Hranidba teladi u naprednim gospodarstvima 2 dr. se. Stjepan Feldhofer i korištenja ranih jarih kultura u slijedu na obiteljskim farmama 4
prof. dr. se. Zvonimir Štafa
Mlijeko raste na polju a muze u staji 5 mr. se.
Zarazna šepavost ovaca i koza 8 dr. vet. med. Antun
Kravlje ludilo ne prenosi se mlijekom 9 dr. vet. med. Antun
Briga oko koza 12 dr. se. Stjepan
Jare odmah poslije poroda 13 dr. se. Stjepan
Od do janjadi 15 Karmen dipl. ing.
Kolostrum - prva i neizostavna hrana jaradi i janjadi 16 Karmen dipl. ing.
Bakterije iz okoliša i higijena vimena 16
mr. se. Alen
Govedarstvo i proizvodnja mlijeka u Europskoj uniji i stanje u Hrvatskoj (nastavak 2.)
dr. se. Petar i rentabilnost- glavna mjerila uspješn(!sti
proizvodnje u gospodarstvu
doc. dr. se. Zoran
Koristite li poljoprivrednih savjetnika?
ing.
život i u "Granici" (li.)
Oarko Kantoci,dipl. ing.
MatijaOamjanov Posavske iža-korablja
/van
Selo moga djetinjstva
Vaš stav može vam pri ozdravljenju
dr. Ivo Belan
za stada
Ugovorena proizvodnja mlijeka za "Vindiju"
/van
AGROMETEOROLOGIJA
Topla zima ne dobar urod ozimih ratarskih kultura
Piše: mr. se. Dražen agrometeoro/og Jošda ovaj mjesec i zimi polako kraj. Ne možemo se potužiti da nam je u prosincu pa i u bilo hladno. Naprotiv, bilo je dana kada smo pomislili da je rano Na livadama smo nailazili na žute cvjetove jaglaca. Prosinac je u Osijeku bio topliji od prosjeka za 2.7 °C, a u Zagrebu za 3.3 °C. Temperature tla do 30 cm dubine toga su mjeseca bile od višegodišnjih vrijednosti za 3.0 °C. Tijekom maksimalne su temperature zraka u Varaždinu narasledo 17 .O°C, a u Zagrebu i do 19.0 °C. Nakon tako toplih dana, s pravom smo što se dogoditi s ozimim ratarskim kulturama pa i I stvarno, izgled pšenice sredinom prosinca u Slavoniji je izgledao kao u ožujku, a sredinom primjerice u Požegi, pšenica se nalazila u fazi vlatanja. Na glavnoj agrometeorološkoj postaji u Križevcima 7. zabilježena je pupanje japanske dunje i šarene srpanjske kruške. Stanje ne samo pšenice, i kruške pa i dunje nije primjereno vremenu. Strah da do šteta na spomenutim kulturama potpuno je opravdan. Prvi mokri snijeg povaljat pšenicu, a pupavi zbog niskih temperatura zraka stradati. Uostalom, ove je zime do 1O. bilo relativno malo dana s temperaturama zraka manjim od O.O°C1 a koje su itekako potrebne spomenutim ratarskim kulturama za normalno odvijanje jarovizacije. Da se podsjetimo: jarovizacija je stadij biljaka u kojemu je potrebna temperatura zraka, presudan za razvoj generativnih organa, a time i donošenje plodova.
Redakcijski ko/egij: dr. Stjepan dr. Ivo Belan, dipl. mg. Stjepan Brtek, dr. $tjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Darko Kantoci, dipl. ing. Stjepan dipl. ing Karmen prof. dr. Zvonimir štafa - Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj - Redaktorica: dipl. lng. Vera - urednica: !ng. Mirna - Lektorica:
Katarina-Zrinka - Crteži: dipl. ing. Nikola - Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb - Uprava i uredništvo: Zagreb, !lica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01 /4833·349-Cijena: 4,50 kn• priprema i tisak: Orbis d.d,, llica 65, Zagreb
i
Hranidba teladi
u na s
Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer
NAPAJANJEMLIJEKOM
Goveda imaju složeni želudac: burag (rumen), kapuru (reticulum), knjižavac (omasus) i sirište (abomasus). Burag i kapura tek roteleta manjeg su kapaciteta u odnosu na posljednji dio želucasirište. burag i kapura se brzo tako da u dobi od 6 tjedana odnos prema sirištu približan je odraslim životinjama. (Tablica 1)
Brzina kojom se mijenja buraga, kapure i sirišta ovisi o hranjenju teladi. Tako u mladih prežikoji se duže hrane mlijekom ili kašastom hranom, burag i kapura se sporije razvijaju, a posebice epitel ne stanice i resice (papile) na sluznici buraga važne za resorpciju hranjivih tvari i masnih kiselina. ·
U uvjetima slobodnog držanja burag i kapura se brže razvijaju i u dobi 10-14 dana telad pomalo travu, sijeno pa i slamu, a u dobi 4 tjedna jede i znatnije
Tijekom sisanja ili napajanja mlijeko prolazi kroz nabor sluznice (ezofagealni ili jednjakov žlijeb) koji se refleksno zatvara i povezuje jednjak neposredno s posljednjim dijelom želuca - sirištem. Mlijeko tako prolazi u sirište druge dijelove želuca.
Refleks jednjakova žlijeba je ako tele sisa ili pije mlijeko preko siske (dude). Ako iz posude slobodno pije, jednjakov žlijeb se sporije zatvara pa se dio mlijeka izlijeva i u burag.
Zatvaranje jednjakova žlijeba reagira na mlijeko i stoga se u mlijeku ne smiju davati brašnata ili teže probavljiva krmiva. Žlijeb se zatvara i prilikom pijenja vode, kod teladi samo do 3 tjedna starosti.
Prema tome, s obzirom na anatomsku nerazvijenost buraga i fermentativnog sustava u sirištu, telad se mora u razdoblju života hraniti mlijekom ili zamjenama, sisanjem majke ili napajanjem iz pojilica. Telad se mora napajati uvijek preko siski jer je bolji refleks i
zatvaranje jednjakova žlijeba, usporava se gutanje mlijeka, poboljšava sline i probavljivost mlijeka.
Otvor na siskama mora biti toliki da pijenje traje oko 10-15 minuta. Posude i siske za napajanje moraju uvijek biti dobro oprane, a peru se nakon svakog napajanja najprije hladnom a zatim toplom vodom. Prema potrebi se i dezinficiraju nekim blagim raskužnim sredstvom.
pribora za napajanje teladi vrlo je važna jer se mlijeko brzo ukiseli pa je dobro gojilište mnogim bakterijama i plijesnima koje mogu uzrokovati proljeve i mnoga oboljenja teladi.
se tele oteli, najkasnije 1 do 3 sata poslije, mora dobiti prvo mlijeko - kolostrum ili gruševinu. Kolostrum je prvo mlijeko oteljenih krava i visoke je hranidbene vrijednosti. Mlijeko je gusto i sadrži oko 37% suhe tvari,
Tablica 1: Odnosi dijelova želuca u razvoju goveda
% ukupne težtne dijelova želuca
Phillipson-Swenson, 1975.
Tablica 2: Sastav ko/ostruma (gruševine) u prvih 7 dana poslije telenja
Vrijeme Suhe Sirovih Od toga nakon tvari albumina i Masti Pepela telenja sati
Nehring, 1972. Mljekarski list 2/2001.
mnogo 17,6%), više albumina i globulina, dosta masti i minerala. Nakon 5 do 1 O dana kolostrum postaje po sastavu normalno mlijeko. (Tablica 2)
Kolostrum je od posebne vrijednosti za telad u prvim satima i danima života jer sadrži imunoglobuline (antitijela) koja otpornost teladi i štite mladi organizam od bolesti i infekcija (pasivna imunizacija).
U prva 2 do 3 tjedna života slabo je razvijen obrambeni (imunogeni) sustav teladi. Kolostrum pruža u tom razdoblju dovoljnu zaštitu, ali tele mora u prva 2 do 6 sati poslije telenja popiti najmanje 2 litre kolostruma. 8 sati poslije telenja slabi resorpcije i iskorištavanja imunoglobulina iz kolostruma.
Kolostrum se daje prvi dan svaka 2 do 3 sata, a poslije se telad napajanja 3 puta dnevno uvijek u isto vrijeme. Nakon 14 dana mlijeko se daje 2 puta dnevno. Mlijeko mora biti uvijek svježe, sto i zagrijano na temperaturu 36 - 38 ° C.
Treba upozoriti da kolostrum sadrži protutijela prema sojevima bakterija iz okoliša u kojemu su krave obitavale posljednjih tjedana prije telenja. O tome treba voditi ako se telad odvaja od krave nakon telenja i stavlja u drugu sredinu ili udaljeni i ako se u gospodarstvu javljaju neke uzgojne bolesti.
Resorpcija kolostruma može biti oslabljena utjecajem zime što je jedan od uzroka stal ijeg obolijevanja i teladi. Na treba misliti i stoga što se telad s nedovoljno razvijenom regulacijom tjelesne topline (termoregulacija), a s obzirom da u tijelu teladi
Mljekarski list 2/2001.
nema energetskih zaliha, uz izvjesno gladovanje oslabi koje tada lako podliježe raznim oboljenjima i infekcijama.
Nove tehnologije držanja goveda, pa i teladi, daju prednost otvorenim stajama ("hladnom uzgoju") što ima izvjesne gospodarske i zdravstvene prednosti. ima i negativne Stoga, da bi se ublažili nepovoljni telad treba stavljati u boksove koji su 10-15 cm uzdignuti od tla, a ležaj mora uvijek biti suh i topao, s mnogo suhe i slame.
Boksovi moraju biti od "toplog" materijala koji slabo odvodi toplinu i dobro izolira od Uz to moraju biti tako dase mogu lako prati i po potrebi temeljito raskuživati.
Odmah nakon telenja treba tele posušiti i staviti u pojedinaboksove za napajanje mlijekom. Od treba izbjegavati intimniji dodir teleta s kravom, što je na neki okrutno jer je prirodni nagon krave da tele lizanjem posuši i podoji mlijekom. na taj se izbjegava mnogo stres koji se javlja kasnije prilikom odvajanja teladi od krave i sisanja.
SKUPNO DRŽANJEI HRANIDBA
TELADI
Nakon 14 dana telad se premiješta iz individualnih u zajedboksove, gdje se drže u skupinama 3 do 6 teladi. Na prednjoj strani boksa moraju se nalaziti posude za mlijeko i valovi za krmnu smjesu. Prednja strana boksa mora imati širinu oko 60 cm po svakom teletu, tako da sva telad može istovremeno dobivati mlijeko. U boksu moraju biti odgopojilice za vodu i jasle sa sijenom.
HRANIDBA
Na pod boksa mora se redovito prostirati suha i slama, a telad mora imati dovoljno prostora i slobodnog kretanja. Ima preporuka da se telad drži individualno (u sve do 3 mjeseca starosti. Na taj se kontakt s drugim životinjama i prenošenja raznih bolesti. u suvremenim uzgojima treba prirodnu otpornost goveda unutar stada da telad što prije razvija burag i mikrobnu probavu u ·buragu, što bolje iskorištavanje voluminozne krme u proizvodnji mesa i mlijeka.
Razvoj buraga se postiže fizikalno-kemijskim djelovanjima raznih krmiva na sluznicu buraga, pa treba teladi u dobi 10 do 14 dana da pored mlijeka uzima i druga krmiva kao: travu, djetelinsko i livadna sijeno i odgokrmnu smjesu. To ujedno pomaže i naseljavanju buraga mikroorganizmima što je temelj hranidbe
Bržem naseljavanju buraga s mnogim vrstama bakterija, posebice protozoa, pomaže veza teladi sa starijim životinjama, a stroga izolacija teladi može odužiti uspostavlajnje normalnog mikrobiološkog sastava buragovog sadržaja.
Razvoj buragovih mikroorgani~ zama u najranijoj dobi teladi, a ovisi o hrani i dodiru s okolišem. Kod neke teladi, naroako borave na slamnatoj stelji, vrlo rano se nalaze u buragu bakterije koje celulozu (cebakterije). U dobi od 3 tjedna broj im može biti vrlo visok, iako još nemaju neko znas obzirom na krmne obroke i hranidbu teladi pretežita mlijekom.
Za razvoj buraga i buragovih mikroorganizama posebice je zna-
HRANIDBA
ako telad dobiva dobro djetelinsko sijeno, kao i krmne smjese sa škrobom zrnja žitarica i odgovaspojeva (sirovih
Djelovanjem buragovih mikroorganizama se krmiva i stvaraju hlapive masne kiseline propionska, octena i dr.) koje prolaze kroz buragovu sluznicu u krv, djeluju na izmjenu tvari (metabolizam) kao energetske tvari, cirkulaciju krvi u buragovoj sluznici, rast buragovih papila i resorpciju hranjivih tvari.
Iz ovih razmatranja vidi se ranog privikavanja teladi na uzimanje suhih krmiva što pomaže bržem razvoju
To je, znatno usporeno ako telad dobiva velike mlijeka.
Hranidba s mlijeka daje visoki prirast tjelesne mase teladi, daje klaoi iskoristivost (randman) mesa. To je skupa proizvodnja jer se potroši prooko 900 do 1 .000 I mlijeka po teletu ili oko 7 do 1O I mlijeka za kg tjelesne težine teladi (14,0 do 20,0 kn _po kg tjelesne težine ili
KRMNEKULTURE
samo za mlijeko oko 1.800 do 2.000 kn po teletu).
Telad othranjena velikim nama mlijeka pokazala se vrlo loše u daljem držanju za rasplod, kao i u tovu za prozvodnju mesa. Stoga se da se mlijeko do najviše 7 I/ dan po teletu do dobi 3. i 4. tjedna. Poslije 4. pa do 7. tjedna treba smanjiti davanje mlijeka na 6 i 5 I/dan, a od 8. do 1 O. tjedna na samo 3, odnosno 2 I mlijeka/ dan.
Smanjivanjem potrošnje mlijeka sustavno se potrošnja krmne smjese koja mora imati sastav, s 18% sirovih i visokom energetskom hranidbenom vrijednosti (1,2 h.j./kg).
Krmnasmjesa mora biti stalno na raspolaganju teladi i treba je gotovo svakodnevno mijenjati svježom. U 1O. tjednu krmne smjese se na oko 2,0 kg/ dan po teletu, a svako tele do 11 tjedna potrošiti ukupno oko 80 kg smjese i samo 3371 mlijeka.
- Smanjivanje mlijeka, ispod 7 litara/dan prije 3.-4. tjedna, u velikoj je suprotnosti s fiziološkim fermenta-
i korištenja
ranih jarih kultura u sli\edu na
lf),ne JSKffn tarmama
Piše: prof. dr: se. Zvonimir Štafa
Na farmi tijekom i ljeta, zbog suše je proizvedeno manje kvalitetne krme na travnjacima, djetelištima, DTS i TS, ali i nekih krmnih kultura na oranicama. Taj manjak krme - proizveden tijekom i ljeta -
je ublažen na onim farmama sjeverne Hrvatske gdje su na vrijeme i kvalitetno posijani postrni usjevi primjenom odgovaagrotehnike za kulture i kultivare, odnosno smjese kultura za korištenja. Zbog relativno povoljnih klimatskih prilika i produženja ve-
tivne razgradnje i probave suhih krmiva u probavnom sustavu teladi. Stoga ne treba smanjivati kolimlijeka bez potreba.
- Postupnim odbijanjem teladi od hranidbe mlijekom, u dobi 3 do 4 tjedna, dobiva se kvalitetnija telad za dalje držanje, rasplod i proizvodnju mlijeka uz nižu cijenu koštanja. Hranidba je primjerena fiziološkim potrebama teladi i intenzitetu razvoja buraga.
- Prirast tjelesne mase je usklas rastom, bez suvišnog debljanja, tako da telad u dobi od 1O tjedana postiže dvostruku težinu od one koju je imalo pri porodu, odnosno s 12 tjedana ima težinu oko 115 do 120 kg, što je prosjeprirast tjelesne mase oko 0,80,9 kg/dan. -
- Telad postupno prelazi s mlijeka na hranidbu s krmnom smjesom i sijenom i odbija se od mlijeka bez stresova. Nakon toga, telad je u dobi od 9 do 12 tjedana potpuno spremna koristiti voluminozna krmiva u tovu ili u pripremi za visoku proizvodnju mlijeka.
- Poslije kolostruma može se umjesto mlijeka davati i zamjena. getacije tijekom jeseni, postrne kulture su korištene gotovo do kraja godine, a neke novozasnovane DTS ili TS u sjevernim Hrvatske dale su jedan otkos krme tijekom studenog ili u prvoj polovici prosinca što se u kontinentalnom dijelu Hrvatske rijetko dešava.
Ako na farmi nisu posijani ozimi krmni usjevi, da bi se ublažio nedostatak krme tijekom se sjetva ranih jarih kultura gustog sklopa koje prispijevaju za korištenje kao zelena
Mljekarski list 2/2001.
krma u drugoj polovici svibnja, a ponekad i ranije (ovisno o roku sjetve i klimi tijekom u mediteranskom i submediteranskom i ranije). Te rane jare kulture i njihove smjese mogu se dugo u koristiti za zelen·u krmu tijekom druge polovice svibnja i tijekom mjeseca lipnja). Viškovi proizvedene krme mogu se koristiti i za siliranje, a neke kulture i smjese sušiti za sijeno.
