilica kako ne bi došlo do gumenih ali i metalnih dijelova muzilice.
Veliku pogrešku koji nakon pranja muzilicu spremaju u staju. Muzilica se u staji prašinom odno-
10/2001.
sno bakterijama iz zraka se stvaraju uvjeti za mlijeka prilikom mužnje. Pokrivanje muznog krpom ne ulazak prašine u muzilicu. Ona mora biti pohranjena u zasebnoj, i suhoj prostoriji.
MLIJEKA
S obzirom da se u mlijeku nakon mužnje uvijek nalazi manji ili broj bakterija potrebno ga je odmah rashladiti. mlijeka usporavamo razmnožavanje bakterija koje dovode i do kvarenja mlijeka. Mlijeko je potrebno, prema hladiti za vrijeme mužnje. Nakon mužnje potrebno ga je odnijeti u sabiralište kako bi se pohranila (ohladilo) u laktofrizu.
KOJI DEZINFICIJENSI U MUŽNJI?
Za dezinfekciju u mužnji smijemo koristiti samo ona kemijska sredstva koja su dozvoljena za pranje vimena i mljekarske opreme.
Na tržištu postoje brojna kemijska sredstva namijenjena za dezinfekciju u mužnji. je dužan pridržavati se uputa o upotrebi kako bi što kvalitetnije iskoristio njihovo djelovanje, da ne bi došlo do mlijeka dezinficijensima.
DEZINFEKCIJA U MUŽNJI
JE ISPLATIVA
Svakako je potre~no uzeti u obzir i cijenu dezinficijensa. Pravilnom i redovitom (svakodnevnom) upotrebom dezinfekcije u mužnji stvaramo preduvjete za proizvodnju higijenski kvalitetnog mlijeka koje otkupnu cijenu, a samim time vratiti uloženi novac. O
su pitanja što WTO (World Trade Organization ili svjetska trgovinvskaorganizacija) i može donijeti hrvatskoj poljoprivredi. Clanstvo u WTO-u je vrlo važno za svaku suvremenu državu koja namjerava aktivno i ravnopravno sudjelovati u svjetskim gospodarskim tijekovima. Naime, u WTO se s poznatim države u Ujedinjenim narodima.
Kako je u UN potvrda priznavanja postojanja neke države, tako je u WTO potvrda priznavanja gospodarske razvijenosti i sposobnosti države da ravnopravno sudjeluje u suvremenim gospodarskim odnosima. gospodarsko povezivanje država je jedno od suvremenih odnosa, a VITO je upravo mjerilo gospodarskog povezivanja na svjetskoj razini. Prema tome, našoj se maloj državi (nesumnjivo velikog gospodarskog potencijala) sadašnjim gospodarskim objektivne i subjektivne prirode u svjetskoj trgovinskoj organizaciji kao nužnost.
Iako se postupak prilagodbe hrvatske poljoprivrede djelovanju unutar WTO sustava odvija još od 1993. godine kada je Hrvatska dobila status (službeno je Republika Hrvatska u WTO zatražila u svibnju 1994. godine), ne može se da su dosadašnje mjere i pripremne aktivnosti bile osobito uspješne. se to može opravdati ratnim razdobljem, no vrlo je izvjesno kako se našoj poljoprivredi "osvetiti" dosadašnje poticanje proizvodnje velikog broja objektivno po socijalnog, a ne ekonomskog pristupa obiteljskim gospodarstvima. Okrupnjavanje obiteljskih gospodarstava i porast njihove konkurentnosti, kao osnovne postavke Strategije razvitka hrvatske poljoprivrede, nisu ni približno ostvareni u proteklih 5 godina od usvajanja strategije od strane Vlade RH i Hrvatskog državnog sabora u prvoj polovici 1995. godine.
Danas je potpuno jasno kako vrlo loš gospodarski položaj velikog broja obiteljskih gospodarstava, koja raspolažu s dijelom proizvodnih kapaciteta u poljoprivredi (radna snaga, poljoprivredno zemljište, mehanizacija, fond i dr.) i dugogodišnje zapuštanje ovog sektora, još iz prošlog sustava nepovoljno djelovati na sveukupnu poljoprivrednu proizvodnju u skorijem razdoblju.
Koje se osnovne ekonomskemjere morati provesti pri Hrvatske u WTO?
U poljoprivrede mora se provesti smanjenje carinskih zaštita (od 24 do 36% u 6-10 godina). Ukupna potpora treba se smanjiti za oko 20% u odnosu na bazna razdoblje od 1986. do 1988. godine. Isto tako, u WTO nisu dopuštene nove izvozne subvencije a se zamrzavaju i tijekom 6 godina smanjuju vrijednosna za preko 35%, te za 21% u odnosu na bazna razdoblje (1986.-1990.g.). Tablica1
Tablica1.
Strulcturapotporepoljaprirredi u Hmm/coj1996.-1998. • miH}l,t,hl,aD111 1996. 1997. 1998. Prosjek
Pšenica 27 20 8012 469 67 192 33
lndustriiskobilie 353 54 331 49 393,23 359 42
307
Izvor:PreratunatopremadokumentacijiMPŠ
Državna potpora poljoprivrednoj proizvodnji bilježi stalni rast, a je u razdoblju od 1996. do 1998. godine iznosila oko 1,2 milijarde kuna. Pritom gotovo 180 korisnika godišnje ostvaruje manje od 6.700 kuna državne potpore u poljoprivredi. Potpora mlijeka dio ukupno izdvojenih sredstava. je u ovom razdoblju mlijeka kroz poticaje oko 362 milijuna kuna, što predstavlja gotovo 30% ukupno izdvojenih sredstava. Grafikon1
Brafikan 1
Udiomlijeka i proizvodnje u drlarnajpotporianaliziranihgodina
62,09
kako se radi o vrlo visokim i sredstvima. No, upitna je ispunjavanje gospodarske važnosti utrošenih sredstava ovim poticajem u odnosu na njihovu nesumnjivu socijalnu važnost. Naime, ova sredstva koristi veliki broj obiteljskih gospodarstava - mlijeka (prema od 58 do 65 gospodarstava), pa je iznos potpore mlijeka u razdoblju od 1996. do 1998. godine od oko 5.600 do gotovo 6.300 kuna po gospodarstvu. dio gospodarstava- korisnika državnih poticaja za mlijeko posjeduje osnovno stado manje od 10 muznih krava, što je nedovoljno za utjecaj poticaja na ukupni dohodak gospodarstva. Kako upravo gospodarstva s manjim brojem grla bilježe nedovoljnu po muznom grlu oko 2000 litara godišnje, predstavlja manje od 30% od potencijala u nas simentalske pasmine), dijelu mlijeka državni poticaji ne koriste kao ravnotežni mehanizam dohotka nego tek "slamka spasa" za puko preživljavanje u narušenom odnosu prihoda i izdataka u poljoprivrednoj proizvodnji za obiteljska gospodarstva. Kod ovih se nikako ne može promišljati o nekom razvojnom djelovanju državnih poticaja za mlijeko.
Ovako pojednostavljena prikazano djelovanje poticaja ukazuje na osnovni problem dohotka mlijeka u poslovanju farmera prema gospodarskim pretpostavkama svjetske trgovinske organizacije.
Ipak, mora se napomenuti kako državni poticaji prema istraživanjima od oko 22,4 do 34,5 % prihoda od prodaje mlijeka u obiteljskom gospodarstvu koje se bavi govedarskom (pretežita proizvodnja mlijeka s poticajima za ostavljena grlo u osnovnom stadu). Tako odabrana gospodarstva na kojima se nekoliko godina kontinuirano istražuje ekonomika proizvodnje mlijeka uspješno koriste poticajna sredstva za proizvodnje i nje svoje razvojne sposobnosti. Za takva gospodarstva koja imaju i cijenu koštanja 20-30% ispod prodajne cijene, može se kako imaju dobru gospodarsku podlogu za poslovanje u uvjetima WTO-a.
2 Godina
Izvor: premado!aJment.acijiMPŠ i WTO 27,511 L _l odnose u našem gospodarstvu i položaj poljoprivrede u tom sustavu, mora se
Na temelju dosadašnjih izdvajanja za državne poticaje u poljoprivredi je (razdoblje 1986.-1998. g.) prema potpisanim sporazumima smanjenje istih u razdoblju od 2000. do 2004 ..godine. Tako se razina državnih poticaja u godini smanjiti za 323 milijuna kuna ili 21,5 % u odnosu na 1998. godinu. Na kraju
razdoblja bi poticaji trebali iznositi manje od 1 milijarde kuna, što je za 20, 1% manje od prosjeka 1986.-1998.godine.
Za Hrvatsku je ulaskom u WfO smanjenje carinske zaštite koja predstavlja najvažniji oblik zaštite mljekarske proizvodnje. Tako se za mlijeko i proizvode carinska zaštita pri ulasku smanjiti za preko 16%, a nakon razdoblja prilagodbe bi to smanjenje trebalo biti gotovo 30% u odnosu na dosadašnju razinu od 57%.Grafikon2
Sraflkon2
Potporapoljoprivredi u Hff/atskoj - i razdoblje
Zemlje Iznos Izvozne UkupnaPofarmeru Broj potpore subvencijepotpora USD farmera
Izvor: premadokumentacijiMPS i WTO
Razina carinske zaštite svih poljoprivrednih proizvoda bit gledano dvostruko manja od dosadašnje, što dodatno pogoršati sadašnji u pravilu nesiguran gospodarski položaj dijela mlijeka.
Posebno je zanimljiva usporedba dopuštene razine potpore poljoprivrede u razdoblju za neke tranzicijske zemlje koje su u donekle položaju kao Hrvatska. Sa stajališta gospodarskog položaja vrlo je važna mala dopuštena potpora po korisniku poticaja - obiteljskom gospodarstvu ili farmeru. Ona je gotovo 14 puta manja u odnosu na zemlje Europske unije, a za 28,1-53,6% je manja od prikazanih tranzicijskih zemalja.
Jasno je kako u tim uvjetima dijelu gospodarstava - mlijeka biti puno teže
Opis I sadašnje priulasku nakon ulaska Živeživotinje
/MJr. premadokumentacijiMPš ostvarenje proizvodnje mlijeka. Osim modernizacije proizvodnje i primjenom novih rješenja, potrebno je u što vremenu osnovno stado i stupanj njegovog iskorištenja koji se mjeri postotkom ostvarene proizvodnje mlijeka po muznom grlu u odnosu na njegove realne proizvodnje. Tablica2, Tablica3 U pripremnom razdoblju od 1993. godine do danas je prema mišljenju previše vremena potrošeno na pa nema puno prostora za poljoprivrednih - investitora koji žele spremni tržne utakmice u okviru svjetske trgovinske organizacije. Kako je za ozbiljniju proizvodnju mlijeka potrebno organizirati cijeli sustav proizvodnje hrane, smještaja i iskorištavanja stada u najmanje dvogodišnjem pripremnom razdoblju, može se kako je poslovnu odluku o farmerskom proizvodnje mlijeka poslovnu odluku donijeti ove ili najkasnije godine.
