dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran
dipl. ing. Darko Kantoci, dipl. ing. Karmen
prof. dr. Zvonimir Štafa
Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj
Redaktorica: dipl. ing. Vera
urednica: ing. Mirna
Lektorica: Katarina-Zrinka
Crteži: dipl. ing. Nikola
Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb
Uprava i uredništvo: Zagreb, Hica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349
Cijena: 4,50 kn
priprema: "Hlad", Pluska
Tisak:
Orbis d.d., Hica 65, Zagreb
li_st12/2001.
KRMNEKULTURE mahunarke
HRANIDBA Hranidba krava
Optimalni sustavi krmnih obroka krava uz kukuruznu i travnu silažu
VETERINARSlVO Bedrenica
SELEKCIJA I REPRODUKCIJA Sturbuck ponovo
ISPITIVANJE MLIJEKA
Proces
GOSPODARSlVO
OBAVIJESTII REPORTAŽE
3. savjtovanje ovaca i koza u Republici Hrvatskoj i 2. izložba hrvatskih i kozjih sireva "OV-KO proizvodi 2001."
Ocjenjivanjem "OV-KO proizvoda" do kvalitetnijeg i prepoznatljivog proizvoda
KULTURAŽIVLJENJANA SELU
Hvala ti Bože, Stvoritelju, naš, za svaki dan, za svaki izlazak i zalazak sunca
naše flore
Piše:prof.dr.sc.ZvonimirŠtafa
Rod Trifolium (prave djeteline) naše flore, - u nizinskih i brdskih zajednica zastupljeniji je s oko 250 vrsta po trajanju: ozime (u Mediteranu) jednogodišnje, dvogodišnje pa i višegodišnje. Prema krme bitno se razlikuju od najkvalitetnijih (bijela, crvena, perzijska, jagodasta) preko niza vrlo dobre, dobre, osrednje, loše do bezvrijednih u sijenu (niske rastom ili vrlo grube) i vrlo škodljivih (zvjezdasta djetelina - oštre bodlje).
Prema prinosima, od onih koji daju nekoliko porasta (otkosa) godišnje do onih niskog prinosa koje imaju jedan slab ili neznatan porast. Vrstama djetelina koje tjeraju više puta tijekom vegetacije, a imaju visoku i daju velike prinose, selekcijom su poboljšana gospodarska svojstva (porast, prinosi, a nekima i trajanje).
1.Crvena djetelina ima varijeteta:
a) Livadna (divlja) crvena djetelina (Trifoliumpratensevar.spontaneumWillk.)
b) crvena djetelina (Trifoliumpratensevar.sativum Crome) c) Centralnoalpska višegodišnja crvena djetelina (Trifoliumpratensevar.perenneSinchar) d) (dlakava) crvena djetelina (Trifoliumpratensevar.expansum).
Livadna (divlja) crvena djetelina
Kvaliteta: do 50 % vrlo dobra- višeod 50% u masi.
Proširena je više na livadnim zajednicama pahovke rane, krestaca, bromusa i srednjeg trputca. U ostalim zajednicama manje je zastupljena kao i na pašnjacima. Stabljika je tanja, i ispunjena, podijeljena na nodije iz kojih grana u gornjem dijelu. je troperasto. Plojke su izduženo elipoblika s izraženom svijetlom prugom u obliku slova V je slabo dlakavo. Glavica je izdužena jajasta crvene boje. Zrela glavica je tamno mrke boje. Sjeme je nepravilno srcolikog oblika. Cvate u prvom i drugom porastu, a može i u ako se prvi otkos rano skine. Osjemenjuje se u drugom porastu (otava). Ako je dozrjela tijekom sušenja, sjeme se otrusi i tako se širi. Proširena je u travnjacima od vrlo suhih do poplavnih. Najbolje joj odgovaraju svježa do umjereno vlažna tla. Podnosi kiselu reakciju. Više je proširena na nizinskim nego na brdskim staništima. Može izmrznuti ako se u jesen predugo i prenisko napasuje. Vrlo dobro reagira na PK gnojidbu tako da joj se udio u masi tratine može višestruko Ako ima vlage u tlu, u drugom otkosu može i
dominirati. Uz obilnu PK gnojidbu daje visoke urode vrlo kvalitetne krme. Koristi se napasivanjem i košnjom u 2 do 3 (4) otkosa (turnusa), ovisno o ostalim vrstama i porastu tratine. Uz bijelu i jagodastu djetelinu smatramo ju najkvalitetnijom vrstom. livadna crvena djetelina traje 3 do 6 godina ovisno o gnojidbi, uvjetima proizvodnje i korištenja.
Danas u svijetu ima nekoliko sorata livavdne crvene djeteline. U Ljubljani je kreirana sorta Ziva koja se koristi za sjetvu u livadnim smjesama, ili za nadosijavanje tratine u livadama kojima se žele prinosi i U kulturi sije se 22 kg/ha odnosno 12,5 kg/hj. Udio u tratini, pri novoj sjetvi, odnosno nadosijavanju, ovisi o uvjetima, proizvodnje, i krme koju želimo gnojidbi ali i korištenja te vremenu i pristizanja krme. U smjesama za napasivanje dodaje se 2 do 10 %, a u smjesama za košnju od 5 do 50 pa i više % ovisno o navedenim
2. Švedska (hibridna) djetelina (Trifolium hybridum L.)
Kvaliteta= Z: Vd<20D>20 % na pašnjacima dp S: Od<10 %- V>10 % Švedska djetelina je proširena na vlažnim i mokrim staništima po cijeloj Europi i prednjoj Aziji. je •-.-·•· vrsta travnjaka reda MolinioArrhena-theretea. Proširena je kao diferencijalna vrsta za vlažnost staništa sveze Arrhena-
therion. Zastupljena je u asocijaci jama: Caricetum tricostato vulpinae, Deschampsietum caespit9sae i Cynosuretum cristati. Svedska djetelina ima dva varijeteta; var. hybridum, koji se kultivira, zelene uspravne mekane i šuplje stabljike, krupnijeg je i var. elegans tanje i tvrde puzave do poluuspravne stabljike, obojene uglavnom crvenkasto, sitnijeg proširena je na vlažnim i varnim travnjacima navedenih zajednica.
Švedska djetelina naraste 2040-80 cm visoko, ovisno o tipu, vlagi i uvjetima. Stabljika može biti poluuzdignuta ili uzdignuta,
šuplja je i meka, podijeljena na nodije iz kojih tjera grane i cvjetne glavice. Veliki udio tjera iz rozete na dugim drškama, dok je na stabljici, to što je bliže cvatu, ali nije (bez drške kao u crvene djeteline). Plojke su troperaste, s izraženom nervaturom, na rubu nazubljene, bez svijetle pjege (kao u bijele ili crvene djeteline). obavijaju stabljiku, zelene su boje i na vrhu imaju dva šiljka. Korijen švedske djeteline je vretenast. Prodire do 1 m duboko u tlo. Glavna masa korijena je na dubini 30-40 cm. Zato švedska djetelina slabije podnosi sušu u odnosu na crvenu djetelinu. Cvat je glavica bijele boje u sredini, a vanjski cvjetovi su Intenzivno miriše na med. Dobra je paša. mahunice imaju 2-4 sjemenke, su boje i okrenute prema dolje. Sjeme je zelenkaste do crnoma-
slinaste boje, srcolikog oblika. Masa \000 sjemenki je 0,6-0,7 grama. Svedska djetelina predstavlja jednu od najkvalitetnijih vrsta na vlažnim, do mokrim staništima u spomenutim zajednicama. Dobro reagira na PK gnojidbu kojom se njen udio u tratini lJlOŽevišestruko (Ivanek, Stafa). U zelenom stanju može biti ponešto gorka. Na paši i uz prisustvo svjetla može izazvati poja~u fagopirizma (vidi kvalitetu). Svedska djetelina sije se u DTS na oranicama (gdje su uvjeti za crvenu djetelinu ili prevlažni) u smjesi s crvenom i bijelom djetelinom, smiljkitom, kao i u livadnim smjesama, te u smjesama za nadosijavanje livada na vlažnim do mokrim tlima, s udjelom od 10 do 30 %. Svrha je popraviti i mase. U kulturi sije se 20 kg/ha odnosno 12 kg/kj. Višegodišnja je i dugotrajna (3-6 godina). Izvanredno je otporna na
Zagreb, Žitnjak b.b., P.J. Vinkovci, kralja Zvonimira 80
Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503
fax (01) 2499 508
tel (01) 2405 732 skladište
fax (01) 2499 509
Tel. (032) 308 587
fax (032) 308 589
PROIZVODIMO, IZVOZIMO I UVOZIMOTEPRODAJEMO NAVELIKO I
Sve naše sjeme u maloprodaji
možete u preko 900
poljoprivrednih apoteka diljem
Hrvatske i u našoj novootvorenoj
maloprodaji "KALIA'' na Žitnjaku
b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u
Zagrebu i u Vinkovcima
DTS LIVADA za košnju i ispašu
DTS TRAVNIKza košnju
DTS PAŠNIK za ispašu
Sudanska trava "SuSu"
grašak "Poneka" za zelenu masu grašak "Solara" za zrno mrkva "Ljubljanska žuta" repa "Brigadier" i "Eckendorf"
Jara grahorica" Jaga" i "Ebena"
Ozima grahorica "Popelsdorfer"
Lucertna "OS-66", "Elga", "Orca", "Europa"
Sve vrste djetelina i trava
zimu. U kasno s vegetacijom kasno. Cvate kasnije od crvene djeteline. Nije prodorna i može biti potisnuta ako u tratini prevladavaju visoke prodorne vrste. Tijekom ljeta ima vrlo slab porast. Uz navodnLavanje i PK gnojidbu daje visoke prinose i ljeti. Svedska djetelina ima diploidne i tetraploidne forme. Iz svake od navedenih formi kreirane su sorte. U nas je proširena sorta Hytra uspravnog rasta krupnog i glavice. Dobra je paša. Na staništima u DTS ili u kulturi daje visoke prinose.
3. Bijela djetelina ima tri varijeteta:
a) Sitnolisna ili divlja bijela djetelina (Trifolium repens var. silvestre Alef)
b) Intermediarna bijela djetelina (Trifolium repens var. intermedium-Fosset.)
c) Ladino ili kulturna bijela djetelina (Trifolium repens var. giganteneum Lagr.)
Sitnolisna ili divlja bijela djetelina (Trifolium repens L.)
Bijela djetelina je str1mooplodna biljna vrsta. ju bumbari i ostali ju. Zbog stranooplodnje i hibridizacije bijela se djetelina pojavljuje na travnjacima, a na ruderalnim (neobrapovršinama u nizu varijeteta; bijelo do crvene boje cvijeta, uskih listova, sitnih do vrlo krupnih plojki srcastog oblika sa svjetlom pjegom u obliku slova V naopako okrenutog ili bez svjetle pjege. Stabljika je puzava s dužinom intermedija i broja grana. Tipovi s kratkim internodijima daju tratinu s masom u tratini. O grananja stabljike ovisi proširenost i pokrovnost u tratini. Ako joj je širenje, javlja se u
Dakle, zbog velikog broja varijeteta, plastii osjemenjivanja tijekom vegetacije, bijela djetelina je proširena na travnjacima i ruderalnim staništima. Manje je proširena na onim travnjacima koji se rijetko i kasno kose zbog zasjenjivanja visokih vrsta (trava i zeljanica). Na košenim travnjacima, na kojima je bijela dje-telina manje zasjenjena, pojavljuje se i s udjelom u masi, a na tlima dobro opskrbljenim fosforom, kalijem i kalcijem koji vaju njenu otpornost i konkurentsku sposobnost.
Danas se bijela djetelina smatra jednim od najboljih fiksatora dušika. Vezanjem dušika iz zraka Rhizobium bakterijama u kvržicama na korijenu veže 100 pa i znatno više kg/ha dušika u tlu ovisno o zastupljenosti u tratini. Razgradnjom kvržica u
tlu se vezani dušik koji koriste druge vrste u tratini, a one kojima je taj dušik potreban za rast i razvoj. Zato su trave pa i zeljanice u bijele djeteline znatno razvijenije i u odnosu na iste vrste u tratini bez djetelina. To svojstvo mahunarki, a djetelina i lucerni da vežu dušik kod sjetve nove tratine ili nadosijavanja može se poboljšati cijepljenjem sjemena kod sjetve Rhizobium bakterijama selekcioniranim u tu svrhu. Na taj se fiksacija atmosferskog dušika što se odraziti udjelom djetelina u masi, a posredno trava i nekih zeljanica, što rezultati boljom krme i prinosom. To je ekološki prihvatljivo tim više što se danas daje prednost proizvodnji zdravije krme. Za sjetvu prema linearnoj metodi potrebno je 16 kg/ha sjemena bijele djeteline ili 9 kg/kj. Udio bijele djeteline sitnolisne za sjetvu u livadnim smjesama iznosi 5 do 15 % odnosno od 0,8 do 2,5 (3,0) kg/ha, a u smjesama za napasivanje od 5 do 20 (30) % ili od 0,8 do 3,2 (4,0) kg po ha. Od sorata sitnolisne djeteline u trgovini je sjeme sorte Milka.
4. Jagodasta djetelina (Trifolitun fragiferum L)
mase:
Jagodasta djetelina je trajna vrsta, ali ima i dvogodišnjih i višegodišnjh formi. Niskog je rasta. Stabljika (vriježe) je zeljasta puzava, razgranata. Vriježe mogu biti duge od 0,5 do 2 m pa i duže. Iz koljenaca tjera korijenje i tako se širi vegetativna. je troperasto. Plojke su duguljaste, oblika, na rubovima nazubljene. obuhvastabljiku i završavaju s dva šiljka. Stapka glavice je duga i bez glavice su boje gusto zbijeni u glavici. Nakon oplodnje se s vanjske strane nadmu u obliku prekrivene su gustim vrlo finim Ostaci latica i zupci stvaraju tamnu pigmentaciju pa glavica izgleda kao jagoda. Mahunice imaju do dvije sjemenke. Za poplava glavice ili dijelovi plivaju i tako se širi.
krme ove djeteline jednaka je krme bijele djeteline, ali zbog nedovoljnog poznavanja ove djeteline ne pridaje joj se
Optimalno stanište za razvoj jagodaste djeteline su poplavna tla reakcije. Proširena je i na tlima koja su mokra i vlažna ali reakcije. Dobro podnosi sušu. da dobro podnosi ekstreme vode i soli, proširena je u tratini na površinama koje su povremeno plavljene (Posavina).
U kontinentalnom dijelu Hrvatske proširena je
M{jekarski list 12/2001.
uz putove i na poplavnim staništima u Hrvatskom Zagorju, u Posavini. Na Mediteranu, zajedno s bijelom djetelinom, tvori vrlo gustu tratinu u sušnom razdoblju - ljeti) kao i na Posavskim pašnjacima. Na poplavnim staništima u Posavini naraste vrlo krupna (varijeteti) pa se koristi za napasivanje, a višak ili jedan otkos košnjom za sijeno U nas nema sjemena ove djeteline. Danas su u svijetu kreirane sorte za sjetvu na tlima alkalne reakcije koja su povremeno plavljena. Takvih tala ima u nas u kontinentalnom, ali i u Mediteranskom Na takvim tlima predstavlja jednu od najvrednijih vrsta. da ima porast tijekom ljeta (toplije doba godine), na poplavnim staništima Posavine (Lonjsko, Odranska polje) predstavlja vrlo vrijednu komponentu takvih travnjaka prvenstveno za napasivanje i košnju. U kulturi sije se 15 kg/ha 8,6 kg/kj. U Americi na tlima sije se 5 do 15 kg/ha ovisno o cilju uzgajanja. U nas nema sorata, a u trgovini se vrlo rijetko može dobiti sjeme iz uvoza.
5. Mala djetelina (Trifolium dubium Sibith.) maseizelena=vrlodobraisijeno=vrlodobro Morfološke osobine: stabljika je tanka gotovo nitasta i grana u gornjem dijelu. Naraste 10 do 20 (30) cm pa i više, ovisno o otkosu, tratine, gnojidbi i vlagi u tlu. je troperasto. Liske su klinaste, sitne odozgo, svijetlozelene, je svjetlije. Cvat je rahla glavica s 5 do 15 intenzivno žutih cvjetova, kojima daje lijep izgled travnjaku tijekom cvatnje. Starenjem cvjetovi postaju svijetlo Cvate od svibnja do listopada i osjemenjuje se vrlo brzo nakon cvatnje. Ima jednogodišnje i dvogodišnje forme. Cijela biljka djeluje nježno. Na odstaništima, ako se stigne osjemeniti, pojavljuje se u tratini u velikom broju šire jastuke koji se lijepo zapažaju u cvatnji. da uspijeva na vrlo suhim ali i na vlažnim staništima, proširena je u nas i u Europi i susjednim podru-
je vrsta travnjaka reda pahovke ali i velikog razreda travnjaka vlasulja i stoklasa. Niska i sitna mahunarka, znatno popunjava donju etažu tratine na suhim, svježim i vlažnim staništima. Do cvatnje u drugom porastu se ne zbog visokih vrsta koje u prvom porastu dominiraju. Na staništima u drugom porastu u vrijeme cvatnje može dominirati travnjaku žuti izgled.
Gnojidbom fosfornim i kalijevim gnojivima se njen udio u tratini tako da u drugom porastu, krajem lipnja i u srpnju, uz srniljkite i bijelu djetelinu predstavlja vrlo udio u masi prinose, ali i krme. Zbog
morfoloških osobina (tanka stabljika) lako se i ujedsuši bez gubitaka, vrlo dobru krmu. Podnosi i napasivanje jer stabljika grana pa se obnavlja.
Ako nastane suša, nakon košnje ima slab prirast na suhim staništima) ali se obilno osjemeni. Intenziviranom NPK gnojidbom potiskuju je visoke vrste u gustom sklopu, u prvom porastu.
6. Žuta djetelina (Trifolium patens Schreb) mase:zelena=vrlodobra,sijeno=vrlodobro Jednogodišnja je vrsta, ali prema novijim istraživanjima postoje i višegodišnje vrste. Stabljika je nježna, uspravna, kasnije može Naraste 20 do preko 50 cm. Liske su Srednja liska je na kratkoj peteljci, pa je troperasti list listu lucerne od koje se razlikuje po (oni su poput uški i imaju i rijetke Cvat je gusta glavica, žute boje, oblika. Zuti cvjetovi su uspravni. Nakon cvatnje opuste se i Osjemenjuje se uglavnom u drugom porastu (srpanj, kolovoz).
Rasprostranjena je u pojasu Alpi i Europi. U nas je zastupljena na težim, vlažnijim i poplavnim staništima u travnjacima sveze krestaca u kojoj je zastupljena u 85% sastojina, a u zajednici busike oštre u 35% sastojina. U zajednicama pahovke rane zastupljena je u prelaznim, vlažnijim varijantama, a u zajednici šaševa u manje vlažnijiim varijantama. U nas je malo poznata kao vrsta iako je u Save i Drave injihovih pritoka na svježim, vlažnim, mokrim pa i poplavnim staništima znatno proširena. Tijekom lipnja daje znatnu masu u tratini, a kada cvate u drugom i porastu livadama daje žuti izgled. Gnojidbom s fosfornim i kalijevim gnojivima, i ako ima vapna u tlu, može se izforsirati tako da u drugom porastu na vlažnim i mokrijim staništima (ako su gnojena) može i dominirati u tratini. Daje vrlo dobre prinose vrlo dobre krme, što je autor utvrdio na vlastitim površinama.
U tratini koja se kosi (livadama), i gdje je moosjemenjivanje, više je proširena. Na pašnjacima je slabije zastupljena pogotovo ako se pašnjaci duboko i neprekidno napasuju, pa se na pašnjacima ne stigne osjemeniti. To posebno vrijedi, ako se napasuju površine stokom sitnog zuba (ovce i koze) koje ju zbog ukusnosti i krme duboko gnzu.
Proizvodnja sjemena u nas nije organizirana, ali bi se sjeme moglo dobiti košnjom površina u drugom porastu na kojima je proširena. Setekcijom žute djeteline nitko se u svijetu ne bavi. Steta, jer na staništima daje urode vrlo dobre u prvom i drugom porastu.
Razvijenost govedarstva mjeri se proizvedenog kvalitetnog i higijenski ispravnog mlijeka. Zbog toga kvaliteta krme u hranidbi krava ima posebnu važnost.
Ukoliko su krmiva koja dajemo kravama kvalitetnija, krave ih više pojesti i proizvesti više mlijeka, bit plodnije i redovito se teliti.
Krave su koji grubu voluminoznu hranu (sijeno, travu, sjenažu i silažu) kao i druge nusproizvode prehrambene industrije koriste kao izvore hranjivih tvari i pretvaraju u kvalitetatt proizvod (mlijeko) i plod.
Cilj: maksimalno profitabilnu proizvodnju mlijeka sa zdravim, i plodnim kravama.
Svakodnevnim proizvodnje i sadržaja mlijeka mast, proteini) je otkriti pogreške u hranidbi i mijenjati sastav dnevnog obroka.
Dnevni obrok treba sastavljati na temelju koji na dnevnu konzumaciju obroka:
životinje
- genetski potencijal za konzumaciju
- visina proizvodnje mlijeka
- tjelesna težina krave
- stadij laktacije
- stadij steonosti
- životna dob
- tjelesna kondicija hrane
- ukusnost i sadržaj suhe tvari obroka
- probavljivost
- sadržaj sirovih: proteina, vlakana
- energetska vrijednost
- miris silaža
- struktura voluminozne krme
- omjer voluminozne i koncentrirane krme
Svaki propust u podmirenju hranidbenih potreba krava izaziva probavne i meta-
Uvjet: i tretiranje svake krave ili barem po proizvodnim grupama, ako su krave na
vezu; zagraditi ih da ne mogu jesti jedna ispred druge; ako je slobodni sustav držanja, formirati proizvodne skupine i ako je koristiti doziranje koncentrata (kompjuterski boks, u izmuzištu i sl.). Neka nam ne bude teško izvagati krmiva koja dajemo kravama.