Od jarih žitarica u tu se svrhu koriste kultivari jarog i zobi, a od krupnozrnih mahunarki koriste se kultivari visokog rasta jarih grahorica i graška te boba, a mogu se i fakultativno koristiti ozimo jari kultivari grahorica i graška. Bolji se rezultati postižu sjetvom smjesa odabranih kultivara žitarica i mahunarki nego sjetvom kultura žitarica (niži urodi i ili mahunarki (poliježu, gubici pri košnji). Za smjese izbor kultivara i agrotehniku treba prilagoditi vremenu i korištenja.
Od za zelenu krmu kultivare krmnih repica - Perko PVH, sileta, siletina, Petranova, Starška i dr. se mogu koristiti i jare forme repica, ali one uglavnom daju niže urode mase. Vrlo dobri rezultati postižu se sjetvom uljanih rotkvi - Rauolu, Tifon i dr., a sjeme se može nabaviti kao postrni usjev kako je opisano u Mljekarskom listu br. 8/ 2000.
Uljane rotkve kao i repice mogu se koristiti kao zelena krma ali i za zelenu gnojidbu.
Za proizvodnju kvalitetne voluminozne krme (zelena, sijeno, silaža) vrlo su prikladni kultivari diploidnih i poliploidnih formi ljuljeva - talijanski (Mir, Tetrraflorum, B-9, Dilama i dr.), westerwoldski (diploidne i poliploidne forme)koji brzo rastu, a engleski se može i napasivati (K-15, Ilirka i dr.). su dobre smjese ljuljeva i djetelina na osnovici crvene, bijele i švedske djeteline diploidnih i poliploidnih kultivara, kratkotrajne DTS smjese 1 do 2 godine trajanja, zatim DTS na osnovici kultivara lucerne, smiljkite roškaste višegodišnje DTS i druge mahunarke. Sastav smjese i omjer sjemena se prema uvjetima proizvodnje, potrebama za krmom, vremenu prispijevanja, korištenja, osposobljenosti gospodarstva, vrsti i kategoriji stoke koja (i na koji koristi krmu te dužini trajanja smjese.
Prema sastavu DTS, vremenu pristizanja, i krme te korištenja, podešava se agrotehnika proizvodnje.
Za namirenje potreba koncentratima (zrna) bogatim vinama mogu se koristiti kultivari jarog graška niskog rasta - Baccara, solara, Erbi i dr. u kulturi, zatim bob i dr. mahunarke krupnog zrna koje se mogu sijati krajem i ožujka, ovisno o u kojem se uzgajaju i izvršenim pripremama tijekom zime.
Mlijeko raste na polju a muze u staji
Piše: mr. se.
štovani poljoprivrednici promlijeka!
poljoprivredu kroz cijeli svoj život - u djetinjstvu i mladosti .na malom obiteljskom gospodar-
Mljekarski list 2/2001.
stvu u Lici, zatim na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, u praksi kroz posao, na ekskurzijama i putovanjima od i stranih - najviše sam od Vas i s vama, pojedina obiteljska gospodarstva.
Da bi se postigla visoka proizvodnja zelene mase, agrotehniku proizvodnje treba prilagoditi uvjetima proizvodnje: odabrati kultivare, sastaviti smjese kultivara i sijati na prilagoditi rokove sjetve, a pažnju obratiti obradi tla i gnojidbi kako bi postigli željeni cilj.
Tijekom zime tlo treba duboku preorati (25 do 35 cm), zatim unijeti dvije fosfornih kalijevih hranjiva, a ako uvjeti dozvoljavaju izvršiti grubu pripremu tla tanjuranjem. jarke i ispustiti suvišne vode iz parcela da bi se što je ranije mogle posijati kulture namijenjene proizvodnji krme. tla i odvovoda je važno obaviti na teškim tlima koja su uglavnom r.avna ili s vrlo malim padom pa oborinska voda sporo a na tlima sa slabom vertikalnom drenažom (oglejena tla).
Odabir kultivara za sjetvu treba izvršiti na vrijeme: osigurati potrebno sjeme, pripremiti za sjetvu, utvrditi sjetvenom normom sjemena za sjetvu kako bi se sjetvom postigao željeni sklop koji biti garancija uspjeha.
Sve pripremne radnje treba izvršiti tijekom zime, tako da se kulture i smjese u kratko vrijeme, kada to vremenske prilike dopuste (krajem odnosno ožujka), mogu kvalitetno posijati. Tako se pobolji rezultati proizvodnje, odnosno bolje i kvalitetnije krme.
Naš cilj je razvoj i proizvodnje mlijeka. Stoga razmotriti neke probleme u primjeni suvremene tehnologije (kako na polju tako i u štali) kako bi krava proizvela što više mlijeka, a da proizvedeno mlijeko bude što bolje kvalitete.
Pokušat Vam primjere iz prakse onih mlijeka koji su malo uspješniji i onih koji su malo manje uspješni.
Za jedne je proizvodnja mlijeka visoko profitabilna, proizvodnjom mlijeka dobro i sve u svemu su zadovoljni.
Za druge je proizvodnja mlijeka sve, a uglavnom su nezadovoljni.
Gotovo svi mlijeka na
županije, koji s poljoprivrednom savjetodavnom službom kontinuirano imaju godišnju proizvodnju mlijeka po kravi od 4500 do 6000 litara i više (simentalske i holštajn frizijske krave). Svi ovi kose svoje livade 5 do 6 puta tijekom vegetacije i gotovo svi spremaju sjenažu. Na svim ovim gospodarstvima zasijani travnjaci zauzimaju iz godine u godinu sve površine.
Unatrag. dvije i pol godineotkako je u našu savjetodavnu službu došla dipl. inž. Tatjana specijalista za krmne - napravili smo veliki korak naprijed u proizvodnji visokokvalitetne voluminozne krme, što je rezultiralo mlikrava na mnogim gospodarstvima.
Ipak, još uvijek moramo puno toga i promijeniti te prihvatiti suvremenu tehnologiju u proizvodnji mlijeka.
Osnovno je pitanje kako pristupiti radu i organizaciji obiteljskog gospodarstva i kako proizvesti što kvalitetniju SIROVINU - KRMU koju krave trebaju preraditi u što više mlijeka.
Svi mlijeka moraju se zapitati:
"Mogu li u sadašnjim uvjetima proizvesti više mlijeka i više zaraditi? ·
Imam zemlju, staju, krave, mehanizaciju i u to ulažem cijeli svoj život.
Nije isto ako moje krave proizvode od 5 do 15 litara mlijeka dnevno ili od 15 do 30 litarai više.
Griješim li negdje? Što moram promijeniti i može li mi u tome moj poljoprivrednisavjetnik? Kako to da nekima ide ipak malo bolje?"
Jednu stvar moramo najprije razjasniti.
Na poljoprivredi se nitko nije obogatio niti se obogatiti. Od poljoprivrede se, doduše uz mnogo truda, može ipak pristojno živjeti, ako je posjed dovoljno velik i ako je dovoljno velika proizvodnja.
To je još uvijek u sadašnjim našim uvjetima 1O i više jutara zemlje i 6 i više krava, ali samo ako je proizvodnja po kravi 15 do 25 litara mlijeka dnevno, ako se trava prvi puta kosi u travnju ili svibnju, a zatim u nizinskim uvjetima 5 do 6 puta, u planinskim uvjetima 3 do 4 puta, svaka 3 do 4 tjedna. Od do kasne jeseni trava mora dnevno rasti 1,5 do 2,5 centimetra što zahtijeva odgovagnojidbu i visinu košnje.
Visina košnje nikada ne smije biti ispod 8 cm - STRN MORA BITI VISOKA NAJMANJE 8 CENTIMETARA. Nakon ovako visoke košnje, i košnje mlade trave koja još nije klasati ili je u samom poklasanja, trava ponovno porasti dan. Kada se vrlo nisko kosi, trava koja je oklasala ili je u cvatnji, tada joj treba gotovo 1 5 dana da ponovno rasti, ali s mnogo manjim potencijalom rasta.
Kada se trava kosi svaka 3 do 4 tjedna u SUHOJ TVARI ima od 18 do 24 %PROTEINA.Tadase u vidu sjenaže i sijena proizvodi VISOKO KVALITETNASIROVINA KOJU
KRAVE PRERADITI U MLIJEKO a gotovo svaka krava dnevno proizvesti od 15 do 25 litara mlijeka uz mali dodatak od 2,5 do
5 kg krepke krme - smjese prekrupe, žita i posija.
Za proizvodnju od 25 do 40 i više litara mlijeka dnevno po kravi, treba izbalansirani obrok.
Kasno košena trava OKLASALA I U CVATNJI daje LOŠU SIROVINU, lošu sjenažu i loše sijeno, a proizvodnju od 5 do 15 litara mlijeka po kravi dnevno.
Griješe svi i njaci koji na bazi LOŠESIROVINE u vidu sjenaže i sijena te KUKURUZNE SILAŽE pokušavaju izbalansirati obrok za krave. Oni su loši mlijeka!
KUKURUZ I KRAVA NE IDU ZAJEDNO. ZAJEDNO IDU TRAVA I KRAVA.
U zemljama razvijenog svijeta 70 % govedarske proizvodnje bazira se na travnjacima.
Kukuruz i kukuruzna silaža u ishrani krava dopunska su energetska krma, pa se u obroku suvremene ishrane koriste u od 25 do 30 %. udio kukuruza u ishrani krava poskupljuje proizvodnju jer traži udio soje.
Veliki broj mlijeka nezadovoljan je cijenom mlijeka, nafte i mineralnih gnojiva, nezadovoljan svojim kravama koje ne daju više mlijeka, teško ostaju nezadovoljan veterinarom i cijelom politikom
Nezadovoljan ne sluša, nego radi "kotac kao otac", pa travu kosi tek u lipnju, kada treba kositi drugi ili puta. Ono što vidi ne vidi i što je najbitnije - nezadovoljstvo ne pušta da misli što i kako u datim uvjetima treba mijenjati kako bi što više postigao i privrijedio.
SAVJET
Dolazi nam
Što u toku treba i zašto?
U toku uzeti uzorke zemlje za kemijsku analizu. Za
Mljekarski list 2/2001.
zamolite svoga poljoprivrednog savjetnika. Rado vam
Pravilnu i dovoljnu gnojidbu vaših livada možete obavljati samo na osnovu kemijske analize tla, te na osnovi planiranih prinosa kroz 4 godine.
Izuzetno je važno utvrditi raspoloživu hranjiva u tlu, kao i kiselost tla.
Kiselost tla (pH) na nedostatak kalcija (Ca), odnosno vapna u tlu i to je velika boljka naših tala i naše poljoprivrede.
Kiselost tla blokira fosfor u tlu koji postaje teže dostupan biljkama.
Krajem i ožujka livade i zasijane travnjake treba gnojiti sa NPK gnojivima koja sadrže puno fosfora (P) i puno kalija (K). NPK 1 O: 20: 30 ili 7: 20 : 30 ili 1O : 30 : 20 ili 8 : 26 : 26. Gnojidba se ovako rano obavlja da bi fosfor i kalij prodrli u tlo što dublje.
Zašto se isplati kemijska analiza tla, te pravilna i dovoljna gnojidba?
1 kg dušika (N) prinos sijena od 13 do 40 kilograma.
1 kg fosfora (P) prinos sijena od 15 do 50 kilograma.
1 kg kalija (K) prinos sijena od 12 do 37 kilograma.
Dušik sadržaj bjelanu travama te u jesen produžava vegetaciju. Fosfor sudjeluje u formiranju vina u travama.
VETERINARSTVO
"LAUFŠTALA"VedrišMarijana iz
ŠTO JE TRAVA BOGATIJA SADRŽAJEM TO JE BOLJA SIROVINA ZA
PRERADU U MLIJEKO.
Gnojidba dušikom obavlja se tek onda kada krene vegetacija.
Livade gnojite sa KAN-om tek od polovice ožujka do travnja ili kasnije, ovisno o klimatskim uvjetima. Trava vrlo brzo koristi dušik iz KAN-a.
Livade nikada nemojte gnojiti UREJOM. U prihrani presporo djeluje. Ureja je gnojivo koje ide pod brazdu prilikom zasijavanja travnjaka.
Ako imate gnojnicu ili gnojovku njome gnojite travnjake vegetacije, kako bi biljke koje su rasti mogle iskoristiti što više dušika. U protivnom dio dušika se izgubi, odnese ga voda ili ispari.
Obvezno se moraju rastresti krtine. Najbolja alatka za rastresanje krtina su na pola razrezane automobilske gume za željezni okvir. da je guma
Zarazna šepavost ovaca i koza
Piše: Antun dr. vet. med.
Ova bolest, proširena u svijetu i u Hrvatskoj, obilježena je propadanjem tkiva u prostoru i propadanjem same ro-
žine papka. Ponekad u stadu obole sve ovce i koze. Od zarazne šepavosti može uginuti i do 50% stada. Osim štete se smanjenjem proizvodnje mlijeka, vune, mesa te velikim troškovima
na prerezu oštra a vibrira, zemlja od krtinaca vrlo dobro se rastresa.
PRIMJERDOBROG
GOSPODARENJA:
Vinko i Ankica iz Gornje Velike, Koprivnice, tel. 048 864-015 - imaju 15 jutara zemlje. Od toga 7 jutara zasijanih livada, 3 jutra kukuruza, 1,5 jutro zobi, 1,5 jutro 2 jutra pšenice koju uglavnom mijenjaju za posije. Livade kose 4 do 5 puta, a sijeno spremaju. Ne mogu spremati sjenažu. Travu kose prvi puta svibnja, tj. vrijeme dozvoli da se može posušiti sijeno. Prošle godine (2000.), od 5 krava simentalki, mljekari su 22.000 litara mlijeka ili po kravi 4.400 litara. Uzgojili su 4 junice. S ishranom teladi i potrošnjom mlijeka u doostvarili su godišnju proizvodnju po kravi od 5.000 litara mlijeka. još jednom, krave su hrvatske simentalke.
IZVORI ZARAZE su bolesne ovce i koze, zatim putevi, pod staje, pašnjak i stelja.
Bolest se unutar stada širi zaboravkom bolesnih sa zdravim životinjama u staji i na pašnjaku. Bolest se može pojaviti Mljekarski list 2/2001.
kad zdrave životinje pasu na zagapašnjaku, prelaze preko puta ili pak se drže u zastajama. U zdrav uzgoj, bolest se unosi nakupom zaražene ovce ili koze. se zarazna šepavost pojavljuje u vrlo vlažnim i kišnim godinama, a trajno vlada na vlažnom teško propustljivom, glinenom i ilovastom tlu.
Neprestanim boravkom ovaca i koza na mokrom podu staje, na gnoju ili pak kretanjem po vlažnom i mokrom terenu, omekšava rožina papaka i koža na nogama odnosno u prostoru, pa od trenja papaka nastaju sitne ranice kroz koje klice ulaze u papak, u njemu se razmnože i uzrokuju propadanje papaka.
ZNAKOVI BOLESTI. Prvi znakovi bolesti su crvenilo kože u lagana oteklina i ranica na koži. 8 do 1O dana od bolesti upalni se proces na papku širi na sve strane, rožina se podiže, raspada i trune, a pregledom noge se veoma neugodan miris. obole oba papka na nozi, a zbog bolesti mogu se izuti oba papka.
Kada upala zahvati dio papka, životinja šepati. Bolest može zahvatiti samo jednu nogu, ali i sve Kada su sve noge, životinja pretežno leži, a ako su samo prednje noge
Kravlje ludilo . e , e om
Piše: Antun dr. vet. med.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije kravlje ludilo se ne prenosi mlijekom i proizvodima, a tako-
Mljekarski list 2/2001.
hoda na koljenima. U stadu lako šepave životinje jer zaostaju iza stada ili se nalaze na Ako bolest potraje, životinje omršave, može do upale zglobova, a može i uginuti. Bolest ne prolazi sama od sebe, traje mjesecima i godinama. Na ocjeditom terenu i dobroj paši stanje ovaca i koza bit dobro, a znakovi bolesti blage prirode. Na vlažnom terenu i vlažnom podu u staji, uz to i lošu prehranu, bolest imati težak tijek i smrtni završetak.
se sastoji u izrezivanju podrovane rožine i propalog tkiva na papku. Da bi lakše obrezali papke, ovce ili koze posjednemo na trticu. Papak izrezujemo temeljito i bez žurbe u tankim slojevima sve do zdravog tkiva. Posebno treba paziti na šupljine koje se nalaze u stijenci papka koje moramo izrezati sve do dna. Na taj ulazak kisika u ranu koji štetno djeluje na bolesti. S obzirom da su pojedini dijelovi papka jako upalom, može do krvarenja prilikom izrezivanja rožine. Krvarenje ne predstavlja problem jer spontano prestaje. papak je potrebno oprati u otopini 10o/o formalina ili još bolje poprskati dermosprejom. Poslije obrade i ispiranja papaka životinje treba držati na suhom. Ispiranje papaka,
odnosno prskanje dermosprejom, treba ponavljati 2-3 dana. Sve dijelove izrezane rožine treba skupiti i spaliti.