Što se promjena otkupnih cijena pretpostavlja se kako se potpuno poravnati razina nabavne cijene mlijeka - mljekarama. Danas mljekare uvozno mlijeko 20-30% više od što je posljedica izvoznih subvencija zemalja iz kojih se mlijeko uvozi, te visoke stope zaštite pri uvozu. No, u uvjetima normalnog poslovanja Hrvatske u svjetskoj trgovinskoj organizaciji mlijeka nabavljati sirovo mlijeko za preradu po gotovo istoj cijeni kakva je danas u nas (0,5-0,6 DM za osnovnu cijenu s državnom premijom).
Može se i smanjenje ili potpuno izostajanje dodatnih premija mljekara širokoj mreži kooperanata - mlijeka. premiju mogu vjerojatno veliki i DOBRI zbog posebne kvalitete mlijeka, velike proizvodnje i otkupnih koji tako mljekarskoj industriji predstavljati kvalitetne izvore sirovina uz manje troškove sabiranjamlijeka.
/MJr.PreratunatopremadokumentacijiMPS Mljekm-ski list 10/2001.
Godine
KREDITIRANJE KUPOVINE ŽENSKE TELADI
ZA UZGOJ RASPLODNIH JUNICA
Piše: LjiljanaHusinec, dipl. ing
Prema zadnjim podacima HSSC-a (Godišnje za 2000. god.) pod uzgojna selekcijskim radom na svih županija (obiteljska gospodarstva) registrirano je 24.826 grla ženskog rasplodnag podmlatka starosti do jedne godine i 18.632 grla starosti preko jedne godine. stanje kroz godinu ustanovljeno je da velik dio ženske teladi završi u klaonicama umjesto u uzgoju za kvalitetne rasplodne junice. Jedan od glavnih uzroka ovog problema je nepovoljna financijska situacija u kojoj se našao i dobar broj naših kojima se više isplatilo prodati žensko tele, nego ga zadržati u uzgoju. Pokušalo se adekvatno rješenje putem kojeg bi se pomoglo uzgajateljima koji su zainteresirani da prošire vlastito stado, kao i onima koji se žele baviti proizvodnjom kvalitetnog ženskog rasplodnog podmlatka. U skladu s tim, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, temeljem 6. Odluke Vlade Republike Hrvatske o osnivanju posebnog za kreditiranje razvitka i obnove poljoprivrede (NN 54, 96), a na prijedlog za financiranje razvitka poljoprivrede donijelo je odluku o odobrenju kredita za kupnju ženske teladi za uzgoj rasplodnih junica do iznosa 2.500,00 kn po teletu. Ovo se odnosi samo na uzgojna valjanu žensku telad pod selekcijskim obuhvatom.
Krediti se odobravaju i pravnim osobama navedenim u Specifikacijama HSSC-a potvrod strane Ministarstva, pod uvjetima. Rok otplate je dvije godine uz kamatnu stopu 5% za korisnike kredita na nizinskom i 3% na strateškom Otplata kredita je jednokratna, a dospijeva dvije godine od prvog dana mjeseca u kojem je izvršena isplata. Prijenos u otplatu je po iskorištenju, dok je zatezna kamata u visini Zakonom propisane.
U 3. Odluke o odobrenju kredita stoji da se korisnicima kredita odobravaju krediti za uzgoj najmanje pet komada ženske teladi ne starije od šest mjeseci, koja kao uzgojene junice biti namijenjena tržištu ili se koristiti za proširenje vlastitog stada (ne za remont). Nadalje, korisnici kredita dužni su Ugovor o kreditu sa Privrednom bankom Zagreb d.d. koja ugovor u ime i za Ministarstva poljoprivrede i šumarstva temeljem Ugovora o obavljanju bankarskih poslova i usluga. Navedeni ugovor korisnici kredita dužni su sa Bankom u roku trideset dana
od dana izdavanja Specifikacije HSSC-a ovjerene od strane Ministarstva.
Za sklapanje ugovora pravne i osobe prilažu potrebitu dokumentaciju o ih izvješBanka koja im šalje ugovore na potpis. Ovdje je važno istaknuti da je za traženi iznos kredita iznad 40.000,00 kn potrebita hipoteka.
Samo korištenje kredita izvršit se sukladno raspoloživim sredstvima Ministarstva. U Odluci stoji da je krajnji rok isplate 60 dana od dana Ugovora o kreditu korisnika kredita i Banke.
Ovaj kredit podliježe kontroli namjenskog korištenja od strane poljoprivredne inspekcije u suradnji s Privrednom bankom i stoga u ustanovljavanja nenamjenskog korištenja kredita , prodaje teleta za vrijeme trajanja uzgoja, korištenja kredita za remont stada i sl:, korisnik kredita dužan je Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva vratiti cijeli iznos kredita zajedno sa kamatom i svim vezanim troškovima.
Svi zainteresirani uzgajatelji koji do sada nisu podnijeli zahtjeve za ovu vrstu kredita mogu to niti u selekcijskoj službi gdje dobiti pobliže informacije o cijelom postupku kreditiranja. Po podnošenju zahtjeva, Voditelj selekcijske službe dužan je gospodarstvo tražitelja kredita za kojeg izdaje pismeno mišljenje i prilaže uz zahtjev, popis teladi i presliku osobne iskaznice tražitelja kredita. Ako gospodarstvo nema potrebite uvjete za uzgoj rasplodnih junica izdaje se negativno mišljenje i zahtjev se odbija. Ukoliko su svi traženi uvjeti zadovoljeni, original kompletiranog zahtjeva se u HSSC na obradu. Na temelju ispravnih zahtjeva za korisnike kredita piše se prije navedena Specifikacija HSSC-a koju ovjerava Ministarstvo, a koja se potom šalje u Privrednu banku. HSSC od svoje strane u Banku dobivene original zahtjeve za kredit, primjerak Specifikacije i nakon Banka šalje korisniku kredita Ugovor na potpis.
Zahtjeve za kredit mogu podnijeti uzgajatelji koji imaju svu potrebitu telad (min. 5 grla), oni koji imaju dio teladi, a dio još trebaju kupiti i uzgajatelji koji još ne posjeduju niti jedno tele u momentu podnošenja zahtjeva. Isto tako zahtjeve za kredit mogu podnijeti svi zainteresirani uzgajatelji, koji su prije podnijeli zahtjeve za poticaje, ta telad u momentu podnošenja tog zahtjeva nije bila starija od šest mjeseci.
Selekcijska služba dužna je u pronalaženju i posredovanju pri kupnji teladi onim koris-
10/2001.
nicima kredita koji naknadnom kupnjom trebaju realizirati potreban broj teladi za koji su zatražili kredit. Korisnici kredita mogu kupiti telad svojim novcem (gotovinskim ili putem kupoprodajnih ugovora putem isplate novca za kredit na prodavatelja). Navedeni kupovine, putem kupoprodajnih ugovora, povoljan je kako za kupca, koji ne treba imati novac u momentu kupovine, tako i za prodavatelja kojem se u relativno kratkom roku novac na Ovaj kupovine je sigurno. uspješan korisnik kredita ne može kupovati telad prije nego što mu je kredit odobren i novac na HSSC-a. novac je osiguran i samo ga ne sam kupac prodavatelju, HSSC neposredno po primitku primjerka kupoprodajnog ugovora za tele. U ovom razliku u dogovorenoj cijeni kupac je dužan isplatiti prodavatelju prije same otpreme teleta.
Isplata kredita korisnicima kredita kojima je do sada, na temelju podnešenih zahtjeva kredit odobren, uredno se izvršava i u roku od Banka prebacuje novac na raHSSC-a neposredno po ugovora o kreditu za korisnika. Ovdje je potrebita
još jednom naglasiti da se kredit ne unaprijed, prije obavljene kupovine teladi, po neposredno obavljenoj kupovini na temelju priloženog dokaza kupovine (popis teladi ili primjerak kupo-prodajnog ugovora). Korisnicima koji su odmah kod podnošenja zahtjeva imali svu telad novac se odmah po na HSSC-a. Pregled svih do sada podnešenih i zahtjeva za kreditiranje uzgoja ženske teladi nalazi se u tablici.
Vrstazahtjeva osobe
Potpuni(svatelad) ( dioteladi )
Zahtjevbezteladi
Ukuono: 1 Pravneosobe
Potpuni(svatelad) ( dioteladi)
Zahtjevbezteladi
Ukupno: Sveukupno:
Piše:mr.se.
U Sloveniji sada grade nove i proširuju "lauf staje" za 60 d0 70 krava.
Slovenski seljaci i iz Poljoprivredne savjetodavne službe tvrde da sve obiteljske farme za proizvodnju mlijeka ispod 60 krava ne osiguravaju visoke standarde življenja, da nema profitabilnosti od rada i od primjene suvremene tehnologije.
Na županije smo graditi "lauf staje" za 25 do 40 krava, a neki i za 60 do 100 krava (ovisno o uvjetima i mopojedinih gospodarstava).
Za sada je u postupku izrada Mljekarski l~t 10/2001.
MLIJEKORASTENAPOLJU, QlJ
Naš moto za listopad
GRADIMOU HRVATSKOJ"LAUFSTAJE" OD 25 DO 40 KRAVA
10 projekata, te rješavanje problema oko izdavanja 10 lokacijskih dozvola, i dobivanje vinskih dozvola.
U mojoj viziji razvoja proizvodnje mlijeka (u našoj Zupaniji) je izgradnja 500 do 750 ovakvih objekata u slje5 do 10 godina.
županija ima 268 sela, što ni 2 staje u jednom selu. U nekim selima gradili bi desetak ovakvih staja, odnosno farmi.
Na pripremama ovog pro-
jekta radim 10 godina, sa 20 poljoprivrednika.
Da smo do sada imali takvu strategiju gdje bi nam bio kraj?
Razvili bismo takvu proizvodnju mlijeka da kroz 5 do 10 godina Hrvatska ne bi uvozila mlijeko i rasplodne junice.
Kapital, jednom uložen u ovakve projekte, se iz godine u godinu kroz novostvorene vrijednosti.
Bez stalnog stvaranja vrijednosti, osnovna vrijednost ulož-
OBAVIJESTI I REPORTAŽE
enog kapitala postepeno propada.
Propast hrvatske poljoprivrede proizlazi zbog ulaganja državnog kapitala u poticaje na dosadašnji
Ako ulažemo državni kapital u poticaje za pšenicu i kukuruz ili proizvodnju mesa ili mlijeka - premija za mlijeko, na kraju godine moramo znati za koliko smo novostvorene vrijednosti uloženi kapital.
Moramo znati što to poticaji i krediti iz
Ako nema proizvodnje i novostvorene vrijednosti tada su poticaji - prelijevanje iz šupljega u prazno.
Možemo li mi to ne samo na županije, nego na svih županija, na cijele Hrvatske?
Možemo. U sklopu STRATEGIJE RAZVOJA POLJOPRIVREDE I STRATEGIJE RAZVOJA UKUPNE PRIVREDE REPUBLIKEHRVATSKE.
Ulaganje u malu privredu i poduzetništvo u proizvodnji mlijeka je sigurno ulaganje jer je proizvodnja mlijeka visoko profitabilna i sigurna privredna djelatnost. je POLJOPRIVREDA visoko profitabilna djelatnost u okviru jedne planske kontigentirane i proizvodnim kvotama proizvodnje za podmirenje nacionalnih potreba, kao i u izvoznim programima svih onih proizvodnji koje mogu na otvoreno europsko i svjetsko tržište.