HRANIDBA KRAVA PO FAZAMA PROIZVODNJE
*Podatakiz HZPSS
FAZA PROIZVODNJE sntjesa silaža sijeno (kg) (kg) (kg)
od 7 dana prije do 3 dana nakon zasušenja o o 12 suhostai (do 14-011:dana prije telenja) o rnax. 10 8-12 -14 0,5 2 po volji -13 1,0 4 po volji - 12 1,5 6 po volji - li 2,0 8 po volji -10 2,0 10 po
telenja
dan nakon telenja
6,0 18 po volji
6. 7,0 18 po volji
7. 8,0 20 po volji
8. do 14. dan nakon telenja 8,0 20 po volji od 14. dana na dalje prema 20-25 po volji proizvodnji
TEHNIKA HRANJENJA
Uz kvalitetu i raznolikost kvalitetnih krmiva tehnika hranjenja je od posebne važnosti: t:fi' muzne krave moraju stalno imati voluminoznu krmu pred sobom (posebno visokoproizvodne) tako najvažniji cilj -
• sredstva za alka/no i kiselo pranje te dezinfekciju muznih
mljekovoda i hladnjaka za mlijeko • sredstva za pranje
maksimalnu proizvodnju mlijeka iz voluminozne krme (sijeno, silaže i sjenaža); koncentrat treba davati kravama u više manjih obroka se 2 kg koncentrata odjednom), a ako krave dobivaju 8 i više kg koncentrata na dan treba ga podijeliti u 4 obroka; ostatke hrane treba najmanje jednom dnevno odstraniti s hranidbenog prostora krave hraniti uvijek u isto vrijeme i pratiti koliko i koje hrane ostaje ili imaju_ li dovoljno hrane na raspolaganju visokoproizvodna muzna krava mora dio dana ili jesti ili preživati kvalitetna voluminozna krma mora biti na raspolaganju po volji (24 sata/dan) u hranidbi muznih krava nema mjesta krmi lošije kvalitete krmu primicati kravama nekoliko puta na dan sve ovo traži puno volje, rada i ljubavi prema blagu
AKO U VALOVU
NIJE
OSTALO KVALI}"ETNE VOLUMINOZNE HRANE 1 ZNACI DA JE NIJE BILO DOVOLJNO!
Preporuka za pravilan redoslijed višekratnog hranjenja je:
Slažem se s tvrdnjom da "mlijeko raste u polju, a muze se u staji"',ali pod jednim uvjetom. ''Mi moramo zna.ti što to unosimo u staju". je da samo mali broj gospodarstava daje svoju krmu (sijeno, sjenaže i silaže ili na
Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer
Krmni obroci krava moraju zadovoljavati sve hranidbene potrebe krava prema proizvodnji mlijeka. Pod tim se razumijevaju potrebe za kolihrane, energetskim krmivima, mineralima, vitaminima i drugim tvarima potrebnim za metabolizam krava. Sve to vrlo složene fiziološke procese ne za plodnost, rast ploda (fetusa), održavanje zdravlja i produkcije mlijeka. Vrlo Je funkcija buraga i buragovih mikroorganizama koji ima· u s otrebe u hranidbi
kemijsku analizu. ''Analiza krmiva je najvažnija mjera pravilnog sastavljanja obroka za krave".
Pored suhe tvari potrebno je znati i sirovih proteina, sirovih vlakana, sadržaja energije i mineralnih tvari (Ca, P, Na,· Mg). Kada imamo te podatke, onda se proizvodnjom krmnih smjesa izbalansirati obrok u ovisnosti o sastavu osnovnog obroka (voluminoznog).
Kada je voluminozni obrok bogat s proteinima (zelena masa, sjenaže) kravama se daje smjesa s manje proteina, a kada je osnovni obrok bogat energijom, a siromašan proteinima, tada se krav~ma daje smjesa bogatija proteinima.
Zelio bih i ovaj put podsjetiti naše mlijeka na inicijativu koja je potekla iz ove službe "Mljekarski list" lipanj 2001. o potrebi usmjeravanja poticaja na površina zasijanih travnim, djetelinskim V i djetelinsko-travnim smjesama, i MPS da se ti poticaji ostvariti.
Koristite svaku prigodu da se ova inicijativa i ostvare, jer znajte, ~ržište biti dobro snabdjeveno svim vrstama smjesa iz Europe i šire, a kvalitetnu zelenu masu, sijeno, sjenažu možemo i sami osigurati.
Pa zar nije grijeh da pored toliko zapuštene i zemlje naše blago u ostaje polupraznog hranidbenog stola bez kvalitetne voluminozne krme koje mora biti na raspolaganju po volji (24 sata/dan)?! O
Nedostaci i loša bilo kojeg sastojka hrane se neželjenim posljedicama po zdravlje i proizvodnju životinja, i ako u kratrajanja, ili ako se radi o manjim promjenama, postoji na tjelesnih i sposobnostima izmjene tvari. U visokoj proizvodnji mlijeka krave su na granici svojih prirodnih s obzirom na kapacitet buraga 7 konzumaciju krmiva i izmjenu tvari. ·
Ovisno o životinja, tjelesnoj vrsti i ukusnosti krmiva - krave jedu oko 2,5 do 3,0 kg suhe tvari krmiva na 100 kg tjelesne mase
Mljekmski list 12/2001.
(2,5 - 3,0 %). krave s visokom muznosti (iznad 35-40 1 mlijeka na dan) moraju konzumirati 3,5-4,0kg suhe tvari krmiva na 100kg tjelesne mase da bi zadovoljile svoje životne i proizvodne potrebe. Visoka muznost se temelji u prvom redu na raspoloživoj koja se mora mlijekom iz organizma. Za visoku muznost krave moraju dobivati dovoljno i vodenastih krmiva i pitke vode. Treba naglasiti, da je to ujedno i «najjeftinija hrana» za mlijeka). postavljeni su zahtjevi za kvalitetnim mlijekom. Mlijeko krava mora sadržavati postotak masti, i suhe tvari. Za dobivanje postotka ne masti krave moraju u krmnim obrocima dobivati dovoljno suhe tvari i celuloze (18-2% sirove vlaknine). To da krmni obroci krava moraju sadržavati suhih voluminoznih krmiva (sijena, slame, kukuruzovine i
Snabdijevanje krava temelji se u prvom redu na buragovim mikroorganizmima koji spojeve i bjelanhrane do amonijaka i jednostavnih spojeva i pretvaraju u mikrobne Stoga krmni obroci krava moraju sadržavati lako topljive i razgradive od kojih oko 30% spojeva može biti dušika. To zadovoljava samo uzdržne životne potrebe krava i proizvodnjom 10 do 18 litara mlijeka dnevno, uz uvjet da krmni obroci sadržavaju dovoljno energije. potrebne za visoku muznost, treba dodavati krepkim krmivima. Moraju biti biljnog porijekla i sadržavati kvalitetne aminokiseline (iz sojine, suncokretove, i krmiva). ovisi o muznosti krava.
Suha tvar bez masti ovisi o postotku bjelani (laktoze) u mlijeku. Svi sastojci mlijeka ovisni o prisutnosti energije koja se dobiva iz ugljikohidratnih krmiva (škroba i jer je energija potrebna u svim procesima izmjene tvari (metabolizma). ·
Energetski sastojci nalaze se u manjoj u osnovnim voluminoznim krmivima. To, nije dovoljno za visoku muznost krava pa se moraju dodavati krepka krmiva s dovoljno mljevenih žitarica.
Uz spomenute sastojke, krmni obroci krava moraju sadržavati dovoljno minerala, vitamina i drugih aktivnih tvari. Ukupne hranidbene potrebe krava za proizvodnju mlijeka prikazane su u MLJEKARSKOM LISTU br. 10/2001. god., str. 9. (ENERGETSKA KRMIVA I POTREBE KRAVATablica1.).
Kukuruzna i travna silaža kao osnovna krmiva
U krmnim obrocima krava treba s maksimalnom konzumacijom oko 3,0 kg suhe tvari krmiva za 100 kg tjelesne težine (3%). U tim okvirima treba zadovoljavati sve hranidbene potrebe krava za visoku proizvodnju i kvalitetu mlijeka, dobru plodnost i reprodukciju. To da se krave s tjelesnom težinom 650 kg mogu zadovoljiti s krmivima za optimalnu muznost 25 do 301 mlijeka na dan.
Pojedine krave, u uvjetima, mogu davati i mlijeka, ali su u opasnosti zbog vrlo promjenjivog sastava i kvalitete krmiva u pojedinim razdobljima i oslabljene otpornosti životinja. muznost krava javlja se u prva dva mjeseca poslije telenja pa u to vrijeme treba nastojati da se dobrim sastavom krmnih obroka i kvalitetom krmiva skrati pothranjenost krava.
Za postizanje 25 1 mlijeka na dan, krave s tjelesnom težinom oko 650 kg moraju dobivati dnevno:
Suhe tvari krmiva
19,5 kg (3% tjelesnetežine)
(od togakrepkih krmiva)
- krmne smjese
7,0 kg (35~40%ukupnesuhetvari krmiva)
Sirovih
2.648 g (sa 70%probavljivosti)
Probavljivihsirovih
1.853g
Sirovevlaknine
3.510 g (min. 18%u suhojtvarikrmiva)
Energetskehranidbenevrz/ednosti
17,9 h.j./dan
To se može krmnim obrocima.
Tablica 1. Krmni obrocikrava uz kukuruznu silažu sjenažu
T-
A. Kukuruznasllaža
I Kukuruznesilaže Sjenaže (s 30% suhetvari) (s 35% suhetvari) 35 kg 30kg
Sijeno djetelinsko Livadna travne smjese (DTS) sijeno 3 kg 3 kg
Potpuna krmna smjesa Potpuna krmna smjesa (19% sir. (16°/4sir. 7 kg 7 kg
Ml_jekarskilist 12/2001.
B. Sjenaža
If(ID ffl}~
Najpovoljniji KREDITI uz kamatu od samo 4,5% godišnje
Kredit i isporuka traktora i mehanizaci ·e u roku 7 dana!
Traktori Belarus-MTZ od 57KS i 62KS
Svi traktori po Europskom standardu!
- ---.,----
Krmni obroci sadrže: I A. Kukuruznasilaža
Suhe tvari
Sirovih (s 73% probavljivosti)
Probavljivih sirovih
Sirove vlaknine
Energetske hranidbene vrijednosti ukupno
• 18.06% sir. vfaknine u suhoj tvari krmnog obroka
•• 21,9% sir. vfaknlne u suhoj tvari krmnog obroka
Dodavanjem krepkih krmiva (krmnih smjesa) i manje sijena u krmne obroke krava se potreba za uzimanjem hrane te tako postiže viša proizvodnja i kvaliteta mlijeka. Krave dobivaju uravnoteženije krmne obroke, a iskorištavanje hrane se poboljšava.
Kukuruzna silaža mora biti dobre kvalitete s dovoljno klipa kukuruza zrelijeg zrna. Mora imati energetsku hranidbenu vrijednost najmanje 0,27 h.j./kg.
S obzirom da u kukuruznoj silaži ima oko 2,5% sirovih i oko 6,5% sirove vlaknine, potrebno je u krmne obroke krava dodavati sijeno i to po djetelinsko travne smjese s najmanje od 12% sirovih
Zbog nedostatka u kukuruznoj silaži, za muznost 25 1/dan, mora se kravama dodavati smjesa za muznost koja sadrži 19% sirovih S obzirom da krmni obroci s kukuruznom silažom sadrže više stabilnih bjelanu buragu, se u krmne smjese dodavati 2,5-3,0% BENURALA S (1,05-1,26% uree).
Dodavanjem BENURALA S unose se s krmnom smjesom lako topljivi i probavljivi spojevi s kojima se poboljšava sinteza mikrobnih u buragu.
Energetska hranidbena vrijednost krmne smjese mora iznositi najmanje 1,1 h.j./kg, a sirova vlaknina do 6%. Cjelokupna sirove vlaknine (do 18% u ukupnoj suhoj tvari krmnog obroka) mora se nalaziti u osnovnim krmivima (kukuruznoj silaži i sijenu). (Tablica2.)
Uz hranidbu travom i sjenažom treba s vrlo promjenjivim sastavom i hranidbenom vrijednosti krmiva, ovisno o vrsti trava i stadiju vegetacije, a u vezi s vrstom i sastavom tla, gnojidbom, promjenom klimatskih prilika, sušom i vlažnosti tla, ubiranja, spremanja i korištenja krmiva. Posebice je tehnologija siliranja, vlažnost silaže i anaerobni uvjeti.
Mljekarski list 12/2001.
Tablica2. Sadržajkrmnihsmjesauz kukuruznusilažu i sjenažu.
IA.Uz kuku-! B. I ruznusilažuI Uz sjenažu
Sirovevlaknine
Energetskehranidbene 1, 1 1,15 vrijednosti h.j./kgmin.
BENURALS % 2,5-3,0Trava i sjenaža imaju više sirovih lako i dobro razgradivih u buragu, s višim postotkom dušika (NP N spojeva).
Uz travu i sjenažu mogu se dodavati potpune krmne smjese sa 16% sirovih u koje ne treba dodavati spojeve dušika (ni BENURAL S). U krmnoj smjesi moraju biti stabilnije i teže razgradive u buragu, kvalitetnih aminokiselina (iz sojine, suncokretove i
U krmnim obrocima trave i sjenaže nedostaje energije, što uz višak otežava stanje. Stoga treba dobro pripaziti na energetsku vrijednost krmiva, a posebice kvalitetu žitarica u krmnim smjesama u kojima treba biti 4050% mljevenog kukuruza, a ostalo bijele žitarice. Energetska vrijednost krmne smjese uz sjenažu mora iznositi 1,15 h.j./kg.
Sirove vlaknine ima dovoljno u osnovnim krmivima, a u krmnoj smjesi ne treba biti više od 6% sirove vlaknine kako se ne bi smanjila energetska vrijednost smjese. (Tablica2.)
S obzirom na razlike u hranidbenim sastavima kukuruzne silaže i sjenaže, najbolje je ako se krmni obroci kombiniraju s oba krmiva. Na taj se može dobiti najoptimalniji krmni obrok, a dopunska krmna smjesa može biti u okviru vrijednosti koje su navedene za ova krmiva.
Valja još upozoriti na velike razlike kukuruzne i travne silaže s obzirom na sadržaj minerala. Minerali su bitni sastojci u kosti i zubi, krvi i tkivnim biološki aktivnim
tvarima (vitaminima i fermentima) koji sudjeluju u izmjeni tvari, iskorištavanju energije, i drugih hranjivih tvari potrebnih za život, rad, proizvodnju i reprodukciju. ·
Krmni obroci krava moraju, stoga, redovno sadržavati sve potrebne minerale što je važna pretpostavka za uspješan rast, dobru plodnost, muznost i kvalitetu mlijeka. U tu svrhu treba poznavati krmiva, njihov sadržaj i iskoristivost minerala. Pojedina krmiva mogu u izvjesnim prilikama sadržavati neke minerale u suvišku (zbog mogu biti štetni po zdravlje životinja), dok neki drugi mogu nedostajati, što nije dobro za zdravlje, proizvodnju i reprodukciju.
Kukuruzna .silaž-asadrži, malo minerala (samo 1 do 2% pepela). Sjenaža sadrži više minerala 2, % pepela) ali u vrlo promjenjivim i nesigurnim Posebno treba naglasiti da u travi i sjenaži ima mnogo kalcija, pa se kalcij dodaje u manjoj krmnim smjesama (Tablica2. i 3.). zelena krmiva imaju mnogo kalija a malo natrija i magnezija.
kalija nepovoljno i slabi resorpciju natrija i magnezija u probavnom sustavu i treba ih dodavati s krmnim smjesama.
Krave s visokom muznosti moraju dobivati sve minerale potrebne metabolizmu i stvaranju tkiva i mlijeka i rnikrominerale). Mogu se davati ali se dodaju kao mineralno vitaminski premiksi u krmnim smjesama.
Treba naglasiti obvezu dodavanja vitamina A, D 1 E, a samo kod mladih životinja i u izuzetnim kod krava (za gravidnosti, poslije
VETERINARSTVO
se:bAENICA
RAX
Piše: Antun dr. vet. med.
U posljednje vrijeme je u svijetu, pa i u Hrvatskoj, zavladao strah zbog namjernog širenja zarazne bolesti bedrenice od koje obolijevaju i divlje životinje, a nažalost i ljudi.
Od životinja najviše obolijevaju goveda, ovce i koze;
Tablica3. Važnijimineraliu kukuruznojsilaži i sjenaži .
Kuku- B. ruznesilaže Sjenaže
-
telenja i visoke muznosti), neke vitamine B kompleksa. Vitamini B kompleksa stvaraju se u dovoljnim u buragu djelovanjem buragovih mikroorganizama.
Mineca1i i vitamini _gube se u pri lošem siliraaju, iz jako 'nai.ne silde isajecanjem efluenta, ili ako ilažaw • ' od d 1· s fflJe' · pa a ma,
Na temelju ovih razmatranja može se da je za visoku muznost i kvalitetu mlijeka potrebno davati kravama samo dobru kukuruznu silažu, sjenažu i zelena krmiva. Kukuruznu silažu ne treba davati iznad 35 kg/dan jer može u krmnim obroci.ma nedostajati i minerala. Svježu travu ne treba davati kravama iznad 45 kg/dan, a sjenažu do 30 kg/dan, jer sadrže spojeva dušika. u krmnim obrocima nedostaje energije zbog je manje suhe tvari, laktoze i u mlijeku, a više urea dušika u krvi i mlijeku.
POVIJEST BOLESTI
Bedrenica je poznata godina kao bolest koja izaziva pomor stoke. Cak se spominje u straroegipatskim zapisima kao bolest od koje ugibaju konji, goveda i ovce. Louis Pasteur je 1881. godine izradio vakcinu za imunizaciju od bedrenice, je bolest jednim velikim dijelom suzbijena. Bolest je poznata i u Hrvatskoj stotinama godina.
RAŠIRENOST BEDRENICE
Bedrenica se javlja u svijetu. preventivnim veterinarskim mjerama (propisanim zakonom) u Hrvatskoj je pojave i širenja bedrenice svedena na najmanju mjeru.
Važno je napomenuti da je bedrenica bolest koja se javlja u nizinama, na vlažnom nepropusnom tlu i poplavnim terenima distrikti). Bedrenica se dakle javlja u
Mljekarski/i,st 12/2001.
dolinama uz rijeke, jezera i potoke posebno u koja su poplavljena - npr. uz rijeku Savu.
BOLESTI
bolesti je bakterija Bacillus anthracis koja može preživjeti vrlo dugo u vanjskoj sredini. Za bedrenice je da u nepovoljnim vanjskim uvjetima stvara spore, odnosno se nepovoljnim vanjskim uvjetima i tako može preživjeti više desetaka godina.
ŠIRENJA BOLESTI
Bedrenica se širi unutar populacije životinja balegom, mlijekom, lešinama uginulih životinja, krvlju, vunom, krznom, kožom i otpacima. se može širiti sijenom, slamom, tlom i vodom.
Sama o širenja govori o bedrenici kao o bolesti koja može izazvati velike štete u ako se ne provedu sve dosad mjere za njena suzbijanje.
U organizam bedrenice ulazi preko probavnog sustava (usta), udisanjem ili preko rana na koži.
se nakon ulaska širi krvlju ili limfom organizmom i pritom otrove koji štetno djeluju na pojedine organe i organske sustave.
Otrov štetno djeluje i na sustav te na taj uzrokuje smrt životinje.
ZNAKOVI BOLESTI
Vrijeme od ulaska bakterije do smrti životinje može biti vrlo kratko, svega par sati, a od tog oblika obolijevaju posebno ovce. Teturaju, škripe zubima, krvare iz analnog otvora, usta ili nosa, i balega mogu biti krvavi.
Ako bolest duže traje, životinja ima povišenu tjelesnu temperaturu, ne jede, ne reagira na okolinu. Kod goveda se javlja nadam i nagli pad
Oboljele životinje teško se
Bolest može trajati od nekoliko sati do desetak dana, a traje duže.
DIJAGNOZA BOLESTI
Kao što je navedeno, bolest se javlja u distrikti) što nam može pri sumnji na pojavu bolesti. Bolest prepoznajemo i na temelju slike, a je laboratorijski.
Bedrenica se hiperimunim seru-mom uz antibiotika. CIM POSUMNJAMO NA BEDRENICU žurno moramo pozvati veterinara. U da se životinje ne smrtnost je 100%.
PREVENTIVA BOLESTI
Bolest se suzbija pravilnim uklanjanjem lešina uginulih životinja (zakapanie, spaljivanje). Okolinu oboirele životinre nakon ili treba temelj ito dezinficirati.
Jedna od (propisanih) preventivnih mjera je vakcinacija nakon koje je životinja 6-8 mjeseci. Ta se roj.era provodi svake godine u distriktima.
BOLEST KOD LJUDI
Bolesti su posebno izloženi koji u kontakt s oboljelom životinjom, zatim ljudi koji dalaze u kontakt s kožom, krznom ili vunom. Ljudi se mogu zaraziti i prašinom. Kod ljudi se bedrenica javlja u tri oblika: crijevni, i kožni.
Bolest se hiperimunim serumima i antibioticima.
SELEKCIJA I REPRODUKCIJA
TURBUC PONOVO ~fl v7 ~
Piše: Krešimir Kuterovac, dipl. ing.
U posljednje vrijeme moderne tehnologije u genetike sve brže i više prodiru i u proizvodnju; ET, MOET, seksiranje embrija i sperme, in vitro fertilizacija, proizvodnja split embrija, životinje danas su u skoj proizvodnji stvarnost.
Embrio transfer je niz godina standardni zahvat ~ji se vrši ru.tinirano i koji svoju primjenu traži u genetskom
Mljekarski list 12/2001.
unapre4ivanju popul.acija životinja.
Proizvodnja kvalitetnih muških rasplodnih životinja u govedarstvu preko kojih se na generacije takoder intenzivno doživljavaju pr0tttjene s obzir0ttt na metode uzgoja, a embrio transfer ima dosta veUku ulogu u njima. MOET (multipla ovulacija i ET) provodeni po posebnoj shemi izbora životinja takoder zauzima znatan udio u proizvodnji bi"lwva. Ovaj program osigurava vrlo brza poboljšanja i dobre rezultate u uzgoju.
CRI jedan od sjemena Holstein pasmine svoje bikova proizvodi: 1. metodama uzgoja 40%
2. Embrio transferom 40%
3. MOET programom 20%
Osim ovih tehnika koje se uvelike primjenjuju u proizvodnji na pomolu su i neke novije.
Proizvodnja split embrija (od jednog embrija proizvodi se umjetnim poticajem više embrija - blizanaca). Ovakvim mogu se proizvesti blizanci. Postupak je ali za sada nije u velikom obimu u upotrebi.
Seksiranje embrija - postoji više seksiranja embrija detekcijom Y kromosoma, detekcijom H-Yantigena. Seksiranje embrija polako ulazi u komercijalnu upotrebu te se za 50$ može seksirati embrije s otprilike 80-90%
Seksiranje sperme je postupak koji se primjenjivati u obimu. Napravljeni su i prvi koji seksiraju spermu. Postupak je za sada skup i spor, ali napretkom tehnologije bit vrlo brzo prevladani i ovi problemi.
In vitro fertilizacija se vrši ali još nije u široj primjeni.
