Mljekarski list 3-2001

Vanilla

Desertni jogurt od vanilije s na dnu. Savršenakombinacijajogurta od vanilijei u božanstvenaokusa: vi&nja,borovnica,tropic, crvena

Probaji prepustise užitku!

PROMJENEKLIME

Piše:mr. Dražen agrometeorolog

Razdoblje toplog vremena još od prosinca, pa zatim nastavilo se i O posljedicama visokih temperatura zraka u poljoprivredi smo nešto napisali u prošlom broju Mljekarskog lista. Danas Vas, vjerujemo, zanima što se to s vremenom, radi li se o klimatskim promjenama?

Definitivno je ustanovljeno da je globalno zatopljenje Najnovija Svjetske meteorološke organizacije govore da je temperatura zraka, tj. temperatura atmosfere, tla i oceana na cijeloj Zemlji 2000. godine bila za 0,4°( od dugogodišnjeg prosjeka. Protekla je godina peta godina po toplini u posljednjih 120 godina. No, u Osijeku je protekla godina bila toplija od prosjeka višegodišnjeg razdoblja 1961.-1990. za 2, 1°C, Zagrebu 2.4, a u Bjelovaru 2,6°C. Uostalom, to je i razlog što je 2000. godina na cijelom Hrvatske proglašena ekstremno toplom godinom.

Vjerojatnost tako tople godine je manje od 2 puta u sto godina.

I tlo je protekle godine bilo vrlo toplo. Na 5 cm dubine tla, je 2000. godine u dijelovima

Hrvatske bilo toplije od višegodišnjeg prosjeka za l ,8°C, a u zapadnim za 2,3°C. I na 20 cm dubine tla, tj. u zoni korijenja biljaka s nešto dubljim korijenovim sistemom, tlo je bilo vrlo toplo. Odstupanja od višegodišnjih vrijednosti u kontinentalnim dijelovima

Hrvatske jesu 1,7°C, a zapadnim 2,3°C. Razdoblje temperatura tla na 5 cm dubine, od 5,0°C i 10,0°( ove je godine mnogo ranije od nog višegodišnjeg datuma vremenskog niza 1976-99. Primjerice, u Križevcima i Zagrebu je 10 dana ranije. Dakle, s klimom se nešto Promjene su pa nam ne preostaje ništa drugo nego da se na njih priviknemo, odnosno poljodjelsku proizvodnju njima prilagodimo.

ISSN 0351-9104

SADRŽf\J

KRMNEKULTURE

PRESLICE- vrlo škodljive biljne vrste naše flore 2

HRANIDBA

KUKURUZ - Najbolja žitarica u hranidbi muznih krava. _____ 5

VETERINARSTVO

Privikavanje krava na zelenu hranu

GOSPODARSTVO

Redakcijski kolegij: dr. Stjepan dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Darko Kantoci, dipl. ing. Stjepan dipl. ing. Karrnen prof. dr. Zvonimir Štafa - Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. JurajRedaktorica: dipl. ing. Vera - urednica: ing. Mirna - Lektorica: Katarina-Zrinka - Crteži: dipl. ing. Nikola - Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb - Uprava i uredništvo: Zagreb, Ilica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349 - Cijena: 4,50 kn - priprema: "Hlad", Pluska - Tisak: Orbis d.d., Ilica 65, Zagreb Mljekarski list 3/2001. 1

PRESLICE

naše flore

Piše:prof. dr. se. Zvonimir Štafa

Biljke iz porodice preslica trajne su vrste. U našoj flori su, zastupljene u broju vrsta. Šire se podzemnim stabljikama (podancima) ali i sporama, na travnjacima, djetelištima, DTS, oranicama, a na površinama kojih u nas u zadnje vrijeme ima sve više. Proširene su na tlima nastalim trošenjem silikatnih stijena, bogatih silikatima i aluminijem, a koja su uglavnom kisele do vrlo kisele reakcije. Mogu se širiti i na tlima slabo kisele reakcije, ako u tlu nema fiziološki aktivnog vapna. Proširene su na tlima koja su svježa, vlažna do mokra, u zajednici šaševa (Carex sp.) i sitova 0uncus sp.), ali i na pjeskovitim tlima kao Mediteransko-submediteranski florni element.

Kao florni element biljnih zajednica zastupljene su - s udjelom - u nizinskom, brdskom pa i u planinskom pojasu.

Zbog velike proširenosti i zastupljenosti u masi biljnih sastojina, onih višegodišnjih {djetelišta, DTS) na trajnim travnjacima i napuštenim obradivim površinama, preslice dospiju i u krmu.

da preslice sadrže nekoliko alkaloida i drugih spojeva štetnih po na zdravlje životinja: goveda, konja i dr. {Mljekarski list br. 12. 2000. "I preslica je otrovna" dr. se. S. a zbog velike rasprostranjenosti i udjela u krmi koji može biti i od 40 %, trovanja preslicama su naro-

tijekom z i me i

Trovanja se u smanjenju muznosti, ali i kvaliteti namuzenog mlijeka, stoga su preslice "Kompleksnom metodom" prof. dr. se. K. i J. ocijenjene kao vrste koje djeluju na zdravlje životinja depresivno (dp), a ako su zastupljene u malom udjelu, u masi krme više od 5 %, ocijenjene su kao škodljive biljne vrste (šk). Po navedenoj metodi kvaliteta preslica je ocijenjena i u zelenoj masi, ali i sijenu: Kv. =dp<5%, šk 5%{mk - k, mk - s), što kvare kvalitetu mlijeka, ali i (sekreciju).

Ovako su ocijenjene: poljska, livadna, šumska, granata i bjelkasta, preslica, a kao vrlo škodljive {Všk) ocijenjene su vrste preslica; barska, zimska; Kv. = Všk (mk - k, mk - s).

Preslice ne djeluju odmah štetno kumulativno, na konje, pa se trovanje konja preslicom otkriva kasno.

Simptomi trovanja konja se tek nakon 20 do 30 dana, kada su hranjeni sijenom ili silažom u kojoj su preslice zastupljene s udjelom u masi. To se kada ponestane kvalitetne krme pa se koristi krma s mokrih i renih travnjaka u kojoj su, osim

preslica, zastupljeni s udjelom šaševi i sitovi. djelovanje osim alkaloida (Mljekarski list br. 12./2000.) ima i kafeinska kiselina koja u crijevima životinja Tiamin {vitamin B1). Znakovi trovanja pojavljuju se nakon 20 do 30 dana, a mogu i ranije ovisno o vrsti preslice i njenom udjelu u krmi. Krave hranjene krmom u kojoj ima preslice daju manju namuzenog mlijeka lošije kvalitete kojemu opada i maslaca. Životinje mršave, vrlo su nemirne i osjetljive na vanjske podražaje, nervni sustav im je u tovu je slabiji prirast. Znakovi trovanja goveda javljaju se prije negoli kod konja.

Dodavanjem krmi ·aneurina ili kvasca i izostavljanjem krme u kojoj ima preslica eliminiraju se znakovi trovanja.

Da se ublaže, a po izbjegnu trovanja stoke preslicom naredne zime, tijekom naredne vegetacije preslice treba suzbijati, preslicu koju zbog otrovnosti i proširenosti smatramo jednom od najškodljvijih biljnih vrsta naše flore. Mljekarski list 3/2001.

Suzbijanje preslica

Preslice se suzbijaju odvodnjom vlažnih travnjaka, gnojenjem, u blanjanjem, drljanjem i valjanjem tratine, jer se tim zahvatima lome i drobe stabljike i na taj razvoj vegetativnih izboja, generativnih, što rezultira smanjenjem broja izboja ali i širenja sporama.

Površine na kojima su proširene preslice mogu se napasivati konji i druge vrste stoke koje mogu izabrati druge vrste, a preslice polomiti i pogaziti.

Radikalne mjere za suzbijanje preslica su preoravanje travnjaka, podrivanje, detaljna odvodnja.

Ako preslice nisu jako proširene, može se površina nadosijati ljuljevima (talijanski, westerwoldski ili engleski). Zbog brzog porasta ljuljevi guše preslice, a košnjom ili napasivanjem onemoguse širenje preslica jer se odstranjivanjem nadzemnog dijela akumulacija rezervnih tvari u podanku, a time slabija izbijanja. zbog duboko dobro razvijenih podanaka ta mjera, ako su preslice jako razvijene, ne daje uvijek rezultat, posebno ne ako izostane i niska košnja.

Preslice se mogu suzbijati i herbicidima višekratnim tretmanom.

Jednokratno tretiranje površina na kojima su se proširile preslice ne daje

da su preslice trajne vrste s jako razvijenim podzemnim stabljikama - podancima, bolji se primjenom translokacijskim ili herbicidima. To da sredstvo mora biti primijenjeno tijekom vegetacije kada se preslica razvije do visine porasta (kada je preslica visoka 1O do 15 (20) cm).

ENGLESKI LJULJ(WUUM PERENNE)

Najkvalitetnija niska trava.

Visina trave 30 do 70 an.

Srednje dugotrajna trava.

Traje 3 do 4 godine.

Najrasprostranjenija trava u svijetu, na travnjacima i pašnjacima.

Može se sijati u smjesama.

U vrlo rano u ožujku.

Raste do u kasnu jesen do studenoga.

Za košnju dospijeva od 15. travnja.

Ne smije oklasati.

Nakon košnje ima vrlo brzi porast.

Kosimo ga kada je visok 35 do 45 cm.

Zahtijeva visoku košnju, strn oko 8 cm.

Niska košnja usporava novi porast.

Kosimo ga svaka 4 tjedna - svakih 30 do 35 dana.

Ako jednom oklasa daljnji porasti su usporeni.

Zahtijeva plodno tlo i visoku gnojidbu.

Cvat je klas. Stabljike su pri dnu crvenkaste boje.

Podnosi vlažnija do mokra tla.

Jako dobro podnosi pašu i gaženje.

Sije se 40 do 50 kg po hektaru. pripremio : mr. se.

U tu se svrhu na travnjacima mogu koristiti dostupni pripravci (herbicidi):

- Deherban A i drugi na istoj osnovi:

- Deherban M

- Tordon 22 K + Deherban A

- Asulox + Deherban A

- Banvel + Deherban A. Navedeni pripravci i kombinacije osim na preslicu djeluju i na širokolisne korove i djeteline.

U djetelištima DTS ili tratinama s puno djetelina mogu se koristiti pripravci tijekom vegetacije koji djeluju na preslicu i širokolisne korove a propuštaju djeteline i trave:

Basagran Asulox

Nakon primjene herbicida tratina se ne smije koristiti za ishranu stoke 21 dan. Karenca može biti i duža.

Poljskapreslica (EquisetumarvenseL.)

Kv =dp<5 %, - šk>5 % u zelenoj masi, sijenu i silaži

Raširena je na ilovastim tlima sukisele reakcije. dolazi i u livadnim zajednicama pahovke i krestaca zajedno s livadnom preslicom. Nalazimo je u velikom broju uz puteve, pruge te na površinama, ali i na starim djetelištima. Suzbija se naprijed navedenim mjerama.

Mljekarski list 3/2001.

Livadnapreslica

(EquisetumpratenseEhrh)

Kv = dp<5%-šk>5%

(mk - k, mk - s)

Sterilne i fertilne stabljike razvijaju se istovremeno. Naraste do 30 cm. Proširena je na vlažnim do mokrim livadama i u sjenovitim staništima u šumama. dolazi zajedno s poljskom preslicom od koje se razlikuje po tome što su joj grane povinute prema dolje.

Suzbija se kao što je naprijed navedeno.

Šumskapreslica

(Equisetumsi/vaticumL.)

Kv = dp<5% - šk>5% (mk- k, mk- s)

Sterilne i fertilne stabljike razvijaju se istovremeno. Narastu do 80 cm visoko. Fertilna stabljika u je gola. Prema vrhu sve više grana. Poda-

nak je gladak, mrke boje. Proširena je u šumama, kao i u depresijama proriješuma na silikatnoj i serpentinskoj te vapnenoj podlozi u brdskom pa i u planinskom pojasu.

Barskapreslica (Equisetum fluviatile L. limosum)

b1 Kv = Všk (mk - k, mk - s)

Barska preslica ima gladak debeo podanak. Sterilni i fertilni izboji su jednaki. Narastu i do 150 cm visoko.

Proširena je u nizinskim, brdskim i planinskim, i barskim staništima.

preslica

(EquisetumpalustreL.)

Kv = Všk (mk - k, mk - s)

Nadzemne sterilne i fertilne stabljike narastu 30 do 50 cm. Zelene su boje, po se razlikuju poljske preslice. Nježnije je od poljske preslice.

Trajna je vrsta s jako razvijenim i duboko položenim podankom u kojem akumulira puno rezervnih tvari, zbog vrlo dobro podnosi razne zahvate pa ju je stoga teško potisnuti zahvatima.

je vrsta travnjaka reda bezkoljenke u zajednici visokih šaševa i u vlažnim šumskim sastojinama.

Proširena je na mokrim, poplavnim i tlima s udjelom u masi i preko 40 %. Može na staništima stvarati i .. sastojine (stari kanali, rukavci, bare koje ljeti presuše). Sadrži nekoliko alkaloida, a zbog proširenosti i velike zastupljenosti u tratini smatra se jednom od najotrovnijih biljnih vrsta u nas. Na travnjacima gdje se pojavljuje obvezno ju treba suzbijati naprijed navedenim mjerama.

KUKURUZ

Najbolja žitarica llil ml[r®ml~~b~

Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer

Uvozom visokoproduktivnih krava uvezene su i neke nove tehnologije držanja i hranidbe krava. Krave s visokom muznosti su na granici fizioloških i proizvodnih s vrlo osjetljivim sustavom, pa je potrebna pažljivo odabra_na tehnologija držanja, a posebice hranidbe krava.

Stoga treba prihvatiti nove tehnologije i iskustva razvijenih zemalja, ali uvažavati razlike naših klimatskih, ekoloških i materijalnih uvjeta, proizvodne pojedinih krmiva, a ponekad i našu višegodišnju tradiciju i navike

Paša, 5\'.ieža na vrijeme košena trava, sjenaža i nesporno su najbolja i najjeftinija osnovna krmiva. se i kukuruzna silaža kao osnovno krmivo, zajedno s travnom silažom (sjenažom) jer se vrlo dobro nadopunjavaju u sadržaju energije, i drugih hranji~ih sastojaka. Sva spomenuta krmiva odgovaraju našim samo treba tehnološki osposobiti gospodarstva za kvalitetniju proizvodnju ovih osnovnih krmiva. Po stranim preporukama za krepka krmiva (krmne smjese koncentrate) je upotreba žitarica: pšenica, tritikale, zatim repini rezanci, nusproizvodi iz prerade škroba i kao energetski dodaci. Kukuruz je manje u upotrebi što je razumljivo zbog klimatskih i ekoloških uvjeta i nedostatka kukuruza u zemljama zapadne i sjeverne Europe.

Neki naši su bez mnogo razmišljanja prihvatili strane recepture krmnih smjesa koje po kemijskom sastavu odgovaraju potrebama krava za visoku proizvodnju mlijeka, ali i to da Mljekarski list 3/2001.

krmne smjese moraju sadržavati više pšenice i "bijelih"žitarica, a manje kukuruza. To je tvrdnjom da su bolji energetski dodatak od kukuruza.Je li to

ŽITARICE - energetska krmiva za goveda

Nije sporna upotreba "bijelih" žitarica u hranidbi goveda, ali ako se daju u iskusni u praksi kažu da je to "bomba" u buragu goveda jer se naglo i izazivaju nadme i kisele indigestije.

Prirodna hrana za goveda su biljna voluminozna krmiva koja sadrže ugljikohidrate dijelom u obliku celuloze. Celuloza je složena tvar (polisaharid) povezana s ligninom (drvenastom tvari) i struktur~ biljke. Zbog povezano~t1 celuloze s ligninom, biljke postaJu sa starosti teže probavljive i niže hranidbene vrijednosti, iskoristive samo u buragu preži-

Zrnje žitarica su krepka energetska krmiva, visoke energetske hranidbene vrijednosti. Sadrže manje sirove vlaknine, mnogo škroba, a nakon mljevenja imaju vrlo visoku probavljivost i iskoristivost, i od buragovih mikroorganizama. Žitarice se, stoga, uvode u krmne obroke krava u proizvodnji mlijeka, zbog zadovoljavanja velikih energetskih potreba.

Razgradnja i probava ugljikohidrata u buragu goveda ovisi, dakle, o vrsti krmiva, kemijskom sastavu i lignifikaciji krmiva.

