Desertni jogu.rt od vanilije s na dnu. Savršenakombinacijajogurta od vanilijei u božanstvenaokusa: viAnja,borovnica,tropic, crvena
Probaji prepustise užitku!
Redakcijskikolegij
dr. Stjepan
dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran
dipl. ing. Darko Kantoci, dipl. ing. Stjepan dipl. ing. Karmen prof. dr. Zvonimir Štafa
Glavnii odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj
Redaktorica: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna
Lektorica: Katarina-Zrinka
Crteži: dipl. ing. Nikola
Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb
Uprava i uredništvo: Zagreb, Hica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349
Cijena: 4,50 kn priprema: "Hlad", Pluska
Tisak: Orbis d.d., Hica 65, Zagreb
list 4/2001.
ISSN0351-9104
SADRŽAJ
KRMNEKULTURE
SJENAŽA-Zašto? Kada? Kako?Koliko?
HRANIDBA
Problematika proizvodnje krmnih smjesa i hranidbe muznih krava
VETERINARSlVO
Važnost testiranja uzgojno valjanih grla
GOSPODARSlVO
Govedarstvo i proizvodnja mlijeka u Europskoj uniji
IZLAZAK I ZALAZAKSUNCA
zašto? kada? kako? koliko?
Piše: Damir dipl. ing.
Glavni je cilj u -"t07 proizvodnji mlijeka 1811 proizvesti puno mlijeka uz što manje troškove. i hranidbena vrijednost krme presudna je u isplativosti proizvodnje mlijeka jer troškovi hrane i više od 60 % ukupnih troškova. Krava je i barem 50 % obroka krava u laktaciji mora biti voluminozna krma, a suhe krave i rasplodne junice gotovo se moraju hraniti voluminoznom krmom. Kakav bi sastav voluminoznog dijela obroka trebao biti, najbolje pokazuje tablica.
Tablica 1: Struktura krme u hranidbi krava u zapadnoj Europi (12 zemalja)
(kao % suhe tvari voluminoznog dijela zimskog obroka)
Krma 1970. 1980. 1990. 1995.
Sijeno 70 20 10 5 ---
Sjenaža 28 55 65 60
Kukuruzna silaža 2 25 25 35
Godišnja proizvodnja I mlijeka kg/kravi 4.400 5.200 6.050 6.700
Godišnja proizvodnja mlijeka kg/ha 6.150 9.350 9.100 9.600
Za gospodarstva koja su se ozbiljno baviti proizvodnjom mlijeka sjenaža nema zamjene. Ona mora barem 60 % voluminoznog obroka, što je u praksi oko 5 O % ukupnog zimskog obroka svih kategorija goveda na gospodarstvu. Sijena treba proizvoditi u znatno manjoj
Obrok muznih krava baziran na sijenu dokazano je najskuplji u proizvodnji mlijeka. Tradicionalno sušenje krme u sijeno na livadi je pridonijelo da se mladi ljudi ne baviti proizvodnjom mlijeka. Sijeno, posebno u prošlosti, zahtijeva puno posla, a njegova vrijednost je u hranidbi muznih krava daleko ispod dovoljne.
Sjenaža je pravo rješenje i najbolja zamjena sijenu u hranidbi muznih krava. To je dokazano u razvijenim zemljama, a i kod naših naprednijih od kojih mnogi proizvode puno jeftinog i kvalitetnog mlijeka.
Mjesec je travanj i krajnje je vrijeme da se i oni koji to do sada nisu spremiti sjenažu jer uskoro biti kasno.
u pravilu samo jedan, rijetko dva ljetna otkosa, a sve ostalo (3 i više otkosa) mora se silirati u sjenažu. Ako se proljetni i jesenski otkosi suše na livadi, sve je izgubljeno.
Zašto?
Sijeno je najskuplji obrok muznih krava jer gotovo ništa ne daje, a puni burag sporo razgradivom masom. zimski obrok muznih krava na našim srednjim pa i mnogim gospodarstvima
20 kg kukuruzne silaže + 6-7 kg sijena
Iz tog voluminoznog dijela obroka krave mogu proizvesti samo 2-3 litre mlijeka dnevno. Stoga koji žele malo više uložiti da bi proizveli iole mlijeka po kravi, uz sijeno i silažu moraju dati koncentratni dio obroka (smjesu, zobanje) prakpo volji, što u prosjeku iznosi oko 1O kg na dan. U takvoj smjesi, koju uglavnom proizvode i miješaju sami, je i više od 70 % kukuruza.
Ako analiziramo ukupni dnevni obrok (silaža, sijeno i smjesa), vidimo da je proizvodnja mlijeka na osnovi i kalcija najviše 1518 litara mlijeka na dan. Na osnovi energije u obroku, krava bi mogla dati i
30 litara mlijeka, ali ne daje. I što se onda simentalske krave su u pravilu predebele zbog viška energije u obroku, a zbog nedostatka i kalcija mlijeka nema. Holstein krave na takvim obrocima stradavaju od svih poreme(ketoze, acidoze, groznice, jetra itd). im je reprodukcija (ciste na jajnicima, neaktivni jajnici, zaostale posteljice, tzv. tiha gonjenja itd.) stradavaju papci i noge i 100-tinu drugih koja odnose novce, posebno kod najkvalitetnijih krava. je:
"ne valja krava", a zapravo je suprotno.
Što treba Izbalansirati obrok. Ali to je gotovo ako nije proizvedena kvalitetna voluminozna krma s dosta kalcija i kvalitetnih sirovih vlakana. A to je upravo sjenaža. Analizirajmo obrok:
25 kg sjenaže trava ili DTS u vlatanju / pupanju + 15 kg kukuruzne silaže + 150 grama vit.-min. dodatka = izbalansirani voluminozni obrok za 15-18 litara mlijeka
Ako usporedimo ovaj obrok s prethodnim, vidimo da je ovaj
Mljekarski list 4/2001.
obrok dovoljan za proizvodnju iste mlijeka (15-18 litara na dan), ali bez zrnca koncentrata (u prethodnom je obroku trebalo 10 kg koncentrata). Prethodni obrok (na bazi sijena i silaže) ne dozvoljava koncentrata jer krava ne može pojesti više hrane, a i da može, koncentrata bila bi prevelika pa bi se zakiselio burag (acidoza). Uz prikazani voluminozni obrok, na bazi sjenaže i silaže, krava mogla bi pojesti još i 6-7 kg koncentrata, a visokoproizvodna krava i 12 kg koncentrata bez opasnosti od acidoze. je kravi takav ukupni obrok dovoljan za proizvodnju 30 litara mlijeka, a visokoproizvodnoj i više od 40 litara. Naravno, koncentrat koji se daje u tom mora biti izbalansiran tako da 1 kg daje barem 2 litre mlijeka, a to da mora imati 18-19 % sirovih
sijena jednostavno ne dozvoljava visoku proizvodnju mlijeka, osim ako je vrhunske ali tada mora biti umjetno sušeno. Zašto?
Sijeno se vrlo sporo u buragu krave, ponekad je potrebno i do 3 dana da se potpuno probavi. Fermentacija je u buragu vrlo spora i krava ne može jesti novu krme dok volumen buraga zauzima sijeno. Zato krave hranjene na bazi sijena jedu malu krme u odnosu na svoju težinu. Nasuprot tomu koncentratna krmiva su vrlo brzo razgradljiva, se razgradi
za 12 sati, pa zato sijeno i koncentrat nisu dobra kombinacija. Što je više koncen-trata u obroku, to je njegova iskoristivost manja. Zato su obroci s puno sijena i puno koncentrata potpuno neisplativi.
Mljekarski list 4/2001.
Sjenaža se u usporedbi sa sijenom puno brže u buragu osobito ako je spremana od mlade krme. Posebno su u tom brzo razgradive (i prebrzo) pa krava ne može iskoristiti svu sirovih
koju sadrži obrok. Zato se koncentrirana krmiva vrlo dobro kombiniraju s kvalitetnom sjenažom i to posebno dobro pšenica i tritikale koji iskoristivost sjenaže. Kukuruz se bolje kombinira sa sojom i lucernom.
Osim, što je brže i bolje probavljiva od sijena, sjenaža je u pravilu kravama i puno ukusnija od sijena. Sjenaža je fermentirana krma vrlo ugodnog mirisa i okusa pa zbog svega toga krave, u usporedbi sa sijenom, pojedu ukupno puno krme. Mnogi su primijetili
KRMNE KULTURE
da krave intenzivnije reagiraju kada se u staju unosi sjenaža natežu lance") u odnosu na sijeno. krme bogatijom hranjivim tvarima u sjenaži krave unesu u probavni trakt i znatno više suhe tvari u kojoj je više energlJe, sirovih vlakana, minerala i vitamina, a to je ono iz se stvara mlijeko.
Sjenaža od kldl'r kvalitetne trave i travno-dijetelinskih smjesa sa zasijanih ili dobro gnojenih prirodnih livada sprema se kad cvjetaju jabuke. To je u nizinskom i brdskom kontinentalnom podruu drugoj polovini mjeseca travnja. Dobar gospodar - mlijeka uvijek najprije spremiti sjenažu sa svojih travnjaka, a tek onda u sjetvu kukuruza jer je sjenaža neusporedivo krma i ako se
TALIJANSKILJULJ
(LOLIUM MULTIFLORUM)
Najkvalitetnija i najproduktivnija trava na oranicama.
Visina trave 100 cm i više.
Kratkotrajna trava. Traje 1,5 do 2,5 godine.
Nakon sjetve klije i brže od drugih trava.
Potiskuje sve ostale trave pa i lucernu.
se sijati ga u monokulturi.
Tjera vrlo rano u
Za košnju dospijeva od t 5. TRAVNJA.
Nakon košnje vrlo se brzo regenerira.
Kosimo ga kada je visok maksimalno 40-50 cm.
Zahtijeva visoku košnju, strn oko 8 cm.
Niska košnja usporava novi porast.
Kosimo ga svaka 4 tjedna - svakih 30-35 dana.
Zahtijeva plodno tlo i visoku gnojidbu.
Cvat je klas. Cvate vrlo rano.
Ne podnosi visoku podzemnu vodu.
Ne podnosi pašu - nije za pašnjak.
Sije se 40 do 50 kg po hektaru.
pripremio: mr.sc. Srecl<O
travnjaci ne pokose na vrijeme, upropaštena je godina. Ako se sa sjetvom kukuruza i zakasni, uvijek se može zasijati hibrid iz ranije grupe dozrijevanja. U krajnjem kukuruz se u vrijeme skidanja za silažu ili zrno uvijek može dokupiti, ali kvalitetna sjenaža, ako se ne spremi na vrijeme, nenadoknadiva je.
Optimalni stadij razvoja tratine koja je spremna za košnju jest:
- kada su trave u vlatanju (prije pojave prvih klasova),
- djeteline i lucerna u pupanju (najviše 10 % biljaka cvasti).
U vrijeme optimalno za košnju prvog pa i drugog otkosa (rano je prirodno osušiti sijeno. Ako se to i pokuša, pokošena krma ostaje na livadi 4-6, i puno više dana i za to vrijeme sve je izgubljeno. Cilj je mladu, kvalitetnu krmu pokositi i što brže spremiti za zimu da bi zadržala što više hranjivih tvari. To se mora završiti u 2, najviše 3 dana.
Ako se pak duže razdoblje suhog i vremena za košnju prvog otkosa, krma prestari, ocvate i osjemeni se. Tada su gubitci veliki i je izgubljena godina. Naime, nema tog konzerviranja koji bi prestaroj krmi vratio hranjivu vrijednost koju je starenjem izgubila. se da pojedini prestaru krmu prešaju i uviju u foliju i onda kažu da su bale preskupe. U tom jesu jer nema, a novac je potrošen. K tomu tratina nakon košnje vrlo sporo raste jer je svoju za tu vegetacijsku sezonu ispunila, a to je dati sjeme za drugu generaciju. Ali ako se tratina pokosi prije klasanja, genetski poriv djeluje i tratina vrlo brzo nastavlja porast da bi stigla u istoj sezoni dati generaciju. Još ako smo kosili visoko (min. 7 -8 cm) i tratinu prihranili nakon košnje svi su uvjeti ispunjeni za 4-6 otkosa prvoklasne krme iste vegetacije. Naime, ako smo prvi otkos skinuli u drugoj polovini travnja, drugi dolazi sredinom svibnja za sjenažu). Daljnji otkosi uglavnom ovise o oborina i gnojidbi. otkos u prosjeku može biti dobar do suše i dolazi sredinom ili krajem lipnja. Tada kad su temperature visoke bilo bi teško, a i nepotrebno je spremati sjenažu. Ta se krma osuši u sijeno. U drugoj polovini kolovoza ili rujna imamo uvjete za otkos koji može biti sjenaža ako je nestabilno i hladnije vrijeme ili u suprotnom opet osušimo krmu u sijeno. Do kraja ruina imamo i peti otkos koji se mora
silirati. gnojene umjetne livade na boljim tlima mogu u povoljnim godinama (primjer 1999.) dati i 6 pa i 7 otkosa. To su vrlo velike kvalitetne krme (i preko 15 tona suhe tvari po hektaru). Umjerenom gnojidbom u godinama postiže se 4-5 otkosa i 10-12 tona suhe tvari kvalitetne krme po hektaru.
je teško nekoga kako se sprema sjenaža samo klkO'P o tome. Zato mi iz Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu 5 godina svake sezone organiziramo prezentacije spremanja sjenaže diljem lijepe naše. Vjerujem da gotovo i nema ozbiljnijeg mlijeka koji do sada nije imao prilike prisustvovati nekoj od održanih prezentacija i glavne principe, vidjeti potrebne strojeve i opremu. Napisali smo i knjigu - o sjenaži.
U Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu snimili smo i kratki film o sjenaži i zainteresirani mlijeka mogu ga vidjeti tijekom zimskih predavanja koja održavaju savjetnici u svim podružnicama.
Sjenaža se može spremati na dva glavna u silose ili trapove i u bale. Ove dvije metode nisu jedna drugoj potpuno konkurentne kako se to I jedna i druga metoda pogodne su za spremanje kvalitetne krme, s tim što spremanje u bale ima prednost kod manjih gospodarstava, a gospodarstva sve više se opredjeljuju za spremanje u silose ili trapove. No i na gospodarstvima ne napušta se potpuno spremanje u bale. Tako je i u razvijenijim zemljama našeg okruženja. i najkvalitetniji dio krme na je gospodarstvima u silosima ili trapovima bez zidova, a manji dio krme (za suhe krave i junice, ljetni, manji otkosi) sprema se u bale. Na manjim gospodarstvima (manje od 7-8 krava) je dimenzionirati silos da zadovolji minimalne uvjete konzerviranja i posebno izuzimanja kvalitetne krme. Zato je za manja gospodarstva, koja u nas prevladavaju, metoda spremanja sjenaže u bale jedina Nije presudno kojom metodom se sjenaža sprema, presudno je da je napravljena od kvalitetne krme, da je spremljena na vrijeme i ono najvažnije da je spremljena. Jer svaka dobra sjenaža neusporedivo je bolja od sijena.
U ovom je u detalje samog spremanJa sjenaže pa navesti samo najvažnije Mljekarski list 4/2001.