1. kloniranje
ŽIVOTINJE
2. tele od dva oca bez majke
3. tele od dvije majke bez oca
Glavna tema ovoga odnosi se upravo na kloniranje te na njegovu primjenu u proizvodnji
Kloniranje savladava sve više znanstvenih i tehbarijera, te iako je još uvijek iznimno skupo, jer zahtijeva veliki broj pokušaja, ulazi u primjenu.
Na World dairy expo 2000. godine u SAD-u prodan je prvi klon krave u svijetu za 82000 $.
Na World Dairy Expo 2001. kloniranje je zaokupilo veliku pažnju i javnosti.
Prikazana je kolekcija 6 krava Holstein pasmine koje su dale i prve potomke.
Noviji pokušaji išli su u smjeru stvaranja klanova poznatih bikova. Do danas je bilo puno ovakvih pokušaja. Iako je dosta znanstvenika iz raznih zemalja pokušalo dobiti zdravi klon, prvi izgledni uspjeh prikazala je tvrtka Semex koja ima, za sada, zdravog i dobro razvijenog bika - klona , nekadašnje zvijezde Semexa "Hanoverhill Sturbucka."
Sturbuck li. 7.9. 2000. godine.
Sturbuck II. star je 1 godinu i za sada se još ne zna njegova· i potencijali kojima raspolaže.
U krugovima je podijeljena mišljenje oko opravdanosti ovakvih zahvata - genetskog populacije u govedarstvu.
Velika nepoznanica kod klanova su njihove proizvodne jer je malo dostupnih podataka o toj problematici.
Eksterijerne razlike koje su vidljive na izloženim životinjama (boja) pripisuju se utjecajima majke nositeljice te drugim ekološkim utjecajima, a nepoznanica je i koliko sama tehnologija (jer nije još uvijek usavršena) na životinje.
Osim ovih pitanja, bez se odgovora ne može sa odrediti klanova u proizvodnom smislu, upotreba klonova muških rasplodnjaka u genetskom populacija je upitna.
Nositelji genetskog napretka u svakom je nova generacija koja u sebi kumulira vrijednosti roditelja (uzgojna selekcijskog rada) i prenosi ga na generaciju.
Nove uzgojne metode bore se s na koji smanjiti genetski interval - ET, MOET; kloniranjem stare generacije produžava se generacijski interval, što uz da je u pojedinim uzgojima dosta veliki inbriding (posebno nekih linija
koje se izrazito puno koriste - 1.000.000 doza - a koje su i najzanimljivije za kloniranje), stavlja pod veliki znak pitanja i svrsishodnost ovoga posla. Nove tehnologije na velika vrata kucaju i u animalnu proizvodnju. Koliko one biti korištene i u kojoj mjerit ovisi o najbitnijemJAVNOM MISLJENJU koji ovu problematiku s prate
ISPITIVANJE MLIJEKA
,rocHos,ostan»~rewšnje~la~oratorija
Piše:Mr. se.Ana
Ulaskom Hrvatske u integracije, posebno u EU nužno 1e hrvatske zakonske odredbe uskladiti s europskim.
Posebno je to naglašena kada je u pitanju proizvodnja i kontrola hrane, pa tako i proizvodnja mlijeka.
Ustrajnim radom na pripremi »Hrvatskog pravilnika o mlijeka« naši su dovršili taj zadatak krajem 2000.godine. Tako je novi Pravilnik (donesen 17. listopada 2000. godine, a stupio na snagu 01. 01. 2001.) s europskim propisima.
Primjena Pravilnika podrazuffiljeva ispitivanje propisanih pokazatelja mlijeka i mlijeka na temel1u vriJednosti za po1edine sastojke mlijeka.
Pravilnikom su regulirane:
- temeljne odredbe
- temeljni zahtjevi mlijeka
- uzimanja uzoraka mlijeka i ispitivan1e mlijeka za mlijeka
- metode ispitivanja uzoraka mlijeka
- razvrstavanje mlijeka u klase (razrede)
a) broj mikroorganizama u 1 ml mlijeka
b) broj somatskih stanica u 1 ml mlijeka
c) prihvatljivost ili eliminacija iz otkupa u pojave rezidua, a posebno antibiotika u mlijeku
- definira uvJete laboratonJa u kojem se uzorci mlijeka ispituju
- definira prijelazne i završne odredbe.
Kako je Pravilnik stupio na snagu 01. 01. 2001. godine, a njegova primjena vezana je uz postojanje
Mlfekarski li-st 12/2001.
zakontrolumlijeka« u poljani • Križevci
ispitnog laboratoriJa, bilo je neophodno što prije krenuti u osnivanje i uspostavu laboratorija.
Temeljem odredbi Pravilnika, a po uzoru na europske zemlje 1 europske standarde (HRN EN 45001:1996i ISO 17025:2000) srpnja 2001. je Idejni projekt uspostave laboratorijai cjelokupnogsustavakontrolemlijekau Hrvatskoj.
Inicijativu za osnivanje ispitnog laboratorija pokrenulo je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske, a provedba cjelokupnog projekta i nadležnost kontrole povjerena je Hrvatskom selekcijskom centru.
Prvi zadatak bio je odrediti bitne elemente uspostave laboratorija, a to su:
- odrediti prostor i mjesto laboratorija
- definirati rada laboratorija
- planirati i nabaviti adekvatnu opremu za laboratorij
- planirati i odabrati kadrove za rad u laboratoriju
- utvrditi metode i ispitne postupke za ispitivanje uzoraka mlijeka
- obaviti edukaciju zaposlenika
- definirati odnos s referentnim laboratorijem koji obavljati nadzor procesa i kontrolu ispravnosti rada ispitnog laboratorija
- obavljati pripreme za akreditaciju u ispitni laboratorij
- osigurati valjani uzorak mlijeka, obaviti edu-kaciju mlijeka i provesti cjelokupan kon-cept na otkupnom svih mljekara u Hrva-tskoj. Ispitnom laboratoriju namijenjena je zgrada Centra za reprodukciju životinja u Križevapoljani - Križevci. Prostor je, s obzirom na zaht1eve i potrebe Laboratorija za kontrolu mli1eka, trebalo dalje urediti i prilagoditi namjeni. Temeljem
Idejnog projekta je projekt koji je završen krajem 8. mjeseca, a zatim Izvedbeni projekt temeljem kojega je u tijeku adaptacija i prostora, a radovi bi trebali biti završeni do kraja 2001. godine. Kompletiranje laboratorijske opreme do 25. 12. 2001. godine, a paralelno s time odabir zaposlenika kao i pripreme za rada koji planiramo tijekom 2002.
· Djelatnost laboratorija
- i nadzor sustava uzimanja uzoraka mlijeka u skladu sa ISO 707:1997
- ispitivanje uzoraka mlijeka za 65.000
Rezultati analiza služit za cijene mlijeka tj. u komercijalne svrhe ispitivanje selekcijskih uzoraka rezultati analiza služiti za procjenu uzgojne vrijednosti
životinja
- komunikacija s korisnicima usluga - edukacija.
Otkupom i preradom mlijeka bave se 104 mljekare u Hrvatskoj, a mlijeko na 3.800 - 4.000 sabirnih mjesta.
Zbog uvjeta proizvodnje i isporuke mlijeka u Hrvatskoj, tj. proizvodnje koja još uvijek ima ekstenzivan karakter, ovaj zadatak smatramo vrlo složenim, a za cjelokupne organizacije potrebno je angažiranje: mlijeka, prijevoznika, mljekara i laboratorija.
Složenost cjelokupnog puta mlijeka i uzoraka od do mljekare i laboratorija po procesnim fazama prikazuje šema.
Put mlijeka i uzoraka u procesu isporuke mlijeka vrlo je složen, ali obzirom na uvjete proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj jedino na prikazani
Na osnovu izloženog možemo da je prioritetni zadatak laboratorija (u suradnji s mljekarama, i prijevoznicima) detaljno organizacije uzimanja uzoraka mlijeka na otkupnom svih mljekara u Hrvatskoj.
Opis šeme po procesnim fazama (1. - 14.)
1. Temeljem podataka HSSC-a poznato je da 60,29 % poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj raspolaže s 1 - 3 proizvodna grla, 34,49 % gospodarstava ima 4 do 9 proizvodnih grla, 3,93 % gospodarstava ima 10 do 15 grla i 1,29 % gospodarstava ima 16 i više proizvodnih grla.
2. Gospodarstva mlijeko na sabirnom mjestu gdje je neophodno uzeti reprezentativni uzorak, uzorak i ispravno do primopredaje u hladnjak autocisterne.
3. uzorak mlijeka gospodarstva mora prezentirati cjelokupnu mlijeka, tj. mora ispravno uzeti uzorak.
4. Rashladni bazen za mlijeka na + 4°C nalazi se na sabirnom mjestu, a sabiranje mlijeka te uzimanje uzoraka mlijeka obavlja educiran za obavljanje tog posla. mlijeka traje sve do predaje mlijeka u autocisternu.
5. uzorak sabranog mlijeka uzima prilikom preuzimanja mlijeka u autocistemu. preuzima uzorke mlijeka i uzorak sabirnog mjesta s dokumentacijom o primopredaji mlijeka i uzoraka.
6. Specijalno vozilo (autocisterna) za prijevoz mlijeka je opremljena za preuzimanje mlijeka te hladnjakom za i transport uzoraka mlijeka na+ 4°C.
7. Na prijemnoj rampi u mljekari obavlja se primopredaja mlijeka iz autocisterne, primopredaja uzoraka mlijeka uzoraka sabirnih mjesta te dokumentacija. U hladnjaku prijema mlijeka u mljekari se uzorci za Laboratorij poljana do trenutka predaje u laboratorija na + 4°C.
8. Specijalno vozilo laboratorija doprema uzorke mlijeka od mljekare i selekcijskih službi (na +4°C) do Laboratorija u poljani.
9. Kašete sa uzorcima mlijeka
10.Selekcijski uzorak kojeg uzima kontrolor selekcijske službe izravno u gospodarstvu a uzorak prezentira mlijeka svake proizvodne jedinke.
11.Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u poljani (unutarnji i vanjski izgled).
12.Analizator za ispitivanje kemijskog sastava mlijeka i broja somatskih stanica u mlijeku.
13.Analizator za ukupnog broja mikroorganizama u mlijeku.
14.Elektronska obrada podataka nadležna za izradu i povezanost s korisnicima usluga. Povratna informacija o rezultatima ispitivanja se: • mlijeka • mljekarama • HSSC-u.
SREDIŠNJI LABORATORIJ ZA ISPITIVANJE
MLIJEKA I UZORAKA MLIJEKA
Radi boljeg razumijevanja cjelokupnog puta mlijeka i uzoraka mlijeka od do mljekare i Laboratorija, u Mljekarskom listu 1/2002. godine objavit slikovit prikaz "PUT MLIJEKA I UZORAKA MLIJEKA" - po procesnim fazama. 0
Piše:dr. se. Petar
Republika Hrvatska kao i nadležno Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, aktivni su u pregovorima i pripremama za bupunopravno u Europsku Uniju, u regionalne trgovinske asocijacije, kao i u provedbi prava i obveza koje iz u Svjetsku trgovinsku organizaciju ry/TO).
hrvatske poljoprivrede je u liberalizaciji tržišta, u povezivanju sa svjetskim tržištem agrarnih i prehrambenih proizvoda. Jedan od glavnih problema je stvaranje uvjeta za procesa restrukturiranja, ali i vrijeme potrebno za stvaranje specijaliziranih poljoprivrednih i njihovo osposobljavanje za tržne uvjete poslovanja i izlaganja tržnoj konkurenciji.
Globalne komparativne analize poljoprivrede, posebno govedarstva i proizvodnje mlijeka, ukazuju na veliko zaostajanje hrvatske poljoprivrede u odnosu na razvijeni Svijet i države EU. Za položaj agrara od posebnog je kako se odrediti strategija razvitka hrvatske poljoprivrede, koji su razvojni prioriteti, nivo samodostatnosti za poljoprivredne proizvode, modeli sustavne financijske podrške primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, prehrambenoj industriji i tržištu hrane i poljoprivrednih proizvoda.
stupanj ekonomske efikasnosti razvijene su zemlje ostvarile tijekom 30-40 godina. Hrvatska bi (prema procjenama i kriterijima oportuniteta) svoje promjene i ciljeve koji se odnose na demokratske pro-
/ je da se ove godine u okviru
gospodarske i agrarne politike pokrenuti razvoj govedarstva i proizvodnje mlijeka. Gospodarski uvjeti su, nepromijenjeni. I dalje je nepovoljno kreditiranje kao i proizvodnje mlijeka. Pored složene gospodarske situacije na pokretanje nekih aktivnosti utjecala je pojava kravljeg ludila BSE (Bovi~ spongiform encephalopathy) u više europskih zemalja.
mjene društva, ukupan gospodarski razvitak i razvitak poljoprivrede i liberalizaciju tržišta trebala ostvariti kroz naredna desetogodišnje razdoblje.
Promjene i mjere koje se u agraru poduzimati odnose se na gospodarsko zakonodavnu regulativu, donošenje razvojnih dokumenata te aktivnosti za pristupanje i prijem Hrvatske u EU i druge trgovinske integracije. Hrvatski Sabor donio je Zakon o poljoprivredi (Narodne novine, 66/2001.) i Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine 66/2001.). Zakon o hrani u fazi je pripreme i rasprave. Najbrojnije su i najkompleksnije obveze na - harmonizaciji agrarnog zakonodavstva s pravnom regulativom Europske Unije. Dio veterinarsko sanitarne regulative je a i neki od propisa iz zaštite bilja i poljoprivrednog sjemenarstva. Završene su studije strateškog razvitka hrvatske poljoprivrede u dvije komplementarne varijante; jednu strategiju izradili su naši a inozemni eksperti izradili su prijedlog strateškog razvitka i konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. U tijeku je rješavanje i konsolidacija položaja bivših poljoprivredno industrijskih kombinata. Od posebnog su za razvoj poljoprivrede i nove mjere zemljišne politike.
Zakon o poljoprivredi
U ovom Zakonu mnoga su rješenja i pravni instituti temeljeni na zakonodavstvu EU, pa ovaj propis u svom sadržaju harmoniziran s agrarnom politikom Europske Unije. Zakon o poljoprivredi glavni je propis koji otvara procese agrarne reforme prema kojemu je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo nosilac razvoja, definirano je osnivanje i stvaranje institucionalnih i infrastrukturnih uvjeta, poticanje razvoja kroz promjenu agrarne strukture i stvaranje konkurentne poljoprivredne proizvodnje.
Zakon globalne ciljeve poljoprivredne politike temeljene na Nacionalnom programu za poljoprivredu i seoska
Do sada su poticaji u poljoprivredi bili pretežno u funkciji primarne poljoprivredne proizvodnje. premije imati komplementarnu ulogu s djelovanjem na primarnu proizvodnju, na ekonomski položaj hrane kao i na tržište poljoprivredno prehrambenih proizvoda. se poticaji, koji su do sada bili cjenovna potpora poljoprivrednim, proizvodima, zamjenjuju novim sustavom izravnih što podršku dohotku sustav potpore prvenstveno je poticao proizvodnju manjeg dohodovnog potencijala i radno MljekarskiHst 12/2001.
Analiza stanja govedarstva,
Prilog pripremili: dr. se. Petar LURA d.d., Zagreb i doc. dr. se. Zoran Agronomski fakultet u Zagrebu
1. Uvod
Govedarska proizvodnja, kao i proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj, posljednjih je 50-ak godina stanjem i kretanjem broja muznih krava, te njihovom u onim obiteljskim gospodarstvima koja stalno posjeduju dio ukupnog broja goveda u nas. Na mlijeka i potrošnju mlijeka utjecaj ima otkupljena odnosno tržnost namuženog mlijeka u obiteljskim gospodarstvima.
Proizvodnja mlijeka predstavlja profitabilniju vrstu poljoprivredne proizvodnje u obiteljskom gospodarstvu, a posebno je prihvatljiva zbog tradicije u na.~imgospodarstvima i stabilnosti otkupnih cijena, te vrlo povoljne dinamike isplata s malim razdobljem što gospodarstvo iskorištava za podmirenje izdataka - financiranje sjetve i njege ratarskih kultura za koje se vrlo dugo naplata po predanim proizvodima.
Za bolje razumijevanje sadašnjih odnosa proizvodnje i potrošnje mlijeka u nas, potrebno je detaljnije kretanje proizvodnje i otkupa u duljem razdoblju.
Hrvatsko gospodarstvo dijelom je osiromašeno tijekom domovinskog rata, dijelom privatizacijom i zbog strukturnih promjena koje nisu pratila investicijska ulaganja pa nije u stanju dinamizirati razvoj poljoprivrede, kao i govedarske proizvodnje. Ratom uništena govedarska proizvodnja ne može svoj efikasniji razvoj bazirati na obnovi jer su sada aktualniji procesi razvoja srednjih i mlijeka.
1:
2. Govedarskaproizvodnja u Hrvatskoj
Usporedba govedarske proizvodnje (proizvodnja govedskog mesa i kravljeg mlijeka) prije domovinskog rata i devedesetih godina sa sadašnjim stanjem, i promjenama koje su u nastale, vrlo je u odnosu na aspekt razvoja, ali ne i na specijalizaciju proizvodnje mlijeka i mesa.
Pri proizvodnih i razvitka govedarstva u nas korisni su podaci o i strukturi stada, te broja grla po proizvodnoj površini. Na temelju ovih podataka ocjenjuje se proizvodni potencijal. Usporedba s razvijenim i tranzicijskim zemljama pokazuje samo manja odstupanja koja se mogu držati manje utjecajnim na stanje govedarstva. Svakako su pokazatelj usporedbe proizvodnje mlijeka i prirasta mesa, po je naša proizvodnja ispod tehnološki
U desetogodišnjem razdoblju (1990. - 2000. god.) u govedarstvu je došlo do promjena. Stalno je padao ukupan broj goveda, kao i broj krava i steonih junica, proizvodnja mlijeka održava se na godišnjoj proizvodnji od 600 milijuna litara, a otkup mlijeka se stabilizirao; se godišnje otkupljcna mlijeka.
I proizvodnja mesa je deficitarna. Ukupna potrošnja u 1999. godini je 58.352 tona mesa, od toga je uvezena 19.896 tona, ili 34,10%, u odnosu na ukupnu potrošnju. proizvodnja iznosi svega 39.416 tona, a i potrošnja mesa po stanovniku od 12,97 kilograma vrlo je niska u usporedbi sa zemljama EU.
broja goveda i krava, te proizvodnje mlijeka i prirasta 1988. - 2000. g.
Godina I 1988. I 1990. I 1991'. I 1995. I 1999. l 2000. Broj grla
- Goveda
- Krave
Proizvodnja
- Prirast goveda (kg) I
T - Mlijeko (000 lit.) I
I
T
I
l
Izvor: prema dokumentaciji DZSH
Mljekarski list I
Tablica
Kretanje
Tablica 2: Raspoložive mlijeka i mesa 1996. • 1999. 1996.
Proizvodnja mlijeka (tis. lit.)
Uvoz svježeg mlijeka
Izvoz svježeg mlijeka
Prirast goveda (tona)
Proizvodnja mesa
Uvoz g. mesa
Izvoz g. mesa
Raspoloživo za potrošnju
Izvor: Isti kao u tablici 1
Tablica 3: potrošnje mlijeka i mesa
Opis/Godina
Broj stanovnika
Broj goveda
Potrošnja mesa kg/stanovnik
Potrošnja mlijeka lit/stanovnik
Broj muznih krava
Broj goveda
Namuženo 000 litara
Prirast goveda tona
Muznost po grlu lit.
Prirast po grlu kg
Potrebe mlijeka 000 lit
Potrebe mesa tona
Razlika proizv.-potreba
Mlijeko
Meso
• procjena autora
Izvor: Isti kao u tabllci 1
U Hrvatskoj je potrošnja mlijeka i proizvoda te mesa manja u odnosu na zemlje u razvoju, a posebno u usporedbi s razvijenim industrijskim zemljama. Ova potrošnja u narednom razdoblju rasti proporcionalno kupovne stanovništva.
3. Proizvodnja i otkup mlijeka
Na temelju dokumentacije o proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj od 1970. do 1998. godine, prema nekadašnjoj regionalnoj podjeli agrarnih
ja, obavljena je analiza proizvodnje i otkupa mlijeka. Tako :su izdvojena ko, zapadno-panonsko, gorsko i mediteransko (slika 1. i 2.).
Od promatranog razdoblja do kraja 80-ih godina oko 60-65% ukupno namuženog mlijeka proizvodi se u zapadno-panonskom koje obuhnaše "mljekarskc" Županije: Bjelovarsko-bilogorska, Krapinsko-zagorska, SiVaraždinska i (vidjeti u Mljekarskom listu 1/1999., str. 11-13). Posljednjih 10-akgodina udio ovog u namuženom mlijeku Republike Hrvatske se na preko 70%. manje mlijeka 22-25%) se proizvodilo u Posljednjih nekoliko godina udio ovog u ukupno namuženom mlijeku smanji9 se na manje od 18%. pad je zabilježen u gorskom i mediteranskom koji sadašnje gorske podregije i mediteranske poljoprivredne regije Hrvatske. Udio ovih u ukupnoj proizvodnji je nešto od 10%.
Nakon razdoblja 70-ih i 80-ih godina vrlo je smanjen udio otkupa mlijeka u gorskom i mediteranskom koje 90-ih godina bilježi tržnost mlijeka od samo 10-ak %. Posljednje 3-4 godine tržnost je (25-40% ), no ova kolebanja upna nestalnost proizvodnje broja proizs relativno malim osnovnim stadom.
Takvo je kretanje zabilježeno i u panonskom koje do posljednje promatrane godine ima tržnost mlijeka (iznad državnog prosjeka). Tek 1998. godine je otkup mlijeka u panonskim na približno istoj razini od preko 60%. Važnost panonskog u otkupu mlije-
M/jekarski list
Slika 1: Regionalni pregled broja tovnih grla
8,0% goveda
5,1% junadi
ka 80-ih godina je uglavnom poslovanjem velikih farmi u nekadašnjem društvenom vlasništvu. Zbog istog razloga je 70-ih godina tržnost mlijeka ovog bila od 30%. U ostalim je ova razina dosrignuta tek 5 godina kasnije. Iako su zabilježena smanjenja prema pokazateljima proizvodnje i otkupa posljednjih 10-ak godina, vidljivo je kako u tom ima dovoljno kapaciteta u obiteljskim gospodarstvima na kojima se može temeljiti razvitak govedarstva. Ovaj kontinuitet proizvodnje ima posebnu važnost zbog da je upravo u ovom dijelu Hrvatska punih 5 godina bila ratnim djelovanjima.
