Performance test - bitan dio provedbe Programa gojidbenog stvaranja simentalskog goveda u
KULTURAŽIVLJENJANA SELU Iz posavskog spomenara
bilo - sad se spominjalo!
Onda, ve, za frtalj vure, predfcerom Onda, ve, kolo se vrti - eto ti smrti
naše flore
Piše:prof.dr.sc.ZvonimirŠtafa
U tratini naših travnjaka - ovisno o biljnoj zajednici, proizvodnje i korištenja, uvjetima staništa i klimi - zastupljen je velik broj jednogodišnjih, višegodišnjih i dugotrajnih mahunarki (Fabaceae) koje pripadaju rodovima. Neke od mahunarki na travnjacima pripadaju grupi krupnozrnih, a zastupljeniji rodovi su grahorica (Vicia sp.), grahora (Lathyrus sp.), i esperzete (Onobrychis sp.) koje daju visoke urode kvalitetne krme.
U sitnozrne mahunarke ubrajamo oko 250 vrsta iz roda djetelina (Trifoliumsp.), oko 64 vrste iz roda lucerni (Medicago sp.), oko 9 vrsta iz roda smiljkita (Lotussp.) s nekoliko podvrsta, nekoliko vrsta iz roda potkovica (Hippocrepissp.) kao i iz roda ranjenik (Anthyllis sp), te slatkovina (Hedisarum sp.), oštrica (Oxytropis sp.) i dr. vrsta navedenih rodova daje krmu vrlo visoke a neke najviše (djeteline, lucerne i dr).
Samo neke vrste iz navedenih rodova daju krmu loše odnosno ogrube, tijekom vegetacije se osuše (sijeno) te zbog grubih dlaka i nisu poželjne u krmi.
Porodici mahunarki (Fabacae)pripada i niz manje vrijednih vrsta koje imaju nisku krmnu vrijednost ili su u krmi bezvrijedne, ali na staništima mogu i dominirati - bjeloglavica (Dorycniumsp. na kiselim, teškim i ispranim tlima - Lika, Pokuplje), (Ononis sp.), ali i škodljivih - trn (Ononisspinosa - trnje), šareni grašar (Coronillasp.). Neke vrste su vrlo škodljivekozlinac (Astragalussp.), žutice (Genistasp.) i dr. dio škodljivih vrsta iz porodice mahunarki manje je ili vrlo rijetko zastupljen na redovito košenim travnjacima. Više su· zastupljene na pašnjacima ili na travnjacima koji se povremeno koriste za napasivanje.
da su neke od navedenih nepoželjnih vrsta višegodišnje ili trajne vrste vrlo dobro razvijenog korijenovog sustava, zahvatima, košnjom, napasivanjem, valjanjem i dr., teško ih je ukloniti iz tratina jer ih stoka pri napasivanju zaobilazi. Te vrste vrlo dobro reagiraju na gnojidbu fosfornim i kalijevim gnojivima, zbog se njihov udio u tratini višestruko trn, žutice, bjeloglavica, kozlinac i dr.).
Prema podatcima (Klapp) mahunarke su u masi travnjaka zastupljene oko 10% mase s velikim variranjem u udjelu. Prema Konekampu na mahunarke otpada oko 10% mase nizinskih
travnjaka, a oko 20% u planinskim travnjacima.
Prema podatcima niza autora, udio mahunarki u masi tratine jako varira a ovisi o biljnoj zajednici, staništu, klimi, agrotehnici proizvodnje i korištenja, nizinskom ili visinskom položaju, a o otkosu. Iznosi od 2 do 10 i više posto. su mahunarke više zastupljene u masi košenih travnjaka negoli travnjaka koji se napasuju. U drugom i porastu (ljeti) mogu mahunarke i dominirati u masi (djeteline, smiljkite, lucerne jedno i višegodišnje i dr.).
U prvom otkosu na nekim staništima - koja se rijetko ili kasno kose i gdje je osjemenjivanje jednogodišnjih mahunarki iz roda grahorica, ili grahora - mogu dominirati u tratini (kraška polja i dr.).
da se navedene kvalitetne vrste sitnozrnih odnosno krupnozrnih mahunarki jako razlikuju prema staništu, klimi, agrotehnici proizvodnje i proširenosti, ali i i prinosima, one nemaju jednako gospodarsko u svim biljnim sastojinama i otkosima kao i proizvodnje. Neke od mahunarki daju krmu vrlo visoke do najviše (djeteline, lucerne i dr.) ali i visoke prinose u jednom ili više otkosa. Zato tim vrlo kvalitetnim vrstama (koje daju visoke prinose s vrlo dobrim rasporedom pristizanja tijekom vegetacije) treba prilagoditi agrotehniku proizvodnje i korištenje kako bi se iskoristile njihove gospodarski vrlo povoljne osobine i prinosa. Stoga su najkvalitetnijim i najproduktivnijim vrstama iz roda Trifolium(djeteline), Medicago (lucerne), Lotus (srhiljkite), Onobrychis(esparzete) selekcijom poboljšana gospodarska svojstva i prinosi). Kreiran je niz kultivara koji se koriste za sjetvu na oranicama u kulturi ili smjesama za korištenje košnjom, napasivanjem ili kombinirano. Poboljšana je ali i prinos tratine sjetvom nove tratine ili usijavanjem u tratinu. Prirast tijekom vegetacije je ravnomjerniji. Pri izboru vrsta i kultura za sjetvu nove tratine, Mljekarski Hst 11/2001.
odnosno za usijavanje u tratinu, treba koristiti posebne konstruirane za sjetvu tako sitnog sjemena i malih sjemena. je važno odabrati vrstu, odnosno kultivar djeteline za uvjete staništa i korištenja.
Sve vrste ili kultivari nisu prikladni za sjetvu odnosno usijavanje u sve biljne zajednice, odnosno za sve uporabe. Rok sjetve (usijavanja) je vrlo bitan. U (kraj i u ožujku) je vrlo povoljno vrijeme za usijavanje (ali u to je vrijeme tlo vlagom).
Kasnija sjetva u ne daje tako dobre rezultate kao rana sjetva, a može i stradati od suše tijekom ljeta. Stoga je bolje i sjetvu i usijavanje obaviti u kasno ljeto (druga polovina kolovozaprva polovica rujna). Sjetva, odnosno usijavanje, u kasno ljeto naredne godine daje normalnu proizvodnju jer se usijane vrste tijekom jeseni dobro razvijaju i zakorijene.
da se djeteline tijekom vegetacije obnavljaju neprekidno nove izboje ovisno o vlagi i hranjivima u tlu, tu njihovu osobinu treba iskoristiti u proizvodnji kvalitete krme tako da se osigurava znatan prirast mase u ljetnom razdoblju (drugi i porast) koji je vrlo visoke ako u njemu dominiraju kvalitetne djeteline.
Zagreb, Žitnjak b.b.,
Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503
fax (01) 2499 508
tel (01) 2405 732 skladište fax (01) 2499 509
PROIZVODIMO,
Sve naše sjeme u maloprodaji možete u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem
Hrvatske i u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA'' na Žitnjaku
b.b. u Zagrebu te u veleprodaji uj
Zagrebu i u Vinkovcima
Da bi se konkurentska sposobnost djetelina u odnosu na trave i neke zeljanice, tlo treba pognojiti fosfornim i kalijevim gnojivima. Time se udio djetelina u masi i otpornost na nepovoljne kao i vrijeme· trajanja. Djetelinama godišnje treba osigurati u tlu od 80 do 120 kg fosfora odnosno 120 do 160 kg/ha kalija. Bolji rezultati postižu se gnojidbom tla u kasno ljeto ili jeseni jer se tijekom vlažnog razdoblja hranjiva unesu u tlo.
Gnojidba u na vlažnijim staništima daje rezultate, a na suhim staništima proljetne gnojidbe dati rezultate tek naredne i vegetacija. Na suhim staništima postiže se rezultat NPK gnojidbom ili gnojidbom samo gnojivima u prvom otkosu (porastu), ali zbog smanjenja konkurentske sposobnosti smanjuje se broj i udio mahunarki u tratini.
Tlo travnjaka gnojeno gnojivima forsira trave i zeljanice koje u sušnom (ljetnom) razdoblju nemaju dovoljan prirast, a za sušnih razdoblja prirast izostaje. Zato gnojidba fosfornim i kalijevim gnojivima (a na kiselim tlima i kalcifikacija) ima prednost jer forsiranjem mahunarki osigurava dovoljno krme. U drugom i porastu i znatno više u odnosu na
P.J. Vinkovci, kralja Zvonimira 80
Tel. (032) 308 587 fax (032} 308 589
DTS LIVADA za košnju I lspašu
DTSTRAVNIKzakošnju
DTS PAŠNIKza ispašu
Sudanska trava "SuSu" grašak "Poneka" za zelenu masu grašak "Solara" za zrno mrkva "Ljubljanska žuta" repa "Brlgadler" i "Eckendorf"
Jara grahorica "Jaga" I "Ebena" Ozlma grahorica "Popelsdorfer" Lucertna"OS-66", "Elga", "Orca", "Europa"
Sve vrste djetelina I trava
KRMNE KULTURE
gnojidbu samo gnojivima.
U prirodnim sastojinama livada zajednice pahovke rane, krestaca, uspravne stoklase i srednjeg trputca : utvrdio je ni}- naših auto!a ([urina, Kvakan, Cižek, Ivanek, Stafa sa sur. I dr.). Oko 10% mahunarki u masi tratine pa i preko 20% u nekim sastojinama. Gnojidbom fosfornim i kalijevim gnojivima navedeni autori
HRANIDBA
U hranidbi goveda silaža može predstavljati i do 60% ulaapne obroka. U kojoj silaža biti zastupljena u obroku ne ovisi samo o potrebama životinja i o silaže. Nakon što je silirana biljna masa završila fermentaciju u silosu do pet tjedana od zatvaranja silosa), treba ocijeniti vanjski izgled silaže. Ta se ocjena temelji na boji, mirisu te na izgledu biljne grade krmiva koja silažu. Osim metodama, silaže je ocijeniti i kemijskim metodama kojima se zastupljenost ili zastupljenost octene i kiseline kao i suha tvar i kiselost silaže.
Prema silaža se dijeli na: vrlo dobru, dobru, te na slabu i na pokvarenu.
Boja silaže
Boja silaže prije svega ovisi o vrsti krmiva pa je tako vrlo dobra kukuruzna silaža svijetlo žute do žuto-zelene boje, a silaže krmiva bogatih (lucerna) tamnije i maslinastozelene boje. Vrlo dobra travna silaža (sjenaža) lagano je boje.
Ukoliko je boja kukuruzne silaže ili crna, to na preveliku vlagu te silažnog soka. Takvu silažu smatramo Prljavo zelena boja kukuruzne silaže, te silažne crne boje, znak su truljenja i vrenja nepoželjnog u procesu fermentacije.
Miris silaže
Prema mirisu silaže može se odrediti njena Nepoželjna kiselina vrlo se dobro može odrediti trljanjem silaže prstima tako da ispusti malo soka. Miris kiseline na osušenim prstima na miris užeglog maslaca. Ukoliko je taj miris intenziteta, 4
utvrdili su dvostruko uroda, krme i višestruko u odnosu na kontrolu. Gnojidbom tla za svaki dodani kilogram hranjiva je u prosjeku prinos sijena za 20,5 kg s velikim rasponom variranja ovisno o biljnoj zajednici na kojoj su izvršena istraživanja, tlu i opskrbljenosti hranjivima, otkosu i korištenja. [J
Piše:JuricaBengeri,dipl. ing.
prevelika je kiseline te takvu silažu treba dati na analizu. Silaža koja ima oštar i kiseli miris sadrži preveliku octene kiseline. Miris kvalitetne silaže mora bit svjež te ugodno kiseo.
Izgled biljne
Slabija ili silirane krme na pogreške u procesu siliranja a to se u slabo stiješnjenoj i slabo ugaženoj silaži te u silaži koja je tijekom dužeg vremenskog razdoblja punjena u silos s prekidima tijekom više dana. Ako nije otjecanje silažnog soka i ako je silaža gnjiležnim bakterijama, su Iz navedenoga iskusan može procijeniti koliko je njegova silaža kvalitetna te u kojoj je koristiti u hranidbi goveda. Treba napomenuti, da vremenski dužom hranidbom goveda silažom loše može do zdravstvenih problema u reprodukciji i plodnosti. Stoga takvu silažu treba·davati u manjim ili ju ne davati, a posebno njome ne hraniti mlade, rasplodne životinje te plotkinje u visokoj gravidnosti i visokoj
Laboratorijske analize silaže
Ukoliko pretrage ukažu na' lošu kvalitetu silaže treba napraviti kemijsku analizu te. odrediti pH vrijednost, postotak octene i kiseline, te ukupne kiseline. Dobra kukuruzna silaža treba sadržavati postotak kiseline (oko 2%) manje octene (oko 0,30,6%) a vrlo malo ili ništa kiseline. Prema sadržaju ovih kiselina, u odnosu na ukupne kiseline, može se ocijeniti kvaliteta silaže. suhe tvari silaže i pH vrijednosti se.
kvaliteta silaže pa se vrlo dobrom silažorn
G{)~D~~
Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer
Krave visoke muznosti moraju dobivati kvalitetnih krmiva.· Visoka muznost može se održavati samo hranidbom zelenim i krmivima: zelena masa travnjaka, djetelinsko travne smjese, paša, sjenaža, kukuruzna silaža i
Paša i zelena masa s travnjaka najbolja su osnovna krmiva ako su dobro njegovana i valjano iskorištavana. Krmni obroci krava i izbor krmiva, uvjetovani su zemljišnim, klimatskim i tehnološkim uvjetima gospodarstva. razdoblje dolazi, a kao i izbor krmiva, narozimi kada se krave više zadržavaju u staji i moraju se hraniti u suhim ili konzerviranim (siliranim) krmivima.
i vlažna krmiva su ukusnija, krave ih radije jedu, i u što se i mlijeka. Neka zelena krmiva (posebice zeljanice i neke mahunarke) mogu bitiu - štetne zbog visokog sadržaja kalija, što dovodi do nedostatka natrija i magnezija u organizmu životinja. Zelena krmiva sadrže zatim mnogo nitrata i nitrita, spojeva i nižih razvojnih oblika (spojeva dušika - NPN spojeve), alkaloide, glikozide, gorke tvari i ulja, oksalne i neke druge kiseline, tireo-
Mljekarski l~t 11/2001.
smatra ona koja sadrži 35% suhe tvari a pH vrijednost je do 4,5. U silaži je nalaz i spojeva koji su indikator lošeg siliranja i razgradnje u silaži. Ti spojevi vrlo su štetni a u i otrovni za životinje pa takvom sila.žarorie treba hraniti goveda.
Dakle silaže treba procijeniti najprije (boja, miris, izgled) a ako je potrebno napraviti i objektivnu kemijsku analizu te prema ocijenjenoj silaže koristiti je u obroku životinja. U
tropne (strumogene) tvari, estrogene, fermente i antifermente ,(ureazu, tripsin inhibitore i dr.), antivitamine itd. Dakle, gospodarska korist može biti u vlastitoj proizvodnji zelenih krmiva koja više od polovice ukupnih
krmnih obroka. Krmiva moraju biti dobre proizvedena suvremenim tehnologijama i pravilno primijenjena u hranidbi stoke. se govori o dobrim, boljim ili lošijim krmivima. Jednostrano se pojedina krmiva i hranidbeni dodaci, a iz nekih komerci1alnih interesa pretjeruje se u hvaljenju drugih. Iznose se samo dobre osobine a ne da1e cjelovita slika hranidbene osnove koja je vrlo promjenjiva u vremenskim razdobljima, s obzirom na kemijski sastav i vrstu krmiva, fiziološke i potrebe životinja, proizvodnju i kvalitetu mlijeka.