Jednostavni se u buragu vrlo brzo otapaju / i škrob nešto sporije, a celuloza i hemiceluloza ovisno o stadiju vegetacije

(starosti biljke) najsporije. Probavljivost i iskoristivost žitarica ovisi i o mljevenja (granulaciji) te o voluminoznih krmiva u krmnim obrocima. U brašno samljevene žitarice razgrase i probavljaju vrlo brzo, a nešto sporije ako su samo prekrupljene ili zdrobljene.

Ugljikohidrati su za goveda temeljne energetske tvari. Djelovanjem buragovih mikroorganizama ugljikohidratna krmiva se u hlapive masne kiseline: octenu, propionsku i kiselinu. Prolazno se može kiselina i vrlo malo glukoz~. Apsorpcija glukoze iz buraga Je

Vrlo mnogo hlapivih masnih kiselina javlja se u buragu uz hranidbu mladom travom i uz mnogo lako razgradivih iz žitarica. Uz hranidbu sijenom stvara se manje hlapivih masnih kiselina. i vrste hlapivih masnih kiselina u buragu ovise o sastavu krmnih obroka, pH vrijednosti buragova sadržaja i buragovim mikroorganizmima. se nalazi: octene kiseline oko 70%, propionske kiseline oko 20% i kiseline oko 10%.

Dodatkom

škroba i u krmne obroke krava smanjuje se postotak octene kiseline na oko 50%, a kiselina se na oko 30% vukupnih masnih kiselina u buragu. Skrobnata krmiva i na propionske kiseline.

Sve hlapive masne kiseline

mogu služiti pokrivanju energetskih potreba goveda i nakon resorpcije zadovoljavaju oko 70-80% energetskih potreba krava. Pritom je vrlo propionska kiselina, za sintezu tvari, glukoze i glikogena u organizmu krava (glukogena kiselina). Octena kiselina služi više za sintezu masti (lipogena kiselina).

Dakle, škrob i propionska kiselina su vrlo tvari za sintezu glukoze u organizmu krava. Dio glukoze se pretvara u glikogen, ponajviše u jetri i a služi kao energetska zaliha u organizmu. Višak glukoze može se pretvarati u mast koja je u razdoblju dužeg gladovanja kao stabilnija energetska zaliha.

S potrebama se stvaranje glukoze iz propionske kiseline. Tako se najmanje glukoze stvara kod zasušenih krava (oko 35%), a kod muznih krava 45% i više. sve to je uvjetovano vrstom i sastavom krmnih obroka i djelovanjem buragovih mikroorganizama.

Škrob iz žitarica i potrebe lukoze za proizvodnju mlijeka

Krmnim obrocima nastoje se zadovoljavati ukupne energetske potrebe ovisno o proizvodnji krava. glukoza iz buraga, nastala pretvorbom hlapivih masnih kiselina napose propionske kiseline, ne zadovoljava potrebe krave s visokom proizvodnjom mlijeka. Nedostatak glukoze se kao hipoglikemija u krvi.

Potrebno je mnogo glukoze u završnom razdoblju gravidnosti krava jer glukoza u velikoj prolazi kroz plodne ovojnice (placentu) u krv fetusa. Glukoza je potrebna kravama visoke muznosti. Normalna koncentracija glukoze u krvi krava iznosi oko 4060 mg/100 mi krvi, a mlijeko krava sadrži 90% više nego krv. se da krave u laktaciji trebaju najmanje 1.100 g glukoze dnevno, a za 30 I moraju dobivati oko 2.200 g glukoze dnevno. Oko 60-85% glukoze primljene hranom troši se u žlijezdi za produkciju· mlijeka i sintezu laktoze, Stoga je dovoljna

glukoze poticaj za muznost krava, a muznost za izmjenu tvari i glukoneogenezu (stvaranje glukoze).

Glukoza je još potrebna za rad i održavanje sustava.

Višak glukoze pretvara se i kao glikogen u jetri i za potreba organizma. Zalihe glikogena su male i brzo se potroše, pa krave moraju koristiti zalihe masti kako bi zadovoljile energetske potrebe. Posljedica dužeg gladovanja je mršavljenje i koncentracije ketonskih tijela, a u težim javlja se i oboljenje

KETOZA, kod krava s visokom muznosti nakon telenja.

Krave moraju stoga redovito dobivati dovoljno ugljikohidrata, škroba, za sintezu glukoze i glikogena.

Nije dobro davati energetskih krmiva. iznad dnevnih potreba, s izuzetkom razdoblja visoke muznosti u prvoj polovici laktacije jer se prekomjerna ugljikohidrata pretvara u mast.

Treba i davanje velike lako topljivih i probavljivih ugljikohidrata, visokim potrebama visoko muznih krava. Velika lako topljivih ugljikohidrata u koje se ubrajaju jednostavni kao i škrob pšenice, i žitarica,može biti poticaj za bumo razmnožavanje buragovih mikroorganizama, vrenje i stvaranje hlapivih masnih kiselina. Javljaju se nad mi (timpanije), snižava pH vrijednost buragova sadržaja, javlja se acidoza. i parakeratoza buragove sluznice, slabljenje teka i resorpcije hranjivih tvari (kisele indigestije).

Krave s visokom muznosti moraju dobivati

ugljikohidrata, škroba koji- je stabilniji od razgradnje u buragu i u u fermentativnu, razgradnju u tankom crijevu. Dakle, škrob za dobivanje glukoze mimo buragovih mikroorganizama.

Po kemijskom sastavu manje su razlike pojedinih vrsta žitarica (Tablica1.).

Usporedbom hranidbene vrijednosti raznih vrsta žitarica mogu se donekle zanemariti razlike u postotku sirovih i sirove vlaknine. Žitarice energetsku hranidbenu vrijednost krmnih obroka. i kvalitetne esencijalne aminokiseline, kao i sirovu vlakninu, krave dobivaju iz drugih (po tim sastojcima krmiva.

Kukuruz sadrži najviše masti i najvišu energetsku hranidbenu vrijednost, s drugim žitaricama. Postotak sirove vlaknine je najniži, a sadrži i manje bjelanU tom smislu kukuruz se vrlo dobro popunjava sa zobi koja žitaricama sadrži najviše sirove vlaknine, i dosta masti. Stoga se zob pokazala vrlo dobrom u krmnim smjesama muznih krava i rasplodnih bikova.

S obzirom da krmni obroci krava moraju sadržavati škroba za probavu u crijevu i neposredno dobivanje glukoze (u buragu stabilan škrob), krmni obroci visoko muznih krava moraju sadržavati:

1.Teško probavljive strukturne ugljikohidrate iz voluminoznih krmiva s postotkom sirove vlaknine koja u krmnim obrocima mora iznositi 18-23% od suhe tvari krmiva.

2. Lako topljive i brzo razgradive ugljikohidrate za buragove mikroorganizme i njihovu aktivnost tijekom vrenja i reprodukcije.

Tablica1: hranidbenevri,iednostinekihžitarica

Žitarice Suha Sirove Energetska tvar bjelan&v1ne

Mljekarski list 3/2001.

3. Teže razgradive i u buragu stabilne ugljikohidrate, energetski kvalitetna škrobna krmiva koja se nakon fermentacije u crijevu kao glukoza resorbirati u krv.

Gruba voluminozna krmiva sadrže vrlo malo škroba pa samo 1820% dolazi za razgradnju u crijevo.

Žitarice sadrž~ mnogo škroba, ali škrob "bijelih" žitarica pšenice i ako je zrnje vrlo sitno u brašno samljevena, lako je razgradiv u buragu (oko 85-90%) i prolazi samo oko 10-15% kroz burag u crijevo. Te žitarice vrlo dobro mogu nadomjestiti nedostatak energetskih tvari iz osnovnih krmiva za mikrobiološke potrebe u buragu. To se odnosi posebice na sjenažu u kojoj su ugljikohidrati trave silažnim vrenjem gotovo potpuno pretvoreni u kiselinu.

Kukuruz ima najslabiji energetski potencijal za mikrobnu sintezu u buragu (u odnosu na pšenicu, i druge žitarice), a ukupna probavljivost je približno ista.

Tablica 2: Stabilnost škroba iz žitarica u buragu goveda

Žitarice

Pšenica brašno (pelete) prekrupa

Zob

Kukuruzno brašno (pelete) Kukuruz,prekrupa

U buragu stabilnog škroba % *

• Ukupna probavljivost svih žitarica iznosi oko 97,5-99,0 %,ovisno o mljevenja.

Kukuruzno brašno je u buragu probavljivo oko 76%, a kukuruzna prekrupa oko 65%. Kukuruzni škrob je prema tome najstabilniji u buragu i oko 3040%škroba prolazi kroz burag za probavu u crijevu. (Tablica2).

Može se bolja opskr, ba krava glukozom, bolja muznost i postotak laktoze u mlijeku, ako je barem 50%žitarica od kukuruza.

S obzirom da je kukuruz kod nas, po prinosima i hranidbenoj vrijednosti, opravdano najvažnija

Zagreb, Žitnjak b.b.

tel. i fax: (01) 24 05 733 - uprava

tel. i fax: (01) 24 05 732 - skladište

žiro 30102-601-114220

žitarica treba naglasiti vrijednost kukuruza u hrani, posebice u hranidbi muznih krava za dobivanje i mlijeka postotak laktoze i ukupne suhe tvari).

Ne treba zanemariti ni druge žitarice, u buragu lakše probavljive, ako osnovna krmiva ne sadrže dovoljno energetskih tvari za buragove mikroorganizme. zbog opasnosti od naglog vrenja se davati ih samo krupno samljevene ( prekrupljene), a po u sastavu s najmanje 50%kukuruza.

P.J. VINKOVCI, Kralja Zvonimira 80

tel.: (032) 33 23 92

tel. i fax: (032) 31 65 84

PROIZVODIMO, IZVOZIMO I UVOZIMOTEPRODAJEMO

NAVELIKO

SJEMERATARSKOG,KRMNOG I INDUSTRIJSKOG BIWA

Osobito sjeme trava, crvene, bijele i švedske djeteline, lucerne, inkarnatke, smiljkite te bogat izbor djetelinsko-travnih smjesa, kelj, graškove, sudansku travu, repe, mrkvu, jaru i ozimu grahoricu kao i širok izbor postrnih kultura.

Zatim najširi izbor sjemena i bilja.

Vrtne alate i zaštitna sredstva.

Sve to možete dobiti u veleprodaji na gornjoj adresi i maloprodaji u boljim poljoprivrednim apotekama diljem Hrvatske.

PRIVIKAVANJEkrava UD®~®~®UDMOD~UDlliJ

Piše: dr. se. Stjepan

Najteži je paše, poglavito kada se u rano s napasivanjem goveda na bjelanobilnoj paši.

Na takvoj paši nepripremljena goveda uglavnom dobiju proljev, pa umjesto da svoju tjelesnu masu i proizvodnju mlijeka, ona daju manje mlijeka nego zimi, a pritom mršave. Proljev je, naime, neprijatelj pašnih životinja i stoga ga treba postupnim prijelazom sa suhe na zelenu hranu.

To da na izmaku zime treba stoku u staji tijekom 10-14 dana polagano na zelenu hranu, tako da u dnevni obrok sadrži oko 15% zelene hrane, a zatim svakodnevno udio zelene krme u obroku, smapritom suhu krmu u hranidbi krava.

Prilikom uvoda goveda u hranidbu zelenom krmom u staji, dakle hranidbom goveda pokoše-

Mljekarski list 3/2001.

je pred vratima i treba misliti na ispašu goveda. Poznato je da goveda tijekom vegetacijskog razdoblja dio vremena provode na paši. lspaše redovito u mjesecu (travanj) kada biljke dosegnu 15-20 cm visine.

Inom zelenom masom, treba naglasiti da ju ne treba sjeckati jer gubi na okusu i Sjeckanje je uputno samo onda, ako je zelena krma izraženo sastava (mlada lucerna, djetelina, grahorica i druge leguminoze), pa ju miješamo sa suhom krmom. Naime mješavina zelene i suhe krme je vrlo za postupni prijelaz na zelenu krmu. Stoga se zelena krma može sjeckati na 4-5 cm dužine i miješati sa suhom, pa nema velikog gubitka soka jer ga suha krma upija. Takvom postupnom promjenom sastava krme u obroku goveda da se postupno promijeni i mikrobiološki sastav buragova sadržaja i time proljeve i ostale probavne tegobe koje se mogu javiti u nepripremljenih goveda na novi vid hranidbe. Naime, zbog nagle promjene hrane može do nedostatka nekih mikroorganizama koji sudjeluju u procesu

probave i tome do nepovoljne fermentacije, truljenja hrane i svih onih tegoba koje nepravilna hranidba goveda može uzrokovati. Zato je važno goveda u priviknuti na novi hranidbe, a isto vrijedi kod uvoda goveda u hranidbu drugim vrstama krmiva i vodenasta krmiva, silaža i dr.) kao i postupnog prijelaza s vegeta-cijske (zelene) na zimsku (suhu) hranidbu. Ako ne postoji košnje zelene krme i hranidbe goveda u staji, tada treba krave prije izlaska na pašu hraniti sijenom (4-5 kg po kravi) i onda puštati na pašu. Životinje se prvih nekoliko dana na paši zadržavaju kratko vrijeme (1 sat), a zatim postupno sve dulje.

Životinje treba puštati na pašu tek kada se s pašnjaka digne rosa. Naime, vlažna ali i hladna (promrznuta) zelena trava može uzrokovati probavne tegobe, poglavito životinja osjetljivog probavnog sustava, pa na ovaj treba obratiti pozornost i životinju ne puštati na pašu u rano jutro i za vrijeme nepovoljnih vremenskih prilika (padalina).

Poduzmemo li sve navedene mjere, a proljev se ipak pojavi, tada životinjama treba nekoliko dana davati lakše probavljivu hranu (otavu), a zatim još nekoliko dana ugljikohidratnu hranu. Na pašu ih ne izgonimo sve dok proljev ne prestane. Prilikom ponovnog izgona ne puštamo ih bez obroka suhe hrane. Jake proljeve suzbijamo dijetom i lijekovima prema preporuci veterinara.

The Service Company

HENKEL-ECOLAB ASEVI ZA NOVU HIGIJENU MUŽNJE

P3 OXI-FOAM

P3 Blu-Gard

P3 io-Shield

P3-VELOUCID

HIGIJENSKA MUŽNJA • KVALITETNO MLIJEKO

- sredstva za alkalno i kiselo pranje te dezinfekciju (muznih mljekovoda i hladnjaka za mlijeko) - sredstva za pranje

Henkel Ecolab Zagreb d.o.o. 5, tel: 01/ 36 51 383; fax: 01/ 36 51 388: mob: 098/ 364 361

BOLESTI PUERPERIJA

«rID~fIDO~JJ~»

Piše:Antun dr. vet. med.

Puerperij ili babinje je razdoblje nakon poroda u kojem se spolni organi krave u stanje prije graviditeta Izlaskom zadnjeg ploda puerperij. U goveda purperij traje od 4 do 6 tjedana. U tom razdoblju na spolnim organima se odvijaju brojne promjene zbog uspostava spolnog ciklusa odnosno koncepcije goveda.

Bolesti koje se javljaju nakon poroda su: zaostajanje posteljice, uvrtanje i izvala maternice, puerperalna sepsa i intoksikacija, puerperalna pareza i ležanje poslije poroda.

ZAOSTAIANIEPOSTELHCE.

Kod krava posteljica normalno izlazi za 6 do 1O sati, neki smatraju da je taj period duži do 24 sata.

U da posteljica ne u spomenutom vremenu, govorimo o zaostajanju posteljice. Zaostala posteljica je mrtvo tkivo koje predstavlja idealnu sredinu za razvoj bakterija koje mogu dovesti do pojave drugih bolesti. Zaostajanje posteljice može biti posljedica maternice ili se grljak brzo zatvori nakon poroda, zatim ako se posteljica omota oko peteljke karunkula (dio stijenke gravidne maternice). Može biti posljedica atonije (opuštenosti) maternice do koje dolazi nakon dugotrajnih i poroda, te nakon upotrebe narkoze ili sedati~a: pri odljuštenju posteljice mogu b1t1 uzrokovane zaraznim ili parazitarnim bolestima koje dovode do pojave placentitisa (upale posteljice). Alergijske reakcije na spoju posteljice i maternice uzrokovane hranidbom krmivima mogu dovesti do pojave zaostajanja posteljice. Vrlo mali dio posteljice koji zaostane u maternici predstavlja žarište infekcije. Kada vlasnik primijeti da se krava "nije treba pozvati veterinara, a ne sam pokušavati izvaditi posteljicu što može biti pogubno za kravu.

UVRATANIEI !ZVALAMATERNICE.