Od 80-ih godina stalni rast otkupa ili tržnosti mlijeka se u zapadno-panonskom U ovom je, u odnosu na druge dijelove Hrvatske, najviše gospodarstava s više od 10 muznih grla, pa se može pretpostaviti kako ovdje biti i najintenzivniji rast proizvodnje i proizvodnih rezultata u skorijem razdoblju.
Prikazana kretanja proizvodnje i otkupa mlijeka po odabranim ukazuju na postupno odvajanje tržne proizvodnje mlijeka i "neekonomskog" držanja goveda usmjerenog na zadovoljavanje vlastitih potreba ili proizvodnju mlijeka kao dopunskog izvora prihoda.
Sukladno navedenim podacima može se kako govedarstvo, prema mjerilima suvremene tehnologije, treba gotovo razvijati u panonskih poljoprivrednih podregija. U ostalom dijelu Hrvatske se zasnivanje suvremenih
Mljekarski list
panonska podregija
Središnje panonska podregija
Zapadno panonska podregija
Sjeverozapadna panonska podregija
Gorska regija
Mediteranska regija
8,8% goveda 11,7%junadi
farmi može podupirati samo u uvjetima kada se može povoljno iskoristiti prirodni potencijal proizvodnili resursa (brdsko-planinska i mediteransko tržne prednosti i gospodarske moobiteljskih gospodarstava.
U grafikonu 4 prika:zana su kretanja ukupnog otkupa mlijeka u Hrvatskoj za promatrano razdoblje. na kretanja su zabilježena po odabranim no s odstupanjima.
Jedan od problema naše proizvodnje mlijeka je upravo nestalnost i relativno nizak udio otkupa mlijeka u ukupno namuženim tržnost namuženog mlijeka se, s oko 31-36%, podiže iznad 42% tek u posljednjem desetogodišnjem razdoblju. Nakon 1995. godine se tržnost (preko 60% ). Jedan od razloga takvom kretanju je stabiliziranje otkupnih cijena, ali i pad ukupne proizvodnje mlijeka. Dio manjih je napustio proizvodnju mlijeka, a preostali (s još uvijek nepovoljnom strukturom stada) svoju su proizvodnju usmjerili prema otkupu. Dodatno povotkupa proizvedenog mlijeka teško se može jer veliki udio malih se u gospodarskim prilikama i sustavu poticaja mijenjati.
Grafikon 1: Namuženo mlijeko u odabranim Hrvatske u litrama
Izvor: Isti kao u tablici 1
Slika 2: Regionalni pregled broja muzenlh krava i steonih Junica
Kako je prikazano, u Hrvatskoj se kontinuirano u dužem razdoblju smanjuje broj goveda, broj krava i steonih junica kao i broj muzenih krava. U posljednje dvije godine je nastavljen trend smanjenja broja grla i proizvodnje. Krajem 2000. godine bilo je 280.000 krava i steonih junica što predstavlja smanjenje proizvodno reproduktivnog stada za 7.000 grla.
Grafikon 2: Otkupi/eno mlijeko u odabranim Hrvatske
Središnje panonska podregija Zapadno panonska podreglja
Sjeverozapadna panonska podregija Gorska regija
Mediteranska regija :lill.--
12,37•/4steonih Junica 7,02% muzenlh krava
Proporcionalno je i manji broj muzenih krava i u 1999. godini - bilo ih je 268.284 komada, a u 2000. godini 254.702 grla, što da se u ukupnom broju grla udio steonih junica.
U 2000. godini ostvarena je nešto manja proizvodnja mlijeka nego prethodne 1999. godine; proizvedeno je 587,6 milijuna litara ili za 2,39% manje. u toj godini ostvarenje do sada otkup od 380,4 milijuna litara kravljeg mlijeka. Prema strukturi otkupa, obiteljska poljoprivredna gospodarstva prodala su kroz otkup 349,5 milijuna litara mlijeka ili 91,88 % ukupnog godišnjeg otkupa, a pravne su osobe - proizmlijeka - predali 30,9 milijuna litara mlijeka ili 8,12 %. Trend porasta otkupa mlijeka nastavlja se i u ovoj godini. Tako je prema dostupnim podacima u razdoblju od 01. - 08./2001. godine otkup za 8% u odnosu na isto razdoblje 2000. godine.
4. Produktivnost govedarstva je proizvodnja mlijeka po kravi sa 2.245 lit/krava u 1999. godini na 2.307 lit/krava u 2000. godini. Porastao je i otkup mlijeka po kravi sa 1.378 lit/krava u 1999. godini na 1.492 litre mlijeka po jednoj muzenoj kravi u 2000. godini. Tržnost mlijeka je u porastu i iznosi 64,67 %, što da mlijeka još uvijek mlijeka ne mljekarama za industrijsku preradu. Obzirom na nedostatnu proizvodnju za potrebe prerade i potrošnje, uz sustav državne podrške (poticaji, službe, otkupna mreža)
Krave i steone Muzene Proizvodnja Otkup Udio otkupa u Godina junice (grla) krave (grla) (tis. lit.) (tis. lit.) proizvedenom %
Izvor: Isti kao u tablici 1
Tablica 4: Pregled broja grla, proizvodnje i otkupa mlijeka od 1990. do 2000. godine
tržnost mlijeka bi trebala razinu od 75 do 80 %. .
Tablica 5: proizvodnja i prodaja mlijeka po muzenom grlu u litrama
Godina Proizvodnja Prodaja
Izvor: Isti kao u tablici 1
U posljednjem je zabilježen pozitivni, stalni rast otkupa mlijeka. Ova kretanja prikazana u tablici 5 na restrukturiranja proizmlijeka. Promjene nastaju kod i srednjih mlijeka, dok se najbrojnija grupa ekstenzivnih i malih u 2000. godini smanjila za 3.500 - 4.000 Takav trend mjerama svakako treba nastaviti kako bi se uspješno prilagodili tržnim odnosima u WTO-u i EU.
5. Organizacija otkupa mlijeka i struktura
5. 1. Organizacija otkupa mlijeka
Otkup je mlijeka od strane mljekara i operativno vrlo funkcionalno organiziran. Na cijelom Hrvatske velikom broju ovakav
Grafikon 3: Udio otkupa u namuženom mlijeku po odabranim
6: Neka obilježja otkupa i sabiranja mlijeka u Hrvatskoj
sustav sabiranja mlijekaje neracionalan i skup, što je izravno i usitnjenosti proizvodnih kapaciteta obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka.
U Hrvatskoj se od 61.000 u sadašnjim uvjetima dnevno otkupi oko 980.000 litara mlijeka. mlijeko dopremaju do otkupnih mjesta ili mlijeko predaju u kamion-traktor cisternu (vozarske linije). U sustavu otkupa mlijeka ima 3.100 otkupnih mjesta s vozarskim linijama gdje se tijekom godine svakodnevno doprema i sabire mlijeko. Na jedno otkupna mjesto - punkt dolazi svega 19,68 mlijeka, a godišnja mlijeka koja se predaje na jedno sabirna mjesto iznosi 112.742 litre ili 308,88 litara dnevno. Mlijeko se izravno preuzima od svega 300 specijaliziranih mlijeka. organizacija otkupa mljekarama (kupcima mlijeka) stvara velike i neprimjerene troškove nabave. U razvijenim zemljama kupoprodaja mlijeka i mljekara obavlja se po tržnim principima poslovanja, te farme u svojoj organizaciji i troškovima mlijeko izravno mljekarama.
5.2. Struktura mlijeka
Proizvodnja mesa i kravljeg mlijeka u Hrvatskoj je organizirana u 110.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, od kojih se oko 61.000 bavi tržnom proizvodnjom kravljeg mlijeka. U proizvodnji i otkupu mlijeka pretežito su mala, nerazvijena obiteljska gospodarstva. Ovih mlijeka s otkupom do 10 litara mlijeka godišnje ima 52.119 ili 85,44 % ukupnog broja, a godišnje za tržište svega 3.412 litara po jednom ili dnevno 9,35 litara mlijeka. Iako je ova grupa najbrojnija (85,44 % ), u ukupnom otkupu mlijeka participira sa samo ukupno otkupljenih 50,89 %
mlijeka s godišnjom isporukom mlijeka iznad 10.000 litara ima svega 14,56 % (8.881 gospodarstava), a ova kategorija u ukupnom otkupu sudjeluje sa 49,11 % otkupljenih mlijeka. Ova grupa ima godišnju isporuku mlijeka od 19.327 litre ili dnevnu isporuku mlijeka od 52,95 litara. Godišnji prosjek isporuke mlijeka tijekom
Nositelji otkupa mlijeka Otkup mlijeka tis.lit. Prosjek po sabirnom mjestu Broj tržnih Otkupne Vozarske po broj godišnje dnevno stanice linije Ukupno Ukupno mlijeka lit. mlijekalit.
Izvor: MPŠ - analiza autora (1)
Mljekarski list
Tablica
Analizastanja govedarstva,industrijskeprerade,tržištamlijeka i proizvoda u Hrvatskoj
Tablica 7: Struktura mlijeka I korisnika poticaja u otkupu mlijeka Godišnja isporuka mlijeka
Korisnici poticaja isporuka mlijeka poticaji Redni Ukupno za
broj od-do
1.
2.
3.
4.
5. više od
6.
• mlijeko 3,95 % mm, poticaji iskazani za Izvor: MPŠ - struktWT'a analiza autora (1)
2000. godine~ iznosi 5. 729 litara mlijeka ili dnevno 15,69 litara, što ukazuje na nepovoljnu proizvodnu strukturu.
Specijalizirani i, za naše prilike, mlijeka kao i jedan broj malih koji se razvijati i proizvodne kapacitete, bit uz osiguravanje potrebnih uvjeta nositelji razvoja govcdarstva u tržišnim uvjetima poslovanja i tržne konkurencije. Ovo pretpostavlja okrupnjavanje odnosno broja grla po Tako se osigurava preduvjet profitabilnog poslovanja obiteljskog gospodarstva s govedarskom proizvodnjom i u uvjetima vrlo izvjesnog zaoštravanja tržne konkurencije prema kretanjima odnosa cijena na širem, tržištu.
6. Kvaliteta svježeg sirovog kravljeg mlijeka
Hrvatske u svjetske integracijske procese i u trgovinu agrarnih i prehrambenih proizvoda uvjetovano je uz druge kondicije i strogim standardima kvalitete proizvoda.
U Europskoj zajednici se od 1/1998. godine primjenjuje Pravilnik o sirovog mlijeka s obvezom primjene za sve zemlje Unije. U primjeni
Grafikon 4: Odnos namuženog i otkupljenog mlijeka u Hrvatsko/ 100000) r. ,ioooo:i .MJOl)X)i
OOl
600COO/
.fJ ~rm;-. 4-~COO~ .)JOCOOt l"JCal))O ,-oocoo.
I Q. -ci·Namu.ž,,;;mli~ko' 11 --' 1 ,.otkup mliie_~_j
Izvor: Isti kao u tablici 1
u praksi postoje razlike ali samo u odnosu na mlijeka, dok su neke zemlje i rigornznije prema mlijeka ili broja mikroorganizama. Uz propise o kvaliteti mlijeka razvijala se i organizacija rada neutralnih laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka koju farmeri prodaju mljekarama.
U Europskoj uniji ne postoji problem kvalitete mlijeka, što je rezultat ukupne gospodarske razvijenosti i intenzivnosti poljoprivrede. Svježe sirovo kravlje mlijeko zemalja EU postiže visoku kvalitetu, pa preko 90 % mlijeka ispunjava uvjete I. ekstra klase. je i u nekim tranzicijskim zemljama. Tako primjerice u susjednoj Sloveniji koja je prije 1012 godina imala uvjete i strukturu proizvodnje mlijeka kao Hrvatska, danas 85 % mlijeka ispunjava propisane uvjete kvalitete mlijeka.
Expertne grupe i inspekcije Europske zajednice konstatirale su da je u Hrvatskoj kvaliteta kravljeg mlijeka tj. da je kvaliteta "siromašna".
Hrvatska je donijela Pravilnik o svježeg sirovog mlijeka (Narodne novine broj 102/2000.) koji je usuglašen s propisima Europske unije. Primjena našeg Pravilnika se 2002. godine. U tijeku su pripreme za organiziranje i stavljanje u funkciju centralnog laboratorija za kontrolu kvalitete sirovog kravljeg mlijeka na lokaciji Centra za reprodukciju u Hrvatske u Križevcima. Hrvatski selekcijski centar je ovla~tcna pravna osoba od strane Vlade Republike Hrvatske za laboratorija. Pravilnikom su uvjeti kvalitete kojima mora udovoljavati mlijeko u prodaji: fizikalno kemijski sastav, broj mikroorganizama i somatskih stanica, dozvoljene granice za rezidue antibiotika, hormona, pesticida, deterdženata i drugih štetnih tvari. Svježe sirovo kravlje mlijeko ne smije sadržavati dodane vode. Osnovica za odredi-
Mljekarski list
Tablica 8: Bilanca uvoza i izvoza mlijeka i proizvoda 1997.-2000. godine Bilanca uvoz izvoz Uvoz Godina tona USD
Izvoz Trgovinski tona USD saldo USD
-44.044. 751
Izvor: prema DZSH i Ministarstva poljoprivrede i šumarstva
vanje prodajne cijene mlijeka je kvaliteta Pravilnikom i to: sadržaj masti, sadržaj bezmasna suha tvar, broj mikroorganizama i broj somatskih stanica. Proizvodnja zdravog i kvalitetnog mlijeka interes je, obveza i odgovornost što je od zajedinteresa poslovnih partnera. Primjenom Pravilnika bit riješeni neki nesporazumi i objektivizirani poslovni odnosi mlijeka i mljekara.
osim i potrokorist od primjene Pravilnika imati i proizmlijeka, odnosno dio koji ima odgotehnologiju uzgoja goveda i proizvodnje mlijeka. Sa stajališta mlijeka vrlo je važno pravovremeno upoznavanje s odredbama Pravilnika o svježeg sirovog mlijeka u dijelu u kojem se propisuju temeljni zahtjevi kojima pri otkupu u pogledu mora udovoljavati svježe sirovo mlijeko. O predanog mlijeka izravno ovisiti prodajna cijena mlijeka, jer sasvim je sigurno, da se prema kvalitetnim razredima sirovog mlijeka odrePravilnikom sastavljati sustav osnovne cijene i premije za otkup sirovog mlijeka.
7. Tržište mlijeka
Osim mlijeka iz otkupa proizvodnje u Hrvatskoj, tijekom 2000. godine uvezeno je 107.514 tona mlijeka i u vrijednosti od 48,4 milijuna dolara. To predstavlja za 19,74 % u odnosu na 1999._god. U istoj godini izvozom je plasirano na vanjska tržišta 27.798 tona raznih što je jednako izvozu u 1999. godini. Vrijednost izvoza bilježi pad sa 24,2 milijuna dolara u 1999. godini na 18,8 milijuna dolara u 2000. godini. Vanjsko-trgovinska bilanca mljekarskog sektora je negativna i iznosi
29,5 milijuna dolara.
U odnosu na 1999. godinu je industrijska prerada mlijeka i proizvodnja
na za 114,23 %; ukupno je proizvedeno 473.502 tone proizvoda i sladoleda. Industrijska prerada
Mljekarski list
mlijeka porasla je po osnovi otkupa kao i uvoza
74,0 milijuna litara sirovog kravljeg mlijeka. Ukupna potrošnja mlijeka i proizvoda od mlijeka, i potrošnju u 2000. godini, iznosila je 151 litru mlijeka po jednom stanovniku (iskazano u om ekvivalentu litara svježeg mlijeka), dok je potrošnja 1999. godine bila 141 litra mlijeka po stanovniku.
B. Uvjeti proizvodnje, prodaje, nabave sirovog kravljeg mlijeka
U sustavu proizvodnje, prodaje i nabave mlijeka postoje kategorije cijena: - cijena - cijena koštanja mlijeka
- prodajna cijena mlijeka
- Nabavna cijena mlijeka (za mljekare)
Razvoj i proizvodnja mlijeka su zbog svog u gospodarstvu u sustavu financijske potpore kroz poticaje.
Tablica 9: Sustav premija za mlijeko i cijene u razdoblju od 1989. do 1995.godine u DM/litra
Izvor: Deneš S. (1995.): Broj goveda i otkup mlijeka, kvaliteta, cijene mlijeka i premiranje te prerada mlijeka u proizvode od mlijeka
Tablica 10. Subvencije u poljoprivredi i proizvodnji mlijeka u zemljama EU-15, te nekim razvijenim I tranzicijskim zemljama
Zbirna potpora
Izvor: (2, 3) M. WTOi Hrvatskapoljoprivreda: 63/1999. (4, 5) Landell Mi/1sLimited (2001.): Croatiacompetitivenessis agricultureand EU accesion
8.1. poticaji za mlijeko
Kod mlijeka postoji mišljenje da sredstva poticaja nisu dio prodajne cijene mlijeka. Definicija o subvencijama jasno njihov i ulogu.
"Subvencije su nepovratna koja države ili institucije Europske unije rezidentnim s ciljem utjecaja na njihovu razinu proizvodnje, njihove cijene ili naknade faktorima proizvodnje ".
cijena koju prima od kupca za jedinicu dobra ili usluge koju je proizveo kao autput umanjena za cjelokupan porez na tu jedinicu koji se kao posljedica proizvodnje ili prodaje (tj. porez na proizvode), te za cjelokupni iznos subvencije, a koje su rezultat proizvodnje ili prodaje (tj. subvencije na proizvode) " 1
U Hrvatskoj se mijenjao sustav premijapoticaja što je prikazano u tablici 9. za razdoblje od 1989. do 1995. godine.
Sadašnji poticaji za mlijeko iznose 0,55 kuna za litru mlijeka s 3,2 % masti
na proizvodnim i 0,90 kuna lista na strateškim
Nakon prikazanog razdoblja je dolazilo do poremetnji deviznog To je u uvjetima porasta cijena inputa i maloprodajne cijene mlijeka, i još više a zadržavanjem (u kunama) iste osnovne cijene i državnih premija - uzrokovalo stalna nezadovoljstva mlijeka.
Ukupna poticanja proizvodnje u cijelom desetogodišnjem razdoblju sustavom subvencija za predano mlijeko nisu u uvjetima ekstenzivnosti proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj postigle razvojnu funkciju koja im je namijenjena, niti su postignuti proizvodni efekti. Sada poticaji kao agrarna struktura mjera predstavljaju tržno cjenovnu intervenciju, ova sredstva treba realizirati izravnim mlijeka radi snažnijeg utjecaja na proizvodnje.
Iznosi ukupnih subvencija i potpore poljoprivredi u svijetu su a za Hrvatsku su zemlje Europske unije. U EU prosjek potpore po jednom farmcru iznosi 13.402 USD (metodologija WTO)
1 standardi za godišnji izvještaj industrije (IND-21) N.N. 60/1999.
ili prema OECD 10.240 USD/farmer. Hrvatska je u nepovoljnom položaju i ukupna potpora kroz oblike subvencija iznosi 967 USD po jednom poljoprivrednom Iznos ukupnih subvencija u zemljama EU iznosi 44 % ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje. U Republici Sloveniji zbirna potpora poljoprivredi iznosi 49 %.
U odnosu na subvencioniranje proizvodnje mlijeka subvencije u EU iznose 53% od ukupne vrijednosti proizvedenog mlijeka. U Hrvatskoj se proizvodnja mlijeka poticaja od 28 % na ukupnu vrijednost proizvodnje mlijeka. poticaja po jednoj litri sudjeluje svih u tržnom sustavu. Nominalno farmer dobiva poticaje. Efektivno on dobiva samo jedan dio ... " 2
8.2. cijena • cijena koštanja mlijeka
Nije realno da nacionalna agrama politika biti u funkciji zaštite proizvodnje. Ona uvažavati ali se morati orijentirati prema svjetskim integracijama i razmjeni poljoprivrednih proizvoda. Hrvatska poljoprivreda ima nepovoljnu agrarnu strukturu (mali usitnjeni zemljišni posjed, nespecijaliziranu proizvodnju, niske proizvodne kapacitete), pa u ovakvim uvjetima nije ostvariti takve prihode poljoprivrednih koji bi zadovoljili njihove potrebe kao i investicijska ulaganja.
Tijekom godine mlijeka moraju proizvesti i za tržište mlijeka po jednoj kravi, te tako osigurati rentabilno i pozitivno
Tablica 11: Ekonomski za razine proizvodnje
poslovanje. Prema nekim istraživanjima posljednjih nekoliko godina, a je broj donja granica proizvodnje - prema kojoj se u našim uvjetima ostvaruje profit - kapacitet je farmi s najmanje osam krava i godišnjom isporukom mlijeka od 3.000 litara po grlu. Proizvedeno mlijeko mora biti stabilne kvalitete i zadovoljavati kriterije fizikalno kemijske i zdravstvene ispravnosti.
Proizvodnja mlijeka je oduvijek bila poslovno zanimljiva obiteljskim gospodarstvima. Radi se o jednoj od rijetkih poljoprivrednih proizvodnji koje osiguravaju stalnu i redovitu isplatu više puta tijekom godine isplata za mlijeko i dodatni prihodi od teladi, junadi i krava).
U proizvodnji mlijeka postoji niz koji na produktivnost, i rentabilnost proizvodnje mlijeka (organizacija imanja, poljoprivredne površine, oprema, mehanizacija, kapaciteti farme, pasmina krava, godišnja produktivnostgrla, vlastita proizvodnja hrane, hranidba krava, iskustvo i dr.).
Cijena koštanja mlijeka za razine proizvodnosti po muzenom grlu je, na temelju ankete odabranih obiteljskih gospodarstava (Tablica 11.), iskazana u dvije varijante. U prvoj su izdaci koji se odnose na hranu, repromaterijale, vlastiti rad i usluge. Drugi cijene koštanja mlijeka uz navedene troškove, i posebnu skupinu troškova koju (kao i vlastitog rada) proizne a nije im ni društveno priznata: amortizacija, troškovi, osiguranja proizvodnje i
Kod s najmanje osam krava i godišnjom isporukom mlijeka od 3.000 lit/krava cijena ko-
Cijena koštanja (prema izdacima) kn/litra
Cijena koštanja (prema svim troškovima) kn/litra
Izvor: Z., vlastita anketa u 1999. godini
1 Landell Mili Limited: Croatia competitivencss in agricultura and UE accesion, The milk sector compe1itivcness rcport, Mare 2001.
Mljekarski list IX
štanja sa svim troškovima iznosi 2,24 kn/litra mlijeka. Kod troškova proizvodnje cijena koštanja mlijeka iznosi 1,79 kn/litra mlijeka. Proizmlijeka s i isporukom mlijeka po kravi tijekom godine (isporuka godišnje 4.000 litara mlijeka, 4.500 litara mlijeka, 5.000 litara mlijeka} uz manje troškove proizvodnje ostvaruju 7.natno povoljnije financijske rezultate. Kod isporuke mlij~ka 4.500 litara/krava cijena koštanja iznosi 1,64 kn/litra ili 1,99 kn/litra mlijeka.