Za ovakvo sadašnje stanje, stanje bez razvoja i perspektive krivi su i hrvatski
Mi na kraju svake godine moramo znati za koliko smo proizvodnju mlijeka, za koliko smo produktivnost proizvodnje mlijeka, za koliko smo broj krava i uzgojenih visoko produktivnih junica i prvotelki, za koliko smo broj suvremenih staja, novih ili adaptiranih u kojima možemo imati suvremenu visoko produktivnu proizvodnju.
Donja granica rentabiliteta i profitabilnosti proizvodnje mlijeka je 4500 litara mlijeka po jednoj kravi godišnje.
Na toj osnovi bi bazirao poticaje ili premiju za mlijeko.
Sve pogreške u tehnologiji i zoohigijeni i posljedice koje iz toga proizlaze neka snosi onaj tko je za to kriv, tko ne želi mijenjati svoj razmišljanja i rada i ne želi usvajati suvremenu tehnologiju.
Svi oni mlijeka koji ne mogu shvatiti da jedno jutro livade daje dva puta više mlijeka od jednog jutra kukuruza, da livade odnosno
trave treba kositi prije klasanja ili u samom klasanja, da prvi i drugi otkos moraju u sjenažu, da krave treba hraniti zelenom krmom od travnja do studenoga, da krave treba dijelom držati izvan štale u ispustu ili na pašnjaku, da kravama treba dva puta godišnje rezati papke, da treba postepeno broj krava i uzgoj vlastitih junica, da krava koja 60 dana nakon telenja dnevno daje manje od 20 litara mlijeka nije dobra krava, da ako godišnje po kravi nisu proizveli minimum 4500 litara mlijeka ne bi smjeli imati pravo na ostvarenje premije kao poticaja za proizvodnju mlijeka.
Premija mora biti poticaj za primjenu suvremene tehnologije, proizvodnje i produktivnosti rada.
Ako je netko socijalni tada mu treba dati socijalnu a ne da proizvodi mlijeko uz državne premije.
Ljudi bez jasne vizije razvoja svoje vlastite zemlje ne mogu razvoj pokrenuti! li uspjeti? vjerujem, sigurno Izgradnjom prvih suvremenih staja pokrenut se incijativa i trend razvoja koji se više zaustaviti.
U selima na cijele Hrvatske ima mladih i perspektivnih obitelji i gospodarstava koja bi mogla proizvoditi mlijeko u suvremenim "lauf stajama" sa 25 do 40 i više krava.
U našoj lijepoj Hrvatskoj, eminentni svjetski i naši izradili su PRVU STRATEGIJU RAZVOJA POLJOPRIVREDE. da ima nedostataka, pa i pogrešaka, jer se razvoj poljoprivrede nije pomaknuo, ali smo uspješno uvoz mesa i mlijeka.
Ovo za sobom da su njaci koji su napisali "PRVU" STRATEGIJU negdje pogriješili ili da ti ipak nisu dobri njaci. Danas imamo "NOVU" STRATEGIJU koju su razradili i napisali eminentni hrvatski
Bilo bi dobro kada bi u Mljekarskom listu (našem jedinom glasilu koje se bavi proizvodnjom mlijeka) prvi i glavni koordinator sažeto iznio sadržaj i obrazloženja Nove strategije, te imena naših eminentnih koji su napisali
"NOVU" STRATEGIJU PROIZVODNJE MLIJEKA U HRVATSKOJ.
A pitanja
Zašto i do kada Hrvatska uvoziti mlijeko?
- još uvijek stoji!
Kada krenuti planska STRATEGIJA, višegodišnja realizacija razvoja proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj?
Mljekarski li,st 10/2001.
Piše: LjiljanaHusinec, dipl. ing
Tradicionalni 9. i gospodarski sajam i ove je godine održan od 07. do 09. rujna na sajamskom prostoru u Gudovcu kod Bjelovara. Organizatori ovog sajma bili su Bjelovarski sajam d.o.o. i Hrvatski selekcijski cent_ar. Kao suorganizatori bilježe se Ministarstvo pol10privrede i šumarstva, Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Bjelovar, HGK županijska komora Bjelovar i Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu. Županija suradnik bila je županija. Cijeli sajam održao se pod pokroviteljstvom Zlatka predsjednika Hrvatskog Sabora.
Generalni sponzor ove izložbe bila je firma Lura d.d. Zagreb, a sponzor ishrane stoke promet d.o.o. iz Sv. Ivan Zelina.
U govedarskom dijelu izložbe bilo je više županija sudionica: Bjelovarsko-bilogorska,
baranjska i Istarska.
Izložena je više pasmina goveda po kolekcijama. Za simentalsku pasminu izložena je ukupno pet kolekcija:
=- kolekcija steonih junica sa ukupno deset grla
=- kolekcija mladih krava sa ukupno šesnaest grla
=- kolekcija ostalih krava sa ukupno deset grla
=- kolekcija bikovskih majki sa ukupno jedanaest krava
=- kolekcija rasplodnih bikova, koja je predstavljena sa dva rasplodna bika: Rhone K 596 HB 7447 (elita) i Madrid K 545 HB 7302, vlasništvo Centra za reprodukciju u Hrvatske d.o.o. Zagreb.
Holstein friesian pasmina predstavljena je sa jednom kolekcijom.
Charolais pasmina predstavljena je sa kolekcijom od pet rasplodnih junica i jednim bikom u vlasništvu Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Slavonsko srijemska podolsko govedo bilo je zastupljena sa kolekcijom od jednog bika i jedne krave, vlasništvo Centra za reprodukciju u Hrvatske d.o.o. Zagreb Križevci.
Hereford pasmina predstavljena je kolekcijom od pet junica u vlasništvu "Belje"d.d.
Istarska govedo predstavljena je kolekcijom od šest grla raznih kategorija.
Izložene kolekcije simentalske i holstein friesian pasmine ocjenjene su od strane povjerenstva za ocjenu goveda, a posebno imenovana Povjerenstvo za izbor krave šampionke "Bjelovar 2001.", koje je u svom sastavu imalo i_dva uvažena strana gosta iz dr. se. Gottfneda Averdunka i gosp. Josefa Kreilingera, izabrala je kravu šampionku i dvije njene pratilje.
Sva prvo, drugo i grla pored poklona sponzora su diplomom HSSC-a. koji je obilježio zadnji dan održavanja sajma bio je posjet Predsjednika RH gosp. Stjepana koji je s ministrom poljoprivrede gosp. Božidarom stavio šampionsko zvono izabranom grlu.
grla po kolekcijama za simentalsku pasminu:
= u kolekciji steonih junica - grlo BONA žb 06036342, je majke u maksimalnoj petoj laktaciji iznosila 7.178 kg mlijeka sa 4,7% masti i 3,3 % Uzgajatelj: Mirko
= u kolekciji mladih krava - DINKA žb 17041978, koja je u prvoj kontroli mlijeka proizvela 28,0 kg mlijeka sa 3,94 % masti i 3,2 % bjelanUzgajatelj: Franjo Farkaševac.
- u kolekciji ostalih krava - MALA žb 21002723, koja je u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela 5.980 kg mlijeka sa 3,7% masti i 3,4%
Uzgajatelj: Vlado Babinac, Ivanska
= u kolekciji bikovskih majki krava FIGA žb 17016246, koja je u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela 8.966 kg mlijeka sa 3,8 % masti i 3,5 % Uzgajatelj: Stjepan Cugovec, Gradec.
grlo u kolekciji holstein friesian pasmine:
= u kolekciji ostalih krava CHATARINA žb 39001949, koja je u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela 8.791 kg mlijeka sa 4,2 masti i 3,2 % Uzgajatelj: Zeljko Markovac Sv. I. Zabno.
Šampionsko grlo izložbe: krava SARA žb 06004752, koja je u maksimalnoj laktaciji proizvela 7.912 kg mlijeka sa 4,0 % masti i 3,6 % Uzgajatelj: Dragutin Beštek, Koštani, Sv. I. Zabno.
Prva pratilja šampionke: krava RUMENKA žb 03001023, koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 7.869 kg mlijeka sa 4,0 % masti i 3,4 % ~jelaficevina. Uzgajatelj: Josip Horvat, Grabik, Cazma.
Druga pratilja šampionke: krava holstein friesian pasmine DIKA žb 39002880, koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 10.072 kg mlijeka -sa 3,5 % rpasti i 3,2 %
Uzgajatelj: Davor Smidt, Palešnik, Hercegovac.
U sklopu izložbe održana je i aukcijska prodaja junica simentalske i holstein friesian pasmine. Prodana je 105 junica. prodajna cijena iznosila je 10.693 kn.
Na ovoj izložbi, osim goveda, izlagane su i druge vrste stoke.
U konjogojskom dijelu izložbe izložene su kolekcije konja pasmine hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak, lipicanske pasmine, hrvatski i zaprege.
U svinjogojskom dijelu izložene su kolekcije svinja pasmine landras, pietren, hempšir, švedski landras, veliki jorkšir, crna slavonska i turopoljska pasmina.
U dijelu izložene su kolekcije ovaca pasmine merinolandschaf, ovca, suffolk i ovca.
U kozarskom dijelu izložbe izložene su koze pasmine francuska alpina i sanska koza.
U peradarskom dijelu - zagorski purani i nojevi nojeva).
U dijelu matica prikazivali su svoje programe.
U sklopu ovog sajma održana su i dva Okrugla stola u organizaciji HSSC-a s trenutno aktualnim temama: ,:::91.0krugli stol pod nazivom "Prilagodba uzgojnih programa u govedarstvu i organizacija njihove provedbe"· održan je 08.09.2001. su bili Dr.sc. Ivan i Krešimir Kuterovac, dipl.ing., Dr. se. Gottfried Averdunk i Dr. se. Rudolf Hahn. ,,;:92. Okrugli stol pod nazivom "Kontrola sirovog mlijeka u uvjetima europskih integracijskih procesa" održan je 09.09.2001. Sudionici su bili: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Agronomski fakultet i Hrvatski selekcijski centar.
POSJET OBITEIJSKOM
v-
GOSPODAHS1Vll lJ SVICARSKOJ
Piše:Antun dr. vet. med.
Obiteljsko gospodarstvo Nusbaum nalazi se u mjestu Spiez udaljenom kilometara od Berna i tradicionalno se bavi proizvodnjom mlijeka. Posjetili smo ih za vrijeme mužnje.Staja je napravljena prije tridesetak godina i u njoj se nalazi dvadesetak krava simentalske pasmine, te desetak teladi namjenjene obnovi stada. Krave su_držane na vezu, pritom su i!ll vezani repovi, dok je telad smještena na dubokoj stelji u dva boksa.
Zanimljivo je napomenuti da se oko farme nalazi samo 12 hektara zemlje. Jedan dio koristi se za pregonsko napasivanje gdje krave pasu 10-12 sati dnevno, dok se ostatak zemlje koristiti za pripremu krmiva (sjena, kukuruz, tritikale).Proteinski dodatak za smjese kupuju.
Obitelj Nusbaum godišnje proizvede oko 100.000 litara mlijeka, proizvodnje po kravi iznad 6.000 litara. proizvedena mlijeka po kravi godišnje je 9.000 litara.