Samo dobro uravnoteženi krmni obroci sa svim hranjivim tvarima energetskim tvarima, mineralima, vitaminima pa i celulozom i drugim poticajnim tvarima) mogu rezultirati dobrom proizvodnjom te održavati zdravlje i reprodukciju krava.
Varijabilnost kvalitete krmnih obroka posebno je za krave muzare uz hranidbu silažom. Krmiva moraju optimalno zadovoljavati uvjete za fermentaciju u buragu, reprodukciju buragovih mikroorganizama i sintezu mikrobnih bjelana zatim fermentativni i metabosustav u nižim dijelovima želuca i crijeva, koncentracija hranjivih tvari i nekih kemijskih sastojaka u krvi i tkivnim a kroz to dobru plodnost, i kvalitetu mlijeka.
Krave ne podnose nagle promjene vrste
kvalitetu krmiva zbog treba trajno održavati kvalitetu krmiva, a nova krmiva postupno uvoditi u krmne obroke. Sve su to vrlo složeni procesi u organizmu krava.
Trava i travna silaža
Travna silaža sadrži mnogo sirovih koje su vrlo probavljive i razgradive u buragu. U mladoj travi bujnog rasta nalazi se sirovih (dušik N x 6,25) od kojih je samo 50% pravih a ostalo su spojevi nebjelandušika (NPN - spojevi): amonijak, nitrati, alkaloidi i glikozidi, slobodne aminokiseline i drugi spojevi.
Sa starosti biljke se prave do 85% ukupnih spojeva (sirovih pa se može s oko 66,5% pravih od ukupnih u travi za cijelu vegetaciju.
Uvijek se naglašava da mlada trava ima najbolju probavljivost i hranidbenu vrijednost. Trebalo bi dobro razmisliti u kojem stadiju je najbolje koristiti travu s obzirom na dobivanje mase krmiva, i brzinu probavljivosti, sadržaj i kvalitetu hranjivih tvari, dobivanje ali i kvalitete mlijeka, zdravlje i plodnost životinja. da 50 kg svježe trave s prirodnih livada sadrži oko 3% sirovih (30g/kg trave) to iznosi oko 1.500g sirovih dnevno u krmnim obrocima. Ako je od toga samo NPN spojeva (33,5%), da krave dobivaju oko 500 g sirovih kao NPN spojeve. Dakle, spojevi dušika u travi su u ekvivalentu 175 g uree/dan.
U sjenaži (travnoj silaži) može se s još postotkom NPN spojeva jer se amonijak i NPN spojevi dodatno mikrobnom razgradnjom tijekom silažnog vrenja.
Za krave je optimalna uree (NPN spojeva) oko 120-150 g/po kravi na dan ili 20-55 g uree/100 kg tjelesne mase. To da s 50 kg trave ili oko 35 kg sjenaže dnevno krave dobivaju NPN spojeve iznad optimalne granice (Tablica 1.). U dopunske krmne smjese za ne treba stoga dodavati ureu ni BENURAL S. Tablica1: Krmni obrocikrava uz sjenažu
krava litara/ dan Krmiva 10 15 20 25 30 35
Nadalje, trava sadrži samo oko 45% energetskih tvari (NET) u suhoj tvari. Siliranjem trave gubi se i ovo malo razgradivih koji se pretvaraju u lako hlapive masne kiseline (propionsku, octenu, Stoga treba upozoriti na pažljivu primjenu dobre tehnologije siliranja trave da bi se vrlo oskudni energetski sastojci od nepotrebnog sagorijevanja (oksidacije).
S obzirom na mnogo NPN spojeva, a malo energetskih sastojaka, treba u krmne obroke s travnom silažom (sjenažom) dodavati dovoljne energetskih krmiva s lako probavljivim ugljikohidratima (pšenica, melasa i što poboljšati iskorištavanje spojeva dušika za sintezu mikrobnih u buragu. U takvim bit škrob iz kukuruza manje pogodan za mikrobnu sintezu u buragu, ali u krmnim smjesama za muznost i kvalitetu mlijeka (postotak laktoze, i suhe tvari mlijeka) kukuruzna prekrupa je vrlo ( u buragu stabilna) žitarica.
U buragu krava koje dobivaju trave i travne silaže stvara se amonijaka i uree u krvi, manji je postotak (do 3,2%) ali više uree u mlijeku.
Zbog toga im je poslije telenja zakašnjelo prvo gonjenje (estrus) i teža koncepcija.
Na temelju ovih pokazatelja muzne krave težine 650 kg) trebaju dobivati dnevno najviše 35 do 40 kg trave ili 20 do 25 kg sjenaže (8 do 9 kg suhe tvari). Ostalo treba biti: sijeno, kukuruzna silaža, krepka krmiva (potpune i dopunske krmne smjese) i druga krmiva. (Tablica2.)
Tablica2: Krmni obrocikrava uz sjenažui kukuruznu silažu krava litara/ dan Krmiva 10 15 20 25 30 35
Sijeno kg 7,0 6,0 6,0 6,0 4,0
Sjenaža
Kukuruznasilaža
Potpunakrmna smjesa15%(*19%) kg
sirovih
Sijeno
Sijeno
Sjenaža
Potpunakrmna smjesa14%(*18%)
*krave visoke trebaju više
Sijeno daje suhu tvar i strukturu krmnim obrocima. Održava normalan rad buraga, pH (kiselost) i odnos hlapivih masnih kiselina u buragu (octene, propionske, kiseline). Svakako treba nastojati da sijeno bude vrlo dobrog sastava trava i hranidbene kvalitete. neosnovana je usporedba hranidbenih sijena s drugim svježim krmivima (travom, sjenažom i sl.) za visoku proizvodnju mlijeka. Sigurno je da M{jekarski list 11/2001.
sijeno vrlo povoljno djeluje na kvalitetu mlijeka (mast, i suhu tvar mlijeka), a ima i posebno za probavu i metabolizam krava.
Krave, dakle, moraju dobivati dnevno najmanje 4 do 7 kg sijena ili u nedostatku sijena .Z do 3 kg zobene ili slame, ljuske sojinog sjemena, mljevene ljuske suncokretova sjemena i Kukuruzna silaža
Kukuruzna silaža je vrijedno energetsko voluminozno krmiva za hranidbu muznih krava. Može se koristiti: cijela kukuruzna biljka, samljeveni kukuruz u klipu i samo zrnje kukuruza.
Kukuruzna silaža je bolje hranidbene vrijednosti ako sadrži više zrelijeg zrna kukuruza. Zrnje kukuruza u silaži cijele kukuruzne biljke je glavni nosilac energije, a zreliji kukuruz sadrži škrob više energetske hranidbene vrijednosti, bolju kvalitetu s manje NPN spojeva. sa zrelosti kukuruza stabljika otvrdne, sadrži više sirove vlaknine (celuloze) i teže je probavljiva. To još ne bi bio problem u hranidbi krava za proizvodnju mlijeka jer celuloza mlijeka, ali tako otvrdnuta biljka teže se sabija u silosu, pa u silaži zaostaje više zraka i silaža se lakše kvari.
Stoga siliranje kukuruza s vlagom 30-35%, u voštanoj zrelosti, što sitnije sasjeckan (13 cm) i s velikom pažnjom dobro ugažen, uz zidove silosa i posljednji gornji slojevi silaže.
Kukuruzna silaža ne sadrži dovoljno bjelanu odnosu na energiju. Stoga je dobro kukuruznu silažu prilikom hranjenja miješati s travnom silažom koja ima više (Tablica2.), ili ju treba u hranidbi nadopunjavati krmnim smjesama s višim postotkom (Tablica3.).
Prema tome i u tom sustavu hranidbe ne treba praviti usporedbe i postavljati pitanja što je bolje: travna ili kukuruzna silaža? Sve ovisi o gospodarskim i sposobnostima proizvodnje i raspoloživim sirovinama.
Bitno je proizvesti kvalitetnu silažu koja biti ukusna, ne previše kisela, bez kiseline i bez plijesni. Zatim treba dobro uravno-
težene krmne obroke s dodatkom dopunskih krepkih krmiva (koncentrata).
Krmne smjese
Za visoku proizvodnju mlijeka treba dodavati krmne smjese (koncentrate). Uz koja se osnovna krmiva ili silaže dodaje najmanje dopunskih krmnih smjese, jer krmne smjese poskupljuju proizvodnju mlijeka?
Odgovor je jednostavan: samo uz kvalitetna osnovna krmiva koja su dobro proizvedena. Uz travu i travnu silažu treba za visoku muznost dodavati više energetskih krmiva, a uz kukuruznu silažu krmiva! Sva krmiva moraju biti zdrava i nepokvarena.
S obzirom da o dopunskim krmnim smjesama pretežito ovisi i mlijeka, bezmasna suha tvar, laktoza i mlijeka - a to su sastojci koji ulaze u tržnu cijenu mlijeka - ne treba stavljati ni krmne smjese na "crnu listu".
Krmne smjese "donose novac" s premijama za kvalitetu mlijeka, a objektivno i ne moraju biti previše skupe, posebice, ako ih sami Osim toga dopunske krmne smjese uzimanje hrane, poboljšavaju iskorištavanje osnovnih krmiva, na muznost i poboljšavaju plodnost krava jer krmne obroke.
Krmne smjese treba davati prema muznosti krava, podijeljene na dva do tri obroka dnevno. Sastave krmnih smjesa treba prilagoditi sastavu i kvaliteti osnovnih krmiva, potrebama krava i fiziološkim proizvodnje mlijeka. Tu se mogu uštede i ostvariti dohodak.
Krmne smjese, koje se daju uz kukuruznu silažu, mogu sadržavati spojeve dušika (BENURALS 2,0 do 3,0%).
treba kako da tehnološki proizvode na suvremeni pojedina krmiva. Kod toga je važno dobivati masu i bolju kvalitetu krmiva, pa se dobivati i i kvaliteta mlijeka (postotak masti, laktoze i suhe tvari mlijeka). Dobro uravnoteženim krmnim obrocima krave biti zdrave i dobre plodnosti.
Na je da po savjetima razvijaju proizvodnju i koja krmiva prema broju krava zemljišnog posjeda i strojne opreme koristiti na gospodarstvu za višu proizvodnju mlijeka, s tim da kvaliteta mlijeka mora odgo-varati zahtjevima tržišta jer samo tako može i realnu cijenu na tržištu. U
~q
Kisela indigestija ili acidoza buraga posljedica je neuravnoteženog odnosa ugljikohidratnih (krepkih) krmiva i voluminoznih krmiva u obroku.
§ Bolest se javlja kod malih i velikih Višak ugljikohidrata u krmivima dovodi do tvorbe organskih kiselina u buragu (predželucu) se >~ kiselost (pH) snižava s normalnih 6.2-7 na 4-5 i niže.
o: RAZVOJU BOLESTI POGODUJE: hranidba klipovima kukuruza, pivskim tropom, krumpirom, jabukama i proklijalim žitaricama, što kiselost sadržaja buraga. Jedan od uzroka kisele indigestije je hranidba prekiselom silažom kao i pretrpavanje silažom bez dovoljne kvalitetnog sijena u obroku. Jedan od uzroka je prevelika smjese bogate ugljikohidratima u obroku.
ZNAKOVI BOLESTI. U da se životinja naglo prejed~ krmivima bogatim ugljikohidratima ili kiselom krmom (npr. silažom), znakovi bolesti su rano Zivotinja prestaje jesti ili ima slab apetit, prestane ili rijetko preživa, slini, praznim ustima i podriguje. Ako je burag pretrpan, životinja je nemirna, trese glavom i udara nogama prema trbuhu. Trbuh je posebno lijeva strana.
Potraje li bolest nekoliko dana, lJlOŽe i do težih upala sluznice predželudaca (ruminitis) i intoksikacija (otrovanje). Zivotinja je u tom potištena, ne jede, ne pije, i ne preživa. Javlja se proljev, a mlijeka je znatno smanjena (i do 75%).
DIJAGNOZA BOLESTI. Na kiselu indigestiju podatci o hranidbi životinje i znakovi bolesti slika).
Lakši kisele indigestije prolaze nakon promjene hrane,odnosno nakon uklanjanja uzroka koji su doveli do pojave kisele indigestije. U težim potrebna je intervencija veterinara. PREVENTIVA BOLESTI. Osnovni preduvjet u kisele indigestije je izbalansiran obrok koji mora biti stadiju laktacije i mlijeka. Bitno je životinju na laktacije postupno privikavati na koncentrirane hrane i to tijekom desetak i više dana. Važno je da u obroku uvijek ima 20% sirove vlaknine u obliku kvalitetnog sijena ili slame. pogreška je i redosljed obroka. Velik broj prvo daje silažu a potom sijeno koje životinje nerado jedu jer se prejedu silaže pa u buragu nema mjesta za sijeno. Prvo trebaju u obroku dati sijeno, a onda silažu. U
Lažne kravlje boginje su manje ili promjene na koži sisa. U se bolest naziva kvržice" i se na rukama Bolest se može javiti kod teladi oko usana, nosnica ili nepcu. Zbog promjena na koži sisa mužnja je otežana, a može do sekundarnih infekcija na tim mjestima pa bolest može biti puno teža. Važno je napomenuti da je prilikom mužnje nužan oprez jer su oboljele životinje nemirne i teže puštaju mlijeko. Bolest unose u stado kupljene životinje.
I ŠIRENJA BOLESTI. bolesti je virus koji se prenosi ili strojnom mužnjom. Virus u organizam ulazi preko manjih ogrebotina ili sitnih ozljeda kože sisa. Muhe mogu prenositi virus te tako širiti infekciju unutar stada. Bolest se javlja zimi i u kadavje stel1a vlažnija, što može uvjetovati ozljede sisa, a kroz te ozljede virus ulazi u organizam. Zivotinje koje su ozdravile nisu otporne (imune) na ponovnu infekciju.
ZNAKOVI BOLESTI. Bolest oteklinom i crvenilom na mjestu infekcije sisa. Nakon
11/2001.
N ajpOVOljniji KREDITI uz kamatu od samo 4,5% godišnje
Kredit i isporuka traktora i mehanizaci ·e u roku 7 dana!
Traktori Belarus-MTZ od 57KS i 62KS Svi traktori po Europskom standardu!
par dana razvijaju se kvržice koje postupno tamne, a može se javiti crvenilo i krvarenje. Kvržice postupno nestaju, a na njihovom mjestu razvijaju se kraste.
Bolest prolazi za 3-6 tjedana, meako do ozljeda na promjenjenim mjestima (npr. gruba mužnja) bolest može trajati 6 mjeseci.
da bolest spontano prolazi terapija mora biti usmjerena na infekcije i oboljelih mjesta. Oboljele dijelove sisa potrebno je tretirati antibiotikom (dermosprej ili mast), masti, 70% alkoholom ili jodnom tinkturom. Kraste treba skinuti i spaliti.
PREVENTIVA BOLESTI. U pojave bolesti u stadu oboljele životinje treba odvojiti od zdravih i musti posljednje. Stroj za mužnju potrebno je dezinficirati nakon mužnje svake krave uranjanjem sisnih u dezinficijens. Pod u staji potrebno je svakodnevno i dezinficirati. moraju imati gumene rukavice prilikom mužnje oboljelih životinja (s tim rukavicama ne smiju musti zdrave životinje). Rukavice je potrebno dezinficirati nakon svake mužnje. Prilikom kupnje novih životinja kožu na sisama treba temeljito pregledati kako bi se unos bolesti u stado.
BOLEST U se zarazi mužnjom oboljelih životinja, ako ima sitne rane na koži ruku (prsti). Prvo se javljaju kvržice koje postupno rastu do 1-2cm Kvržice pucaju i na njihovom mjestu se stvara krasta. se pojavi jed_na do dvije kvržice. Promijenjena mjesta na koži potrebno je premazati ili pošpricati jodnom tinkturom kako bi se sekundarna infekcija. Nakon bolesti ne ostaju nikakvi ožiljci.