Kako se dohodak mlijeka po muzenom grlu s razinama otkupljenog mlijeka, vidljivo je u grafikonu 5. U strukturi dohotka vidljiv je visoki udio premija, što je objašnjeno u poglavlju o poticajima.
Na temelju ovih rezultata može se zakkako - u uvjetima dobrog iskorištenja genetskog potencijala i tehnoloških (proizvodnja mlijeka po grlu) vlastite proizvodnje kvalitetne hrane i povoljne opremljenosti (poljoprivredni objekti, strojevi i oprema) - proizvodnja mlijeka u gospodarstvu ima 1,vepretpostavke visoke dohodovnasti i profitabilnosti.
8.3. prodajna cijena mlijeka
U gotovo tridesetogodišnjem razdoblju promatranja može se vidjeti stalno kolebanje otkupne cijene. Do 1985. godine je otkupna cijena redovito iznad 3,00 kuna. U 8 od 15 godina razdoblja 1970. -1985. ukupne su otkupne cijene od 3,60 kn. otkupna cijena ovog razdoblja je 3,59 kn ili 0,89 DM po litri mlijeka. Treba da se ovakva politika cijena za obiteljska gospodarstva temeljila na cijenama društvenih farmi. Poznato je, da su takve cijene bile ekonomski neopravdane, a dodatnim podupira-
Grafikon 5: Dohodak odabranih modela
3.000
2.!iOO
1._500 l: _: 1.000
$00 o gospodarstva s 5; 10 muznih kravapomuznomgrlu
5....,,.•21lODR s-.13.lilOa ,9.._,2.fa001 101nva,:lli00a io llUwl)nacijena c Državnapremijaa PremijamlekareD Prodajat~
, Izvor. vlastita isptivanja gospodarstava u 1999. godini X
Grafikon 6: Kretanje ukupne otkupne cijene (s premijom) u razdoblju 1970. - 1998. u kn po litri
Izvor: Z., Mljekarski list 5/2000.
njima otkupnih cijena nastojalo se otkup i preradu mlijeka. U tom razdoblju su i potrebe potrošnje bile nego danas.
U zadnjih 13 promatranih godina je otkupna cijena 2,33 kn ili 0,58 DM po litri mlijeka. Nakon poremetnje 90-ih godina koje su djelovale na "tihi bojkot" i zna~ajni pa~ otkupa, otkupna cijena se nakon 1993. godme stab1lizira na 2,22 kn ili 0,55 DM po litri.
Za je da se ukupna otkupna cijena hitnije mijenjati u razdoblju. vjerojatno s dodatnom premijom - mljekare, ako kvalitetom i svoje proizvodnje budu zadovoljavali suvremenim mjerilima prihvata, dorade i prerade mlijeka. Naime, to je sada osnovni zahtjev naših mljekara koji dobivati na pri svakom obliku ukJapanja naše proizvodnje u rodne tržišne odnose.
Zadnji propis koji se odnosio na cijenu mlijeka bio je u 1993. godini. Odluka o zaštitnoj cijeni mlijeka za 1993. godinu (Narodne novine broj 56/93.). Ovom Odlukom bila je propisana zaštitna cijena mlijeka u iznosu od 159 HRD za 1 masnu jedinicu s time da se ova cijena revalorizirala prema marke. Istekom 1993. godine nije postojala zakonska obveza otkupne cijene mlijeka prema kretanju marke, što je uzrokovalo nezadovoljstva i od strane proizi mljekara prilikom zahtjeva za korekcijama cijena u kasnijem razdoblju. prodajna cijena sirovog svježeg mlijeka formira se od sastavnica:
- osnovna cijena za 1 masnu jedinicu
- (mljekare) premija za l litru mlijeka
- iznosi poticaja
Mljekarski list
Analizastanja govedarstva,industrijskeprerade,triištamlijeka i proizvoda u Hrvatskoj
Izvor: Z.: Vlastita anketa u 1999. godini; Narodne novine broj 29/1999. i broj 12/2001.; G/U dokumentacija autofa (1)
U HIVatskoj se prodajna cijena mlijeka formira i na osnovi fizikalnog i kemijskog sastava (% m.m., bezmasna suha tvar). U praksi se ne primjenjuju kriteriji zdravstvene ispravnosti mlijeka što je u drugim zemljama obveza.
U 2000. godini osnovna cijena, koju ma mljekare, formirala se na bazi cijene za 1 masnu jedinicu od 0,3760 kn i premije od 0,30 kuna/litra mlijeka. proizcijena za mlijeko kvalitete 3,95 m.m. u mjestu iznosi na skim 2,463 kn/litra, a 2,895 kn/]itra mlijeka na strateškim
I kod najmanje godišnje isporuke mlijeka od 3.000 lit/krava ostvaruje se pozitivna razlika proizprodajne cijene i kod cijene koštanja od 1,790 kn/lit iznosi 0,673 kn/litru, a kod cijene koštanja od 2,240 kn/litru postiže se manja pozitivna razlika koja iznosi 0,223 kn/litru mlijeka.
Ostvarena dobit u proizvodnji mlijeka kod produktivnosti i broja krava ukazuje na da je svih i gospodarskih problema, ova proizvodnja profitabilna doprinosi povoljna prodajna cijena mlijeka koja sa srednjom i proizvodnjom garantira dobit.
s malim brojem krava i godišnjom isporukom mlijeka po kravi pod ovakvim uvjetima tržnog poslovanja ne mogu ostvariti pozitivne financijske rezultate. Iznijeta kalkulacija i podatci ukazuju da problemi u proizvodnji mlijeka nisu u prodajnim cijenama se oni nalaze u sferi nepovoljne agrarne strukture i zaostajanju u mnogim proizvodima i tehnološkim faktorima u proizvodnji mlijeka.
Mljekar.\·ki list
Tijekom srpnja i rujna 2001. god. obavljeni su pregovori i mlijeka i predstavnika Ministarstva poljoprivrede i šumarstva o korekciji otkupnih cijena mlijeka. Potpisan je Sporazum o formiranja cijene i visini minimalne otkupne cijene mlijeka (27.09.2001. god.). Sporazum se temelji na mlijeka prema 5. i 9. Pravilnika o svježeg sirovog mlijeka kojim je fizikalno kemijski sastav mlijeka i higijenska ispravnost. Za mlijeko 3,6% m.m. i 3,2% cijena masne jedinice iznosi 0,3611 kn, a za jedinicu 0,144 kn. Uz temeljnu cijenu je minimalna premija 0,15 kn/lit. (mlijeko 3,6% m.m. i 3,2% na). mlijeka posebno i dodatne premije i kvalitetnijeg mlijeka. Za obiteljsko gospodarstvo, mlijeka, primjena ovih kriterija za formiranje otkupne cijene mlijeka je stimulativna ukoliko kvaliteta mlijeka odgovara navedenim kriterijima. U odnosu na Europsku uniju precijenjene su otkupne cijene mlijeka jer je kvaliteta našeg mlijeka 7..natno niža od europskih farmera.
8.4. Nabavna cijena mlijeka • fcco mljekara
Stanje proizvodnje i tržišta mlijeka u razvijenim zemljama se razlikuje u odnosu na nerazvijene i zemlje u razvoju. U razvijenim zemljama ne subvencionira se samo primarna proizvodnja mlijeka i mljekarska industrija (izvozne preMije, zaštita uvoza, interventni otkupviškova proizvoda). Mljekarska industrija je partner farmerima mlijeka i stabilizator odnosa u lancu proizvodnje, prerade mlijeka i tržišta proizvoda.
Tablica 14: Razlika prodajne I nabavne cijene (Fcco mljekara) mlf/eka kn/lit.
Razlika nabavne
Sadržaj Otkupna cijena Troškovi otkupa Nabavna cijena i Osnovna prodajne cijene masti%
• prikazani odnosi su za
Izvor: Z.: Vlastita anketa u 1999. godini; Narodne novine broj 29/1999. i broj 12/2001.; GIU dokumentacija autora (1)
Tablica 15. Proizvodni kapaclteU mljekara Hrvatske I godišnja prerada mlijeka 1999. godine u litara
Kapacitet prerade Godišnja prerada lskorištenost Broj mljekara
Izvor: Havranek Jasmina, Bosni6 P. (2000.): Stanje, razvoj, mljekarstva Hrvatske, Mljekarstvo 50 (4).
U našim ekstenzivnim uvjetima proizvodnje mlijeka sve mljekare organiziraju otkup i transport mlijeka. Troškovi otkupa i transporta su i ovise o lokaciji mljekare, radijusu otkupa mlijeka, razvijenosti proizvodnje mlijeka na (mljekarska Na poslovima otkupa mlijeka mljekare imaju troškove:
- troškovi službe organizacije otkupa i odnosa sa selom
- doprema-transport mlijeka do mljekara.
U Hrvatskoj su troškovi nabave i transporta mlijeka i nisu usporedivi sa zemljama razvijenog govedarstva i proizvodnje mlijeka. U zemljama EU prodajna cijena mlijeka uglavnom se formira i podrazumijeva fcco mljekara, što da su u cijenu i troškovi nabave i transporta mlijeka.
"Navodi se položaj Lure d.d. u otkupu i na tržištu. Sakuplja mlijeko od 30.000 dnevno sabiranje po farmeru iznosi 22 litre. Ovakav tip proizvodne strukture uvjetuje vrlo velike troškove sakupljanja mlijeka" 3 • Troškovi otkupa i nabave mlijeka variraju i se od 0,35 kuna/litra do 0,40 kuna/litra. Uz troškove
nabave mlijeka od 0,35 kuna lit. nabavna cijena mlijeko fcco mljekara za kvalitetu od 3,95% m.m. iznosi 2,135 kn/lit, a kod troškova nabave mlijeka od 0,40 kn/ lit nabavna cijena mlijeka fcco mljekara iznosi 2,185 kn/lit mlijeka. S ovakvim nabavnim cijenama mlijeka mljekare troškovna ulaze u preradu mlijeka i proizvodnju proizvoda.
9. MljekarskaindustrijaHrvatske
Prerada mlijeka i proizvodnja proizvoda ovisi o mnogim o stanju u primarnoj proizvodnji mlijeka, o gospodarstvu pojedine zemlje, kupovnoj organiziranosti i tehnološkoj opremljenosti, asortimanu i kvaliteti evina te o konkurentnosti cijena.
U Hrvatskoj djeluju mljekare, pravno i strukturirane u oblicima. ma mlijeka je broj malih mljekara pogona s godišnjom preradom mlijeka manjom od 1,00 milijun litara. Ukupni instalirani proizvodno-tehnološki kapaciteti prerade za rad u jednoj smjeni iznose 746,1 milijun litara mlijeka godišnje. Dominantnu ulogu u mljekarskoj industriji ima 20 mljekara što 98,47 % ukupnih kapaciteta prerade. Daljnja kategorizacija mljekara (prema kapacitetima) ukazuje da postoji šest mljekara udjel u preradi iznosi 73 %; jedno od njih - društvo - ima udjel od 50
3 Landell Mili Limitcd: Croatia compctitiveness in agriculutura and EU accission, The milk sector competitivcness report, Mare 2001
Grafikon 7: Ukupni kapaciteti prerade mlijeka i iskorištenost u 35 mljekara r--·----
% u otkupu, preradi i na tržištu mlijeka i proizvoda.
Na razini prerade mlijeka (1999. godine) instalirani proizvodno-tehnološki kapaciteti mljekara iskorišteni su sa 64,02 % radom u jednoj smjeni. Neke mljekare organiziraju proizvodnju u dvije smjene, ali samo za pojedine pro~ode. mljekarskim tvrtkama postoje razlike u popunjenosti proizvodnih kapaciteta i njihovom iskorištavanju.
Mljekarska industrija kao dio prehrambene industrije veoma je te zahtjevna djelatnost u odnosu na složenost tehnološke opreme, poštivanja higijensko sanitarnih uvjeta proizvodnje i kvalitete proizvoda. Mljekarska oprema brzo zastarijeva, te se mora mijenjati i nakon pet godina korištenja kako bi se naše mljekare donekle mogle izložiti tržnoj konkurenciji.
Prerada mlijeka i proizvodnja proizvoda u 1998. i 1999. godini bila je gotovo podjednaka te je u 1998. godini ukupno proizvedeno 424.054 tona proizvoda, a u 1999. godini 414.596 tona. Godine 2000. proizvedeno je 473.502 tone raznih proizvoda, što predstavlja porast za 14,21% u odnosu na prethodnu godinu. Trend porasta prerade uvjetovan je minimalnim otkupa mlijeka, uvozom
Grafikon 8: Struktura prerade mlijeka u razdoblju od 1998. do 2000. godine
mlijeko oVrhn)e aPrah.dehldMrano i kondenz.m!jeko QOstaHproizvodi --~
Izvor: Tablica 16
mlijeka, te rastom potrošnje mlijeka i preEfikasnost prerade mlijeka može se ocijeniti odnosima prerade glavnih grupa proizvoda - mlijeko, svježi proizvodi, sirevi, maslac i dehidrirani proizvodi. U Hrvatskoj u odnosima prerade najzastupljenije je mlijeko s 60,14 %, fermentirani s 11,63 %, vrhnje s 3,14 %, sirevi s 4,48 % te ostali proizvodi s 18,52 %.
U razvojnom pogledu, u procesu globalizacije tržišta, industrijski mljekarski kapaciteti se restrukturirati na mljekare s godišnjim kapacitetima prerade mlijeka i na manje mljekare s proizvodnjom proizvoda za plasman na lokalna tržišta. Svjetska proizvodnja i tržište mlijeka razvijenih zemalja utjecat na položaj mljekarske industrije i tržište u Hrvatskoj. Hrvatska se u ovom trenutku i om razdoblju, zbog stanja nerazvijenosti primame proizvodnje, ne može uspješno izložiti konkurenciji na mljekarskom tržištu.
1O. Tržište mlijeka u Europskoj uniji agrarna politika (CAP) Europske zajednice temelji se na tržištu agrarnih proizvoda te zaštite zajednice, povlastica u trgovini i u financijskoj
Tabllca 16: Industrijskaprerada mlljeka I proizvodnja od 1998. do 2000. godine u litara i tonama Prah, dehldrirano
Fermentirani i kondenz. Ostali
Godina mlijeko proizvodi Vrhnje Maslac mlijeko Sirevi proizvodi UKUPNO
Izvor: DZSH
solidarnosti. Prioritet u gospodarskoj politici bio je agrarni sektor i prehrambena industrija, pa sada UE imaju dominantan položaj kao poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
agrarna politika racionalan razvoj poljoprivredne proizvodnje, usmjeravanje na što tržnu orijentaciju kao i daljnje strukturne prilagodbe. Politika ruralnog razvoja odnosi se na šire porazvoja od agrara te se posebno usmjerava razvoj marginalnih Glavni ciljevi agrarne politike su osiguravanje standarda poljoprivrednom stanovništvu, podrška dohotku farmera i ekologija.
U EU se kao rezultat visokih subvencija, garantiranih cijena poljoprivrednih proizvoda kao i drugih mjera razvoja primarne poljoprivredne proizvodnje i agrarnog tržišta stvaraju tržni viškovi. Donošenjem regulative o kvotama zaustavljen je rast proizvodnje mlijeka i tržne mlijeka koje mljekare mogu kupiti od farrnera.
Proizvodnja mlijeka i dio angažiraju dio agrarnog budžeta EU. Pretežan broj mlijeka može se izložiti tržnim uvjetima poslovanja i tržnoj konkurenciji kroz prodaju mlijeka visoke kvalitete.
Tablica 17: Struktura mlijeka u Europskoj uniji (E-15) i Hrvatskoj
EU-15 RH
posjed farme ha 18,40 2,80 stada po farmi grla 23,00 2,60
Proizvodnja mlijeka lit/krava 5.606 2.307
Tržnost mlijeka
Ukupno%
Izvor: - Europeancommission (2000.god.) • Agriculture in the European Union, Sta6sticaland economic information 1999. -DZSH
U svjetskoj proizvodnji kravljeg mlijeka europske zemlje sudjeluju sa 43,73 % a EU proizvode 120,60 mlrd litara mlijeka ili 24,48 % od svjet,;ke proizvodnje. Na nivou EU i petnaest država ostvarena je dostatnost kravljeg mlijeka od 111 %. U svjetskoj trgovini mlijekom i proizvodima Unija sudjeluje s cca 25 %.
Proizvodnja mlijeka je visoko razvijena i produktivna. farme iznosi 18,40 ha poljoprivrednog zcmljiMa (Hrvatska 2,80 ha ). Broj krava na farmi iznosi 23,00 grla (Hrvatski 2,60 krava). na proizvodnja mlijeka po kravi je 5.606 litara (Hrvatska 2.307 litara), prodaja mlijeka je 5.315 lit/krava xw
(Hrvatska 1.492 lit/krava). Tržnost mlijeka - prodaja iznosi 94,0 % od proizvedenih mlijeka, a u Hrvatskoj tržnost iznosi 64,67 %.
U Europskoj uniji provodi se daljnja intenzifikacija i proizvodnje mlijeka i to po osnovi kapaciteta farmi te produktivnosti proizvodnje i krava.
U EU zakonskom regulativom se odnosi primarne proizvodnje mlijeka i tržišta propisivanjem kvota i kroz sustav subvencija. Za provedbu agrarne politike postoji i odgovornost jer se primjenjuju sankcije i prava na subvencije.
Režim cijena u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji je s cjenovnom politikom u prehrambenoj industriji a time se na formiranje maloprodajnih cijena hrane.
Tablica18: mlijekaI prodajne cijene mlijeka (fcco farma u zemljama EU-15
Kvaliteta mlijeka
Prodajna cijena
Država mast% proteini% EUR/kg
Izvor: - Agra Europe: Dairy Review 1999.
• European aimmission (2000.) Agri<;ulturein the European Union, Sta6stical and economic information 1999.
Kvaliteta sirovog svježeg mlijeka izuzetno je visoka s sadržajem masti od 4, 10 %, proteina 3,30 %, a po kriterijima higijenske kvalitete mlijeka preko 90 % mlijeka ispunjava uvjete I. Ekstra klase.
cijena mlijeka (fcco proizna nivou Unije za navedenu kvalitetu u 1999. godini iznosila je 0,2918 EUR/kg mlijeka ili 0,5863
DEM/kg. U okviru ove cijene snosi troškove transporta mlijeka do mljekara.
Neovisno da li je prodajna cijena mlijeka iskazana fcco farma (Tablica 18) ili fcco mi-
Mljekarski list
jekara (Tablica 19) troškove isporuke mlijeka podmiruje troškovi transporta mlijeka u zemljama EU-15 iznose oko 0,010 EUR/kgmlijeka.
Prema novoj strategiji razvoja agrara Agenda-2000 mijenja se politika cijena te je da se cijene svježeg mlijeka u razdoblju od 2000. - 2007. godine smanjivati i to za ukupno 17 %. Za 17 % smanjit se tržna nabavna cijena mlijeka za mljekare, dok se proizprodajna cijena za farmere ne mijenja jer se razlika u padu cijene kompcnzira s novim premijama za krave.
U Hrvatskoj prodajna cijena za mlijeko podrazumijeva mjesto prikupljanja - sabiranja mlijeka i predaje mlijeka od strane na otkupnom mjestu. Ova razlika u formiranju cijena mlijeka u odnosu na EU (fcco mljekara) uvjetovana je usiti nerazvijenom proizvodnjom mlijeka. Iz navedenih razloga troškovi otkupa i transporta mlijeka su u nabavnu cijenu mlijeka umjesto u prodajnu cijenu.
Nakon što se u EU poljoprivreda razvila i restrukturirala u efikasnu agrarnu proizvodnju osposobljenu za tržnu konkurenciju, mijenja se sustav subvencija. U dužem razdoblju u primjeni je bio model intenzifikacije proizvodnje koji je osigurao dostatnost agrarnim proizvodima. Sada se primjenjuje subvencijski sustav ekstenzifikacije kojim se uravnotežuje odnos proizvodnje i tržišta poljoprivrednih proizvoda.
EU je donijela novu agrarnu strategiju AGENDA2000 definiranu prema visokom dometu razvoja poljoprivrede, prema procesima globalizacije i integracije u svjetska tržišta i zahtjevima Svjetske trgovinske organizacija (WTO).
11. razmatranja
Govedarska proizvodnja u nas je u stalnoj stagnaciji, stalnim i relativno velikim ulaganjima u ovu proizvodnju. Brojni su razlozi ovakvom stanju i više puta su ponovljeni u gospodarskoj rubrici Mljekarskog lista. Veliki utjecaj imali su problemi i nedostaci iz prošlog sustava. su i ncdovol-
jno sanirane ratne štete i gubici. No, teško se oteti dojmu kako je u pogledu, organizacijski i materijalno premalo u prethodnih 5-6 godina. Tako se sada nalazimo u slaboj poziciji za ozbiljniji brzi rast koji je gotovo nužna pretpostavka uklapanja u tržne tokove.
Intenzivniji razvitak govedarstva s proizvodnjom mesa i mlijeka je neophodan. Prije svega potrebno je osigurati dobru startnu poziciju nakon prijelaznog razdoblja zaštite prema dogovorima sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO). Vjerojatno je još važnije kako se obujmom i strukturom proizvodnje, te proizvodnim rezultatima postaviti prema EU. Pretpostavka je kako nam u razdoblju svojom agrarnom politikom, posebice stupnjem zaštite i poticanja, upravo EU osiguravati stabilan odnos prema WTO-u. Stoga je vrlo važno kakva je razvijenost govedarstva i koliko je dobra ustrojenost proizvodnih jedinica (farmi), i materijalne podrške, te povezanost svih u lancu proizvodnje, prerade i prometa proizvoda (meso i mlijeko). Proizvodnim rezultatima (prirast mesa i proizvodnja mlijeka po grlu), te sustavom potpore (kreditna politika, poticaji i naknade, odnosi cijena repromaterijala i proizvoda, i dr.) trebali bi se u što mjeri uskladiti s odnosima razvijenih europskih zemalja. Svako odstupanje od tih vjerojatno dugogodišnje zaostajanje i odnos proizvodnje prema razvijenim zemljama tržišta.
Kao drugi važan zahtjev za razvitak govedarstva se potreba proizvodnje za potrošnju i razmjenu. zemalja, posebice razvijenih, ne izjašnjava se mjerama agrarne politike javno i jasno, no što stupanj pokrivenosti potreba vlastitom govedarskom proizvodnjom jamac je stabilnosti ovog segmenta, ali i cjelokupne poljoprivrede unutar gospodarskog djelovanja neke zemlje.