Dio ženske teladi ostavlja se u uzgoju i namjenjen je za obnovu stada dok se višak prodaje kad postigne težinu od sedamdeset kilograma.
Otkupna cijena mlijeka iznosi u prosjeku 0.70.8 švicarskih franaka, ali pod uvjetom da u mlijeku nema više od 150.000 somatskih stanica i 200.000 mikroorganizama.
Mlijeko se pohranjuje u laktofriz te se sabire svaki drugi dan.
UMJETNO OSJEMENJIVANJE
Na obiteljskom gospodarstvu Nusbaum krave osjemenjuje veterinar. Cijena osjemenjivanja je 28 franaka a sjeme od 8-70 franaka ovisno o (genetici) bika od kojeg sjeme. U uz veterinare umjetno osjemenjivanje provodi selekcijska služba ili sam mlijeka ako ima velik broj životinja.
CIJENA GRAVIDNIH JUNICA
Oko cijene i kvalitete uvezenih Junica u Hrvatskgj se podizalo dosta prašine. Navest primjer Svicarske gdje cijena gravidne junice simentalske pasmine iznosi od 2.500 do 6.000 franaka, što izražena u kunama iznosi od 12.000 do 30.000 kuna.
Bitno je navesti da Švicarci imaju stoljetnu tradiciju uzgoja simentalskog goveda tako da su
temeljitim selekcijskim radom, kvalitetnim nom držanja i hranidbe postigli zavidnu razinu proizvodnje mlijeka. Krave simentalske pasmine proizvode 6.000 litara, a nisu rijetkost krave koje daju i puno više (skoro 10.000 litara).
ŠVICARCI I HIGIJENA MUŽNJE
Što se same mužnje suvišno je naglašavati da su uvjeti otkupa vezani uz higijensku mlijeka stroži nego u Hrvatskoj pa neka sami kako se švicarci pridržavaju osnovnih higijene mužnje. Samo napomenuti da su prilikom posjeta farmi obitelji Nusbaum krave muzli iz srednje poljoprivredene škole koji dva dana tjedno imaju prakdio nastave na obiteljskim gospodarstvima.
Srednjepoljoprivredneškole dio nastaveobavljajuna obiteljskomgospodarstvu
Nije Upravni odbor Hrvatske mljekarske udruge održati Godišnju skupštinu baš u Križevcima. Razlog je dvojak: Križevci su kolijevka poljoprivredne znanosti i prakse, i drugo nadomak Križevaca - u Poljani je Neutralni laboratorij za kontrolu svježeg sirovog mlijeka, a u nadležnosti Hrvatskog selekcijskog centra.
Ravnatelj Centra i voditeljica laboratorija informirali su sudionike o projektu laboratorija, te o organizaciji djelovanja. Rezultati analiza u ovome laboratoriju eliminirat sumnje proizvoi mlijeka i predstavljati prekretnicu u hrvatskom mljekarstvu
Nakon predstavljanja "Laboratorija" održana je rasprava na temu "Ekonomski odnosi u proizvodnji i preradi mlijeka u
RH, u odnosu na Europsku ,, Uill]U.
o radu Hrvatske mljekarske udruge za 2000. godinu i protekla razdoblje u 2001. godini, Programu rada za naredna razdoblje s naglaskom na 2002. godinu, te izlaganja o aktualnim temama potaknula su sveobuhvatnu diskusiju. Tako su Hrvatske mljekarske udruge, predstavnici mljekara, fakulteta, mljekarskih institucija, predstavnici Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RH, predstavnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Hrvatske Gospodarske komore, Srednje gospodarske škole u Križevcima, Visokog gospodarskog u Križevcima, predstavnik Saveza seljaka RH, predstavnici Udruga mlijeka, te proizvomlijeka osobno, svojim diskusijama nametnuli korisne s ovoga skupa. Komisija formulirati a Uredništvo Mljekarski
list objavit ih u narednom broju . Jedan od sasvim sigurno glasiti:
MLJEKARSKILIST SVOJI~ TEKSTOVIMA PRATIT CE USTROJSTVO I DJELOVANJE LABORATORIJA ~A KONTROLU KAKVOCE SVJEŽEG SIROVOG MLIJEKA, UZ PRIMJENU PRAVILNIKA KOJI JE NA SNAZI OD 1.1. 2001. GODINE.
I na kraju, u ime dvjestotinjak sudionika ovoga skupa zahvaljujemo S-5!Poglavarstvu grada Križevci, Zupaniji koprivSrednjoj gospodarskoj školi u Križevcima, Visokom gospodarskom štu-Križevci, te hotelu Kalnik, koji su se svojski trudili da se svi sudionici ovoga skupa ugodno u njihovom lijepom gradu.
Uredništvo
92posaoskogspomenara
Piše: Ivan
Do polovice prošlog u selim.a Posavine stanovnici su se bavili ug_la~n~m ekstezivnim uzgojem krava, svm1a • ostale stoke koje su u rano do kasne jeseni (od mraza do mraza) napasali na državnim pašnjacima. kako .su ti pašnjaci okruženi rijekama Savom, Kupom, Odrom i Lonjom (koje su se izlijevate) u rano Posavci bi krave privremeno napasali na privatnim pašnjacima odnosno u tzv. ogradama. To su bile livade okružene vrbama i pleterom od vrbovih kolaca i Danas, sve je manje stoke, livade su zarasle u korov a pletene ograde su nestale kao i oni koji su ih znali napraviti. Preostali privatni pašnjaci danas su žicom, a poneki i koja se po potrebi može premiještati. Pored spomenutog nestale su i pastirske igre, ptice koje su se gnjezdile u krošnjama i dupljima vrba, leptiri svih vrsta i boja koji su oblijetali cvjetove livadskog nestao je i miris pokošene trave odnosno sijena kao i ono najvrednije a to je radost življenja u prirodi i s prirodom.
ŠTQVANI da. ovo ne bi bila samo nostalgija za proteklim vremenom vrlo rado stariju generaciju Posavaca podsjetiti na ta vremena a mladima ponuditi opis te radosti pa neka sami o tome donesu svoj sud. da sam svoje djetinjstvo proveo u takvom orkuženju, živo se kada smo u krave u spomenutim ogradama. Stariji Posavci i odrasli ki bi sa (vrsta manje sjekire) obsijecali tek prolistale vrbove grane bi vrhove i slatku koru krave gulile i jele. Mlijeko je imalo izuzetan okus i ~risala_ ~a Formulu za takvo nešto mogao Je _stvont1 samo Bog. Kako je livada bila m1 (starosti 8 i 12 godina) nismo i~ali puno obveza pa smo od vrbovih grana koje su bile u punoj vegetaciji razne Osnovni alat bila je keba (vrsta džepnog s
Mljekarski list 10/2001.
kojom smo prcke (vrsta piska) tako da bi s ~rb?ve skinuli koru duljine oko 5 cm, koja Je imala oblik Na jednom bi ju kraju istanjili. Puhanjem bi dobili poseban zvuk je dubina odnosno visina ovisila o promjeru Na smo i (vrsta žviždaljke) od kore vrbove grane promjera oko 10 do 12 milimetara koju bi s obje strane zatvorili istim oguljenim drvcetom u dva dijela. Prednji dio toga drvceta bi ispljoštili do dobije oblik usnika klarineta, iako tu vrstu glazbala nismo nikada vidjeli. Stariji derani (starosti 12 do 15 godina) znali su izraditi i rog. Za taj pothvat imali su puno nož s metalnim koricama koji su brižno tako da bi ga vezali jakom špagom za remen Uzeli bi vrbovu granu duljine oko 1 metar i promjera oko 5 cm, zatim bi nožem spiralno obrezali koru koju bi potom savili u rog duljine oko pola metra. Na uži dio roga stavili bi spomenutu prcku, a kraj kore, na širem dijelu roga, osigurali bi trnom. Tako je rog bio spreman za tulenje. Svojom rukotvorinom su se krave kroz selo i Spomenutim nožem su se i tj. bacali ga s raznih položaja u zemlju. Položaj.isu se zvali: šakan vilen previlan ] ' ' glavan i a uspješniji bio je onaj
koji je više puta nož zapiknuo u zemlju. Ozbiljnija igra za odrasle bila je kotakanje. Pribor za tu igru bila je kotašnica od vrbove grane koja je imala oblik palice za hokej, i od vrbove ili hrastove grane promjera 10 do 12 cm i debljine od 2 do 3 cm. Pravila igre su bila takva da sa svoje crte koturanjem pošalje prema udaljenom oko 20 metara koji ga je kotašnocom (palicom) nazad preko crte protivnika. Ako u tome ne uspije, uloge se mijenjaju a pobjednik je onaj koji je imao više
Najteža igra bila je ili jer joj nije dorastao svatko, a igrali su je samo iskusni koji su se u njoj u ranijim prilikama. Pribor za igru je bila spomenuta kotašnica i (kugla od korijena trna promjera od 10 do 12 cm) koju je svinjar morao dotjerati u središnju rupu u zemlji promjera oko 15 cm se kotašnicom pa i nogama. U tome su ga ometali ostali koji su imali svoje rupe u krugu promjera 2 do 3 metra pa su tako tjerali od središnje rupe. Pri tome bi svinjar dobio i po nogama. Prije igre svi ekipe (5 do 6 su sa osnovne crte nogom bacili kotašnice, a koji je postigao najmanju daljinu bio je svinjar. Svi sporovi u igri rješavani su tzv. karam, a koji nije poštovao pravila igre išao je u tzv. prešu ako nije pristao preuzeti dužnost svinjara). Ako bi tom prilikom zaplakao bio bi iz igre ne samo za taj dan trajno, za cijelu sezonu. To je bila surova ali metoda pripremanja mladih za preuzimanje odgovornosti. Nadam se da sam stariju generaciju uspio podsjetiti na vrijeme kada smo bili mali, kada puno toga nismo imali ali smo se ŽIVOTU RADOVATI ZNALI.
esEN
Pile, Zlata
Jo
IDfi
Kada je školska godina, u ruinu, se da dani jeseni.
Jutra su malo prohladna, sunce nije više onako "žarko" i sve samo proviruje iza oblaka koji dolaze, makar ih tada baš mnogo ne treba jer je došlo vrijeme za sakup11anjeplodova svih vrsta. Posla na sve strane, a dani sve
Djed Tornislav uvijek je forsirao da se što prije pobere vinograd, baka pak da se po kukuruzu pobere grah, a još prije trebalo je pospremiti krumpir, tikve, konoplju, ber, mnogo i a istovremeno odrediti ko1e se zemlje pripremati za sjetvu raži i pšenice. Sve to pnJe mraza 1 zime.
Za sve te poslove bilo je kao i uvijek premalo radne snage, pa je djed opet pozvao naše stare znance, kako smo ih zvali "Zagorce", težake iz Hrvatskog zagorja koji su se rado odazivali na njegov poziv da bi nešto zaradili te lakše prezimili i prehranili svoje obitelji.