!zvala maternice bolesno je stanje u kojem se rog maternice u kojem je bio plod najprije uvrne u vlastitu šupljinu (uvrtanje), a potom cijela maternica kroz stidni otvor (izvala). U pravilu maternica se i izvaljuje prvih 6 do 12 sati nakon poroda. Uzrok je dugotrajni porod i ozljede nastale tijekom poroda. Životinja zbog bolova "tiskati", pa dolazi do izvale maternice. Ako životinja istisne maternicu vlasnik treba uzeti plahtu, staviti ispod maternice da se ne po podu i razmaknuti susjedne životinje da ne gaze po istisnutoj maternici. Vlasnik treba žurno

pozvati veterinara, a ne pokušavati vratiti maternicu u prvobitni položaj.

PUERPERALNAINFEKCHA.

je napomenuto da sadržaj koji zaostaje u maternici nakon poroda pruža povoljne uvjete za razvoj patogenih mikroorganizama. Ako mikroorganizmi djeluju samo na spolne organe govorimo o lokalnoj puerperalnoj infekciji, a ako se klice prošire po organizmu govorimo o <?P~ojpu~rperaln?j infekciji. U oboljelih krava javlja se 1sqedak 1z spolmh organa neugodnog mirisa. Stidnica može biti i zacrvenjena, dolazi do pada gubitka apetita, prestanka preživanja, povišene -~e~l?erat~r~! i proljeva. Kravu treba odmah hJec1t1. KraJnJI rezultat bolesti može biti jalovost, pa i

PUERPERALNAINTOKSIKACUA.

Osim klica na spolne organe ili organizam, na krave mogu djelovati i otrovi klica (toksini) koji se, nalaze u maternici. Djelovanje im je kao i kod puerperalne infekcije, a bolest može biti smrtonosna.

LEŽANIEPOSLUEPORODA.

Uzroci ove bolesti su mnogobrojni, je utvrditi razlog zbog kojega životinja ne može stati na noge. Krava ili junica može prije poroda i nastaviti ležati nakon poroda. U užem smislu o ovoj bolesti govorimo kad ne znamo pravi razlog ležanja krave. Uzroci su vezani uz sam porod i ozljede koje nastaju kod teških i dugotrajnih poroda, kao npr. pojedinih dijelova kanala, uz deficit ili nesrazmjer minerala u hranidbi tijekom Krave koje leže nakon poroda imaju normalan apetit, a jedino su slabe u stražnjem dijelu tijela. se same dignu nakon 2 do 3 dana, ali i nakon desetak dana. Ispod krave treba staviti puno stelje i okretati je par puta dnevno. Poželjno je kravu odmah da ne bi došlo do komplikacija proljevi )

P ERPERALNAPAREZA.

U narodu se još naziva groznica", iako nema pojave groznice. Ova bolest se javlja u visoko krava koje su dobro hranjene posebno krmivima koja sadrže puno Od puerperalne pareze obolijevaju krave koje su nedostatno i nesrazmjerno hranjene mineralima posebno kalcijem, fosforom i magnezijem. Oboljela krava prestane jesti, postane nemirna, daje manje mlijeka, ljulja se, legne ili nasloni glavu na jasle. Životinja je neosjetljiva u stražnjem dijelu tijela. Bolest ne prolazi spontano životinju treba odmah Preventiva se. sastoji u pravovremenom zasušenju krave (2 mj. prije poroda) i davanju mineralnih dodataka (VAM, mineralni kamen ili cigla) posebno kravama hranjenim s puno u obroku.

Mljekarski list 3/2001.

PRIONICSTEST

BSE

Piše:Antun dr. vet. med. ,_

U posljednjem broju Mljekarskog lista naveli smo da je, zasada, jedina pouzdana metoda otkrivanja goveda oboljelih od spongioformne encefalopatije mikroskopski pregled mozga, te da u Hrvatskoj biti uskoro primijenjeni testovi za brzo otkrivanje oboljelih životinja. Nažalost, ti se testovi mogu provoditi jedino na zaklanim životinjama.

Danas znamo da je metoda i oprema za brzu dijagnostiku ~SE-a preuzeta (kupljena) od Svicarske firme Prionics AG, te da košta oko 3,5 milijuna kuna. Pouzdanost tih testova je vrlo velika, tako je na 10 000 testova jedan lažno pozitivan, što da govedo nije oboljelo od BSEa ali test javlja da je oboljelo. U da govedo u sebi ima BSE-a, test je uvijek stopostotno pozitivan te se takva goveda neškodljivo uklanjaju, odnosno spaljuju. U prilog sigurnosti testa govori i podatak da se Prionics test provodi u Švicarskoj u kojoj je bilo stotine BSE-a, a primjenjuje se i u drugim zemljama EU.

Prionics testovi vaju pravovremeno otkrivanje BSE goveda, a se ubrzati kontrola mesa u klaonicama. U negativnog nalaza, meso biti sigurno za prehranu ljudi. O

Piše:Antun dr. vet. med.

U prošlom broju Mljekarskog lista najavili smo o bolestima kod kojih se javljaju ili se mogu javiti simptomi poremesustava goveda. Zbog aanaka stvorena je nepotrebna panika u javnosti jer novinari svaku kravu koja se imalo ponaša žele proglasiti ludom. pojedini novinari misle da je spongioformna encefalopatija (BSE), odnosno kravlje ludilo, jedina bolest kod koje se krava ponaša. BSEnije jedina bolest životinja koja ugrožava zdravlje ljudi (zoonoza).

Na veliku žalost novinara u Hrvatskoj zasada nije ni jedan BSE-a(što ne da se ne može pojaviti).

Važno je upamtiti, da se promjene u ponašanju goveda javljaju kod brojnih bolesti, a da nisu vezane uz oboljenje sustava.

Bolesti biti opisane detaljno nego ukratko biti

navedeni simptomi, odnosno znakovi bolesti.

KETOZA.

oblik ketoze se javlja, a karakteriziraju je: potištenost, pospanost, opušteni ili naprotiv, pa svijesti i koma.

Goveda su nemirna u psa. Promukao im je glas, pohlepno jedu i piju, a zbog gutanja, hrana i voda se zbog nosti gutanja obilno sline. se javljaju bolovi u trbuhu i proljev. je paraliza stražnjih nogu. Govedo ugiba za 3-6 dana.

BOLESTAUlESZKOG -LAŽNA

Goveda postanu iznenada uzbua javlja se jak lokalni svrbež. Govedo ugine za nekoliko sati, a najduže za 1-2 dana.

LISTERIOZA.Bolest karakterizira visoka temperatura, Mljekarski list 3/2001.

vrata, škripa zubi, nekoordinirane kretnje, gubitak svijesti, ili potpuna paraliza. Govedo ugiba za 3-5 (1O) dana.

BOTULIZAM.

se javlja u goveda. Zbog paralize pojedinih živaca, govedo ne može gutati iako pokazuje volju za hranom. se javlja nesiguran hod, ležanje, teško disanje i veslanje nogama. Govedo ugiba za par sati do nekoliko dana, a rijetko kada ozdravi.

PUERPERALNAPAREZA.

Javlja se nakon Krava nema apetita, odnosno prestaje jesti i piti. Javlja se i nemir. Teže stoji zbog slabosti u stražnjem dijelu tijela. Kada legne, ne može više ustati. Kasnije se javljaju teški svijesti, ne reagira na podražaje, a jezik visi iz gubice. Pravovremenim kravu možemo spasiti od

S I OMARICA.

Javlja se ubrzano disanje, visoka temperatura, a može se javiti potištenost, nesiguran hod i trzanje Govedo se može srušiti i u uginuti.

Ovdje smo naveli tek nekoliko oboljenja kod kojih se javljaju u radu sustava. Naravno, nabrajanje bi moglo biti i duže. Važno je znati, ako se krava, bik ili junica ponašaju no, ne da je oboljela od BSE-a.

Na kraju valja napomenuti da se sustava javljaju i zbog nedostatka nekih minerala npr. kalcija i magnezija. Ne smijemo zaboraviti ni brojna otrovanja insekticidima, pesticidima, fungicidima i drugim štetnim (otrovnim) tvarima koje (u hrani ili vodi za dovode do poremeu radu sustava.

Mljekarski list 3/2001.

JOŠ O KRAVLJEMLUDILU

Piše: doc. dr. se. Zoran

Od prvog o "kravljem ludilu" objavljenom u broju Mljekarskog lista objavljeno je dosta napisa u tisku. Kako to biva, tiskovine su izvještavate s senzacio-nalizma pri su u javnost dolazile i neprovjerene te neutemeljene izjave.

Kao jednu od mjera za negativnog širenja neprovjerenih obavijesti o "kravljem ludilu" u Hrvatskoj, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva je na Internet stranicama postavilo odjeljak s podacima o ovoj opasnoj bolesti. Ove obavijesti su na lnternet adresi www.mps.hr

Isto tako, na e-mail adresi kravljeludilo@mps.hr mogu se postaviti pitanja vezana uz ovu problematiku, te dobiti provjereni i odgovori od nadležnih osoba.

Za Mljekarskog lista s ove Intemet stranice prilažemo neke važnije o spongiformna encefalopatiji (GSE) ili kravljem ludilu, kao i aktivnostima nadležnog ministarstva glede ove bolesti.

Bolest spongiformna encefalopatija (GSE) u grupi je bolesti više životinjskih vrsta i pod nazivom Transmisive spongiformne encefalopatije (TSE). Karakterizira ih velika prenosivost jedinki oboljele životinjske vrste te pokusnog ili prirodnog prijenosa na druge vrste životinja.

Sve bolesti iz ove grupe imaju inkubaciju (razdoblje od unošenja u organizam do prvih znakova oboljenja), u svom tijeku napreduju, su i neminovno završavaju oboljele jedinke. Kod svih bolesti iz ove skupine je središnji sustav u kojem se mikro-skopske promjene. tkivo je i nositelj infektivnosti, ali je prijenos i nekim drugim tkivima.

Jedna od karakteristika GSE-a je otpornost prema dezinfekcije. Kako je navedeno, bolest ima vrlo dugo razdoblje inkubacije, bolest jedinke napreduje i na govedima se u promjenama ponasanJa oboljelih grla, te smetnjama u kretanju. Smrtni ishod oboljelih goveda je neminovan.

Za govedarsku proizvodnju je da se ni jedna od bolesti iz ove skupine ne može za sada objektivno dijagnosticirati na živom organizmu. Jedini pouzdani bolesti u veterinarskoj medicini su biopsije mozga.

Inkubacija spongiformne encefalopatije kod goveda nastavak na str, 14

traje 4-5 godina, ali su poznati životinja koje su oboljele u dobi od 20 mjeseci, kao i u dobi od 17 godina. Inkubacija kod (varijanta CreutzfeldJacobove bolesti) može trajati i više od 1O godina, iako svi detalji oko dužine inkubacije nisu za sada još znanstveno

Konzumiranje mlijeka i mlijeproizvoda se smatra sigurnim, pa i onda kada mlijeko od životinja s manifestacijama bolesti. Što se mesa goveda, samim nije prenijeti bolest. Rizik za prijenos bolesti mesom može se s pretpostavkom da je meso zaraženo dodirom s drugim, sigurno poznatim, visoko tkivima.

Prijenos bolesti od bolesnih krava na telad dobro je i u prirodnim uvjetima iznosi oko 10%.

Zbog vremenski dugotrajnog razvoja bolesti drži se kako se bolest ne može prenijeti tkivima goveda mladih kategorija (teladi ili junadi).

U da su tako mlada g'oveda zaražena, njihovo meso postalo bi za opasno tek u njihovoj starijoj životnoj dobi.

I KOZARSTVO

Jedna od metoda starosti ovaca i koza je izgled zubala, izgled Naime, prema promjenama njihovom trošenju i izgledu može se vrlo precizno odrediti starost grla. Za ovaj starosti grla potrebna je vježba, i tijekom pregleda zubiju se iskustvo i sigurnost u razlikovanju i stalnih

Pregled glavnih mjera koje se u Hrvatskoj provode radi i dijagnostike spongiformne encefalopatije

bolest GSE prijavljuje se po zakonu

- provode se stalni programi kontrole i GSE-a i drugih transmisivnih encefalopatija (TSE-a)

- na Odjelu za patologiju Hrvatskoga veterinarskoga instituta u Zagrebu, osnovan je Laboratorij za kontrolu i životinjskih spongiformnih encefalopatija sa naglaskom na spongiformnu encefalopatiju

- materijal podrijetlom od goveda (bilo zaklanih ili uginulih) koja su pokazivala znakove poremetnji obvezno se testira

- zabranjen je uvoz u Republiku Hrvatsku,živih goveda i njihovih proizvoda, iz zemalja koje su zabilježile pojavu spongiformne encefalopatije, a isto tako i iz zemalja koje nemaju program otkrivanja iste

- zabranjena je uporaba mesnog i

STAROSTI

Mali (ovce i koze) imaju

32 trajna zuba i to: 24 kutnjaka je uloga usitnjavanje hrane i 8 u gornjoj

koštanog brašna podrijetlom od za hranidbu odnosno proteinima podrijetlom od sisavaca za ishranu svih životinja koje su namijenjene prehrani ljudi

- zabranjen je uvoz krmiva životinjskog podrijetla i tkiva visokog rizika u RH.

gledano, javnost sumnja u opasnosti od kravljeg ludila u nas. držanja goveda iz uzgoja nije pružao za razvoj bolesti. Prema dosadašnjim izjavama iz nadležnog ministarstva može se kako bi svaki možebitni bolesti uvezenom stokom odmah bio prepoznat i bolest bi bila iskorijenjena u

No, kako je više puta isticano, opravdani oprez je nužan. Potencijalna opasnost za ljudsko zdravlje, zbog sadašnje izljevrlo je velika. Tome pridonosi i velika proširenost potencijalno opasnih proizvoda govedskog porijekla u sveukupnom svjetskom prometu ne samo prehrambenih proizvoda.

Trajni zubi su:

1. ( 1-incisivi)

2. kutnjaci ( C-canini )

3. prednji kutnjaci (P-praemolares)

4. stražnji kutnjaci ( M-molares)

Trajni zubi složeni prema formuli:

zubna formula (pokazujegdje i kolikoje zubi u zubalu) kutnjaci i kutnjaci

DONJAVILICA 3M 3P oc O I 01 oc 3P 3M GORNJAVILICA 3M 3P oc 41 41 oc 3P 3M

3/2001.

U svakoj polovini s tjedna života. U prva tri do lijeve i desne strane nalazi se po 6 tjedna života izbijaju kutnjaka od kojih 3 predkutnjaka i predkutnjaci, pa su kod janjeta ili 3 stalna kutnjaka. jareta u prvom mjesecu života su samo potpuno razvijeni svi u donjoj i to po 4 sa svake strane. Zamjena prvog para se nazivaju prvi unu- nih kod ranozretarnji par (incisivus primus) drugi lih pasmina po navršenoj godini par (incisivus sekundus) par života, a u kasnozrelih pasmina i (incisivus tercius) i par do 6 mjeseci kasnije. (incisivus qvartus ili caninus).

Zubi se trošenjem smanjuju, od okruglasto-loptastog oblika poprimaju ravno-loptasti, postaju sitniji, klimaju se i poprimaju žutu boju. Zbog trošenja zubi i njihovog ispadanja nakon 6 godina, procjena starosti grla više nije pouzdana i

Kod kasnozrelih pasmina u

Zubi se dalje dijele na dobi od 1,5 godine života izbija i stalne. zubi prvi, s 2 godine drugi, s tri godine su mali, izrazito bijele boje, i i sa godine par pri korijenu uži. Nakon Za ovcu koja ima sve vremena oni ispadaju kako bi izmijenjene možemo napravili mjesto stalnim zubima. kazati da je stara godine. Stalni zubi su u odnosu na kutnjaci se zamjenjuznatno i lopatastog ju stalnim najkasnije s 1,5 do 2 oblika, izbijaju na mjestu godine. ka i ostaju do kraja života. Od ostalih kutnjaka prvi par Od kutnjaka se mijenjaju samo izbije poslije tri, drugi poslije predkutnjaci, a postoje tri para devet, a poslije 18 mjeseci predkutnjaka. Prema izmjenama starosti životinje. predkutnjaka ne se starost Uslijed stalne upotrebe i sa grla. se zubi troše. Na brzinu

Prvi par trošenja zubiju izbija tijekom prvog tjedna života, a hranidbe ovaca (loše sijeno, neu nekim janjad dolazi dostatak kalcija). Najprije na svijet s njima (izniknu u tijeku trošenje prvog unutarnjeg para intrauterinog razvoja). Drugi par (incisivus primus), a zubiju izbija tijekom zatim slijede drugi par (incisivus drugog tjedna života, tijekom sekundus), par (incisivus a tijekom tercius) i par (incisivus -----~"""quartus ili caninus).