• sjenažu spremajte samo od kvalitetne, na vrijeme košene krme jer od loše i/ili stare krme ne može nitko napraviti dobru sjenažu
• sjenažu možete spremati od provenute mase trava, travno-djetelinskih smjesa, žitarica i njihovih smjesa s graškom ili grahoricom; u gdje uspijeva lucerna, nema dileme: sjenaža od luceme + kukuruzna silaža = puno mlijeka; da, može se i to je najbolja krma s 22 i više % sirovih u suhoj tvari (Amerikanci baziraju svoju proizvodnju mlijeka na sjenaži luceme i kukuruznoj silaži, a i kod nas su spremljene izvrsne sjenaže od luceme i u balama i u silosima)
• kosite po suhu i vremenu i to popodne i kad je sadržaj u biljkama (posebno važno kod lucerne); pratite prognozu vremena: treba vam 2-3 dana suhog vremena
• ne kosite prenisko jer tako prljate krmu i usporavate porast otkosa; dignite na 8 cm,
• odmah nakon košnje krmu raširite po livadipovršini - da se ravnomjernije prosušuje,
• ovisno o vremenskim prilikama krmu treba okretati nekoliko puta, no ponekad (kao lani) i ne treba zbog visoke temperature i vjetra; tada što prije spremajte jer presuha masa se teško sabija,
• krma je spremna za baliranje ili skupljanje u silos kad je "na pol' prosušena", a to je 30-45 % suhe tvari, tj. 55-70 % vlage; bolja je malo vlažnija nego presuha,
• jako je poželjno prosušenu krmu pri skupljanju sjeckati (bolje su preše i samoutovame prikolice s noževima nego bez njih); poželjna je dužina sjeckanja 5-12 cm (jako bitno za lucemu),
• istiskivanje zraka iz sjeckane mase je presudno (jaka preša i traktor, gaženja u silosima nikad previše),
• je potrebno zatvaranje (na balama 6 slojeva folije, na silosima najbolje 2 folije i gore sloj zemlje),
• vrenje traje mjesec dana i nakon toga sjenaža je spremna za hranidbu,
• bala (120 x 120 cm) se mora potrošiti za 4 dana a u silosu ili trapu izuzimanje mora biti ' . "glatko" rezanje noževima ili 1 potrošnja 30 cm dnevno u dubinu silosa.
1Danas još uvijek u Hrvatskoj kOIIkO gotovo nema ?ospod~~~a koje proizvodi dovol1ne kohcme kvalitetne sjenaže za svoje krave. Zašto je to tako?
Glavni razlog je potpuno kriva struktura korištenja raspoloživog zemljišta gdje i dal~e prevladava kukuruz koji je najlošija krma u hramdb1 krava ako se koristi napamet. Razlog su tomu relativno visoki prinosi kukuruza u našim uvjetima klime, tla i gnojidbe. Kukuruzu se i tradicionalno kod naših poklanja pažnja, a sve drugo je manje važno. Rijetko tko se pita: koliko mlijeka daje 1 hektar kukuruza?
U strukturi obroka krava kukuruzna silaža ne bi trebala 35 % voluminoznog dijela obroka a zrno kukuruza najviše 40 % ' . koncentriranog dijela obroka. Kad to pretvorimo u hektare, najviše jedna površina treba bi~ pod kukuruzom, a to dokazuju i uspješni u nas.
Više od polovine površina koje koristi gospodarstvo, ako se bavi proizvodnjom mlijeka, treba biti zasijano livadam_a, tr~~odjetelinskim smjesama ili lucernom gdJe usp11eva. Za mlijeka trava ili travno-djetelinska smjesa je kultura kojoj ratar treba posvetiti pažnju nego pšenici ili suncokretu.
Što to proizvesti dovoljno sjenaže?
U zimskom obroku muznih krava kukuruzna silaža se u pravilu mora dozirati, tj. a sjenažu krave mogu jesti po volji, tj. 2~ s~ta dnevno. Ako je to tako, krava dnevno po1est1u prosjeku barem 20 kg sjenaže. Dodajmo tome potrebne za rasplodne junice i dobit da za zimsko razdoblje od 200-tinjak dana po jednoj odrasloj kravi na gospodarstvu ~:ham~ spremiti barem 10 m3 sjenaže (tu su ukl1ucene 1 junice). Primjerice, gospodarstvo koje drži 20 krava s rasplodnim junicama za obnovu stada mora svake sezone spremiti barem 200 m3 kvalitetne sjenaže. Ako sprema sjenažu u bale, to je 150 bala (120 x 120 cm).
Ako se tih 200 m3 sprema u silos ili trap bez zidova, vrlo je bitno pravilno dimenzionirati silo~ ili trap. Naime, u nas su silosi uglavnom tako da je dnevno izuzimanje sjenaže ili silaže nedovoljno da gubitke u silosu. Izuzima s~ u dužinu ponekad i manje od 5 cm dnevno. Da b1 izbjegli gubitke, morate izuzimati 30 cm dnevno,
Mljekarski list 4/2001.
zimi barem 20 cm. To je osnovni parametar kod dimenzioniranja silosa. Dakle, za 20 krava s podmlatkom za 200 dana zimske ishrane potrebno je 200 m 3 sjenaže. Da bi se dnevno izuzimalo 30 cm (tjedno barem 2 metra) silos mora biti najmanje 60 metara (ili dva silosa po 30 m). Visina silosa ne bi smjela biti manja od 80 cm, a širina mora biti takva da traktor može nesmetana gaziti masu, dakle barem 3,5 m. U navedenom primjeru dimenzije silosa bi trebale biti 60 x 3,5 x 1,0 metar.
I na kraju ono a najvažnije - cijena:
oln@Uil~Sjenaža nikada nije preskupa ako je kvalitetna. A koja je sjenaža kvalitetna?
Ako se pravilno radi, bez problema se postiže visoka kvaliteta sjenaže, a to je:
u 1 kg suhe tvari - 17-19 % SB (sirovih - > 6,3 MJ NEL (neto energije za laktaciju), što je dovoljno za proizvodnju 2 litre mlijeka (kao i 1 kg koncentrata s 18 % proteina).
Tu je još i 24-25 % SV (sirovih vlakana) što ne može dati nijedan koncentrat, a to je presudno u hranidbi krava.
Jedan kilogram koncentrata s 18 % ne može se ni proizvesti ni kupiti za manje od 1,70 kn. Jedan kilogram suhe tvari sjenaže u balama košta najviše 1,00 kn proizvodnju krme i prešanje i uvijanje po
prošlogodišnjim cijenama od 100 kn po bali + PDV). Ako velike sjenaže spremamo u silos, ili još bolje u trap bez betonskih zidova, cijena je još i manja.
Dakle, ja mislim da se u svakom isplati spremati sjenažu. To najbolje oni koji su probali i osjetili to po mlijeka u laktofrizu.
Vrijednost sjenaže je velika. U navedenom primjeru za 20 krava 200 m 3 sjenaže vrijedi 200.000 kuna ako vrijednost mlijeka koja se iz nje može proizvesti. A gdje je tek ono što je teško mjeriti: krave koje jedu dovoljno kvalitetne sjenaže i imaju izbalansirane obroke plodnije su i zdravije. Nije li to dovoljno za zadovoljstvo.
PROIZVODIMO, IZVOZIMO I UVOZIMOTEPRODAJEMONAVELIKO SJEMERATARSKOG,KRMNOG I INDUSTRIJSKOG BIWA
sjeme trava, crvene, bijele i švedske djeteline, lucerne, inkarnatke, smiljkite te b'dgatIzbor djetelinsko-travnihsmjesa, kelj, graškove, sudansku travu, repe, mrkvu,jaruI ozimu grahoricu kao i širok izbor postrnih kultura. rl 12borsjemena i bilja. lnltitnasredstva.
dobitiu veleprodajina gornjoj adresi i maloprodaji u boljim poljoprivrednim apotekama
[p~@[ID8=,~~~yg~
~M~BC=D
Piše:dr. se. Stjepan Feldhofer
Na proizvodnje hrane dobivene su selekcijom i križanjem visoko proizvodne sorte bilja, a u vrlo produktivne pasmine životinja. Na tim radi se i dalje i nastoji neposrednim zahvatima na pojedinim genima otkloniti neke nasljedne bolesti i otpornost ljudi i životinja. se i s genetski modificirane hrane.
Sve to izaziva strah od pogrešnih znanstveni.I-iprocjena ili zlo u rotreba, a smo i s µojavama novih teških i bolesti koje se povezuju s promjenama u prirodi i s neprirodnom ili štetnom hranom. Postavlja se stoga pitanje: Kako se zaštititi? Progres znanosti se ne može zaustaviti, iako se ne zna kamo vodi. Na proizvodnje hrane i hranidbe uglavnom postoje pravila i normativi koje mora ispunjavati ljudska i hrana. Tu su propisani minimalni uvjeti koje hrana mora ispunjavati ovisno o klasifikaciji, vrsti hrane i primjeni, a sadržaj mora biti ispisan na deklaraciji s uputama o korištenju. Deklaracija se tim ispisuje po nom predlošku, dosta a mnogo toga ostaje skriveno. To se odnosi na hranu i
Živimou doba velikognapretkaznanostii tehnologije,ali i u vrijemevelikognepovjerenja, straha i sumnjau ispravnostnekih suvremenihi senzacionalnihradnji i jer znanost ulazi a najskrovitijetajne životai prirodnihzakona.
krmne sirovine koje dolaze sa svjetskog globalnog tržišta, nekada sumnjivog porijekla i
Krave u proizvodnji mlijeka moraju dobivati krmiva prema potrebama za postizanje muznosti i mlijeka. stoga moraju u prvom redu osigurati kravama dovoljne osnovnih krmiva: paše, zelene krme, sijena, travne i kukuruzne silaže, repe, krumpira i sl. Dobra voluminozna krmiva su temelj hranidbe krava za visoku proizvodnju mlijeka, a sijeno je dopuna suhe tvari i celuloze jer krmni obroci moraju sadržavati najmanje 18 % sirove vlaknine u suhoj tvari.
Sve su to dobra, prirodno uzgojena krmiva, porijekla, iako ponekad zbog loše tehnološke obrade slabije hranidbene
Osnovna voluminozna krmiva moraju zadovoljavati uzdržne potrebe krava za reprodukciju i proizvodnju mlijeka najmanje na razini potreba za othranu teleta. Za višu proizvodnju mlijeka krave moraju uz osnovna krmiva dobivati i krepka krmiva ili krmne smjese (koncentrate).
S obzirom da krave dobivaju po hranidbenom sastavu vrlo osnovna krmiva, krepka krmiva i dopunske krmne smjese moraju biti vrlo sastava i
moraju nadopunjavati sve hranjive tvari koje nedostaju u osnovnim krmivima. Tako primjerice hranidbena vrijednost sijena može biti vrlo dobra do vrlo loša što ovisi o zemljištu, gnojidbi, sastavu trava, vremenu košnje, sušenja, klimatskim prilikama, skladištenju i dr. i silaže mogu biti vrlo i hranidbene vrijednosti, ovisno o vrsti silaže, tehnologiji siliranja i korištenja silaže.
Dopunska krmiva i krmne smjese moraju, dakle, popuniti sve nedostatke osnovnih krmiva po sastavu i nedostatak energije, minerala, vitamina i dr. To mogu biti velike hranjiva jer krave koje daju primjerice oko 30 l mlijeka dnevno gube s mlijekom oko 3.750 g suhe tvari, 1.100 g masti, 1.000 g 1.400 g laktoze i 250 g minerala.
Mlijeko mora po sastavu ispunjavati minimalne uvjete postavljene PRAVILNIKOM O MLIJEKA. moraju nastojati još i više jer na taj dobivaju i premiju za bolju mlijeka, što bolje mlijeko.
Hranidba krava i odgovarasastav krmnih obroka može utjecati na i mlijeka. Krave pojedu svaki dan velike krmiva (oko 18 do 25 kg suhe tvari krmiva). stoga moraju proizvesti što kvalitetnih krmiva na vlastitom Mljekarski list 4/2001.
gospodarstvu (osnovna krmiva i žitarice, od kojih treba biti dio kukuruza). Na taj mogu neposredno utjecati na kao i na cijenu dijela krmnih obroka krava.
Dopunska i krepka krmiva za muznost krava
Za visoku muznost krava moraju kupovati neke dopunske sirovine, i mineralno vitaminske dodatke, ili neke dopunske krmne smjese s kojima upotpunjavaju svoja osnovna voluminozna krmiva i žitarice. Mnogi vrijednost dobro izbalansiranih krmnih obroka za visoku muznost i mlijeka i nabavljaju strojeve za mljevenje žitarica i miješalice za krmne smjese. Uz to pažljivo slušaju upute kako treba dopunske krmne smjese, sastavljati krmne obroke i pravilno hraniti krave u pojedinim razdobljima proizvodnje i reprodukcije.
Dobri mogu na temelju iskustva pretpostavljati i ocijeniti hranidbenu osnovnih krmiva proizvedenih na gospodarstvu. Odstupanja od zelenih krmiva, travne i kukuruzne silaže, sijena i sl. mogu biti posljedica nepovoljnih klimatskih prilika tijekom vegetacije, poduzetih tehnoloških postupaka u proizvodnji, sušenja ili' siliranja. Ti su gospodaru poznati.
mogu i iskustvom procijeniti vlastitih žitarica, ali ako su na kupovinu potpune ili dopunske krmne smjese i krmnih dodataka za muznost krava, se na nepoznatom podrugdje su prepušteni znaniu 1 savjesti
Stoga i vrijednost dodavanih dopunskih krmiva i hranidbenih sastojaka može se primijetiti tek na osnovu boljeg ili slabijeg uzimanja hrane. Nakon izvjesnog vremena se poboljšana muznost i mlijeka, ili se pojave simptomi nedostatka hranidbenih sastojaka u hrani, odnosno, neki znaci organskih ili oboljenja krava.
mnogo znaju o hranidbi krava i o kvalitetnih krmnih obroka za proizvodnju mlijeka. Mnogi se upuštaju u vlastitu proizvodnju krmnih smjesa koja je na granici i improvizacije. tim, su na to prisiljeni zbog relativno visokih cijena gotovih i dopunskih krmnih smjesa i odnosa s tvornicama hrane koje nisu proizvodnju uskladile sa stvarnim potrebama Tvornice hrane se, nažalost, teško novim uvjetima i zahtjevima govedarske proizvodnje. PRAVILNIK O
HRANE, na kojeg se krmnih smjesa redovito pozivaju, postavlja minimalne uvjete koje moraju ispunjavati pojedine vrste krmnih smjesa. PRAVILNIK propisuje krmne smjese za muzne krave s 13 % i 19 % sirovih ili dopunske krmne smjese s 30 % sirovih
Normativi PRAVILNIKA mogu se zatim ispunjavati s više ili manje kvalitetnim sirovinama jer krmne smjese za muzne krave po PRAVILNIKU mogu sadržavati do 10 % odnosno 15 % sirove vlaknine (u krmnim smjesama s 13 % i 19 % sirovih
trebaju znati da potpune krmne smjese za muzne krave koje sadrže više od 7 O/o sirove vlaknine ne sadrže dovoljno kvalitetnih energetskih sirovina za visoku muznost krava. Izuzetak su dopunske krmne smjese koje sadrže više uljanih sirovina) i više sirove vlaknine. Sirova vlaknina smanjuje energetsku hranidbenu vrijednost krmnih smjesa (ispod 1,1 h.j./kg) i ne treba je kupovati s krmnim smjesama. Sijena, slame i kukuruzovine ili drugih voluminoznih krmiva ima na svakom gospodarstvu i s njima se može potrebnih 17-23 % sirove vlaknine u suhoj tvari krmnih obroka. Može se da mlijeka, više ne zadovoljavaju standardne krmne smjese za muzne krave propisane PRAVILNIKOM jer su na granici minimalnih zahtjeva. Potpune krmne smjese za muzne krave moraju sadržavati najmanje 14-15 O/o sirovih s 25-45 O/ou buragu stabilnih odnosno za krave s muznosti iznad 25 1 mlijeka / dan 18-19 % sirovih s 45-65 % u buragu stabilnih (iz sojine i suncokretove
Razumljivo je da velika industrijska postrojenja za proizvodnju krmnih smjesa teško mogu pratiti i zadovoljavati potrebe svakog gospodarstva u svim razdobljima proizvodnje i reprodukcije krava i potrebe krava u visokoj proizvodnji mlijeka uz osnovnih krmiva. Istina je da su tvornice hrane spreme krmne smjese i po zahtjevu kupaca, ali kakve? To ne znaju
Mljekarski list 4/2001.