KAKO BOLEST?
Smatra se da je zarazna šepavost bolest uglavnom onih odnosno kozara koji ne pozornost smještaju i držanju u staji. Mjere za suzbijanje zarazne šepavosti svode se na redovito izrezivanje papaka te iskorjenjivanje bolesti u stadu i njezinog unošenja u stado. se bolest pojavi treba lije- odvojiti bolesne životinje od zdravih, a zdrave pretjerivati preko bazena s 5-1 0o/o-tnom modrom galicom. Potrebno je 1520 dana izbjegavati napasivanje na livadama gdje su boravile bolesne životinje. Potrebno je ulazak šepavih životinja u stado, te moramo provoditi sustavni nadzor i eventualno obrezivanje papaka svih ovaca ili koza u stadu. U gdje se zarazna šepavost stalno pojavljuje treba postaviti plitke bazene s 5-1 0o/o-tnom otopinom modre galice ispred ulaska u staju, tako da ovce i koze svakodnevno pri ulasku u i izlasku iz njega operu noge u dezinficijensu. Povremeno bazene treba temeljito oprati, a otopinu dezinficijensa redovito mijenjati.
ni skeleta (kostura). Mlijeko i proizvodi mogu se koristiti u prehrani ljudi. U i najmanje sumnje na BSEprestaje isporuka mlijeka sa sumnjive farme. Svjetske zdravstvene organizacije izbjegavanje upotrebe dijelova tijela ži-
IZRADA LAKTOFRIZA
Laktofriz je oblika / tip "Alfa Laval" /. je iz materijala AISI 304, izoliran, oplašten izvana limom, opremljen sa poklopcem na gornjoj strani, elektromotornom redukcijskom mješalicom, digitalnim termometrom, izljevom 051, gumenim s unutarnje strane, programatorom koji povezuje sve funkcije temperature, i mješalice, i kompresora) i kompresorom. Sve zajedno smještena je na postolje sa regufacionim nogama. Dno laktofriza tipa "Alfa Laval". freonom na donjoj podnici.
Garantni rok 12 mjeseci. Osiguran servis i rezervni dijelovi (u periodu od sedam godina).
REFERENCE
-LURA d.d. (Dukat, Sirela, Mljekara Zadar)
- "VINDIJA" d.d. Varaždin
- "KOKA" Varaždin
- "LEDO" Zagreb
- "MLJEKARA" Pula
- "MILS" Split
- od 1 00 - 2000 I vertikalne izvedbe
- od 2000 - 12 000 I horizontalne izvedbe
IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO
Kapacitet 1000 - 2500 litara (neizolirani i izolirani)
PRENOSIVE CISTERNE ZA
MLIJEKO - PRIJEVOZ ILI
SKLADIŠTENJE
PRENOSIVE CISTERNE ZA PRIJEVOZ MLIJEKA SA PUMPOM za proizvodnju opreme za prehrambenu i kemijsku industriju
votmJa - koje mogu oboliti o_d spongioformne encefalopatije (goveda, ovce, koze) - u proizvodnji lijekova, vakcina i proizvoda kako bi se i najmanja inficiranja ljudi.
SPONGIOFORMNA
ENCEFALOPATIJA-KRAVLJE LUDILO
U posljednjih nekoliko mjeseci u Europskoj zajednici je nekoliko novih spongioformne encefalopatije popularno nazvane kravlje ludilo (BSE). Nažalost i u Hrvatskoj se prije nekog vremena javila panika mlijeka u blizini Grada zbog sumnjive životinje.
VELIKABRITANIJAKOLIJEVKA KRAVLJEGLUDILA
spongioformna encefalopatija (BSE) prvi put je opisana u 11. mjesecu 1986. godine kao novootkrivena bolest sustava u goveda. Do danas je u Velikoj Britaniji utvr180.465 goveda oboljelih od BSE.Zbog simptoma sustava bolest je, kao što je navedeno, prozvana kravlje ludilo (eng. mad cow disease).
Kasnije su se slubolesti javili i u: Belgiji, Španjolskoj, Nizozemskoj, Luksemburgu, Švicarskoj, Italiji, Danskoj, Irskoj, Francuskoj, Lihtenštajnu i Portugalu. Ukupno je od 1989. do kraja 2000. godine u Europi 1.524 oboljelih goveda. Bolest je i u Kanadi, Kuvajtu, Omanu i Foklandskim otocima.
U broju obolijevala su goveda uvezena iz Velike Britanije.
Mljekarski list 2/2001.
Registrirani BSE u svijetu (bez Velike Britanije) od 1987. do 26. 12. 2000. godine prema podacima organizacije za epizootije.
Portugal 481
Francuska 191
Švicarska 311
Irska 499 10
Nizozemska 6
Belgija 19 Danska 2 Lihtenštajn 2
1
1 Oman 2 Foklandskiotoci 1 Španjolska 2
UKUPNO 1531
BOLESTI. Znanstvenici još uvijek istražuju uz(prion). Prema jednoj teoriji on je virusu, a prema drugoj je protein koji ima svojstvo umnožavanja.
Za sada se zna da je manji od virusa i da sadrži proteine. je da je otporan na niske i visoke temperature (pasterizaciju i sterilizaciju) te na isušivanje. u mozgu oboljele životinje uzrokuje promjene nalik spužvi, stoga je bolest nazvana spužvasta encefalopatija (Bovine Spongioform Encephalopathy - BSE).
ŠIRENJEBOLESTI.Znanstvenici su utvrdili da se bolest pojavljivala u goveda hranjenih mesna-koštanim brašnom. Kasnije je otkriveno da je mesno-koštano brašno od ovaca uginulih od zarazne bolesti scrapie koja je poznata 200. godina u Velikoj Britaniji. Bilo je da je koji izaziva bolest u ovaca uzrokovao i oboljenje goveda. Goveda svih pasmina mogu obo-
ljeti od BSE. Nažalost nakon nekoliko smrtnih ljudi kod kojih su promjene na mozgu bile kao i kod životinja je da se i ljudi mogu inficirati zaraženu govedinu. U ljudi se boJest , naziva Creutzfeldt-Jakobsonova bolest.
ZNAKOVI BOLESTI. Vrijeme od ulaska do pojave prvih znakova oboljenja vrlo je dugo, od 4 do 5 godina (i duže). Bolest se manifestira poremesustava. Oboljela životinja je osjetljiva na svjetlosne i podražaje, u hodu, nekontrolirana ima povišenu temperaturu, udara stražnjim nogama, na prepreke, gubi na težini. Oboljela životinja uvijek ugiba.
DIJAGNOZA BOLESTI. Na bolest sumnjamo na temelju slike, podataka o hranidbi i porijeklu životinje. lako postoje brzi testovi za bolesti, oni nisu - nažalost - toliko sigurni kao pregled mozga pod mikroskopom. Tako da bolest zasad nalazom spužvastih promjena na mozgu.
U HRVATSKOJKRAVLJEG
LUDILA NEMA
U listu je na naslovnici objavljena kako vlasnik otvoreno sumnja da je krava s njegovog gospodarstva u blizini Grada uginula od kravljeg ludila. Selom se ubrzo proširila panika jer su brojni ljudi pili mlijeko sumnjive krave. Veterinari su utvrdili da krava nije uginula od kravljeg ludila, ali to, nažalost nije objavljena velikim slovima na naslovnici spomenutih novina. je, da je uzrok bila hipokalcemija (nedostatak kalcija).
Novinar je naveo kako je kravi odrezana glava a trup je
VETERINARSTVO
zakopan, dok se u Europskoj uniji oboljele životinje spaljuju. Iz se otvoreno dojam da je leš krave uklonjen.
Zakonom je kako se neškodljivo uklanjaju lešine životinja, a jedna od metoda je zakapanje.
Javnost u zemljama Europske zajednice obaviještena je putem medija o svim oboljenja i sumnji na spongioformnu encefalopatiju, ali ne od strane vlasnika goveda (farmera) nego od strane i za to ovlaštenih osoba odnosno veterinara (ili odgovornih ministara).
Strah koji se pojavio pogovedine je nepotreban jer u Hrvatskoj zasad nije niti jedan BSE-a. Veterinari u da se utvrdi ta opaka bolest pravovremena obavijestiti javnost. Poduzimaju se mjere za rano otkrivanje BSE-a tako da Hrvatska prije Europskih zemalja uvesti obvezno kontroliranje na BSE metodom brzog testa.
lako se radi o opakoj bolesti panika je nepotrebna jer je cijela Europa poduzela oštre mjere u
KOZARSTVO I
suzbijanju BSE-a, tako da je strogo zabranjena upotreba mesno-koštanog brašna u hranidbi životinja. Mozak i moždina se uklanjaju iz zaklanih životinja i neškodljivo se uklanjaju nakon kontrole.
BILJNIPROTEINI ZAMIJENILI MESNO-KOŠTANO BRAŠNO
Bilo bi vrlo zanimljivo anketirati hrvatske mlijeka o korištenju mesno-koštanog brašna u hranidbi goveda. Iz vlastitog iskustva znam da se mesna-koštano brašno ne koristi u hranidbi goveda jer hrvatski mlijeka koriste proteine biljnog porijekla koji se u mjeri sastoje od sojine i suncokretove ali i drugih krmiva biljnog porijekla o je pisano nebrojeno puta u Mljekarskom listu. Nažalost ili na još uvijek se obrok brojnih krava u našoj zemlji sastoji samo od sjena i kukuruza tako da opasnost od infekcije
BSE-a ne postoji.
S obzirom da se BSE prenosi hranom (mesna-koštanim brašnom), u Hrvatskoj su
Briga oko koza
Piše: dr. se. Stjepan
Sada je broj koza u stanju, te im moramo posvetiti mnogo više pažnje. traje 153 dana (pet mjeseci ili 22 tjedna). Zabilježena je od 142 dana, a najdulja od 165 dana. koza u ranoj fazi vrlo je teško. Najranije se može pretpostaviti da je koza 21. dana poslije pripusta.
Naime, u to vrijeme izostajanje spolnog žara (tjeranja) kod koze može nas navesti opravdano na pomisao da je nastupila ali to nije sasvim siguran znak jer se zna dogoditi da se koza ne tjera iako nije
U prva tri mjeseca plod (ili ploqovi) raste polagano, u posljednja dva mjeseca rast je ubrzan, a u posljednjem mjesecu.
minimalni uvjeti za pojavu i širenje BSE.
KOJAKRAVAU HRVATSKOJ MOŽE ,.,POLUDITI" je godinama zabranjen uvoz mesno-koštanog brašna, u Hrvatsku. Stoga se bolest može pojaviti jedino kod uvezenih goveda koja su u zemlji hranjena mesna-koštanim brašnom. S obzirom da je u svim zemljama Europske zajednic;:e zabranjena upotreba mesno-koštanog brašna i tu su šanse za infekciju svedene na minimum. S obzirom da uvezenih junica iz zemalja u kojima je bilo tek poBSE, a oni su se javili mahom kod grla uvezenih iz Velike Britanije, s velikom sigurmožemo tvrditi da su uvezene junice bile potpuno zdrave. je mala vjerojatnost da su junice, namijenjene izvozu, u mazemljama bile hranjene zabranjenim mesna-koštanim brašnom.
U broju Mljekarskog lista o bolestima životinja koje se manifestiraju znakovima poremesustava!!!
Nakon tri mjeseca graviditeta može se utvrditi da koza postaje sve oblija. U i mjesecu može se s desne strane opipati plod preko trbušne stijenke, a se micanje ploda što je izrazito kada koza pije hladnu vodu, što nije da to radi. Kod koze davanje mlijeka popušta i postaje sve slabija iz tjedna u tjedan. Od 6-1 O tjedana prije jarenja koza presuši potpuno (to je normalan tok) ali ima koza koje i do posljednjeg sata dobro doje. To nije nikakva pred-
Mljekarski list 2/2001.
nost za razvitak ploda, nego je zapravo manjkavost jer jare zaostaje u razvitku i kasnije, dobroj hrani, ne izrasta dovoljno jako kako bi bilo normalno. Zbog toga mi sami moramo prestati s mužnjom - mi to radimo 4 tjedna prije jarenja.
Nekada se može dogoditi da koza presuši odmah nakon naskoka, a to se davanjem krepkih krmiva.
U novije vrijeme sve se više upotrebljava ultrazvuk u otkrivanju Dijagnoza je sigurna u 99 posto 40 i 100 dana poslije pripusta.
Koze lako·pobace se da oko 2,5 posto koza pobaci). Stoga s kozama treba oprezno postupati. Treba izbjegavati nepotrebno guranje i smiještanje previše koza u jedan boks nastambe. Nikada se ne smije upotrebljavati sila, ih ili gurati, brzo goniti na pašu, pogotovo ih se ne smije tjerati da pregrade ili razne prepreke jer svaki potres tijela može dovesti do Nekad samo jedan udarac u tijelo može naškoditi toliko da koza pobaci, a i da sama ugine.
uzroci su nadam i neke druge bolesti koje mogu
Jare odmah poslije poroda
Piše: dr. se. Stjepan
O podmlatku stada ovisit proizvodnja i zato od prvog dana zaslužuje pažnju koju mu može pružiti. Postupak s jaradi od prvoga dana vrlo je važan jer je taj dan presudan za cijeli život životinje. Bez obzira na uzgoja svaki bi morao jaretu pružiti Ne postoji
Mljekarski list 2/2001.
uzgoja kod kojega bi se uzgatoga oslobodio. jaretu može na mnogo Dogodi se da zbog duljeg istiskivanja pri porodu jare na svijet obamrlo - ne diše i ne se. Tada ga treba snažno izmasirati mu tijelo, a jezik napolje i Takvim postupkom obamrlo jare disati i uskoro daje znakove života.
inficirati plod. Tijekom se javi manjak vitamina i minerala, omekšanje kostiju i drugo.
U razdoblju visoke bremenitosti, koza ima smanjen apetit, ali i velike potrebe za hranjivim tvarima radi brzog porasta ploda ili plodova u njenoj utrobi. Zbog toga treba kozi smanjiti obrok voluminoznih krmiva, a poobrok krepkih krmiva (koncentrati). su koze i vrlo plodne, to su njihove hranidbene potrebe za vrijeme mnogo nego kod drugih pasmina koza.
Pred kraj koze zamor pa radi toga leže. Koza pod kraj s više plodova može biti s 8 do 12 kg, pa je razumljivo da radije leži. Zato kozi treba osigurati i suhu prostirku koju treba mijenjati. Za prostirku se upotrebljava slama (mnogi smatraju da je zobena najbolja), a treba je osigurati dovoljno, oko pola kilograma dnevno. koze su jako osjetljive na vlažnu i prljavu prostirku, pa se znalo dogoditi da ne legnu na takav pod. U takvim jako opada.
jare je prekriveno mutnom plodnom vodom te mu prvo treba nosnice i usta kako se pri prvom udisaju ne bi zagrcnulo što može dovesti do upale Potom jare treba što prije osušiti da se ne prehladi. To se radi krpom ili mekanim sijenom, a zatim ga treba dati kozi da ga obliže. Neki jare pospu mekinjama s malo soli da bi ga majka radije oblizala, no to nije potrebno jer ga
ona obliže i bez toga. Poslije se stavi na suhu prostirRu.
Pupak se sam prekine i treba ga samo dezinficirati, zapravo potpuno ga ili preliti jodnom tinkturom. Ako je vrpca treba je skratiti na 4 do 6 cm, a ako krvari podvezati ju na 3 do 4 cm od trbuha.
Jare, kratko vrijeme nakon što se izleglo, slijedi svoj prirodni poriv i potraži vime koze, a ako ne uspije treba mu Prvo mlijeko (mljezivo, kolostrum) pripada jaretu. Mljezivo sadrži srazmjerno više suhe tvari, vina i masti, a ima manje nego normalno mlijeko. Uz to što sadržava hranjive tvari prijekopotrebne jaretu, mljezivo pomaže da se odstrani crijevna smola u jareta. Jare nikako ne smije ostati bez mljeziva!
SISANJE - NAPAJANJE
Mnogi se protive sisanju jareta i daju prednost pijenju mlijeka iz posude ili sisanju iz boce - mišljenja o tome dosta se razlikuju.
Prirodno je da jare siše, a sve što je prirodno to je i dobro. prirodno je da jare posiše sve mlijeko, ali i mi što više mlijeka za sebe, pa se polako odvajamo od onoga - prirodnog. Tako je i sa sisanjem, a ima dosta prednosti i kod napajanja. Ako je koza izbacila samo jedno jare, a bogata je mlijekom, onda jare posisati sve mlijeko, a ako mlijeko svaki dan potpuno ne izmu.emo, vime postaje tvrdo i može se upaliti. U takvim vima treba kontrolirati vimena koza kako ne bi došlo do upale vimena. To se ako nisu posisali sve mlijeko. Ako jare siše samo jednu sisu, vime se može jer druga polovica vimena
odeblja i otvrdne. se nekada da jare malo zagrize sisu. Ako životinju držimo radi mlijeka potreban joj je mir, a jare (pogotovo ako ih je više) stalno uznemirava kozu. Kod sisanja jare jednom dobije više pa se može presisati, a drugi put dobije manje mlijeka pa ostane Kod napajanja dobiva uvijek istu Jare koje je pilo iz posude lakše je odbiti i ne se da pri tome gubi na težini (što se kada siše). Da jare na pijenje mlijeka, moramo ga odmah nakon što se izleglo i ga je koza oblizala smjestiti u toplu staju i tu mu dati po toplo prvo izmuzeno mlijeko.