PASMINE KOZA

Piše: Željka dipl. ing.

Današnje se kozarstvo u Hrvatskoj temelji na 5 pasmina koza. Na hrvatskim se pašnjacima i u hrvatskim štalama može francuska alpina, šarena plemenita koza (DBEZ-srnasta), sanska, burska i naša autohtona koza. Koja od ovih pasmina biti prisutna na nekom obiteljskom

Mljekarski list 3/2001.

Životinje s nepravilnim položajem zubiju zubalo ili zubalo) obvezno se iz daljnjeg uzgoja.

ZAMJENA U STALNE kod koza:

Slika 1. 3-12 mjeseci

Slika 2. 14-16 mjeseci prvi par trajnih

Slika 3. 19-22 mjeseca drugi par trajnih

Slika 4. 21-28 mjeseci par trajnih

Slika 5. 30-38 mjeseci svi trajni

gospodarstvu ovisi o tome za koji se uzgojni cilj

Tamo gdje je uzgojni cilj proizvodnja mesa se debeljuškasta BURSKAKOZA.Pradomovina ove pasmine je južna Afrika gdje je nastala iz izmiješane populacije koza. Od 1958. vodi se u knjigama, a od 1964. testiranje na proizvodnost.

U južnoj su Africi koze držali zajedno s govedima i ovcama kako bi rast šikara. Prvi uvoz burskih koza u treba zahvaliti ljubavi mornara prema životinjama. U transportu lavova iz južne Afrike za jedan zoološki vrt u hrana lavovima trebale su biti burske koze. Mornari se nisu usudili njima hraniti lavove, pa su osim gladnih lavova u stigle i žive koze.

Ova se pasmina odlikuje kratkom bijelom dlakom, a glava i vrat su Na glavi se bijela pjega na rogovi te duge i široke "klopave" uši. Glava je snažna, a nosni profil je ravan. Zbog izuzetno mirnog temperamenta burske se koze mogu držati zajedno s drugim vrstama životinja, a pokazale su se i kao i njegovatelji okoliša.

Sistematskom selekcijom na mesnatost stvorena je robusna životinja velikog okvira, dubokih i širokih prsa te izvrsnih mesnatih partija na i butovima. Dnevni prirast iznosi oko 230 grama kod muške jaradi i oko 180 grama kod ženske. Životinje imaju veliku sposobnost prilagodbe na oskudnu hranidbu. Meso je cijenjene kakvozbog izuzetno malog udjela masti i svoje te za razliku od ostalih pasmina, meso ove pasmine nema (ili ima samo u izuzetnoj mjeri) kozji miris. iskoristivost jaretrupa je preko 50%.

Ukoliko postoji izvansezonsko parenje, burska se koza jari tri puta u dvije godine i po jarenju prosjedaje 1,8 do2 jaradi. Burske su koze izuzetno dobre majke.

Odrasli jarac težak je 80-100 kg, visine do grebena 75-90 cm. Visina do grebena kod koza iznosi 65-75 cm, a teške su od 50-75 kg.

Obiteljskom gospodarstvu kojim francuska alpina, sanska koza ili šarena plemenita

koza (DBEZ-srnasta) zasigurno je uzgojni cilj proizvodnja mlijeka.

SANSKA KOZA je porijeklom iz doline rijeke Saane u Švicarskoj odakle se proširila po Europi i u Sjevernu Ameriku.

Uzgaja se u krvi ili se zbog svoje izvanredne križa u cilju popravljanja ove osobine kod nekih pasmina.

Odlikuje se kratkom i gustom bijelom dlakom te finom i mekom

kožom koja može biti pigmentirana. Na glavi ravnog profila mogu biti rogovi, ali oni nisu pasminska karakteristika. Noge su srednje visoke i snažne, a vime dobro razvijeno i dobro povezano s trbuhom. Odrasli teški su oko 75 kg, a koze 50 kg. Osim visokom proizvodnjom mlijeka, odlikuje se i dobrom koja je u prosjeku 190-200%. Meso jaradi je ukusno i meko.

Sanska koza je velikih zahtjeva što se hranidbe, ali se intenzivnom uzgoja. U ovakvim uvjetima proizvede oko 750 do 900 kg mlijeka s 3, 1% masti i 2, 7% proteina. Pojedine koze daju i preko 3000 kg mlijeka godišnje. laktacija traje 269 dana. Poznata je kao najbolja pasmina u svijetu te je kao takva široko rasprostranjena.

FRANCUSKA ALPINA iz

švicarsko-francuskih Alpa. Pod ovim imenom ne vodi se samo jedna pasmina nego se radi o skupnom nazivu za švicarsku bursku kozu (Chamoisee), talijansku, španjolsku i francusku alpinu. Izvorni oblik svih navedenih pasmina je Švicarska brdska koza.

Pokazala se kao dobro prilagodljiva u uzgoju, ali se koristi i za križanja u cilju popravljanja konformacije trupa i proizvodnje mlijeka.

Boja dlake ovisi o varijetetu, a može biti šarena i crna ili s tamnijim i slabinama a svjetlijim vratom i plec'kama. koza i ima rogove. je skladna i s razvijenim prsnim košem i trbuhom. Prostjelesna masa odraslih je 70 do 90 kg, a koza 40 do 70 kg. Plodnost prvojarki je oko 130%, a kasnije se do 180%. Laktacija traje 210 do 280 dana. da je prilagodljiva na sve uvjete držanja u dobrim se uvjetima može proizvodnja mlijeka od 600 do 900 litara godišnje.

FRANCUSKAALPINA

Pri formiranju pasmine ŠARENE PLEMENITE KOZE (SRNASTEKOZE), kao uzgojni cilj postavljeno je stvaranje plodne, otporne, na hrani zahvalne i dugokoze s korektnim stavom nogu i srednjeg okvira.

Pod nazivom šarena plemenita koza 1928. godine su sojevi koza:

1. koza s tamnom "jeguljastom" prugom na Mljekarski list 3/2001.

donjim dijelom trbuha i nogu

2. koza s 'Jeguljastom" prugom CIJIJe donji dio trbuha a donji dio nogu su svjetlije pruge od baze roga do usnog luka

3. koza, oker boje donjeg dijela trbuha i nogu te svjetlijim prugama od gornjeg dijela do usnog luka.

Bez obzira na varijeteta ove pasmine, teži se jedinstvenom uzgojnom cilju. Prije svega je to postignuta proizvodnja je 900 do 1000 kg mlijeka godišnje sa 3,5 do 4% masti i sa 3% U vrhu laktacijske proizvodnje pojedina grla dala su i do 1800 kg mlijeka.

Vime je u ima srednje duge sise i lako ju je musti.

Osim visokom ova se pasmina odlikuje i dobrom koja iznosi 1,8 do 2 jaradi. Parenje je sezonsko i nastupa od kolovoza do prosinca. Prvo janjenje je u dobi od 12 do 14 mjeseci. Ova je pasmina po robusnim i otpornim pripadnicima i izuzetno dugim proizvodnim vijekom. U dobrim se uvjetima koze mogu držati do 12 godina, a pojedina grla i do 15. Visina do grebena kod odraslog jarca iznosi od 75 do 90 cm, a grla su teška od 60 do 80 kg. Odrasle koze nešto su manjeg okvira, težine od 50 do 75 kg.

GOSPODARSTVO

Prihod,

dohodak

8nels~orlšten~

govedarske proizvodnje u obiteljskom

Piše:doc. dr. se. Zoran

Zimsko razdoblje u našim obiteljskim gospodarstvima oduvijek je bilo vrijeme nja za prošlu godinu i vrijeme pripreme za ostvarenje planova u godini.

Gospodari ocjenjuju uspješnost govedarske proizvodnje prema odnosu primljenog novca i izdataka. Od ukupnih prihoda dobivenih prodajom mlijeka, teladi i krava oduzimaju troškove kupljene hrane i repromaterijala (sjeme, gnojivo, zaštitna sredstva) i troškove razliusluga (kombajniranje, spremanje silaže i sl.) u proizvodnji vlastite hrane.

Tome se pridodaju izdaci usluga veterinara i troškova kredita. Preostali dio gospodari nazivaju svojom "zaradom" od govedarske proizvodnje.

Mljekarski list 3/2001.

Grafikon 1. Struktura prihoda prema izdacima s prodanih 3000 I mlijeka

A: Kupljena hrana

B: usluge

C: Financijski rezultat

D: Kupljeni materijal

U praksi našeg gospodarstva, s prodanih oko 3 litara mlijeka po jednom grlu, takva shema "poslovnog razmišljanja" pojednostavljeno izgleda kao u grafikonu 1. Treba napomenuti kako se ne radi o stvarnom gospodarstvu, o proizvodnji prema analizi više gospodarstava s 8-15 muznih grla tijekom 2000. godine. Gospodarstva posjeduju staje manjeg kapaciteta, prije 10-15 godina. Staje nisu posebno opremljene, a gospodarstva uglavnom nemaju specijali-

ziranu mehanizaciju za proizvodnju hrane. Radi se o boljim gospodarstvima u našim prilikama, no se osuvremenjivanje i obujma poslovanja, kako bi bila konkurentna u uvjetima.

bi trebalo u cijeni koštanja samo s prodanim mlijeka, a trebalo bi se odbiti mlijeko koje posiše telad ili se utroši u Za tako utrošene trebalo bi prihod ostvaren njihovom prodajom. Prikazanim koji je donekle izmijenjen, pokušalo se kalkulaciju približiti stvarnim uvjetima i naših gospodarstava.

Prema prikazanom je vidljivo da se s prodajom oko 3 litara mlijeka u uvjetima može po rnuznom grlu ostvariti financijski rezultat (prihodi-izdaci ili novcem utrošci materijala i usluge) od oko 3.576 kuna. Financijski rezultat gotovo 40% ukupnih prihoda po muznom grlu.

više puta sam u situacijama isticao kako se u našim gospodarstvima ne bi smjelo nati na ovakav

Poljoprivredna proizvodnja treba "podmiriti" i ostale troškove gospodarstva, kao naknade za "potrošene" strojeve i opremu te uloženi trud i rad svih aktivnih aanova

Naravno, poslovanje gospodarstva treba pokriti i redovite izdatke kao što su komunalni troškovi (voda, telefon, energija ... ). Ostaje još pitanje socijalnih, kulmrnih i drugih potreba

U normalnim okolnostima poslovanja jednog gospodarstva (kao treba pretpostaviti i dio dohotka na ime uloženog kapitala koji je u našim uvjetima od 20 do 40 kuna po muznom grlu.

Kada se sve navedene stavke prikažu u kalkulaciji cijene koštanja mlijeka u našem gospodarstvu s navedenih 3 litara prodanog mlijeka dobije se situacija pojednostavljeno prikazana u grafikonu 2.

Grafikon2. Struktura prihoda prema rashodima s prodanih 3000 I mlijeka 7% 10% B 11%

A= Kupljena hrana

B= usluge

C= DOHODAK

O= Kupljenirepromaterijal

E= troškovi

F= Amortizacija

Prema prikazanom grafikonu 2. vidljivo je kako dohodak po muznom grlu oko 24 % ukupnih prihoda. U našim uvjetima radi se o velikom dohotku, no valja da su analizirana odabrana

gospodarstva koja su po ustrojstvu i rezultatima govedarske proizvodnje znatno iznad razine gospodarstava.

Jasno je kako za uspJesno dugogodišnje poslovanje i razvitak jednog gospodarstva treba sve troškove poslovanja. Tako se gospodarstvu može realno ocijeniti poslovna sposobnost i razvojne

Prema tim vrijednostima može se s ostavljanjem gospodarstva nasljedniku u boljem poslovnom stanju, nego što je zatekao sadašnji gospodar pri preuzimanju od svog prethodnika.

Tablica1: prihoda, izdataka i rashoda po muznomgrlu

Opis iznos kuna PRIHODI 8.946

Mlijeko (3.000 litara) 6.840 Tele {120-140 kg) 2.106 IZDACI 5.370

Kupljena hrana 644 Kupljeni repromaterijal (za sil. kukuruz, pšenica, soJa DTS ) 4.050 usluge

(veterinar, kombaJniranje, siliranje, baliranje ) 960 TROŠKOVI

(lzdaci+Amortizadja+ troškovi) 6.720

Amortizacija 1.013

Objekti 628

Oprema 182

Mehanizacija 203 troškovi 338

Komunalni troškovi 199 Mirovinsko i zdravstveno osiguranje 68 Troškovi vozila i dr. 71

FINANCIJSKIREZULTAT 3.576 DOHODAK 2.226

Jedino ovaj obrazac ponašanja osigurava stalnu obnovu i možebitni razvitak govedarske proizvodnje u nas.

No, u tako zamišljenom sustavu svi njegovi sastavni dijelovi trebali bi dobro funkcionirati. Dakle, gospodarstva bi trebala sa što manjim troškovima proizvoditi što koji odgovaraju

potencijalima uzgajanih goveda.

Podrazumijeva se kako bi se suvremena znanstvena u govedarstvu i rješenja same proizvodnje trebala u što kravremenu preko fakulteta i službi potpore (savjetodavna, veterinarska, selekcijska i sl.) usmjeriti na izravne i što prije u praksi.

Isto tako, sve mjere agrarne politike (u nas najpoznatije premije za mlijeko i tov te poticaji za neke ratarske proizvodnje) trebaju biti tako ustrojene da gospodarstvima koja posluju u standardnim okvirima (varijabilni i ukupni troškovi, visina proizvodnje mjerena litrama mlijeka i prirastom po držanom grlu) imaju na zagarantirani dohodak.

Nažalost, naši vrlo dobro znaju koliko je takav uravnotežen sustav udaljen od naše prakse. Jedino što je potpuno sigurno, nužnost je da gospodarstva nastoje sama dosegnuti što bolji odnos prihoda i troškova u govedarskoj proizvodnji. Svaka u tom smislu koja dolazi od navedenih izvan gospodarstva predstavlja dodatnu sigurnost poticaj razvitku poslovanja.

Kako se gube potencijalni prihodi i kalkulira s razlikama prihoda i troškova pojednostavljeno je prikazano u tablici 2 i grafikonu 3. su prema približavanju proizvodnje mlijeka u gospodarstvu tehnološkom potencijalu muznih grla u nas. Prema mišljenjima, tehnološki potencijal grla simentalske pasmine s tehnologijom uzgoja je preko 5.500 litara godišnje. Okvirno se može s oko 5.000 litara mlijeka za prodaju. Mljekarski list 3/2001.

Tablica2: Ekonomski za razineproizvodnje

Opislprodano mlijeko 3000 l 4000 1 4500 50001 ukunam:11

IPRIHODI 8.946 9.923 10.901 11.878

IZDACI 5.370 5.692 6.326 6.943

TROŠKOVI (Izdaci

+Amortizacija+ 6.720 7.042 7.676 8.293 troškovi)

Amortizacija 1.013 1.013 1.013 1.013 troškovi 338 338 338 338

DOHODAK 2.226 2.882 3.225 3.585

FINANCIJSKIREZUL. 3.576 4.232 4.575 4.935

Cijena koštanja (pre Jia izd, cima) kn/litra 1,79 1,66 1,64 1,62

Cijena koštanja (pre Jia svi1(1 troškovima) kn/litra 2,24 2,05 1,99 1,93

Tako je potencijalni prihod gospodarstva od govedarske proizvodnje (prodaja teleta i mlijeka) oko 11.878 kuna godišnje, a samo s izdacima gospodarstvu na razini od 5 litara financijski rezultat je oko 4.935 kuna. Pri svih pretpostavljenih troškova dohodak je oko 3.585 kuna.

podatke o prihodima, financijskom rezultatu i dohotku za razine proizvodnje, odnosno prodaje mlijeka od 3.000 do 5.000 litara po grlu, s financijskog stajališta može se da gospodarstva s prodajom od 3 litara mlijeka po grlu godišnje "gube" iznose.

Kako se odnose na gospodarstva s 5-15 muznih grla, okvirna ukazuje na potencijalni financijski rezultat od 35.760 do 49.350 kuna i dohodak od 22.260 do 35.850 kuna godišnje. Gospodarstva na razini od 3.000 litara prodanog mlijeka imaju sa stadom od 8 grla za 10.870 kuna manji financijski rezultat i dohodak od potencijalnog pri prodaji 5.000 litara mlijeka. Na· istoj razini prodaje s 15 grla imaju manji financijski rezultat i dohodak za oko 20.380 kuna.

Tablica 3: Odstupanja financijskih pokazatelja od potencijalnih iznosa

Gubici od 5.000 !