The Service Company
HENKEL-ECOLAB ASEVI ZA NOVU HIGIJENU MUŽNJE
P3 OXI-FOAM
P3 Blu-Gard
P3 io-Shield
P3-VELOUCID
HIGIJENSKA
MUŽNJA • KVALITETNO
MLIJEKO
- sredstva za alkalno i kiselo pranje te dezinfekciju (muznih mljekovoda i hladnjaka za mlijeko) - sredstva za pranje
Krmne smjese po zahtjevu kupaca su mnogo skuplje, što da su standardne krmne smjese od lošijih sirovina s kojima se postiže viša zarada ili nižom cijenom konkurentnost na tržištu koje nudi u prosjeku jednako lošu (ili "dobru") standardnu krmnu smjesu.
Rješenje bi se moglo tako da se proizvode standardne krmne smjese s '..'otvorenim recepturama" i prema želji kupca, ne samo zbog otklanjanja nevjerice u sirovina i krmnih smjesa, nego i zbog toga da mogu u izvjesnim vima kod pojedinih krava i u nekim razdobljima proizvodnje i reprodukcije nadopunjavati krmne smjese s još nekim potrebnim dodacima prema stvarnim potrebama krava za muznost.
Uz takve krmne smjese poznatog sastava lako se može odrediti koje sirovine ili mineralno vitaminske dodatke treba još dodavati u nekim posebnim uvjetima proizvodnje i reprodukcije krava.
Sada to rade po nekakvom po nagovoru susjeda ili nakon uvjeravanja pojedinih što je nepotrebno trošenje novca.
S "otvorenim recepturama" krmnih smjesa da krmnih smjesa ima svoju cijenu, da dobre krmne smjese više koštaju, a tvornice hrane postat i nezamjenjivi dio suvremene proizvodnje, za proizvodnju mlijeka.
U se treba bojati pojedinih zloupotreba otkrive~ nag znanja, jer mnogi samostalno pokušavaju rješavati probleme hranidbe goveda i pravljenja krmnih smjesa. Tvornice hrane možda se prekasno u suvremeno govedarsku proizvodnju, ali treba vjerovati u i tehnološke nosti industrije hrane i "nutricionista", jer sve se to mora višom proizvodnjom i mlijeka.
SLINAVKAI SAP
u takvoj organizac111 svoj interes jer biti sigurni da dobivaju kvalitetna krmiva za proizvodnju mesa i mlijeka, da su sirovine upotrebljene za proizvodnju krmnih smjesa sigurno zdrave, neškodljive i dodavane u optimalnim postotcima. Neke farme i proizvomlijeka sigurno i dalje sami proizvoditi krmne smjese za proizvodnju, ali postoji veliki broj manjih gospodarstva kojima treba u nabavi sirovina s kvalitetno izmiješanim svim komponentama u krmnim smjesama i dobro sastavljenim krmnim obrocima.
Mješaonice krmnih smjesa za goveda trebaju se više usmjeravati na izradu dopunskih krmnih smjesa (superkoncentrata), posebice za manja gospodarstva koja imaju manje zemljišne površine i vlastite žitarice, a zatim na potpune krmne smjese za muzne krave s 19 % sirovih za krave s visokom muznosti (preko 25 l mlijeka /dan).
VETERINARSTVO
Europu nakon kravljeg ludila potresa kriza zbog pojave slinavke i šapa. Slinavka i šap je nedavno dijagnosticirana u Velikoj Britaniji, a zatim i u Sjevernoj Irskoj. Bolest se nažalost širi u ostale zemlje Europske unije.
Slinakva i šap zarazna je bolest koja kožu i sluznice brojnih divljih i životinja ponajprije papkara, a može oholiti i Slinavkom se bolest naziva jer životinja zbog promjena na sluznici usta slini, a šap jer se javlja i šepavost zbog promjena na papcima. Bolest se vrlo brzo širi tako da mogu oholiti deseci životinja u vrlo kratkom vremenu, te može nanijeti velike štete u proizvodnji pojedine zemlje.
U HRVATSKOJNEMA SLINAVKE I ŠAPA
U Hrvatskoj je posljednji te bolesti zabilježen prije tridesetak godina. Zbog širenja bolesti u zemljama zapadne Europe, u Hrvatskoj su poduzete mjere kako bi se unošenja te zarazne bolesti u našu zemlju.
list 4/2001.
BOLESTI.
slinavke i šapa je virus koji se sastoji od više podtipova. U okolini životinja virus može preživjeti vrlo dugo.
Preživljavanje virusa u vanjskoj sredini:
VANJSKA SREDINA tjedni ---+--
NA G.PVIll:?0}DLACI_ 4
NA 1-20
!I_~RA.ŠNV__ 2_-7
NA VLAžNQM_T__LU _8-J0
NA SI,m.Nl] 8-15
NA PROZORSKOM STA!Q;lJ 4
NA STAJSKOJ 1
U otpalim krastama virus može živjeti mjesecima. Virus slinavke i šapa je osjetljiv na male koncentracije dezinficijensa npr. 1-2 % otopinu natrijeve lužine. svjetlo ga uništava za jedan sat.
IZVORIZARAZE.
Najvažniji izvor zaraze je životinja u fazi bolesti. Virus se širi slinom u okolinu i prije pojave znakova bolesti. Pucanjem mjehura na sluznici usta, u okolinu životinje dolazi izrazito velik broj virusa. Teoretski od jedne oboljele životinje zaraza se može proširiti na stotine drugih životinja. Bolest se lako širi kontaktom bolesnih i zdravih životinja, ali putem pribora u staji, zatim boravkom životinja na pašnjaku, prilik~m transporta, ili na sajmu. Cov1ek može širiti virus i to na udaljenosti: rukama pa i kosom. Vjetar može prenijeti virus na velike udaljenosti. Virus se širi slinom i mlijekom, a manje fecesom i
ZNAKOVIBOLESTI
Goveda
Znakovi bolesti se javljaju 27 dana nakon ulaska virusa u organizam. Prvi znak bolesti je
visoka temperatura, nakon toga promjene se javljaju na sluzni~i usta. Prvo se sluznica zacrvem, a zatim dolazi do pojave na jeziku, zubnom mesu i tvrdom nepcu. Na sluznici obraza javljaju se mjehuri oraha do kokošjeg jajeta. Mjehuri pucaju za 1-3 dana i pojavljuju se plitke površne rane. Životinje sliniti prilikom pojave mjehura u ustima. Istovremeno, s pojavom mjehura u ustima, promjene se javljaju i na koži papaka i na sisama. Zbog promjena na sluznici usta, životinje nerado jedu i piju. Promjene na papcima uzrokuju šepanje životinja pa zbog boli ona dugo leži i stenje.
može pasti za 80 %. Kod težeg oblika bolesti promjene srce 1 životinja ugiba.
Ovce
Vrijeme od ulaska virusa u organizam do pojave prvih znakova bolesti iznosi 2-8 dana. Prvo se javlja povišena temperatura (do 41,5°C). Nakon tri dana u usnoj šupljini se pojavljuju (afte), a dolazi i do zdravstvenog stanja.
Javlja se i šepanje zbog promjena na papcima. Promjene se rijetko jave na koži yimena i prepuciju (puzdri). Cesto _s~ jave i a janjad na s1s1 nakon infekcije vrlo brzo ugiba.
Koze
Promjene su lokalizirane na sluznici usta, a na papcima. Životinja može ozdraviti za tri tjedna ako ne do komplikacija.
Svinje
Svinja je slabije prijemljiva za bolest u odnosu na prežiPromjene se javljaju na papcima te životinje zbog toga šepaju. Može do
promjena na i s~c1:1. Zbog promjena na srcu svmJe ugibaju (pogotovo
DIJAGNOZABOLESTI
Bolest se može prepoznati na temelju navedenih promjena na sluznici usta, koži u prostoru, vimenu i sisama. Sigurnu dijagnozu postavljamo pretragom krvnog seruma.
BOLESTI
SLINAVKI I ŠAPU se manifestiraju na sluznicama i koži. Na primjer upale sluznice usta, boginje goveda, lažne kravlje boginje itd.
JE STROGO
ZABRANJENO. Sve oboljele životinje, kao i one koje su boravile s oboljelim životinjama, neškodljivo se uklanjaju (spaljuju).
PREVENTIVABOLESTI.
Sve mjere za i suzbijanje slinavke i šapa propisane su zakonom, a navest samo neke.
Jedna od preventivnih mjera je zabrana uvoza životinja i proizvoda životinjskog por~je½!a iz zemalja u kojima se p0Jav1la slinavka i šap. Prilikom uvoza životinja. prijemljivih na bolest (papkara) potrebno je za_vrijem~ karantene provesti analize krvt kako bi se pravovremena utvrdile inficirane životinje.
U dokazivanja bolesti na farmi, odmah se zatvara zaražena farma. Zabranjuje se ulazak i izlazak ljudi, uništavaju se sva oboljela grla i sve životinje prijemljive na bolest na doti~no~ farmi. Zabranjuje se promet l1ud1 i stoke na širem oko mjesta pojave zaraze, a preventivno se cijepe sve životinje za koje je dokazana da inficirane, a nalaze se u blmm zaražene farme.
Na zaraženoj farmi provodi se temeljita dezinfekcija objekata, pribora, strojeva i vozila.
Mljekarski list 4/2001.
Piše: Antun dr. vet. med.
duže vrijeme mali broj goveda držan je izvan staja. Pritom se ne misli prvenstveno na držanje goveda na paši (pregonski pašnjaci), nego na jednostavno površine koje se nalaze uz ili u blizini staje na obiteljskom gospodarstvu (ispust ili koral).
brojna
stva koja se bave proizvodnjom mlijeka primijetio sam da uz staju postoje manje ili površine koje nisu iskorištene za držanje goveda.
S obzirom da u Hrvatskoj samo mali broj ima za pregonsko napasivanje, potrebno je držanje goveda na manjim površinama (livadama) koje se nalaze uz samu staju. Takve površine možemo ograditi drvene ograde ili još jednostavnije pastira.
Držanje goveda u ispustima ili livadama povoljno djeluje na zdravlje životinja.
Vrlo je mali broj staja u kojima goveda nemaju problema s bolestima vezanim uz papke, zglobove, tetive i burze. brojna goveda imaju i dekubituse odnosno rane na koštanim tijela, koje su i zagnojene. Sve navedene ozljede dovode do smanjenja proizvodnje mlijeka.
PREDNOSTI DRŽANIA VAN STAJE
Držanje krava, junica i teladi na otvorenim površinama ima višestruku korist za zdravlje životinja.
• životinje se ctme se izbjegavaju oboljenja sustava za kretanje (papci, zglobovi)
Mljekarski list 4/2001.
mlijeka u Hrvatskoj zaneniaru;u vaznost drzanJa goveda na otvorenim površinama.
• leže na puno mekšim i površinama nego što je pod u staji (nema dekubitusa)
• zrake pozitivno djeluju na metabolizam životinje
• životinje kretanjem cirkulaciju krvi, a time više krvi kroz vime, pa se i više mlijeka
• kod gravidnih životinja lakše popuštaju ligamenti zdjelice prije poroda a boravkom na otvorenoj površini olakšava se porod
• manja je opasnost od vimena balegom, a time i manja vjerojatnost infekcije vimena.
Mnogi tvrde da bi se u kiše goveda razboljela, ta tvrdnja nije na mjestu. Velik broj hrvatskih bio je na edukativnim putovanjima u zapadnoeuropskim zemljama gdje su farme s visokom proizvodnjom mlijeka. na svim gospodarstvima, koja imaju pregonskog napasivanja, krave su bile u staji jedino prilikom mužnje, a nakon toga su puštene na livade, gdje borave i
pojedini
drže svoja goveda na ograprostorima (ispustma, koralima). Nažalost, mali broj naših je primijenio takav držanja, bez obzira na njegove prednosti.
PruM}ERŠVICARSKE
U Švicarskoj npr. telad drže zimu (na snijegu) na površinama na koji-
ma se nalazi samo drvena nadstrešnica ispod koje telad leži na slami. Kada sam taj primjer spomenuo pojedinim proizvoneki su mi odgovorili da su njihove krave i telad od naših u Hrvatskoj (! ! ??).
PruMTERHRVATSKE
U blizini Kutine nalazi se gospodarstvo na kojem su krave i junice od do jeseni držane na otvorenom. Zdravstvenih problema nema, pa ni onih vezanih uz teljenje krava. Krave nitko ne treba tjerati na mužnju nego same ispred staje ujutro i
ZDRAVIM KRAVAMA
DO USPJEŠNEPROIZVODN[E Osnovni preduvjet za uspješnu proizvodnju mlijeka je, o mu je nekoliko puta pisano u Mljekarskom listu, da su krave zdrave.
moraju znati da držanje goveda na livadama ili ispustima ima pozitivan na zdravlje životinja, samim time smanjuju se troškovi bolesti koje su posljedica štalskog držanja npr. bolesti papaka po Ruterholzu). To se odnosi na holštajnske pasmine jer su ta goveda uvezena iz zemalja gdje su najviše vremena provodila na pašnjacima (Nizozemska). S obzirom da hrvatski moraju biti konkurentni zapadnoeuropskim potrebno je razmisliti o proizvodnje i kvalitete mlijeka, a smanjenju gubitaka zbog bolesti {npr. upala vimena ili bolesti papaka). Jedan od osnovnih preduvjeta je i držanje goveda izvan staje.
QjJ
Svaki
stada bilo da se radi o uzgoju ovaca ili koza ima za cilj stvaranje genetski visoko produktivnih grla. Samo pravilnim odabirom grla za rasplod iz generacije u generaciju može se u dobrim proizvodnim uvjetima bitno proizvodnost potomstva.
Kontrola proizvodnje unutar populacije ovaca i koza, koju predstavljaju muške i ženske rasplodne životinje kvalitete, temelj je selekcijskog rada na ostvarivanju postavljenih uzgojnih ciljeva.