Da se jare na pijenje, stavimo ruku u mlijeko i jaretu damo prst. Tako glavu jareta do zdjele s mlijekom, a kada je jednom kušalo mlijeko pojenje više biti problem. se jare uzgaja pogotovo ako je broj jaradi.
Ako iz bilo kojeg razloga jare ostane bez kolostruma svoje majke, može mu se da posiše kolostrum druge koze koja se ojarila istoga dana. Mnogi svjesni važnosti kolostruma, u strahu da im koje jare ne ostane bez njega, pripremaju smrznuti kolo-
strum i to od koza koje su imale dosta kolostruma i koje su se ojarile prvima u stadu. Smrznuti kolostrum treba davati zagrijan na temperaturu mlijeka.
Svako jare treba odmah temeljito pregledati pa ako ima bilo kakav nedostatak, koji mu otežavati ili život, treba ga Takvi nedostaci mogu biti npr. nepravilnosti vilica, nedostatak nepca, nenormalni papci i noge, te vidljive nepravilnosti spolnih organa. Takvu jarad ne treba dalje zadržavati u stadu jer se njhovo stanje popraviti, a bit samo problem
S druge strane, ako jare prema prvoj procjeni pokazuje da ima uvjete za rasplod, treba ga predbilježiti.
Dalje treba upisati datum jarenja, broj majke, broj jaradi koliko je ta koza ojarila, spol jaradi, zatim staviti privremeni broj utisnut na vratnoj markici ili nožnom prstenu.
Prvog dana, odnosno na dan jare treba izvagati i kilažu zapisati. je tjelesna težina jaradi stare jedan dan pasmina koza 2,5 do 4 kg, a ovisi o broju ojarene jarad i, te od starosti i prehrane koze. Kod mladih koza (starih godinu ili dvije) jarad je nešto lakša.
KOZARSTVO I
Od do janjadi
Piše: Karmen dipl. ing.
Odmah po janjenju, potrebno je janjetu sluz iz nosa, a vrpcu na oko 6-8 cm i dezincificirati je otopinom joda. Potom janje treba staviti pred ovcu koja lizanjem sluz s tijela. Ukoliko se dogodi da ovca ne prihvati janje, tada je potrebno janje istrljati slamom ili i suhom krpom.
Isto tako potrebno je odmah po janjenju i maknuti posteljicu i zakopati zajedno s prostirkom.
Ubrzo nakon janjad se podiže na noge i traži vime ovce. Ako je preslabo i ne može se na noge, potrebna mu je
Prije sisanja potrebno je prve mlazeve izmusti, oprati i dezinficirati vime, a zatim janjetu da posiše kolostrum koji mu je prijeko potreban.
Prvi mlazovi se izmuzuju kako ne bi došlo do infekcije, s obzirom da su oni bogati nepoželjnim bakterijama koje su se naselile u sisni kanal tijekom graviditeta ovce.
Janjad se hrani mlijekom do osam tjedana starosti.
Ako je ovca imala samo jedno janje, i ako ima mnogo mlijeka, janje ga svo posisati. U tom potrebno je svakodnevno do kraja izmusti mlijeko iz vimena jer u protivnom vime postaje tvrdo i dolazi do upale.
Isto tako se da janje prilikom sisanja nagriza sisu, zbog ovca postaje nemirna. Pri takvoj pojavi dobro je mlijeko izmusti i janje napajati.
Mljekarski list 2/2001.
se napajanje janjadi radi obroka jer prejedanje može izazvati proljev. Ovim lakše odbijamo janje od sise, lakše ga privikavamo na razne dodatke u hrani, a pri tome ne gubi tjelesnu masu.
Ako je ovca ojanjila više janjadi, se koristi za napajanje janjadi ili kanta s više duda.
Janjad se u prva tri tjedna napaja mlijekom pet puta s 1/4 do 1/2 litre mlijeka, i to u stanovite sate kojih se dobro pridržavati. U tjednu napajanje je puta, a u tjednima tri puta dnevno, naravno u
Janjad bi trebala barem šest tjedana dobivati mlijeko iz zdravstvenih razloga.
Nakon šest tjedana starosti janjadi se uz mlijeko mogu postepeno davati mekinje, zobno ili brašno neke od žitarica. U mlijeko, koje se daje janjadi u ovoj dobi može se dodati malo vode.
U dobi dva tjedna starosti janjadi se može ponuditi sijeno ili trava u manjim
Da bi pojavu proljeva, potrebno je janjadi prije odlaska na pašu obvezno dati nešto sijena.
Kada spominjemo uzgoj janjadi, napomenimo da postoje dva uzgoja: janjad je zajedno s majkama, ili je odvojena od njih.
Ako je tehnologija uzgoja janjadi s ranim što da se odmah odvaja od majke, tada je potrebno janjadi osigurati hranidbu s zamjenicama u grijanim objektima.
Janjad je u staji potrebno držati slobodnu, u odvojenom boksu, jer kretanjem kosti.
Nakon osam tjedana starosti janjad je potrebno prestati hraniti mlijekom.
janjadi je u pravilu u dobi od 60 dana, no u praksi je od 30 do 60, a ponekad i više dana.
Valja napomenuti, da kod uzgaje uzgojni cilj proizvodnja i prerada mlijaka, je u prosjeku s 30 dana starosti, a ako je uzgojni cilj proizvodnja mesa, je u prosjeku 60 i više dana starosti janjeta.
U oba mora biti postepeno.
Prostor u kojem boravi janjad s majkom u prva dva tjedna, je 1,25 m 2 , mora biti suh, s dovoljno prostirke jer i najmanja prisutnost vlage može biti idealan medij za razvoj nepoželjnih bakterija i mikroorganizama. Temperatura ne smije biti ispod 10 °C.
Po janjetu je potrebno osigurati 0,5-0,6 m 2 podne površine.
Odmah po janjenju potrebno je vaganje porodne tjelesne mase janjeta, te janjadi nekom od oznaka - ispisivanjem brojeva na tijelo janjeta, ili pak stavljanjem oko vrata s
Ovo je samo privremeno do obilježavanja tetovir brojem ili markicom koje je trajno, a na taj tetoviran ili marki ran broj je životni broj.
Kupiranje repova obavlja se kod janjadi u starosnoj dobi od 2 tjedna jer tada je to najbezbolnije. Uglavnom u praksi se koriste gumice koje se stavljaju na mjesto kralježaka i to 2,5 cm od baze repa.
Kolostrum - prva i neizostavna
hrana jaradi i janjadi
Piše: Karmen dipl. ing.
Odgovor na pitanja što je kolostrum, koja je njegova važnost i zašto baš kolostrum mora biti prva hrana tek jaradi i janjadi, u ovom napisu.
Kolostrumom nazivamo prvo mlijeko koje žlijezda 3-5 dana neposredno nakon poroda.
Po svom sastavu kolostralno mlijeko se razlikuje od normalnog mlijeka.
i sam sastav kolostruma mijenja se s obzirom na kvalitetu i kvantiteu u odnosu na prvi · dan
Razlike kolostruma i kozjeg mlijeka su u sadržaju suhe tvari, kazeina, masti, minerala, vitamina, te u manjem sadržaju laktoze.
Žute je boje, guste i ljepljive konzistencije, a slano-gorko-kiselog okusa.
Žuta boja jer je kolostrum bogat vitaminima topivima u mastima.
MUŽNJA
Znatno karotina u masti kolostruma daje mu žutu boju.
Isto tako u kolostrumu ima i drugih vitamina koji su topivi u vodi: B12, riboflavin, pantotentska kiselina.
Kolostrum sadrži antitijela (znau zaštiti mladog tek organizma) protiv zaraza i bolesti.
Antitijela su proteini makromolekularne i mogu kroz crijevni epitel samo u prvim danima života
Ukoliko bi antitijela bila razgrau probavnom traktu, izgubila bi svoju ulogu. Starenjem organizam stvara vlastita antitijela, odnosno organizam stvara vlastiti aktivni imunitet.
I jarad i janjad se bez imuniteta. Imunitet u prvih 15-tak dana života i to uz kolostruma koji sadrži imunoglobulin kojim se prenose imuna tijela od majke na Kolostrum proljev kod
Bakterije iz okoliša i higijena
-~m0 n" $ \\.,t'
Piše: mr. se. Alen
Što su okolišne bakterije i odakle one dolaze?
Više vrsta bakterija živi i razmnaža se u okolišu krave. Zovu se "bakterije iz okoliša" i za preživljavanje im nije potrebno vime. Kada one dospiju u žlijezdu, mogu ozbiljnu upalu vimena.
su takve upale vimena krai akutne u odnosu na infekcije zaraznim bakterijama. E. ~o/i mastitis može biti vrlo akutan sa razvodnjenim iscjetkom umjesto bijelog izmuzivanja, a može se otkriti poposude za izmuzivanje. mastitisa iz okoliša mogu se podijeliti u dvije glavne
Kolostrum ima laksativno djelovanje i putem mineralnih soli, koje sadrži, na probavnog trakta od nagomilane sluzi u vrijeme boravka u tijelu majke.
Mineralne soli koje sadrži kolostrum jesu: kalcij, fosfor, magnezij, i dr.
željeza je gotovo 1 O puta u kolostrumu nego u mlijeku. Ovo je važno za stvaranje hemoglobina u crvenim krvnim zrncima.
Zbog svojih karakteristika kolostrum nije za ljudsku upotrebu, a mlijeko ovce ili koze u pravilu ne koristimo u prvih 14 dana od janjenja - jarenja.
Iz svega opisanog proizlazi
- u vrijeme janjenja ili jarenja životinja mora biti izdvojena u posebni boks kako bi svako odmah po moglo što prije posisati kolostrum te kako bi barem prva dva do tri dana majka bila sa svojim podmlatkom - ukoliko janje ili jare ugine pri bilo bi dobro izmusti kolostrum i ga za janjad ili jarad ovaca ili koza koje uginu kod janjenja ili jarenja. grupe: koliformnii okolišnistreptokoki.
Koliformnebakterije iz crijeva krave, pa pražnjenjem crijeva dolaze u okoliš krave. Kol.iformne bakterije nalaze se u prljavštini, stelji, balegi, kontaminiranoj silaži i sistemu za napajanje krava. Vlažna zelena krma može imati veliki broj koliformnih bakterija. Koliformne bakterije mogu dospjeti na sise, a žive samo na koži. Okolišni streptokoki(primjerice Strep. uberis i Strep. dysgalac-
Mljekarski list 2/2001.
tiae) mogu se nalaziti i razmnažati u stelji, balegi i u dijelovima tijela goveda (dlaka, gubica, nos i rektum). One pak koje su smještene na koži su Staph. aureusu.
Infekcije koje te bakterije prouzsu kratkotrajne, a u nekim traju i do 100 dana.
Postoji niz drugih organizama iz okoliša koji mogu probleme.
Kako se bakterije iz okoliša prenose?
Bakterije iz okoliša se prenose tijekom mužnje. da se uvijek nalaze u okolišu krave, rizik infekcije je velik. Bakterije iz okoliša se ne prenose s jedne krave na drugu. Krave mogu u doticaj sa kontaminiranom vodom ili balegom na pašnjaku.
Bakterije iz okoliša prenose se i u staji slobodnog držanja, jer se krave slobodno te mogu u kontaminiranu stelju ili balegu drugih krava.
Bakterije iz okoliša mogu probleme proizvodima
Postoji direktna veza koncentracije bakterija iz okoliša na sisnom otvoru i problema. Imunološki sistem krave reagira na utjecaj bakterija iz okoliša tako da aktivira veliki broj bijelih krvnih zrnaca za borbu protiv infekcije. Uspjeh je u izvjestan i koliformne bakterije se brzo umrtve. Mlijeko krave inficirane E. coli-mastitisom ne pokazuje ukupnog broja bakterija tijekom redovite kontrole i kultiviranja. Takav
Mljekarski list 2/2001.
je kada se zabilježi i ekstreman rast broja somatskih stanica u mlijeku.
koliforma u mlijeku obinije uzrokovana koliformnim bakterijama, nego pogrešnom mužnjom i nepravilnim postupkom stroja za mužnju. Te bakterije broj somatskih stanica samo kod krave.
Naprotiv, okolišni streptokoki mogu velik ukupan broj bakterija u sirovom mlijeku. Te bakterije mogu izazvati jan porast broja somatskih stanica u mlijeku.
Bakterije iz okoliša uspijevaju u prljavštini, a dospijevaju u spremnik za mlijeka mužnjom prljavih sisa ili prljavim strojem za mužnju. I jedna i druga moraju se uzeti u obzir.
Kako pojavu bakterija iz okoliša u stadu
Borba protiv bakterija iz okoliša je negoli protiv zaraznih bakterija. Vrlo važna mjera opreza je minimiziranje koncentracije bakterija tako da su staja i sise tijekom mužnje i suhe. Takva zaštita smanjuje rizik infekcije sisnih otvora.
novih infekcija
- redovito šišanje vimena smanjuje stvaranjebakterija
- važan faktor borbe protiv bakterijaiz okolišaje i sušenje sisaprije same mužnje
- prednamakanje (samo sa odsredstvom)
- potpuno izmuzivanje krava
- namakanje sisa u dezinfekcijskom sredstvu nakon mužnje dje-
lotvorno je protiv bakterijaiz okoliša
Kada prijeti velika opasnost od bakterija iz okoliša, sise treba neposredno nakon mužnje u dezinfekcijsko sredstvo koje tvori zaštitni film. Zaštitni film osuši se na koži sise i ostavi tanku barijeru koja štiti sisu od bakterija. Vrlo je važno da zaštitni film ostane na koži nekoliko sati nakon mužnje kako bi zaštita bila optimalna.
Suhostaj je uvijek povezan sa bakterijama iz okoliša koje uzrokuju mastitis. Zaštita sisa koja se provodi u suhostaju prije telenja štiti sisni otvor od bakterija i njihov ulazak u sisu i vime.
Sistem za dovod vode potrebno je redovito provjeravatii
Postupak kod infekcij~
Koliformne bakterije ne reagiraju na standardnih antibiotika. Zbog toga je prevencija u minimiziranjunovih infekcija.Inficiranekrave potrebnoje redovito izmusti.
Okolišni streptokoki reagiraju na tretman antibiotikom. Manjibroj može na penicilindobro reagirati,a osta(eje teže obraditi. komponente kvalitetnog programa higijene vimena su intramamarni postupci i krava.Rano zasušivanje inficiranih krava vodi smanjenju postupka obrade i broja inficiranih krava.
Govedarstvo i proizvodnja mlijeka
Et · Unif e stanJe ·
a (nastavak 2)
Piše: dr. se. Petar
Agrarnapolitika EU
Europska Unija osnovana je u Rimu 1957. god. Pored drugih ciljeva i razloga zajedništva imala je osnovu za konstituiranje primarno u agrarnoj politici koja je cijelo vrijeme postojanja bila u prvom planu. Agrarna politika temelji se: na tržištu agrarnih proizvoda te na zaštite zajednice, povlastica u trgovini i financijskoj solidarnosti. Ciljevi agrarne politike (CAP) su: proizvodnje, stabilizacija tržišta, osiguranje opskrbe hranom, kvalitetan standard poljoprivrednim te za prihvatljivije cijene poljoprivrednih proizvoda. U financijskom sustavu veoma mjesto imaju subvencije poljoprivredi i poljoprivrednim proizvodima, velika uvozna zaštita pa su cijene poljoprivred-
nih proizvoda od svjetskih cijena. Kroz dugo vremensko razdoblje poljoprivredna politika zajednice prolazila je kroz više agrarnih reformi koje su se odnosile na razinu zaštite, vrijeme pojave agrarnih viškova i proizvodnih kvota, a u zadnjem deceniju pridruživanje Svjetskojtrgovinskoj organizaciji (WTO). U skladu s mnogim promjenama globalizacije tržišta i gospodarstvaprihvaje zadnja agrarna reforma AGENDA 2000.
Od 1962. godine Evropska zajednica sustavno razvija poljoprivrednu proizvodnju svojih Tako je kroz razdoblje od 38 godina stupanj razvijenosti poljoprivrede na razrni uz osnovne specijalizacija, okrupnjavanje, visoka produktivnost, kvaliteta proizvoda i samodostatnost gotovo u svim glavnim poljoprivrednim proizvodima, te sudjelovanje u svjetskoj trgovini poljoprivrednih proizvoda.
1. kapaciteti kravljeg mlijeka Europske Unije i Hrvatske (1998. god.)
Tablica 2. Koncentracija krava u stadima u EU-15 (1995. god.)
rOJ rava
Kapaciteti farmi U Mljekarskom listu br. 1/2000. analiziran je razvoj govedarstva Evropskeunije u odnosu na farmi i broj krava za devet kroz karakterazdoblja 1973-1983. god. i zadnje razdoblje od 1983. do 1998. god. Ove su zemlje u 1973. god. i sada, u odnosu na govedarstvo Hrvatske i proizvodnju mlijeka, bile dominantne i razvijene. broj po jednoj farmi (1973. god.) bio je 11 krava. Italija je imala najmanje farme s 5 krava, a Engleska 38 krava po jednom mlijeka.
