Kako I zašto starimo i može li se zdravo starjeti? Svakako, jer zdravo starjeti i bolje živjeti. Kvalitetu životi odredute kvaliteta zdravlja, a kažese - ono si što Jedeš. Uravnotežena prehrana, manje kalorija uz istodobni uno! svih korisnih hranjivih tvari, vitamina I minerala, pouzdani je put do boljeg i dužeg života.
Dukat nudi širok izbor visokokvalitetnih hranidbena punovrijednih fermentiranih proizvoda koji mogL zadovoljiti prehrambene potrebe svih, a posebice osoba dobk u svakodnevnu prehranu DukatovE fermentirane proizvode, poboljšat kvalitetu zdravlja, a možete sudjelovati i u nagradnom
Dukat zdravlje i nagraduje: 10 besplatnih sedmodnevnih aranžmana za dvije osobe s medicinskim pregledom u Bolnici za medicinsku rehabllltaclju u toplicama 5 besplatnih sedmodnevnih aranlmana za ljetovanje za dvije osobe ili jednu od utješnih nagrada: 15 tlakomiera.20 sauna za lice, 100 Dukatovihšalica
acidofil
Fermentiranijogurt i Acidofildrink, dobiveni su uz žive bakterije Lactobacillusacidophilus. se svakodnevnozboglako probavljivihhranjivih sastojaka: vitaminai minerala.Izvrsni su dodaci uz laganu ili kao samostalniobroci.
stepko
Vrtolagani proizvod, lako probavljiv. iznimnog okusa ko11mu daje odabrana kultura korisnih bakterija. Zbog niskog sadržaja masti se svima koji paze na unos energije,a osobito !Judimana dijeti, itd.
kefir
Tradicionalni napitaks Kavkaza,proizvedenuz kefirnihzrnaca koje fermentacijomstvarajuC02, što mu daje izniman okus. Bogatje kalcijemte vitaminimaA, 81 i 82, a pomažekod probavnogsustava, aterosklerozei alergija.
lzrežlte dijelove ambalaže s ovih proizvoda I nalijepite ih na letak koji možete dobili u trgovinama.Potpunoispunjeniletak besplatno zamijeniteza jedan od Dukatovlhproizvoda. S ispunjenimkuponimapredanimdo 31. 5. 2001 sudjelujete u nagradnom Rezultati biti objavljeni u Jutarnjemlistu od 16. 6. 2001.
kiselo mlijeko
Najstariji,najraširenijii najpoznatijifermentirani proizvod okusa,koji se u nas tradicionalno pripremaou
Izvorje kvalitetnihhranjivih sastojakai izvrstandodatak uz glavni obrok ili kao samostalnimali obrok.
Redakcijski kolegij: dr. Stjepan
dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran
dipl. ing. Darko Kantoci, dipl. ing. Stjepan dipl. ing. Karmen prof. dr. Zvonimir Štafa
Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing.Juraj
Redaktorica: dipl. ing. Vera
urednica: ing. Mirna
Lektorica: Katarina-Zrinka
Crteži: dipl. ing. Nikola
Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb
Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349
Cijena: 4,50 kn
priprema: "Hlad", Pluska
Tisak: Orbis d.d., lika 65, Zagreb
ISSN 0351-9104
SADRŽJ\J
KRMNEKULTURE
HRANIDBA
Dobra muznost krava pravilnim zasušenjem prije telenja
REPORTAŽA
Posjet
Tradicijski život i u "Granici"
AGROMETEOROLOGIJA
"Suh svibanj, gladna godina"
IZLAZAKIZALAZAKSUNCA
kelj
je intenzivna krmna kultura, vrlo dobro se uklapa u krmni slijed zbog svojih osobina i kojima kompenzica propuste i nedostatke u proizvodnji i korištenju zelene mase. kelja u proizvodnji je to što se može sijati (od ranog tijekom pa i tijekom ljeta) na površine koje se postupno skidanjem drugih kultura.