Osobine koje je potrebno pratiti unutar populacije pasmine ovaca ili koza, kao bitne za ostvarivanje postavljenih uzgojnih ciljeva jesu:
• osobine
(dužina laktacije, proizvedenog mlijeka, kolimasti i proteina)
• osobine rasta, tova i kvalitete
• osobine plodnosti
• tjelesna
Kontrola koza i ovaca u stadima obavlja se u organizaciji Hrvatskog selekcijskog centra jednim od postupaka koje je propisao komitet za kontrolu produktivnosti životinja (ICAR).
U kontroli proizvodnje i mesa osnovni pokazatelji proizvodnje su:
• dnevni prirast u razdoblju (od poroda do od do zavr-
šetka tova jaradi ili janjadi, ili do izlaza iz stada ),
• tjelesna masa (izražena u kg), i dob (izražena u danima), na i na kraju perioda -
• plodnost
Uzgojni ciljevi mogu se pravilno realizirati uzgojnim planovima za (kombinirane) i za mesne pasmine ovaca i koza na
Iz dijela populacije odabiru se najbolje životinje koje predstavljaju majke i ovnova i
Kod izbora ovnovskih / majki pažnju treba obratiti na:
- podrijetlo, - proizvodne odlike (meso/mlijeko), - vanjštinu, i
- reproduktivne odlike.
Za ovnovske / potrebno je birati muške rasplodnjake višestruko testirane, a odabrane životinje moraju imati pozitivne progene testove za sva svojstva koja su definirana uzgojnim ciljevima.
Nakon planskog parenja odabranih grla, njihove muške potomke obvezno je testirati, kako bi se utvrdilo koja su grla uzgojna najvrijednija.
Testovi koje je potrebno u te svrhe provesti su:
• biološki test - ovim se testom prenosi li j"atat;ovan na svoje potomstvo degenerativne mane.
• performance testom - se prati rast i razvitak odabrane muške janjadi / jaradi do spolne zrelosti, te njihove reprodukcijske odlike.
Prvi odabir (selekcija), mladih ovnova i koji biti testirani obavlja se odmah nakon poroda na osnovu vanjskog izgleda (porodne težine, živahnosti, zdravstvenog stanja) i podataka o roditeljima iz rodovnika.
Drugi odabir obavlja se po a odabir u dobi od 105 dana.
vrijednosti mladih ovnova i vaju se na osnovu rezultata postignutih u testu za svojstva:
• prirast
•
• vanjski izgled
• reprodukcijske osobine
• uzgojne vrijednosti roditelja
Za svakog ovna ili jarca u performance testu se uzgoj1;1avrijednost za pojedino svojstvo, te zbirna uzgojna vrijednost ( index ).
U fazi nastavlja se testiranje reprodukcijskih sposobnosti uz daljnje rasta i razvitka.
Uz to napominjemo neophodnost ponašanja svakog jer u da je mladi ovan ili jarac preagresivnog ponašanja, treba ga . iz daljnjeg osim ako se radi o grlu iznadvrijednosti.
Ovnovi ili koji ne zadovoljavaju postavljenim kriterijima biti iz rasploda ili se rasporediti u nekontrolirana stada.
Ovnove i koji su u planskom parenju obvezno treba izvagati u dobi od 105 dana s dopuštenim odstupanjem od 14
dana ( 91- 119. dan). Ovime se završava performance test.
Rezultati prvih performance testova mladih ovnova i tijekom 2000. godine vidljivi su u tablici 1. i tablici 2.
progeni test - uzgojna vrijednost životinja se upoznavanjem kvalitete njihova potomstva, ili sinova.
Najbolje ovnove iz performance testa ostavlja se za progeno testiranje, da bi na
kraju progenog testiranja dobili 5 - 6 višestruko pozitivno testiranih ovnova.
Najboje ocijenjeni i ovnovi iz progenog testa koriste se za osjemenjivanje u dijelu populacije.
Tablica 1 : Rezultati performance testa u "feeld" uvjetima na obiteljskim
težina ] broj u trajanje testa godina PASMINA porodna težina dnevni prirast na kraju testa performancetestu /dana/ /kg/ /kg/ /kg/
Vrelo : HSSC, Godišnje za 2000. godinu
Tablica 2 : Rezultati performance testa mladih u "feeld" uvjetima na obiteljskim gospodarstvima broj u
težina 1 trajanje testa godina PASMINA porodna težina dnevni prirast na kraj u testa performancetestu /dana/ /kg/
Vrelo : HSSC, Godišnje za 2000. godinu
kvote
Agrarna politika je najvažnija odrednica EU kako po ekonomskoj tako i po osnovi. Od 1962. godine se provodi agrarna politika CAP (Common Mljekarski list _4/2001. agricultural policy). U menu su izvršene tri agrarne reforme, a zadnja -donesena je 1999. godine, a odnosi se na položaj i razvoj poljoprivrede u novom je kao AGENDA
Piše:dr. se. Petar
2000. Agrarna politika je veoma složen sustav ekonomskih, financijskih, tržišnih, zakonodavnih i drugih mjera koje se odnose ne samo na primarnu poljoprivrednu proizvodnju, i na prehrambenu industriju, na unutrašnje tržište zemalja EU i na vanjsko tržište prema zemljama. Kao što je navedeno, agrarna politika EU temelji se na tržištu poljoprivrednih proizvoda, ekonomskoj zaštiti zajednice, povlasticama u trgovini i financijskoj solidarnosti. Poljoprivredna poli-
tika EU je s veoma visokim subvencijama tako da su cijene agrarnih proizvoda za njihove farmere bile više od svjetskih cijena. Redefinirani ciljevi agrarne politike odnose se na unaprekonkurentnosti poljoprivrednog i prehrambenog sektora u uvjetima liberalizacije tržišta, racionalniji razvoj poljoprivrede kroz daljnju strukturnu prilagodbu, smanjivanje cijena, kvalitete proizvoda, prirodnog resursa te osiguranje životnog standarda poljoprivrednog stanovništva i stabilnost dohotka.
Izvoz agrarnih proizvoda temelji se na visokim subvencijama za proizvode što je na svjetskom tržištu stvaralo velike probleme i nesporazume sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO). Tijekom dugog pregovaranja u okviru WTO postignut je sporazum o agrarnoj politici
Sjedinjenih Država i EU. Nakon toga {sporazum u Marakešu 1994. god.) otvoren je proces postepenog integriranja zemalja EU i SAD u Svjetsku trgovinsku organizaciju uz prethodni proces postepenog smanjivanja subvencija, cijena poljoprivrednih proizvoda i deliberalizacije trgovine agrarnim proizvodima.
U Europskoj zajednici se kao rezultat visokih subvencija, garantiranih cijena poljoprivrednih proizvoda i drugih mjera razvoja primarne poljoprivredne proizvodnje i tržišta - poljoprivredno prehrambenih proizvodastvaraju tržišni viškovi. Tako je trebalo i zaustaviti rast proizvodnje proizvoda kojima je bilo i kravlje mlijeko. Donošenjem regulative o kvotama nije doveden u pitanje ni zaustavljen proces restrukturiranja
govedarstva i intenzifikacija proizvodnje mlijeka.
kvotama se - propisuje dozvoljena godišnja mlijeka za svaku i ove mlijeka u sustavu kvota se subvencioniraju i premiraju. U okviru zemalja proizvomlijeka imaju svoje godišnje kvote kojih se moraju pridržavati,
prijema novih kao dodatne kvote zbog porasta proizvodnje u nekim državama. Nije tolerirana ni kvaliteta mlijeka u odnosu na porast sadržaja masti jer se i na taj
kvote kroz tehnološko iskorištavanje mlijeka u preradi.
Tablica 1. kvote u EU i plan kvota do 2008. godine
Tablica1: KVOTEUEUI PLANKVOTADO2008.GODINE RAZDOBWE - GODINE (u .000 tona) I DRŽAVA
se primjenjuju sankcije za farmere koji limit, ali i za države Od 1984. godine se kvote koje postaju sastavnim dijelom agrarne politike EU. Te godine propisane kvote temeljile su se na mlijeka proizvedenim u 1981. godini. Sustav kvota je model koji u principu nastoji održati ravnotežu proizvodnje, prerade mlijeka i potrošnje u okviru EU, te izvoza viškova na tržišta. Redukcije godišnjih kvota kretale su se za 6% za 1987./1988. godinu, a kasnije sve dok nisu stabilizirani ovi odnosi, mlijeka smanjivane su od 2,0% - 2,5%. Kvote .. . . su m1Jen1ane 1 po osnovi
godišnje proizvodnje mlijeka i odobrenih kvota postoje manje razlike, te se mlijeka ne izlažu riziku da proizvedeno mlijeko ne mogu prodati. Prema sporazumu sa Svjetskom trgovinskom organizacijom, EU je regulirala pitanje kvota do 2007./2008. godine i one se minimalno Kvote se za svega 1,5% i na kraju ovog perioda one biti sa 117,49 mlrd. litara mlijeka u 1999. godini vane u 2008. godini na 120,33 mlrd. litara mlijeka. Ovo nje mlijeka kroz kvote ne odnosi se na Španjolsku, Irsku i Italiju. Prema godišnjim kvotama za 2007./2008. godinu dio mlijeka, 88,09 mlrd. litara ili 74,35% odnosi se na pet
Mljekarski list 4/2001.
Tablica 2: BILANCA MLIJEKA U EU-15 (1995. -2005. god.)
Proizvodnja u .000 tona po godinama
MLIJEKO 1995.
zajednice:
27,86 mlrd. lit., Francuska 24,24 mlrd. lit., Engleska 14,60 mlrd. lit., Nizozemska 10,31 mlrd. lit. i Italija 10,31 mlrd. litre mlijeka. Unutar sustava regulacija propisane kvote bit glavni problem za nove i njihove zahtjeve za svojim kvotama.
Prema sadašnjim stavovima do 2008. godine kvote bi trebalo ugasiti - ukinuti, ne postoji suglasnost oko ovog pitanja. sustav kvota je skup administrativni postupak posebice tamo gdje su zastupljeni manji mlijeka, pa kvota predstavlja strukturnu barijeru za razvoj mlijeka. Mjere agrarne politike u funkciji su održavanja nivoa proizvodnje mlijeka, smanjivanja broja i daljnje intenzifikacije proizvodnje. Ukinute su subvencije kroz cijenu mlijeka, a proizvodnju direktno dohodak farmera. Postoje subvencije po grlu - ~av~ muz~ri. Pos~?no s~ stimuliram koJl napuštaju proizvodnju mlijeka, a premije dobivaju za proizvodnju hrane. Uvedene su posebne premije za takozvanu ekstenzifikaciju kada se po jednom hektaru obradivog zemljišta drži manje od 1,5 uvjetnih grla, a više premija za držanje 1 (uvjetno) grla na hektar. Uzgoj i držanje grla za proizvodnju mesa ima poseban sustav subvencija.
Mljekarski list 4/2001.
Bilanca mlijeka u EU
Tablica 2. Bilanca mlijeka u EU-15 1995.-2005. god. Proizvodnja kravljeg mlijeka u EU je vrlo i sudjeluje sa 18,4% u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje. ovaj se udjel prema procjenama smanjiti na 11,9%. Pored djelovanja kvota u Europskoj uniji stvaraju se godišnji viškovi mlijeka, a se cca 9,0 do 9,5 milijardi litara mlijeka. Ovaj višak mlijeka kroz proizvode veoma visoki budžetski trošak jer se ove izvoze uz visoke subvencije ili uskladištuje tako da potražnja svježeg sirovog mlijeka pada. U kvotama je planirani godišnji višak mlijeka kao elemenat bilanca proizvodnje i potrošnje mlijeka EU. Proizvodnja kravljeg mlijeka u EU rasla je po godišnjoj stopi od 2,5% dok je godišnji porast potrošnje iznosio O,7%.
Europska unija ima 3 7 5 milijuna stanovnika i dostatnost mlijeka iznosi 111 % što da postoje viškovi mlijeka iz vlastite proizvodnje. Neke imaju deficit mlijeka: Italija ima samo 72% mlijeka, 76%, Engleska 84% i Španjolska 92%. Ovaj deficit mlijeka se pokriva kupnjom na internom tržištu EU.
položaj Hrvatskog mljekarstva u EU
U odnosu na prijem u EU Hrvatska se sada nalazi u fazi pregovaranja o stabilizaciji i pridruživanju.
Postoje procjene da bi Hrvatska u 2008. godini mogla postati punopravnim Zajednice. Za nas su, pored ostaloga, od posebnog interesa prego".'or_i poljoprivredi pa se reguhraJu 1 kvote mlijeka koje bi bile obveza Hrvatske da se pridržava dozvoljenih godišnjih tržišnih mlijeka.
Može se postaviti pitanje koje bi mlijeka regulirane kroz kvotu mogle zadovoljiti potrebe Hrvatske?
Realno je planirati, da bi Hrvatska, kroz ukupni gospodarski razvoj u 2008. godini, mogla imati potrošnju mlijeka i mlijeproizvoda 190 litara per capita ekvivalent). Potrošnja od 190 lit. po stanovniku predstavlja svega 63% od postopotrošnje mlijeka i u EU što iznosi 300 lit. mlijeka ekvivalent).
Da bi se osigurale dovoljne mlijeka iz proizvodnje za navedene potrebe potrošnje, Hrvatska bi morala imati godišnju kvotu od 850 mi/. do 900 milijuna litara sirovog mlijeka, uz pretpostavku da se postigne nivo proizvodnje mlijeka. _J
/?E)/ /}? /'
ZAHTJEVI BRZOG RAZVITKA GOVEDARSTVA
Odnos Hrvatske prema narodnim integracijama
Prije svega potrebno je osigurati dobru startnu poziciju nakon prijelaznog razdoblja zaštite prema dogovorima sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO). Vjerojatno je još važnije kako se obujmom i strukturom proizvodnje te proizvodnim rezultatima postaviti prema EU. Pretpostavka je kako nam u razdoblju svojom agrarnom politikom, posebice stupnjem zaštite poticanja, p EU b.l u ravo osiguravati sta 1 an odnos prema WTO-u. Stoga je vrlo važno kakva je razvijenost govedarstva i ustrojenost proizvodnih jedinica (farmi), i materijalne podrške, te povezanost svih u lancu proizvodnje, prerade i prometa proizvoda (meso 1 mlijeko). Proizvodnim rezultatima (prirast mesa i proizvodnja mlijeka po grlu), te sustavom potpore (kreditna politika, poticaji i naknade, odnosi cijena repromaterijala i proizvoda, i dr.) trebali bi se u što mjeri uskladiti s odnosima razvijenih
Govedarska proizvodnja u nas je u stalnoj stagnaciji, stalnim i relativno velikim ulaganjima u ovu proizvodnju. Brojni su razlozi ovakvom stanju i više puta su ponovljeni u gospodarskoj rubrici Mljekarskog lista. Veliki utjecaj imali su problemi i nedostaci iz prošlog sustava. su i nedovoljno sanirane ratne štete i gubitci. No, teško se oteti dojmu kako je u pogledu, organizacijski i materijalno previše propusta u prethodnih 5-6 godina. Tako se sada nalazimo u slaboj poziciji za ozbiljniji brzi rast koji je gotovo nužna I pretpostavka uklapanja u tržne j tokove. Nije to problem samo govedarstva, nažalost dijela naše poljoprivrede.
europskih zemalja. Svako odstupanje od tih vjerojatno dugogodišnje zaostajanje i odnos proizvodnje prema razvijenim zemljama rodnog tržišta.