U 1998. god., za ovih devet država Unije, kapaciteti farmi iznose 30,34 krave. Za šest koje su se u kasnijim razdobljima pridružile Evropskoj Uniji Španjolska, Portugal, Austrija, Finska, Švedska) prosjek po farmi iznosi 9,47 krava, a danas za cijelu Uniju (EU-15) kapacitet je 22,76 krava.
Stanje u Hrvatskoj izuzetno je nepovoljno i nije usporedba ni po jednom kriteriju u proizvodnji mlijeka s EvropskeUnije jer kod nas prosjek kapaciteta po jednom proizvomlijeka iznosi svega 2,69 krave.
U odnosu na broj farmi promlijeka u EU došlo je do velikog smanjenja broja farmi i intenzifikacije proizvodnje po svim proizvodnim kriterijima. Broj promlijeka smanjio se proza 70% pa ih ima ukupno 936.000. U Hrvatskoj se ukupno 110.000 bavi proizvodnjom mlijeka od kojih je cca 65.000 tržnih
u 000
Tablica
Koncentracija stada krava
Intenzifikacija proizvodnje mlijeka u Evropskoj Uniji odvijala se smanjivanjem broja farmera, porastom produktivnosti te poboljšanjem strukture stada krava uz pobroja krava kod proizmlijeka. koncentracija krava u stadima mlijeka u EU-15 (1995. god.) navodi na da je proces restruktuiranja i specijalizacija proizvodnje zemalja u završnoj fazi.
Intenzifikacija i specijalizacija ostvarena je procesom diferencijacije tako da 25,40% farmera (257.000) raspolaže sa 65,93% ukupnog broja krava (14,88 mil. krava).
kapaciteti farmi - od 30 do 100 i više krava. Druga grupa proizmlijeka do 29 krava na farmi zastupljena je u strukturi govedarstva sa 74,60% (755.000) farmera, ali sa znatno manje krava tj. sa 34,07% (7,69 mil. krava).
U EU postoje neke države s manjim kapacitetima farmi: prosjek 6,5 krava/farma, Portugal 5,0 krava / farma i Austrija 8,0 krava/ farma. i u ovimrelativno malim farmama - zado-
je proizvodnja mlijeka s godišnjom od preko 4.000 litara mlijeka po jednoj kravi. Ovakva struktura proizvodnje s 5 do 20 krava u Evropskoj Uniji, u odnosu na tržišne uvjete poslovanja, nema perspektive kao specijalizirana proizvodnja mlijeka, može biti zastupljena kod koji se bave mješovitom poljoprivrednom proizvodnjom. S 50 i više krava ima 10,77% (109.000) i oni u odnosu na proizvedene i isporumlijeka u uvjetima liberalizacije tržišta i smanjivanja cijena sirovog mlijeka, ostvarivati sigurnu dobit.
Agrarna struktura mlijeka
Podaci koji se navode o agrarnoj strukturi mlijeka u EU iz ranijih godina. Oni su i sada aktualni i mogli bi se mijenjati u pravcu daljnjeg poboljšanja. proizvodnja mlijeka u EU, prema svim elementima agrarne strukture razvijena je i intenzivna.
Od ukupnog broja poljoprivrednih u EU je 13,6% farmera mlijeka sveudjelom u proizvodnji specijaliziranih mlijeka. U
Tablica 3. Broj i struktura farmi u EU-1S (199S. god.) u 000
Broj krava 1-9
više
Ukupno Farme broj 416 339 148 88 21 1.012
Tablica 4. Proizvodni kapaciteti mlijeka u Europskoj uniji (1995.) i Hrvatskoj EU - 15 Hrvatska
Mljekarski list 2/2001.
Hrvatskoj od 534.226 stva 20,6% ili 110.000 gospodarstava bavi se proizvodnjom mlijeka koja je razvijena samo kod manjeg dijela
posjeda u EU iznosi 17,27 hektara poljoprivrednogzemljišta, a u Hrvatskoj svega 2, 94 hektara. Zemljište farmera u EU je grupirana i a kod nas je posjed usitnjen, s brojem malih dislociranih parcela.
Intenzivnost proizvodnje mlijeka i iskorištavanje poljoprivrednog zemljišta mjeri se prema broju goveda na 1 ha obradivog zemljišta. E EU broj goveda na 1 haje 0,9 goveda u Italiji, 1,30, Austrija 1,60 goveda, a najkoncentracija goveda je u Irskoj gdje iznosi 4,91 grla/ha i u Nizozemskoj 5, 15 goveda/hektar. Hrvatska na jedan hektar obradivog zemljišta ima svega 0,37 goveda.
Daljnji pokazatelj razvijenosti ili nerazvijenosti poljoprivrede i proizvodnje mlijeka je ostvarena proizvodnja mlijeka po jednom hektaru obradivog zemljišta. U Hrvatskoj se proizvodi 325 litara mlijeka po 1 ha, a u zemljama Unije, s manje intenzivnom proizvodnjom mlijeka, godišnje se po 1 hektaru proizvodi cca 1.000 litara. Više po jednom hektaru proizvodi od 2.500 lit. do 3.500 litara mlijeka.
Osim agrarne strukture s navedenim pokazateljima stanje u proizvodnji mlijeka i razvoja i drugi uvjeti kojima su poticajne mjere agrarne politike, tržišni uvjeti kao i ukupni stupanj razvijenosti gospodarstva zemlje.
Pokretanje razvoja govedarstva - proizvodnje mlijeka nije moni ostvariti bez dukompleksnih i sustavnih mjera državne agrarne politike.
i rentabilnost ...
glavna mjerila uspješnosti govedarske proizvodnje u gospodarstvu
f>iše:•doc. dr. se. Zoran
i rentabilnost glavni su ekonomski pokazatelji na temelju kojih se vrlo jednostavno i brzo ocjenjuje ekonomska vitost poslovanja nekog poslovnog subjekta.
U našim gospodarstvima je sto teško utvrditi vrijednost ovih mjerila poslovnog uspjeha jer je tek mali broj registriran i vodi knjigovodstvenu evidenciju koje se mogu pratiti glavni poslovni dogaStoga se pri dobivanju podataka, važnih za nosti i rentabilnosti poslovanja obiteljskih gospodarstava, koriste ankete i obrasci. Proizvobi trebali poznavati jednostavne ovih mjerila poslovnog uspjeha kako bi mogli ocijeniti ispravnost vlastite proizvodnje te ispravnost i realnost poslovnih odluka o kojima ovisi poslovanje gospodarstva u je mjerilo uspješnosti poslovanja koje se temelji na odnosu proizvedenih i za njih utrošenih elemenata proizvodnje. U govedarskoj proizvodnji proizvodni se odnose na mlijeko, telad za tov i tovljenike. Utrošeni elementi proizvodnje su ljudski rad, materijali, te korišteni objekti i poljoprivredna mehanizacija.
U našim obiteljskim gospodarstvima "procjenjivanje" ekonoposlovanja se odnosi na nost mjerenu odnosom proizve-
denih te kupljenog materijala i usluga. Cjelovita ili treba obuhvatiti i procjenu vrijednosti uloženog živog rada stva, amortizaciju korištenih objekata, strojeva i opreme. cjelokupnih (zbrojenih) i koeficijenata može se odrediti utjecaj proizvodnji i njihovih elemenata na ukupnu ekonomsku efikasnost poslovanja u obiteljskom gospodarstvu.
proizvodnje mlijeka u obiteljskom gospodarstvu mogla bi se prikazati jednadžbom:
M +Ao+Rs+Rv+Rt
Vm - vrijednost proizvodnje mlijeka vrijednost teleta), M - troškovi materijala, Aotroškovi amortizacije objekata, Rstroškovi rada strojeva, Rv - troškovi vlastitog rada i Rt - troškovi usluga.
Vrijednost proizvodnje mlijeka je prodanog mlijeka i njegovom prodajnom cijenom. Osnovni troškovi materijala u govedarskoj proizvodnji su troškovi hrane (kupljene i vlastite). Amortizacija obuobjekte za smještaj goveda i hrane. Troškovi rada strojeva u proizvodnji mlijeka neizravno se prikazuju korištenjem u proizvodnji vlastite hrane. Troškovi rada se prema usluga, a troškove vlastitog rada potrebno je
na osnovi utroška rada i cijene rada (na temelju nadnice ili cijene rada na razini gospodarske grane - stoili govedarstva). nom vlastitih troškova rada osigurava se aktivnim koji sudjeluju u govedarskoj proizvodnji. Dobiveni koeficijenti kvalitetnije odražavaju stvarno stanje, a bolja je usporedivost s drugim proizvodnjama u gospodarstvu. kada je vrijednost koeficijenta od 1 govori se o proizvodnji, a vrijednost manja od 1 proizvodnju.
Za gospodarstva koja ne prate redovito utroške rada i materijala te ostale poslovne u svom gospodarstvu, može se provesti procjenjivanjem istih. Pouzdanost koeficijenta je stupnjem realnosti ulaznih podataka. Za gospodarstvo koje prihode osigurava dijelom iz govedarstva je jednostavniji. Kada je u gospodarstvu nekoliko nepovezanih djelatnosti, potrebno je proizvodnje po namjeni. Jednostavni se može kao u tablici 1.
Radi se o gospodarstvu s 8 muznih krava i godišnjom proizvodnjom i prodajom od oko 2.300 litara mlijeka po kravi. Iz ukupne proizvodnje gospodarstva izdvojeni su troškovi materijala za proizvodnju vlastite hrane koja je utrošena u govedarstvu. Kako nije bilo detaljnog utrošaka vlastitog radaljudi i strojeva, ovi troškovi su na razini govedarstva i biljne proizvodnje. Isto tako, procijenjen je dio amortizacije poljoprivrednih strojeva i
Mljekarski list 2/2001.
opreme koji su korišteni za proizvodnju hrane. Dobiven je pokazatelj ukupne ili ekono-
Za pouzdanost dobivenih pokazatelja od velike je važnosti nužnost kontinuiranog stvarnih utrošaka i troškova pro-
Tablica 1. proizvodnje obiteljskog gospodarstva I u kunama
Vrijednost proizvodnje mlijeka
Ukupni troškovi
Troškovihrane
Materijal za vlastitu hranu
Kukuruz
Kukuruzna silaža
DTS
Kupljena hrana
Lijekovii vitamini
Ostali materijal
Amortizacija polj. objekata i mehanizacije
Troškovirada
Veterinarske usluge
Ukupno strojevi
Ukupni vlastiti rad
47.120,00
46.615,32
14.243,81
12.598,81
2.331,22
6.605,63
3.661,96
1.645,00 120,00 70,00
l.951,52 29.530,00 1.350,00
4.480,00 22.300,00 1,01
Tablica 2. proizvodnje obiteljskog gospodarstva li u kunama
Prihodi
Ukupni troškovi
47.120,00
46.480,68
Troškovihrane 23.045,00
Vlastita proizvodnja 21.400,00
Kukuruz 3.586,49
Kukuruzna silaža 11.389,01
DTS 6.424,49
Kupljena hrana 1.645,00
Koncentrati 1.230,00
Aditivi 275,00
Ostalo 140,00
Ostali materijal 190,00
Lijekovi 120,00
Ostalo 70,00
Amortizacija 2.995,68
Amortizacijaobjekata 2.651,52
Amortizacija muzne opreme 344,17
Troškovirada 20.250,00
Vlastitirad 18.900,00 usluge 1.350,00
E 1,01 E
izvodnje te proizvodnih za sve grane poslovanja obiteljskog gospodarstva. zabilješke o osnovnim poslovnim dotijekom tehnološke godine i razne potvrde i priznanice (izdatnice za nabavljenu robu ili predane proizvode, za gorivo i mazivo, usluge, obraisplate za mlijeko i mogu dobro poslužiti u naknadnoj ekonomskoj obradi cjelokupnog poslovanja gospodarstva. Na temelju takvih podataka nom koeficijenata može se utvrditi stupanj ekonomske efikasnosti u pojedinoj poljoprivrednoj proizvodnji gospodarstva te ocijeniti efikasnost promjena obujma, strukture i poslovanja.
Tako se za isto gospodarstvo, kada je dobiti sve tražene podatke, može provesti kao u tablici 2. Za ratarske kulture namijenjene proizvodnji hrane napravljene su potpune kalkulacije koje ukljutroškove materijala, sredstava za rad i ljudskog rada. Troškovi amortizacije se odnose na stajski objekt i dio kapaciteta za smještaj hrane utrošene u govedarstvu. Posebno je izdvojena amortizacija muzne opreme. nati su troškovi rada i usluga samo u govedarskoj proizvodnji.
Tako su dobiveni realniji podaci potrebni za pokazatelja pojedinih utrošenih elemenata proizvodnje (materijal i rad).
u dužem vremenskom razdoblju (nekoliko godina), je utvrditi kako je i koliko na djelovala promjena muznosti, otkupnih cijena, utrošaka i troškova vlastite i kupljene hrane, kao i utrošaka i cijene rada.
Na djeluju nitelji koji i
Mljekarski list 2/2001.
vrijednost proizvedenih te utrošenih elemenata proizvodnje. Na proizvodnje mlijeka može se utjecati ostvarenjem iste mlijeka s manjim utroškom rada i materijala u govedarstvu ili poveproizvedenih mlijeka sa zadržavanjem iste razine troškova rada i materijala.
Rentabilnost je osnovno mjerilo poslovnog uspjeha koje odnos ukupno korištenih sredstava prema ostvarenom dobitku. Rentabilnost u biti predstavlja poslovanje s dobitkom.
U obiteljskom gospodarstvu teško je govoriti o dobitku kao ekonomskoj kategoriji. Naime, dobitak je dio prihoda koji preostane nakon podmirenja troškova materijala i rada, amortizacije, obveza po kreditima, te poreza i doprinosa. Neke od ovih ekonomskih ne pojavljuju se u našim obiteljskim gospodarstvima.
Isto tako, gospodarstva u pravilu ne vode evidencije poslovnih doUtrošci i cijena rada nova pa tako i naknada za rad u obiteljskom gospodarstvu teško se mogu realno utvrditi. Zbog navedenog se pri razmatranju pojma rentabilnosti u obiteljskom gospodarstvu, kao mjerilo za rentabilnost, ne koristi dobitak nego dohodak gospodarstva u nekoj poljoprivrednoj proizvodnji. Dohodak je ekonomska koja se dobiva kad se od ukupnih prihoda oduzmu troškovi proizvodnje usluge, materijal, energija, amortizacija), ne rad ljudi ku-
Tako je formula za rentabilnost proizvodnje
d
%R=--100 As
gdje je d - dohodak, As - angažirana sredstva. U rentabilnosti poljoprivredne proizvodnje naših obiteljskih gospodarstava zamjenjuje se izrazom
D
Ra=As
pa se u brojniku koristi dohodak (D). Izraz Ra pokazuje koliko je dohotka ostvareno na jednu novjedinicu angažiranih sredstava.
U obiteljskom gospodarstvu je prema ranije objavljenoj shemi (M/jekarskilist 2/98, str. 18-21) dobivena cijena koštanja mlijeka. Bez ljudskog rada troškovi su 1,62
kn po litri mlijeka. Nepromijenjivi troškovi (amortizacija, osiguranje i troškovi govedarske proizvodnje) za ispitivana gospodarstvo su oko 0,43 kn/litra mlijeka, troškovi hrane i ostalog materijala 1, 19 kn/litra mlijeka. U gospodarstvu su ukupni troškovi proizvodnje mlijeka oko 36.291 kuna.
Gospodarstvo posjeduje 8 muznih krava simentalske pasmine s oko 2.800 litara mlijeka godišnje. Ukupni godišnji dohodak govedarske proizvodnje (mlijeko + prodaja teladi težine 120-140 kg) je oko 54.142 kuna. Za vrijednost osnovnog stada, kao vrijednost
Promjenjivitroškovi
Kupljenahrana
Vlastitahrana
Ostali materijali usluge
Nepromjenjivitroškovi
Amortizacija
Osiguranje
troškovi
UKUPNO
Tablica 4: Rentabilnost govedarske proizvodnje u gospodarstvu
Tablica 3: Struktura cijene koštanja mlijeka u gospodarstvu
muzne krave, uzet je iznos od 8.165 kuna (2.300 DM). Od namuženih 2.800 litara mlijeka po grlu se po cijeni od 2, 14 kn/litra prodaje oko 2.520 litara mlijeka. Gospodarstvo prodaje oko 5 teladi po cijeni od 2.220 kuna po grlu. Ukupni prihodi gospodarstva iz govedarske proizvodnje su 54.142 kn, a troškovi oko 36.291 kn godišnje. Vrijednost osnovnog stada, staje, spremnika hrane, te govedarske opreme je 261.320 kuna.
Prema navedenom izrazu rentabi Inosti u obiteljskom gospodarstvu stopa rentabilnosti govedarske proizvodnje ispitivanog gospodarstva je 6,87%. Na temelju navedene vrijednosti pokazatelja može se kako gospodar-
stvo govedarskom proizvodnjom ostvaruje oko 0,07 kuna po 1 kuni vrijednosti angažiranih osnovnih sredstava, odnosno 6,87 kuna po 100 kuna vrijednosti korištenih osnovnih sredstava.