Opis I li u kunama 5.000 4.50014.000 3.000

Prihod 11.878 -977-1.954,-2.932

Financijskirezultat 4.935 -360 -703-1.359

Dohodak 3.585 -360 -703!-1.359

Uvjetno gospodarstva s proizvodnjom od 3.000 litara mlijeka gube godišnje navedene iznose, jer ne koriste dovoljno dobro svoje raspoložive kapacitete.

Grafikon 3: Odnosi prihoda, izdataka, troškova i dohotka za proizvodnju

Mljekarski list 3/2001.

A= PRIHODI

B= IZDACI

C= TROŠKOVI

D= DOHODAK

Navedeni predstavljaju pojednostavljeni za bi potpuniju pouzdanost trebalo provesti detaljna istraživanja na broju gospodarstava (u ovom istraživanju nisu nata kreditna zaduženja, novije staje farmskog tipa s više od 15 muznih grla, pasmine u osnovnom stadu). su odnosi u dijelu gospodarstava koja su na istoj razini poslovanja.

Nadam se, da naši gospodari u ovom razdoblju godine, kada je manje poslova izvan i vjerojatno malo više

vremena za poslovno planiranje, razmisliti o svojoj govedarskoj proizvodnji i na ovaj te ove stavke pri procjeni vlastite uspješnosti.

Takvo poslovno razmišljanje potrebno je zbog realne ocjene vlastitog poslovanja, te postizanja dohotka u odnosu na uloženi kapital - objekte, opremu, sredstva i vlastiti rad. Isto tako, u bliskoj ne treba održavanje socijalnog pristupa dijelu gospodarstava (poticajima iz državnog prorakoji posluje

U zaoštrenoj konkurenciji s smanjenjem poticaja i zahtjeva za kvalitetnom sirovinom (sirovim, svježim mlije-

prodaja mlijeka - litara

E= FINANCIJSKIREZULTAT

kom) u nekom potica.Jnom razvojnom sustavu opstat samo dio koji se rukovodi iskljuekonomskim

Drugi dio gospodara, s manjim stadom i manjom proizvodnjom po grlu, koji danas naših i nadalje proizvoditi na uštrb vlastitog rada i uloženog kapitala. Tako njihov dohodak biti znatno manji od opravdanog i akumulaciju za obnavljanje i razvitak poslovanja. Nasljednici takvih gospodarstva bit u znatno nepovoljnijem položaju i vjerojatno u napustiti ovaj proizvodnje u gospodarstvu.

EUROPSKOJ UNIJI a ~~(ru]~M HRVATSKOJ

Pozitivne promjene i poboljšanje strukture kapaciteta proizvomlijeka u Evropskoj Uniji za njezinih devet vidljive su iz prethodno objavljenih podataka i analiza u Mljekarskom listu 1 i 2 / 2001. Ovim rezultatima u proizvodnji mlijeka ostvareni su ciljevi agrarne politike EU i ukupnom intenzifikacijom porasla je produktivnost govedarstva kao i kvaliteta sirovog mlijeka. Nakon ove faze je poremetnja odnosa proizvedenih mlijeka i potreba mljekarske industrije i tržišta proizvodima. Zbog navedenih razloga EU uvodi ne kvote (dopuštene godišnje mlijeka za svaku zemlju koje biti sustavom subvencija i stimulacija).

Kvote su dalje bile pod kontrolom i stalno su i propisivane mlijeka.

Proizvodnja mlijeka zemalja EU-9 Devet zemalja EU prije

ulaska u Uniju imale su strukturu i produktivnost u proizvodnji mlijeka razvijenu, osim Belgije i Irske. U 1973. god. prosjek godišnje za ukupno 25,60 milijuna krava iznosio je 3.778 litara mlijeka/krava. Ukupno je proizvedeno 96,74 milijarde litara mlijeka. (fab/ica 1.)

U razdoblju 1973.-1998. god. porasla je proizvodnja mlijeka za svega 6,32%. U 1998. god. proizvodnja mlijeka iznosila je 102,86 mlrd. litara. Uz navedeni blagi rast proizvodnje mlijeka ostvaren je veoma intenzivan kvalitativan razvoj ove proizvodnje. je proizvodnja mlijeka po jednoj kravi sa 3.778 litara na 5.678. godišnju po jednoj kravi ima Nizozemska 6.872 litara i Danska 6.865 litara/krava, a najmanju produktivnost ima Irska sa 4.195 litara/krava i Italija s od 4.976 litara mlijeka po kravi.

Daljnji pokazatelj razvijenosti

Tablica1:Proizvodnja i produktivnostkravljegmlijekauzemljamaEU-9 u razdoblju1973.-1998. god 1973. godina 1998. godina

je koncentracija mlijeka, kapaciteta farmi te godišnja proizvodnja mlijeka po jednom farmeru. Tijekom 1973. god. proizvodnja mlijeka na jednoj farmi iznosila je 39.780 litara, a u 1998. god. 172.580 litara kravljeg mlijeka. godišnju proizvodnju po jednom farmeru od prosjeka zemalja EU-9 imale su Danska 333.428 litara/farmer, Engleska 384.526 litara i Nizozemska 274.875 litara po jednom razvoj ostvarile su zemlje s nižom nom Tako je Irska proizvodnju po farmeru sa 24.131 litru godišnje na 138.300 litara mlijeka, Belgija sa 33.000 litara na 152.380 litara, Italija sa 15.963 litara na 99.057 litara i Francuska sa 34.450 litara na 165.286 litara. U ovim državama ostvareno je godišnje proizvodnje mlijeka za 20%.

Proizvodnja mlijeka zemalja EU-6 (fablica2.)

zemljama koje su se kasnije pridružile EU su i države razvijene proizvodnje mlijeka: Finska i Švedska. U EU Švedska ima godišnju po kravi, a iznosi 7.418 litara mlijeka

Za Hrvatsku bi se, kao karakmodel razvoja proizvodnje mlijeka, mogli uzeti primjeri u Portugalu i Austriji. Ove zemlje prema produktivnosti i razvijenosti proizvodnje mlijeka zaostaju za ostalim zemljama EU, ali je njihova proizvodnja mlijeka od 4.000 litara mlijeka. ima godišnju krava 4.062 litre, Austrija 4.466 litara i Portugal 5.154 litara mlijeka po kravi. Ove se zemlje zna-

Ml1ekarski list 3/2001.

Tablica 2: Proizvodnja i produktivnost kravljeg mlijeka zemalja EU-6 u 1998. godini

Farme Krave

DRŽAVA

Španjolska

Portugal 72 355

Austrija 88 729 ,_ ,_

Finska 30 380 -~ ,__

Švedska 16 449

Ukupno EU-6 340 I 3.401

caJno razlikuju i po kapacitetima farmi koji su manji od cijele EU prosjek iznosi 23 krave/farma 6,5 krava/farma, Portugal 5 krava, Austrija 8 krava). Ovdje se odvija proces restrukturiranja proizvodnje mlijeka. Kapaciteti farmi ne mogu se poali se s kapacitetima i brojem krava proizvodnja mlijeka razvija i intenzivira. U uvjetima liberalizacije tržišta, ova proizvodnja ne može biti konkurentna razvijenim zemljama, ali se mjerama agrarne politike u ovim zemljama proizvodnja mlijeka zbog nacionalnog interesa.

Proizvodnja mlijeka u EU-15 Za svih petnaest zemalja EU15, neovisno o stanju proizvodnje mlijeka u pojedinoj stanje je veoma povoljno. (Tablica 3)

2. Broj krava

(ukupno) 21,45 milijuna grla

broj krava

4,84 milijuna grla

Najmanji broj krava

180.000 grla

3. kapacitet farme/krava 23 krave

Maksimalni kapacitet farme (Engleska) 65 krava

Minimalni kapacitet farme (Portugal) 5 krava

4. Godišnja proizvodnja mlijeka (ukupno)120,45 milijardi litara

godišnja proizvodnja 28,50 milijardi litara

Najmanja godišnja proizvodnja 740,00 milijuna litara

Tablica3:Struktura govedarstva i proizvodnjakravljegmlijekaEU-15(1998.god.)

EUROPSKA Farme Krave

UNIJA .000 .000

Glavna obilježja proizvodnje mlijeka u EU-15: 1. mlijeka farme)

ukupno 936.000 farmera

Mljekarski list 3/2001.

5. godišnja krava 5.606 litara/krava godišnja krava (Švedska) 7 .418 litara/krava Najmanja godišnja krava 4.062 litara/krava

6. godišnja proizvodnja mlijeka po farmi 128.680 litara Maksimalna godišnja proizvodnja mlijeka (Engleska) 384.526 litara Najniža godišnja proizvodnja (Portugal) 25.416 litara

Stanje proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj

Govedarska proizvodnja i proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj je nerazvijena što je jednim dijelom rezultat raznih posljedica, sadašnjih gospodarskih prilika kao i nepovoljnog položaja ove proizvodnje u bivšoj Jugoslaviji. Naša se proizvodnja mlijeka ne može ni s jednom EU, s nekim bivšim državama. (Tablica 4.)

Osnovne karakteristike kravljeg mlijeka u Hrvatskoj u 1998. god.:

1. Broj mlijeka ukupno 110.025 obiteljska gospodarstva procjena 110.000 - privredni subjekti 25

2. Kravai steonih junica ukupno 300.000 obiteljska gospodarstva 294.000 - privredni subjekti 6.000

3. kapacitet obiteljskih 2,60 krava

4. Godišnja proizvodnja mlijeka ukupno 615,000 mil. litara - proizvodnja na obiteljskim gospodarstvima 587,00 mit. litara - - privredni subjekti 28,00 mil. litara

S. godišnja krava ukupno 2.050 lit.fkrava obiteljska gospodarstva 1.996 lit./krava - privredni subjekti 4.666 lit.fkrava

Tablica4: GOVEDARS1VOHRVATSKE - Proizvodnjakravljegmlijeka{1973.-1998.god.)

UKUPNO GOVEDA KRAVE

Piše: mr. se.

godišnja proizvodnja mlijeka po kravi u Hrvatskoj je ispod 3000 litara, a neki prognoziraju kako ona 201 O. godine biti svega 3500 litara. Žalosna i za loše i za loše mlijeka.

Da Hrvatska danas uvozi mlijeko i rasplodne junice, nacionalna je sramota i struke i agrarne politike.

U ovom nastavku teme razmatrat kako bi mogli proizvodnju mlijeka, a s time i osobni dohodak koji je mjerilo našega rada i našega znanja.

se s našom i problemima koje moramo otklanjati kako bismo primjenjivali suvremenu tehnologiju u proizvodnji mlijeka.

stvarnost je vrlo teška, a iz dana u dan postaje sve teža. Poskupila je mineralno gnojivo, nafta, usluge i troškovi života.

Slobodno možemo dolazi vrijeme "STANI PANJ".A je i došlo!

Vrijeme slobodnog otvorenog svjetskog i europskog tržišta. Vrijeme znanja, suvremene tehnologije i kompjuterizacije, genetskog inženjeringa, vrijeme bespoštedne i nemilosrdne borbe za profitom.

U zemalja razvijenog svijeta uz sve beneficije, poticaje i subvencije od 1950. godine do 2000. svakih 1O godina broj seljaka i farmera smanjivao se za gotovo 50%. farmi se nasuprot tome za 50%, se i broj krava i proizvodnja mlijeka.

Mi još uvijek nemamo tako dobre beneficije, poticaje i subvencije.

Prema strukturi mlijeka dominantna su obiteljska gospodarstva, a privredni subjekti zastupljeni su u proizvodnji sa svega 6.000 krava i 25 farmi. u proizvodnji mlijeka sudjeluju s 28,00 mil. litara ili sa 4,54% godišnjih te se njihov udio u proizvodnji i dalje :J

Mi smo dobili poticaje za kukuruz, što je u proizvodnji mlijeka, nažalost, totalni promašaj.

Iz teških situacija izlaze samo hrabri, marljivi i uporni, oni koji vrlo brzo usvajaju suvremenu tehnologiju i pravilno organiziraju svoj obiteljski posjed.

Na ovakvo moje izlaganje, sigurno biti prigovora i ljutnje.

Bez obzira na naše znanje i naša htijenja, u životu nikada nismo dovoljno mudri.

Dokaz nedovoljne mudrosti, lošeg znanja i loše agrarne politike 2001. godina donijela nam je poticaja za proizvodnju kukuruza, a poticaje za zasijane travnjake nismo dobili. Kada li struka i agrama politika shvatiti da je osnova uspješne proizvodnje mlijeka visoko kvalitetna sirovina krma proizvedena na zasijanim travnjacima. Nadajmo se da te poticaje dobiti godine.

ŠTO MOŽETESAMI I KOJE ODLUKE MOŽETE SAMI DONIJETI, VI HRVATSKI MLIJEKA?

SAVlETBROl lEDAN.

Prva glavna odluka koju u ovoj godini morate donijeti je: OD 2001. DO 2005. GODINEU HRVATSKOJ SE NE SMIJE ZAKLATINITI JEDNO ŽENSKO TELE ILI JUNICA- BAREMŠTO SE VAŠEGGOSPODARS1VA.

Svako žensko tele u ovih S godina mora biti uzgojena do junice i prvotelke. Svako prazno i slobodno mjesto u štali mora biti što prije popunjeno s kravom koja proizvodi mlijeko.

Ne smijemo zaboraviti:

PROIZVODNJA MLIJEKAJE VISOKO PROFITABILNA J?JELATNOST,JEDl~A PROIZVODNJA KOJA TRAJE CITAVUGODINU I CITAVUGODINU DONOSI OSOBNI DOHODAK.

Mljekarski list 3/2001.

Ovo vrijedi samo za one mlijeka koji ozbiljno i misle da mogu opstati u ovoj proizvodnji. Svi oni koji imaju razmišljanja i imaju neke druge planove, neka se ne zamaraju ovom problematikom.

Još jednom naglašavam, da je teško, teško je, a bit još teže!

moramo naglasiti da program razvoja i socijalni program moramo definitivno razdvojiti, a isto tako i svaštarenje u proizvodnji.

Za uzgoj ženske teladi i junica treba izgraditi poluotvorene šupe - staje - nadstrešnice - od dasaka ili okrajaka. Ove nastambe moraju biti sa tri strane zatvorene, suhe, s dovoljno slame, a životinje moraju biti slobodne. Za to nam ne trebaju neke posebne investicije.

1\))1!'@~ mi W]]M!M do 1O bmn 11 llllG!R!H.vllutild ui@J !f!ulil:@g ~mab m Rm@!ilt!: ! p~ mu. Dd j® pro~~.

DAKLE, MLIJEKA U HRVATSKOJKOJI

IMAJU OD 5 DO 10 KRAVA (A TAKVIH JE SADA NAJVIŠE), MORAJU IMATI VLASTITI UZGOJ

RASPLODNIH JUNICA ZA REMONT I PROŠIRENJE STADA.

Ovo isto vrijedi i za mlijeka koji imaju od 1O do 40 krava i više.

Kakoto izgleda na Koprivnice?

DOBRI PRIMJERIGOSPODARENJA:

1. Stavko Presek Novigrad Podravski

18 krava + 25 junica u uzgoju

2. Josip Vrlec Sigetec 14 krava + 22 junice u uzgoju

3. !van Selnica Podravska

13 krava + 11 junica u uzgoju

4. !van Kozarevac

28 krava + 19 junica u uzgoju

5. Darko Kozarevac

11 krava + 13 junica u uzgoju

6. Svemir Ivanec

40 krava + 40 junica u uzgoju

7. Siniša Ždala

8. Ivica

15 krava + 14 junica u uzgoju

18 krava + 15 junica u uzgoju

9. Josip VišakJagnjedovac

12 krava+ 10 junica u uzgoju

10. Božo Duda Široko Selo

14 krava + 20 junica u uzgoju

11 Andrija Martinaga Ivanec

11 krava + 8 junica u uzgoju

list 3/2001.

Ovom prilikom ne mogu navesti sva obiteljska gospodarstva, a ima ih oko 200 na županije koja su usvojila ovakav sistem organizacije u proizvodnji mlijeka. Sva ova gospodarstva imaju proizvodnju mlijeka 4000 i 8000 litara godišnje po kravi i broj njih bi gradio "lauf staje" od 25 do 40 i više krava.

Junice i mlade krave treba kupovati samo kada ih nema dovoljno u vlastitom uzgoju.

Što od 1 do S krava? Ako ste stariji od 60 godina stanje može ostati takvo kakvo je, a ako ste treba sjesti sa svojim poljoprivrednim savjetnicima i stvar dobro razmotriti. Na malim posjedima sa svime se možete baviti osim proizvodnjom mlijeka.