Sa stajališta popravljanja gospodarskog položaja važan je razvitak govedarstva radi aktiviranja zapuštenih proizvodnih površina. Osnovni problem iskorištenja ove kategorije zemljišta u govedarstvu proizlazi iz
Tablica 19: Politika cijena mlijeka u EU-15 za razdoblje 2000.-2007. godine
Ciljane cijene mlijeka Premija na krave Razdoblje EUR/kg Indeks Razdoblje EUR/tona 2000.-2005.
2005.-2006.
2006.-2007.
11,49 od VI. 2007.
Izvor: EU Dairy Monitor (1999.) Agra Europe: European Union on dairy production - The basic rogulation 1255/1999.
M/jckarski list
da se radi dijelom o i neodržavanim površinama, pa je stupanj iskorištenja potencijalnih (mjcren visinom i kvalitetom prinosa) nizak.
Kao može se naglasiti gospodarskosocijalni zahtjev države za zapošljavanjem nezaposlene radne snage i povratkom radno aktivnog na nenaseljena Ovo se posebice odnosi na seoska i od strateške važnosti (ranije nazivana - od posebne državne skrbi) za Republiku Hrvatsku.
Suvremena govedarska proizvodnja temelji se na malim zahtjevima izravnog ljudskog rada, tako da obiteljska gospodarstva s 2 stalna i 1-2 povremena aktivna uspješno obavljaju sve aktivnosti na relativno velikim govedarskim farmama s osnovnim stadom od 40 do 80 grla ( ovisno o vrsti farme, organizaciji proizvodnje hrane i dr.). Jasno je da brzi razvitak govedarske proizvodnje, temeljen na manjem broju ekonomski uspješnih farmi, ne može uposliti veliki broj radno aktivnih gospodarstva, no pretpostavka je da se jedan dio radne snage uposliti na dodatnim aktivnostima dorade, prerade i prometa proizvoda. Isto tako, opravdana je pretpostavka da dobro ustrojene proizvodne jedinice (farme muznih grla i grla u sustavu krava-tele) punu egzistenciju broju koji nisu izravno u samu govedarsku proizvodnju.
Za Republiku Hrvatsku je vrlo važno aktivirati govedarsku proizvodnju na napuštenim iz kojih se iseljavalo radno aktivno stvo. je i s ratom uništenim u kojima se i dio povratnika nije na aktivirao u ovoj proizvodnji.
Nužno je potrebno osigurati preduvjete, kako bi se mogao provesti brzi razvitak govedarske proizvodnje u nas.
Prije svega, potrebno je uravnotežiti gospodarske odnose u ovom kao i u cijeloj poljoprivredi, te njenom odnosu prema drugim granama gospodarstva - ponajprije i mesnoj) industriji, te turizmu. Neodrživo je stanje stalnih kolebanja odnosa cijena i uvjeta poslovanja i organizacije prometa govedarskih proizvoda.
Pritom treba jasno da uvjeti ravnotežnog odnosa cijena i dohotka u ovom pretpostavlja kvalitetno poslovanje svih subjekata. Primjerice, vrlo je zahtjev mlijeka da se udio njihove (otkupna osnovna cijena za državnu premiju i ekstra bonus od otkuu prodajnoj cijeni svježeg mlijeka na tržištu. Od i mlijeka se može opravdano zahtijevati korekcija odnosa cijena u uvjetiXVI
ma njihovih promjena i odstupanja na tržištu, no tada se ne smije zanemariti relativno niski stupanj proizvodnosti i dijela Naime, u sustav potpore materijalne i dr.) koji i navedenu ravnotežu gospodarskih odnosa mogu samo koji su na približno jednakoj razini intenzivnosti ili imaju predispozicije da u kratkom roku intenzivnost.
Isto tako, potrebno je osigurati stalna sredstva poticaja, naknada i kreditiranje obnove, te razvitka proizvodnih kapaciteta.
Kao pretpostavka može se izdvojiti potrebitost rješenja "zemljišnog" pitanja. Naime, je planirati obnovu i brži razvitak govedarstva bez kvalitetne i jeftine hrane. okvirni pokazuju kako su raspoložive površine jedan od glavnih za širenje govedarske proizvodnje u dijelu obiteljskih gospodarstava. Problematika zakupa i kupnje privatnog i državnog poljoprivrednog zemljišta u nas je vrlo složena i potrebne su mjere za rješenje dijela i zapuštenih površina, koje su uglavnom neriješenog imovinsko-pravnog statusa.
Jednako je važno osigurati dostatni broj rasplodnih grla visoke kvalitete na tržištu, a samo za proizvodne sustave trebalo bi organizirano (uz sudjelovanje, potporu i odgovornost nadležnih službi i ustanova) uvoziti. Važno je da sustavom potpore, te poticajima, naknadama i kreditiranjem kvalitetni rasplodni materijal u govedarstvu bude, po povoljnim uvjetima, raspoloživ broju korisnika.
pretpostavka je svakako aktivnosti svih službi u sustavu državne i potpore Sadašnji ustroj nije dovoljno vit što se vidi u stalnim kolebanjima proizvodnih rezultata i odstupanjima ostvarenog od proizvodnih kapaciteta. Nove tehnike i vještine, te i rješenja suvremene govedarske proizvodnje teško se i slabo pojavljuju u praksi, tako da se osnovni pokazatelji intenzivnosti govedarske proizvodnje (muznost i prirast) vrlo sporo Više je to utjecaj "stihijskog" kretanja i aktivnog sudjelovanja struke kod manjeg broja nego sustavne potpore i razmišljanja na razini dijela
promjene u kretanjima govedarske proizvodnje mogu se skoro zbog brzih promjena gospodarskih odnosa u poljoprivredi (stupanjem Hrvatske u wro i EU). No, temeljno je pitanje kakva biti tih promjena.
Mljekarski list
ekstenzivnu proizvodnju. se tržno cjenovna politika, strukturna politika, stabilnost dohotka poljoprivrednika, mjere za stabiliziranje tržišta i odnosa ponude i potražnje (interventne mjere otkupa), te mjere za poticanje prodaje i potrošnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. se ciljne cijene (osiguravaju razinu dohotka za poljoprivredni proizvod), i minimalne cijene (osiguravaju minimalnu razinu dohotka za proizvod). Sustav cijena kao i iznos cijene poljoprivrednih proizvoda utvrse kalkulativna, na temelju potrebnog obujma proizvodnje i prinosa proizvoda po hektaru ili grlu stoke.
U okviru Tržnih redova donose se uredbe, pravilnici su u funkciji provedbe agrarne politike. Reguliraju se odnosi ponude i potražnje, tržno cjenovna politika, bilance proizvoda (proi~vodne kvote), zalihe, vanjsko trgovinska poljoprivredna politika te mjere za ostvarivanje sigurnosti dohotka
Od institucija osnivaju se: Ravnateljstvo za tržnu i strukturnu potporu, Poljoprivredni informacijski centar i poljoprivredna komora.
Zeleno je godišnja analiza i ocjena stanja agrara s prijedlogom mjera za naredna razdoblje. Kao godišnji dokument Zeleno osigurava visoku komunikaciju s Vladom i Saborom koji donose i potrebne mjere u funkciji provedbe i razvitka poljoprivrede i sela.
Zakon o poljoprivrednom zemljištu
Ustavom Republike Hrvatske je da se dobra od interesa za državu upotrebljavaju i iskorištavaju na temelju posebnog zakona. Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu odgovara sadašnjim potrebama, posebno u odnosu na kategoriju državnog zemljišta. Zakonom se regulira održavanje i iskorištavanje zemljišta, zaštita zemljišta od erozije i zaštita od smanjivanja proizvodnih sposobnosti tla, te naknade za
Za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta se nadoknada. Radi okrupnjavanja posjeda-parcela može se obavljati zamjena i sa zemljištem u vlasništvu države. Osniva se Zavod za tlo i obveze lokalnoj upravi o potrebnih evidencija o poljoprivrednom zemljištu. Nositelji prava na poljoprivrednom zemljištu ne mogu biti strane pravne i osobe, osim ako ugovorom nije
Zakonom je detaljno propisano upravljanje zemljištem u vlasništvu države, prodaja i zakup državnog zemljišta, kao i uvjeti za dobivanje
Ml;}ekarskil~t 12/2001.
koncesije nad poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu. Državno zemljište može se dati u zakup, a vrije~e zakupa ovisi o namjeni i korištenju ovoga zemljišta. Propisano vrijeme zakupa iznosi 10 do 25 godina, a iznimno za sadnju maslinika 50 godina. Koncesija može trajati od 10 do 40 godina. Za zakup, prodaju i koncesiju državnog zemljišta propisani su uvjeti i procedura je davanja
zakupljenog državnog zemljišta u zakup. Vlada Republike Hrvatske donosi Strategiju gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države. Kao i prilikom prodaje, lokalni organi vlasti i svi korisnici zemljišta (zakup, koncesija) moraju svoje gospodarske programe korištenja državnog zemljišta uskladiti s vladinom Strategijom. Prvenstvo na pravo zakupa ili prvenstvo na pravo kupnje imaju i pravne osobe suvlasnici zemljišta zatim obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Kod koncesije u prednosti su dosadašnji koncesionari te pravne osobe iz poljoprivredne djelatnosti. Ovaj zakon regulira pitanje zabrane cijepanja i usitnjavanja parcela poljoprivrednog zemljišta po osnovi Prema stavku 2. 56 Zakona regulirano je: »Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ne može se dijeliti.«
Integracijski procesi
Hrvatska je postala punopravnom Svjetske trgovinske organizacije (WTO) koja ima 125 i pokriva 92% od svjetske trgovine. Sporazum o pridruživanju EU stupa na snagu 1.01. 2002. god. Naša zemlja postaje pridruženi Unije. Vanjsko-trgovinska razmjena agrarnih i prehrambenih proizvoda s državama WfO ima period prilagodbe do pet godina u odnosu na režim i visinu carine.
Poljoprivrednecarineu Hrvatskojprt/e i nakon ulaska uWTO
Naziv skupine proizvoda
Izvor:M. Bolit • WTO/ hMltslal pol/lika,
Ad valorum akvivalenti
Za sve grupe poljoprivrednih, prehrambenih proizvoda, te za ribe i riblje mijenja se i smanjuje carina ·sa 32, 1% na 15,5%. Bilateralni ugovori o slobodnoj trgovini do sada su potpisani sa Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom, i Makedonijom. U tijeku su pregovori o regionalnoj tr,govinskoj suradnji sa zemljama CEFTA (Ceška, Poljska, Rumunjska, l5ugarska) kao i sa EFTA (Norveška, Svicarska, Lichtenstein, Island). Otvaranje Hrvatske prema svijetu nema alternative, pitanje je gospodarskog s obzirom na stupanj nekonkurentnosti hrvatskog agrara.
Poljoprivredni kombinati
Na nivou Vlade zauzeti su stavovi po kojima se donose odluke o bivših poljoprivredno industrijskih kombinata. U javnosti i struci postoje suprostavljena mišljenja i stavovi o potrebi sanacije kombinata. Posebno su poljoprivrednici i njihove udruge. Poljoprivrednici su mišljenja da se zemljište kombinata daje u zakup ili koncesiju i stavi u prodaju. Sanacija poljoprivrednih kombinata temelji se na njihovoj ulozi u agrarnom sustavu, gdje bi se aktivirali skladišni i kapaciteti te povezali s primarnom poljoprivrednom proizvodnjom. Proizvodno tehnološki kapaciteti dio su infrastrukture tržišta agrarnih proizvoda pa i seljaci preko ovih sustava prodavati svoje proizvode. Grupirana i zemljište poljoprivrednih kombinata
ostvaruje visoke prinose i ova se problematika sanacije kombinata ne treba sagledavati s ideološke i strane po osnovi funkcije u proizvodnji i na tržištu agrarnih proizvoda. Daljnja faza konsolidacije kombinata odnosi se na privatizaciju cijelih društava ili dijelova kao tehnoloških cjelina.
Program razvitka, govedarstva
U prijedlogu Strategije razvitka Hrvatske je poljoprivredna proizvodnja kao i prehrambena industrija, te se u okviru ovih sektorskih studija programi grana proizvodnje. Tim uvaženih autora završio je program razvitka govedarstva u Republici Hrvatskoj koji ocjenu stanja te razvoj proizvodnje mesa i mlijeka. Bez kvalitetnog razvojnog programa ne mogu se donositi i mjere agrarne politike radi realizacije programiranih ciljeva. U zemalja govedarstvo (proizvodnja mesa i mlijeka ) u statusu je proizvodnih i razvojnih prioriteta.
Govedarska je proizvodnja i multifunkcionalna. Ta je proizvodnja od strateškog jer bi na nacionalnoj razini trebala osigurati dostatnost mesa i mlijeka uz proizvodnje viškova. Za pokretanje razvoja, uz mjere poticaja, potrebno je selektivno sredstva usmjeravati prema srednjim i te osigurati povoljne kredite preko tržišta kapitala ili iz drugih izvora.
DRUŽIVANJA
Piše: doc. dr. se. Zoran
UVOD
Povod ovoj temi je radni sastanak iz zemalja ne i Središnje Europe a u razdoblju su pripreme pristupanju u EU. Tema sastanka: potrebe i moudruživanja farmera u uvjetima poslovanja.
U organizaciji FAO centra iz Budimpešte ovaj je verodnevni sastanak održan u
Moto: KORISTITE SVAKU
VLASTITE PROIZVODNJE MLIJEKA, DOK SU JOŠ DOBRI GOSPODARSKI UVJETI .
Pragu, a neke njegove pretpostavke i okvirni mi se vrlo zanimljivim za detaljnije prikazivanje. u našoj rubrici lista".
Poljoprivredni u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama se dugo udružuju u strukovna udruženja
kako bi racionalnije koristili suvremenu mehanizaciju, lakše nabavljali selekcijski materijal, brže i koristili nove tehnologije, bolje odgovorili na zahtjeve i izravnih svojih proizvoda.
se kako s pristupanjem zemalja i Mljeka.rskiliYt 12/2001.
Središnje Europe biti još izraženija potreba udruživanja radi zaštite njihovih poslovnih interesa i potrebama tržišta u uvjetima konkurencije širenja Unije.
Držim, kako je za - u svim granama poljoprivrede a posebiceproizvodnji mlijeka - osobito zanimljivo jedno od polazišta skupa u Pragukojefarmerske organizacije kao mjesta dohotka i poboljšanja njihova položaja na tržištu inputa i outputa (repromaterijalai gotovihproizvoda).
Važno je pritom kako uloga i djelovanje farmerskih udruženja nisu jednosmjerni. Zaštita farmerskih poslovnih interesa je samo kada udruženja svojom tehnologijom proizvodnje i ostvarenim proizvodnim rezultatima (visina proizvodnje, proizvodnja po grlu, troškovi vlastite proizvodnje hrane, cijena koštanja mlijeka i prirasta u tovu i sl.) odgovaraju mjerilima suvremene proizvodnje i poslovanja u sustavu poljoprivredne proizvodnje i prehrambenoj industriji.
To da se i moraju uklapati u zahtjeve i poslovne planove i s kojima se u uvjetima nalaze povezani preko udruženja.
U zemljama napredne tehnologije i duge tradicije, te "jakim" i udrugama interesna udruženja se iz neprofitnih razvijaju i u oblike profitnih subjekata. Tako farmeri ili kao udruženja, sudjeluju u odnosima u poslovnim subjektima (hladi sušare i destilerije napitaka i alkohola, klaonice i mesnice, mljekare, Mljekarski li.st 12/2001.
pakirnice, i dr.). Pritom ponekad može do sukoba interesa farmera, kao i ali odnosi i uloge su u pravilu zakonski pa su problemi rijetki.
U nas, s obzirom na razvijenost odnosa u poljoprivredi i cjelokupnom gospodarstvu, možemo u prvom redu govoriti o strukovnim udrugama poljoprivrednika i potrebi njihova širenja sa stajališta tehnologije proizvodnje, te korištenja neiskorištenih nosti.
Kako je to jeno .,_,ovoj rubrici "Mljekarskog lista", pozornost i raspravu usmjeriti na govedarsku proizvodnju i proizvodnju mlijeka.
Potreba
za udruživanjem
Danas je u razvijenom svijetu vrlo teško farmere koji nisu na neki u strukovne i profitne udruge.
Potreba za udruživanjem proizlazi iz stalnog i brzog napretka poljoprivrednih tehnika i tehnologija koje iziskuje i stalno
Svako zaostajanje za mjerilima suvremene tehnologije uzrokuje odstupanje od tržišno priznatih odnosa cijena koštanja i prihoda, pa zbog gubitaka i obnove suvremenih kapaciteta još više zaostaju za sve novijim rješenjima.
Gospodarski i razlozi - u uvjetima sobne bliske povezanosti više u lancu proizvodnje, podrške proizvodnji, transferu tehnologije plas-
manu glavnih i sporednih proizvoda u poljoprivrediistovremenu ukljui u nekoliko udruženja.
Problemi proizvodnje mlijeka naših obiteljskih gospodarstava mnogobrojni su i - sa stajališta tehnologa, ekonomista, eminentnih i stranih i - prikazivani i objašnjavani na i na stranicama Mljekarskog lista. Nedovoljna proiznepoznavanje tehnologije držanja i hranidbe grla, te relativna cjelovitog sustava podrške, rezultiraju nedovoljnim iskorištenjem tehnološkog potencijala goveda koji se mjeri odstupanjem ostvarene proizvodnje mlijeka i prirasta teladi od prema selekcijskim rezultatima.
Ova
podrške primjenu znanstvenih istraživanja, nova rješenja, selekcijski rad, zdravstvenu zaštitu životinja i sl., a posljedica je loše organizacije i neuodgovornosti u cijelom sustavu prijenosa informacija i realizacije u praksi.
"Prednosti" i "nedostaci" udruga
Osnovne prednosti udruga
djelovanjei utjecaj u proizvodnje i prometa govedarskih proizvoda. U uvjetima manjka mlijeka za otkup nije bilo problema u plasmanu proizvodnje obiteljskih gospodarstava. Sustav prodajnih cijena (osnovna cijena, poticaji države i mljekara) je relativno dobar gospodarski položaj mlijeka u odnosu na cjelokupnu poljoprivrednu proizvodnju.
Sustav otkupnih cijena prema novom Pravilniku temeljit se na
novim kriterijima, a 11malih 11 se u situaciji nužne brze promjene dosadašnjeg proizvodnje.
Jednostavni financijski mehanizam povezane kvalitete i otkupne cijene odredit tako opstanak na otkupnim listama.
· Sigurno je kako (posebice mali) mogu udruživanjem brže do informacija o rješenjima, te tako proizvodnju po muzenom grlu istovremeno standarde kvalitete mlijeka.
Prema prika~anom modelu otkupa mlijeka (npr. u Sloveniji) i u ~nas se potpuno sigurno trošak sabiranja mlijeka "prebaciti" na što dodatno smanjiti prostor u sadašnjem "prikrivanju" proizvodnih gubitaka u govedarstvu.
Udruživanje više manjih i stvaranje lanaca s povoljnim rasporedom sabirnih mjesta može smanjiti troškove sabiranja koji u praksi ponekad i preko 35% osnovne otkupne cijene.
Na stupnju udruživanje radi proizvodnje· nema obilježja poslovnog udruživanja nego je na ubrzanje prijenosa tehnologije i rješenja u praksu.
Nakon toga prvog stupnja povezivanja može se, u prilikama i u krugu naprednih viši oblik povezivanja koji nabavku inputa, korištenja usluga veterinarske, selekcijske, savjetodavne i službi s ciljem racionalizacije troškova i
OBAVIJESTI I REPORTAŽE
održanoje 22.-23.listopada2001.
Piše: Karmen dipl. ing.
Koji su nedostaci poslovnog udruživanja
Svako poslovno udruživanje svjesno žrtvovanje dijela vlastite osobnosti i interesima.
To je uvjetno nedostatak pri udruživanju jer se svatko nerado da potpuno samostalno o planiranju i vlastite proizvodnje.
Zato je pri samom osnivanju udruga potrebno jasno odrediti i poslovne interese udruge kako bi se mogla korisnost svake skupine (veliki - mali, vrlo dobrimanje dobri) pri formiranju udruženja.
Što se može u udruživanja
Poslovno udruživanje goveda, odnosno mlijeka i mesa gotovo je nužnost kada govorimo o nastupu na otvorenom tržištu.
Sigurno je da postojati oblici otpora, osobito zbog loših iskustava naših s dosadašnjim oblicima udruga, zadruga i Uspješnost koncepta udruživanja radi proizvodnje i profita ovisit o stupnju povjerenja i koristi (mljekarska i mesna industrija), te sustava podrške (znanstvene institucije, savjetodavna, selekcijska i veterinarska služba ... ).
Tradicija uzgoja ovaca i koza u Hrvatskoj je višestoljetna, no -proizvodnje nisu uspi.jevale ostvariti onaj gospodarski koji bi im trebao pripadati, a koji uživaju u razvijenim zemljama.
Prirodni potencijali naše zemlje nisu dovoljno iskorišteni Like, otoka, -priobalja) pa treba uložiti još napora da se na ovom organizira proizvodnja hrane po danas sve naglašenije, ekološke poljoprivrede, odnosno - eko proizvodnja.
12/2001.
Posljednjih nekoliko godina bilježimo sve zainteresiranost, napose mladih za i kozarsku proizvodnju. Rezultat toga je proizvodnja i mesa· iznimne kvalitete, te sireva koji hrvatsku gastronomsku ponudu.
U suradnji s spoznali smo potrebu organiziranja edukativnih skupova iz više razloga:
/' vrlo je malo literature o uzgoju ovaca i koza dostupno našim /' iskustva i znanje pojedinih uzgamogu biti od velike koristi onima koji ih nemaju ili ih nemaju dovoljno, /' potreba povezivanja kojim se zasigurno pozitivno na brži razvoj i tradicije i kozarstva i na tradicije.
Zbog toga je organizirano savjetovanje za ovaca i koza, a neki od ciljeva koje treba naglasiti su: = edukacija ovaca i koza sa željom da se ubrza razvoj ovih grana proizvodnje, te da one prema svojim proizvodnim i gospodarskim poprime onaj kojeg imaju u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama, = vratiti broj ovaca i koza na broj prije domovinskog rata, u ratom stradalim dijelovima Republike Hrvatske, gdje su one i jedine grane = vratiti višestoljetnu tradiciju uzgoja ovaca i koza na gdje je pojava požara tijekom ljetnih mjeseci
Sva tri do sada održana Savjetovanja jasno su pokazala da ih možemo smatrati vrlo uspješnim, potrebnim i korisnim prvenstveno za ovaca i koza, a isto tako i za sve one koji su na bilo koji vezani za te grane proizvodnje.