Potreba potrošnje i razmjene
Drugi važan zahtjev za razvitak govedarstva je potreba za potrošnje i rodne razmjene. zemalja, posebice razvijenih, ne izjaš njava se mjerama agrarne politike javno i jasno, no što V tu k · · d 1 S pan1 po nvenost1 omapotreba vlastitom govedarskom proizvodnjom jamac je stabilnosti ovoga segmenta, ali i cjelokupne poljoprivrede unutar gospodarskog djelovanja neke zemlje.
Tablica 1. potrošnje mlijeka i mesa
Prema proqenama u proizvodnji danas nedostaje oko 168 milijuna litara mlijeka i preko 6 tona govedskog mesa. U uvjetima potrošnje ovih proizvoda prije 5 godina manjkovi proizvodnje bili su:
Zašto se danas pitanje brzog razvitka govedarstva? Neki zahtjevi su prikazani u poglavljima teksta. Isto tako, iznijete su i neke pretpostavke razvitka.
317 milijuna litara mlijeka i 25,4 tona govedskog mesa. Manje izraženi nedostatci domaproizvodnje u prošloj godini nisu, na žalost posljedica nja proizvodnje, nego smanjenja potrošnje po stanovniku. Na smanjenje potrošnje svakako najviše pad standarda potro-
Prema podatcima u tablici 2 vidljivo je kako je broj goveda u Hrvatskoj od razdoblja prije Domovinskog rata do danas, smanjen za više nego dvostruko. Gotovo situacija je s brojem muznih krava. Proizvodnja mlijeka je smanjena za gotovo 40%, a prirast goveda za gotovo 50%. No, dok su ulaganja u obnovu i razvitak
mljekarske proizvodnje neposredno nakon Domovinskog rata rezultirala proizvodnje mlijeka za više od 33 milijuna litara, nastavljeno je opadanje prirasta i proizvodnje govedskog mesa (Tablica 2).
Raspoložive mlijeka u razdoblju od 1996. do 1999. godine temeljene su na 81 %-tnom podmirenju iz vlastite proizvodnje (od 75 do 87 %), a preostale su namirivane uvozom. S gledišta proizvodnje negativan je uvoz 63, 7 litara Pozitivno je što je posljednje dvije analizirane godine zabilježeno smanjenje uvoza ove kategorije za 45 tona u odnosu na godinu. Isto tako, izvozi se 33 litara što je bolji odnos uvoza i izvoza, nego kod proizvodnje govedskog mesa (Tablica 3)
Uvoz mesa je stalna pojava u nas i u analiziranom razdoblju od 31 do 42 % raspoloživih za potrošnju. Uvozimo oko 19.160 tona, a istovremeno 1zvoz1mo tek 1.400 tona.
Aktiviranje neiskorištenih resursa
S gledišta popravljanja gospodarskog položaja važan je razvitak govedarstva radi aktiviranja zapuštenih proizvodnih
površina. Prema prikazanom grafikonu 1. vidljivo je kako su u posljednjem (posebice posljednjih nekoliko godina) površine korištenih livada i pašnjaka s oko 413 na gotovo 434 ha. Nakon stagnacije i smanjenja ovih površina na svega 306 ha, uvjetovano uglavnom ratnim neprilikama, posljednjih 5 godina je zabilježen porast od
na nenaseljena podruOvo se posebice odnosi na seoska i od strateške važnosti (ranije nazivana - od posebne državne skrbi) za Republiku Hrvatsku.
Suvremena govedarska proizvodnja temelji se na malim zahtjevima izravnoga ljudskog rada, tako da 2 stalna i 1-2 povremena aktivna
Tablica3: Raspoložive mlijekai mesa1996.-1999.
Mljekarski list 4/2001.
gotovo 103 ha. Osnovni problem iskorištenja ove kategorije zemljišta u govedarstvu proizlazi iz da se radi dijelom o i neodržavanim površinama, pa je stupanj iskorištenja potencijalnih (mjeren visinom i kvalitetom prinosa) nizak. (Grafikon 1)
Gospodarsko-socijalni zahtjev razvitka
Kao može se naglasiti gospodarsko-socijalni zahtjev države za zapošljavanjem nezaposlene radne snage i povratkom radno aktivnog
uspješno obavljaju sve aktivnosti na relativno velikim govedarskim farmama s osnovnim stadom od 40 do 80 grla (ovisno o vrsti farme, organizaciji proizvodnje hrane i dr.). Jasno je, da brzi razvitak govedarske proizvodnje temeljen na manjem broju ekonomski uspješnih farmi ne može uposliti veliki broj radno aktivnih gospodarstva, no pretpostavka je da se dio radne snage uposliti na dodatnim aktivnostima dorade, prerade i prometa proizvoda. Isto tako„ opravdana je pretpostavka da dobro ustrojene proizvodne jedinice (farme muznih grla i grla u sustavu krava-tele) punu egzistenciju broju
Grafikon 1. Pregled površina livada i pašnjaka, zapuštenih površina i površina pod krmnim biljem
~--
-
1992. 1993. 1994.
- krmno bilje
zemljište
koji nisu izravno u samu govedarsku proizvodnju.
Za Republiku Hrvatsku je vrlo važno aktivirati govedarsku proizvodnju na napuštenim iz kojih se desetiseljavalo radno aktivno je i s ratom uništenim u kojima se dio povratnika nije na aktivirao u ovoj proizvodnji.
NEKE
PRETPOSTAVKE RAZVITKAGOVEDARSTVA
Nužno je potrebno osigurati preduvjete, kako bi se mogao provesti brzi razvitak govedarske proizvodnje u nas.
Prije svega, potrebno je uravnotežiti gospodarske odnose u ovom kao i u cjeloj poljoprivredi, te njenom odnosu prema drugim granama gospodarstva - posebice i mesnoj) industriji, te turizmu. Neodrživo je stanje stalnih kolebanja odnosa cijena i uvjeta poslovanja i organizacija prometa govedarskih proizvoda.
Treba jasno istaknuti da uvjeti ravnotežnog odnosa cijena i dohotka u ovom pretpostavljaju kvalitetno poslovanje svih subjekata. Primjerice, vrlo je zahtjev mlijeka udjela njih-ove
1995. 1996. 1997. 1998. 1999. godina
- prodajne cijene (otkupna osnovna cijena za državnu premiju i ekstra bonus od u prodajnu cijenu svježeg mlijeka na tržištu. Od i mlijeka može se opravdano zahtijevati korekcija odnosa cijena u uvjetima njihovih promjena i odstupanja na tržištu, no tada se ne smije zanemariti relativno nizak stupanj proizvo-dnosti i dijela
Naime, u sustav potpore materijalne i dr.), koji i navedenu ravnotežu gospodarskih odnosa mogu samo koji su na približno jednakoj razini intenzivnosti ili imaju predispozicije da u kratkom roku svoju intenzivnost.
Isto tako, potrebno je osigurati stalna sredstva poticaja, naknada i kreditiranje obnove, te razvitka proizvodnih kapaciteta.
Kao pretpostavka može se izdvojiti potreba kovitog rješenja "zemljišnog" pitanja. Naime, je planirati obnovu i brži razvitak govedarstva bez kvalitetne i jeftine hrane. okvirni pokazuju kako su raspoložive površine jedan od glavnih
za širenje govedarske proizvodnje u dijelu obiteljskih gospodarstava. Problematika dugozakupa i kupnje privatnog i državnog poljoprivrednog zemljišta u nas vrlo je složena pa su potrebne mjere za korješenje dijela neoi zapuštenih površina, koje su uglavnom neriješenog imovinsko-pravnog statusa. Jednako je važno osigurati dostatni broj rasplodnih grla visoke kvalitete na tržištu, a organizirano uvoziti (uz sudjelovanje, potporu i odgovornost nadležnih službi i ustanova) samo broj za odgovaproizvodne sustave. Važno je da sustavom potpore, te poticajima, naknadama i kreditiranjem kvalitetni rasplodni materijal u govedarstvu bude (po povoljnim uvjetima) raspoloživ broju korisnika. pretpostavka je svakako aktivnosti svih službi u sustavu državne i potpore
Sadašnji ustroj nije dovoljno što se vidi u stalnim kolebanjima proizvodnih rezultata i odstupanjima ostvarenog od proizvodnih kapaciteta. Nove tehnike i vještine, te i rješenja suvremene govedarske proizvodnje teško se i slabo pojavljuju u praksi, tako da se osnovni pokazatelji intenzivnosti govedarske proizvodnje (muznost i prirast) vrlo sporo Više je to utjecaj "stihijskog" kretanja i aktivnog sudjelovanja struke kod manjeg broja nego sustavne potpore i razmišljanja na razini dijela promjene u kretanjima govedarske proizvodnje mogu se vrlo skoro zbog brzih promjena gospodarskih odnosa u poljoprivredi (stupanjem Hrvatske u WTO i EU). No, temeljno je pitanje kakva biti tih promjena.
Mljekarski list 4/2001.
MLIJEKO RASTE
NA POLJU,
[M]Q:JJ~~Q=1J~u~JO
Piše: mr. inžinjer
Koprivnica tel. 048/622-570
GLEDAJKAKOTRAVARASTE
Štovani poljoprivrednici - mlijeka !
Najprije vas želim obavijestiti da ovogodišnje savjetovanje "DAN TRAVNJAKA 2001." biti u Koprivnici 22. svibnja (utorak), u DOMU HRVATSKE VOJSKE - centar Koprivnices u 1O sati.
Uz predavanja i izlaganje naših iskustava, bit iznesena i iskustva iz Slovenije, Austrije i predavanja bit IZLOŽBOM TRAVA - PRVOG I DRUGOG
OTKOSA, fotografijama, izložbom sjemena trava i ostalih krmnih kultura, skicama i nacrtima staja za krave, izložbom muznih aparata, te IZLOŽBOM POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE - ZA PROIZVODNJU I SPREMANJE SJENAŽE I SIJENA ( od pluga do silo kombajna i rolobalera) na glavnom trgu u Koprivnici.
Zašto smo ove godine savjetovanje "DAN TRAVNJAKA''prebacili u svibanj?
Zbog toga da možemo prezentirati PRVI OTKOS TRAVE - TRAVANJ, te DRUGI OTKOS TRAVE - SVIBANJ.
Demonstracija košnje PRVOG OTKOSA bit u travnju, o Vas pokušati pravovremeno obavijestiti radio emisijama za selo i poljoprivredu.
Nakon našeg prvog veliki broj vas zvao je telefonom s cijele Hrvatske i pitao me za neki savjet. U razgovoru sam se interesirao li vam se ovakav stil pisanja i pristup problematici proizvodnje mlijeka. Neki od vas su se javili i u redakciju lista.
Svako vaše mišljenje, prijedlog, primjedba kao
Mljekarski list 4/2001.
Gospodarstvo s devet kravai tri silosaza sjenažui silažu
i pitanja, da u brojevima možemo više pažnje posvetiti nekom problemu koji vam u proizvodnji mlijeka ili manje
Veliki dio problema u dosadašnjoj tehnologiji i u postepenom usvajanju suvremene tehnologije možete sami riješiti uz poljoprivrednih savjetnika. ISKORISTITE DALEKO SURADNJE S VAŠIM POLJOPRIVREDNIM SAVJETNICIMA, telefonom, dolaskom u kancelariju, a najbolje direktno na polju i vašem gospodarskom dvorištu. više znamo i više možemo. Kao poljoprivredni savjetnik vrlo pitam za neki savjet ostale kolege ali isto tako i vas mlijeka, one s kojima kontinuirano 10 - 15 godina.
U prošlom broju smo postavili zadatke ili NAŠE ODLUKE broj 1 i 2.
Razmotrimo još jednom našu odluku i naš zadatak broj 2:
TIJEKOM OVE GODINE
PROIZVODNJU MLIJEKA DNEVNO PO KRAVI ZA SAMO 2 LITRE. Nekima uspjeti i do 5 litara.
smo da proizvodnje u laktaciji od samo 2 litre po kravi dnevno, na 1.000 krava, godišnje donosi prihoda od samo 386.000 DM. Niti je 2 litre mlijeka mnogo, niti je 1.000 krava mnogo, ali 386.000 DM je veliki novac.
Na ukupnu populaciju krava u Hrvatskoj, zaokružimo na samo 200.000 krava muzara, u toku godine to - od samo 2 litre mlijeka - iznosi dnevno 400.000 litara mlijeka, što godišnje iznosi x 305 dana laktacije 122,000.000 litara
mlijeka (STO DVADEST DVA MILIJUNA LITARA MLIJEKA).
Ako pomnožimo 122,000.000 litara x 2,5 kune to iznosi= 305,000.000 kuna (TRISTO PET MILIONA KUNA) ili podijeljeno sa 3,95 kune, to iznosi samo = 77,215.000 DM ( SEDAMDESET SEDAM MILIJUNA I DVJESTO PETNAEST MARAKA).
Uzmite "digitron" u ruke pa provjerite, možda sam negdje pogriješio.
To su naše neiskorištene rezerve.
KAO I TVRDIM, AKO OVE GODINE NA VRIJEME POKOSITE PRVI OTKOS TRAVE PRIJE
KLASANJA ILI NAJKASNIJE U SAMOM
KLASANJA -
PROIZVODNJU MLIJEKA PO KRAVI DNEVNO ZA VIŠE OD 2 LITRE.
Ovo vam mogu potvrditi mlijeka Vrlec Josip i Marijana iz Sigetca, telefon 048 865069, Vedriš Marijan i iz tel. 048 867-069, Josip i Ankica iz Molvi tel. 048 892-163, Mato i Ana iz Molvi tel. 048 892-415, Vinko i Ankica iz Gornje
Velike tel. 048 864-015, Stjepan i Dragica iz Cvetkovca tel. 048 837-290 (upravo dok ovo pišem, razgovaram telefonom sa Stjepanom i on veli da ove godine ni jednu lošu travu kositi jer je na takvoj krmi proizvodnja mlijeka odmah manja za 2 do 3 litre dnevno), Jovo i Milena iz Duge Rijeke tel. 048 639-076, Brnica Slobodan i Dragica iz Ribnjaka 048 639-042, Ivan i Marija iz Podravske Selnice tel. 048 863-189 i svi ostali dobri mlijeka s županije. Ako bi navodio sva imena trebalo bi mi nekoliko stranica.
Za brdsko planinsko - Likuposebno moram istaknuti Ivicu i Ružu iz tel. 053 761-105 koji imaju staju sa samo 9 vezova i toliko krava te 3 silosa za sjenažu. Ivica, moram to posebno istaknuti - NA LIKE (GACKA DOLINA) trave kosi godišnje 4 puta, a prvi otkos skida od 10. svibnja. Prošla sušna godina bila je izuzetak sa svega 2 otkosa.
Ako se ponovno vratimo gore navedenoj našoj možemo postaviti pitanje; LI POTICAJI ZA KUKURUZ UTJECATI NA
PROIZVODNJE MLIJEKA?
Kukuruz u proizvodnji mlijeka mora biti dopunska prvenstveno energetska krma koja u ishrani krava ne više od 3 O maksimalno do 35 %, kako u voluminoznom, tako i u krepkom dijelu obroka (smjesa).