O higijeni mužnje i o bolestima koza - u brojevima Mljekarskog lista. O
mlijeka je fizikalna osobina na osnovu koje se orijentaciono može ustanoviti patvorenje mlijeka. (D) definira se kao omjer mase (m) neke tvari i volumena (V) koji ta tvar zauzima. Do 1981. koristio se izraz težina, a zatim je uvedena "nova" mjerna jedinica -
Definicija
mlijeka broj koji pokazuje za koliko je mlijeko zagrijana na 20°C teže ili lakše od iste zapremine vode (4°C). Postoji još jedna definicija mlijeka, pod kojom podrazumijevamo težinski odnos istih zapremina mlijeka zagrijanog na 20°C i vode zagrijane na 4°C. Drugim 1 litra mlijeka 1,030, teži 1,030 kg.
Jedinice
Prema sus-tavu mjernih jedinica, osnovna jedinica za je g/cm3, a dozvoljena je uporaba jedinica: kg/dm3; kg/m 3; g/ml, kg/I. mlijeka se izražava kao neimenovani broj.
mlijeka zasniva se na fizikalnom zakonu (Arhimedov zakon), prema kojem svako tijelo uronjena u prividno gubi od svoje težine onoliko koliko teži istisnuti dio Pri tome sila - uzgon tjera vertikalno uvis svako tijelo uronjena u mlijeka predstavlja rezultantu i pojedinih sastojaka mlijeka (voda=1,0; · mast=0,93; protein=l,35-1,45; laktoza=l,61-1,67; suha tvar bez masti=l,61; soli=2,86-3,00; suha tvar=1,37). mlijeka se s porastom proteina, laktoze i mineralnih tvari, a smanjuje masti. mast i voda jedini su sastojci mlijeka je manja od mlijeka. vrijednost nepatvorenog, skupnog kravljeg mlijeka iznosi 1,030 g/ml (1,028 do 1,032) ili 30°1 - (28 do 32°1) (laktodenzimetara). Vrijednosti ukazuju je li mlijeku naknadno dodana voda ili oduzeta mast. Variranja skupnog mlijeka manja su u odnosu na individualno mlijeko iznosi u prosjeku od 1,026 do 1,034. obranog mlijeka je viša od "normalnog" mlijeka i iznosi u prosjeku 1,033 (1,031 do 1,034){tablica1). Uzrok tome je izdvojena mast,
MLIJEKA
Tablica1:Vrijednosti za pojedinamlijeka
MLLJEKO (g/ml)
'SKUPNO MLIJEKO
- prosjek 1,030
- rasoon 1,028-1,032
INDIVIDUALNO
-prosjek 1,026-1,034 -rasoon 1,012-1,048
OBRANO MUJEKO
- prosjek 1,0325 - rasPon 1,031-1,034
najlakši i jedini sastojak mlijeka koji ma manju od 1,0. Kada se istom mlijeku doda voda i oduzme mast u omjeru, mlijeka ostati u granicama normale. kozjeg mlijeka iznosi 1,030-1,034, a 1,035-1,040.
O ovisi
mlijeka?
mlijeka ovisi o nekoliko {fizikalnom stanju tvari, temperaturi, pasmini, sastavu mlijeka, stadiju laktacije). Neposredno nakon·mužnje, mlijeka je niža nego 4-5 sati nakon mužnje, zbog promjene agregatnog stanja masti, porasta hidratiziranosti bjelanRadi toga se mlijeka tek nakon 4-5 sati po završenoj mužnji. Dodatkom 10% vode, mlijeka se smanjuje za 3 kg/m 3 ili za 3°L (laktodenzimetra). S druge strane, obiranje mlijeka ima za posljedicu mlijeka. S porastom temperature, mlijeka se smanjuje. Radi toga se uvijek mora navesti temperatura pri kojoj je izmjerena mlijeka ili se mora provesti temperaturna korekcija. Iako nema objavljenih podataka o mlijeka pojedinih pasmina krava u našim proizvodnim uvjetima, u literaturi se navode ipak razlike pasmina (Holstein 1,0324; Brown Swiss 1,0318; Jersey 1,033). Tijekom godine mlijeka varira (grafikon1), što je u uskoj vezi i s kemijskim sastavom mlijeka.
U je mlijeka?
Poznavanje vrijednosti mlijeka omogunam orjentaciono patvorenosti mlijeka, koje precizno možemo utvrditi metodom krioskopije ledišta mlijeka).
mlijeka nije siguran pokazatelj kvalitete, te je potrebno provesti i druge analize (krioskopija, masti i suhe tvari bez masti),
na osnovu kojih se može utvrditi da li se radi o "normalnom" ili patvorenom mlijeku. Uz poznatu mlijeka i masti u mlijeku, može se orijentaciona i suhe tvari u mlij,eku. pasteriziranog i steriliziranog mlijeka ,se ne
mlijeka
Za mlijeka potreban je laktodenzimetar (areometar za mlijeko), stakleni cilindar ili men:rura i uzorak mlijeka (cca 300 ml). lahodenzimetar možemo nabaviti u specijaliziranim prodavaonama laboratorijske opreme. Da bi izbjegli utjecaj agregatnog stanja masti na vrijednost uzorak mlijeka treba zagrijati na 40(\C, ohladiti na 20°C ili temperaturu koja je za 2°C viša ili niža od 20°C. U tom je potrebno provesti temperaturnu korekciju. Sam postupak sastoji se u radnjama:
Na unutarnju stijenku suhe menzure polako ulijevamo mlijeko koje je prije toga dobro promiješane i temperirano na 20°C. Uronimo laktodenzimetar u menzuru dovoljno široku da bi laktodenzimetar mogao slobodno plivati. 1 minutu da se ustali temperatura i na mjestu gdje mlijeko (vrh meniskusa) presijeca skalu lakto-denzimetra. Pri najprije cijele a zatim desetine stupnjeva. Rezultat dobijemo kada stupnjevima pribrojimo ili oduzmemo temperaturnu korekciju.
Procjena rezultata
Mlijeko ispod 28°L - sumnjivo je na razvodnjavanje; ispod 26°L - sigurno je razvodnjena; iznad 34°L - sumnjivo je na obiranje. Ako uzorak mlijeka nije pravilno uzet, vrijednost mlijeka biti _J
Grafikon1. Variranja mlijekatijekomgodine
l
@Gs>~~~@®ml
(1/J~~
Uvod .. · o
Piše:doc. dr. se. Zoran
U ovom - zadnjem nastavku o ocjeni proizvodnje mlijeka i opravdanosti ulaganja u proizvodnju gospodais.tva (od 6. do ovog broja Mljekarskog lista godine) prikazano je djelovanje investicije na poslovanje gospodarstva, i sposobnost gospodarstva da nakon ulaganja proizvodnjom mlijeka vrati uložena vlastita i sredstva.
Kako je prije istaknuto, namiera je u ovom ciklusu prikazati jednostavnu ekonomsku ocjenu proizvodnje u gospodarstvu, razvojne sposobnosti i investicije.
Prema prikazanom primjeru se jednostavno može izraditi program razvitka i opravdanosti ulaganja za svakog te dobiti ekonomskofinancijska podloga za obnovu i razvitak govedarstva koji (nadamo se u što skorije vrijeme) podržavati resorna ministarstvo.
poglavlja predstavljaju osnovne dijelove investicijskog programa potrebnog tražiteljima kredita za bilo koju "ozbiljniju" investiciju u poljoprivredi.
obilježja gospodarstva
U gospodarstvu su 4 radno aktivna koja sudjeluju u svim poslovima. Gospodarstvo koristi oko 22 ha oranica i livada. Pritom je 5 ha oranica u zakupu, a ostalo je vlastito zemljište. Gospodarstvo posjeduje osnovnu poljoprivrednu mehanizaciju, stajske objekte za držanje 15-ak muznih krava s podmlatkom. Osnovni prihodi gospodarstva su od mlijeka 14 muznih grla, tova junadi i svinja, te viška biljne proizvodnje (pšenica, kukuruz, koja se ne iskoristi u
Analiza poslovanja gospodarstva dobiti i gubitka je temelju pregleda biljne i proizvodnje u promatranim godinama. Financijski rezultat gospodarstva je u promatranom razdoblju porastao sa oko 100 na preko 180 kuna. ukupne troškove vidljiv je porast dohotka sa oko 61 kuna Mljekarski list 11/2001.
na 105 i 145 kuna u dvije godine. U svakom radi se o vrlo uspješnom poslovanju prema ovim mjerilima. Dohodak gospodarstva je relativno visok u našim uvjetima i može se pretpostaviti kako pruža kvalitetnu podlogu za poslovanje: i razvitak gospodarstva.
Tablica1: dabiti i gubitka u razdoblju1998.2000:godine
Uvjetno na dohotku gospodarstva vlastito sudjelovanje u investiciji može biti do 145 kuna. Isto tako, prema financijskom rezultatu gospodarstvo može godišnje izdvojiti oko 180 kuna za godišnje troškove otplate kredita
Opis i namjena investicije
Investitor na vlastitoj parceli udaljenoj oko 300 metara od gospodarskog dvorišta i sadašnje staje izgraditi novi stajski objekt okvirnih dimenzija 16,00 x 18,50 m za smještaj do 20 muznih krava i uzgojnog podmlatka. Iznad stropa staje bit spremnik za sijeno i drugu hranu. Uz stajski objekt se izgradnja horizontalnog silosa 15 x 4,5 x 2,5 m, namijenjenog proizvodnji i spremanju kvalitetne silaže. Za odlaganje stajskog gnoja i gnojovke izvan staje se betonirana gnojište 8 x 14 x 2 m (220 m 2) u sklopu je jama za osoku 2 x 3 x 2 m (12 m 2).
U okviru projekta je nabavka: = 14 steonih junica simentalske pasmine (s do 20 grla)
= opreme ležišta
= muzne opreme za krave Osnovna namjena investicije je proizvodnje i prihoda od proizvodnje ·mlijeka i uzgoja teladi.
vrijednost investicije
Prema ponudama je vrijednost investicije.
Ukupna vrijednost investicije je 423.325 kuna ili prema deviznom u srpnju 2001. godine (1DM= 3,75 KN) 112.887 DM.
Tablica2: vrijednostinvesticije
Steone junice (14 2:rla)
vezovi, pregrade)
Struktura financiranja
Pravilnikom o kreditiranju je da gospodar-investitor projekta sudjeluje u investiciji s 20-30%, a ostatak bi bila sredstva kredita. S obzirom na visinu investicije i proizvodnju s 14 muznih krava, je visina kredita koju proizvodnja u potpunosti otplatiti.
Tablica3: Strukturaizvorafinanciranja
Tako je ukupno sudjelovanje investitora - gospodarstva sa oko 37,22% u ukupnoj investiciji. Oko 161,2 kuna gospodarstvo podmiriti iz akumulacije dosadašnje proizvodnje. je navedeno da su ukupna slobodna sredstva iz
proizvodnje mlijeka oko 145 kuna, pa gospodarstvo iz ostalog poslovanja vrlo lako namiriti preostalih oko 16 kuna za vlastito sudjelovanje u investiciji.
Ukupna vrijednost investicije predstavlja predvrijednost za troškove kamata u Kamate u se za razdoblje od 3 godine koliko miruje otplata glavnice. U investiciji se ovi troškovi kao ulaganja. kreditnih obveza i plan otplate kredita
Kreditne obveze su prema dosadašnjem pravilniku Ministarstva poljoprivrede i šumarstva za kreditiranje obnove i razvitka poljoprivrede.
Kredit -271.909kn
Kamatna stopa - 6%
Rok otplate - 7 godina od dana iskorištenjakredita
Razdoblje - 3,0 godina otplate - jednaki polugodišnjianuiteti
Datum uzimanjakredita - 15.08.2001.godine otplate - 15.08.2004.godine
Kamata u razdoblju - 19.614 kn
Ukupnidug - 271. 909 kn
Prema prikazanim uvjetima su godišnje obveze po kreditu.
Tablica4: Planotplatekredita(u kunama)
Otolatni dio
Ekonomsko-financijska analiza projekta
Prema dobiti i gubitka u proizvodnji mlijeka za 2000. godinu objavljen u Mljekarskom listu broj 8/2001) napravljena je projekcija za razdoblje otplate kredita (od 2002. do 2011. godine). je da u prihodima i troškovima ostanu isti odnosi kao u 2000. godini. Dodane su samo kreditne obveze i dio troškova
j Grafikon 1: Vrijednostosnovnihsredstavagospodarstva ! 1.200000i 1.000 000 --~k_a Stoka li i
Tablica8: dobitii gubitka u gospodarstvu ( d l„ k l d) k za pro1zvonJum t/e
vlastitog rada koji se odnosi na novi projektdodatnih 14 muznih grla.
Prema podacima u tablici 6 vidljivo je kako investicijski projekt donosi gospodarstvu u razdoblju prihode od 132,3 kuna, a nakon krava oko 149,6 kuna. Poslovni su rashodi 79,5 kuna, pa je bruto dobitak projekta 52,8 kuna u razdoblju, odnosno kasnije 70,1 kuna. Kako projekt treba sam otplatiti troškove kredita, ukupni su rashodi u godinama otplate kredita od 95,4 do 124,2 kuna. U razdoblju otplate kredita je bruto dobitak od 759 kuna do 36,7 kuna (zadnje godine). kamate na kredit i porez na dobit (jer pretpostavka je kako svako gospodarstvo s više od 80-90 kuna prihoda treba biti registrirano i u sustavu PDV-a, pa mora poreze) dobitak gospodarstva od nove investicije nije tako Dobitak je dostatan za podmirenje svih troškova poslovanja u svim godinama otplate kredita (2005. godine je najmanji).
Projekt je i proizvodnja je rentabilna u cijelom vijeku projekta. U 11 godina vijeka projekta akumulira se preko 223 kuna neto dobitka, a gospodarstva ostvare preko 232 . kuna naknade za vlastiti rad. Nakon otplate kredita se od investicije godišnje ostvaruje oko 37,4 kuna neto dobitka. (Tablica8) U tijeku dobiti i gubitka za cjelokupnu govedarsku proizvodnju (sveukupno 24 muzna grla) vidljivo je potpuno podmirenje svih troškova poslovanja i ostvarenje godišnjih dobitaka. Nakon investicije ukupni prihodi gospodarstva od proizvodnje mlijeka i prodaje teladi bit oko 299,3 kuna. Na kraju otplate kredita je bruto dobit oko 95,5 kuna, a neto dobit oko 74,8 kuna. Proizvodnja nakon investicije ostvaruje oko 74,8 kuna prihoda i 18,7 kuna neto dobitka po uposlenom gospodarstva.
Ekonomski pokazatelji ukupne proizvodnje
Grafikon 2: Vrijednostosnovnogstada
Tablica9:Ekonomskipokazateljiu gospodarstvu (za proizvodnjumlijekai teladi)nakoninvesticije
IOnis/ Godina
prometa
• napomena: stavke u tijekovima su radi lakšegobjavljivanja. Ista je i sa vrijednostima 2006.-2011.gcx3ine, Mljekarski list 11/2001.
mlijeka u gospodarstvu nakon investicije su vrlo dobri i ukazuju na punu ekonomsku opravdanost investicije.
ocjena opravdanosti ulaganja u gospodarstvu
Dosadašnje poslovanje investitora ukazuje na stabilnu proizvodnju, te dobre proizvodne i ekonomske rezultate u proizvodnji mlijeka. Prema prikazanim podacima gospodarstvo investitor projekta ima dostatno sredstava za vlastito sudjelovanje u investiciji.