Na rentabilnost djeluju koji dohodak ili smanjuju angažiranih sredstava. Na dohodak gospodarstva u govedarskoj proizvodnji djeluju koji poveprihode, a smanjuju troškove. U govedarskoj proizvodnji najvažniji utjecaj na prihode gospodarstva ima proizvedenog mlijeka. Muznost grla koja je manja od tehnološki (drži se da je tehnološki potencijal muzih grla simentatske pasmine u nas oko 3.500 litara
1.1•11111111
Zagreb, Žitnjak b.b.
tel. i fax: (01) 2405 733 - uprava
tel. i fax: (01) 2405 732 - skladište žiro 30102-601-114220
mlijeka po laktaciji), smanjit prihode i dohodak u govedarskoj proizvodnji. Slabija kvaliteta i ne(više ili manje od tehnoloških potreba) u hranidbi muznih krava djeluju izravno na proizvedenog mlijeka, pa tako na prihode. S druge strane, proizvodnja krmiva po jedinici obradive površine ispod tehnoloških normativa te loša kvaliteta krmiva troškove hranidbe, a time smanjuju dohodak gospodarstva. U govedarskoj proizvodnji obiteljskih gospodarstava staje i objekti (silosi, spremnici sijena) te strojevi i oprema (muzna oprema i dr.) svojim obilježjima ne odgovaraju broju i kvaliteti (pasmina) muznih grla.
PROIZVODIMO, IZVOZIMO I UVOZIMO TE PRODAJEMONA VELIKO SJEMERATARSKOG,KRMNOG I INDUSTRIJSKOGBILJA
Osobito sjeme trava, crvene, bijele i švedske djeteline, lucerne, inkarnatke, smiljkite te bogat izbor djetelinsko-travnih smjesa, kelj, graškove, sudansku travu, repe, mrkvu, jaru i ozimu grahoricu kao i širok izbor postrnih kultura.
Zatim najširi izbor sjemena i bilja.
Vrtne alate i zaštitna sredstva.
Sve to možete dobiti u veleprodaji na gornjoj adresi i maloprodaji u boljim poljoprivrednim apotekama diljem Hrvatske.
Koristite li poljoprivrednih savjetnika?
Ozbiljan mlijeka danas mora biti i ratar, mehanizator i ekonomist, pa i veterinar, no ponajprije mora biti vješt gospodar ili modernim kom - menadžer.
Velika mlijeka u Hrvatskoj nije dovoljno osposobljena i nema dovoljno potrebnih informacija za taj zahtjevan zadatak. i informacije mogu i trebaju tražiti od savjetnika Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu.
i bogato obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo temeljni je cilj razvitka poljoprivredne proizvodnje Republike Hrvatske. Doprinos tom ostvarenju dat Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu. Kako djeluje poljoprivredna savjetodavna služba na terenu?
mlijeka su na usluzi savjetnici agronomi svih specijalnosti: ratarstva, zaštite bilja, mehanizatori i agroekonomisti. poljoprivredne savjetodavne službe su svakodnevno na terenu, na poljima i u stajama, a u educiranju i informiranju poljoprivrednika služe se metodama primjerenim tipu savjetodavne usluge. Prijenos informacija i savjeta uglavnom se obavlja masovnim i skupnim metodama, tj. uz medija (Tv, radio, novine, pisani materijali), savjetovanja i predavanja. poruke prenose se u okviru ciljanih predavanja, studijskih grupa, ekskurzija i savj~tovanjem.
okolnost u pružanju usluga savjetnika je proporcionalno vrlo mali broj savjetnika u odnosu na broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava nekog Iz tog razloga poljoprivredna savjetodavna služba primorana je usluge savjetovanja usmjeriti uglavnom ciljanim obiteljskim gospodarstvima koja biti okosnica poljoprivrede. što poljoprivredni savjetnici nude mlijeka?
Širok je opseg usluga koje poljoprivredna savjetodavna služba nudi mlijeka, a mogu se svrstati u kategorije:
- tehnološki savjeti (menadžment proizvodnje mlijeka)
- organizacijska (udruživanje)
- informacije (poljoprivredna politika, poticaji i ostalo od interesa gospodarstva)
Veliki broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava nije svjestan potreba za kim savjetom, a ni svojih razvojnih potencijala. Poljoprivredni savjetnici pak, s druge strane, još uvijek dovoljno ne nude svim potencijalnim korisnicima svoje usluge. u menadžmentu proizvodnje mlijeka
Navest samo najvažnija menadžmenta proizvodnje mlijeka u kojima savjetodavna služba nudi i u kojima kod svakog u Hrvatskoj postoje objektivne mopoboljšanja i u zarada od proizvodnje mlijeka.
·
- Struktura sjetve (korištenje zemljišta) - uz objektivne
nedostatka zemljišta i rasparceliranosti, postoje kod proi subjektivni propusti koji dovode do nedostatne proizvodnje potrebne krme i nepravilne hranidbe.
- Proizvodnja krme (dovoljne i potrebna kvaliteta)jednim dijelom problem proizlazi iz strukture korištenja zemljišta proizvodnji mlijeka (uglavnom nema nikakvog planiranja), a drugo je pitanje ekonomski opravdana agrotehnika.
- Hranidba krava i rasplodnog podmlatka - ogromno koje u našim uvjetima zauzima dvije ukupnog menadžmenta i isto toliko ukupnih troškova u proizvodnji.
Za planiranje, i kontroliranje proizvodnje krme i hranidbe u proizvodnji mlijeka savjetnici su izradili i koriste kompjuterske modele što neki mlijeka uspješno koriste.
- Mužnja i muzni - pravilni postupci i higijena mužnje, održavanje i higijena muznih urei opreme (konkretno u staji savjetnici objašnjavaju i pokazuju pravilne postupke).
- Uzgoj i selekcija - na osnovu birate i možete li birati sjeme bikova s kojima se osjemenjuju Vaše krave? Koristite li podatke Hrvatskog selekcijskog centra u uzgoju, selekciji i menadžmentu svoga stada? Kako sami vodite evidenciju koja je neophodna za donošenje ispravnih odluka u uzgoju i menadžmentu? Savjetnici Vam i tu mogu
- Reprodukcija - koliko puta dnevno promatrate koja se krava goni? Znate li koji je glavni uzrok cista na jajnicima? Koliki je proservis period Vašeg stada? Postoje stvari koje u reprodukciji možete vrlo brzo sami popraviti.
- Stajski i objekti - nemojte graditi ili
Mljekarski list 2/2001.
(ni silos, a kamoli staju) a da se ne posavjetujete sa pogreška napravljena u gradnji se godinama. Tu je bezbroj detalja koji život
- Mehanizacija - jeste li strojnog prstena. Koji Vam je stroj prijeko potreban na gospodarstvu? Možda ipak postoji kako da i Vi napravite sjenažu! Što se isplati, a što ne, posavjetujte se.
- Zdravlje stada zdravstvenih problema može se na vrijeme Kako? Pravilnim menadžmentom u što spada sve navedeno i,još dosta toga o Vas savjetnici informirati.
Županija
Piše: Vesna dipl. ing.
U županiji
u sustavu Hrvatsko selekcijskog centra djeluju dvije selekcijske službe, Donji Miholjac i Beli Manastir. Uzgojna selekcijski rad provodi se u ukupno šest uzgojnih organizacija: Donji Miholjac, Valpova, Osijek, vo, Našice i Beli Manastir. U selekcijskim službama na poslovima voditelja, i kontrolnih asistenata radi ukupno osam djelatnika.
Prema podacima veterinarskih stanica ukupan broj krava na jske županije tijekom 1999. godine iznosio je 9.880, a 30-og studenog 2000. godine taj broj iznosi 10.383. Tijekom 2000. godine na županije pod kontrolom nosti i rasploda je 1.932 krave, dok je pod kontrolom rasploda još 2.540 krava, što da je uzgojna selekcijskim radom 4.472 krave na obiteljskim gospodarstvima. Ovom broju treba pridodati i 2.426 krava pri farmama "Belje", 1.230 krava u
Mljekarski list 2/2001.
- Ekonomika - svi postupci u menadžmentu moraju imati ekonomsku opravdanost; modeli i kalkulacije kojima raspolaže poljoprivredna savjetodavna služba zasnivaju se na realnim ekonomskim vrijednostima jer služba djeluje na velikom broju gospodarstava u Hrvatskoj.
U Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu djeluje 35 agronoma specijalnosti i 120 agronoma ostalih specijalnosti koji Vam sigurno mogu osigurati podršku. njima je i 8 savjetnika koji radnu grupu uže specijali-
IPK Osijek, Hana Našice 156 krava, i u sklopu PIK-a još 475 krava što je ukupno 4.287 krava koje su u uzgoj no selekcijski rad. U pasminskoj strukturi na podžupanije najviše je zastupljen simentalac s 75,46 % dok je na govedarskim farmama gotovo 100 % zastupljen crni holstein. Proizvodnja mlijeka u 1999. godini po kravi je bila 4.286 kgs 3,84% masti tj. 164 kg masti i 140,3 kg je spomenuti da se i u ovoj Zupaniji nalazi petnaest bikovskih majki koje predstavljaju sam vrh populacije uzgojna selekcijskog rada, a imale su proizvodnju mlijeka od 5.452 kg s 4,02 % masti i 3,35 % proteina. U 2000. godini analizirana je 15.802 uzorka mlijeka.
Tijekom 2000. godine nešto se smanjuje broj uzgajatelja koji sudjeluju u uzgoju rasplodnih goveda. Krajem 1999. godine bilo je 1.246 uzgajatelja, a krajem 2000. godine 1 .125 uzgajatelja. Broj krava po uzgajatelj u je i dalje dosta
ziranih savjetnika u govedarstvu. Oni u narednim brojevima Mljekarskog lista pisati o nim iskustvima u proizvodnji mlijeka kod nas i o trendovima u razvijenim zemljama.
Ako vjerujete da je nešto mogupoboljšati u proizvodnji mlijeka na Vašem gospodarstvu, obratite se najbližem poljoprivrednom savjetniku ili autoru ovog teksta (tel. 01-6106-189).
Poljoprivrednasavjetodavna služba postoji zbog Vas.
SELEKCIJA I REPRODUKCIJA
nizak i u prosjeku iznosi 3,97 grla što u velikoj mjeri pridonosi poskupljenju provedbe uzgojna selekcijskog rada.
Na aukcijskim prodajama tijekom 2000. godine kupljena je 136 rasplodnih junica iz uzgoja za koja su odobrena sredstva od 10.000.00 kuna po junici, što ukupno iznosi 1.360.000,00 kuna. Selekcijska služba obavlja i podnošenje zahtjeva poticaja za tov teladi. Zahtjev za prvi dio poticaja podnešen je za 1 .408 grla u iznosu od 400,00 kuna, što je ukupno 563.200,00 kuna, te za junad za ukupno 242, grla po 660,00 kuna, što iznosi 159.720,00 kuna. Ostvareni ukupni poticaji za tov teladi i junad iznosi 722.920,00 kuna. poticaj ostvaren za rasplodni podmladak s mjesecom listopadom bio je za 1.014 grla u iznosu od 1.545.440,00.kuna, a za osnovno stado u sustavu proizvodnje mlijeka za 1.659 krava u iznosu od 300 kuna po kravi ukupno iznosi 497.700,00 kn i za sustav kravatele za 189 krava u iznosu od 800,00 kn po kravi i ukupnom iznosu od 151.200,00 kuna.
KVALITETNOSJEME
ZA HRVATSKOGSELJAKA
I. Otkrivanje krivotvorenog Pioneer sjemena kukuruza u prometu 2000. godine
Nažalost, moramo izvijestiti hrvatsku javnost da se u 2000. g. u Hrvatskoj pojavilo krivotvoreno sjeme hibrida kukuruza, ostalog, i tvrtke Pioneer sjeme d.o.o. Sigurno je da je ovaj šteta Pioneer, ali nas više brine da je hrvatski seljak tim krivotvorenjem znatno jer sjetvom takvog "sjemena" prinos može biti manji za više od 50%.
Nakon pritužbi pojedinih seljaka iz okolice Vrbovca tvrtke Pioneer sjeme d.o.o. zajedno sa Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu izlaskom na teren utvrdili su da zasijani kukuruz ne odgovara deklariranom, a nakon što su analizirani prikupljeni uzorci nepobitno je dokazano da:
1. u koje je pakirano sjeme krivotvorene su
2. "Deklaracija o poljoprivrednog bilja" (na ambalaži) državnog Instituta za sjemenarstvo i je krivotvorena
3. Pioneer naljepnica na je krivotvorena
4. U nije bilo sjeme hibrida Stefania nego merkantilni kukuruz, nekalibrirani loše zaprašen
li. Zaštita hrvatskog seljaka
Nakon što je skupila materijalne dokaze p krivotvorenju sjemena, tvrtka Pioneer sjeme d.o.o. izvijestila je "Upravu poljoprivrede, Odjel inspekcijskih poslova u poljoprivredi" o te pokrenula postupak protiv nepoznatog U tijeku je obrada. Osim toga tvrtka Pioneer poduzela je sve mjere da se takvo što više ne ponovi. ostalog, na svaku koja u prodaju 2001. g. nalijepili smo dodatne etikete koje imaju serijski broj. U svrhu zaštite hrvatskog seljaka, ove godine strogo kontrolirati distribuciju i kolanje sjemena na tržištu. Osnovali smo i "Centar za brigu o kupcu" gdje nas seljaci mogu kontaktirati u kakve sumnje ili pitanja.
Ili. Program prodaje 2001.
Zbog katastrofalne suše 2000. g. prinosi sjemenskog kukuruza u Hrvatskoj su znatno smanjeni te se 2001. g. na hrvatskom tržištu manjak kvalitetnog sjemena kukuruza. Zbog toga je, tvrtka Pioneer sjeme d.o.o. uvesti potrebne hibrida kukuruza za hrvatsko tržište i to standardno visoke Pioneer kvalitete. Uvozi samo sjeme proizvedeno tradicionalnim metodama oplemenjivanja.
Da bi u 2002. g, osigurali dovoljno sjemena za Hrvatsko tržište, u 2001. g. sjemensku proizvodnju.
S isporukom visokokvalitetnog sjemena kukuruza za prodajnu sezonu 2001., tvrtka Pioneer sjeme d.o.o. danas.
s ECOIAB
The Service Company
HENKEL-ECOLAB ASEVI ZA NOVU HIGIJENU MUŽNJE
P3 OXI-FOAM
P3 Blu-Gard
P3 io-Shield
P3-VELOUCID
HIGIJENSKA MUŽNJA • KVALITETNO MLIJEKO
- sredstva za alkalno i kiselo pranje te dezinfekciju (muznih mljekovoda i hladnjaka za mlijeko) - sredstva za pranje
Priprema djevojke za udaju se u obitelji rodi/o žensko dijete, majka je morala priprematimirazjer se djevojkabez miraza teško mogla udati. Zato su bogataši ženili bogate, a siromasi siromašne djevojke. Nije bila važna ljubav, važniji je bio miraz!
S ozbirom da je djevojka prigodom udaje morala donijeti u muževu najmanje šest, a dvanaest jastuka, te jednu ili dvije perine, u koja je imala žensko dijete, svake se godine održavalo barem jedno
Osim toga, skoro svaka imala je stan na kojemu su žene, za miraz djevojci tkale: ponjave od stolnjake ulagane crvenim koncem, boru -vrstu platna od kojega su pravile stolnjake i ke koje su kasnije vezle koncem živih boja, zatim hasure, te platno od lanenih niti. Djevojka je morala imati više vrsta od onoga maloga na kojemu je u crkvi, do velikih za prekrivanje kreveta. Hasure "petljare", bile su otkane od konoplje, a upotrebljavale su se prilikom vršidbe žitarica, te u jesen za sušenje graha. Djevojka je za miraz morala donijeti deset hasura. za spremanje žitarica poslije vršidbe bile su sašivene od lanenog platna, a uz miraz je "išlo" šest takvih
je morala imati pedeset, pa do stotinu marama, pokrivala za glavu. Marame je nosila svaki dan i u svakoj prigodi, stoga ih je trebalo biti svih vrsta. Marame u "Granici" nazivane su:
crvenaši, križare, mrke marame i marame "nove mode". Postojalo je ustaljeno pravilo, se znalo tko nosi koju vrstu marame, te u kojoj prigodi. Tako su "crvenaše" nosile samo djevojke i tek udane žene, a žene starije od 30 godina nosile su "mrke marame".
Do li. svjetskog rata djevojka je u miraz morala dovesti niski ormar u stilu bidermajera, ormar sa staklenim vratima, tzv. staklenac, veliko ogledalo kojega stariji i danas nazivaju 11 psiha", dvije slike koje prikazuju Srce lsusovo i Srce Marijino, te lampu petrolejku s velikim obodom i lancima, a lampa je visjela na gredi, na sredini sobe. No, poslije li. svjetskog rata su se donekle promijenili, pa je djevojka u miraz morala dovesti namještaj za sobu i kuhinju. Ako je djevojka bila bogata, u miraz je donosila dukate, male i velike. Takvu c!jevojku nazivali su "dukatarka". je djevojka, ako nije imala brata, dobivala i miraz i dobar komad zemlje. Što je djevojka imala miraz, to ju je muževa obitelj više cijenila.