Mi, djeca, uvijek smo išli pomagati poslije škole u berbu vinograda. Imali smo dosta velike gorice pa je berba trajala po nekoliko dana. To je na1veseliji, ali i jako naporan posao u vinogradu. smo u nedjelju, a trajalo je tjedan, ovisno o vremenu. Cijepljene sorte su brzo pobrane, ali "hotela" teško i dugo. Jagode su padale na zemlju, a moralo se pobrati sve, svaka bobica. Mi smo brali u drvene posudice struganjke (onda nije bilo nikakovog od plastike) i sve odnosili u drvenu "putu" u kaj oj se "broždalo" drvenom broždalkom drvena grana koja na kraju ima dva tri kraka kojima se onda
U puti se muzga da bi se lakše prešala. Jedan malo bio Je zadužen za taJ posao i zvali smo ga "putar" jer je nosio putu punu broždanog u klijet i to ili u prešu, ci1epljeno ili u "bedenj 11 1 veliki otvoreni lagev od 500 do preko 1.000 litara. U bednju je hotela, stajalo nekoliko dana dok nije dobro provrelo kako bi se lakše moglo prešati. Ako je toplije vrijeme je lakše i brže vrelo. Mi smo djeca rado promatrali radove i slatkog mošta za nas.
Pnpreme za berbu trajale su po nekoliko dana prije samog dana berbe, a zavisile su opet od lijepog vremena. Trebalo je dobro oprati sve
to drveno još i osušiti prije nego su išle u podrum. Oprati se morala preša i svi njezini dijelovi, bedenj, škafi, puta i svi ostali mali potrebni predmeti kao lopatice za i trop, greblice za barilec i palaska u kojima se donosila voda za a odnosilo vino ili mošt, i sve drugo što je trebalo prilikom branja. Neki su i za jelo koristili u klijeti drvene žlice i vilice, pa i tanjure, dok je drugo kao zdjele, kantice, i kod nas bilo od zemlje što su
Drvo 1e veoma plemenito, ali mu se mora posvetiti dužna pažnja. U vinogradu je korištena za sve poslove u preradi a kupovana je na velikim sajmovima, za Svetu nedjelju u Ludbregu. Moja baka je da je imala samo 7 godina kada je njezina mama u Ludbregu kupila "bedenj" od kestenovog drva. Koristili su ga moji roditelji, a koristimo ga još i sada moj su::irug i ja. Kako je baka bila 1897. da još uvi1ek koristimo bedenj koji je star najmanje 97 godina. Velike su pripreme za berbu imale mo1e bake i mama jer su morale pripremiti puno dobre hrane za sve su u velikoj krušnoj ispekle dosta friškog kruha i i a od mesa morala je biti prasetine, raca i šopana guska. Uz to :;u pripremile razne salate.
Prilikom berbe u velikoj su prednosti bili vinogradari koji su imali klijeti, no takvih je u mojoj mladosti bilo zaista malo. Mi smo imali prostranu klijet s dvije prostorije: veliku prešnicu s prešom u kojoj je bio vinogradarski pribor, i podrum s za vino, te malom sobicom u kojoj se sklanjalo za nevremena, a moglo se u njoj
i prespavati. Sa vanjske strane klijeti bila je šupa za sklanjanje marve i za druge potrebe.
Ako je bila dobra godina i lijepo vrijeme u dane berbe taj naporan posao radio se s puno veselja. Na kraju berbe jedan od a mi smo se okupili oko njega, na trsu pored staze odrezao bi nekoliko loza i uz vrisku "ijuju" nataknuo bi nekoliko bobica na te loze da se zahvali na rodu i da zaželi i druge godine takav ili još bolji rod.
Tako je to bilo za mojeg djetinjstva, tako su radili i moji stariji. Sada, ali s malim izmjenama koje donosi novo vrijeme, moj suprug 1 ja koristimo mnogo tog drvenog staru prešu i bedenj, jedino što je vmograd mnogo manji pa berba traje samo jedan do dva dana. Pjesme slušamo iz susjedovih Svima se žuri i sve je manje vremena za pjesmu, smijeh i druženje. O
Na umjetnom ribnjaku Branka i Zvonimira '.:! pored Brodskog, brat Zvonimir upecao je = šarana teškog 5,20 kilograma, što je zasigurno kapitalac na ovim prostorima. Kada je šaran "zagrizao", su c:: doslovno u vodu te ga izvukli van golim rukama. 1 smo vaganju šarana u dvorištu obitelji kako bismo foto-aparatom ovaj rijetki ulov. Saran je "preživio" vaganje, a potom je još dvaput zaplivao - u ulju pa u vinu kao slasna na obiteljskom stolu. U ovome se ribnjaku mogu vidjeti i primjerci šarana, no ne "grizu" naivna. I za kraj: Znadete li koja se riba upeca? Pa, ona koja zine! ..J
li.st 10/2001.
Piše:Miljenko
Djevojka se u svadbenu u nedjelju oko 15 sati, a pomažu joj 2 do 3 prijateljice. Ne postoje nikakvi posebni vezani za obredno kupanje mlade. svadbeno ruho: - untorak, platnena podsuknja
- kambrik, platnena haljina
- košuljac
- svileni bijeli zaslon
- oglavlje - tumban s bijelim kupovnim
- bijele i opanci
- crvene perle, štruke
Mladu, odjevenu u ruho dolaze vidjeti susjedi i ženski dio rodbine, a ona traži od roditelja blagoslov.
- kaj od nas?
- Dragi roditelji, blagoslov,prvo od Boga,onda od vas.
- Dragodite, nek te blagosloviBog rodi/oti na drvetu i na kamenui od utrobetvoje.
Za vrijeme blagoslova mlada i roditelji drže u ruci s vinom i poslije blagoslova malo ga popiju a mlada malo vina baci iza da bi blagoslov uspio.
Zatim se pjevala pjesma Dvadeseta godinica. Za to vrijeme se skupljaju u oženjinoj
Oženja ima na sebi nošnju: bijele i košulju, plavi prsluk - crveni kažnati pojas - bijele pletene i opanke, a na glavi kapu. Obrednog kupanja nije bilo. U oženjinoj je i druga (prijateljica od mlade) koja svatima stavlja ružmarina. Kad su svi idu po mladu. Zastavnik nosi sa sobom dva šuplja kruha (vratanje) obješena zastavniku o starinski koji nosi preko ramena. Na kolone barjaktar nosi hrvatsku zastavu. Iza njega u prvom redu idu debeli kum i zastavnik a njih druga. U drugom redu ide oženja, a onda svi ostali svatovi - samo muškarci.
Dolaze pred i tu otkup mlade. Najprije se svatovima dovede jedna stara žena obuu mladu, zatim Tada moraju kupiti za mladu cipelu, pa kum i zastavnik mogu u po mladu. Prije nego odu na mlada mora prodrmati plot da se mogu i druge djevojke u selu udati.
Mladu na vode debeli kum i zastavnik. Idu u drugom redu svadbene povorke, a u
prvom redu ide oženja s tankim kumom i drugom.
U crkvu ulaze mlada i oženja tek onda svi svatovi. Prilikom se pazilo na mladu i oženju tko kome (kad kleknu) malo zahvatiti jer taj biti gospodar u
S ide se na pir u mladinu Na ulazu u mama svadbu i blagoslovi ju. Kad svatovi posjedaju za stol na svadbu dolaze žene dar. Plesalo se i pjevalo, a poslije darivala mladu. Najprije žene dar daruju marni, mama ga dodaje debelom kumu a kum stane i
- Ovo daruje Mare, ovo nije dar nego ljubav dok oni buduživi.
I tako za svaku ženu.
Kad je darivanje završeno pjeva se pjesma: - Neka, neka milemBogufala ne vidi se mlada iza dara.
Dar se tada spremi u sobu, odnosi ga mama i nastavlja se veselje.
Ponedjeljak u zoru, svatovi, žene i muškarci vode mladu u oženjinu i to pjesmom koju oženja:
- Evo majkaja ti vodimsnaju, da je dobra to svi svati znaju.
Na ulazu u oženjinu svatove njegovi roditelji koji ih blagoslove. Kod ovih blagoslova nije potrebno da mlada i oženja kleknu. Svatovi ulaze u a sa sobom nose dar koji spremaju u sobu. Zatim sjedaju za stol, jedu, piju i vesele se. Slijedi darovanje oženje novcem: kum, zastavnik, rodbina pa ostali svatovi.
Mlada daruje svrkvu i svekra, muževljevu rodbinu i ostale svate. Svatovima su se darivali a rodbinu je mlada darivala vrjednijim darovima: košuljcima, košuljama i Završetkom darivanja k mladoj dovode maleno muško dijete koje joj sjeda u krilo. Ono joj vrškom nosa prereže vezice s tumbana i ona skida svadbeno oglavlje. Smatra se da donosi supružnicima blagostanje i u braku. Mladoženja zatim odlazi u sobu i svakodnevnu Zastavnik daje na dar jedan vrtanj, a drugi daje drugi. koji ga mora izlomiti na i staviti u kabal. Taj kabal daje mladoj i i cijela svadba ide na zdenac po vodu. Na zdencu najprije mlada podijeli vrtanj svatovima a zatim s tim kablom zagrabi vode i idu natrag s vodom oženjinoj Unese vodu u da je malo svekrvi i svekru da je popiju i tim im da biti dobra snaha. Zatim zapjevaju jednu pjesmu i svatovi idu a oženja i mlada u svoju sobu.
IZRADA LAKTOFRIZA
Laktofriz je oblika/ tip "Alfa Laval" /. je iz materijala AISI 304, izoliran, oplašten izvana limom, opremljen sa poklopcem na gornjoj strani, elektromotornom redukcijskom mješalicom, digitalnim termometrom, izljevom 051, gumenim s unutarnje strane, programatorom koji povezuje sve funkcije temperature, i mješalice, i kompresora) i kompresorom. Sve zajedno smještena je na postolje sa regulacionim nogama. Dno laktofriza tipa "Alfa Laval". freonom na donjoj podnici.
Garantni rok 12 mjeseci. Osiguran servis i rezervni dijelovi {u periodu od sedam godina).
REFERENCE
-LURA d.d. (Dukat, Sirela, Mljekara Zadar)
- "VINDIJA" d.d. Varaždin
- "KOKA" Varaždin
- "LEDO" Zagreb
- "MLJEKARA" Pula
- "MILS" Split
- od 100 - 2000 I vertikalne izvedbe
- od 2000 - 12 000 I horizontalne izvedbe
IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO
Kapacitet 1000 - 2500 litara (neizolirani i izolirani)
PRENOSIVE CISTERNE ZA
MLIJEKO - PRIJEVOZ ILI
SKLADIŠTENJE
PRENOSIVE CISTERNE ZA PRIJEVOZ MLIJEKA SA PUMPOM za proizvodnju opreme za prehrambenu i kemijsku industriju
kao Ogulin može vidjeti ono što je u povijesnim relacijama i te kako za naš narod. U Frankopanskoj kuli nalazi se zazbirka. U prizemlju je arheološka zbirka, na prvome katu etnografska zbirka te zbirka starog oružja, a na drugom katu spomen soba Ivane Mažurate planinarskazbirka. Ivanaje u Ogulinu, a ideja o osnivanju Hrvatskog planinarskog društva nikla je tu u Ogulinu podno i misterioznog Kleka.
Pred nama je sezona izleta, a voziti i popularni vlak "Karlek". Vrijedi po dolasku u Ogulin svratiti do te stare Frankopana i razgledati neku od postava. u Hrvatskoj pored ovog muzeja u Kuli, postoji još i u Samoboru planinarska arhiva. Tamo se pisana povijesna Taj dio uredio je i održava samoborski planinar i muzealac amater Ivica Sudnik (Samobor 1910.)