Nova investicija u proizvodnje mlijeka dodatnu uposlenost gospodarstva i potpuno podmirenje svih obveza poslovanja (izuzetak je jedna godina otplate
OBAVIJESTI I REPORTAŽE
Na osnovu izvještaja Verifikacione komisije Skupštmi je prisustvovalo 186 predstavnika i mljekara institucija te ostalih i Hrvatske mljekarske udruge, stoga donesene odluke biti pravovaljane.
je izvještaj o radu Udruge za proteklu 2000. godini te protekla razdoblje 2001. godine, kao i Program rada za 2002. godinu te znak (logo) Hrvatske mljekarske udruge.
se temelje na: izvještaju o radu HMU za 2000., te protekla razdoblje ove godine, Programu rada HMU za preostalo razdoblje ove godine i za 2002. godinu te diskusijama prisutnih na Skupštini.
1. Djelatnost HMU koje su u toku treba nastaviti istim intenzitetom.
2. Još se više angažirati na prikupljanju što broja mljekara te institucija koje se bave mlijekom (pozornost posvetiti i studentima).
3. Osmisliti tješnju suradnju s mlijeka i njihovimudrugama.
4. Kao i do sada ustrajati na kvaliteti i aktualnosti objavljenihradova u oba
kredita).
Proizvodnja mlijeka u gospodarstvu nakon investicije (s ukupno 24 muzna grla) dodatno neto dobitak gospodarstva, što u potpunosti opravdava namjere investitora za ustrojavanje novih kapaciteta (staja, objekti i 14 muznih grla).
Ispitivane ekonomske vrijednosti i pokazatelji na o vrlo stabilnom poslovanju investitora, prema sadašnjim odnosima cijena repromaterijala i gotovih proizvoda (mlijeko, telad i krave).
Na temelju navedenog može se što skorije investicije u ispitivanom gospodarstvu. U
5. Pomagati autore znanstvenih i djela s mljekarstva.
6. Pristupiti organizaciji 35. hrvatskog simpozija mljekarskih ..
7. Putem svojih glasila izvještavati o ustrojstvu i djelovanju Laboratorija za ispitivanje mlijeka.
8. Poticati izradu Pravilnika o temeljnim zahtjevima za proizvode.
9. Sudjelovati na organiziranim manifestacijama koje na proizvodnju i potrošnju mlijeka.
10. Nastaviti suradnju sa srodnim Institucijama u zemlji i inozemstvu u svrhu što bolje povezanosti na i organizacionom nivou Udruge, i Udruge.
11. Sukladno odlukama Upravnog odbora i drugih tijela Udruge angažirati se i na drugim poslovima.
12. Hrvatska mljekarska udruga treba se restrukturirati u krovnu udrugu mljekarske asocijacije. Na tom polju treba raditi organizirano i vrlo brzo, tim više što je dio posla obavijen.
puta se pitam zašto u Hrvatskoj nismo do sada imali jedan kontinuirani razvoj i napre-
MLIJEKORASTENAPOLJU, [M)QJJ~ CW~IJ~dJO
Naš moto za studeni
HRVATSKASTRATEGIJORAZVOJA
PROIZVODNJEMLIJEKA
PROBUDI SE!
dak, "STRATEGIJU", "PLAN'' ili "POLITIKU", razvoja proizvodnje mlijeka i govedarstva.
Ne može se da nekakve planove nismo imali, ali zašto nismo realizirali te naše planove razvoja, ili smo ih d·onosilitek tako da ih donesemo, tek toliko da se nešto radi, a što biti od toga, nažalost neke baš nije bilo puno briga.
Kao da ovo nije našc1zemlja i kao da nam nikada nije bilo stalo do njenog razvoja.
Nažalost i dan danas je još uvijek tako.
Gdje je taj naš hrvatski ponos, gdje je to naše hrvatsko dostojanstvo.
Kako to da je proizvodnja mlijeka po .kravi u Hrvatskoj tako niska, podaci vele oko 3000 litara godišnje, a tako dugo imamo selekcijsku službu i umjetno osjemenjivanje krava, kreditiranje i aukcijske prodaje junica.
Mnogi se busaju u prsa s hrvatskim simentalcem. Nažalost kod nas se pravi razlika hrvatskim simentalcem, pa simentalcem nazivaju samo ona grlc;3.koja su i koja se nalaze pod kontrolom selekcijske službe. ova grla nazivaju i "valjano uzgojnim grlima", pa tako za uzgoj ženske teladi, "valjano uzgojnih grla", mlijeka mogu dobiti poticaje i kredit za uzgoj rasplodnih junica.
Ovdje je jedan vrlo veliki propust u dosadašnjoj i sadašnjoj sve težoj situaciji proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj.
Nemojmo zaboraviti da Hrvatska nema dovoljno vlastitog mlijeka niti dovoljno krava, te stoga uvozimo mlijeko i rasplodne junice. Za to se izdvaja kešu devizama.
U vrijeme kada je hrvatskoj potrebna svaka junica radi stada hrvatskog simentalca i proizvodnje mlijeka, mi postavljamo zabranu sa uredbom o "valjano uzgojnim" grlima.
Cjelokupna populacija hrvatskog simentalca, je populacija, osim križanih grla koja više nisu hrvatski simentalac, nego su križanci pasmina i takvo grlo se ne može staviti pod Z kontrolu, a
Ml.fekarski/i,st 11/2001.
dio stada ukupne populacije je i pod kontrolom porijekla i proizvodnje. Takva grla su grla sa pedigreom, odnosno sa poznatim porijeklom i donekle poznatim genetskim potencijalom za proizvodnju mlijeka.
U sadašnjoj situaciji hrvatske proizvodnje mlijeka, pošto imamo dugogodišnje umjetno osjemenjivanje, a time i pola poznatog porijekla gotovo svakog ženskog teleta, moj je prijedlog, da se ukine kategorija "valjano uzgojnog podmlatka", te da kreditiramo i uzgoj svakog ženskog teleta i junice, sve do prvotelke.
predlažem da se za svaku prvotelku, koja je dala tele i proizvoditi mlijeko dodijeli državna premijapoticaj, a koja može biti nešto za grla sa poznatim porijeklom.
Sa telenjem trebali bi smo uvesti kategoriju "valjano proizvodnog grlall i za svako "valjano proizvodno grlo" u proizvodnji mlijeka dati preostali dio premije odnosno poticaja za uzgoj ovakvih grla.
Što je to ''VALJANO PROIZVODNO GRLO" U PROIZVODNJI MLIJEKA?
Da li je to prvotelka koja 60 dana nakon telenja daje manje od 15 litara mlijeka dnevno? Da li je to drugotelka koja 60 dana nakon telenja daje manje od 20 litara mlijeka dnevno?
V Ovdje moramo postaviti pitanje.
Sto mi to želimo u našem uzgoju krava sa umjetnim osjemenjivanjem i selekcijom?
moramo postaviti pitanje.
Koliko dugo provodimoumjetnoosjemenjivanje i sele~cijunaših krava? I još jedno pitanje.
Sto smo mi to postigli s našim umjetnim osjemenjivanjemkrava i našomselekcijom?
Da li to da je proizvodnja mlijeka po kravi u Hrvatskoj ispod 4000 litara godišnje.
Neki podaci govore da je to znatno ispod 4000 litara.
Ili u Hrvatskoj stvarno postoji dio stada "ne hrvatskog simentalca", a koji tek postaje u selekciju.
Daleko bolje bi bilo da imamo pojam grlo sa pedigreom".
S pojmom i "valjano uzgojno grlo" smo državnog poticanja uzgoja ženske teladi - rasplodnih junica - odnosno krava - iz cjelokupne populacije hrvatskog simentalca.
Smatram da bi to dalo dale'/w poticaj i daleko rezultate od uvoza bredin junica, austrijskog ili uzgoja.
Gdje je greška i tko još uvijek griješi u primjeni suvremene tehnologije kako uzgoja tako i proizvodnje mlijeka i iskorištavanja postignutog genetskog potencijala.
Moja zapažanja u praksi su pokazala da više od 30 % "valjano uzgojnih grla" junica koje su prodane na aukcijama za državne novce u vidu kredita namijenjenog poticaju razvoja poljoprivrede i koja su ostvarila punu državnu "poticajnu" premiju, u proizvodnji mlijeka nisu "valjano proizvodna grla".
Svakako bi državnu premiju trebalo podijeliti na dva dijela. Manji dio na premiju za uzgoj, a dio da ostvaruju samo "valjano proizvodna grla".
Iznijet ovdje još jedno svoje zapažanje sa aukcijskih prodaja rasplodnih junica "valjano uzgojnih grla".
Na naših aukcijskih prodaja rasplodnih junica, naši mlijeka - kupci junicaza državne novce puno ne licitiraju za grla koja su ocijenjena sa I klasom, jer su ona u startu nešto skuplja. Vrlo su licitacije na grla koja su ocijenjena III klasom, i koja nakon licitacije postižu cijenu od grla ocijenjenih I klasom.
Ovo je jedan od najboljih pokazatelja loših mlijeka, ali i našeg pristupa ovom poslu.
Moj prijedlog je da na našim aukcijskim prodajama i uvedemo prodaju grla
sa pedigreom, ženske teladi, ne junica, prvotelki i krava do laktacije, te istih kategorija hrvatskog simentalca, grla koja nisu kontrolom, odnosno koja nemaju pedigre.
Ove dvije kategorije treba svakako razdvojiti u dvije grupe, ali pristup aukcijskim prodajama.
Sto bi se ovim postiglo?
Daleko interes za uzgoj ženske teladi, junica, prvotelki i dobri"h krava, odnosno "valjano dobrin proizvodnih grla" sa i bez pedigrea iz ukupne zettt11.ljskepc,pulacije hrvatskog simentalca.
smatram da bi se tada vrlo brzo zaoštravati pravila igre u selekciji i onome što želimo sa našom selekcijom, a to mora biti hrvatski simentalac sa proizvodnjom od minimum 5500 litara mlijeka po kravi godišnje.
Nažalost, za sada to nije sve dok broj krava ne postigne brojku od 400 000.
Hrvatska sa 400 000 krava.
TO BI BILA PRAVA STRATEGIJA.
Ako 400 000 krava podijelimo sa 1 O krava dobit samo 40 000 mlijeka, a u funkciju proizvodnje mlijeka staviti 250 000 do maksimalno 300 000 hektara obradivog zemljišta.
Sa brojem krava po pojedinim obiteljskim gospodarstvima od 10 do 25, 30, 40 60, pa i do 100 broj mlijeka biti znatno manji od 40
KOLIKI JE STVARNI POTENCIJAL HRVATSKE
U PROIZVODNJI MLIJEKA I MESA?
- OBZIROM NA RASPOLOŽIVO OBRADIVO ZEMLJIŠTE,
- BROJ SELA
- BROJ POTENCIJALNIH OBITELJSKIH
GOSPODARSTAVA PO POJEDINIM SELIMA KOJA SE MOGU I KOJA SE BAVITI PROIZVODNJOM MLIJEKA.
Drugi dio naše selekcije hrvatskog simentalca mora u pravcu proizvodnje mesa u sistemu uzgoja krava - tele i vrlo brzo razdvojiti naša dva genetska potencijala na grla koja su "valjano proizvodna grla u proizvodnji mlijeka" i koja su "valjano proizvodna grla u proizvodnji mesa" u sistemu uzgoja krava tele.
Na kraju nešto ) iz prakse na Zupanije.
Primjer dobrog gospodarenja i dobre suradnje sa poljoprivrednim savjetnicima.
Prvi primjer:
!van i - Kozarevacproizvodnjamlijeka.
Mješavina engleskogIju/jaBG3 posijana 1997. godine. V
Ove godine do sada košeno5 puia. Sesti otkos od20. listopada.
Prviotkos- sjenaža.
Drugi, i otkos, dijelom za zelenu ishranu,dio u sjenažu.
Petiotkos- sjenaža. Šestiotkos- sjenaža.
Ukupnozasijanih travnjaka12jutara.
Ove jesenizasijana novih 7 jutara ljuljeva.Od toga 4 jutra talijanskogIju/ja postjanog 10. rujna, pokosit se - I otkos krajem listopada- sjenaža.
Ovegodineu proizvodnjimlijeka30 krava. 15 krava hrvatski simentalac i 15 krava "ho!štajn".
U uzgoju 6 junica i 22 mlade junice uzrasta. __
Muškq, teladse prodaje od 10 dana starosti.
Staja - adaptiranotovilišteza junad. proizvodnja 16 500 litara mlijeka.
Plan za 2001 godinu 150 do 160 000 litara mlijeka.
Papcise kravama 2 puta godišnje. Ishrana voluminoznomkrmom - zelena masa, sjenaža,kukuruzna si/aža ne višeod 30 do 40 % u obroku,sijenou prosjeku2 kg.
Krepka krma - vlastitamješaonaza smjesu. - momentalnosmjesuradiPZ. Drugi primjer: .
Mladen i zet BobovecKrešimirStarigrad- Koprivnica 7 krava - hrvatskisimenta!ac. 5 junica + 7 junica uzrasta. Muška teladse prodaje od 10 dana starosti. 2000.godine 23 150litara mlijeka 2001. godine za 9 mjeseci 20 530 litara,plan 26 000. isporuka ove godine 2 156 litara.
Planza 2002.godinu13 krava. Ishrana vo!uminoznomkrmom - zelena masa ljuljeva + 3 kg sijena,zimi stfenoi od ove godine sjenaža. Nema prostora za izgradnjusilosa.
Papcise kravama 2 puta godišnje.U
Mljekarski li.st 11/2001.
Piše:JosipHaluška,dipl. ing.
U Drenovcima 07. listopada 2001 godine održana je 3. izložba Vukovarsko-srijemske županije, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u organizaciji Vukovarskosrijemske županije i Hrvatskog selekcijskog centra, selekcijske službe Vukovarskosrijemske županije i Drenovci.
- uzgajatelji stoke iz 21 mjesta županije izložili su 90 grla raznih vrsta i kategorija stoke.
izložbu otvorio je Nikola Šafer, župan Vukovarska-srijemske županije. Izbor i ocjenu najboljih grla obavile su komisije Hrvatskog centra iz Zagreba u suradnji s selekcijskom ·službom Vukovarska-srijemske županije.
Ukupan broj plotkinja na Vukovarskosrijemske županije tijekom 2000. godine iznosio je 8.433 grla od je 7.041 krava. Tijekom 2000. odine pod uzgoJno selekcijskim obuhvatom nalazilo se 3.766 krava na obiteljskim gospodarstvima, što 53% ukupnog broja krava. Na tri velike farme smJešteno je 1.250 krava holštajn pasmine koje su uzgojno selekcijskim radom.
Od 27.000 obiteljskih gospodarstva koliko ih ima u Vukovarska-srijemskoj županiji 1033 uzgajatelja obuhvaje kontrolom uzgojna selekcijskog rada. Broj krava po kontroliranom stadu iznosi 3,6 grla.
Broj krava po obiteljskom gospodarstvu iznosi 0,30. stada po uzgajatelju je
od 1-3krave ima 647 uzgajatelja ili 62%
od 4-9 krava ima 342 uzgajatelj a ili 33%
od 10-15 krava ima 34 uzgajatelja ili 3,5%
više od 15 krava ima 34 uzgajatelja ili 1,5%
Broj krava po ha obradivog zemljišta iznosi 0,07. Tijekom 2000. godine i rasplodnom kontrolom Je 351 krava, dok Je pod kontrolom rasploda 3.415 krava ili ukupno 3.766 krava.