SVADBA
Svadba je oduvijek u naseljima 11Granice" bila najvažniji i najatraktivniji tradicijski Prije svadbe djevojku je trebalo najprije isprositi, a u prosidbu je išao sam ako nije bio siguran da ga djevojka voli ili da njezini roditelji dozvoliti da se uda za njega. Ako su roditelji bili protiv, djevojka je odbijala prosca, no ako je bio siguran da se djevojka želi za njega udati u prosidbu su išli i njegovi roditelji. Uslijedile
su zatim zaruke na koje je dovodio kuma te bližu rodbinu koja je djevojku na zarukama bogato darivala. Mladenka ih je sve darivala.
prije svadbe mladoženja je na koje je pozivao prijatelje, svoje vršnjake, susjede, a slobodno su mogli navratiti i prolaznici, tzv. (svi su bili pozvani i na svadbu). Tada je ustvari dogovaran svadbeni ceremonijal, zaduženja i obveze na svadbi. Nakon u crkvi i u svatovi su odlazili mladoženjinoj Za vrijeme svadbenog slavlja kum i morali su dobro poznavati jer su oni bili voditelji "protokola". Tako je prije ulaska u mladoženjinu mladenka morala preko 11Save" koju je simboliziralo drveno korito napunjena vodom, a mladenka u ako "Savu". Bio je da se pred mladenku, prije no što u dvorište, baca žera-
Djevojka prije udaje
vica jer se vjerovalo da tada mladi par biti vatreniji. Kum je u svadbi bio zadužen za cjelokupni ceremonijal, je i vrijeme kada svatovi jesti. Tko je kršio pravila bivao je kažnjen, a kazne su bile s ciljem da se sakupi što više novca za mladence. Kumje novac pribadao za jabuku koja se nalazila iznad stola, a simbolizirala je vjernost. Kum se isticao velikim prilozima, no i ostali nisu željeli zaostajati za njim.
Nezaobilazni bila je i mladenkine cipele ispod stola, a za cipelu je kum tražio "otkup". Cipelu je morao otkupiti djever zadužen za mladenke, a o vrijednosti cipele cjenkali su se djever i koji je svadbenom ceremonijalu davao šaljivi, ton. Na kraju i svih tih lakrdijanja, mladenka je plesala svoj posljednji svadbeni ples i to sa svakim svatom koji joj je davao prilog. Nezaobilazni u svadbi bili su a najpopularniji je uvijek bio Nakon mladenkinog posljednjeg plesa, mladenci su odlazili u svoju sobu, "ložnicu", a svatovi su nastavili sa slavljem, dokle tko izdrži.
Jasno, svatovi su se tada vozili u konjskim zapregama bogato urešenim, a konji su na sebi imali zvon-
kako bi se svadbena povorka što dalje (nije bilo automobilskih truba! - op. a.). Svaki svat u ruci je imao bukliju, bocu napunjenu rakijom ili vinom, a buklija je bila ružmarinom i hrvatskom trobojnicom. Što je svadbena povorka prolazila kroz više naselja, to je bilo veselije, svatovi su zastajali i buklijom znane i neznane. No, kola se nisu smjela izdvajati iz svadbene povorke. Ako su mladenci bili iz istog mjesta, su svatovi morali cijelim selom.
Nekad bilo sad se spominjalo
Piše: Ankica
Prešii su blagdani, eto ti školskih prazni kov, 15 dana veselja za decu a i za stariješe. U ono doba snijeg je zapal rane, za Svesvete, ili pod kraj studenoga i bilje do ožujka. Sanjkanja, grudanja i veselja uvrh glave. Negda su mame i tate imali iti se igrat z decu, pa i sanjkati.
Snijeg je bil tak velik da smo pod njega slagali tunela damo mogli dojti do zdenca (bunara) kaj smo mogli nanesiti vode za živinu i za nas, a ujedno smo se i sanjkali po ledu.
Išle se k Bili bi kukuruzni žganci s mlijekom ili s kiselu juhu. Gazdarica je morala dalje misliti koj bu za obed a drugi, oni stariješi na posel, kalat drv, a mlajši na sanjkanje. Kad smo išli školu sanjkali smo se po ledu na noga, na torbe a i na je ponekad bile, a
Mljekarski list 2/2001.
poslije - za vrijeme praznikov pridružili bi se velikijem. Tu je v društvu znale biti mladije muži pa i snehe (nijesu mogle stalne niti delati rad) pak bi se išle male i one sanjkati. Muški bi dovlijekli velike (zaprežne) sani na brijeg, a onda bi svizišli na nje i evo ti veselja. Snijeg je bil tak lijepi da se iskri!,a pod saonicama bi škripa! pa si ime! da svaka pahuljica ima svoj mili glas. Sanjke su jurile, se vesela cika i vika. Mali su za sanjkanje uzeli korito za prati (samo ga morati bile vkrasti). Koriteje bile drvene. Na njem su se prale fleke pak ga nije bilo samo tak dobiti jer ako si nalete I na grudu snijega - a ona je u ona vremena bila tvrda ko kamenznale se korite a deca su male smržnjene zabila v snijeg, a pokle eto ti još i male batin. Deca bi se spustila za velikim sanjkama, pak bi im starejši nesli
korite na brijeg i tak bi to trajale ili dok se kaj ne potere ili razleti mejaš. Sanjkama su vožena i drv iz šume. Ponekad i svati, a tada su sanjke bile posebno s našitim a tako i konji. Nije zapostavljen ni život na selu. Išlo se obvezno nedeljom na misu. Drugi je blagoslov do kojih je u ono vrijeme bilo teško Kakoje god bilo zima, išlo se na poldašnju misu u narodnoj nošnji. su sraslis vjerom, utkali su svoje korjene u nju. Uz molitvu i vjeru u Boga lakše ide sve: igra, zabave, sporazumijevanje u te su se zato nekada mogli igrati starci i djeca, sanjkati svi uzrasti. Danas nema nitko vremena! se bliži kraju i maralo se pomalo mislitina gorice, cijepanje kolja, ali i na fašnik. Potom se duhovno spremati za korizmu, a o tome u broju.
Grmlje I
Vlasnici (uz za stanovanje ili za odmor) su u nedoumici kako pravilno izabrati bilje za svoj vrt. Ako sami urediti vrt ukrasnim grmljem i zasigurno pogriješiti. U samom istina, troškovi biti nešto zbog nabave i sadnje bilja, no kasnije se radovi svaditi samo na okopavanje, gnojenje i rez grmova (ako je to potrebno). Ipak, nije se lako u mnoštvu vrsta i sorti ukrasnog grmlja i i odabrati ono što najbolje odgovara klimi, stambenom objektu oko kojega se vrt prostire, a na kraju željama i vlasnika.
Ukoliko planiranje vrta prepustiti vrtnom arhitektu, riješit se brige oko odabira biljaka, pa vam preostaje nabava, sadnja i njega biljaka. Ako pak sami projektirate vrt, držite se savjeta u rasadniku.
Vama i bit lakšeako unaprijed znate što želite imati u vrtu. Ovom prilikom spomenut najvažnije skupine ukrasnog grmlja i nabave sadnje i njege. Ukrasno i grmlje daje
okvir ili kostur svakom vrtu, pa gotovo i ne postoji vrt u kojemu nije barem jedan primjerak takvog bilja.
Ima podjela ukrasnog grmlja i a spomenut one najjednostavnije. Sve se ukrasno i grmlje dijeli na zimzeleno i listopadno. No tu ima i nekih iznimaka: ariš spada u crnogoricu a otpadaju mu iglice. S druge strane, žuti ka, dunjarica, šimšir, lovorvišnja, božikovina i rododendroni ubrajaju se u listopad ne biljke, ali preko zime ne odbacuju
Biljke prije svega valja birati s obzirom na klimatske prilike kraja u kojem se nalazi vrt. Bez obzira na želje, sigurno saditi rododendrone, koji traže vlažan zrak, u suhim mediteranskim krajevima. Isto tako nema smisla u kontinentalnim krajevima saditi mimoze, kamelije ili palme jer preživjeti zimu. Stoga u rasadniku objasnite osoblju u kojem predjelu i na kakvom se položaju nalazi vrt. Bitno je spomenuti i na koju je stranu svijeta vrt okrenut, da li je ili sjenovit, vjetrovit, kakva je razina podzemnih voda i kakva je zalijevanja. Ukrasnih biljaka zaista je mnogo pa svatko nešto Zapamtite, pogrešno izabrana biljka slabo napredovati, bit slaba i vjerojatno nakon nekog vremena uginuti!
Osim navedene podjele, ukrasno i grmlje dijelimo još i na ono koje cvate, koje se uzgaja zbog ili krošnje, visoko, nisko i tla.
NABAVA
Vrlo je važna kvaliteta ukrasnog bilja kojeg nabavljate, pa od ovog pothvata ovisi uspjeh sadnje. Izbjegavajte kupovinu sadnog materijala na tržnici ili od nepoznatih Takve sadnice nisu dobro i dovoljno razvijene, su u šumi, a vrlo vjerojatno dobiti željenu sortu ili vrstu. Zato sadnice treba nabavljati u poznatom rasadniku koji garantira kvalitetu, vrstu i sortu. U takvom rasadniku vjerojatno i na od kojega zatražite sve potrebne savjete vezane uz sadnju i njegu.
Danas su kontejnerske sadnice, uzgojene u foliji. Kontejnerske sadnice omosadnju tijekom cijele godine.
ODABIR SADNICE
Prilikom odabiranja sadnice obratite pozornost na nekoliko stvari. Kod listopadnog bilja sadnica mora imati tri ili više razvijenih izboja. Vrste srednjeg i jakog rasta (jasmin ili forzicija) moraju imati izboj dužine barem 1 m. Korijen mora biti dobro razvijen i pravilno
Mljekarski list 2/2001.
lzboji i grane moraju biti i kruti. Vrste koje cvatu u (jorgovan, rododendron, ukrasne i dr.) moraju imati vidno razvijene okrugle cvjetne pupove. biljke potrebno je prikratiti prije sadnje, a to se obavlja u rasadniku.
Ako bilje nije uzgojena u kontejnerima, korijenova bala mora biti umotana u jutu ili foliju. Grane moraju biti pravilno rasporei zdrave.
Korijenov sistem prvoklasnih sadnica mora imati mnogo dobro razvijenih koji su se razvili tijekom u rasadniku.
Biljke se prodaju u loncima. Kvaliteta sadnice ovisi o korijena.
SADNJA
Najprikladnije vrijeme sadnje ukrasnog grmlja i je jesen, kada biljke miruju, ili rano prije vegetacije. Kao što je navedeno, kontejnerske sadnice mogu se saditi cijele godine.
Listopadno grmlje i mirovati opadanjem Kod crnogorice je to teže utvrditi. se uzima kao najpovoljnije vrijeme za sadnju i - listopad i studeni, sadnja traje dok se zemlja ne smrzne. U se sadi u ožujku i travnju, prije otvaranja pupova. Prednost jesenske sadnje u kontinentalnim krajevima je u tome što biljke u odmah s rastom. Ipak, kod ove sadnje postoji opasnost od smrzavanja, a i meta su napada
Proljetna sadnja prikladna je u primorskim krajevima jer u rano ima dovoljno padalina, a uvjeti za zakorjenjavanje su dobri. Ako se proljetna sadnja provodi u kontinentalnim krajevima, potrebno je obilno zalijevanje i prskanje.
Crnogoricu je saditi u kolovozu i rujnu jer je tada u fazi ljetnog mirovanja. Sadi se samo bilje s dobro i razvijenim korijenom, a to je osobito važno kod bilja.
Jama za sadnju treba biti barem dva puta od korijenovog sistema biljke koju sadimo. Dobro je jamu iskopati unaprijed kako bi se dobro U ranu jesen treba kopati jame za jesensku sadnju, a kasno u jesen za proljetnu sadnju. Pri kopanju jame gornji sloj zemlje (zdravica) izbacuje se na jednu stranu, a ostala zemlja na drugu stranu. Dno jame razrahli se na dubinu Ako ste u na dno jame stavite tanji sloj vlažnog treseta. Ako pak
raspolažete zrelim stajskim gnojem, stavite sloj 1O do 15 cm na treset. Na to se stavlja zdravica tako visoko da biljka bude oko 5 cm više nego šta je bila u rasadniku. Ukoliko korijenje nije u rasadniku, skratite ga prije sadnje oštrim nožem. Potrebno je ukloniti svo korijenje sve do zdravog tkiva. Biljku postavite na zemlju u jami, raširite korijen i zatrpajte zdravicom, kupovnom vrtnom zemljom ili smjesom vlažnog treseta i zemlje. Nakon toga zemlju dobro ugazite, Na to opet dolazi sloj zrelog stajskog gnoja i na kraju jamu punite
KULTURAŽIVLJENJANA SELU
"Ulice"
Piše: Matija Damjanov
Od sv. Martina (2. pa sve do poklada održavao se "ULICE". Tada su se "palile ulice" tj. palile su se vatre po sokacima oko kojih se okupljala mladež. Nakon obavljanja dnevnih poslova u i štali svi se spremaju za je postavila stol i nosi jelo. Svatko sjeda na svoje mjesto, iz velike zdjele širi se slatki miris jela. skine šubaru te zajedno s zahvali Bogu na jelu što ga blagovati. Reže kruh svakome po komad. Na stolu je i vino koje okrijepiti dušu i tijelo za vrime dugih zimskih pa tako i skromna postaje pravo blagovanje. Momci i divojke nestrpljivo završetak vejer treba "paljit ulice". Seoski sokaci kao da se bude iz sna. Sa svih strana se pjesma i žamor. Divojke pjesmom pozivaju svoje "druge" da se sastanu na prije dogovorenom mjestu.
Pridolaze momci i divojke i mlade žene sa svojim muževima. se tu ponekad bake i didaci. Iz daljine zvuk gajda. Sve je odjednom oživilo. Momci ogradu i odlaze po kukuruzovinu,
preostalom zemljom. Biljku nakon sadnje obilno zalijte. Nakon toga oko biljke napravite zdjelicu za zalijevanje nagrtanjem zemlje tako da prilikom zalijevanja voda ne Ako je vrijeme nakon sadnje sušno, potrebno je više puta zaliti biljku. Kod u jesen, osobito potrebno je izvršiti zaštitu od
Nemojte zaboraviti da je ukrasno grmlje i dugogodišnje i skupo bilje. pogrješke prilikom izbora i sadnje dugo se i teško ispravljaju.
no treba pazit da nije koji didak budan jer treba kukuruzovina za ishranu stoke.
Taman kada su ušli u dvor prolomi se glas budnoga didak Marka: "Deco, vam vašu, svu mi kukuruzovinu zapaljit! Noge vam sve pokidat."
"Ta nekadido, mi tebi tvoju što ti voljiš pa nam i sutra opet dat koje breme kukuruzovine. Jel' da oš?" Didak se seti svoje mladosti, brzo ga bis pa im kaže: '~jde da ako ne bude ona moja, dobit sutra ni jedno breme kukuruzovine!"
Znaju rnomci koja pjesma dirnuti didu u srce.
Divojke i momke zagrijava zvuk gajda. Pjeva se i igra do kasno u Momci vatre pa je znalo biti i zapaljenih Pjesma ne silazi s usana, te pjevaju svojim mamama: Jasam svoju prevarilamamu da me na ulice samu
Diko moja i jesi i nisi oženi se da si
Diko moja brkoviti crni samo malo zavrni.
Mame prijete divojkama da sutra nema izlaska, pa se divojke nevoljke rastaju sa svojim momcima. Na rastanku se ponovno pjesma.
Sve utihne, opuste sokaci, zadnji plamen zapaljene kukuruzovine obasjava zimsku bilu
Fašange
Dani ludovanja kada je sve dozvoljeno. Tada se palje zadnje ulice. Zanimljiva je legenda za fašange koja seže iz vremena dok su Turci vladali ovim prostorima. Za vrijeme bitke 1526. godine, vidjevši ogromnu tursku vojsku, lukavi seljaci domišljali su se kako da ih nadmudre. su praviti drvene maske s isklesanim ustima i te bi pribijali rogove od ovna, krave ili jarca, mladog jelena tako da izgledaju što strašnije. Takve maske nazivaju se larfe. Na sebe bi ogrnuli kožuh okrenut naopako. Oko pojasa su vezali zvona ili klepke, su bile a u nogavice trpali slamu, da bi noge bile što deblje. U rukama su nosili škrebetalje i velike drvene batine. Ovako maskirani izašli su pred Turke, škre-
Mljekarski list 2/2001.
betaljima i zvonima buku. Vidjevši ih, Turci su bezglavo bježati "Buse", te se skrivali po obližnjim šumama. Tako je u našem narodu, od tih turskih povika, i ostao naziv za ovako maskirane osobe: buša. A navodno je i šuma u blizini sela po tome dobila ime Busiklica. U spomen na te dane i do danas održavaju se ove U naše vrijeme fašange se održavaju tri dana pred srijedu. Kod nas su u prije fašangske nedjelje. ·
Djeca su narodnu nošnju: rubinu, prosluk, široke bile a obuvala ili opanke, na glavu stavljala šešir ili šubaru.