Drugi muzej, mnogo skromnijih dimenzija je bio 1975. godine u potkrovlju Doma HPS~a.Prestao je postojati 1990. Tijekom obilježavanja 100. obljetnice organiziranog planinarstva u Hrvatskoj Matija Mlinac, Ogulinac, dolazi na ideju o osnivanju planinarsko - alpinizbirke.
Velebna zdanje Frankopanske kule u Ogulinu, dobro i obnovljena kao stvorena je za tu muzejsku zbirku. Eto, tako je to i trajalo sve do 1984. godine.
Piše:Miljenko
U Kuli je djelovao Zavimuzej grada Ogulina. Tadašnji kustos prof. !van Tirani zdušno ideju Matije Mlinca i pomaže u radu. se u rad i ing. arhitekture Nenad te par Nada i Boris Aleraj. Taj planinarska - alpimuzej u Ogulinu sveje otvoren 12. svibnja 1984. godine povodom proslave 110. obljetnice organiziranog planinarstva u Hrvatskoj.
Planinarski entuzijazam ne miruje. Matija i dalje radi, traži skuplja, ruje. Nailazi na razumijevanje sadašnje direktorice otvorenog u Ogulinu Nikoline Muzejska zbirka se proširuje. Nabavljeni su brojni aueksponati i sadašnji je fundus reprezentativno popunjen. Muzej raspolaže s tri sobe, a jedna je osposobljena za pnkazivanje dijapozitiva i filmova. U sklopu kompleksa Frankopanske kule, u dnu dvorišta ispod lijepih smreka, postavl1ena je kamena gromada teška preko 10 tona. Na nju je stilizirani klin sa karabinerom, a u donjem dijelu s imenima na Kleku stradalih planinara i alpinista. Tu kamenu gromadu iz sela Desmerice dopremio je svojom tehnikom gospodin Branko Poljak ne naplativši ni lipe!
otvorenje dopunjene i zbirke bilo je povodom obilježavanja 125. ob-
ljetnice organiziranog planinarstva u Hrvatstoj u dvorištu Kule. Nastupilo je hrvatsko društvo "Klek"otpjevavši nekoliko lijepih planinarskih pjesama. Završetkom dijela slijedilo je otvorenje muzejske zbirke na drugom katu Kule. Brojna planinarska obitelj ponosi se takvim planinarska~ muzejom u drago] nam Domovini, jer tvrde da takav muzej ne postoji nigdje u Europi, a vjerojatno ni u svijetu. Matija, supruzi Aleraj i drugi, i dalje traže, otkrivaju, mole i prose i dobivaju eksponate. Možda neki od otkriju da imaju nešto zanimljivo pa dostave našem muzeiu.
A Ogulin se ponosi što pored kolijevke hrvatskog planinarstva.i alpinizma ima i jedinstven~ muzejsku zbirku planinarstva 1 alpinizma.
U Ogulin i okolicu "umiješali" su se i staroslavenski bogovi. Klek je jedan od tih bogova. Nešto se zamjerio Perunu pa ga je Perun ganjati. pred Perunom tu se kraj Ogulina od straha skamenio i eto tako je nastao Klek. A vještice na metlama lete oko Kleka i održavaju skupove.
Mi imamo najljepšu zemlju na Svijetu. Kada je dragi Bog dijelio zemlju narodima kaže legenda, stupio je pred njega praotac Hrvata. Snužden i pognute gLave uskoro odozgo glas: - Sto ti
- O ohrabri se starina Hrvoje, svima si dao domovinu osim momenarodu.
Zastavši malo, pomislivši možda na svoju dekoncentraciju, obrati se Svevišnji svome i
- Daj mu predio što sam ga sebi namijenio; ja ionako najviše boravimna nebesima.
BARANJSKI
Nakon toplog ljeta kada su ambari puni zlatnog zrnja pšenice, dolaze dani bogate jeseni. Za Šokce Hrvate jesen je bogata ako dobro urode šljivici i vinogradi.
Sredinom baranjske ravnice proteže se brdo. Banska planina s najvišim vrhom Banskim stolom (243 m nadmorske visinet te ostalim vrhovima koji se zovu: LISAC I TORNJAS. Na pitomim obroncima Banske planine uzgaja se vinova loza još iz vremena Rimljana koji su lozu i donijeli u ove krajeve. baranjskih sela pa tako i Duboševica ima svoje vinograde i podrume na Banskoj planini. Mnogo truda i znoja zahtijeva vinograd, ali u njemu uvijek ponešto da zasladi taj trud i okrijepi se njegovim plodovima. Da bi plodove koji zriju na toplom rujanskom suncu, vinograde su morali "pudari", stariji ljudi, djevojke, a momci koji su bili zaduženi za radove u polju. No mnogima je milije u planinu nego raditi u polju. Pudari su obilazili vinograd, staze i brazde ne bi li vidjeli kakve nepoželjne ljudske i životinjske tragove. Da bi se pudar sklonio od nevremena, nasred vinograda napravljena je od trske "koleba". Pudari su tjerali ptice, sa klepkom i vikom da ne bi oštetili grozdove. Tako je nastao "pudarina".
U pudarinu se polazilo poslije Velike Gospe pa sve dok se ne obere vinograd. Tih je dana u vinogradu bilo najljepše. Podrum i vinogradi najednom su oživjeli.
Dok su stariji u podrumu pripremali burad za novo vino - djevojke su odlazile do svojih "druga" se kako se zabaviti, se dolasku momaka.
Djevojke su ostajale u vinogradu cijelo vrijeme dok traje pudarina. S njima su dolazile stare bake ili strine koje su pripremale jelo i strugale vinograd. bi stigle u planinu "podvikivale" bi što su mogle a iz dolova i "surduka" odazivaju se one koje su stigle prije. Dok bi bake i strine spremale sobicu u podrumu, djevojke su iznosile male pred podrum te vezle i šile mašlijare, radove, se koja više navesti te tako sprimale miraz za udaju. Misli su im lutale tajnim stazama vinograda i šljivika se li dragi pred Momci su dolazili subotom, a ostajali su i u nedilju a u ponediljak su se u selo na svakodnevne poslove. Dolazili su i drugim danima, mada su vinogradi bili udaljeni od sela, ali ništa nije moglo mlada srca da vidjeti svoju djevojku. Tih dana u vinogradu je bilo najveselije.
Vinogradi su odjekivali pjesmom i podvikivanjem:
Mislila sam daj' pudariti lipoI nijelipokad te nemadiko. Pudaricenepudari I pudareda se diko k menipudanti I pa se nas dvojsastaviti.
''PUDARIN~'
Piše: MatijaDamjanov
Djevojke su pjesmom i podvikivanjem davale momcima do znanja gdje se nalaze. Na kraju dana sva se mladež sastajala kod jednog podruma. Pjesmi i igri nije bilo kraja: Pudarit jesenirankuI a na druguostavit majku. Pudarit još ovejeseniI dok se mojadika ne oženi. Leto pudarino I da pudarimda se Ovom veselju znali bi se pridružiti i stariji. Pripovijedali bi šale i zgode iz svoje mladosti. Pa je tako i dida Vinko ispripovijedao jednu zgodu iz svoje mladosti:
"Didak Vinko bio zvizdoznanac. Jako se razumio u zvizde. A naši momci koji su bili u pudarine, teli su da vidu što taj dida zna o zvizdama, pa se dogovorili da mu odrežu noge od postelje. I jednog dana kad je dida ošo u vinograd strugat, u sobicu i odrežu od postelje noge za jedan dobar šuv. Dida Vinko došo, skuvo pa lego, pa se misli, pa jedanput: "E, Bože, što je to sad? II je nebo ošlo gore il sam ja ošo dole. Nešta nije u redu." Tako su momci mislili da je dida Vinko neki zvizdoznanac.
Bilo je kod nas i loših godina - po urodu Jedne godine dida Vinko imo malo vina pa ostavio jedan akov za berbu godine. A naši momci išli u pudarinu pa malo po malo to vino popili. Kad je dida Vinko došo i brat vinograda, proba svoje vino a to voda. "O vam vašu a di je vino? Ne znamo dido, možda se prevrni/o" kažu momci. Tako je to bilo sve dok je trajala pudarina. Djevojke su išle od ali svaka se potajno nadala da ondje sebi momka za udaju. Pudarina je onda bila jedini da se mladež oslobodi strogog nadzora roditelja i da se momci i divojke upoznaju.
Divojke su uvježbavale u pudrini svoje kuharska
Mnogo puta jelo nije uspjelo ali se ipak u slast pojelo. U pudarini bi poneka divojka našla momka koji joj je srcu drag. No vinogradi su skrivali i mnoge "tajne ljubavi" mladih koji nisu našli svoju Tako su se mnoge divojke poudale a mnogi momci poženili poslije pudarine dok su drugi godinu i pudarinu.
Pudarinealaj si migorkaI štoja više bit divojka. Stiglajesenide i Mio/jeI ženiš li se milojanje moje.
Oj jesenine ojeseni/aseI diko mojane oženilase.
Mnogi su roditelji branili divojkama pudarenje radi velike slobode te je pudarenje malo pomalo Ostala su samo starijih generacija na jedan od najljepših perioda njihove mladosti. No, tko zna možda se ponovo pjesma pudara i pudarica na pitomim obroncima baranjskih vinograda
Mljekarski list 10/2001.
Piše:BožicaSkender
od Zagreba, u blizini autoputa Zagreb - kod izlaza Sv. Helena blagom vijugavom lokalnom cestom dolazi se u selo poznato po obitelji najve3im mlijeka i u Zagreb~ckoJ županiji, što i mnogobrojna_ pnznan1a z~ njihov rad. Gospodarstvo se uzgo1em stoke 1 proizvodnjom mlijeka bavi više od tridesetak godina. . ...
Na gospodarstvu živi osam ob1tel11.~~o vlasnik Zlatko 1962. godme, ko11Je završio srednju mljekarsku školu u Kranju, supruga Ankica inžinjer prehrambene tehnologije, otac Josip, majka Barbara, te djece., I~an~! Jelena i Marija, te sm Jos1p, elan ob1tel11 1994.godine.
Gospodarstvo je tradicijski u tri generaci1e. .
Zlatka je uvjerljiv u nastojanju da stvon suvremeno ogledno obiteljsko gospodarstvo sposobno za utakmicu na neumoljivom europskom tržištu.
Zbog nedostatnih financijskih sredstava, gospodarstvo nije uskladilo broj proizvodnih životinja
s nastambama. Upravo jev_manjak suvremeno opremljene štale bio presudan c1mben~ u nastavku i razvitku govedarske pro1zvodn1e 1 opstanka familije.
Plan o izgradnje štale star Je preko desetak godina, i ove 2001. godine napokon _se ostvario. Sva briga oko projektne dokumentacije povjerena je doc. dr. se. Marjanu Pisavi.
Trenutno na gospodarstvu ima 174 komada stoke, od toga 65 muznih krava i 35 junica te muška tovna telad i ženska telad za daljnju vlastitu reprodukciju stada.