Ukupna godišnja proizvodnja mlijeka u Vukovarskosrijemskoj župamji iznosi oko 30 milijuna litara. Proizvodnja mlijeka po ha obradivog zemljišta iznosi oko 300 litara. Laktacijska proizvodnja mlijeka u 2000. godini kod simentalske pasmine iznosila je 4.250 kg mlijeka s 3,91%
OBAVIJESTI I REPORTAŽE
masti ili ukupno 166 kg masti i proteina 143 kg s 3,36%, a kod holštajn - frizijske pasmine 4.326 kg mlijeka s 3,85% ili 166 kg masti. Trajanje servisnog razdoblja kod simentalske pasmine iznosilo je u prosjeku 131 dan, a kod holštajn frizijske pasmine 162 dan. Broj ženskog rasplodnog podmladka do jedne godine iznosio je 1.676,a preko jedne godine 1.194 grla ili ukupno 2.870 grla. U 2000. godini registrirano je 3.700 teladi, a ukupno je oteljeno 1.200 prvotelki. krava iznosi 21%, a najviše se krave zbog jalovosti.
Ukupni poticaji za kvalitetna rasplodna grla ostvarena u 2000. godini iznosili su 4,9 milijuna kuna. U protekloj 2000. godini održana je V aukcijska prodaja steonih junica u Babinoj Gredi. U 2001. godine u Vukovarska srijemskoj županiji pored rasta broja krava, raste i broj svinja, ovaca i koza.
Na izložbi su predvedene vrste stoke: 1. krave
- kolekcija mladih krava (prvotelke) simentalske pasmine, šest grla
- kolekcija ostalih krava simentalske pasmine, sedam grla
- kolekcija ostalih krava holštajn frizijske pasmine s pet grla.
Rasplodne junice:
- kolekcija steonih junica simentalske pasmine, osam grla
- kolekcija steonih junica holštajn - frizijske pasmine, sedam grla
2. Konji:
- kobile, omice i pastuh lipicanske pasmine, ukupno 16 grla
- kobile i omice hrvatski toplokrvnjak, grla
3. Svinje:
- i nerastovi pasmine švedski landras, landras, veliki jokšir i pietren, pet grla.
4. Ovce -pasmine vinternberg i safolk, deset grla.
5. Koze - srnasta, burska i alpina, ukupno 15 grla.
grla dobila su nagradu od 500 kn, 300 kn, i 150 kn. Pored nagrada sva grla dobila su diplomu Hrvatskog centra koju je Davor dip. ing. iz HSSC.
Šampionsko grlo izložbe dobilo je i zvono koje je župan Vukovarska-srijemski gospodin
Nikola Safer i Drago Krpina predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu i šumarstvo. Uz
nagrade sva grla dobila su od sponzora izložbe "Sano Zagreb" d.o.o. ban u vrijednosti 200 kuna. Tvrtka iz Drenovaca za šampionsko grlo dala je za gno11vo.
su:
• Marijan Županja, za šampionsko grlo izložbe, krava KUDRA žb. 12007433 oteljena 25. 05.1995. godine, a koja je maksimalnu imala u III. laktaciji od 7808 kg mlijeka s 3,5% masti ili ukupno 226 kg masti i proteina 222 kg ili 3,4%.
• Franjo Hancko, Marinci, za prvotelku ALMU žb. 16009420, oteljenu 31.07.1999. godine, koja je u prve tri kontrole proizvela u prosjeku 16,6 litara mlijeka s 3,5% masti i 3,2% proteina.
• Apševci za kravu ŽUJA žb. 73013102 oteljena 30.04.1993. godine, koja je u petoj laktaciji ostvarila proizvodnju mlijeka od 5.100 kg sa 3,6% masti ili 182 kg i 167 kg proteina ili 3,3%.
• Marijan Županja, za steonu junicu simentalske pasmine ESMERALDU žb.16010073, oteljenu 10.11.1999. godine, kojoj je majka u I. laktaciji proizvela 5.889 kg mlijeka s 3,8% masti ili ukupno 225 kg i proteini 3,7%219 kg.
• Babina Greda, za mladu kravu holštajn-frizijske pasmine SRNA žb.35004898, oteljena 25.06.1998. godine, koja je u I. laktaciji proizvela 5.792 kg mlijeka s 3,59% masti ili ukupno 208 kg masti i 175 kg proteina. • Farma Bošnjaci d.d., Županja za steonu junicu holštajn frizijske pasmine žb. 35007407, oteljenu 05.09.1999. godine je majka u IV laktaciji proizvela 7.214 kg mlijeka.
U izboru konja je kobila MUNJA br.5]8 lipicanske pasmine, Ivana iz Zupanje. omica je MIVMA br.833 lipicanske pasmine, Karla iz Zupanje.
Od hrvatskih toplokrvnjaka je kobila OLGA, Ivana iz Drenovaca.
Zbog malog broja svinja, ovaca i koza nije bilo ocjenjivanja. ovih životinja za sudjelovanje na izložbi dobili su diplome HSSC-a nagrade sponzora "Sano" - bon u vrijednosti 200 kuna. Troškove dopreme grla na izložbu i druge troškove snosila je županija Vukovarska srijemska i Drenovci. CJ
(p@(F[r@ITTM)@(ru@@~@@~ o [g:}ffil®IJD@15@fW[r@W@@]~
Piše: Ljiljana Husinec, dipl. ing.
Performance test - test na vlastiti rast i razvoj u našoj zemlji provodi se kontinuirano od 1975. godine. Tada je osnovana Stanica za ~spitivanje proizvodnih svojstava goveda u Varazdmu, ~e primljeno prvo tele za testiranje. Testiranje se obavlja u suradnji s Performance testmm stamcama Varaždina, HSSC-a, selekcijskih službi na terenu, uzgajatelja - držatelja bikovskih majki, Centara za umjetno osjemenjivanje, veterinarskih službi na terenu i Agronomskog i Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, a prema Pravilniku o testiranju bikova na vlastiti rast i razvoj temeljenom na "Programu gojidbenog stvaranja goveda u Hrvatskoj" (Zagreb, 1991.).
Muška telad namjenjena za ovo testiranje, odnosno za proizvodnju novih generacija rasplodnjaka, odabire se od teladi koja iz krugova usmjerene oplodnje najkvalitetnijeg dijela naše populacije goveda - bikovskih majki i bikovskih Bikovski iz uvoza vrhunskih bikova (u obliku DS-a) uglavnom iz Austrije i a u zadnja dva kruga su i naši elitni bikovi: Matas HB 7019 iz Centra za reprodukciju Zagreb - Križevci i Pero HB 7131 iz Centra za reprodukciju Osijek, pripadnici 26. kruga, te bik Horfred HB 7183 iz Centra za reprodukciju Osijek, pripadnik 27. kruga usmjerene oplodnje. Potrebno je važnost ovog testa kao sastavnog djela Gojidbenog programa, se putem primjene kvalitetnih testiranih bikova, koji su krajnji rezultat ovog testa, umjetnim osjemenjivanje~ djeluje na široku populaciju krava i direktno pobol1šavagenet~ka osnovica simentalske populacije goveda za osobme i tovne osobine. Krajnji cilj testiranja je da se korištenjem ovih rasplodnjaka poboljšaju tovne osobine i kvaliteta mesa. To za sobom i bolje iskorištenje hrane za jedinicu prirasta (konverziju) i bolji randman na liniji klanja kod potomaka u širokoj populaciji. To se u progenom testu_na meso koji slijedi nakon test osjemenjivanja s mladim b1ko_m koji ima pozitivno završen performance test, kuplJenog od strane Centra za umjetno osjemenjivanje.
Prvi korak u provedbi performance testa je pregled i odabir muške teladi namjenjene za taj test u starosti cca 30 dana, koji se obavlja od strane predstavnika Stanice za testiranje proizvo~nih svojstava, HSSC-a i selekcijske službe. Radi se identifikacija teleta ušne markice, ocjenjuje eksterijer (vanjština) i zdravstveno stanje teleta. Ukoliko tele zadovoljava tražene kriterije uzima se
Mljekarski list 11/2001.
uzorak krvi za obavljanje seroloških analiza i analiza krvnih grupa za O"'.om priliko_i:n uzima se uzorak krvi i majci teleta ako joJ do tada ru1e krv za te vrste pretraga, što da je novoizabrana bikovska majka ili stara bikovska majka koja još nije imala muško tele za test. Nakon toga predstavnik Stanice i uzgajatelj Ugov_or prodaji teleta iz programa u kojem su navedem sv1 uvjeti koje moraju zadovoljiti obje strane da 61 tele bilo preuzeto u Stanicu.
Po primitku nalaza, predsta".'nik Sta~ice. izvješuzgajatelja o rezultatima analiza 1 ukoh~o Je usta~ novljeno da je tele slobodno od svih zaraznih ?oles~1 Naredbom za muška grla u rasplodu 1 test1ranjem krvnih grupa dogovara se preuzimanje teleta u Stanicu u dobi od cca 60 dana, ovisno o formiranja grupe za test. Posebno je važno naglasiti da telad namjenjena za ovaj test trebaju biti ispravno držana i hr8:flje?a kod uzgajatelja u smislu ishrane sman1emm punog mlijeka uz dodatak koncentrirane hrane za telad i kvalitetnog livadnog sijena kako bi im se pravilno razvili predželuci i u što roku postali (u potpisanom Ugovoru o prodaji teleta iz programa stoji klauzu_lau kojoj je to naglašena) jer samo ispravno othran1ena telad imati problema prilikom prelaska na strogo izbalansiranu ishranu u Stanici , koja je bazirana na smjese uz dodatak kvalitetnog livadnog sijena po volji i uz stalno dostupnu svježu vodu· u pojilicama. U novije vrijeme bikovima se ka~ dostignu težinu od 200 kg u obrok dod~Je 1 silaže zelene kukuruzne stabl1ike. Bolje je telad napajati nego pustiti da siše po volji, _jer se tako bolje može kontrolirati mlijeka ko1eg tele konzumira i regulirati prihrana. U tom tele nije utovljena, je nešto lakše prilikom preuzimanja u Stanicu, ali je. puno vj~rojatnvost da se bolje adaptirati na uv1ete u Stamc11 usp1esno završiti performance test , te u završnici (kao mladi bik) biti kupljena od strane jednog od Centara za u.o., ovisno o rezultatu testa i postignutom ukupnom indeksu. Ako mladi bik bude preuzet u Centar za u.o., tada uzgajatelj ostvaruje i poticaj prema Zakonu i Pravilniku o poticajima. U pojave neke bolesti ili izrazito slabog priraštanja i nepravilnog tjelesnog razvitka tele, odnosno mladi bik, se iz testa i prije njegovog završetka.
U performance testu postoje dva perioda: period adaptacije, koji je ujedno i k~rantena, u trajanju od dana dolaska teleta u Stamcu do 120.
dana života teleta i period samog testa od 120. do 365. dana starosti u kojem se obavljaju vaganja teladi po programu vaganja, uzimaju tjelesne mjere i prati prirast _bikova.U periodu testa mladi drže se indivicfualno u boksovima s ispustima.
Iznad dobi od 10 mjeseci mladim bikovima se stavljaju nosne karike kako bi se pristupilo njihovom kondicioniranju prije testiranja na reproduktivne osobine. Sjeme im se uzima tri puta unutar 14 dana. Bikovi se testiraju na osobine: libido, volumen ejakulata, progresivna pokretljivost, broj spermija u ejakulatu, patološki oblici i preživljavanje duboko smrznutog sjemena.
Nakon završenog reproduktivnog testiranja i obrade postignutih rezultata pristupa se komisijskoj ocjeni grupe mladih bikova formirane prema starosnoj dobi (u grupi min 10 vršnjaka). Povjerenstvo za ocjenu i namjenu bikova u performance testu predstavnici gotovo svih na navedenih institucija koje sudjeluju u provedbi performance testa.
Dan prije komisijske ocjene bikovi se izvažu i uzmu im se tjelesne mjere, a na dan ocjene Povjerenstvo ocjenjuje vanjštinu bikova putem linearne ocjene gdje se na temelju ocjene pojedinih grupiranih svojstava izvodi ukupna ocjena za okvir, i oblik, te ustanovljavaju eventualne nepravilnosti ili posebnosti. Ukupan prirast ostvaren u periodu 120. do 365. dan uzima se za kapaciteta rasta i razvoja i na temelju njega se dnevni prirast u testu. Pored toga za bika se i životni prirast. Metodom usporedbe sa vršnjacima se odstupanje u dnevnom prirastu kojeg se uzgojna vrijednost za dnevni prirast koja ulazi u ukupnih indeks bodova. Za indeks bodova pojedinog testiranog bika pored njegove uzgojne vrijednosti za meso bitna je i njegova procijenjena uzgojna vrijednost za mlijeko dobivena sumiranjem uzgojne vrijednosti majke i oca, kao i dobivena ocjena i vanjskog izgleda. Sve navedene vrijednosti zbrajaju se i indeks bodove na temelju kojih se uzgojna klasa i namjena bika: za umjetno osjemenjivanje, prirodni pripust ili u jako negativnog indeksa ili nekog izrazitog eksterijernog ili reprodukcijskog nedostatka.
Nakon završene komisijske ocjene i uzgojnih klasa pristupa se prodaji mladih bikova po cjeniku Testne stanice.
Prema podacima iznesenim u radu dr. i suradnika: "Doprinos i rezultati 25-godišnjeg rada performance-testa bikova u Varaždinu u poboljšanju genetske osnovice simentalske pasmine RH" od 20.03.1975. god. do 20. 03. 2000. godine u Testnu stanicu je ušlo 1427 teladi, od 1414 teladi simentalske pasmine i 13 teladi montafonske pasmine. U tom periodu ukupno je predvedeno i ocije-
njena 118 grupa bikova koje su ukupno brojile 1238 bikova je ostvareni dnevni prirast iznosio 1593,30 g, životni prirast 1454,27g, dok je visina grebena iznosila 128,94 cm. Pri tome su bikovi koji su preuzeti u Centre za u.o. (njih 430) imali dnevni prirast 1686,28 g, životni prirast 1538,60 g sa visinom grebena 130,46 cm iz je vidljiva njihova Ovdje je zanimljivo istaknuti da je bik Matas HB 7019 od uzgajatelja Krunoslava Talana iz uzgojne organizacije Cola, spomenuti bikovski otac iz 26. kruga usmjerene oplodnje, testiran u Stanici u spomenutom razdoblju i imao najbolje ostvarene rezultate. On je u dobi od 365 dana postigao tjelesnu težinu od 690 kg sa prirastom u testu od 2057 g, životnim prirastom od 1780 g i visinom grebena 131 cm. Na komisijskoj ocjeni postigao je vrlo visok indeks +612,68.
Prema najnovijim podacima u Testnu stanicu Varaždin od njenog rada do danas zaprimljena je ukupno 1523 teleta simentalske pasmine. Od toga je tijekom 2001. godine u test preuzeto 38 teladi (podatak sa 21.09.2001.god.).
Zadnja ocjena 124. grupe mladih bikova obavljena je 12.09.2001. godine u za to prostoru u okviru Testne stanice Varaždin. Ukupno je predvedeno 12 bikova je dnevni prirast iznosio 1664,83 g, životni prirast 1458,33 g i visina grebena 129,67 cm. Komisija je uzgojnom klasom za u.o. ocijenila 4 bika, a za prirodni pripust 8 bikova. Nije bilo komisijskog Tri bika namjenjena za u.o. odmah po komisijskoj ocjeni kupio je Centar za reprodukciju u RH - Zagreb. Ti bikovi su do sada i registrirani u HB knjizi kako slijedi: - Bik PirkHB 7487kojije u testupostigaodnevniprirastod 1776g životniprirastod 1649g visinugrebena131 cm i ukupan indeks +189,24,od uzgajate/jaZdravka iz uzgojneorganizacijeVelikiGrdevac.
- Bik Vuk HB 7488kojije u testupostigaodnevniprirastod 1828g životniprirastod 1556g visinugrebena137 cm i ukupan indeks +205,32, od uzgajate/jaVesneGregariz uzgojneorganizacijeVirje.
- Bik King HB 7489 kojije u testupostigaodnevniprirast od 1727g životniprirastod 1438g, visinugrebena131cmi ukupan indeks +151,72,od uzgajate/jaZvonka iz uzgojneorganizacijePisarovina.