Priko lica kopren
mašlijama i jaspran. Tako krenuli su u prigodne pjesmice. i izmamili bi od jaja, slanine, kobasice i poneki na bi joj male buše zahvalile da ima puno i mnogo zdravlja i veselja. Na kraju pohoda razdiljili bi sebe darove te se razišli doma. Na svojevrstan male buše su bile vjesnici nadoludih dana.
Zadnje traju dva dana: u ponediljak i utorak kada se sprimu odrasli. Momci i divojke se sprime u lipe i gadne buše. Lipe buše sprimale su se u narodne nošnje mašlijare rubine, prosluk, na nogama kožne ili
Posavska iža-korablja
Piše: lvan
Štovani
Rado Vas ovim putem upoznati sa znamenjem POSAV1NE. Ovaj zapis nema svrhu nego mu je namjera ukazati poštovanje prema ostavštini predaka. U starim posavskim još uvijek možemo bogate tragove minulogživota, koji zgusnuti na zidovima, škrinjama, pod tramovima prate posljednje korake starica jedinih njihovih stanovnika. Sinovi i su u gradovima Europe i Amerike opijeni modernom arhitekturom, u svojoj su Posavini novcu) srušili mnoge stare iže i izgradili nove zidanice koje sada stoje prazne.
Posavska iža-korablja izrasla je na obalama Save i Kupe dolaskom Hrvata u ove krajeve. U njima se praslavenski duh koji se pod zapadnoeuropskim utjecajem
Mljekarski list 2/2001.
kajišane opanke, na glavi šešir ili šubaru okititu cvitem a preko lica šareni kopren. Lipe buše bi prolazile kroz Veliki kraj (glavnu ulicu) pevali i igrali uz pratnju tamburaša (nekada gajda). selom negde su zalazili u dvorišta. Dobi ih vinom ili rakijom. Bilo je i onih koji nisu htjeli buše u svom dvorištu. Gadne buše otvarale bi kapiju na silu. U bircuzu veselje do jutra i lipi' i strašni' buša.
Na "velike fašange" tj. u utorak, "palju" se zadnje "ulice". Veselje traje sve do kada se i posljednja pokladna pjesma. Sutradan je srida, vrijeme korizme.
- vijencima luka crvenca, kolutovima suhih krušaka i jabuka
- bijelim sirnicama kao naušnicama
- nizovima ljutih paprika i klipovima kukuruza kao koraljima - lucnima vinove loze - kao tkanicama.
ffJ::::f.,. Stara posavska iža je u ·f""' , svojoj utrobi život, ljude, blago, ,,-J.,,.,, golubove, plodine transformirao u osebujnu hrvatsku ka, njiva i vinograda, narodnu kulturu. Posavski seljak - sasušene ribe i nadimljene komasvoju ižu, svoj dom - de Sve to zajedno ugradio je u nju ljubav. jedinstvenu harmoniju posavskog
To zdanje se doima kao stasita i prirode koja ga okružuje mužica. jer je posavska iža
- Nad vitkim podnožjem - krovci od hrasta lužnjaka kojeg kao bokovi žene, obrubljeni vijen- je u Panoniji bilo u izobilju. Nije cem. da na njenom krovu grade
- krova joj je iskošeno kao gnijezda rode, a u štalama lastapoculica na glavi žene. vice. U njima se legu, odrastaju i
- Prozori su kao koje upijaju odlaze u toplije krajeve ali se svjetlo dana. svakog u svoja
- Nadstrešne iznad pro- gnijezda. zora doimaju se kao obrve nad Na posavskom fondušu pored drvene iže je štala, sjenik, svinjac, Drvena posavska iža je i kokošinjac, kukuružnjak, krušna kao mužica: okvir bunara,
KULTURAŽIVLJENJANA SELU
Sve je od hrastovih planki i drvenim plotom, a izgradili su ih vrijedni posavski paliri-cimermani - tesari, graditelji, narodni umjetnici. Evo što su rekli arhitekti za posavsku ižu kao jedinstvenu grau svijetu po formi i sadržaju. Te nastale su na rubovima hrastovih šuma i obalama rijeka kao zbog poplava. Izdignute na kamenim temeljima izbjegle su opasan dodir drveta s vlažnim tlom. Izrasle su ·organskom formom iz materijala koji je u neposrednoj blizini (drvo i zemlja), zato ta meko uranja u pejzaž i djeluje kao
na obali Save. Te drvene u nizu orijentirane su prema rijeci i suncu, i prema stranama svijeta. Tako su glavni ulaz i (stepenice) s južne strane. Raspored u posavskoj iži je funkcionalan, a ugode prebivanja u njoj je neusporediv upravo zbog drveta od kojega je graqena, a koji je i toplinski izolator. Drvo prirodnom toplinom i kao da pozitivno djeluje na skladnost življenja njenih ukuZbog njena statika (otpornost na potres) ima najviši stupanj sigurnosti. Jedina mana joj je laka zapaljivost, odnosno loša zaštita od požara.
Selo moga djetinjstva
Piše: Zlata
n/vanec je lepo selo u njemu je sve veselo." Tako jedna od mnogobrojnih pjesama iz folklorne baštine Ivanca, jedna od 49 pjesama koje je moja pokojna baka Marija Vrban 1899. godine odpjevala još 194 7. godine, a zapisao poznati muzikolog Dr. Vinko Žganec u svojoj knjizi "Hrvatske narodne popijevke iz Koprivnice i okolice."
Sada vam predstaviti selo u kojem sam ja to je meni najljepše selo na svijetu, a ime mu je KoIvanec udaljeno 4 km sjeverno od Koprivnice. Selo Ivanec vrlo je staro i spominje se u popisu župa 1334. godine.
Danas selo ima svoju školu, župnu crkvu, i u
To su uglavnom obiteljske ukrašene s puno Selo ima 1369 stanovnika u 386 obiteljskih do-
Tu žive dobri i vrlo marljivi ljudi koji se bave poljoprivredom, a dosta ih radi u gradu Koprivnici. Najviše ih radi u "Podravki", zatim u "Bilokalniku", Hrvatskim željeznicama i drugdje.
Ivanec broji 2574 stanovnika u 703 obiteljska sa selima Kunovec, Pustakovec, Botinovec i
Sva ta sela jednu župu i pripadaju župnom uredu i crkvi "Svetoglvana Krstitelja".
Dobro je poznata istina: što si stariji pamtiš sve više ono što se u mladim danima. Moja mladost i bezbrižne godine djetinjstva, teškim vremenima, zaista su bile ispunjene ljepotom života. U vrijeme 40.-50.-ih godina sada prošlog nije bilo nekog velikog materijalnog bogatstva, to su bile poslijeratne godine. Ali ljudi su se
Posavci su to znali, je i do današnjih dana na ponos svoga i hrvatske kulture. U starom posavskom selu su i crkve i kapele od hrastovine. Ulaz je sa zapadne strane. Ispred crkve nekoliko stabala lipe, izuzetno cijenjena drvo u kontinentalnom dijelu Hrvatske, što uostalom i metalna valute - lipa. lža-korablja
POSAVINE znamen je humanog odnosa s prirodom i vjeka s a to je ono za što se vrijedi boriti danas, uvijek i zauvijek.
više cijenili, jedni druge poštivali, znalo se tko šta predstavlja u na ulici i u društvu. Imali smo malo, ali smo bili sretni i zadovoljni. Nije bilo struje, voda se crpila iz bunara - zdenca, teško je bilo nabaviti i hrana se sva uglavnom proizvodila kod ali to je bila zdrava hrana. Osnovno je bilo mlijeko i proizvodi, meso, kruh, a i bilo je u izobilju. Sve se to proizvodilo bez upotrebe pesticida i umjetnih gnojiva, pa smo se vjerojatno zato održali živi i zdravi, napose mi djeca, ja i moja
Bilo nas je šestero: 5 muških i ja jedina ženska.
O nama su se brinuli roditelji, dvije bake, tri prabake i djed Tomislav,a jedno vrijeme smo imali i veoma starog slugu Rudija. Rudi se brinuo o hranjenju stoke, krava, konja i svinja. On je došao k nama iz župnog ureda nakon iznenadne smrti našeg Franje kod kojega je bio Rudi se smatrao naše obitelji i bio je glavni "gazda".
Naše bake su obavljale sve ne poslove: kuhale, prale, peglale, pripremale hranu koju je tada bilo veoma teško bez hladnjaka.
Mlijeko se poslije mužnje stavljalo u kante (bokete) i spuštalo u bunar da se najprije dobro ohladi, a proizvodi su se u zemljanim koji su se stavljali u drvene sanduke u podrumima i špajzama. Od sira su pravljene "prgice" koje su malo dimljene i osušene u za to ispletenim košaricama, pokrivenim tako da na njih nisu mogle muhe i ostala gamad.
Biloje još i drugih spremanja brzo pokvarljive hrane, kao što je vrhnje, maslac, maslo i drugo.
Kruhje u krušnoj i to po 4 - 6 hljebova odjednom i stavljan na drveni "krušnjak" kojije visio u prostoriji.
Meso se ispeklo i onda stavljalo u rastopljenu mast, u "kible" kako ne bi došao zrak i s njim druge Drugi dio mesnih kobasice, šunke, špek, bunceki, svinjske glave, kožice i drugo, stavljalo se u rasol i sušilo, dimilo na tavanu. Zato je tavan bio drvenim le~icama, na hladnom i promjestu. Meso od živadi se uglavanom svježe zaklana prema potrebi jer su dvorišta bila puna kokoši, pura, raca i gusaka. Taj miris svježe još i danas pamtim i ga. Svi prilozi: domlinci na štednjaka na drva, krumpir u roru, razne kaše, žganci i drugo, ni putrom, maslom, ili crnim uljem od koštica kao na primjer "žufena kaša".
Vaš stav može Vam pri ozdravljenju
Najnovija istraživanja pokazuju da koji se ne predaju bolesti, mogu pridonijeti
Piše: dr. Ivo Belan
Kad je jedan mladi listažista, skupa sa šefom neurokirurškog odjela krenuo jednog jutra u vizitu, došli su do žene koja je tri mjeseca bila u komi. "Nemojte gubiti vrijeme s njom, ona se nikada probuditi" - šef je dao instrukciju mladom
Nekoliko tjedana kasnije žena je došla k svijesti. Kad ju je mladi zapitao li se bilo što se dogodilo dok je bila u komi,
Mljekarski list 2/2001.
ona je rekla: se kako sam doktora govoriti da se nikada oporaviti. Tada sam odlupokazati mu da je u krivu". Žena se boriti za svoj život i pobijedila je. se povremeno s takvim situacijama za vrijeme svojih pacijenata.
raka na King College bolnici u Londonu se slažu. Oni su obavili jedno dugotrajno ispitivanje na 57 žena oboljelih od raka dojke kod kojih je izvršen opera-
KULTURAŽIVLJENJANA
Rublje i krevetninu su prali u lužini koja se pravila od pepela, a ispirali daleko u vodi potoka. Sapun se pravio od svinjske masti i drugih otpadaka zaklanih svinja, kuhali se uz dodatak kausode, lijevaliu kalupe i sušili na tavanu.
se proizvodilo u vrtu i polju. U ljetnim mjesecima ga je bilo u izobilju tako da smo višak bacali živadi i stoki, a za zimu se spremala sušeno ili svježe u trapove, podrume, pijesak, slamu ili pljevu, ovisno o vrsti ili
Zašto o tome pišem? Teškoja te stvari mogu objasniti svojoj djeci koja su u gradu, u sa centralnim grijanjem na plin, da ne spominjem struju, vodu i ostale aparate, pa i raa kako bi to mogli razumjeti moji unuci koji to u školi, pa neka i to negdje ostane za pisano.
U broju, što se sve radilo u zimskim mjesecima na selu.
VAŠ tivni zahvat (mastektomija). nici su izvjestili(u engleskom medicinskom "Lencet") da su od deset žena, koje su se "borile", deset njih bile žive i deset godina kasnije, dok su od pet žena "koje su se beznadno", nakon što su svoju dijagnozu, umrle. Od 32 "stoika", koje su jednostavno prihvatile svoju dijagnozu 24 su umrle.
Sve je više znanstvenih dokaza koji podupiru iskustva nekih nika: pacijenti borbenog duha imaju izgleda, šanse da ozdrave nego li oni koji se predaju bolesti. Ustvari, nova grana medicinske znanosti - nazvana psihoneuroimunologija- utjecaj mentalnog stava na tjelesnu
otpornost prema bolestima, posebno vezu psihe, mozga i imunološkog, obrambenog sustava.
Zašto borcima ide bolje? Jedan od razloga je taj što oni vode bolju brigu o sebi. primaran razlog je fiziološki: na psihoneuroimunologije imaju dokaz da emocije, mentalni stav i osobno napredovanje jako na imunološki, obrambeni sustav.
Mnogi sada ispituju emocija na imunološki sustav. Psiholog Margaret Kemeny, sa centra u Los Angelesu, otkrila je ponovljeno izbijanje genitalnog herpesa koje je bilo u vezi s depresivnim osje-
Na Medicinskom fakultetu sveOhio obavijen je znanstveni
OBAVIJESTI I REPORTAŽE
Požeško-slavonska županija
pokus u kojemu su grupi studenata ispitivali krv nekoliko puta tijekom školske godine i ponovo u tjednu kada su bili glavni ispiti. Taj je stres bio katastrofalanza imunološki sustav studenata. Aktivnost prirodnih stanica "ubojica" u njihovoj krvi (koje uništavaju stanice raka, viruse itd.) je oslabila, a sposobnost stvaranja interferona - prirodnog proteina koji obuzdavavirusnu infekciju - se smanjila u vrijeme ispita. Prema tome, jasno je da nije koincidencija što su studenti izvijestili da su u to vrijeme oboljevali od prehlade i gripe.
Kako stekne (i zadržava) borbeni duh kada je s bopružaju ove savjete:
1. Nemojte da vas zahvati panika kada svoju dijagnozu.
V '. t· .. .. "'-'" ' d eCI po ICaJIz;:,~Vr?C~ rnadcna S"l'.8 ea
Pred skori ulazak Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) nužno je promijeniti i odnos države prema mlijeka. Proizvodnja mlijeka na podruPožeštinetradicionalnose temelji na proizvodnji u obiteljskim gospodarstvima, no dugogodišnji maodnos prema uvjetovao je osjetno smanjenje mastada, pa je sada prosjek po
3 do 4 krave. Smanjenjem proizvodnje Hrvatska je godinama primorana uvoziti mlijeko, no ako želi proizvodnju nužno je stado, ali i osigurati poticaje i subvencije za proizvodnju mlijeka.
Prema Uprave požeškog d.d. lvana Hrvatska uvozi mlijeko jer
Pakrac (Požeško-slavonska županija)
Ugovorena proizvodnja
U Pakracu je potpisan ugovor Udruge ovaca i koza s i daruvarskog i varaždinske "Vindije" o otkupu mlijeka. Naime, u cilju razvitka na ovim prostorima od posebne državne skrbi, je - donaciji neprofitabilne organizacije FLAG,a koju financira US-AID
Zapamtite: postoje ljudi koji su ušii u borbu s bolesti i preživjeli su. 2. Osigurajte da i vaš doktor bude borac. Ovo je posebno važno u raka. Dr. Djerassi, direktor Centra za rak u Filadelfiji kaže: '~ko je vaš doktor defetist (malodušan), pokušajte drugoga koji je spreman boriti se s vama".
3. Nemojte se brinuti ako povremeno budete uplašeni. To je potpuno normalno. Samo nemojte dopustiti da strahovi uzmu ono najbolje iz vas. Pokušajte se oduprijeti strahovima.
4. Zadržite vjeru. "U zadnjih 30 godina sam više od 10.000 ljudi koji su imali rak. Ljudi s vjerom bili su uvijek najbolji borci"kaže dr. Djerassi.
proizvodnja ne zadovoljava (velike) potrebe, a za ulazak u WTO i konkurentnost na svjetskom tržištu mlijeka neophodne su državne subvencije. Stogabi ulazak Hrvatske u WTO za naše mogao biti poguban, a prijelazno razdoblje potrajat od S do 7 godina pa je nužno (za)štititi proizvodnju. Treba okrupnjavati mljekarsku proizvodnju u obiteljskim gospodarstvima što i smanjenje troškova otkupa mlijeka koji su sada visoki!
/van
mlijeka z , "Vi
(agencijaza obnovu i razvitak) - do sada 420 grla ovaca u 19 obiteljskih gospodarstava s Lipika, Pakraca i Daruvara. mlijeka ugovorom s Vindijom obvezali su se da putem mlijeka vratiti kreditno zaduženje "Vindiji" u roku od sljepet godina i to u mjesecima
pune laktacije ovaca. FLAG izostalog, osigurati laktofrize, u izgradnji objekata, te u ishrani ovaca. Ovce iz ove donacije su vrlo kvalitetne pasmine, a vrijednost svake ovce iznosi oko 400 maraka.
/van
Mljekarski list 2/2001.
Tehnologijakoja dajeviše!·
VINDIJINA FORMULA ZDRAVLJA
Probiotik +' Prebiotik _ SINBIOTIK
VIVIS BBL INULIN - VIVIS
SINBIOTIK Vivis
funkcionalni light jogurt
Funkcionalni light jogurt s biološki aktivnim tvarima koje pomažu zdravlja, prevenciji bolesti ili imaju utjecaj na pojedine tjelesne funkcije.