Ukazano je na probleme (zdravstvena zaštita, poticaji, posebice za mlijeko koje se na obiteljskim gospo-
darstvima, orgamznani uzgoj, tehnološkopoboljšan1a i organizacija uzgoja. itd).
Uspostavljeni su brojni kontakti kako s tako i stranim koji su se vrlo rado odazvali pozivu da sudjeluju, a nam iskustva u razvoju ovih grana mogu biti od izuzetne važnosti.
Nas, organizatore skupa, izuzetno veseli sve broj koji žele pridonijeti uspjehu proizvodnje na malim obiteljskim gospodarstvima.
Na savjetovanju sudionici su mogli izlaganja na teme:
/ autohtonih sireva i sustav kontrole
/ Kontrola mlijeka i laktacijske proizvodnje
/ Raspored preventive tijekom godine
/ Umjetno osjemenjivanje koza
/ Paraziti kod ovaca i koza
/ dijagnosticirane bolesti ovaca i koza u Hrvatskoj
/ Smještaj koza
/ Hranidba koza
/ Ocjena poslovanja i razvojne sposobnosti obiteljskog gospodarstva (primjer proizvodnje)
/ Agrarni marketing i njegova uloga za i kozarsku proizvodnju
/ Turizam na gospodarstvima
/ Proizvodnja namirnica životinjskog porijekla u
/ Trenutno stanje u svijetu ekološke proizvodnje i njeno mjesto u Hrvatskoj
Predstavljeni su bili i VIPO-vi projekti:
/' na obiteljskom gospodarstvu
Hranidbom do bolje kozarske proizvodnje
/? kraja u funkciji agroturizma
Svoju djelatnost i proizvodne programe predstavili su: "Probiotik", "Henkel ecolab", "Labud", "Veterina", "Muzna oprema - DeLaval ", "Gumeks eko", "SANO", ''.AllteckZagreb" TSH "Poljoprerada", "Marcon". O
Mljekarskilir;t 12/2001.
Ocjenjivanjem "OV-KO proizvoda"
dokvalitetnijeg iprepomaUjivogproinoda
Piše: Karmen dipl. ing.
Drugu godinu zaredom održana je izložba hrvatskih kozjih i sireva "OV-KO proizvodi 2001. ", dijelom u prostoru ispred kino dvorane u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, a dijelom u predvorju hotela "International" u Zagrebu.
•oV-KO proizvodi" proizvedeni su iz ili kozjeg mlijeka na obiteljskim gospodarstvima koja se bave uzgojem ovaca ili koza, 1 je uzgojni cilj proizvodnja mlijeka. Dio tih obiteljskih gospodartava mlijeko u neki od proizvoda, o kojima se do nedavno znalo vrlo malo ili gotovo ništa.
Zato smo prije dvije godine organizirali izložbu "OV-KO proizvodi".
Osnovni cilj izložbe je usustaviti intenzivnog rada na zaštiti proizvodnje autohtonih sireva na obiteljskim gospodarstvima, na njihovoj standardizaciji i marketingu kako bi ti proizvodi postali dohodovni i isplativi za obiteljsko gospodarstvo.
Da je organizacija izložbe bila ispravan put, pokazao je veliki interes obiteljskih gospodarstava, pa je tako na prvoj izložbi sudjelovalo ukupno 46 obiteljskih gospodarstava iz 11 županija. Temeljem ocjene proizvoda od 77 proizvoda 8 proizvoda osvojilo je lentu (3 srebra i 5 bronci) ili 10,39%.
Za ovogodišnju izložbu prijavljena je ukupno 38 obiteljskih gospodarstava i 62 proizvoda.
11. i 12. rujna octjenjivanje svih proizvoda obavljena je u Zavodu za mljekarstvo Agronornskog fakulteta Zagreb, u organizaciji Hrvatskog selekcijskogcentra.
Od ukupno 62 ocijenjena proizvoda 10 je proizvoda (16,13%) osvojilo zlatnu lentu, 6 (9,68%) srebrenu, te 11 (17,74%).
Ukupno je 27 proizvoda (43,55%) ocjenom iznimne
Ukupna ocjena proizvoda je relativno dobra, puno bolja nego prethodne godine, ali da bi osigurali standardnu kvalitetu važno je nastaviti s ovakvim oblikom ocjenjivanja i edukacije.
Tittda šampiona izložbe pripala je svježem . kiselom kozjem siru proizvedenom na obiteljs½om g~spodarst'Vl!
TOMISLAVA I SNJEZANE SIMANOVIC iz županije, kojima ovim putem iskrene O
šampion izložbe - svježi kiseli kozji sir Oijevo) i nekoliko i kozjih sireva
MUREIDRAVE
V TECEKOZJEMLIJEKO
Piše: Antun dr. vet. med.
Prije dvadesetak godina varaždinska mljekara Vmdija pokrenula je, u suradnji s brojnim kooperantima, proizvodnju kozjeg mlijeka. Intenzivna proizvodnja kozjeg mlijeka najrazvijenija je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Posjetili smo obiteljsko gospodarstvo Zadravec koje se bavi intenzivnom proizvodnjom mlijeka desetak godina.
Obiteljsko gospodarstvo Zadravec nalazi se u pitomom selu Oporovcu udaljenom nekoliko kilometara od grada Preloga. Gospodin Stjepan je djelatnik Hrvatskih željeznica, a supruga Jasminka zadužena je za gospodarstva (njihov sin Stjepan jr. je Osnovne škole »Draškovec«).
Na gospodarstvu je kozarnik s 50 koza u laktaciji i dva jarca sanske pasmine. Za obnovu stada namijenjeno je 8 jarica. Uz kozarnik se nalazi i izmuzište mužnji koza, te objekt namijenjen tovu jaradi koji u dogledno vrijeme biti proširen.
Laktacija traje oko 250 dana tako da se godišnje na gospodarstvu proizvede 15.000-18.000 litara kozjeg mlijeka koje otkupljuje Vmdija. Na farmi se godišnje uzgoji šezdesetak jaradi.
Ženska jarad i samo dio muške jaradi namijenjen je za rasplod, a ostatak muške jaradi za proizvodnju mesa.
PRIPREMANJE KRMIVA I HRANIDBA
Obiteljsko gospodarstvo Zadravec 2 hektara vlastitih oranica i 4 hektara u zakupu. Kose 3 hektara zakupljenih i 1 hektar vlastite livade. Od žitarica proizvode kukuruz, i zob, a soju i sojinu kupuju. Na livadama je posijan talijanski ljulj i djetelinsko travna smjesa.
Na gospodarstvu se proizvede 90% krmiva potrebnih za hranidbu koza.
Osnovni problem u pr01zvo-
dnji krmiva predstavlja (kao i na drugim gospodarstvima širom Hrvatske), velik broj parcela, odnosno krmu proizvode na tridesetak parcela.
Za pripremu krmiva i hranidbu zadužen je suprug Stjepan, a supruga Jasminka obavlja sve poslove vezane uz mužnju i predaju mlijeka. U svim fazama proizvodnje pomaže im sin Stjepan koji jednoga dana, vjerojatno nastaviti posao svojih roditelja.
SURADNJA
Obiteljsko gospodarstvo Zadravec uz Vmdiju vrlo dobro s Hrvatskim selekcijskim centrom, Hrvatskom savjetodavnom službom i Agronomskim fakultetom odnosno Centrom za travnjaštvo.
Ovisno o trude se primijeniti nove spoznaje u pripremi krmiva, hranidbi i mužnji, kako bi s istim brojem koza postigli što proizvodnju mlijeka i jaradi.
•RUKA« ruku mije
»RUKA« je naziv regionalne udruge kozara i Ima 57 od toga 56 kozara i jednog Gospodin Stjepan, koji je predsjednik udruge, naglašava da vrlo dobro ju, te da je svrha udruge zaštita samih provedba uzgojnih programa, organizacija aukcija i izložbi. U skoroj udruge razmišljaju o osnivanju zadruge i pokretanju strojnog prstena. Važno je napomenuti da je veliki dio rasplodnog materijala (jarica i prodana širom Hrvatske, a iz uzgoja je »RUKE«.
OBAVIJESTI I REPORTAŽE
PROBLEMI PROIZVODNJE
Gospodin Stjepan naglašava da je otkupna cijena mlijeka preniska jer jedva pokriva troškove proizvodnje, a svjesni smo koliko je u posljednjih nekoliko godina poskupio repromaterijal, pa time i proizvodnja mlijeka. Drugi veliki problem zemlja koju teško dobivaju u zakup, a poželjno je imati što manji broj parcela velike površine.
PLANOVI ZA
Kako je spomenuto, želja obitelji Zadravec je proizvodnju mlijeka i jaradi s istim brojem koza i to primjenom novih tehnologija u proizvodnji i pripremi krmiva (sjenaža) i kvalitetnim rasplodnim materijalom (poboljšanje genetike).
Od godine planiraju broj jaradi u tovu otkupom rano odbijene jaradi od
Piše:mr.se.
drugih
planiraju nabaviti za manji broj ovaca mesne pasmine te pokrenuti intenzivnu proizvodnju janjadi, ali svi planovi za ovise o površini oranica i livada koju žele zakupiti ili još bolje kupiti.
ISPLATIVOST PROIZVODNJE
Na pitanje isplativosti bavljenja intenzivnim kozarstvom, gospodin Zadravec kaže da je proizvodnja isplativa, ali da bi bila još isplativija uz otkupnu cijenu mlijeka ili uz nižu cijenu repromaterijala. Sama da žele proizvodnju i intenzivno govori u prilog isplativosti ali uz uvjet pridržavanja novih spoznaja u pripremanju krme, hranidbe i mužnje. U
Ispred Poljoprivredne savjetodavne službe Koprivnicko-križevackežupanije i svoje osobno ime želim Vam
SRETAN I NOVUGODINU
Ima li radosnijeg stvorenja od -ptice? A ipak što je njezino prema ljudskom
Kraj je godine. Što napisati za prosinac, vrijeme kada analiziramo i zbrajamo rezultate minulih mjeseci, svega onoga što smo planirali i što smo od toga ostvarili.
Neki zadovoljni manje, neki više.
I u mom životu, kao i u vašem, najvec1 Je problem pravilno u stvaranju planova, donošenju odluka i njihova realizacija.
Svatko tko marljivo i ustrajno radi na kraju ipak ubere plodove svoga rada.
Stavimo malo na stranu naš sv-akidašnjiživot, naš rad i borbu u stvaranju materijalnih dobara.
Bez obzira koliko radimo tijekom godine, nemamo vremena ni naviku da stanemo i bar ponekad razmišljamo o sebi i o smislu našega ovozemaljskog prolaznog života.
Vrijeme je pa bih volio da kao razmotrimo i duhovnu stranu našega naših odnosa i našega odnosa prema Bogu. je prvenstveno duhovno
obdarena razumom, a u povijesti i sadašnjosti meduljudskfh odnosa tako je malo bflo i tako malo ima razuma i mudrosti.
Sveta knjiga Biblija - koju bismo trebali ako ne svaki dan onda barem nedjeljom - veli da je znanje i mudrost kod Boga.
nas tako malo tijekom našega života Bibliju, a trebali bi je ne površno nego temeljito studirati i o njoj raspravljati kako bismo uz svakidašnje molitve bili bliže Bogu i tako lakše dolazili do znanja i mudrosti i boljih odnosa.
Ako se nekima ne ovakav razmišljanja, dozvolite slobodu našim uvjerenjima i pravo na slobodu našeg opredjeljenja i našeg dos-
M{jekarskilist 12/2001.
tojanstva. Slobodno hodimo svojim puteviina.
nas radosno a tu radost dijelimo s drugima. Zato je lijepo što si uz blagdansku poželimo sretnije i bolje dane, ali i jedni druge trebamo potaknuti na razmatranje o o Bogu i o nama samima.
Pouzdaj se u Boga i ga svojim Tvorcem i svojim Ocem.
Smiješi se danu koji se i koja se spušta jer znaj da je sunce tvoj prijatelj, a tvoja dojilja. A sve što Bog stvori, stvori radi svoje djece. Tri vrlo važna blagdana u godini suKristova i ponovno naše duhovne obnove i duhovne izgradnje; Nova godinajoš jednog kruga Zemlje oko Sunca i novog ciklusa u prirodi stvorenoj za nas; Uskrsživota, nam je Isus pokazao neprolaznost i života i našeg postojanja.
Što je zapravo Bog, Svevišnji tvorac i Stvoritelj svega vidljivoga i nevidljivoga?
Bog je ljubav i znanje, dobrota i strpljivost i mudrost, i sila, i nikakva druga sila nije od njegove; Gospodar i Tvorac cjelokupnog Svemira.
Što nije Bog ?
Oholost, taština, sebeljublje, lažni ponos, netrpeljivost, mržnja, zavist, neznanje i licemjerstvo i lukavost.
Ovo su dva kojih se odvija naš ovozemaljski život i naši odnosi, a o ovim našeg duhovnog života tako se malo govori, tako se malo piše.
U školi o ovome gotovo ništa nismo niti
A svi želimo biti sretni.
Sve što stvorimo ostat jednog dana iza nas i jednoga dana propasti sve osim nas i našeg duhovnog
i Uskrs, blagdani i uskrsn'!~ Boga kao duhovnog btca.
U našoj životnoj borbi, u našim slabostima, padovima i grijesima vezanih uz zavist, oholost, taštinu, lažni ponos, sebeljublje, nemilost, prezir i mržnju, uz sve ono što nije Bog, svake godine o i Uskrsu trebali bismo se s našim Kristom ponovno roditi i ponovno uskrsnuti u duhu ljubavi, dobrote, poslušnosti, znanja, mudrosti i dostojanstva, u svemu onome što Bog jest.
Cijeli naš život odvija se u borbi ovih
suprotnosti: u onome što Bog jeste i u onome što Bog nije.
Jednom kada umremo, a umiremo svaki dan, više se uzdignuti do dostojanstva stvorenog po duhu na sliku i priliku Boga, a po tijelu iz savršene misli Njegove.
Neki nepromišljeni ljudi vele: ako ne radiš, Bog ti ni dati.
Neki promišljeni ljudi vele: radi i Bogu se moli i Bog ti dati i blagosloviti.
Kako bi Bogu bilo milo kada bismo ga zamolili da blagoslovi naša polja prilikom sjetve i nakon žetve!
Skromnost. Isus, Bog, rodi se kao u skromnosti.
Nije se rodio u i u svili okružen slugama i dadiljama.
Po i po Bogu svi ljudi su jednaki. Nažalost neki koje vodi oholost, zavist, taština, sebeljublje, prezir i mržnja, lopovi i prevaranti, demagogije i neznanja, lažne politike i lažnih lažnih tajni od poslovnih do državnihsmatraju da su nešto posebno, da su posebnim više zaslužni, da mogu gaziti po dostojanstvu manjih od sebe. Ovakvi su kroz povijest vodili jedino o sebi, da su oni namireni i osigurani.
Trebali bismo se upitati: Kruno ideš Dobro pitanje prije i Nove godine. Kamo ideš
Povijest ljudske civilizacije je tako gorka, nemilosrdna, bijedna i žalosna, a opet tako u ljudskom stvaranju kroz rad i sve vrste umjetnosti.
Sve što radiš radi s Bogom i ljubavlju prema svemu stvorenomu i prema biljci i prema životinji, prema sebi i svome radu, prema svome bližnjemu. Svatko tko radi treba i ubrati plodove svoga rada.
Najljepše je biti vrtlar u Božjemu vrtu. Mi prolazimo, a vrtovi i polja i livade ostaju iza nas novim generacijama, nekim novim vrtlarima u svevišnjoj Božanskoj misli.
Da li u ovom mjesecu pisati o i našim svagdašnjim temama?
O travama i travnjaštvu, sjenaži, sijenu i mlijeku, o našim kravama i stajama, nastavit pisati od 2002. na dalje.
Za i Novu godinu zahvalimo našem Ocu, Svevišnjem Tvorcu - Bogu , za sve dane što smo ih do sada proživjeli i za sve dane koji su još pred nama, za svaki izlazak i zalazak sunca.
Mljekarski [i,st 12/2001.
9z posavskog spomenara
Piše: lvan
kroz prozor u maglovito jesenska jutro i opalo žuto prisjetih se pjesme DOZRELI su KEVSTENtKO I SVAKE JESENI STIZU KISE LEDENE, A MENI SVEJEDNO JE.
Taj prizor bio je dovoljno poticajan da svoju generaciju, koja se nalazi u životnoj jeseni, a svoje je djetinjstvo provela na selu, podd ',,\~ sjetim na ra ost življenja i u najskromnijim uvjetima. Kako se u zraku snijeg, iz mojega spomenara su izlaziti slike zimskih radosti koje suUREDNISTVA MLJEKARSKOGISTA na ovaj otkidam od zaborava. Tko se ne (bez obzira kojem naraštaju pripada) mekih pahuljica prvoga snijega koji je padao blagdana Sv. Katarine i Sv. Nikole, i prvoga grudanja kojim su stariji od 10 godina dokazivati svoju muškost. stariji od 15 godina znali su od mokrog snijega navaljati snježne grude velikante koje bi, jednu na drugu, napravili bedem odnosno kulu. Podijeljeni u dva tabora bitku bi vodili grudama snijega sve dok ne bi, zbog mokre odjei smrznutih ruku, prestali. U tom nadmetanju su se i oznojili pa i ožednili. Taj problem rješavali su tako što bi jednostavno uzeli grudu snijega i jeli ne se za zdravlje, jer je snijeg bio kristalno a oni prirodno otporni. Vrlo bi utažili led odnosno sige ili ledenice koje su visjele s krovova. Pored grudanja u bezazlene igre spadalo je i pravljenje tzv. svetaca se na u taj meki i bijeli koji bi tom prilikom pokupio prašinu sa starih zimskih kaputa, naravno i pravljenje u svakom dvorištu. U zahtjevnije zimske igre spadalo je i sanjkanje i skijanje sa savskog nasipa koji je bio, i sada je, brijeg u Posavini. Rekviziti za sanjkanje bili su: strugajna (vrsta velike drvene zdjele), drveno korito, tzv. smukli (zbijene daske u obliku saonica), saonice (koje je kolar) na kojima se je sanjkala po troje i više djece. je bila u tome što su bile teške za na brijeg. Malo to je imao tzv. lagane gospodske sanjke (saonice koje je kolar). Te saonice bile su najbrže kod spuštanja i najlakše kod vupa ih je zbog toga po ravnom terenu vukao i pas na radost i veselje Kako su bile lako lornljive, pedesetih godina prošloga majstori metalci su saonice od metalne konstrukcije samo je sjedište bilo drveno ili od pletene gurtne (jutene trake). Skije su bile izrade a su ih kolari, stolari pa i tesari. Mljekarski list 12/2001.
Vezovi tih skija bile su kožne trake od stare konjske orme, priko' vane na sredini skija, a kako bi što bolje klizile podmazivali smo ih lojem. Skijalište, odnosno spust, smo polijevali vodom kako bi smrznuta bilo još pogodnije za postizanje što brzine koja nikad nije bila dovoljna za fletne i spretne Skijanje je za razliku od sanjkanja bilo muški šport odnosno igra jer bi se cure (koje tada nisu nosile zbog padova nalazile u nezgodnoj situaciji. Što se pak klizanja znali smo to (na brzinu) i bosi, više iz štosa jer smo uglavnom imali (vrsta cipela) koje su na petama imale potkovice, na prednjem dijelu špiclpleh (dio lima) a u sredini cvekove (vrsta sa širokom i debelom glavom). Zato su kod klizanja bile brže od drugih vrsta U nedostatku takvih cipela snalazili smo se tako što bi u smrznutim savskim rukavcima malom sjekirom odsjekli komad leda u obliku okrugle promjera oko pola metra i debljine oko 5 centimetra, na kojoj smo uz rub sjekiricom napravili utor promjera oko 5 cm i dubine oko 1 cm i ta ledena (koju smo mi Posavci nazivali santa, murnlek ili škril) bila je pripravna za klizanje. Taj zaboravljeni klizanja (u kojem nisu sudjelovale cure) izvodio se tako što bi (koji je na cipele navukao stare ili ih omatao sa starim krpama) stavio drveni štap duljine oko 1,5 metar u spomenuti utor na santi odnosno murnleku kojeg je gurao štapom ispred sebe i kad bi postigao maksimalnu brzinu bi na njega. Inercijom bi nastavio klizati do 100 i više metara, ovisno o vrsti leda (najbolji je bio tzv. sjeverac, kristalno i gladak kao staklo) pa je zbog toga izmeledenih površina trenje bilo svedena na najmanju mjeru. Pri tome je najvažnija bila brzina i duljina zaleta ali i izuzetna spretnost koji bi u neuspjeha, zbog pada na ledu, ostavio trag od dvije zvijezde: jednu od stražnjice a drugu od glave. Zato su toj vrsti klizanja dorasli samo izuzetno spretni i uporni uz cijenu neugodnih padova ali za neponovljiv i jedinstven doživljaj klizanja na najjednostavniji poneki imali su i klizaljke izrade koje su pravili od stare kose za travu i ju Naprava koju smo nazivali vitlo, bila je pogodna za klizanje curama i Veoma je važno da u to vrijeme zbog prirodne otpornosti i pored slabe i !}itko nije zakašljao. Zato treba uvijek od prirode, ZIVJETI S NJOM I U NJOJ! :J
l8~ZJC
DJE TINJS TV i\
U prosincu je puno svetaca koji se na razne obiljež:avaju. Prosinac je mjesec darivanja.
Prva je Sveta Barbara zaštitnica rudara, zatim za djecu najvažnUi sveti Nikola. Tome danu smo se najviše veselili. smo cipele i stavljali ih u prozor da nam sveti Nikola donese darove. To su u ono vrijeme bili jako skromni darovi, a nas je osim toga bilo šestero, no mi smo se tim darovima radovali.
Zatim sveta Lucija, prvi post prije i dan kada smo sijali pšenicu za stol. Uz taj dan vezano je i vjerovanje da djevojke napišu na ceduljice imena momaka koji im se dopadaju i da svaki dan jednu bace u vatru, a onaj koji je ostao na bit im kasnije mladoženja.