SAV!ETBROJDVA

Naš zadatak u ovoj i godinama, odnosno u svakoj novoj laktaciji naših krava je:

DNEVNU PROIZVODNJUMLIJEKAPO KRAVIZA SAMODVIJEDO TRI LITREMLIJEKA.

Po jutarnjoj mužnji 1 do 1,5 litru i po mužnji za 1 do 1,5 litru.

Kada gledamo, to stvarno nije puno. Genetski potencijal naših krava nam to može primjenom suvremene tehnologije u proizvodnji mlijeka.

Što dvije litre mlijeka dnevno više po jednoj kravi?

Da vidimo:

2 litre x 305 dana laktacije = 61 O litara. 610 litara x 2,50 Kn = 1.525,00 Kn podijeljeno sa 3,95 Kn = 386 DM.

dvije litre mlijeka više dnevno po kravi donosi 386 DM godišnje, a na gospodarstvu sa 10 krava 3.860 DM.

U jednome selu na 100 krava ono iznosi 38.600 DM godišnje, a šire na 1000 krava 386.000 DM.

I tako dvije litre mlijeka više postaju vrlo interesantne za svakog mlijeka i njegovog poljoprivrednog savjetnika.

Tablica1: Teoretska u pojedinimmjesecimalaktacijapri godišnjoj (305 dana).

Tabela pokazuje kako je važna svaka litra mlijeka u laktaciji u godišnjem ili smanjenju proizvodnje po jednoj kravi.

Vas, mlijeka, koji se ozbiljno bavite ovom proizvodnjom interesira proizvodnja od 4500 litara i više te kako u što vremenu proizvodnju od 5500 do 6000 litara mlijeka po kravi godišnje.

Od nastavka sve pogreške i nedostatke koje moramo promijeniti ili nadopuniti kako bismo ostvarili naš cil" roizvodn·u od 5500 do 6000 litara mlreka o kravi i to s hrvatskim simentakem i holštajn frizijskim kravama s kojima naši postižu proizvodnju do 7000i 8000 litara mlijeka godišnje.

IZ POSAVSKOG WlTURA SPOMENARA

lvan

Jedan od znakova prepoznavanja POSAVINE je svakako i izvorna posavska narodna nošnja, jedinstvena po izradi, obliku, formi i materijalu. nošnja koju nose mlade posavske žene. da je ova nošnja i njen sadržaj mnogo puta u raznim prigodama opisan, zato Vas ŠTOVANI rado podsjetiti na njenu namjenu, osnovne znai razlike. Osnovna namjena posavske narodne nošnje (kao i nošnji ostalih hrvatskih krajeva) je isticanje materijalnog bogatstva i ljepote tih rukotvorina i umotvorina, ali i pokazivanje dike i ponosa posavskih ljudi. S obzirom

na namjenu (posebno ženske narodne nošnje) u POSAVINI možemo razlikovati narodnu nošnju koju su nosile curice (djeca do 7 god.) od 7 do 11 godina, odnosno do svršetka škole. Zatim dekle od 11 do 16 godina, cure od 16 do 20 godina, potom sneje (udate žene) od 20 do 35 godina, (neudane i žene bez djece) starosti oko 45 godina. Zatim babe od 45 do 60 godina i babice od 60 godina na dalje. U Posavini možemo lako zamijetiti tri vrste narodnih ženskih nošnji koje se razlikuju po bogatstvu ukrasa, nakita i po bogatstvu boja. Tako imamo narodnu nošnju Gornje Posavine u selima uz Savu nizvodno od Zagreba, zatim narodnu nošnju u selima okolice Siska i narodnu nošnju Donje Posavine u selima

nizvodno do Jasenovca. pažljiviji može zapaziti detalje po kojima se može prepoznati narodna nošnja i pojedinog sela. Pored ostalog kulturnog blaga i narodna izvorna nošnja predstavlja izuzetno bogatstvo kojim se hrvatski može ponositi u svijetu, danas kada nestaje prirodnost, izvornost i originalnost, a sve postaje konfekcija: jezik, glazba, hrana, pa tijelo i duh. Dakle, sve ono što jedinstvenom osobom i kao takovom od ljudi cijenjenom, od Boga i prirode voljenom. Ne bih dalje o tome jer znam da oni koji ne mogu primiti tu frekvenciju duha znaju o govorim a onim drugima neka Bog pomogne uz napomenu da se najprije moraju sami. Zato Vam kao Posavac opisati moje sudjelovanje u izradi posavske izvorne

Mljekarski list 3/2001.

narodne nošnje od lana do platna. svoj spomenar prvo mi se ukazala prelijepa i predivna slika lana u cvatu - plavih cvjetova boje neba-, prošarana crvenim cvjetovima maka a iznad njih u letu leptiri svih vrsta i boja kao poseban Božji dar toj jedinstvenoj ljepoti. Kad je parcela laništa još okružena parcelama zelene djeteline kao okvirom, slika je savršena i potpuna i nažalost neponovljiva, jer ta ljepota više ne stanuje u mojem odnosno u mojoj Posavini. Zato mi stariji Posavci tu sliku u prirodnim bojama u svom spomenaru kao dragocjenost koju nam nitko, osim Boga, ne može uzeti. Prva moja muška u cijelom postupku izrade narodne nošnje je bila: prinošenje stucke s hladnom vodom majci i baki kad su bile žedne dok su lan, isto tako ocu sam prinosio lana kojima je on na panju sa (vrsta kratke sjekire) sjekao brkove (vrhove) i korijenje, a zatim ih vezao u snopove. Iza toga je slijedilo namakanje lana u beregu

vodi) ili na Savi gdje sam ocu pomagao na snoplju lana na koje je otac stavljao zemlju kako bi ih potopio a zatim štrika (užeta) i kolca na obali osigurao da ih voda ne odnese. To je bio uglavnom muški posao. Nakon vremena slijedilo je ispiranje, i na suncu sušenje prostrtog lana u u položaju.

Sudjelovao sam i u lana na drvenoj stupi, zatim sam pridržavao vretena ispredenog lana kojeg je majka navijala na rašek. Izbijeljenu namotanu na klupko navijao sam na koje se u sastavni dio stana. U tim poslovima pomagao sam majci i baki do svršetka škole. Svi spomenuti poslovi su kratkotrajni a prava je mukotrpnost lana s preslice na vreteno uz redovno vlaženje slinom, i to pri dušici u izdubljenoj repi s malo ulja ili pri odnosno pri petrolejskoj lampi. Ništa manje nije mukotrpno tkanje na drvenom stanu. Ti su poslovi bili

Tradicijski život i u "Granici"

U ovom nastavku teme "Tradicijskiživot i u Granici-" posvetit nekoliko tradiciji njegovanja narodnih rukotvorina koja se zadržala i u drugoj polovici XX.

Pored brojnih poslova u i na njivi, žene su uvijek našle vremena za rad: vesti, otkati, isplesti, a ove poslove, kažu da su odmarale dušu. U svakom od ovih poslova nastojale su izvornu ljepotu svoga kraja, vezenke, tkanice itd. Svoja iskustva i tajne "zanata" stariji su prenosili a od ovih starih vještina rada najviše se zadržalo vezenje, heklanje tkanje i pletenje.

jednostavni i dosadni. štikanje, heklanje, spisavanje i našivanje je umjetnost kojoj nije dorasla svaka posavska žena. Zato svaka današnja žena, kojima ima sve više onih koje ne znaju sašiti niti gumb (puce), kada vide posavsku sneju: bjeloputu, u licu crvenu, na glavi poculica svilom izvezena i špicama okvirena, s (naušnicama) od 24 karatnog zlata, kralužima crvenim od koralja oko vrata i pet redova cekina (dukata) petaka i desetaka s likom Franje Josipa od zlata; u švabici, zastoru i našivanim raznobojnom svilom, u rnentenu (bundi) obrubljenu krznom, u cipelama s1vanim po mJen kod vrhunskog majstora šustera i na kraju sa zlatnim prstenom ili grbom na ruci, pa neka se pokloni sa štovanjem bogatstvu, ljepoti i ljubavi utkanoj u posavsku narodnu nošnju.

Ja to upravo ovim napisom.

LANI KONOPUA

Sve do šezdesetih godina XX. u Granici su sijali lan i konoplju, od kojih su pored pamuka, wne i svile - najviše tkali. Lan su sijali, ozimi o Maloj Gospi u rujnu, a proljetni o blagdanu Svetog Grgura u ožujku /po starom kalendaru/. Lan su ljeti, a tijekom cijele godine. Nakon lana žene su sa stabljika otkidale glavice sa sjemenom, a stabljike namakale u vodi, uglavnom u rijeci Orljavi. U jesen je rijeka u svojim bila puna lana i konoplje pritisnute kamenjem, a lan i konoplja ostajali su u vodi sedam do petnaest dana. Nakon što su lan izvadile iz vode i isprale, vezale su u te sušile negdje u dvorištu. Osušene stabljike lana tukle su na stupi, a upotrebljavale su nožni tip stupe. Lan se prije toga zagrijavao na suncu, a ako su lan tukle žene su ga pokrivale debelim ponjavama kako bi zadržao toplinu. Tako lan, a koji je stupanjem odvojen od pozdera, žene su slagale u i trle na trlici, a nakon obrade na trilici lanena vlakna grebenale su na grebenu. Vlakna koja su ostajala u ruci i koja su služila

za daljnju obradu nazivale su povjesmo, a ono što ne kroz greben nazivale u Ovim obrade lana dobivano je povjesmo, kudjelja i a svako od njih žene su prele u drugu Vlakna su prele na okruglim i plosnatim preslicama. Na kolovratu su prele brže, no starije su žene radije prele na preslicu jer su smatrale da je "žica" na vretenu bila bolja. Ispredene žice iz povjesma koristile su kao osnovu za bolje tkanje, ali i za konac, a ispredenu kudelju koristile su kao putku ispredenom povjesmu. Na isti su žene i konoplju.

PRIPREMATKAN!A

potrebnu za tkanje žene su motale na rašak, brojale su žice i povezivale u pasma. jedinicu od pasma nazivale su namotanu na rašak vezivale su u skidale, prale, parile u ponovno prale te sušile. Nakon toga su stavljale na sukale /namatale/

Piše:Miljenko

Vinište, ubavi zaselak ponad Klenovice. Pitoma udolina brojnim suhozidinama. Borovi, masline, grab te lijepe negdašnje poljoprivredne površine a sada livadice prepune svakojakog Na daljnjem dijelu zaseoka stoji usamljena mala kapelica od lijepo obrakamenih blokova. Pored nje kamena vaza, malo okrnjena, klesanjem monolita.

Posvemašnja tišina koju tek tu i tamo prekine uzlet preplašene ptice. U gornjem dijelu zaseoka impozantna stambena "zgrada" još uvijek nastanjena. U biti, to je malena seoska prizemnica solidno izgraSazdana je od obrakamenih blokova. Posebno lijepo djeluje cisterna. Graditelj nije žalio truda kada je oblikovao vanjski gornji dio cisterne.

Ta je jedina nastanjena. Sve ostale su ili ruševine ili potpuno zapuštene.

na mosure i crJevr ovisno o tome li predivo koristiti za osnovu ili putku /poutku!/, a osnovu su s mosura snovale na Osnovu su navijale na zadnje vratilo stana. Osnovu su uvodile u nite, u kotlac nita pa u brdo. Osnovu su povezivale na uzice na prvom vratilu stana, a ispruženu osnovu na stanu nazivale su natra. Priprema poutke bilo je sukanje na cijevi i stavljanje u

Pored predivom od lana i konoplje žene su tkale vunom i pamukom, te nešto manje svilom koju su upotrebljavale za tkanje Predivo su bojale prirodnim bojama, orahovom i jasenovom korom i lukovinom, a tek kasnije upotrebljavale su prirodne uvozne boje indigo. Od bijelog i žutog pamuka tkate su stolnjake, i ponjave. Tkale su u dva nita, u nita, na dasku te na klasove, tkale su tanka i debela tkanja, lošija i bolja zavisno o vrsti konca i o namjeni.

Tu Tadanje planinarska društvo iz

Zagreba krajem je sedamdesetih godina izgradilo Kapelski planinarski put (KPP). Put u Tuku i preko

Bjelolasice, Samarskih i Bijelih stijena, Dulibe i Kolovratskih stijena pa preko Viništa završava u Klenovici. Ukupno ima deset kontrolnih (KT). Vinište je KT 9. Ako se želi taj jedinstveni put (u biti to je staza), poželjno je nabaviti dnevnik puta, otisnuti svih deset KT - pa dnevnik poslati Društvu. Kao priznanje dobije se dizajnirana i još bolje reljefna spomenTa jedinstvena je u planinarskom svijetu i vrijedi ju osvojiti. Krenuo sam i ja tom stazom. Otisnuo sam sve osim Viništa i Klenovice. Moj planinarski kolega Herman i ja krenusmo dnevnik s još ove dvije preostale KT. Do tada nismo imali pojma da postoji

Vinište, pa je ta intrigantna neizvjesnost nekako poticajno djelovala na nas. planinarske markacije ugledasmo panoramu Viništa, kapelicu i nedugo zatim KT 9, Ane Komadine. Krepka starica nas primi u dvorištu Razveze se razgovor u kojemu Ana vodi glavnu Zanimalo nas je otkuda tako solidna gradnja i nedaleke kapelice. Ana kaže da joj je djed bio klesar, eto, riješena je dilema. On je bio taj graditelj. Dobro raspoložena, nasmijana, Ana nam svoj životopis.

Kao mlada djevojka otišla je služiti u Senj u dobro

Mljekarski list 3/2001.

Ana Komadina,Vinište

IZRADA LAKTOFRIZA

Laktofriz je oblika / tip "Alfa Laval" /. je iz materijala AISI 304, izoliran, oplašten izvana limom, opremljen sa poklopcem na gornjoj strani, elektromotornom redukcijskom mješalicom, digitalnim termometrom, izljevom 051, gumenim s unutarnje strane, programatorom koji povezuje sve funkcije temperature, i mješalice, i kompresora) i kompresorom. Sve zajedno smještena je na postolje sa regulacionim nogama. Dno laktofriza tipa "Alfa Laval". freonom na donjoj podnici.

Garantni rok 12 mjeseci. Osiguran servis i rezervni dijelovi (u periodu od sedam godina).

REFERENCE

-LURA d.d. (Dukat, Sirela, Mljekara Zadar)

- "VINDIJA" d.d. Varaždin

- "KOKA" Varaždin

- "LEDO" Zagreb

- "MLJEKARA" Pula

- "MILS" Split

- od 1 00 - 2000 I vertikalne izvedbe

- od 2000 - 12 000 I horizontalne izvedbe

IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO

Kapacitet 1000 - 2500 litara (neizolirani i izolirani)

PRENOSIVE CISTERNE ZA

MLIJEKO - PRIJEVOZ ILI

SKLADIŠTENJE

PRENOSIVE CISTERNE ZA PRIJEVOZ MLIJEKA SA PUMPOM

- "DOMIL" Županja

-MLJEKARA "Antun Bohnec"

- "ZDENKA" Veliki Zdenci

-"KIM" Karlovac

PIVOVARA

- "ZIM" Zenica

- "MLJEKARA SARAJEVO"

-"MLJEKARA MOSTAR"

- "MLJEKARA TUZLA"

- "DONA" Gornja Stubica

- "ETOL" Celje

- IPK Osijek

- "KARBON" Zagreb

- "PLIVA" Zagreb

- "INA" Zagreb

obitelji. Sve je bilo dobro dok joj se iz nepoznatih razloga nije noga. Biva otpuštena i kuda nego u svoje rodno Vinište. Dok je selo bilo nastanjeno nekako je životarila, ali poslije Drugog svjetskog rata žitelji napustiše Vinište. Ana, u poodmaklim godinama, ostade jedini stanovnik. omanji vrt koji još uvijek njezin je cijeli svijet. No, tu je bio i lugar koji je svoje revire Ani. joj je i usluge po nešto od onoga što je trebala. nam tako Ana o njemu i njegovim postupcima. problem bila su drva za ogrjev i kuhanje.

Sici Ane di te volja! - govorio joj je lugar. Starica Ana nije mogla ugroziti okolno raslinstvo.

Eto, tako je Ana, uz malu socijalnu tadanje Crikvenica i blagonaklonost lugara, nekako životarila sve do dolaska planinara, tj. KPP. Od tada planinari u Vinište pa tako eto i nas dvojice.