Novi stajski objekat sa 105 ležišta i najsuvremenije izmuzište Alfa Lava! je otvoreno _u ponedjeljak 3. rujna 2001. godine. U ob1ektu Je trenutno smještena 98 komada stoke, od toga 65 muznih krava simentalske pasmine, od kojih se muze 35 komada, te 33 junice.
Stajski objekat je po svim propisima Europske unije, krave se slobodno a saITl objekat je poluotvoren, te stoka živi u uv1et1ma ko11 su prirodnim.
Najsuvremenije izmuzište istovremeno mužnju 16 krava, te postizanje
maksimalne higijenske mlijeka, koje zahtijeva tržište, odnosno novi Pravilnik o kvaliteti mlijeka.
Ukupna vrijednost objekta je 2,5 milijuna kuna i dio financijske konstrukcije popunjen je kreditima i to od strane županije u iznosu od 500.000 kuna sa rokom otplate 7 godina, grace periodom 2 godine i kamatnom stopom od 5,9%, koji je realiziran preko Poštanske banke, zatim iznos kredita od 400.000 kuna od Ministarstva poljoprivrede, sa rokom otplate 6 godina, grace periodom 3 godine i kamatnom stopom od 5%, koji je realiziran preko Privredne banke Zagreb, ORO INTERNATIONAL d.o.o. u iznosu od 280.000 kuna, te kredit od poslovnog partnera LURE d.d. u iznosu 250.000 kuna za izmuzište Alfa Laval.
Za zatvaranje financijske konstrukcije još kredit od HBOR-a u iznosu od 500.000 kuna, koji realizirati preko Croatia banke.
Rokovi otplate kredita nažalost su veoma kratki, te zahtijevati odricanje i trud u narednih sedam godina.
Gospodarstvo do sada se uglavnom bazirala na proizvodnji mlijeka simentalskom
pasminom. Plan im je svakako nabaviti barem desetak junica holštajn pasmine, kako bi u što roku proizvodnju mlijeka.
U toku protekle 2000. godine gospodarstvo je predalo LURI d.d. 203.079 litara mlijeka i u samom su vrhu Lurinih kooperanata.
Gospodarstvo oko 100 hektara poljoprivrednih površina, od je 20 hektara vlastitih, a razlika je u zakupu. Sve potrebe za voluminoznom krmom osiguravaju sa navedenih površina, gdje vode brigu da iz godine u godinu što više poboljšavaju sastav livada sijanjem kvalitetnih djetelinsko-travnih smjesa, gdje im svojom ~uradnjom uvelike pomaže prof. dr. se. Zvonimir Stafa sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Zlatkova sestra Gordana koja je dipl. inž. ratarstva, te LURA d.d. mljekara Zagreb. Dio površina zasijavaju kukuruzom koji se koristi za silažu i zrno, te pšenicom i a razliku potrebne hrane brašno, sojinu i suncokretovu te vitaminsko mineralne dodatke) nabavljaju u mlinovima te putem LURE d.d. koja im otplatu nabavljanja robe. Znanje, iskustvo i ljubav Zlatka i njegove obitelji za uzgoj krava i proizvodnju mlijeka uz sposobnosti jamstvo su da uložene investicije i planovi biti brzo i uspješno ostvareni, a samim time biti osigurana cijeloj obitelji.
U skoroj Zlatka spommie i kvalitetnu ishranu koncentratom, odnosno "kompjutorsku hranidbu", gdje se postiže velika ušteda u hrani, jer svaka krava dobiva koncentrata prema vlastitoj proizvodnji. Ukoliko Vas put nanese prema Sv. Ivanu Zelini slobodno se navratite na obiteljsko gospodarstvo u 24, s Vama rado podijeliti svoja iskustva i znanja. Poželimo im puno zdravlja i poslovnog uspjeha!
SPREMAi~JE SJENAZ]~
Poštovani mlijeka!
Samo kvalitetnijom krmom možete proizvestiviše mlijekabolje što donosi zaradu. Sjenaža je uspjeha u što su se mnogi od Vas uvjerili. Detaljnauputstvaza uspješnospremanjesjenaže,temeljenana iskustvu,možete u autoradr. se. lvana dipl. inž. Damira te prof. dr. Josipa
Na 112 stranica,sa 16 fotografijau boji, 36 slikai dijagramau knjizisu opisanadva spremanjesjenaže:u silos i u bale.
Knjigumožete kupitiu svim podružnicama i ispostavamaHrvatskogzavodaza poljoprivrednu savjetodavnuslužbu.Možeteje i Cijena knjige je 80,00 kn za troškove poštarine).
Hrvatskizavod za poljoprivrednusavjetodavnuslužbu Zagreb,UlicaGradaVukovara78 tel. 01/6106-190,fax.01/6109-140
"AWFINOTOBARANJSKO VINO, LUDBIBIOKO6ANEBIPIO
11 • GRMAILIDRVETA
V S~eli _ su vi?~gradi. N~ Piše: Matija Damjanov cokotuna vise teski grozdovi
Piše: Darko Kantoci, dipl. ing. vridne vinogradare da je oberu. No prije berbe trebalo je oprati burad, kace te pnpremiti sav alat U vrtu je ponekad potrebno potreban za berbu. Podrumi se sprimu i te unesu presaditi grm ili drvo koji su bura? u "gator". poziva komšije, prijatelje i veliki i razrasli. se prerodbmu u berbu jer se bere u "moljbu" tj. sadivanje vrši zato jer se pri sadnji jedni drugima. Treba biti dovoljno kako nije mislilo o krošnje, polobi se obralo isti dan. A berba je oduvijek bila prava žaju i sjeni koju krošnja stvara. Ili se Ujutro se skupu kod te s opet želi izmjeniti koncepciju vrta. pjesmon krenu u planinu. bi poneli od drveta ili odraslog grma za berbu koji se kod nas zovu "škleca". složen je posao a uspjeh ovisi U vinogradu tko šta raditi. o našoj umješnosti. Najviše je onih što beru i to divojke, žene, poneka kopanjem kružnog baka, a momci nose i sipaju u kacu. Stariji su bili jarka oko korijena toliko duboko koliko sežu u podrumu i muljali Izmuljano sipali su u u dubinu njegovi najdulji ogranci. Vrlo je kace iz kojih se cidi mošt. U berbi je uvik bilo veselo. važno odrediti udaljenost jarka od podnožja Odjekuje planinom smij, šala i pesma veselih stabla, jer kopanjem korijena ne smije se Momci su bili uz divojke ih pogled oštetiti korijen. Kako bi znali dokle se svoje izabranice. Stariji bi ih korili da manje divanu jer prostire korijen, treba se držati pravila treba do obrat vinograd. koliko se u širinu rasprostire krošnja toliko U podne vrime za užinu i pomalo je širok i korijen. Jarak se kopa na umornih je za užmu sprirnila paprikaša mjestu gdje završava krošnja, no dodajte od živati i rezance te sviJanicu od maka ili ora. barem 20 cm kako bi bili sigurniji da Ako je vinograd udaljeniji od podruma jelo se nosilo te se korijenje ostati užinalo pokraj vinograda. Na travu bi se prostro Dubina jarka se prema pokrovac a na njega bili stolnjak, zatim se poredaju krajniim dijelovima korijenja koji i kašike a reduše "iskladu" jelo iz velikih zdjela u prilikom kopanja izviriti iz zemlje. Nakon manje. zahvale Bogu na obilju te užinati. kopanja, jarak se puni vodom i ostavi se da Za vrime užine stigne i slatko vino. Nakon užine svi žure tlo upije. Zalijevanje treba ponoviti nekoliko u svoje redove jer dani su sve a svi strepe od puta, sve dok zemlja ne postane vlažna i jesenskih kiša. bi izabrala najbolje grozdove za mekana. Sada se jake lopate odvaja zimu pa ih kasnije dva i dva grozda veže koncem, te korijenova bala sa zemljom od podloge. objesi u podrumu. Tako se i do pa Ako je krošnja široka, je i do Polako se bliži kraj berbe, a iako povezati grane, lagano ih prema umorni veselo zapjevaju i zaigraju kolo. sredini. Mogu se savijati sve dok ne Raspoloženi nakon dobro obavljenog posla krenu u pružati otpor. Ovo se izvodi polagano kako podrum na U podrumu su i posljednje bi se izbjegli lomovi grana. Još je bolje ako se mleli, a radilo se do kasno u Svi se zadovoljni oko cijele krošnje omota doma u kolima. Bilo je i priticanja - nek se zna ako se radi o crnogorici. se su konji najbolji. kod bilja koje ima jako Vinogradi nakon berbe opuste. Samo se ponekad razvijenu krošnju i onoga koje se prevozi. škripa podrumskih vrata jer dolazu podrumari Nova jama za sadnju treba biti znatno pregledati burad i vrenje na mlado vino "rampaš". nego što je korijenova bala Kad završi vrenje, napune burad do vrha pa i prvo biljke. Na dno jame stavlja se sloj fine vrtne pretakanje. Dani bivaju i tmurniji, sipe jesenje kiše, zemlje uz dodatak zrelog stajskog gnoja ili a vina razveseljava dušu i tilo naših seljaka na komposta. Na sredinu se postavlja biljka i prelima i ., se u uspravan položaj. Nakon toga
li,st 10/2001.
se u jamu nalije voda i ostavi se da je zemlja upije, a to se provodi još jednom ili dva puta. Ovo zalijevanje pomaže da se korijen i biljka stabilnije smjesti.
Na kraju se praznina oko korijenove bale popuni plodnom vrtnom zemljom i napravi humak nešto viši od okolnog tla.
ili konop kojim su vezane grane može se ukloniti.
Kako bi se smanjilo isparavanje vode nakon smanjuje se lisna površina biljke. Listopadnom odreže se svih grana.
Ovaj postupak ne provodi se kod bilja!
LUKOVICE I
U lukovici je hrana potrebna za rast biljke, a omobiljci da preživi hladne zimske dane. Lukovice su još u rano kada biljke cvatu. Neke se lukovice mogu "forsirati" tako da cvatu u zatvorenom prostoru prije nego što bi procvale vani. Tako forsirane jednom, više cvasti, pa ih treba posaditi vani. Zatim postoje lukovice koje u zatvorenom prostoru cvatu nekoliko godina i ne mogu se forsirati, i na kraju lukovice koje cvatu tijekom cijele godine.
Najraširemje i najpoznatije su šafrani, frezije, zumbuli, irisi, ljiljani, narcisi i tulipani.
LUKOVICA
U ljeto i krajem ljeta lukovice treba izvaditi iz zemlje. Vrijeme varira od vrste do vrste, ah uglavnom ih vadimo kada listovi biljke. Rane narcise i zumbule vadimo u lipnju, a perunike tijekom kolovoza.
Nakon iz zemlje lukovice treba ostaviti da se osuše a zatim ih i sortirati. Tako i sortiran~ lukovice spremamo u s probušenim dnom. Osim u luk~vice se mogu sušiti i na policama je dno napravlieno od mreže. U skladištu treba osigurati pristup zraka i temperaturu, ovisno o vrsti. Tako lukovice tulipana držimo tijekom ljeta na temperatun 23° narcise na 20° zumbule na 30°C, holandske per~nike držimo d;a tjedna na 35°C, a zatim do sadnje na17° C.
Mljekarski list 10/2001.