Ivica iz sa svojim keljom ispred staje staja za 9 krava I 1999. god. od 8 krava 62.000 litara mlijeka I od malih staja - staja broj 1. u Hrvatskoj)
POTICAJE ZA KUKURUZ TREBALO JE VEZATI ZA
PROIZVODNJU I TO U OMJERU - KOLIKO KUKURUZ U % SUDJELUJE U PROIZVODNJI 1 KILOGRAMA MESA ILI 1 LITRE MLIJEKA KOJI BITI PROIZVEDENI NA SAMOM GOSPODARSTVU.
Poticati proizvodnju kukuruza za tržište, više je nego promašaj.
U SAD, te nama najbliže u Sloveniji i Austriji (Austrija ima prinose zrna kukuruza po ha od Amerike), 90 % proizvedenog kukuruza preradi se u meso i mlijeko na vlastitim farmama.
Zašto ovo navodim ?
Na Koprivnice kukuruza, a vjerujem da je takva situacija i u Slavoniji, nemaju svoje stoke. Proizvode kukuruz za tržište, a država im je dala poticaje. Tako nekima državnog novca u džep kapnuti od 20.000 pa i preko 100.000 kuna, a da proizvesti niti kilu mesa niti litru mlijeka.
TO JE DOBAR POSAO.
Veliki broj radnika u Hrvatskoj koji zarade od 1.200 do 2.000 kuna mora raditi cijelu godinu za 14.400 do 24.000 kuna i svaki dan na posao.
Najgora stvar koja nam se u životu može desiti je imati bez
Kako proizvodnju mlijeka po kravi dnevno, za samo 2 litre?
Da smo dobili poticaje za travnjake, te kemijske analize tla na osnovu možemo odrediti najpovoljniju i racionalnu potrošnju mineralnih gnojiva, sigurno bi "POLITIKA'\ odnosno STRUKA I STRUCNJACI, pomogli u proizvodnje mlijeka.
Neka ovo ne bude "POLITIKA", nego SAMO NASTO JANJE da u 2002. godini neke stvari ispravimo, te dobijemo poticaje za travnjake i kemijske analize tla.
- Poravnati krtine ako je to još - travnja travnjak forsirati KAN-om ako to još nije 4 po jutru, što 54 kg dušika (i to samo one travnjake koji se kositi i trava sprenmi u sjenažu) radi ranije košnje.
- Planirati košnju prvog otkosa trava postigne visinu o 45 do 50 cm) prije klasanja ili u samom klasanja.
- Pripremiti kosu i sve ostale strojeve.
- Po nabaviti roto kosu s
- Dogovoriti se s prijateljima o jedni drugima.
- Kada vrijeme siliranja trave, sve livade moraju biti pokošene u roku od osam dana, a to da se
TADA RADI 24 SATA - NEMA VAžNIJEG POSLA OD OVOGA!
- Pravovremeno nabaviti foliju.
- Betonirane silose dobro popraviti glazuru i dva puta
- Jrava se može silirati i na goloj zemlji. Ispod ne tavljari najlon.
- Prije košnje podesiti kosu. VISINA REZA - STRNIMORA BITI MINIMUM 8 CENTIMETARA.
- Nakon spremanja trave DRUGT DAN odmah ponovno forsirati travnjak KAN-om, 3 KAN-a po jutru TO 40 kg DUŠTKA.
- Travnjake, na kojima se trava kositi kasnije i spremati u sijeno to vrijeme dozvoli, forsirati KAN-om od 15 travnja. NE RANIJEjer u protivnom trava prerasti i prestariti. Dobit loše sijeno.
- Košnju prvog otkosa planirati za prvu dekadu vibnja i dalje, ovisno o vremenu.
Pokošena mlada trava prije siliranja mora se posušiti na 3545 % suhe tvari. I sa 50 % suhe tvari ako .se masa dobro nagazi, dobit se dobra sjenaža. Posebno ako je trava košena sa ROTO KOSOM S
Ako je trava pregruba i prestara ne može se dobro nagaziti posebno ako je suha tvar iznad 45 %.
DOBRO PRATITE PROGNOZU VREM A. STALNO BUDITE U VEZI S POLJOPRJVRED OM SAVJETODAVNOM SLUŽBOM.
U svibnju skidamo drugi otkos!
Sjeme trava poslana vlakom iz Koprivnice za prvi travnjak košen
Ishrana B - strana
IZ POSAVSKOG
Piše: lvan
Kao dugogodišnjeg tamburaša i primaša nije me trebalo dugo nagovarati da vas ukratko (s obzirom na raspoloživi prostor) upoznam s ovim hrvatskim nacionalnim instrumentom. Mi Posavci (posebno tamburaši) s ponosom da je Donja Posavina kolijevka tambure, a Sisak stjecište vrsnih tamburaša. U prilog tome govore vjerodostojni podatci da je na poticaj Milutina pl. Farkaša najpoznatiji graditelj tambura toga doba u svijetu Maksimilijan Gilg 1894. godine utemeljio Tvornicu tako-zvanih bisernih tambura (jer su bile ukrašene ljuskama raznovrsnih školjaka) u selu kraj Siska, te je 1903. godine izašao Glazbeno list za tamburaše kojeg poznati graditelj tambura iz Siska Janko Stjepušin. Krajem 19. desetak (notalno pismenih) tamburaša iz Siska i njegove okolice odlazi u Ameriku gdje 1900. godine osnivaju Hrvatski tamburaški zbor "SOKOL". Bili su to najpoznatiji tamburaši na svijetu, a nastupali su u kazalištima diljem Amerike, Francuske, Engleske, Luksemburga i drugdje. Kao ambasadori kulture Siska, Posavine, Hrvatske pa i Europe proslavili su tamburu kao nacionalni instrument Hrvata. Ti su majstori tambure svirali glazbu svih do tada poznatih vrsta, od izvorne, narodne i starogradske glazbe
Mljekarski list 4/2001.
SPOMENARA
Siska, Posavine i Hrvatske, ali isto tako izvodili su i narodnu glazbu. su svirali operete, opere i glazbu u poznatim kazališnim diljem Svijeta. Zapravo svirali su sve što se od njih zahtijevalo, pa su tako nastupali i pred predsjednikom na izložbi 1901. godine. Poslije prvog svjetskog rata se svi u Hrvatsku u svoj Sisak i Posavinu gdje nastavljaju tradiciju tamburaške glazbe koja traje do danas. Tamburašima su poznata tri štima tambura: Farkašev, Sremski i štim. U Posavini najdužu tradiciju ima tzv. Sremski štim koji se proširio u Slavoniju, Vojvodinu zatim u Bosansku Posavinu, ustvari svugdje gdje su živjeli i gdje žive Hrvati, tj. širom zemaljske kugle jer gotovo nema konti-
TAMBURA
nenta na kojem nema Hrvatske bratske zajednice u se okrilju njeguje tambura i tamburaška glazba. U drugoj polovici 20. slavu tamburaške glazbe diljem svijeta pronose tamburaši pod vodstvom J anike Balaša na tamburama koje je izradio poznati graditelj tambura Bocan Lajoš iz Sente. Tradicija graditeljstva tambura koju je gajila obitelj Gilg u Sisku, ugašena je, nažalost, prošle 2000. godine odlaskom u mirovinu posljednjeg majstora koji je tambure za iz cijelog svijeta. I eto tako i ovaj simbol Posavine postaje sastavni dio spomenara kulturne baštine Hrvata koji su živjeli i koji žive na ovim prostorima. Nema više majstora tesarapalira koji su gradili jedinstvene drvene posavske nema više graditelja tambura, sve je manje vezilja koje originalnu posavsku narodnu nošnju. Sve postaje konfekcija, pa tako iz toga procesa nisu izuzeti ni ljudi, što je s kojom se mi stari Posavci teško mirimo. Što nam je i koliko tambura u životu opisao sam u pjesmi koju Vam štovani nudim kao tamburaški dar.O
OTKAD JE STIGLA NA PROSTORE OVE
TAMBURA POSAVCE NA VESELJE ZOVE
TAKO OD DAVNOG DOBA
PRATI POSAVCE OD KOLIJEVKE DO GROBA
KAD SE VESELI IL' TUGU KAD SKRIVA U ZVUCIMA NJENIM POSAVEC UŽIVA U DUBINI SRCA NJENE VIBRACIJE
JER TAMBURA JE GLAZBALO HRVATSKE NACIJE
BROJNI POZNATI GRADITELJI NJENI U POSAVINI SU ZATO JOJ SE POSAVE<_;:S PONO§OM J?IVI UZ TITRAJE NJENIH ZICA LAKSE SE ZIVI
Piše:Zlata
Prelijepa mojeg djetinjstva teško je opisati i sva ona što su ostala u mojoj duši. Tih 40-tih i 50-tih poslijeratnih godina, nismo bili bogati, ali velika vrijednost bila nam je bogatstvo duše. Dobrota, skromnost, vjera u dobro i pomagati jedni drugima velika su djela - ponos i bogatstvo svakog To je u meni trajno nasljedstvo mojih najdražih. Svako se u meni, kao i u svemu oko mene, buditi "novi život" nakon zime duge, hladne, s puno snijega, mnogo više nego što ga današnje zime donose. Sve je živnulo i golubovi, grlice, vrapci, lastavice, "Došle su denes videl sem dve; si gnezdo onkraj hiže"
Trava se zazelenila, pupa i pojavljuje se pramaletno cvetje.
i "kanasi" krenuli su s kravama i svinjama na pašu na "gmanje". Gotovo svaka srednjeg istjerala je iz dvorišta po jednu, dvije ili više krava ili svinja u stado na pašu i "Kanas" ili je blago cijeli dan, ali u podne bi puštali doma ili krave, koje su imale telad ili male da ih nahrane. To mi nikad nije bilo jasno kako krava ili zna sama doma da nahrani svoje malo, kako zna iz koje je izašla i gdje joj je podmladak?
U to vrijeme dolazili su stariji muškarci ili žene koji su prosili ("bokci") hranu koja se kroz duge zimske mjesece potrošila. To su bili ljudi iz drugih sela i po
nekoliko kilometara udaljenih od našega. Neki od njih bili su nam od ranije poznati, ali uvijek je bilo i novih. Uglavnom prosili su i dobivali: žlicu masti u kojeg su u cekeru, košari ili torbi imali pripremljen, malo graha, malo brašna, /mele/ kukuruznog ili raženog bijelog jer ga je malo tko tada imao, komade kruha ili ako je bilo i jaja, a neki su davali i mesa slanine - špeka. Ja sam pogledala u torbu, ceker ili košaricu, jasno iz znatiželje. Mast u više boja, svaka drugaod tamno žute do bijele. Moja baka im je uvijek davala i govorila da je lakše davati nego prositi, a svi koje je Bog stvorio moraju živjeti, svako ima pravo na svoj život.
"Bokci" su ujedno bili i nosioci raznih vijesti iz jednog sela u drugo. Ljudi su se poznavali, ali se nisu mogli jer nije bilo prijevoza, a ni struje, radio aparata, a pogotovo telefona ili ovog današnjeg mobitela, teleteksta "Imela", pa je i ta predaja kadkada puno
Nakon "fašenjka i pepelnice" korizma, - dani posta, pokore i molitve. Obvezan je bio svakodnevni odlazak na misu i "križni put". Nije bilo svadbi, zabava ili drugog veselja. Bio je strogi post, jela su se samo posna jela: kiselo zelje, krumpir na razne grah, razne kaše i sve to
uljem koje se proizvodilo kod Oni "bokci" koje bi baka ponudila kuhanim jelom znali su se šaliti i "Od nedele do nedele krumper - grah". U posna jela korizmenog jelovnika išli su i proizvodi. Od "trepana štrukli s hajdinskom kašom, sa zeljem, prosenom kašom, jabukama i sa sirom, razne zlevanke, salagarci, a u nedelju i digani s orasima ili makom. Neka jela su bila sa "žufom" kao na primjer "žufena kaša". Žufa se dobivala kao talog na dnu kotla, nakon tucanja i kuhanja suhih koštica od bundeva koje su se kuhale da bi se dobilo uljecrno ulje. Mnoge su vrsne i spretne svojom svašta da post,-· i onaj protekne lakše i s dobrim slasnim zalogajem.
Evo nekoliko jela koje ja i dan danas obožavam i pripremam, a biljnog i su porijekla: grah sa zeljem, grah s repom, zelje s paradajzovom juhom, razne kaše (hajdinska, prosena) crnim uljem, žganci - žuti od kukuruznog brašna, a bijeli vrhnjem ili makom pa nekad i mljevenim orasima, "truskov" krumpir na skale, zatim razni sirevi, od "sir s vrhnjem", do zalejanog sira, .,slatkog sira, dimljenog sira pa prgice i Nakon korizme dolazi Vuzem - Uskrs - Tko se tom blagdanu ne bi veselio! Svi smo bili sretni i te dane s veseljem i mladi i stari i "bokci" i bogati, ali biti dat prostora i drugima da opišu svoja u ovoj rubrici "od Korizme do matkane nedele". Ja svoja zadržati još malo za sebe, "da mi ih netko ne ukrade", a poklonit ih svojim unucima.
Mljekarski list 4/2001.
IZRADA LAKTOFRIZA
Laktofriz je oblika/ tip "Alfa Laval" /. je iz materijala AISI 304, izoliran, oplašten izvana limom, opremljen sa poklopcem na gornjoj strani, elektromotornom redukcijskom mješalicom, digitalnim termometrom, izljevom 051, gumenim s unutarnje strane, programatorom koji povezuje sve funkcije temperature, i mješalice, i kompresora) i kompresorom. Sve zajedno smještena je na postolje sa regulacionim nogama. Dno laktofriza tipa "Alfa Laval". freonom na donjoj podnici.
Garantni rok 12 mjeseci. Osiguran servis i rezervni dijelovi (u periodu od sedam godina).
REFERENCE
-LURA d.d. (Dukat, Sirela, Mljekara Zadar)
- "VINDIJA" d.d. Varaždin
- "KOKA" Varaždin
- "LEDO" Zagreb
- "MLJEKARA" Pula
- "MILS" Split
- od 100 - 2000 I vertikalne izvedbe
- od 2000 - 12 000 I horizontalne izvedbe
IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO
Kapacitet 1000 - 2500 litara (neizolirani i izolirani)
PRENOSIVE CISTERNE ZA
MLIJEKO - PRIJEVOZ ILI
SKLADIŠTENJE
PRENOSIVE CISTERNE ZA PRIJEVOZ MLIJEKA SA PUMPOM za proizvodnjuopreme za prehrambenui kemijsku industriju
Svetkovanje Uskrsa u Požeštini, pa i u drugoj polovici XX. karakterizirali su (i) brojni predmeti vezani za korizmena vrijeme i blagdan Uskrsa: od košara, za Cvjetnicu, raspela, slika Isusovog groba do bojanih uskrsnih jaja (pisanica), kruhova, te uskrsnih
Blagdan Uskrsa, kao središnji liturgijske godine, pripada ciklusu proljetnih U usporedbi s ostalim blagdanima, uskrsni su najdublje prožeti vjerovanjima i
Uskrsna razdoblje Korizmom koja traje od Pepelnice (Ciste sride!) do tjedna nakon Uskrsne nedjelje. Za razliku od uskrsni su znatno skromniji i u obilju i u raznovrsnosti. Naime, u prvoj polovici XX. crkveni propisi posta, molitve i odricanja imali su utjecaj u svakidašnjem životu, a i je gospodarstvo bilo iscrpljeno na kraju zimskoga razdoblja. Pomnim možemo vrlo zorno rekonstruirati kako su se nekada, od Korizme, svetkovali uskrsni u sjevernom i južnom dijelu Požeštine, te u
iz Vetova sredina XX okolici grada Požege.