Pored ostalog Ana nam je i o medvjedu: - mu odnija dolazi mi u vrt u krumpir. Kad ga spazim dovatim metlu pa ga potiram. Tako se a onda izvadimo dnevnike KPP i otisnusmo Dok smo to radili Ana ode u i uskoro se vrati sa na koji je lijepo složila

nekoliko keksi, a na rub bombona. Na drugom je flašicu od 2 dcl rakije i dvije naprstka. Sve to stavila je pred nas: - Nek Vamje sa i uzdravlje!

Nas se dvojica pogledasmo, obojici zasuz1se oo. Osamdesetgodišnja starica koja živi od milostinje tako nas To mi je i najdraže cascenJe u životu! Na odlasku ostavismo Ani svaki po 10.000 tadašnjih dinara.

Godinu dana kasnije organizirao sam izlet Kolovratske stijene - Vinište - Klenovica. društva sam o starici Ani. Bilo je to vrijeme kada su u bivšoj državi one nestašice.

Dolaskom u Vinište upoznam planinarke i planinare s Anom. A tada, otvoriše se planinara. Ispred Anine stvori se brdo svega i kao na policama u samoposluzi. Ana stoji, otvorila i usta, gleda, nešto ali suvisla ne izlazi! Tada mi drugi put zasuziše u Viništu. Našio se tu i veliko pakiranje toalet papira.

Ana gleda i ne može to služi.

Još sam nekoliko puta u Vinište, a onda ...

Stari je lugar otišao u zasluženu mirovinu. Mladi se lugar pravio važan pred Anom. Prijetio joj sudom i zatvorom zbog To je za Anu bilo užasno, nešto što nije mogla pojmiti, a niti se tome prilagoditi. Rezultat svega bilo je Anino utapljanje u vlastitoj cisterni. Eto, tako svoj mukotrpni život starica Ana.

Planinari nisu zaboravili Anu. Na skromnom humku osvane kitica planinskog po koji runolist i Planinarsko društvo "Kapela" (raniji obnovilo je i u povodu završetka radova i otvorenja skupio se veliki broj planinara. Posebno je dojmljivo bila soba. Na glavnom zidu nalazi se portret velikog formata pokojne Ane. Gleda nas Ana svojim plemenitim i dobrohotnim smiješkom, djeluje kao živa, kao da je s nama.

Laka ti zemlja Tvoga Viništa, draga naša Ana!

Prošli su veliki blagdani: Nova godina, Sveta tri kralja i Marija 2.

Dulji dani, zrake kada se pojave sve su zima ide svojem kraju. su cvr-

kutati na granama, golubovi gukati pod strehom. U dvorištu oživjele guske, race, kokoši, mukale su krave u štali, konji hrzali, svinje i roktali, se "ženili" i kraj zime.

Naša obitelj tih 50-tih godina malo je naprednijeg poljoprivrednog gradsko-

mentaliteta, jer je otac Dragutin završio Poljoprivrednu školu u Križevcima i radio kao povjerenik Kotara Koprivnica, a djed Tomislav bilježnik tada u mirovini. U našu su rado dolazila gospoda iz grada, i kotara, a stalni gosti bili su nam i župnik.

Bile su to poslijeratne godine siromaštva, neimaštine, velikih poreza, nameta otkupa i drugih obaveza. Uglavnom, sve što se proizvelo: pšenica, kukuruz, mast, suncokret, ulje, krumpir, svinje i drugo, unaprijed bilo je odreda se mora predati, prema katastarskom prihodu posjeda zemlje, tako da se uz puno rada i uz radne snage koja se koristila za obradu zemlje i prikupljanje plodova jedva moglo nekako preživjeti. Nije bilo novaca, nego se sve manje više proizvedenom hranom. Moja baka je

odlazila u Zagreb (pa i Ljubljanu) prodavati prehrambene proizvode: brašno, jaja, proizvode, mast, jabuke i kruške kako bi došla do novaca i za to nam kupovala i Tu pak

Rasadnik

nosili smo jedno za drugim, a bilo nas je šestero. Ništa se nije bacalo se i krpalo.

Svake zime poslije blagdana dolazila nam je jedna baka, Jagica iz i ostala kod nas 2-3 mjeseca i cijele dane osim nedjelje prela kudjelje i lan. Nedjeljom se spremila u narodnu nošnju i odlazila u crkvu. Ta baka je uz rad na kolovratu lijepo pjevala narodne pjesme i time si pomagala u radu. U je dolazio i šnajdar iz Drnja, ostajao kod nas nekoliko

dobre volje i ljubavi

Uredništvo

humanitarnoj

akciji LITRA MLIJEKAZA OBNOVU VUKOVARA,u organizaciji Hrvatske mljekarske udruge, ŽELJKA,slavi svoj 2. Lijepo žuta malim je vukovarskim prije dvije godine, velikodušno otvorila svoja vrata, sa željom da u njoj svakodnevno provedu nezaboravne trenutke, im, barem na

Mljekarski list 3/2001.

nekoliko sati, na sivilo razrušenih ulica, pa i svojih domova, na obnovu mnogi još

Omladinskaorganizacija1957.g.

dana (prema potrebi) i na bakinoj "singerici" šivao nam i drugo što je bilo potrebno. Dolazili su i drugi obrtnici, navratili ako je nešto trebalo popraviti ili napraviti: stolari, korpari s raznim košarama od šiba, užari zamjenjivali konoplju za užad, šustari i remenari, "hambrelar" za kišobrane, "šlajfari" koji su brusili noževe, škare i drugi alat.

su bili interesantni "koritari". To su bili Cigani koji su nastavak na str. 31.

Za 2. stigaoje slatki poklon Hrvatskemljekarskeudruge

Danas, dvije godine kasnije, pravo je zadovoljstvo od predstavnika Društva - Naša djeca - o mnogim aktivnostima koje se provode u "Željka".

Tako saznajemo da su aktivnosti koje se u odvijaju za svu djecu besplatne, osim male škole stranih jezika, u roditelji

Prelja

participiraju s iznosom od 60 kuna. Nadalje, prošle je godine organiziran odlazak 3. razreda na petodnevni edukacijski izlet u tzv. školu u prirodi u Kranjsku Goru. U lipnju prošle godine je program igara u pijesku, na prekrasnom, njegovanom, zelenom travnjaku, program kupanja, i igara u vodi, u velikom bazenu, kojeg djeca vrlo teško napuštaju.

Kroz maštaonice, vježbaonice, glazbene, scenske i dramske igre, pomaže se djeci da

Dan igarapod motom -Jabuka na dar izraze svoje i kreativnost, a sve u dogovoru s roditeljima koji sudjeluju u realizaciji mnogih programa, naglašavaju predstavnice društva - Naša djeca-.

I na kraju, što osim veliko HVALAsvim MLJEKARSKOGLISTA koji su osobno ili putem mljekara pripomogli vukovarskim mališanima da zadovoljnih lica i osmjeha što duže borave u ovom - rasadniku dobre volje i ljubavi.

Uredništvo

Snješkou dvorištu

dolazili s konjima i kolima i cijelom obitelji s dosta djece i ostali bi po nekoliko dana. Stari su kod nas kopali korita i druge predmete iz vrbova drveta koje je bilo spremljeno za tu svrhu. Sve se to kuhanom hranom za ženu i djecu i sijenom za konje. Kad su odlazili, dobili su mast, slaninu, sir, mlijeko, jaja i drugo. Spavali su u šupi pored štaglja. Nama djeci, naši nisu dozvoljavali da se igramo s njihovom djecom kako ne bi dobili uši ili koju drugu bolest. No mi smo im kradom ipak dodavali jelo, kruh, jabuke ili drugo

Posebno je bilo interesantno u tim zimskim kada se perje". Baka bi spremila perje, koje se prethodno stavljalo u papirne u blago zagrijanu krušnu poslije kruha. Tu se sušilo i dezinficiralo da pokrepaju tekuti i sva druga gamad. Perja je bilo od gusaka, raca, pura i kokoši. Tako su po nekoliko za redom dolazile žene iz sela: susjede, strine, vujne i druge, znalo ih je 10-12 na Baka je iz papirnatih perje stavljala

na stol, a sve okolo stola sjedile su žene i uzimale perje iz hrpe i pred sobom a onaj grubi dio bacale pod stol. To su bile nezaboravne druženja žena, pa i muževa koji su ih dopratili. Svaka je po neku novost ili dogodovštinu. Bilo je tu veselih pa i tužnih pnca ,z stvarnog svakodnevnog života. su razne šale, viceve, pjevale naše lijepe pjesme i usput pile vino i to iz flaša, jer bi u ili ulijetale pahuljice od perja. Mi smo djeca znatiželjno, ali pritajeni kao da spavamo, sve to prisluškivali i šaputali sobno što je koja žena govorila. Muževi pak, koji su dopratili žene na sjedili su na drugom kraju velike sobe i svoje i planirali što raditi i kako bolje skrbiti za obitelj.

Kulturni život sela.

Prva zabava u selu poslije tih blagdana bila je na "fašem;ku nedelu" u vatrogasnom domu, a organizirali su je "vatrogasci"

od Gojaka do

Pi·e:Miljenko

" hMw u nam~, u nam tijedina, kula, u nam ?<a/lMUl,, kula, ujt/cvn<;na. .. ,,

Širom naše Domovine, postoji niz kutaka još uvijek gotovo netaknutih modernim blagodatnim utjecajem na "oplemenjivanju" okoliša. Jedan od tih ubavih kutaka nalazi se oko rijeke Dobre od sela Gojak do sela je i rijeka Dobra ovdje posebna zanimljivost. Kod sela Gojak ona ponovno izlazi na svjetlo dana poslije sedam kilometara probijanja podzemljem. No, to je samo crta izmjere. U stvarnosti, podzemni tok Dobre još uvijek nije

Mljekarski list 3/2001.

napolasku k misi,Kopr.Ivanec,1929.g.

Dobrovoljnog vatrogasnog društva. Sve ostale organizacije iz sela su unaprijed imale podijeljene zadatke prema nom rasporedu. Mi mladi iz omladinske organizacije, kako se tada zvala, imali smo zadatak s Društvom "Naša žena", prirediti i uvježbati priredbu. To su uglavnom bili kratki igrokazi no od svega je najvažnije bilo dobro uvježbati "vrabac". Gotovo selo došlo je najviše zato da sluša ''vrabac" jer je to bilo najpopularnije i najvažnije. Vrabac je opjevao razne dogodovštine u selu, sve ono· dobro i loše što se zbivalo kroz proteklu godinu dana.

istražen. Od ponora u Ogulinu ponor) istraženo je 16 km. Nepoznato je do danas koliko je još tih Dobrinih mrežastih tokova u podzemlju. Taj špiljski sustav Dobre najduži je u Republici Hrvatskoj.

Duž lijeve obale Dobre niz je sela broja i brojnijeg stanovništva. Desna obala znatno je nastanjena. Tu su samo mali zaseoci koje povezuje kolnik. Njihovi nazivi ukazuju na prezimena tih stanovnika. U biti, pust je to, ali lijepi krajolik. Sve je tu onako kako je bilo i u doba hrvatskih narodnih vladara. Harmoniju iskona malo narušava mreža. Uostalom, to je gotovo sve od modernih

Dobra je tu u punom smislu ljepotica. kanjonom tu i tamo okomitih stijena i litica. Dok je do Ogulina tijekom ljeta dosta siromašna vodom, od Gojaka je to prava rijeka bistre vode i snažnog toka. Bogatstvu vode zahvaljuje utokama podzemnih vodotoka, a ubrzo nakon izvora prima dvije pritoke - Bistrac i Ribnik (Bistrac i Ribnik imaju status pitke vode).

Tko želi uživati u toj i nedirnutoj ljepoti može krenuti u obilazak lijevom ili desnom obalom. Može krenuti od izvora (HE "Gojak")ili od mosta podno sela Trošmarija.

I jednom i drugom obalom, dobrim dijelom može se kretati uz rijeku i uživati u ljepoti brzaka, starih vodenica i njihovim branama. Sve su to prastare danas zapuštene ili porušene od zuba vremena. Ipak, djeluju nekako i što je najzanimljivije, se uklapaju u okoliš. brane ponad njih obrasle vodenim biljem djeluju kao prirodne kaskade. Sve je u prirodnoga. Nažalost, dio staza se ne koristi, a više nema ni blaga pa je zarastao. No, tada se popne na rub kanjona i produži rubom do silaska. Tu na rubu prolazi se brojnim proplancima i šumarcima, vinogradima i (tu i tamo) duž koje njive. Vlada posvemašnji mir i opuštenost. Sve je bez a vidici na Dobru i okolicu plijene pogled.

Kretanje se može planirati i tako da se ide

ZIMSKE

vozilom od zaseoka do zaseoka. Od svakog zaseoka vode staze i kolnici do Dobre. Staze su ranije služile za kretanje blaga do Dobre napajanja radi, a kolnici za dovoz žita u vodenice. Nedvojbeno je bilo lijepo slušati klopotanje tih naprava, zvuk zvona i dozivanje pastira.

Preostalo stanovništvo prijazno je i gostoljubivo. U zaseoku tijekom obilaska tog ubavog kutka, mještani nas pozvaše na pivo. Sjedosmo za prastari masivni stol podno orijaškog oraha. U tom hladu i za tim stolovima mnoge su generacije nazdravljate kao mi sada.

Pijuckamo pomalo, i usput saznajemo zgode i nezgode oko Dobre, vodenica i o prohujalim ratovima. Mještani i koju legendu i zaklinju se da je tako bilo. Najednom ugledam oronulog bez ikakvih registarskih tablica, manjkavih svjetala i žmigavaca kako praši seoskim kolnikom. Oštrim skretanjem u dvorište, još dva viraža i udari o zid štaglja. Nitko od mještana ni da trepne! mirom ispijaju sadržaj flaša. Otvore se vrata tog prijevoznog sredstva te i djevojka. ništa ali ona! Rasna seoska ljepotica snažno istaknutih svih ženskih atributa. Na njoj iscufani super mini šorc i bluzica. Sve u svemu u najboljem 0,5 m2 tekstila. A šminka, gdje je sve nema? Prilaze stolu, sjedaju i prihvate flaše. Nitko ništa!? Tiho zapitam susjeda, mještana:

Kako to on vozi i zaustavlja auto?

Nima bremze.

Putem smo još odmarali ali nešto nismo doživjeli, žalim!

Na kraju te ture dolazimo do toplica Veliki otvoreni bazen, tuševi, WC. Kupanje nam je i te kako prijalo. (Na ovoj karti nema natpisa ali je ucrtan bazen) Kupanje je, duž cijele ljepotice Dobre.

Idilu malo narušava djelatnost Bechtel. To su oni koji grade modernu prometnicu BosiljevoSveti Rok u Lici. Što možemo, to je danak napretku.

oo• @~@~ 00

Za vrijeme dugih zimskih u pojedinim (po hižaj) okupljale su se "PRELJE", ''TEZAKI KOJI SO TREBILIOREJE", "RUNJILIKOKRUZA" Tu su se našli i pojedinci koji su se više kretali svijetom ("zidari", "cimermani", 32 "možikaši", "švercerice", inkasatori za struju, poštari, "kureri z ) i duhovite i dosjetljive "PERŠONE"koje su izvodile trikove s kartama, viceve i zbijale šale, "SPELJAVALEMIGULJICE I VUNCMUTARUE".

Ako se održava negde na konaku - tako su govorili, a i danas se služe istim nazivom za NOVO Vl~E. (Crnec, Drenovica, oni bolje koji so imali konje i kola, imali su prijevoz, a ostali put pod noge, pa putevima od Virja do CRNCAhvala Bogu 18 kilometara "Ali to nije ništ, veli moja jedna draga baka". Jempot je jedna žena po letu krenola pod z konaka na Viri i ženica je bila trudna Mljekarski list 3/2001.

(umorna) pak si je prilegla pod vrbo (samo na Dok se probudila nije se mogla snajti kamo mora pak je krenula kam Bog da... i dok je poprešla dosta pota, shvatila je da se vratila natrag. Pa opet PUT POD NOGE... A MI VE KAJDAVELIMO?

Ta žena je prošla skoro, ako ne i više oko 60 km, pješice, jer ONDAJE BILO TO NAJSIGURNIJEPRIJEVOZNO SREDSTVO... Kada bismo MI TO VE bili bi sretniji za mnogo svjetlosnih godina ... TOLIKO

VREMENA PROVESTI U PRIRODI... Zbog tih dana žalim, jer se udaljenost od 18 km prelazila za dva sata Dva sata hoda, a mi smo VE silno ako ne stignemo jer upravo, što smo više motorizirani više ŽURIMO.. I tako pažljivo svoje bake koje su mi s izuzetnom to njihovo ONDA, iza svake druge uslijedilo bi: "BILONAMJE LEPO Z VESELJEMSMO IŠLI.. bi nastupao poslije svadbe koja se uglavnom održavala u zimi JER NE ONDA BILO ŠKRINJE .. Po dana so trajali svatovi (možikaši so žice šteli strgati). A onda da se nakupilo perja od mladine za svate, a još je ostalo svega od tih burnih i dana, i eto ti

I tako bih mogla s vama moji dragi ONDA, ali polako ove zimslce pritrnuti lampaš, i staviti još koju cjepanicu na tu vatru vrelih i lijepih ...