Kod nas u Podravini je i danas najmilija svetkovina za koju se treba temeljito pripremiti. Tako je bilo uvijek za dobrih i loših vremena. Svatko je nastojao dostojanstveno proslaviti, i bogataši i siromašniji. Moja je baka uvijek govorila: ·'Pred Bogom smo svi jednaki", ili "Sve nas grije isto suncer
Prije trebalo je u mlin "na pajtlin,: samljeti zito za friško brašno, obaviti "kolinje", pre-
vino u goricama i donijeti ga doma, pripremiti dosta izabranih drva samo za dane. To su bili muški poslovi, a žene su sve po ribale podove, prale veliki veš ("belilo") i prozore itd., kako bi za bilo sve uredno, Svako jutro, prije zore, išlo se na zornicu s upaljenim lampašem, jer je bio veliki mrak, a put blatnjav. Onda još nije bilo struje ni rasvjete. Vrijeme je polako prolazilo, a mi djeca živjeli smo u dana, i posebno onog bdijenja duge i Badnje u kojoj su mnogi mališani prvi puta smjeli ostati budni do iza
U i meni je u najljepšem ostalo to Badnje Cijelu je gorjela Ložili smo u velikoj sobi, svuda je bilo lijepo toplo i ugodno. Kitili smo bor, naši roditelji i bake bili su uz nas, svi smo bili raspoloženi i veseli. V posebno lijepoj uspomeni ostale su mi prekrasne pjesme što su ih pjevali moja baka Marija, djed Tomislav i tata Dragutin.
Na Badnjak je bio post od kojega su starci, djeca i bolesnici. Za je kuhan krupni grah, mi smo ga zvali ''debeli grah" i juha od sušenog (suhe šljive kruške i jabuke). Toga dana mama i bake su spremale jelo za obilati Sve su pekle u krušnoj i ciiela je mirisala. a bio je post. Mi. djeca. smo poslije podne kititi bor. Na bor smo stavljali crvene jahuke orahe. ruže od krep-papira i "vilinu kasicu" kao nakit. Imali smo i po koju pravu kuglicu. i posebno vrh bora. kojeg j<:na kraju stavl1ao tata. kad& 1e 1 bor Ja se ne prenne.
Svaki je tiiekon: ~lana pnredi1_1·.,,·f:.; mu 1e trel:>aloda 11a '.'ecer l,ne~•: u sol": ._.w,,·to Jnr>a (!-:11 ii3.1Lr?:i , n,x t".~jdli: r r J ·11la ne,, i~c ,;n·c1 ;l HJJ< ·n 'f f a1m prqe
pozdravljenja. je zazvonilo crkveno zvono, a to smo svi tata je ponesel slamu i sijeno u veliku "hižu" (sobu), a na vratima ga je mama ili baka s upaljenom
Tata je pozdravio s "Faljen Isus i Marija", a mi smo svi odzdravili. On bi tada nastavio: "Na tom mladom letu, zdravi i veseli bili kak jeni jeleni, tusti debeli. Daj nam Bog i
druge drobne mladine kak hajdine, mira i Božjega blagoslova". Svi smo kleknuli na slamu i izmolili i Zdravo Marijo.
U drvenoj struganki bila je pripremljena smjesa raznog žita, kukuruza, graha i drugog, i nova malo Na stol posuto je malo žita, stavljena slama i to ritek u "križ" malo sijena. Stol je zatim prekriven s tri stolnjaka.
dio slame i sijena tata je rasprostro po sobi ispod i oko stola, dalje od Mi smo se djeca svi valjali po slami i veselili se u
Odrasli su poslije otišli na a mi smo s bakom ostali kod igrali se ili dremljivi zaspali na slami. Kada smo se probudili znali smo da je došao po svjetlosti dana koji nas je sve u obitelji obasjavao mirom veseljem i Božjim blagoslovom. O
Wladi pastir
Piše: Marica
Kako nema posla za mladih ljudi, pa tako ni za našeg seljana Darka.
On je okretan i brz, pa krave naše ulice dvije godine. Naš pastir Darko svaki dan 80 krava. Od jutra rana do kasne, po kiši, vjetru, suncu i gustoj jesenjoj magli.
Za trenutak radosti u njegovoj mladosti, mu ovu pjesmu.
- Maglajedno jutrogledammaglegole kad tamopastirDarko tjerau Lonjskopoljekravesvoje
Kravetule,zgledajuse sveje sivo,ne da im se dolje pa sve misle u štali biti bolje
Suncese pokazalo maglase razišla kravenekeleže nekepasu suhu travu
PastirDarkostoji i tihosvojekravebroji
Darkokrozsmijeh "Kravemoje,gledajtejoš danas Lonjskopolje, ovegodinenas nemavišedolje."
Od sutra svaka krava na vezusvogagospodarabiti u štali ležati,jest( piti; u Lonjskopolje opetse vratiti.
Piše:Darko Kantoci,dipl. ing.
Prosina.c je prvi zimski mjesec, temperature ispod O"C su baš kao i snijeg. lako priroda spava, posla ima. napretek, no krenimo redom.
Sobno bilje
Zima je doba kada više vremena provodimo u a da nam bude ugodno stambeni prostor grijemo. Gotovo i sve sobne biljke vole toplinu, ali umjerenu. Najviše im odgovara temperatura oko 15°C dok ljudima najviše odgovara 20 - 25°C stoga ih smjestite u negrijanu prostoriju, po južnu. Zimi biljke više pate od suhog nego od pretoplog zraka. Suhi zrak zapravo ne odgovara ni ljudima, no zato postoje zraka. se o bilju, brinemo se i za sebe, pa u dnevnom boravku svakodnevno treba prskati biljke. Tako imati ugodan, vlažan zrak. Imajte na umu da biljkama zimi vrlo štete promjene temperature zraka. Najviše sobnog bilja ugiba zimi, zbog smrzavanja. Mnogi se žale da im biljke ne izgledaju dobro, iako ih redovito zalijevaju (previše), a ne misle do kakvih naglih promjena temperatura dolazi prilikom svakog prostorije. Ako je vani temperatura ispod 0°C, a sobna +25°C, dolazi do znatnog pada temperature pri duže otvorenom prozoru. Biste li na pola sata izašli na zimu samo u donjem rublju? Vjerojatno ne biste, a imate vlastitu tjelesnu temperaturu koju biljka nema. Stoga, ako ne možete premjestiti biljke prili_kom svakog barem ih pokrijte novmama.
Prozori, balkoni i terase
Zima je razdoblje mirovanja za mnoge biljke koje nam ukrašavaju prozore, balkone i terase. No to ne da nemamo posla. Potrebno je povremeno provjeriti temperaturu prostorije gdje smo smjestili trajnice. Temperatura bi trebala biti oko 10°C. treba 2 do 3 puta zaliti biljke. Suhe listove redovito treba uklanjati. Za toplih dana provjetrite prostoriju!
Krajem zime, ožujka, prikratite pelargonije i fuksije, a nakon toga ih presadite u svježu zemlju i smjestite na svijetlo mjesto. Zalijevajte jednom tjedno, a kako temperatura raste i
Kamenjara i bilje
U naših krajeva zime nisu tako jake da bi kamenjaru i lukovice trebalo posebno štititi, no ako srno posadili nove lukovice s kojima nemamo
dovoljno iskustva, bolje ih je zaštititi granama crnogorice. se pokriti i mjesta gdje smo zasadili osjetljivu biljku, Dobro je po snijegu rasuti granulirano mineralno gnojivo, no pri tome treba paziti da gnojivo ne u direktni kontakt s biljkom i samom lukovicom. Kada se snijeg otopi, provjerite jesu li se lukovice izdigle, ako jesu utisnite ih u zemlju.
Ruže
Ako smo se pravovremena pripremili na zimske s ružama ne bi trebalo biti previše posla. Želimo li saditi ruže, a jame nismo iskopali u jesen možemo ih iskopati u i ako vremenske prilike dopuštaju. Krajem zime možete orezati ruže, a ovaj se posao u priobalju obavlja u Uklonite zimsku zaštitu, a oko grmova postavite oko 5 cm debeo sloj komposta ili stajskog gnoja. Ruže orežite na 2 do 3 pupa, a samo prorijedi te.
Travnjaci i živice snijega, posebno vlažnog, skinite sa živice da joj ne polomi grane. Tuje su osjetljive na mraz, pa je najbolje ne saditi ih na vrlo hladnim mjestima. Prihranite živicu mineralnim kompleksnim gnojivom Ako je u ogradi propala koja biljka, sada je vrijeme da je zamijenimo novom. Jako stara živica može se regenerirati rezom u glavu. Cijelu živicu skratimo na visinu od oko 20 cm. Nakon toga ju zalijemo, prihranimo kompostom pa do jeseni ponovno izrasti zbijena ograda.
Grmlje i
Zima je doba za grmlje i
jer postoji opasnost da ih polome snijeg ili vjetar. Ako padne snijeg, uklonite ga s grmova, a grane odrežite. Ako grmlje niste uredili u jesen, to nakon što se otopi snijeg. Odstranite suho i granje. Grmlje prihranite šakom do dvije NPK gnojiva formulacije 12:12:12 po dok ima snijega. je potrebno oštro orezati, što da se ostavljaju samo izboji i to na nekoliko pupova.
Povrtnjak
Zima je period kada uživamo u zimnici spremljenoj od plodova iz svog povrtnjaka. Kalendarski zima traje do ožujka, no u povrtnjak možemo
i ranije, osobito u priobalju. Tamo u možemo sijati grašak i bob, u peršin, mrkvu i ciklu, a saditi luk i U klijalište sijemo rani kupus, kelj i salatu kako bi ih ožujka rasadili na otvoreno. U priobalju ožujka beremo peršin, mrkvu, blitvu, zimski kupus, kelj, salatu, raštiku, špinat i poriluk. I u kontinentalnim krajevima možemo ponešto brati zimi: matovilac, hren, poriluk, kasni kelj. U klijalište u sijemo rotkvicu, grašak, peršin, mrkvu i špinat, možemo saditi luk i Kada je prekopajte kompost i dodajte vapno kako bi pospješili rad mikroorganizama.
Pripremio:Darko Kantoci,dipl. ing.
U ovoj rubrici osvrnut se na zanimljivosti iz povijesti poljoprivrede. Jasno, najviše se baviti mljekarstvom, no, ponekad spomenuti i ostale poljoprivredne grane. Pogledajmo kako se gledale na mljekarsku industriju 1923. godine.
!JJ(felarslvo u našo/. državi </ina.šo//e državi bilo m/jekarsluo dosada na sasvim ruskomslepenu. 2lrJipak imademo vrlo l!fepe myele sada, da odmah s ovom izvrsnom inchislr!fom i clase njome akorislimo,još sada, dok.1e boge vr!Jeme. ':X"a.šadržava* ima _površinu od okruglo 250.000 U, le ako 12 milijuna slanovnikcz. Ona ima clage od 6/aya S ½ mi/ goveda ijedno JO mif!Juna ovaca, le 2 ½ miijuna koza. 7o.1e na.ša s/o.ka.:7/li;kako z.namo dio slabe ne vrijedi za mljekarslvo,jer _Jeonajoš slaba i skoro div/a. Osim lrxp .1e kod nar osobi/o držan.Je ovaca i koza, .kye sa.mopo sebi nye nikakvo z/4.Xzcl apel s druye s/rane _poyleclamoi površinu ze~e, /o brzo vidjeli clanaJu drža.vu mož.emo sarvim zgodno razd!Jel.ili u 2 mfekarske zone: s;evernu i primorsku. Qi svakoj zoni s/oku i uo/ele za r:Jeno držan;e. Ocl forp _Je s;everna zona, kako upravo vid;eh; ncyuJodmjaza modernomfjekrsluo.
4'everna zona .1e mzina, lek /o/je zaparim·dio yorovil. </i1!/?Jseje dosada razvilo i naše 'los;xx/arsfvo ncypooogn!Je,pa za/o u qo.J imamo i na.jl,og"u s/oku, ko/a seJE? u velikoj m_J"eriprima.klaevropskom bla<JU, .J"er_Jeod qeya i _pofek.la.Ova zona s;evernu J&aisku i svu c5lavon(ju,sve kra;eve c5ave i Ybsavinu i :7lxlunavge.
c5aclapak do/az.iprimorska zona ispodVelebila i </iq<y ima doduše razm;erno _JOŠmno'lo više ouaca, šlo se osobi/o f!Je_povidi na .k<y"a ima sa.mo 100.000 komada goveda, a.I.iza/o preko I milijun ovaca (i ¼ au-f!Junakoza) !71/i u _primorju nema mjxde dovo/Jno,a ka.mo.h"dobra bla'fa. Ovrf;e se pak ne može nikako govan/1; o 6i/o kakvim uo/elima za boge i napredn!Je mgekarsfvo, ni/i ima izgleda, da 6i se oni mogli na bilo .k<yi _popravili. imamo u Jfrvalsko.J i c5lavony'i svega skupasa.mojedine 3 mg"ekarske zadru<Je. se sada islom radi o osnul.ku;oš više zadruga, .k<y"e bi mogle vrlo f!Jep usf!jeh: !Jl(oranzo da su u Jh.valskoj i c5lavongi·ipakdobri uo/eh· za osn.iva.rz;emg"ekarskih zadru<Ja,i ako bi seJOŠ morala mnogo oko paša, .kye bi se ovdje morle JOŠ vanredno uredili i bili od neproc;enjive korisli. !71onda se, naravno i 6/ago mora bez presla.nka usavršavali .ka.ko vid.imo, našem se seg'aku i na.rodu o/vara u mgekarslvu more boga.lslva i za.lo se oko qegova razvi.I.kamora svim sila.ma radili
*KraljevinaSHS D10IZknpge "Mljekarstvo" Je autor Dr. Sqepan KnjigaJe ob1avl1ena1923 godme u Zagrebu. O
Mljekarski [1$t 12/2001.
Piše:mr. Dražen 3. prosinca 1963.
agrometeorolog godine u je izmjerena 26°C. Dakle, pripremimo se ovog mjeseca na vrlo hladno vrijeme. Jesensku je obradu tla davno trebalo završiti pa je radova sve manje. No, pred nama su svinjokolje, a time i uživanje u toplini svoga doma. A toplo nam biti ako nam je i topla. Mnogi bi od nas bili a i pomislili bi da je netko lud, kada bi u novinama reklamu za od zraka. Muškarci bi možda bili zadovoljni jer bi gledali žene odjevene samo u zrak. Ta bi radost kratko trajala. Odjevni predmeti od zraka bi se obojali, zamutili, i prozirnost bi nestala. od zraka bila bi uistinu pravi hit. Izostalo bi pranje i dosadno nosila bi se jednako zimi i ljeti. Kvaliteta spomenute je u tome što ona zadržava toplinu. Prisjetimo se, zrak je najlošiji topline.
Uostalom, mi katkada i nosimo od zraka. To je od krzna, jer njegove dlake 97% zraka. No, i od perja, a to su naše vjetrovke, sadrži mnogo zraka. Vjerujemo da su mnogi od nas vidjeli ptice kako u zimskim danima našešure svoje perje, a razlog je što se time volumen pora pa i zraka u perju. se i mi sami kad nam je zima naježimo. Fine na koži se uzdižu u želji da obuhvate što više zraka. No, mi nemamo dovoljno pa zato trebamo od krzna ili perja. O
I STIIYJTIPODIONTllOtO
Pretpostavimo da su vam rekl.i kako imate "malo povišen" tlak. Možda je vaš doktor upotrijebio "hipertenzija" kako bi opisao vaše stanje.
vas vbrinuti. Imate niz pitanja, a jedno od prvih je "Sto to ustvari
Povišeni krvni tlak, hipertenzija, odnosi se na stanje vaših arterija, koje se prirodno stežu i opuštaju, kako bi proticanje krvi od srca. imati povišen krvni tlak da se vaše arterije ne mogu u potpunosti opustiti, pa srce pumpa istu krvi kroz manji prostor. pritisak na arterije stavlja vas u rizik od oboljenja ili moždanog udara.
Nalaz krvnog tlaka sastoji se od dvije brojke: gornja tzv. a donja tlak. pridaju podjednaku važnost objema brojkama. Nalaz krvnog tlaka u blizini 120/80 ili niže od toga (ovisno o vašoj dobi i u kakvoj ste tjelesnoj kondiciji) dobar je. ako su nalazi ponavljano 140/90 ili iznad toga, osoba je bolesnik s hipertenzijom.
Promatrajte svoje raspoloženje. nazivaju hipertenziju "tihi ubojica", jer se smatra kao bolest bez simptoma. rezultati jednog novijeg ispitivanja na Minnesota, ukazuju da blago povišen krvni tlak može ipak slati neke signale (neki ispitanici su spominjali glavobolju, u usnivanju i promjene raspoloženja).
Prof. Charles Tifft s Medicinskog fakulteta
lišta u Bostanu kaže: "Dakle, premda smo govoritida hipertenzijaide bez simptoma u ljudi, ipak se u blage hipertenzt/emogu javiti suptilni simptomipovezanis kvalitetomživota, a koje su simptome u prošlostiomalovažavali."
Pripazite na skrivenu sol Sol sadrži natrij, mineral koji prirodno iz vaših stanica, koja onda odlazi u krvnu cirkulaciju. Ako stalno uzimate previše soli preplavljujete svoju krv U nekih ljudi to može povisiti krvni tlak. Nema da se odredi koje su osobe posebno osjetljive na sol. Dobro je pripaziti na soli koju sadrži pojedina hrana. Svaka soli koje se možete dnevno, u stanju je sniziti vaš tlak za 5 jedinica. se da dnevni unos soli ne bude od 2,4 grama (jedna žlica upravo toliko iznosi). u prosjeku sigurno konzumiramo oko 4 i više grama dnevno, i onu sol koja se nalazi u kupljenoj pripravljenoj hrani (recimo industrijske juhe u - samo jedan tanjur može sadržavati 1 gram soli, razni sirevi itd.).
Planirajte dnevne aktivnosti.
kažu da trebate konstruktivne kako biste se mogli nositi sa svakodnevnim stresovima, a ne tražiti samo privremene "bjegove" od njih (godišnji odmori, kupke, slušanje glazbe itd.).
Kako svladati dnevne stresove je i stvar planiranja.
Kako smanjiti nervne napetosti?
Prvo, izdvojite 10 glavnih izvora stresa u svom dnevnom životu (gradski promet, dernjave djece, neugodan šef na poslu, hrpetina neriješenih papira na radnom stolu itd.).
Drugo, dobro pogledajte svaki od tih momenata i procijenite što od toga možete promijeniti (možete li se iz nešto malo ranije kako bi izbjegli špicu u prometu i dernjavu djece u itd.)
shvatite da postoje neke stvari koje ne možete promijeniti (npr. ludog šefa). Ovdje mala igra sa svojim mišljenjem može biti od Cilj je promijeniti svoje gledanje, mišljenje o izvoru stresa. Na primjer, smatrajte da kako se odnosite prema nezgodnom šefu dokazuje da ste u stanju nositi se sa bilo kojom teškom situacijom. je da je ovaj trik malo teže obaviti, ali stvar je u tome da olakšate stres kontrolu nad njim. Prema tome, ako ne možete kontrolirati okolnosti u kojima se nalazite, onda je najbolje da preuzmete kontrolu nad kako gledate na njih.
Postanite zona. Ako pušite, prekinite s tom navikom. Svaki put kad zapalite, to vaš tlak za 10,15 ili 20 jedinica i traje 15,20 ili 30 minuta. Ako dnevno zapalite 30 puta, vaš krvni tlak može biti znatno povišen.
sa tjelovježbama. Smanjite prekomjernu tjelesnu težinu, pa smanjiti i povišeni krvni tlak. Jedan od najboljih skidanja viška kilograma su tjelovježbe: vožnja bicikla, penjanje stepenicama i tome procjenjuju da za svakih 5 kilograma tjelesne težine koju izgubite povišeni tlak pasti za 5 jedinica. tjelovježba pomaže srcu da postaje i Srce raditi s manje napora i usporenijim ritmom otkucaja.
Budite umjereni u Alkohol može niti da se opuštenim, ali on arterije nabreknutima. Ne zna se kako se to ali pijenja alkohola može stimulirati bubrege da zadržavaju više soli i vode u krvi ili može suziti krvne žile. Dr. Kaplan kaže: ''Ako pt/~te više od dva dnevno, svoj krvni tlak. Sto višep!)ete,stanjese sve višepogoršava."
Sto manje konzervirane hrane. Pokušajte, koliko god je to držati se svježe hraneKonzervirana i hrana oskudijeva važnim mineralima, kao što su kalij (pretežno prisutan u i banane, suhe marelice, krumpir, grah, magnezij (u mahunama, bademima, kikirikiju, riži, kukurumom i brašnu) i kalcij (u jogurtu i drugim proizvodima). Svi ti minerali igraju važnu ulogu u reguliranju krvnog tlaka i njihov nedostatak može rast tlaka. Za sada nema dokaza da uzimanje minerala u obliku tableta sniziti krvni tlak.
Pripazite na neke zamke:
U nekim trgovinama u svijetu postoje aparati u kojega gurnete ruku i aparat pokaže vrijednost vašeg tlaka. Nedavno istraživanje je pokazalo da takvi aparati mogu dati nalaz koji se može za 60 jedinica razlikovati od stvarnog stanja.
Tjelovježba može vaš tlak privremeno spustiti. U cilju dobivanja nalaza, izmjerite tlak prije a ne poslije, recimo
Jedna jedina šalica crne kave može tlak za 5 jedinica. Pripazite da ne pijete kavu barem dva sata prije mjerenja tlaka.
Ako govorite u vrijeme mjerenja tlaka, on se može popeti za 5 do 10 jedinica.
Obavite pregled kod Dakle, sve ste pokušali što se ali bez uspjeha. Vaša hiepertenzija može biti simptom neke druge bolesti. U 5 do 10 posto oboljelih od hipertenzije visoki krvni tlak može biti signal loše funkcije bubrega (blokirane bubrežne arterije ili previše aktivna nadbubrežna žlijezda). obaviti sve potrebne pretrage krvi i i odrediti eventualno potrebnu medikamentoznu terapiju.
Mljekarski list 12/2001.
O~&d.o.o.
1. VAM-ovi za goveda (vitaminsko-mikromineralni premiksi) - doziranje 0,5% u gotovoj smjesi
ANTISTRES VAM ZA TELAD
VAM GT (za telad)
VAM GJ (za ju nad)
VAM GK (za krave)
2. MAKROPREMIKSI za goveda (vitaminsko-makromineralni premiksi) - doziranje 2,5% u gotovoj smjesi
3. VAM GK SUPER
(potpuni mineralno-vitaminski dodatak za krave) - aromatiziran - doziranje uz obrok, 100 - 200 g po kravi dnevno
4. KOSTOVIT
(vitaminsko-mineralni dodatak hrani za životinje svih vrsta i kategorija)
5. D-V, koncentrirani dezinficijens za vime - služi za dezinfekciju vimena i zaštitu od mastitisa Za sve detaljnije obavijesti, obratite nam se s povjerenjem
Proizvodnja veterinarskih proizvoda, društvo s Svetonedjeljska 2, Kalinovica, 10436 Rakov Potok Uprava: Ulica grada Vukovara 49, l 0000 Zagreb, Hrvatska Telefon. O l /61 60 352, telefaks: O l /61 15 668, www.veterino.hr