Seoske su žene na taj dan oprale sve kako nebi ostao nikakav trag a u Doljamovcima su bogoljubne žene imale posebno koje su koristile tijekom Korizme. Korizmena su razdoblje karakterizirali post, molitva, te prestanak svakoga veselja, plesa i pjesme, svadbi, te nošenje tamnije
Žene su priprav ljale posna jela, a svaku ·•'
USKRSNA
20-tih godina XX. st.
tko god je mogao odlazio je na skupnu molitvu kod križa ili kod kapelice. U Korizmi narodna nošnja nije imala ukrasa i nakita, bila je jednostavna i tamnijih boja. Žene su kroz tjedne u Korizmi tkale, a muškarci su odlazili u vinograde, pleli košare, popravljali alate i drvene ograde. Nedjelje u Korizmi nazivale su se: Bezimena, Sredoposna, Gluha, Cvjetnica, te Veliki tjedan pred Uskrs.
obilježavanja Korizme i blagdana Uskrsa ogleda se u nizu detalja, no nažalost, brojni su nestali tijekom vremena i u našim seoskim sredinama i u našim obiteljima. Korizma
sridom" kada poslije poklada (maškara) zavlada tišina, a obilje bogatoga obiteljskog stola zamijeni post.
S Cvjetnicom je proljetni ciklus narodnih Na Cvjetnicu su vjernici nosili na blagoslov u crkvu, a nakon svete mise obavljala se procesija (ophod) oko crkve. Vjernici su nosili te ih zaticali za svetu sliku, raspelo, gredu, ili su ih stavljali u vazu. na Cvjetnicu u nevremena bacali su u vatru ili u dvorište jer su vjerovali u njihovu zaštitnu u lošega vremena. Veliki tjedan bio je posljednja priprava za Usrks, pa na Veliki petak i subotu vjernici nisu radili teške poslove. Molili su se i odlazili u crkvu. Umjesto zvona koja bi se na Veliki "zavezala", koristile su se koje su pozivale u crkvu, na svetu misu. Veliki petak bio je posebice žalostan dan, a žene i djevojke su crnu u žalosti za umrlim Kristom. Neki bi taj dan rano ujutro odlazili u Požegu kako bi sudjelovali u procesiji i pobožnosti Križnoga puta na Kalvariji. U nekim naseljima Požeštine muškarci na Veliki petak nisu pili vino na uspomenu što je Isus Krist toga dana prolio svoju krv.
Na Veliku subotu "odvezivala" su se zvona. U
Biškupcima su se u tomu trenutku muškarci valjali po travi da ih tijekom godine boljeti dok obavljaju poslove, tresli bi šljive poradi plodnosti itd. U Dolcu i u Doljanovcima djeca su išla pred crkvu po svetu vatru koju su donosila Na Veliku subotu poslije podne vjernici su iz Šeovaca i Gornjih Emovaca išli u Požegu na uskrsnu procesiju, a iz Dolca u Brestovac. Iz starih novinskih zapisa saznajemo da su u uskrsnoj procesiji u Požegi sudjelovali gotovo svi školska mladež, razne udruge i društva, te uglednici grada Požege. Procesija je bila i vesela uz glazbenu pratnju, a krajem XIX. i pucanjem iz mužara. Do I. svjetskog rata u Požeštini je bio da seljani na Uskrs rano ujutro upregnu konje u kola i voze jelo na u župnu crkvu, a nakon mise konjske su se zaprege utrkivale. Po povratku vjernici su se žurili jer su vjerovali da tko prvi stigne bit te godine i prvi u poslu.
Na Uskrs ujutro vjernici su jeli blagoslovljenu hranu. U Biškupcima je bio da se jedno jaje podijeli dvoje jer ako netko od krene na put ili u šumu pa zaluta, pravi put ako se sjeti toga jajeta. Na Uskrs su žene najsveu naseljima je glazba, ples, pjesma. Svetkovanje Uskrsa u gradu Požegi prikazano je i na starim uskrsnim te u novinskim tekstovima koji govore o negdašnjim uskrsnim zabavama i igrama u prigradskim naseljima. _J
Mljekarski list 4/2001.
USKRSNI SELA DUBOŠEVICE
0 ®~OO~~J)~
Prošla su tri dana u godini, a to su fašange, poklade. Fašange se održavaju svake godine u baranjskom selu Duboševici, u nedjelju, ponedjeljak i utorak, 7 nedilja prije Uskrsa.
U utorak u 23 sata zvoni zvono naše crkve, dolazak korizme. Selo je utonulo u veliku tišinu, u pripremu za sverak - USKRS.
Na sridu veliki je post i nemrs kojega još i danas naši ljudi drže. U starija vremena su na sridu prale u lugu od pepela sve zdele iz kojih se jelo i kuhalo. Od sride do Uskrsa nije se mrsilo, niti su se održavale javne zabave di se sviralo, igralo i pevalo. Sve zabave u korizmi bile su na bostanima, tj. gruntovima na slami i kukuruzovini. Tamo smo se sigrali mali i veliki, <leca, momci, divojke pa i stariji. Svakoga dana <leca su išla na bostane i sigrali se Prave, natri koraka, šinterova itd. U nedilju na bostanima bilo je pravo veselje za sve. Stariji su
Piše: Matija Damjanov
gledali kako se mladi vesele i sigraju. A sigre su se zvale KUKURIKU, JEDNO PRED DRUGO, ŠIKROVA. Tako je to trajalo do Uskrsa. Velike nedilje u posli podnev ni se radilo na zemlji, tj. ni se oralo, sijalo ili zubilo.
Na Veliki ujutro na misi vezana su zvona i nisu se koristila do Velike subote. Umjesto zvona ispred crkve bila je velika škrebetalja koja je umjesto zvona ujutro Zdravu Mariju, u 12 sati podnev i opet Zdravu Mariju. U starija vrimena prije 100 godina, muška <leca su spavala u školi. Majke su tamo nosile dunje i vankuše za spavanje a <lecu su budili da po dvojica idu po sokacima i sa škrebetaljom najavljivati OTUD UDARA ZDRAVAMARIJA, u 12 sati OTUD UDARA PODNEV a OTUD UDARA ZDRAVA MARIJA.
Na Veliki petak u crkvi obredi Velikog petka. Divojke i snaše bile su u crnini smrt Isusa Krista. Sve je bilo tužno i ozbiljno.
Na Veliku subotu ujutro na misi odvezana su zvona.i pjevanjeALELUJA.
Cilo selo bilo je u crkvi veselo. Pevalo, veseljilo se KRISTOVU
Na kraju išla je prošancija oko crkve. Naprid su išla <leca, ministranti su nosili križ, divojke su nosile zastave, a momci simbol Krista uskrsloga. Uskrsnu i tri na jednom postolju, simbol Svetog Trojstva: Oca, Sina i Duha Svetoga. je bilo to posebno radosno uz svetlo i uz pjesmu uskrsnih pesama (meni nezaboravni trenuci jer sam bio ministrant). Veliki petak je bio neradni dan; su šarale jajca koja za dar <leci doneti zec.
Deca su u subotu pravila od trava gnjizda u koja im zec daniti darove. Znala su <leca da moraju biti dobra i moljiti se Bogu.
Na Uskrs rano <lecase budu i kupu svoje darove što im je donio zec u gnjizda. Pravo veselje. sprema jelo tj. šunku, jaja, kobasice, bila luka i rena, sve u košaricu i nosi na jutarnju misu. To jelo posveti za vrime mise. Poslije mise, kada doma, svi se skupa oko stolice izmoljimo Zdravo Mariju i jedemo jelo. Posli svi se užurbano sprimu za podnevnu misu. Crkva je prepuna i danas. Sva lica vesela pevu uskrsne pesme. Posli užine mladež se sprima na tako željenu zabavu koju nisu imalu 7 nedilja. Igralo se i pevalo 3 dana do zore uz pratnju tamburica a u starija vrimena uz gajde, diplice ili samicu. U Duboševici žive starosedeoci Hrvati ŠOKCI 1 doseljenici iz Bosne. Mljekarski list 4/2001.
Pi e: Stjepan dipl. ing.
Dvije godina je svijet slavio
Spasitelja svoga Isusa Krista, a sada eto slavimo ga i dalje: prvi puta u Mnogo toga se promijenila: carstva su propala, mnoge sile zla same su sebe uništile, demokracija se svije_to°:1ši~i, _klimatske p~ilik~ se mijenjaju ali uskrsna slavlja ostaju, 1 dalje ce se u ljudskom društvu sve dok traje ovaj zemaljski svijet. Generacije i generacije naroda Istoka i Zapada, Juga i Sjevera radovat se Uskrsu u neprekidnom nizu klicanja: "Hosana, hosana sinu Davidovu!"
V • ~jera u us~slog Spasitelja koji je pobijedio smrt potrebna je covjecanstvu koJeg svakodnevno na nekom dijelu naše planete ~azdiru brojni sukobi: pojedinih naroda, unutar istog ~aroda_~a i vjernika u jednog, istog, osobnog Boga. Ima P?dv?Jenost1 1 podcjenjivanja i u nas koji ~jer~jemo ll;skrslog.S~asitelja. I mi n~ živimo svi u uvažavanju Jedm drugih 1 ne osjecamo radost u suživotu i raznolikostima. je naša bolna rana. Nikako da shvatimo kako snošljivost prema onima koji nisu kao mi donosi smirenje najprije nama samima a onda i svima oko nas. Ovim bolnim pa i krvavim problemima posvetili su naši oci biskupi i nadbiskupi, a posebno Sv. Otac Ivan Pavao II., mnogo utješnih i poticajnih misli te duhovnih preporuka tijekom netom prošle Korizme. Mijenjati svijet na bolje valja od sebe samoga, pa je nadbiskup preuz. g. Josip završio svoju Korizmenu poslanicu ovim "Svatko od nas, uz Božji blagoslov, neka poduzme napore za produbljivanjem svojega vjerskog i moralnog života iskrenom ~olitvo~, prikla?nim odricanjem kao vježbanjem u i liu~skoJ slobodi, a pogotovo djelima ljubavi i solidarnosti sa siromašnima i slabima i sa svima koji trpe i pate. od sebe, od malih i blizih zajednica, ne za šire potrebe Crkve, domovine i svijeta. Neka nam Gospodin udijeli svima svjetla i ulije snagu Duha kako bismo, osobnim i napetostima i dvojbama doživjeli radost 1 novost Uskrsa sada vremenitog i onoga u nebesima." ~akon što usvojimo duhovne vrijednosti Uskrsa, tj. unutarnju nadu 1 radost duše, dat tome oduška lijepim našim hrvatskim narodnim uskrsnim vremena, snage pa i nešto novca da s djecom i starcima u obitelji ukrašavamo pisanice simbol života. Pravit kokice, sve št~ preds_tavlja i uskrslu prirodu nakon zimskog mirovanja. Ov~ ~e godme poranila pa smo s puno i zelenila slavili dolazak Isusov u Jeruzalem i nosili ga u procesijama na nastavak na strani 32.
Cvjetnu nedjelju. I oltari i ulazna vrata u našim crkvicama na brežuljcima i dragim župnim crkvama i ponosnim katedralama bit puni svježega koje svojim bojama, oblicima i mirisima slaviti Pobjedu života nad smrti.
Naše vrijedne naše majke, supruge i bake ni ovoga Uskrsa štedjeti svoje snage, pa dugo u i ranim jutrima sve što treba za tradicionalni uskrsni zajutrak i objed. Ne budimo sami u obitelji, u tim radosnim satima Uskrsa, pozovimo nekoga tko je usamljen, tko je tužan, tko nema svoga doma i stola, neka se raduje s nama, neka s nama zapjeva "Kraljice neba raduj se". Pozovimo one za koje znamo da nam se ne mogu odužiti, da nam ne mogu uzvratiti svojim pozivom k sebi. To je prava zasluga pred Bogom, to u ljubav, pa je tako sve više može dijeliti u svom životnom krugu.
Otvorimo srca, si pred crkvom poslije sv. Mise, pristupimo i onima s kojima nismo u odnosima. Zaboravimo neke sitnice, napose preko podijeljenosti, ne mjerimo svoja od neugodnih prošlih dana, volimo ljude dobre volje u Hrvatskoj, volimo cijeli svijet bez granica; budimo što Isusu Kristu Spasitelju sviju ljudi na ovoj lijepoj planeti!
SRETAN,SRETANUSKRS SVIMA I SVAKOME.
TRADICIJSKIŽIVOT I
U "GRANICI"
Piše:lvan
Osim tkanja, u "Granici" se najviše zadržavalo vezenje, a vezenje predstavlja onu vrstu rada koji žena može obavljati u svakomu trenutku kada je bila slobodna od inih i gospodarskih poslova. Dok je tkalja bila "vezana" uz stan, vezilja je svoj rad mogla (može i danas ako znade i obavljati i vani, ispred na ispaši stoku, na sijelu, te uz razgovor s prijateljicama. Djevojke su vezle dijelove svoje majke su vezle opremu za udaju, no vezle su i bake dokle god ih nije "izdao" vid, a ruke drhtati. njih i su u najranijoj dobi vezle svoje male krpice. Za grupni, timski rad pogodovao je život u obiteljskim zadrugama gdje je zajedno živjelo nekoliko generacija koje su svoje znanje i iskustvo prenosile s koljena na koljeno. Na glavnom platnenom dijelu vezilje su vezle modrom, crvenom, crnom, a ponekad i bojom ukrasne pruge ili motive poredane u nizove. Vezovi se nalaze na stražnjem dijelu duge košulje ("rubine"), te na vanjskim dijelovima rukava. Na ženskoj pojavljuje se niz, tj. vez izveden zlatnom ili srebrnom žicom, a njime su bile "rubine" od platna ili od svile. Ovakvim nitima bili su urešeni i ostali dijelovi nošnje: marama, i šamija. Osim zlatoveza su i prekrasni vezovi u raznobojnoj svili na svijetlom "atlasu" koje su vezilje prišivale na ruho, a kod pranja se moglo lako skidati. Ta vrsta vezenja otkrivala je do savršenstva za boje i ubraja se u najljepše proizvode tzv. slikanja iglom. Vezovi izvezeni zlatnom niti kao i raznobojnom svilom uvijek su crtani slobodno, a u motivima su prevladavale cvjetne grane, "razbacani i vitice. U svaki rad vezilje su unosile vlastitu kreativnost. Bez obzira na priprostost naših žena koje su uglavnom bile nepismene, nesavladivom potrebom u vezenju su izražavale sve ono što su duboko nosile u sebi, a što je izlazilo na vidjelo jedino u tim isprepletenim viticama njihova veza. Vezovi su bili veziljama živi likovi, vezilje su sa svojim vezom "razgovarale", u njega su unosile svoje najdublje doživljaje i skrivene poruke.