Nakon preuzimanja mladih bikova u Centre za u.o. s njima se obavlja test osjemenjivanje na širokoj populaciji kako bi se na njihovim muškim potomcima mogao provesti progeni test na meso, odnosno na ženskim potomcima progeni test na mlijeko, te biološki test i progeni test na tip.
Ocjena 125. grupe mladih bikova planira se održati 07.11.2001. godine u prostoru Stanice za testiranje proizvodnih svojstava u okviru d.o.o. Varaždin.
9z post1oskogspomenara
Piše: !van
Do 1960. godine u selima Posavine bujao je život svom svojom puninom, ne samo u dvorištima, štalama, svinjcima, kokošinjcima, pašnjacima, livadama, odnosno na gruntu u samom selu tijekom cijele godine. Prema onoj narodnoj NEKAD BILO SAD SE SPOMINJALO u tim selima živjelo je i radilo od 10 do 15 samoukih zanatlija raznih vrsta. najuglednijima bio je koji je potkivao konje, okivao kola, klepao (oštrio) železje (motike, kose, sjekire, crtala i lemeša pluga). ·
Kolar je dijelove za kola, štila za motike, sjekire, lopate i Po potrebi je obavljao i stolarske popravke na. stolicama, klupama i stolovima.
Tesar (palir) je tesao i pravio krovišta a od planki je pravio štale, svinjce, kokošinjce, kukuruzare, opsege zdenca i drvene plotove.
Užar je pleo ulare, štrikove za sušenje a_linja (rublja), štrange za hamove, štrikove za vezanje sijena i špage za strukove.
Remenar je ormu za zapregu. je kopao zdence, je pravio opanke, šuster cipele, sandale i Šnajder je šivao odijela, je pravio košare, runjake, koševe i siceve za šlavoner, razne cekere, i sl. Ribar je mreže za vrške, (sakove) pa i sirnice raznih vrsta. Ipak, najpoznatiji ne samo u Posavini i u svijetu bili su majstori odnosno graditelji tambura i naravno tamburaši koji su u njih svirali. U gornjem dijelu Posavine bilo je i nekoliko mlinova na Savi pa prema tome i mlinara koji su u njima mljeli sve vrste žitarica, a najviše kukuruz. Stari Posavci još i danas rado spominju kukuruzno brašno za žgance koje je imalo poseban okus jer je bilo mljeveno u tim mlinovima. Svi spomenuti zanati bili su tzv. "muški" zanati jedino je švelja i naševala (vezilja) bio zanat za žene. Na žalost, svi su ti zanati nestali, a ostale su starijoj generaciji Posavaca samo drage uspomene kao sastavnice povijesti posavskog U to vrijeme sela su obilazili i razni trgovci kao što su: licitari koji su prodavali licitarska srca, bebe, medenjake, šarene bombone u obliku cigareta, slatke ribice i drugo. Zatim sladoledari sa svojim dvokolicama i trokolicama, metlari koji su prodavali sirkove i brezove metle, su prodavali zemljane stucke, Mljekarski li,st 11/2001.
sirnice, zdjele, tegle za i sl. Vapnar je prodavao tzv. ~vo vapno, a slikar Božje slike raspela i razne kipove. Najraznovrsniji trgovci bili su tzv. koji su prodavali cigarete, šibice, žilete, nožikebe, svirale, žnirance, puce (dugmad), špekule, konac, igle, doze za duhan, za motanje cigareta, fajercage razna ogledalca i mnogo drugih sitnih potrepština. Isto tako u su dolazili koji su prodavali trešnje, a u jesen kostajnari koj su prodavali divlji kesten ali ne za novac uglavnom za kukuruz. Bilo je i drugih trgovaca koji su zbog velike neimaštine poslije II. svjetskog rata umjesto novca primali mast, brašno, suho meso, suhi sir i drugo. Ti trgovci su kao i spomenute zanatlije samo draga uspomena na protekla vremena. U to vrijeme sela mojega obilazili su i noževa, škara, i malih sjekirica, kišobranari koji su popravjali jambrele a od starih šipki pravili igle za štrikanje. koji su krpali lonce, rajngle, pa tanjure i šalice, razne kante i kotlove. Ovi majstori su bili uglavnom Romi koji su te popravke radili na licu mjesta najprimitivnijim alatom uz vrlo slabu garanciju za uspješnost svojega posla. Iz te je i nastala ona narodna uzre- lonac drži vodu dok majstori_ odu. Svoju su uslugu nešto u novcu a u hrani. Isto tako Romi) po selima su skupljali staru željezo, perje, a u jesen u vrijeme kolinja i svinjsku dlaku te su .na taj bili svojevrsni ekološki aktivisti. Kako oni više ne obilaze sela, sav navedeni otpad nalazi se u Savi ili na njenim obalama kao ruglo i sramota onih koji žive uz Savu i od Save. Kako su obale Save bile bogate vrbama i topolama u sela su dolazili i Romi koritari koji su od njihovih trupaca razne spulce, kopajne, strugajne, štrtinke, vagane, korita za pranje rublja i velika korita za miješanje kruha koji se pekao u krušnoj jednom tjedno. Pod uzimali su balvane bijelih i žutih topola od kojih su korita za prodaju. Nekad su sela obilazila i razna gospoda: popovi, suci, fiškali, agronomi, veterinari, geometri, stražari, a milicajci i porezari. Danas, nema ni njih, a zbog koga bi i zbog bi dolazili jer je nažalost posavs~o selo sa svim spomenutim sadržajima u izumiranju. Jedini gospon koji dolazi u selo je koji preumorne Posavce na Eto, toliko odgovornima za razmišljanje, starijima na podsjea mladima do znanja. JER STO NIJE ZAPISANO ZA POVIJEST - NIJE SE DOGODILO!
Nekad bilo - sad se spomiV\jalol
Piše: Miljenko
lijepi
Zlate
Staze mog djetinjstva (ML 9/2001) budile su mi se u staze moga djetinjstva. Javila se nostalgija za onim lijepim vremenima. Da vjerujem da svi mi to tako u svojim doživljavamo. Bili smo mladi, bez ozbiljnijih briga, a i tadašnji život bio je jednostavniji. Saznanja o zbivanjima u Svijetu bila su rijetka. Danas smo gotovo svakodnevno izloženi razno-raznim stresovima, sukobima, I da ne dužim, par vezanih za stazu moga djetinjstva.
Rastao sam u malome gorsko-kotarskom selu s nešto više od šezdesetak Svi su se poznavali, znalo se što tko kuha. se znalo je ono krava, konj, pas pa i U selu je bilo zanimljivih pogotova nama djeci. Visoko je kotirao starac Luka. Vlasnik je bio pilane koja je imala jaz- akumulaciju vode. Bio je i lovac i Tu
Lukin jaz bio je kupalište nas Tu smo svi mi plivati. No, Luka nije blagonaklona gledao na to naše kupanje. Optuživao nas je da mu gazimo travu. na kruništu brane znao je vikati i tjerati nas s jaza. Nekad bi donio pušku i s njom nam prijetio. No Luka nije predstavljao nikakvu opasnost. Starac u dobrano poodmaklim godinama nama nije mogao ništa, ali predstavlja je pokoru našim roditeljima, jer im se stalno žalio na nas.
Jednog dana stricu Luka ponovo sjedi na brani ali ima i pušku. Kažem mojim da se postrojimo, spustimo i Luki pokažemo stražnjice. Svi to zdušno prihvatiše. Bio je to puni pogodak. Luka je stao poskakivati na brani, prijetio anatemom crkve, školskim žandarima.
Drugoga dana eto Luke našoj Vidio sam ga kako ide pa sam se sakriQ u kuhinju, virio i što biti.
Dobardan gosponLuka, kaj steprišli?
Gospa Frankica,dajte straha vašimu sinu. To je hajduk, visit na ga/gama.
Kaj je to bilo,pita mojamama?
GospaFrankica,on i njegovabolumenta so mi na jazu pokazivaligoleriti.
Pazakaj stegledalivariti?
Pa kan drugangledatkad mijih kažejo?
Shvatio sam da je mama na mojoj strani i da
"sankcija" biti. Radilo se o tome da je Luka bio senilan starac i zbog njegovih postupaka djeca su ga uzela u kolo.
Ipak, Luka nije bio zlopamtilo. Znao je on nama svoje dogodovštine. Ispred njegove bila je uz zid postavljena klupa. Tu je Luka sjedio, vrtio burmuticu i šmrcao burmut. Mi bi došli, lijepo ga pozdravili, pitali kako je i stric Luka odmah je bio dobre volje.
Eto jedne njegove
- Jene nedelje Marica mi da ne zna kaj bi kuhala za južinu. ja, gren ja va Bitoraj po srno. Gren ja, gren fanj dugo ali, niš ne vidin od lova. Pomislin, malo sist, predahnit i prezalogajit. Vidin jen lep panj sav z mahovinon. Seden i jist, kad najedanput, panj se mikat! Bio je to medvid ke je tu spau! Doka sen zeu puško medvid je biu dugo, nis mogo pucat. Ja za njin, za njin al niš pobego je. Pogledan, pa ja sen na vrh Bitoraja. Kad sen tu ne gren nazad, gren v Mrkopelj kod kuma Stipe kad sen tu. Kad k vragu ni to biu Mrkopel j (od mog sela do je 60 km u crti).
Takvih bilo je na pretek. Luka je bio vrlo dobar .. Naši seliani su znali da laže ali, rado su slušali njegovo pripovijedanj,e
Bilo je i onoga što mi je u životu i koristilo. U selu je bilo odraslijih mladih ljudi koji su studirali u Zagrebu. Oni su donosili u selo razne poslovice, aforizme, zagonetke i koje su za govorne vježbe. Mi smo doslovno lomili jezike izgovoriti te Neke ja i danas koristim u raznim zgodama.
Evo dvije:
Bio sam kod kotlokrpe i kod kotlokrpinih i vidio kotlokrpu kako sa kotlo kotlove krpi.
Druga:
Kneže viteže, kada mi te vidješe, razveseliše li se li mi ti se i raskiseliše li se li mi ti se opanci?
Nije samo stric Luka bio objekt zadirkivanja. Bio je tu i stric Doro koji je bio carski i kraljevski lugar. Službovao je jedno vrijeme u predjelima na rubu Gorskog kotara i Primorja. Govorilo se da ga je jedan Primorac bio svezao za jelu i tako ga svezanog ostavio. (Primorce iz Vinodola Gorani nazivaju Kirci). Dovoljno je Doretu bilo
- Doro,je istina da ¼ls je Kirc svezau za jelvo?
Doro bi pošizio, a mi uživali i bijesu koji na nas iskaljuje.
Eto par crtica sa staze moga djetinjstva.
11/2001.
ONDA,\JE,ZA FRTALJ\JURE, ... ONDA,\JE...l<~OLO)E \JRTI ETO TI )MRTI. ..
Piše: Štefica Trešek
Negdar je bili Martin veseljak živ, a bomeš je ve hmrl...Sivo je nebo i visi nad zemljom Klenka, zvono zvoni na crkvenom tornju. "Sto je hrnrl?"pitaju ljudi. Glavna vijest dana- jel "šJo" hnpl, jel ima kej novoga... Klenka, hmrl je "CAO; CAO", Martin veseljak. ga par dana ne videti na štengaj (stepenicama) pred niti pak f parku ne sedi na klapi z flašom "ribara", najjeftinešega vina ili pak pive za 1,80 lipa
Zbiljam hmrl je naš I denes, dok mislim na njega, molim se Bogu da ga povede k onim svim nebeskim i rajskim fticama radi kojih nije dozvoli! dvorište jer moraju nebeske imeti svoj dom
Vjerujem da u syakomv dijelu zemaljske kugle postoji jedan takav "CAq, CAO~, samac, lutalica,. a naš "Martin Veseljak - CAO, CAO" bio je svakodnevice, i falit nam.
Meni fali jer, sjedio je pred i svakome znanom i neznanom uputio po koju lijepu
"Sretan fala na lepom smešku, lepo jako moje ... ... "Više ne bo vikal za nami"- vele Virovci- "i baš nam bo falel..."
je svakodnevno ono na što smo mi odavno zaboravili. Radovao se životu, a ljudima znanim i neznanim lijepe i šaljive na štengama pred izabravši tako svoj put, povezivao nas je s Božjom ljubavlju
Zašto je sjedio godinama pred i zašto je njegova hiža bila bez struje i puna puncata
ambalaže od i papirnih kutija. Na hiži razbijeni prozori, a u dvorište se nije moglo od visoke trave i šipražja. Ne bih znala, a i nije važno!
Znao je u parku - gdje smo se okupljali: "Moji ja vam imam svoje francusko mišljenje i svoj francuski pogled na svet. Zanima me rajske ptice. O fala na lepom smehu bodite dobri, I tako jedne subote u carstvu svojih kutija i svih onih koje su njemu nešto sklopio je pogled i nestao Postala je tiho ,pred a ljudi su se pitali:"Gde li je CAO; CAO?!" I tako je on pet dana bio mrtav, a da nitko nije znao.
Hvala ti, Martine, na lijepim na francuskom mišljenju, na dobrom cepanju drva. Bio si vrijedan i dostojan svih nebeskih rajskih ptica Svi koje si pozdravio, mole za mir Tvoje duše
Hvala Ti što si bio takav kakav si bio, što si sjedio na tim hladnim betonskim štengama, što nisi dozvolio nikome da i promijeni Tvoj dom ...
A opet, bio si nam pri ruci ako smo bili mr~ovoljni. Ti si na sve naše mrzovoljne rekao:" sretan ..."
Nije mislio kao drugi. Imao je svoju slobodu. Sedel je s flašom pive na štengaj pred ..
I tak, bil je negda zdavnja Martin koj je bil z dobre familije, ostal sagi I gali nam njegva glas i nLegov pozdrav:"CAO-CAO, FALAVNA LEPOM SMESKU LEPO JOKO MOJE, SRECEN MARTINE! ._.
DIOVSKABUNDEVA U VRTU KRAJNOVICA
Vidjevši bundeve izložene u dvorištu u Brodskom Drenovcu, ostali smo i jer 'U -~ ovakve primjerke nismo zabilježili nigdje na prostoru ._, Požeštine. Prema gospodina bundeve su izrasle u potoku, u vrtu iza njegove obiteljske a c:: primjerak težak je 70 - 80 kilograma. Sjeme ovih l bundeva donio je susjed, prognanik iz Bosanske Posavine 0 Anto a koliko on pamti sjeme je staro, iz generacije ,:š u generaciju oko 25 godina. -1-1 Zanimljivost je u tomu što je sjeme ovih divovskih ~undeva donio iz Francuske u Dalmaciju djed gosp. a njegov otac iz Dalmacije u Bosansku Posavinu. Sada evo izuzetno dobro uspijevaju i u Požeštini.
11/2001. ,
lijepi i stari ponuditi
Piše: Nikola dipl. ing. gosta jelom održan je do danas na selu Posavine, što sam imao prilike doživjeti kao agronom terenac. To jelo bilo je obrok što bi danas rekli "INSTANT" na brzo od "SUHOGA": kobasice, kulen, ribe, slanina ili žganci od nehibridnog kukuruza ili pak kockice tzv. "MA.KARUNI" od bijelog brašnaspecijalitet Posavine i Moslavine.
Uz ta jela uvijek je prilog kravlji sir: mekani sir s vrhnjem "prevehli" sir tek malo ili pak suhi tvrdi sir.