Još malo ostati sjediti u miru, produžiti te VAŠE SRETNETRENITTKE i šaputave O ONDA kao da se pretvaraju u HIMNU O LJUBAVI .. koju dok ustaneš, sav se naježiš, i postaneš sretan

KAKTUSI

Virovskežene na prelcu

Mljekarski list 3/2001.

Mnogo je ljubitelja

koji bi željeli uzgajati kaktuse, no nisu sigurni dali ih dobro njegovati. Ako ste jedan od takvih, ovaj je za vas.

LONCI

Prilikom izbora lonca za uzgoj kaktusa, se preporucuJe upotreba onih od gline. Stjenke glinenog lonca su porozne pa se zemlja u njima umjereno suši, se smanjuje opasnost da se zbog obilnog zalijevanja biljke unište. Dobri su i lonci, no njih ipak koriste iskusniji koji znaju kada i koliko je potrebno zalijevati kaktuse. Kako bi se osigurala dobra propusnost, na dno lonca potrebno je staviti sloj pijeska ili šljunka, debljine oko 1 cm. lonca ovisi o biljke, no ne smiju biti ni preveliki ni preduboki. kaktusa dobro uspijeva u mješavini od 2 dijela (šumska zemlja nastala razgradnjom 1 dijela 1 dijela pijeska i 1 dijela treseta. Ako ne možete nabaviti potrebne sastojke, poslužiti kupovna zemlja za pomiješana sa pijeskom.

Kaktusi se u nakon zimskog mirovanja. Pravilo je da se manji i kaktusi svake godine, a i stariji svakih nekoliko godina. Pri potrebno je prvo ukloniti staru zemlju tako da je razrahlite drvenim Ako pri tome oštetite korijen, odrežite ga oštrim nožem. Nakon toga kaktus posadite u svježu zemlju, stalno zemlju oko korijena. Kada je gotovo, na zemlju je dobro staviti tanji sloj sitnih Ljepše izgledati, a ujedno smanjiti isparavanje vode. Kako kaktusi imaju oštre bodlje, koristite deblje kožne rukavice ili se poslužite trakom papira kojom obuhvatite kaktus. Prije dobro je kaktuse poprskati vodom, na taj bodlje omekšati i manje se oštetiti.

NJEGA

Za kaktusa vrijedi pravilo da ljeti rastu a zimi miruju. Za vrijeme rasta zalijevaju se svakih 4 do 5 dana kišnicom ili prokuhanom, vodom. U jesen postepeno smanjujte zalijevanje a zimi ih zalijte samo povremeno, kako se zemlja ne bi potpuno osušila. Krajem i ožujka potrebno ih je zalijevati. U i jesen zalijevanje je najbolje obavljati ujutro, a ljeti

Za vrijeme rasta kaktuse gnojite jednom tjedno, specijalnim gnojivom za kaktuse. Kada pravite otopinu, strogo se pridržavajte navedenih jer prevelike koncentracije gnojiva mogu uništiti biljke. Kaktusi koji cvatu, mogu se gnojiti odmah kada se pojave cvjetni pupovi.

Gotovo svi kaktusi traže puno svjetla, no neke vrste ne podnose direktno sunce. Ljeti kaktusi najbolje uspijevaju na položaju i pri temperaturi od 20 do 30° C, dok tijekom zimskog mirovanja traže temperaturu od 5 do 8° C. Navedeni podaci vrijede za kaktusa, no ne za sve. Ako želite uzgajati kaktuse, bilo bi dobro nabaviti kakvu knjigu u kojoj je detaljno opisan uzgoj gotovo svih vrsta. O

POVRCEza svaki

Piše:DarkoKantoci,dipl.ing

Od mnogobrojnih vrsta se uzgaja tek nekoliko vrsta. Spomenuti one vrste i kako se pravilno uzgajaju.

ŠPINAT

Uzgaja se kao proljetni ili jesenski usjev. Otporan je na niske temperature pa može prezimiti vani. Tako špinat posijan u jesen dospijeva za berbu u 3 do 5 tjedana ranije od špinata posijanog u. Proljetni se sije što je ranije, krajem ili ožujka. Jesenski se sije krajem kolovoza ili rujna. Sjeme se sije omaške ili u redove, s razmakom 1O do 30 cm redova. Razmak sjemenki u redu je 1 do 3 cm.

KUPUS

Kupus se uzgaja iz presadnica. One se uzgajaju u klijalištima tijekom zime ili u vrtu, na otvorenom. Sjeme se u klijalište sije na razmak 5 do 7 cm redova i 2 cm u redu. Presadnice kupusa nije potrebno pikirati. Rani kupus sije se u klijalište, a presadnice se na otvoreno kom travnja. Srednje kasni kupus sije se u ožujku na otvoreno, a se u svibnju. Kasni se sije u travnju a na gredice krajem lipnja ili srpnja. Razmak sadnje za rani kupus iznosi 45x40 cm, a za srednje kasni i kasni 50x60 cm.

SALATA

Uglavnom se uzgaja direktnom sjetvom. Može se uzgajati cijele godine. Proljetna salata sije se što je ranije, u i ožujku. Salata koja se sije u rujnu, u tlu prezimi kao sjeme, a u Na taj se uzgaja salata za ranu proljetnu potrošnju. Za ranu proizvodnju, salata se može uzgajati i u klijalištu. U tu svrhu sije se u i u klijalište, a presadnice se u vrt u travnju.

Glavata salata sadi se na razmak 25 x 35 cm, a lisna na razmak 15 x 25 cm.

ROTKVICA

Uzgaja se kao rana proljetna ili jesenska kultura. Rano u u ožujku ili travnju, sije se na otvoreno. Za jesensku proizvodnju sije se u rujnu. Od sjetve do berbe samo 30 do 40 dana. Rotkvica se sije u redove, a razmak redova je 5 do 1O cm. Nakon nicanja se u redu na razmak od oko 5 cm.

GRAŠAK

Sezona uzgoja graška je od ožujka do sredine travnja, dok se u primorskim krajevima može sijati u Za jesenski uzgoj u primorju se sije krajem ljeta. Niske sorte siju se u redove razmaknute 40 do 50 cm, a u redu 5 cm. Visoke sorte siju se u na razmak 50 x 60cm.

Rana uzgaja se iz presadnica koje možemo sami uzgojiti. Sjeme se sije u klijalište u a u ožujku se pikira na razmak 1O x 20 cm. Srednje kasna sije se u polutoplo klijalište sredinom ožujka nešto pa pikiranje nije potrebno.

Kasna sije se u svibnju i lipnju direktno na gredicu. Sije se u redove. Rana sadi se u vrt od 5. do 15. travnja u primorju, a poslije 20. travnja u kontinentalnim krajevima. Srednje kasne sade se krajem travnja i svibnja a kasne lipnja. se sadi u jedan ili dva reda na razmak od 50 cm. Razmak dva reda iznosi 70 cm.

PAPRIKA

Sjeme rane paprike sije se u klijalište u ili Sjeme za 8 do 1O dana. Kada se razviju 2 lista, pikira se na razmak 8 x 8 cm. Krajem travnja i svibnja se u vrt. Srednje kasna paprika sije se ožujka a pikiranje nije potrebno.

Kasna paprika sije se u travnju na mjesto. Krajem svibnja presadnice se na gredicu. Razmak sadnje paprika je 30 cm u redu i 40 cm redova.

9 kako

~lW@@lli ~-

Piše:dr.IvoBelan

neposlušnom djetetu, Vaš apetit ponekad postaje i traži više hrane. Protivno nagon za hranom može se javiti i neposredno nakon pojedenog velikog bifteka. Ili da se pojavi jednostavno niotkud. Postoje li neka pravila ili razlozi te iznenadne žudnje za hranom? Znanstvenici kažu da postoje. Oni su otkrili da naš apetit slijedi neka skrivena pravila. Nagon za jelom može biti izazvan što se izvan nas primjerice, da li nam je netko ponudio ukusne napolitanke ili uštipke i što se unutar nas, u našem organizmu to su biokemijski signali koji putuju usta, želuca i mozga. Znanstvenici upravo otkrivaju poznate namirnice koje mogu potaknuti i želju za jelom, a neka druga hrana prigušuje tu želju.

Nova istraživanja ukazuju na barem 9 kojima možete barem donekle kontrolirati nagon za jelom, kad god se pojavi:

1. "Utopite" svoi apetit. Piti puno vode svakako je jedan od za smanjenje apetita. Razlog? Puno vode zauzima puno prostora u želucu. Želudac se pun, tako želju za jelom.

2. Grickqite razumno. Mama nas je uvijek upozoravala da ne jedemo ništa prije glavnih obroka kako ne bi pokvarili apetit. neki znanstvenici danas preispituju taj savjet naših mama. Oni kažu da uzimanje manjih hrane tokom dana, umjesto jednog do tri velika obroka, može potisnuti apetit dan i prenajedanje.

3. Seryiraite si iuhu. Brojna istraživanja zadnjih godina ukazuju da juha može smanjiti apetit s daleko manje kalorija nego neka druga hrana. Juha od pokazala se Zasad nije poznato zašto je juha baš toliko zasitna. Možda je razlog velik volumen prostora kojeg juha zauzme u želucu. kalorija u juhi dolaze od ugljikohidrata (više nego od masti), a oni više

Mljekarski list 3/2001.

pogoduju funkciji mozga. Osim toga, tu može biti prisutan i psihološki faktor. Topla juha veoma relaksira u kada imate nervoznu, jaku požudu za jelom.

4. ledite više složenih ugliikohidrata. Unazad desetak godina, krumpiri i ljestenina bili su zabranjena hrana onima koji su se podvrgavali raznim dijetama. od tada pa do danas razbijen je lažni mit o hrani bogatoj i siromašnoj ugljikohidratima i ukazano je da takva hrana može biti nezdrava, nedjelotvorna na dužu stazu i potencijalno opasna. Namirnice kao: riža, krumpir, žitarice, ljestenina, dakle ona bogata složenim ugljikohidratima i siromašna mastima, vratila se na velika vrata. mnogim prednostima takve hrane, Pogodnima za one koji paze na svoju ljelesnu težinu, je i njezina jaka sposobnost da zadovolji apetit s manje konzumiranih kalorija. Izgleda da ugljikohidrati razinu serotinina u mozgu i na taj smanjuju apetit.

Prema tome ako izlazite van na a brine Vas li previše pojesti, pokušajte se malo "napuniti'' što ima puno ugljikohidrata a malo masti, 20-tak minuta prije ostalog glavnog jela. Možete pojesti malo kruha od cjelovitog zrnja (bez maslaca na njemu), juhu s rezancima ili rižom ili malu porciju špageta. Na koncu, to rezultirati time da pojesti manje ostale hrane.

5. Paprena hrana može Izgleda da ponešto paprena hrana smiruje apetit bolje nego nepaprena hrana. Jedan od razloga za to je taj što je okus toliko intenzivan da jednostavno ne konzumira puno hrane.

6. hranu s vlak stim komponentama. Hrana s vlaknastim komponentama zauzme puno prostora u želucu, volumen i smanjuje apetit. Najbogatiji izvori topivih vlakana su: proizvodi od zobi, grah, jabuke, agrumi, mrkva, krumpir, cikla. Osim toga hrana bogata vlaknima ima manje kalorija 11 svakom zalogaju, a to manje primljenih kalorija.

7. Prohodaite svoiu glad. Jeste li osjetili apetit, glad? Ako ste

pokušali vode ili hranom bogatom ugljikohidratima i vlaknastim komponentama, ali "trik" s njima nije uspio, obavite ljelovježbu u obliku hodanja, vožnje biciklom ili neku drugu vrstu ljelesnog vježbanja. lako ne izgleda sasvim ali je da redovna tjelovježba smanjuje apetit. Mnogi ljudi ne mogu puno jesti nakon nekog sportskog treninga.

8. Zapitaite sebe "zašto"? Prije nego što jesti, zapitajte sebe zašto želite jesti. To Vam može da utvrdite kako trenutna situacija nema veze s

Emocije mogu biti glavni razlog što ljudi jedu. Prof Marija Simonson, s Medicinskog fakulteta Johns Hopkins u Baltimoru, kaže: " Osamdeset i pet posto mojih bolesnika ima psihološke razloge zbog kojih prekomjerno jedu. Jedan od glavnih razloga je stres. Stres, više nego bilo što drugo, da jedete brže i više". Mjere protiv stresa mogu Vam da se bolje.

9. Upoznaite svoie vlastite "povode". Zvuk i miris kobasica koje u tavi. Hrskavost kokica. Miris, izgled, zvuk, pa i sastav hrane najsnažniji su faktori koji izazovu želju za jelom i za prekomjernim jelom.

Katkada jedemo neku hranu jer ona izgleda lijepo i dobro, i ako nije takva. Zar nismo jeli neke osrednje, slatkiše samo zato što su lijepo izgledali? S druge strane, nekada jedemo naprosto zato što je neka hrana blizu, na dohvat ruke. Prema tome, udaljimo je, maknimo je iz vidnog polja. Ako treba, namirnice s puno "otjeramo" van iz

Ekipa profesorice Simonson je našla da polagana, nježna muzika da ljudi jedu sporo, da uzimaju manje zalogaja i više uživaju u hrani.

Ako budete vodili evidenciju o uzimanju hrane, to Vam može da identificirate gore spomenute faktore. Kroz nekoliko dana zapisujte sve što jedete i pokušajte se sjetiti što je uzrokovalo da ste misliti o hrani i da ste ju poželjeli. Da li je to bila neka reklama na televiziji ili u novinama ili neka emocija, duševno stanje ili miris hrane? To Vam da prestanete misliti o tom nagonu za jelom kad se put pojavi. [..I

O~&d.o.o.

1. VAM-ovi za goveda (vitaminsko-mikromineralni premiksi) - doziranje 0,5% u gotovoj smjesi

ANTISTRES VAM ZA TELAD

VAM GT (za telad)

VAM GJ (za junad)

VAM GK (za krave)

2. MAKROPREMIKSI za goveda (vitaminsko-makromineralni premiksi) - doziranje 2,5% u gotovoj smjesi

3. VAM GK SUPER (potpuni mineralno-vitaminski dodatak za krave) - aromatiziran - doziranje uz obrok, 100 - 200 g po kravi dnevno

4. KOSTOVIT

(vitaminsko-mineralni dodatak hrani za životinje svih vrsta i kategorija)

5. D-V, koncentrirani dezinficijens za vime - služi za dezinfekciju vimena i zaštitu od mastitisa Za sve detaljnije obavijesti, obratite nam se s povjerenjem

Proizvodnja veterinarskih proizvoda, društvo s Svetonedjeljska 2, Kalinavica, l 0436 Rakav Patak Uprava: Ulica grada Vukovara 49, 10000 Zagreb, Hrvatska. Telefon. 01/61 60 352, telefaks: 01/61 15 668, www.veterina.hr

Tehnologija koja daje više!™

I FELICIA, CLARICA, HELGA

\ MONALISA, PR38P05, PR37M81,

300 1 STIRA, EVA, EVELINA

;1' NASTIA, PR36T58, MATEA, STEFANIA, ___ ,gOLOMBA, PURA~ FLQ~ENC_IA__

500 NATALIA, DAVIDA, PR34F02, VOLGA

600 I LANDIA, PREGIA

Herb1cldkoji suzbiJaš1rok1spektar šitokolisnih korova u žitaricama. Može se koristiti od faze 3 lista do zastavice.

Herblcid koji suzbija višegodišnje I jednogodišnje travnate Tarot ' korove u kukuruzu i krumpiru i divlji sirak.

'! 1 Herbicid koji suzbija Jednogodišnjetravnei l§irokolisne korove u kukuruzu i abutilon.

Herb1c1dkoji suzbiJa!;iroki spektar širokolisnih korova u kukuruzu I ablJlilon

VINDIJINA FORMULA ZDRAVLJA

Probiotik + Prebiotik _ SINBIOTIK

VIVIS BBL INULIN - VIVIS

SINBIOTIK Vivis funkcionalnilight jogurt

Funkcionalni light jogurt s biološki aktivnim tvarima koje pomažu zdravlja, prevenciji bolesti ili imaju utjecaj na pojedine tjelesne funkcije .