Narodne nošnje u "Granici" se bogatstvom veza i bogatstvom boja, a svi ti vezovi dijele se u dvije skupine: vez po pismu i vez brojem. Vez po pismu, bio on višebojan ili jednobojan, je vez kojim se nacrtani oblici najprije a potom ispunjavaju. Kod ovoga veza nije potrebno odbrojavati niti, a materijal na kojemu se veze može biti bilo da se radi o platnu, suknu ili svili. Sukneni dijelovi narodne nošnje su bili urešeni i šivanim višebojnim vunenim, svilenim ili srmenim gajtanima i aplikacijama suknom po suknu. Vez brojem žene su radile iglom vezenkom bez šiljka preko nekoliko niti na tkanini koja je služila kao podloga. Vez je bio jednobojan ili višebojan, pamukom, vunom ili svilom. su bili vezovi po pismu: bod, ovijenac, obamet, plošni vez i bušeni vez. Vezovi brojem bili su: kosi plošni bod, rastegnuti prepletenac, pružanka napuštena, pisanac, plošni vez brojem i utkanica. Aplikacije su bile: aplikacija gajtana i aplikacija suknom po suknu. Ovi lijepi i živopisni radovi vezenja najviše su se koristiti za izradu narodnih nošnji u ovomu dijelu Požeštine. Mljekarski list 4/2001.
TRAVANJ
mm]@@@@
M
Piše:mr.Dražen agrometeorolog
Prisjetimo se, travanj je protekle godine u i zapadnim kontinentalnim dijelovima Hrvatske bio ekstermno, a u ostalim dijelovima Hrvatske vrlo topao. Oborina je u Osijeku bilo 50% manje od višegodišnjeg prosjeka, dok su u Zagrebu bile u granicama višegodišnjih vrijednosti. No, li se takvo vrijeme i ove godine ponoviti, kajmo se da u drugoj polovici mjeseca biti suho i toplo, a tlo ipak dovoljno vlažno. Ako u prvoj polovici temperature tla na 5 cm dubine 10°C, sjetva ratarskih kultura može
No, kako nam nitko ne može garantirati da biti mraza u vrijeme njihova nicanja, sami kada treba sijati. Travanj je mjesec jer su promjene vremena nego u bilo kojem mjesecu u godini. Premještanja ciklone i anticiklone od zapada prema istoku, ovoga su mjeseca vrlo pa je upravo to razlog promjenjivog vremena. Zbog duljeg dana i jakosti zraka, temperature zraka ovoga mjeseca mogu narasti i do 3 0°C, a što se stvarno i dogodilo 24. travnja 1968. godine kada je u Osijeku izmjerena 30,9°C. 15. travnja je Uskrs. U Lici se na Veliki petak sadio krumpir. Vjerovalo se da ako toga dana pada kiša, krumpir dobro roditi. No, u Hrvatskom zagorju kiša na Veliki petak znak je da zemlja te godine biti tvrda i teška za obradu. _J
Mljekarski list 4/2001.
oPiše:DarkoKantoci,dipl.ing.
je vrijeme kada u vrtu ima mnogo posla, što vjerojatno dobro znate. Ipak, podsjetimo se što je sve potrebno obaviti kako bi vrt ostao uredan a biljke uspješno napredovale.
TRAVANJ
Vrijeme je za sadnju crnogoncnog i zimzelenog grmlja, ruža i listopadnog grmlja koje kasnije lista. Stare trajnice prorijedite dijeljenjem. U krivu ste ako mislite da ljepše cvjetati što su i starije. Dijeljenjem poboljšati cvatnju i dobiti nove, zdrave, mlade biljke. Uzimajte samo zdrave, mlade vanjske dijelove s dobro razvijenim korijenom i pupovima. Korijen skratite na duljinu dlana. Biljke zasadite na dovoljan razmak kako bi se mogle normalno razvijati. Još možete saditi neke trajnice. Nakon sadnje obavezno ih zalijte kako bi se što bolje zakorijenile. Na cvjetne gredice s trajnicama naspite tanki sloj treseta, komposta ili stajskog gnoja i lagano ga ukopajte. Želite li formirati travnjak, sada ga možete zasijati, a ako imate travnjak, vrijeme je da ga kositi. Na otvoreno možete posijati jednogodišnje koje nije osjetljivo. Krijem travnja na otvoreno možete saditi i neke i gomoljaste biljke.
RAZMNOŽITE
Mnoge cvjetne vrste, koje uzgajamo u vrtovima, na balkonima ili na prozorima, sami možemo uzgojiti iz sjemena. Taj posao traži nešto više truda ali pruža zadovoljstvo. Ako zaista nemate vremena, kupite sadnice i jednostavno ih posadite. imate a možete ga razmnožiti reznicama ili dijeljenjem. Prije no što razmnožavati potrebno je znati kako se to radi.
SJETVA
Sjetva je najjednostavniji uzgoja, osobito jednogodišnjeg i dvogodišnjeg Sitno sjeme sije se u redove ili omaške, po cijeloj površini. Kada mlade izniknu, potrebno ih je prorijediti. Krupno sjeme sije se po 3 sjemenke na razmak na pakiranju. Kada biljke razviju 2 do 3 lista, ostavlja se najbolje razvijena, dok se ostale uklone. Neko je sijati direktno u posudu u kojoj ostati ili na gredicu. U tom treba toplije vrijeme (travanj). Zemlja mora biti vlažna i razrahljena. Vrlo sitno sjeme dobro je pomiješati sa pijeskom kako bi se lakše i posijala. Nakon sijanja sjeme treba lagano pritisnuti i pokriti tankim slojem prosijane zemlje. Tako se s11e prkos, kadifica, neven, dragoljub i druge cvjetne vrste. nastavak na strani 34.
nastavak sa strane 33.
Postoji koje je osjetljivo i uzgaja se iz presadnica. Sjeme takvog sije se u koji se pokriva staklom ili folijom. se drži u toploj prostoriji, a moraju imati i otvore za otjecanje suvišne vode. su visoki 1O do 15 cm. Otvori za vodu pokriju se krhotinama starog lonca, na to se stavlja tanki sloj šljunka i na kraju mješavina kupovne zemlje i pijeska u omjeru 1: 1. se puni zemljom do 1 cm ispod ruba, lagano se pritisne posije se sjeme koje se pokrije tankim slojem zemlje i prekrije staklom ili novinskim papirom. se drži na toplom mjestu, pri temperaturi 16 do 18°C uz održavanje stalne vlage. Kada sjeme proklije, uklonite novinski papir i redovito nasad staklo. Kada biljke dobiju nekoliko listova, potrebno ih je pikirati u zasebne posude napunjene istom mješavinom zemlje i pijeska. Biljke pikirajte na razmak 4 x 4 cm, a kada dovoljno presadite ih na stalno mjesto uzgoja.
SADNJA
Prilikom sadnje sadnice u cvjetni lonac najvažnije je provjeriti ima li lonac otvor za otjecanje vode. Otvor se pokrije starog lonca, lonac se napuni do 1/3 visine kupovnom zemljom i u sredinu se postavi sadnica. Korijen sadnice prekrijte zemljom. Zemlju lagano pritisnite oko korijena a zatim dopunite lonac do 2 cm ispod ruba. Nakon sadnje biljku dobro zalijte.
Ako sadite više biljaka u posudu, vodite o razmaku, kako bi se biljke kasnije mogle normalno razvijati.
Pri sadnji biljaka u vrtu, biti vam potrebna lopatica kojom iskopate rupu dovoljno veliku da korijen biljke stane u nju a da se korijen ne savija prema gore. Dalje je postupak isti kao kod sadnje u lonac.
DIJELJENJE
Dijeljenje je najjednostavniji vegetativnog razmnožavanja trajnica. Najbolje je ovaj posao obaviti u najkasnije u travnju.
Niske trajnice lako se razmnožavaju tako da se iskopaju i razdijele rukama na nekoliko busena. Svaki novodobiveni busen mora imati korijenje i mlade izdanke. Pri razmnožavanju koje ima podanak (perunike) potreban je oštar nož. Podanak se razreže na komade duljine oko 1O cm, a svaki komad mora imati barem jedan izboj. uz staru lukovicu stvara i mlade lukovice koje se jednostavno odijele.
REZNICE
Neke cvjetne vrste lako se i uspješno mogu razmnožiti reznicama. To se obavlja u ili ljeto, kada biljke više ne miruju. Uzmite zdrave izboje, uklonite donje listove i oštrim nožem odrežite stabljiku odmah iznad koljenca. Reznice moraju biti oko 8 cm duge, a donja polovica bez listova. Neke reznice brzo se ukorjenjuju u vodi, dok se ukorjenjuje u vlažnom pijesku. reznica ukorjenjuje se pri temperaturi 16 do 18°C uz visoku vlagu zraka. Držite ih u hladu i redovito zalijevajte. O
Piše:DarkoKantoci,dipl.ing.
Iako sadnice ruža možete kupiti, posebna je radost ako ružu uzgojite sami. Ako ste istinski ljubitelj ruža tada tehnike cijepljenja. To nije teško i sa malo spretnosti i vježbe svatko može savladati tehnike cijepljenja.
Želite li cijepiti ruže (i drugo bilje) morat nabaviti nož za cijepljenje. Takav nož u svakoj dobro opremljenoj trgovini agroopremom.
Za cijepljenje je prvo potrebno odrezati izboj sa plemenite ruže. Izboj mora biti zreo i zdrav i mora imati potpuno zdrava oka. Najgornja i najdonja oka ne vrijede, pa se pri cijepljenju koriste oka sa središnjeg dijela izboja. Oka moraju biti u stupnju razvoja, a to da ne smiju tjerati. Sa izboja se odmah uklone listovi, a lisne peteljke se na polovicu dužine. Nakon toga treba izrezati jedno posve oko s dijelom peteljke i kore koja obavija oko, u obliku malog štita.
Odrezani može biti duži ili važno je samo da je izrezan oštro i ne preduboko, kako ne bi bilo previše drveta oko njega.
Na podlozi, divljoj ruži, potrebno je napraviti urez u obliku slova T. noža pažljivo se odvoji kora od drveta, a potrebno je pazit da se ne skine, mora ostati na biljci. Važno je da se kora može odvojiti, jer ako se ne odvaja cijepljenje nije obaviti. Ako se kora ne odvaja, podlogu Mljekarski list 4/2001.
zalijte sa nekoliko kanti vode pa za nekoliko dana u sok".
Sada je potrebno plemenito oko umetnuti pod koru, a zalisci kore moraju preko njega. Nakon toga sve zajedno treba dobro povezati rafijom, gumicom ili tako da samo oko ostane slobodno.
Ako lisna peteljka s uloženog oka otpadne, to je znak da je cijepljenje uspjelo. U tom skinite povez za tri tjedna.
Ovakvo se cijepljenje obavlja krajem srpnja. Ako se grana divlje ruže ne plemenito oko ostaje u stanju mirovanja i potjera
Ukoliko se cijepljenje obavlja ranije, kod povoljnog toplog vremena, cijepljeno oko potjerati nakon nekoliko tjedana. Ako mladi izboji imaju da do jeseni dobro izrastu, mogu prezimiti. Rano tjeranje pospješuje se tako da se odmah nakon cijepljenja prikrati izboj divlje ruže na koji se cijepi.
Kako nabaviti podlogu? U srpnju ili kolovozu sa divlje ruže odrežite oko 30 cm duge klju-
Utaknite ih u pjeskovitu zemlju tri prsta duboko i do probiti dobro ukorijenjene. LJ
Brojiteliovcedabizaspali?
Piše:dr.IvoBelan
Ako kad legnete u krevet morate "brojati ovce" da biste zaspali, onda pripadate onih 14% ljudi koji imaju sa snom, ili teško zaspu ili isprekidano spavaju ili se ujutro prerano bude. Do brojke od 14% došla su neka od novijih ispitivanja, stvaran broj ljudi koji pate od nesanice sigurno je
Bolesnici koji pate od nesanice mogu zatražiti u ambulantama za sna. psiholog Richard Bootsin sa Northwestern u SAD, razvio je program promjene ponašanja koji se pokazao vrlo uspješnim u nesanice.
Taj program kreiran je tako da istakne krevet kao mjesto za spavanje. Psiholog Bootsin kaže: "Osobe koje pate od nesanice u kasnim satima obavljaju aktivnosti koje su nespojive s usnivanjem." Neki ljudi koriste to vrijeme da "prežvakavaju" dnevne ili se brinuti o sutrašnjem danu. Drugi pretvaraju krevet u radno mjesto ili u njemu jedu. U njemu iz njega gledaju televiziju, rješavaju križaljke itd. Krevet samo za spavanje (i seks!)
Ako želite osobno probati program psihologa Bootsina, slijedite ovih šest osnovnih pravila:
1. Idite u krevet samo kad ste umorni
2. Ne upotrebljavajte krevet ni za što drugo osim spavanja (jasno, s iznimkom, a to je seks).
3. Najvažnije od svega, ako ne možete zaspati u jednom razumnom periodu (15 do 20 minuta, ali nemojte gledati na sat!): napustite sobu i gledajte televiziju ili razmišljajte o svojim problemima, ali u drugoj prostoriji.
4. Kad osjetite da vam se spava, vratite se u krevet. Ako još uvijek _j ne možete utonuti u san, vratite se na pravilo broj 3 i ponovo. Ako je potrebno nastavite to sve dok ne zaspite ubrzo nakon što stavite glavu na jastuk.
5. Namjestite budilicu na isto vrijeme svako jutro i ustanite kad zazvoni, bez obzira što ste možda umorni. Ako da morate malo dulje spavati vikendom, priuštite si to, ali ne više od jednog dodatnog sata.
6. Prekinite s kratkim snom, kratkim drijemanjem po danu (npr. poslije Pravila 5 i 6 vam da razvijete dobar, prirodan ritam spavanja.
Kad je o hipnoticima (sredstva za spavanje), velika specijalista za sna je protiv upotrebe bilo kojih tableta za spavanje u dužem razdoblju. Takve tablete mogu biti korisne u ponovnom uspostavljanju ritma usnivanja, ali ne mogu biti zamjena za san. takvih sredstava gube svoju djelotvornost nakon otprilike dva tjedna primjene, a neki mogu i pogoršati nesanicu. O
ll !JJl1JdJW(!d}~ &!1
(l}d)cf)[!)d)!)!lf f J) f!
KOSTOVIT"~
vitaminsko - mineralni dodatak hrani za životinje svih vrsta i kategorija
"\ više od 25 godina proizvodi se po originalnoj l recepturi kao smjesa ; vitamina i mineralnih (anorganskih) soli na biljnom i kosti otpornost i vitalnost životinja proizvodnu sposobnost životinja KOSTOVIT®
Tehnologija koja daje više!™
I I Dokazanrekorder prosle godine u PR37M8~ 300 . širokoj proizvodnji. ' I Rekordniprinosi zrna. ---__, PA38T27 J 300 j Niski troškovi sušenja i Hibrid rekorder. - -PR37M34 I 400 : Niski troškovi sušenJa. _______ _ ! j Visoki pnnosi kvalitetnog zrna i u PR66T~l 400 stresni"!_uvj~tima_:_____ _ Stabilni prinosi zrna u sus, 1 stresnim u ·etima.
VINDIJINA FORMULA ZDRAVLJA
Probiotik + Prebiotik _ SINBIOTIK
VIVIS BBL INULIN - VIVIS
SINBIOTIK Vivis funkcionalnilight jogurt
Funkcionalni light jogurt s biološki aktivnim tvarima koje pomažu zdravlja, prevenciji bolesti ili imaju utjecaj na pojedine tjelesne funkcije .