Zanimalo me zašto se uz navedene mesne obroke prilaže sir što nije u Hrvatskom Zagorju i Podravini. Odgovoreno mi je da je to u Posavini lanjskog Polja stari, ishrane poznat od davnine jer se sirom, kažu mi, "razblažuje" Nije mi ali to je borba protiv triglicerida i kolesterola na Takav se ishrane kori§ti i danas jer se mlijeko siri kod za vlastitu potrošnju ili za prodaju. Nije se koristio ementaler "SVAJCARAC",edamer; trapist, Zdenka sir i drugi sirevi, iako se danas i oni koriste na selu. Moram napomenuti da su prije Domovinskog rata kravlji sir iz Posavine odvozili u Split brzim vlakom da 61se ujutro našao na splitskoj tržnici ili restoranu.
Stanovnici bave se i mljekarstvom pa je bogata ponuda proizvoda. ispaši goveda na livadama i prostranim pašnjacima mlijeko je kvalitetno, zdravo, a sirevi su vrlo ukusni. Postupak pravljenja kravljeg sira je jednostavan a ga prave onako kako su ga žene pravile od davnina.
Svježe mlijeko stoji dan-dva u posudama, a vrhnje s njega obiru posve ili Zatim posude stave na toplo da se mlijeko ukiseli i usiri. Gotovi se sir odvaja od sirutke i stavi u posude oblika. sir posole i stave u pletene mreže "SIRNICE" izradbe da se suši vani uz stranu ili na gredi uz ali ne smije biti nadohvat pticama, miševima i sl. Suši se na zraku. Samo neke a po želji kupca dime sir što nije u Posavini. Ne mogu da Je kravlji sir specijalitet samo na lanjskog Polja, ali ga uvijek poslužuju kao prilog mesnim ili masnim obrocima. da nije s dodacima paprike, i drugih aditiva može se kazati da je dijetalna hrana za svaku starosnu dob, za bolesnike ali je i kulinarski specijalitet. O
RAZGOVOR:BARICA VEZILJAIZ ZAGREBA STARtžAeff nnne
Vezenje i izradba narodnih nosn11, i ženskih i muških, utkano je u tradiciju seoskih žena u Slavoniji, a posebice u "Granici", u južnom, rubnom dijelu Požeštine. Mnogo je ovoga etnografskog blaga u ''bakinim škrinjama", no i danas se žene srednje dobi, pa i starije bave ovim "zanatom". Nadamo se da ova tradicija i njegovanje etno-baštine izumrijeti.
Potražnja za narodnim nošnjama za potrebe hrvatskih, a pogotovo folklornih skupina u hrvatskoj dijaspori još uvijek je velika. I narodne nošnje dio su hrvatskog identiteta!
M.L.: Barice, otkada se bavite vezenjemi izradbomslavonskihnarodnihnošnji?
B.G.: Ovim poslom bavim se 25, skoro 30 godina. sam kada su narodne nošnje trebale mojoj djeci u školi, onda za 3 i dva sina. Nisam htjela od drugih, pa sam za prvi nastup moje djece u skupini napravila pet narodnih nošnji, a napravila sam narodnu nošnju i sebi. Eto, to je bio
KULTURA ŽIVLJENJA NA SELU
M.L.: tek nakon toga ste se profesionalnobaviti ovimposlom?
B.G.: Nastavila sam raditi narodne nošnje, muške i ženske sve do sada, radim po narudžbi za potrebe kulturnoskupina u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu u Svicarsku, Nizozemsku, Kanadu Moje narodne nošnje ove skupine predstavljaju najviše na Smotri folklora, ali i na vezovima, jesenima, požeškom festivalu, "LIDAS"-u
M.L.: Je li Vama ovajposaohobiili profitabilnozanimanje?
B.G.: Jedno i drugo, a naravno da mi je stalo i do zarade.
M.L.: Koliko Vi, ali i ostaležene u Požeštinl u "Granici" ovim poslom i njegujete slavonsku tradiciju i etnografskubaštinu?
B.G.: Dosta starijih žena u "Granici" bavi se izradom narodnih nošnji, vezenjem, štikanjem i rišljanjem ("šlinganjem") i to zasigurno doprinosi etno-baštine na ovim hrvatskim prostorima. Nije nama cilj samo zarada i novac, jer naše je djelo vidljivo i prepoznatljiva na svim folklornim smotrama.
B.G.: Interesa kod djevojaka i žena ima, no sve manje što je šteta. Ali ja mislim da vezenje narodnih nošnji izumrijeti.
M.L.: Postojili opasnost da u doglednovrijemeovo zanimanje izumrei padne u zaborav?
B.G.: Mislim da ipak U našem narodu postoji ljubav prema tradiciji i starini, a ta ljubav prenosi se s koljena na koljeno.
M.L.: za ovaj Vašposaojoš uvijek vlada širi interes?
B.G.: Vlada još uvijek i to mi je izuzetno drago.
M.L.: Osim ovoga posla, smo da se u posljednjevrijeme bavitejoš jednim hobijem.O se radi?
B.G.: Bavim se zlatovezom, a to je vezenje uresa zlatnim koncem na muškim i ženskim narodnim nošnjama. Na muškim nošnjama zlatom je izvezen prsluk, a na ženskim kompletna nošnja. Osim nošnji zlatovezom vezem i slike, motivi su i srce. Ovaj hobi zlatoveza prvenstveno svojoj brojnoj a radit do kada budem mogla. Zanimljivo je da sam zlatovez raditi u bolnici od jedne žene iz Županje.
M.L.: Na kraju ovogarazgovora,kažite nam koliko to imate?
B.G.: Od djece, tri i sina imam jedanaestero a još su nam dva sina neoženjena.
BERBA I SPREMANJE KUKURUZA V PO NEGDASNJEM
Piše:Zlata
Ako je godina bila dobra i rodna, jesen je dala obilje plodova: krumpir, repu, povrtnice, proso, hajdinu, ber, grah, i (jabuke i kruške, našpul, oskoruš, dunje). Sve je spremano u podrum ili složena zatrpavano u trap. je pobrano i u mošt, a spremljene u vinski podrum.
Jesenske kiše i magle, kadkada i rani mrazevi, a JOŠ je ostalo puno posla jer je trebalo pobrati kukuruz. Sve se radilo pa je trebalo mnogo radne snage težaka. Opet su došli naši vredni "Zagorci"i složno obavljali te teške poslove.
Rano ujutro, JOŠ za magle i velike rose, krenuli su u polje. Svi imali su velike plahte - šatore, privezane "na križ", kako bi ih mogli preko glave staviti na ramena, pa u njih stavljati ubrane klipove kukuruza. Svaki Je brao dva reda lat po lat. Kada je plahta bila puna kukuruznih lati, istresao bi klipove na hrpu u redovima; najprije na a onda u sredini kako bi sve hrpe bile u jednom redu. To je bilo važno jer su
kasnije s te hrpe klipova neoljuštenog kukuruza bacali na kola a konji, i kravice, odvozili po mokroj i mekanoj zemlji ako su prije branja bili kišni dani. Kada je kukuruz pobran na jednoj njivi (mekoti) tež_aki su brže bolje otišli na drugu, ili su ostali kukuruzinje, kako bi zemlja m9gla biti pripremljena za sijanje pšenice ili raži. Zene su sjekle stabljike kukuruza kosicom, srpom, a muževi vezali pojasevima od slame - ritka - i odmah nastavljali u stavice da bi se stabljike malo prosušile prije odvoženja
Baka ili mama donosile su u polje, a onaj koji je dovozio kukuruz, dojavljivao je gdje se nalaze, u· koje vrijeme i kamo treba odnijeti hranu. Hranu su nosile u košari na glavi, a u rukama kantu, (boketu) u kojoj je bila juha, grah ili kiselo zelje. Mi djeca nosili smo u drugoj košarici žlice i tanjure, "demižonku" sa svježom vodom, moštom ili vinom. Za takav težak posao trebala je i hrana biti dobra, masna sa puno kalorija. dan trajala je u polju b~rba, a su taj isti kukuruz morali otrijebiti od šaputine- komušinja - kako bi ga mogli pospremiti u koš gdje se sušio i iz kojeg se koristio.
Meni su u ostale kada je trijebljen kukuruz, u štaglju na gumnu da u kiše ne pokisne, i da budu Mi djeca smo poslije podne odlazili rodbinu i susjede pozvati da na na trijebljenje kukuruza. su nas pitali: koliko bude vozova za trijebiti, tko sve bude došao, i što bude za Mi smo uvijek rekli manje vozi kukuruza, a više nego što su se Barem su dobra trebala za jedan voz /kola/ kukuruza. Svi su rado došli na trijebljenje jer je kod nas znalo biti veoma zabavno. Moj djed Tomislav, otac i baka znali su lijepo mnoge anegdote, šale, viceve, pitalice, ali i zapjevati naše narodne pjesme. Pridružili su im se naši veseli "Zagorci" težaki i tako je taj posao uz veselje i zabavu brzo bio gotov. Struje tada nismo imali, a svjetiljku na petrolej nismo mogli koristiti jer je okolo bilo sijeno, slama, kukuruzovina, pa da se ne bi dogodila - požar. Radito se dakle, po ili pak po kmici". Zene su donijele drvene ili klupice, a omotale bi se u deke ili stare kapute kako im ne bi bilo jako hladno. Na gumnu su rakijom, vinom, moštom, himberom, kruškovcem, medom u narezanom na kockice.
Trijebilo se do 10,30 na a zatim je bila
Za je pripremljeno više vrsta sira, špek, Meni je ostao u
"zalejani" sir pravljen od svježeg mlijeka, zalijan "zalevom", nalijevan u zemljane posude i onda stavljani na drveni tanjur. Zalev (sirište) je pravljena od kožica svinjskih želuca ili kupljena u apoteci u obliku prašine.
Otrijebljeni kukuruz smo drugo jutro prebirali. Zdrave klipove smo stavljali u letvane ili pletene velike koševe; a "tušek" i nedozreli sjekli "kvacali" na i njima smo hranili svinje i krave.
Za kišnih dana nije se moglo u polje. Zagorci su tada pilili i cijepali drva, spremali u šupe ili drvarnice, ili su spremali kukuruz u koševe, a žene su prale i peglale ili rolale krevetninu, plahte od domaplatna, krpale i ponjave, ili su prebirale krumpir u podrumu, sortirale ga po vrstama korištenja, ili su prebirale ranij~ nabrani grah. Nekada su na stupi tucale prosenu ili berovu, hajdinsku kašu ili koštice od bundeva od kojih je baka kuhanjem pravila ulje. Moja baka je uvijek za sve pronalazila posla. Nedjeljom se nije radilo ništa, se išlo u crkvu na misu. Za taj dan težacima nije nadnica. Zagorke su mi ostale u jer su se za odlazak u crkvu dotjerivale i u haljine (narodne nošnje). Poslije išlo se u vinograd na izlet ili odmaralo kod
Za rad su težaci kukuruzom, krumpirom, grahom i drugim prehrambenim proizvodima. Kukuruz, pšenica i krumpir mjereni su "vaganom", to jest drvenom posudom u koju je nasut proizvod.
Iako su radili i u lošim vremenskim prilikama, izbivali od po mjesec i više dana, odvojeni od obitelji a bez komuniciranja s njom, ti su ljudi znali prikriti patnju pjesmom i smijehom, šalama i Svi su bili "jedno pazili su da nitko nikoga ne povrijedi, nisu bili jalni na druge su pomagali jedni drugima i svaki taj klip kukuruza pravedno podijelili. Uglavnom su bili rodbinski povezani. Zagorke Slavica i Pepica u dale su se kod· nas u Pepica je prabaka. se dana i veli da joj ništa nije bilo teško jer je bila mlada i zdrava i da je "bile jake lepe življenje".
Danas je sve Kukuruz raznih sorata, beru ga kombajni i odmah na polju otrijebe, orunje, samelju kukuruzovinu, a zrno traktori voze u silose na sušenje. To je sada lakši posao, bez zabave, smijeha, pjesme i druženja.
Ipak je nekadašnji kukuruzni kruh od sorte i puno ljudskog rada te ruku koje su ga spremale bio bolji - žut kao zlato i sladak kao med.
Mljekarski list 11/2001.
: Darko Kantoci.dipl. ing.
Zima nam je sve bliža i potrebno je zaštititi biljke koje su tijekom toplijeg dijela ljeta stajale na balkonima, prozorima i mjestima. I tijekom zime vaše biljke u loncima mogu ostati na istim mjestima gdje su bile, ali pod uvjetom da ih zaštitite od studeni.
Ako držite na balkonu, onda je potrebno na pod balkona i na njegove stranice poslagati stiro-pora. Na tako obloženi pod stavite posudu i u nju teglu s posude i tegle stavite dosta novinskog papira. Tako sprem-ljena biljka spremna je prezimiti na balkonu.
Isto tako možete upotri-jebiti kanticu dno valja prekriti stiro-pora. Teglu s biljkom stavite u kanticu i stiropora dopunite prostor tegle i kante tako da pokrijete zemlju u tegli.
Ukoliko je biljka osjetljiva na zimu, zaštitite slame ili crnogorice.
Ne zaboravite da je zima razdoblje mirovanja za biljke. U svezi s time zalijevanje svedite na najmanju mjeru. Tako smrzavanje zemlje u tegli a samim tim i korijena biljke.
aglaonema
ciklama
aspidistra
fikusi
Piše:Darko Kantoci,dipl. ing.
VRSTE
Neke sobne biljke vrlo rijetko, dok druge nalazimo vrlo u stambenih ili poslovnih prostora. Podsjetimo se na vrste.
OLEANDER je visoki zimzeleni grm porijeklom iz Sredozemlja. Ljeti se držati ga na otvorenom, a zimi ga obavezno treba unijeti u zatvorenu prostoriju. Postoje sorte niskog rasta koje olakšavaju uzgoj i prenošenje. Na otvorenom ga smjestite na položaj. Zalijevajte a jednom tjedno prihranjujte. Za ljetnih dana zalijevajte dva puta dnevno. Još je povoljnije prskati ga mlakom vodon;i. Svake 3 do 4 godine tr~ba_ga orezati kako bi potjerale nove grane. Cvate b11ehm, ili crvenim cvjetovima. Pri uzgoju oleandera budite oprezni jer je cijela biljka otrovna.
ASPIDISTRA je biljka·vrlo pogodna za uzgoj u stanovima s centralnim grijanjem jer dobro podnosi suhi zrak i nedostatak svjetla. Vrlo je otporna ali je nemojte previše zalijevati i držati na direktnom suncu.
DRACENA raste kao korov u tropskim i suptropskim krajevima Afrike i Azije. Ovisno o sorti podnosi zimske temperature od 10 do 18° C. Ne podnosi jako ljetno sunce ni propuh. Sve dracene traže vlažan zrak, pa ih prskajte mlakom vodom.
SANSEVERIJA je otporna i skromna biljka. Jedino ne podnosi pretjerano zalijevanje, ne zimi.
AGLAONEMA je difenbahiji, no mnogo je otpornija od nje. Ljeti je nemojte držati na direktnom suncu. Zimi je držite u prostoriji na temperaturi od oko 10° C i manje je zalijevajte.
FIKUS. Fikusa ima oko 900 vrsta ramih oblika i osobina. To su vrlo otporne i zahvalne biljke, no nemojte ih držati na propuhu. Ne podnosi ni velike temperaturne razlike kao ni obilno zalijevanje. Povremeno obrišite prašinu s listova. Ljeti ga ne izlažite direktnom suncu.
MONSTERA je otpornija od fikusa. Traži toplinu i vlažan zrak. Uspijeva na tamnijem mjestu.
SCINDAPSUS je koja se može uzgajati u prostorima s centralnim grijanjem jer dobro podnosi suhi zrak. Ipak, povremeno poprskajte listove mlakom vodom. Iako podnosi tamnije mjesto, ljepše raste na svijetlu. Izbjegavajte zalijevanje hladnom vodom.
CIKLAMU drže na temperaturi od 10 do 15° C, na svjetlom mjestu. Svaki drugi dan ih zalijevajte mlakom vodom. Kada ocvate, prestanite je zalijevati do pojave novih izboja.