SADNJA LUKOVICA sadimo u jesen, od listopada do kraja studenog, ovisno o vrsti i vremenskim prilikama.
Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.
Dubina sadnje (7-15 cm) ovisi o vrsti, o lukovice i vrsti tla.
Kasno u jesen nasad treba zaštititi slojem slame, treseta ili trske debljine 20 cm, pogotovo ako je zima suha.
U kada lukovice potjeraju, uklonimo pokrovni sloj. Tijekom površinu valja rahliti i ukloniti korov. Važno je otkidati cvjetove kad ocvatu zbog lukovice i skupljanja stvorenih asimilata potrebnih za razvoj cvijeta. Tulipanima treba prelomiti cvjetnu stapku ispod cvijeta, zumbulu pojedine otrgnuti odozdo prema gore ili cvat ako je malen, a peruniki otrgnuti cvjetni pup.
Za postupak "forsiranja" (kada uzgajamo u zatvorenoj prostoriji) najbolji su zum~uli, dvostruki rani tulipani, šafrani i patuljaste perunike. Postupak se sastoji od lukovice u loncima smjestite na tamno mjesto i na temperaturu od 5 do 7°C.
Rast u tami pogoduje razvoju korijenja i oblikovanja listova. Svaka dva do tri tjedna valja provjeriti zemlju. Ako je suha, da je mjesto na kojem se nalazi pretoplo. Kada žutozeleni vrškovi listova izvire iz zemlje, tegle treba premjestiti u prostoriju u kojoj je temperatura oko 10°C, a kada se pokažu pupavi, lonce premjestiti na toplije mjesto (oko 16°C). Tako "forsirani" tulipani cvatu oko Nove godine, a sunovrati procvatu zime.
AGBOMETEOBOLOGIJA Vremenazaradove
Piše: mr. Dražen ,•
agrometeorolog
e sveman1• e!
Kiša tijekom rujna kao da je htjela nadoknaditi propuštena. Naime, kolovoz je ove godine bio izuzetno suh. Posljedice nedostatka vode u tlu najviše su osjetile ratarske kulture, a posebno kukuruz u Slavoniji i Baranji. Pojava takozvane krezubosti bila je prisutna kod svih FAO grupa hibrida. I kad kiše stvarno nije trebalo, njena je pojava tijekom rujna bila vrlo Samo u prvih 19 dana mjeseca u Zagrebu je ukupno izmjerena 50%, a u Osijeku i 100% više kiše od višegodišnjih Upravo zato, kod mnogih sorata vinove loze odjednom se pojavila siva pljesan, a da o zriobi i ne govorimo. Vlažnost tla u i zapadnim dijelovima Hrvatske vrlo je brzo i u dubljim slojevima tla narasla do poljskog vodnog kapaciteta, pa je i priprema tla za jesensku sjetvu bila teška, a ponegdje i sasvim
I tako kako smo ove godme mogli imati dobar urod vinove loze pa i ratarskih kultura, vrijeme kao da nam želi baš sve uložena pokvariti. Tijekom pojava mraza, zatim ponegdje suša i pojava a nakon toga obilna i pojava kiše, razlogom su da se ova godina pamtiti po dobrome, nego po izrazito lošem vremenu za sve grane poljodjelske proizvodnje.
No, pred nama je SJetvaozimih ratarskih kultura. Vrlo je malo oranica koje su se tijekom rujna uspjele pripremiti za sjetvu. Mnogi se ratari zato sada s pravom boje kako sve planirano do pojave snijega uraditi. Ne zaboravimo, dani su tijekom listopada u odnosu na rujan znatno No, pojava kiše i ovog mjeseca može biti i obilna. Naime, višegodišnje kiše ovog su m1eseca u i zapadnim dijelovima Hrvatske podjednake s u studenom, a od ne samo u prosincu, nego i pa i u
I na kraju, listopad je po toplini skloniji nego li toplini. Ovaj je mjesec u Zagrebu hladniji od rujna za 5.3, a u Osijeku za 5.6 celzijeva stupnja. Uz navedeno i pojava snijega nas može iznenaditi. Naime, da vas podsjetimo kako je do danas najranije padanje snijega u Zagrebu zabilježena 6. listopada. To se dogodilo 1936. godine. Eto, strah mnogih da se sve planirano vrlo teško ove jeseni zasijati potpuno je i razumljiv.
Piše: dr. Ivo Belan
VELIKIH ZABLUDA
@ @lM!ff!J~
$provoditi neku dijetu za nas predstavlja period života. S toliko mnogo informacija o prehrani teško je koja je, "strategija" skidanja prekomjerne tjelesne težine stvarno uspješna. s odbacivanjem zabluda koje vam samo stvaraju konfuziju:
1. Sve su kalorije iste. Prema istraživanju obavljenom na Cornell ono što jedete a ne koliko jedete, glavni je faktor debljanja. Za vrijeme probave tijelo "izgara", troši mnogo više kalorija za vrijeme metaboliziranja i ugljikohidrata nego za vrijeme metaboliziranja masti. Od svakih 100 kalorija od ugljikohidrata, konzumiranih više
nego što su dnevne potrebe, samo se 75 pretvara u tjelesno masno tkivo. 97 od svakih 100 kalorija viška porijeklom od masti pretvara se u masno tkivo.
2. Desert je tabu.
Hrana se ne može dijeliti na "dobru" i "lošu". i sladoled itd. mogu biti razumno u prehranu. je umjerenosti!
3. Kad smanjite prekomjernu tjelesnu težinu, pa ju uskoro opet dobijete, onda je teže ponovo ju izgubiti.
To nije Ispitivanja su pokazala da se višak tjelesne težine može isto tako uspješno izgubiti i drugi kao i prvi put. dijetalni plan koji stalan i umjeren gubitak prekomjerne težine od do pola kilograma tjedno!
4. Nema razlike jeste li debeli u trbuha ili kukova.
Ustvari, gdje je debljina raspodijeljena najvažnija je stvar. Nedavne studije ukazuju da ljudi koji imaju uskladištena masno tkivo u gornjem dijelu tijela i oko trbuha (tijelo oblika jabuke), a ne oko kukova i bedara (tijelo oblika kruške), mogu imati rizik od hipertenzije, oboljenja i bolesti.
5. Brza hrana je zabranjena.
"Fast food", odnosno hamburger, pile, miješana salata itd. još su uvijek zdrav odabir, pod uvjetom da takva brza hrana nije kombinirana s raznim masnim preljevima itd. Umjereno s pomfrijima, i s shakeom!
6. Gladovanje je najbrža dijeta.
Neka istraživanja ukazuju da smanjenje unosa kalorija prebacuje tijelo u "stanje gladovanja", koje "štedi" i smanjuje brzinu metabolizma. Prema tome, što hranu svom tijelu, ono sve sposobnost "uskladištenja" kalorija. Prema tome, na duže vrijeme, ponovljeno gladovanje može ustvari potkopati vaše napore i trud da izgubite prekomjernu tjelesnu težinu. Kontrolirano gladovanje više od tri dana, može porizik od kamenaca, zatajenja bubrega, razdražljivosti, gubitka kose, smanjenja otpornosti na infekcije.
7. Razne moderne dijete su djelotvoran za skidanje prekomjerne tjelesne težine.
Dijete koje zagovaraju uzimanje velikih samo jedne vrste hrane (primjerice, grapefruit, jaja, meso) nekoliko dana ili tjedana vrhunski su gubitnici. Na taj ne apsolutno ništa o razboritom hranjenju, a kad završite s takvom dijetom, vratit se opet istim Mije/carskilist 10/2001.
lošim prehrambenim navikama i opet onu tjelesnu težinu koju ste izgubili.
S bilo kojom dijetom, osim ako niste promijeniti svoj stil života, nije vjerojatno da održavati poželjnu težinu.
8. U cilju održavanja normalne tjelesne težine potrebno je samo paziti što jedete. Tjelesno vježbanje kombinirano s dijetom osigurava djelotvorniji gubitak prekomjerne težine nego što to samo dijeta. se slažu da je redovne, umjerene tjelovježbe važnije i korisnije nego povremen intenzivan trening. Na primjer, zašto ne bi krenuli stepenicama umjesto liftom ili zašto ne bi parkirali auto malo podalje, pa onda
Ljudi misle da moraju mnogo raditi kako bi sagorili nekoliko kalorija pa "Zašto se s time i druge pozitivne aspekte redovne aktivnosti: kontrola apetita, poboljšanje raspoloženja i metabolizma.
9. Vi ste u potpunosti odgovorni za vašu debljinu.
Znanstvena istraživanja, posebno ona obav1j ena na medicinskom fakultetu
Pensilvanija ukazuju da su oblik i tijela u velikoj mjeri genima osobe. Ukratko, neki su ljudi više skloni debljanju.
Ipak, geni ne moraju u potpunosti kontrolirati težinu. vaših masnih stanica (koje se mogu ili suziti) ovisi o vama - o vašim navikama prehrane i stilu života. Evo kako je održavati te masne stanice malima:
• Nastajte konzumiratihranu s niskim sadržajemmasti i visokim sadržajem vlaknastih komponenatakao što je tjestenina,krumpir,; kruh od cjelovitogzrnja žita1 i
• polako, na stol svoju vilicu zalogaja. Treba20 minuta od vremenakada jest( do momentakad mozak registrirada vam je želudacpun.
• Voditednevnik tijekomjednogtjedna što 1 kada i koliko jedete 1 a isto tako i svoje raspoloženje. Nakon togaanalizirajtevezu vaših emocija i vaše prehrane. Ako 1 primjerice 1 tjeskoba i zabrinutost izazivaju nekontrolirana uzimanje hrane 1 možda trebati profesionalnu u savladavanju stresa, primijeniti neku od metoda relaksacijeili s redovnimtjelovježbama. Ipak, najvažnije od svega, prije nego budete u mrežu bajki raznih dijeta, zdravom razumu da vam pomogne stvoriti zdrave navike prehrane. Vaše vam organizam biti zahvalan.
D~&d.o.o.
1. VAM-ovi za goveda (vitaminsko-mikromineralni premiksi) - doziranje 0,5% u gotovoj smjesi
ANTISTRES VAM ZA TELAD
VAM GT (za telad)
VAM GJ (za junad)
VAM GK (za krave)
2. MAKROPREMIKSI za goveda (vitaminsko-makromineralni premiksi) - doziranje 2,5% u gotovoj smjesi
3. VAM GK SUPER (potpuni mineralno-vitaminski dodatak za krave) - aromatiziran - doziranje uz obrok, 100 - 200 g po kravi dnevno
4. KOSTOVIT
(vitaminsko-mineralni dodatak hrani za životinje svih vrsta i kategorija)
5. D-V, koncentrirani dezinficijens za vime - služi za dezinfekciju vimena i zaštitu od mastitisa Za sve detaljnije obavijesti, obratite nam se s povjerenjem
Poziv na Pioneer dane polja
VINDIJINA FORMULA ZDRAVLJA
Probiotik + Prebiotik _ SINBIOTIK
VIVIS BBL INULIN - VIVIS
SINBIOTIK Vivis funkcionalnilight jogurt
Funkcionalni light jogurt s biološki aktivnim tvarima koje pomažu zdravlja, prevenciji bolesti ili imaju utjecaj na pojedine tjelesne funkcije .