VODENIKA obilno i dugo cvate, pa je treba prihranjivati jednom tjedno. Traži dosta vode. Ako joj otpadnu listovi da je na pretamnom ili na prehladnom mjestu ili je previše zalijevate. U i ožujku možete ju razmnožiti reznicama.
Oobar vrtni alat - pola posla
Kako je za obavljanje svakog posla važan alat, tako je vrlo bitan.. i u vrtlarstvu. Kod nas postoje mnogi vrtnog alata, a u novije vrijeme ima uvoznog alata.
Samo dobar alat rad u vrtu ugodnim. Najviše odustajanja od vrtlarskih radova ima zbog žuljeva na rukama i bolova u pri kupnji alata vodite da vam bude po mjeri. U daljnjem tekstu spomenut najvažnije dijelove alata.
Lopata je osnovni pribor svakog vrtlara. Mora biti iskovana iz jednog komada. Obratite pažnju na pravilnu duljinu drška koji vam pravilnu upotrebu bez zamaranja. 1
Vtle se mogu, kao i lopata, upotnjebiti za rahljenje zemlje na teškim tlima. Isto tako služe za podizanje sijena, trave, stajnjaka i sl. kultivator služi za razrahljivanje, i usitnjavanje pokorice. Podešavanjem zubaca može se tlo biljkama tijekom cijele godine.
Vrtna freza je najvažniji dio alata za pripremu tla za sadnju i razrahljivanje sadnicama.
Grablje su nenadomjestive za fmo usitnjavan1e, ravnanje i sadnih površina. Postoji još niz ostalog alata. Sada, kad dolazi zima, najpovoljnije je vrijeme da alat temeljito od zemlje, nabrusite oštrice lopata, motika, vila i sl. Osovine na pokretnim dijelovima podmažite. Vrtne škare nabrusite, a isto s
1 1 pilama, škarama za živicu i sl. Sav alat spremite u , suhu ostavu. Ako vam ostava mje suha, metalne ; dijelove alata namažite uljem kako ne bi
ITakav alat duže trajati, a kupnju Lnovoga zbog dotrajalosti. O
Mljekarski list 11/2001.
, ,
RIJETKEVRSTEDRVECANAOKUCNICI
Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.
U našim vrtovima je razno a neke vrste su rijetke da je mali izbor sadnog materijala i što ljudi ne znaju ili nedovoljno poznaju biljne vrste.
Ovdje samo spomenuti neke rijetke vrste koje ipak možemo u našim prodavaonicama
ARAUCARIA ARAUCANA
Zimzeleno je svtablo,podrijetlom iz
Cilea, samonikla raste na obroncima Anda. Može izrasti do 30 metara visine, piramidalnog je oblika, pršljenasto grana. Listovi su kruti, gusto poredani poput crijepa, pokrivaju cijele grane i dugi su oko 5 cm. Biljke su dvodomne. Razmnožavati se može sjemenom potkraj zime .u klijalištu. Odrasle su biljke posve prilagodljive i otporne na mrazeve, zahtijevaju vlažno po~neblje i svježa tla. Klice prve dvije do tri godine treb'a zaštititi od jake zime.
CYCAS REVOLUTA iz
Azije, a prostire se od juga Japana sve do Jave. Biljka je vrlo slipalmi, a vrlo sporo raste i u najpovoljnijim uvjetima. Stabalce dostiže otprilike 3,5 metara visine. Cycas se ubraja u rod najstarijih razreda viših biljaka. Listovi su dugi do 2 metra, perasti, na vrhu debla tvore veliku krunu. Stabla su dvodomna. Razmnožavati se može sjemenom ili izdancima. Vrlo je prilagodljiv i otporan na mraz.
GINGKO BILOBA
Biljka je podrijetlom iz Kine, gdje su fosilni ostaci iz mezozoika. Vrsta je preživjela uzgoju i njezi redovnika. Drvo je listopadno, dvodomno, visoko do 40 metara. Muški primjerci su vitki, a ženski imaju širu krošnju. Listovi su lepezasti s dubokim urezom na sredini, sjajnozelene boje, a prije negoli otpadnu postaju zlatnožuti. Plod je mala boba, poput trešnje, vrlo neugodna mirisa. Zato se ne sadnja muških i ženskih biljaka zajedno. Biljka se razmnožava sjemenom ili reznicama. Razmnožavati se može i cijepljenjem, da se ne dobiju ženski primjerci. Stablo sporo raste, pa mu treba oko 30 godina da izraste 10 m visoko. Prilagodljivje i podnosi sva podneblja.
SEQUOIADENDRON GEGANTEUM
Ako imate dovoljno prostora za sadnju bilja oko posadite mamutovac, ili sekvoju. Sigurno biti ponosni na drvo. Sekvoja raste samonikla samo u srednjoj Kaliforniji (SAD).
Ubraja se u najviša i stabla na svijetu. Mogu biti visoka do 100 metara,v a mogu doživjeti i 3500 godina. Zivotni viiek ne može se utvrditi jer nijedan primjerak nije uginuo od starosti zbog neke nezgode. Stablo s krošnjom ima piramidalni oblik. Deblo je krupno, crvenokore, a grane su smještene visoko i povijene nadolje. Listovi su trajno zeleni, ljuskavi, dugi do 6 mm. Biljka se razmnožava sjemenom. Sekvoja uspijeva na svijetlim i vlažnim na kojem je samonikla.
SOPHORA JAPONICA
Listopadno stablo, poiz Kine, a uvelike se uzgaja u Japanu. Naraste do 20 m u visinu. Deblo tijekom godina postaje krivudavo. Grane su raširene, a krošnja je okruglasta. Listovi su sastavljeni, neparno perasti, tamnozelene boje. Osobito je lijep varijetet "pendula". Razmnožava se sjemenom i cijepljenjem.
je prilagodljiv, voli položaj i brzo raste.
LIRIODENDRON TULIPIFERA
Listopadno stablo koje se uzgaja kao ukras i r~di drv~. Listovi su svojstvena oblika, nalik na liru, modrozelenkaste boje, a prije nego što otpadnu postaju blistava žuti. Dvospolni se cvjetovi pojavljuju ljeti na biljkama koje su stare najmanje 15 godina. Cvjetovi su zelenkastožuti, veliki i Drvo je svijetložuto, služi za izradu namještaja i
Razmnožava se sjemenom koje je rijetko plodno. Stablo je prilagodijivo, zahtijeva položaj ali i vlažan zrak. N11e podložno bolestima i rijetko ih napadaju nametnici.
Piše: Ivan
Mjesec studeni
odražava stvarno stanje u prirodi, pa su i nastale narodne izreke:
PRAVO JE MARTINJE KAD
JE INJE, ili ona
SVETA KATA SNIJEG U. VR'\TA.
To je mjesec studeni i mjesec s dva datuma za ljude koji žive na selu:
11. studeni - blagdan
SVETOG MARTINA i 25. studeni blagdan
SVETE KATARINE.
U središtu gornje
Posavine, selu Martinska Ves (desna) u kojem se nalazi i župna crkva sv. Martina, zaštitnika sela, pa i cijele gornje Posavine, blagdan sv. Martina posebno se slavi.
Povezanost ljudi ovoga kraja sa svojim svecem vidljiva je i po imenu sela - MARTINSKA VES. Posavci njeguju i dugogodišnju svjetovnu tradiciju kajkavskog Hrvatske, a to je "krštenje mošta" studenoga za blagdan svetog Martina po kletima gorja, vrha i Ceqa, iako sveti Martin s vinom nema veze.
obrtnicima, od 1922. godine obred "krštenja mošta" odvija se organizirano prem31 "križeštatutima". Cast mi je 25 godina (kao dugogodišnjem tamburašu) sudjelovati u tim a u zadnjih 7 godina obavljati i ulogu BIŠKUPA. U zadnje vrijeme takve priredbe komercijaliziraju, pa se gubi smisao toga i što je još važnije, duh prave "pajdašije" kojega je starija generacija tako zdušno njegovala. Takozvane "Martinjske zabave" u hotelima i restoranima svojevrsna su karikatura tradicionalnog "krštenja mošta" jer se npr. za ne servira guska s mlincima razni odresci; ne pije se mošt, odnosno mlado vino, pivp i razni "pofarbani" sokovi, ne sviraju tamburaši zabav-
M{jekarski list 11/2001.
ni sastavi koji na svom repertoaru nemaju pjesme o vinu; ne se pjesma veselih "pajdaša" zbog prekomjerne buke koju proizvode glazbala.
No, ipak pojedinci i skupine prijatelja u svojim kletima još uvijek otkidaju zaboravu jer bi kulturno-povijesna baština ljudi ovoga kraja bila siromašnija, pa i oni zajedno s njom.
U Martinskoj Vesi još uvijek za Martinje u krušnoj peku guske, po kojima je poznata, te nije da je guska i u grbu
Do kraja sudenoga obavljeni su svi jesenski radovi.
I rakija je i mlado vino dozrelo. Zato je za svetu Katu bilo najviše svatova.
Sveta Katarina je prvi blagdan u kalendarskoj godini kada su imendana Katarina "graturanti" koji su pjesmom i svirkom obilazili svaku u kojoj je bila slavljenica. U vrijeme izmjene godišnjih doba, oko
Svete Katarine, Posavina bi dobila bijelo ruho na radost i veselje mladih Posavaca.
Eto tako je to zapisana u mojem Posavskom spomenaru da se ne zaboravi, jer kaže se, da ono što nije zapisana za povijest nije se dogodilo.
AGROMETEDROLOGIJA V MISJAGODINA I ošu~,ijek traje
Piše:mr. Dražen agrometeorolog
U studenome topli dani nisu kako se može razabrati po njegovom imenu. Ovoga su mjeseca dani kratki, a sunce nije dovoljno jako da bi se zrak mogao zagrijati. No, se da ipak u naše krajeve struje donesu topli zrak iz dalekih južnih krajeva pa temperature zraka nakratko porastu.
To se uglavnom kada se zapadno od naših krajeva nalazi ciklona. Oko ciklone zrak se prem1ešta u sm1eru suprotno od kazaljke na satu. U takvim okolnostima, na strani ciklona u naše krajeve prodire topli zrak s juga pa je te dane puk nazvao "MARTINJSKIM LJETOM", jer uglavnom dolaze u posljednjoj studenog.
Topli su dani uglavnom po volji ratara koji nisu u listopadu tlo izorali. Korist duboke zimske obrade tla ne treba posebno isticati. Dovoljno je prisjetiti se da tlo izorana dubokom brazdom apsorbira više palih oborine. Takvome tlu otjecanje oborine znatno je manje nego na tlu.
Zbog zamrzavanja pa i odmrzavanja, tlo postaje a time u lakše za obradu. No, kako je ova godina zbog velike populacije glodavaca proglašena "mišjom godinom", a o štetama koje su nanesene je sve znano, dubokom zimskom obradom tla donekle se uništiti dio staništa spomenutih životinjica. O
LGfilfill V
V E SAS CANIM-BOLESTIMA?
Ima, i to je danas izvan svake sumnje. Niz i kvalitetnih dokaza vezu kolesterola (vrsta u krvi i oboljenja. Ovdje su izneseni neki od glavnih takvih dokaza:
1. Epidemiološke studije: promatranje populacija ljudi (kao što je bilo u poznatoj framinghamskoj studiji, u kojoj je više od 5000 osoba) opetovano je pokazalo, i kod muškaraca i kod žena, da je razina kolesterola u krvi jedan od najvažnijih predskazatelja (jasno, skupa s krvnim tlakom, pušenjem i obiteljskom povijesti) rizika za pojavu koronarne bolesti. Deseci studija došlo je do istih
2. Ispitivanja na životinjama: premda uvijek moramo biti oprezni kod prenošenja na ljudska a su dobiveni na osnovi eksperimenata na životinjama, barem je interesantna da životinje mnogo manje obolijevaju od bolesti kada im dajemo hranu s malo kolesterola ili kada im dajemo lijekove za smanjenje kolesterola u krvi.
3. Studije u narodima: usporedbe nacija i vrsta društva svaki put su pokazale da narodi koji konzumiraju hranu s puno imaju obolje~ja, nego one zajednice koje jedu manje Sto više, kada pojedine grupe migriraju u neko novo društvo, pokazuju sklonost stjecanju istih koncentracija kolesterola u krvi i istih rizika oboljenja kao i društva u koje su se naselili. Ta sugerira da faktori okoline, kao što je ishrana, mogu biti više u rizika nego genetski faktori.
4. Studije na ljudima s visokim rizikom: kod osoba sa oboljenjima u vrlo mladoj dobi ili u obiteljima u kojima je bolest posebno veoma se utvrde visoke razine kolesterola u krvi.
5. Ispitivanje koronarnih arterija: kolesterol je uvijek prisutan u blokiranih koronarnih arterija. Detaljno izvršena ispitivanja pokazala su da je kolesterol u tim dijelovima srca prešao iz krvi u stijenku krvne žile. Ustvari, kolesterola se uvijek "na mjestu
Koja hrana smanjuje kolesterol u krvi?
Najdjelotvorniji smanjivanja razina kolesterola je smanjiti u ishrani. Za ljudi, to prebacivanje s masnog mesa i svinjskih na krtije meso, ribu i perad. Osim toga, možda trebati smanjiti masti i u mlijeku (umjesto punomasnog, obrano mlijeko i konzumiranja šlaga), maslac zamijeniti margarinom.
Drugi važan faktor je vrsta konzumirane masbiljnih ulja sadrži masti, dok su životinjskih tzv. masti. Zamjena sa rezultira smanjenjem razine kolesterola u krvi, i ako je ukupno konzumiranih masti ostala nepromijenjena.
Jaja su jedini direktni izvor kolesterola i udruženje za borbu protiv bolesti u broju pojedenih jaja (npr. ne više od 3-4 tjedno).
Može li snižavanje razine kolesterola u krvi biti ipak i štetno?
Neki medicinski izvještaji ukazuju da osobe s niskim razinama kolesterola, kao i oni koji uzimaju lijekove za smanjenje kolesterola, mogu imati rizik od raka (i pored smanjenog rizika od obojenja). Na primjer spomenuta framinghamska studija, koja je tako jasno istakla kolesterol kao faktor za bolesti srca, istovremeno je pokazala da je kod muškaraca (koje se ispitivala u studiji) - ali ne i kod žena - rizik od raka (posebno raka debelog crijeva) bio kod onih koji su imali najniže razine kolesterola. ovog nalaza još uvijek nije potpuno jasan. Taj rizik od raka može biti rezultat jednostavno da netko tko ne umre od bolesti srca (zato jer je razina njegovog kolesterola niska), mora na koncu od umrijeti, a rak je nakon bolesti uzrok smrti u Americi.
U svakom dokazi koji govore u prilog veze rak - niski kolesterol još uvijek slabi - mnogo slabiji nego podrobni dokazi koji da smanjenje kolesterola u krvi pomaže prevenciji oboljenja. O
11/2001.
Piše: dr. Ivo Belan
D~&d.o.o.
1. VAM-ovi za goveda (vitaminsko-mikromineralni premiksi)
- doziranje 0,5% u gotovoj smjesi
ANTISTRES VAM ZA TELAD
VAM GT (za telad)
VAM GJ (za junaci)
VAM GK (za krave)
2. MAKROPREMIKSI za goveda (vitaminsko-makromineralni premiksi) - doziranje 2,5% u gotovoj smjesi
3. VAM GK SUPER (potpuni mineralno-vitaminski dodatak za krave) - aromatiziran - doziranje uz obrok, 100 - 200 g po kravi dnevno
4. KOSTOVIT (vitaminsko-mineralni dodatak hrani za životinje svih vrsta i kategorija)
5. D-V, koncentrirani dezinficijens za vime - služi za dezinfekciju vimena i zaštitu od mastitisa Za sve detaljnije obavijesti, obratite nam se s povjerenjem