kelj se sije u ožujku i travnju u golo tlo kao glavni usjev, u svibnju i lipnju iza ozimih i ranih jarih krmnih kultura kao naknadni usjev, tijekom srpnja i kolovoza kao postrni usjev, a na Mediteranu tijekom rujna kao ozimi usijev.
kelj se može koristiti kao zelena krma košnjom, napasivanjem, ili obiranjem doljnjeg te siliranjem zajedno s kukuruzom, sirkom sudanskom travom i drugim kulturama koje u vrijeme siliranja imaju puno suhe tvari.
da se kelj može sijati tijekom ožujka i u travnju, on za korištenje prispijeva sredinom srpnja, a u dnevnom obroku može se koristiti u kombinaciji s kukuruzom, krmnim sirkom, djetelinama DTS od sredine srpnja. Ako ima dovoljno prirasta zelene mase na travnjacima i djetelištima, ne treba koristiti kelj u to vrijeme Tek kada ponestane dovoljno zelene mase za namirenje dnevnih potreba, koristi se kelj.
da tijekom vegetacije kelj zadržava visoku krmnu vrijednost koja starenjem neznatno opada, on se po potrebi koristi od sredine srpnja pa sve do tijekom jeseni
~lf(Q)~~~ ~~[LJ
- I U PROIZVODNJI I KORIŠTENJU NA VLASTITOM GOSPODARSTVU
Piše:prof. dr. se. Zvonimir Štafa u trajanju od skoro mjeseca u kontinentalnom podHrvatske, a na Mediteranu i znatno duže. Visoka krmna vrijednost kelja i dobro izbalansirani odnos aminokiselina u koje su probavljene 82 do 86 %, te povoljan odnos surovih vlakana i energije u zelenoj masi dnevnog obroka krava muzara, rezultiraju proizvodnjom mlijeka i do 30%, a se i mlijeka.
Dobro podnosi mrazeve i do -10°C (ali ne sve sorte). Njime se može hraniti stoka izravno s polja sve do u jesen, a na Mediteranu i tijekom zime, ako nisu jaka. Prošle zime u sjevernoj Hrvatskoj, kao i na Mediteranu bila je ishrana stoke zelenom krmom izravno s polja gotovo zime.
On podnosi sušu bolje od kratkotrajnih krmnih kultura, ako do nastupa sušnog razdoblja razvije korjenov sustav. Tijekom sušnog razdoblja odbaci veliko doljnje a kada padnu kiše brzo obnovi
lisnu masu i može se koristiti. To se može desiti na Mediteranu na plitkim i propusnim tlima kada izostanu ljetne kiše. kelj se može i presatijekom vegetacije ovisno o slobodnoj površini i opremi za te oborinama i vlagi u tlu. kelj daje i do 3 O % urode zelene mase u odnosu na izravnu sjetvu. Tehnika je ista kao i kod ostalih kelj se može s11at1u gotovo svim Hrvatske. Njime se postižu sigurni i vrlo visoki urodi mase koji su gotovo uvijek viši od uroda ostalih kratkotrajnih krmnih kultura.
Sjetvom u ožujku i travnju, a korištenjem u jesen (rujan, listopad, studeni), postižu se urodi zelene mase 100 do 140 tiha. Sjetvom u svibnju i lipnju postižu se urodi zelene mase od 60 do 120 t/ha. Postrnom sjetvom tijekom srpnja postižu se urodi zelene mase od 20 do 60 tiha pa i više ovisno o gnojidbi i vremenu korištenja.
Jednim obiranjem doljnjeg krajem ljeta može se obrati 20 do 30 tiha mase Urodi zelene mase i krmna vrijednost ovisi o sorti i agrotehnici proizvodnje i korištenja
Ut ·ecajvremena sjetve na kelja
Vrijeme sjetve
U zelenoj masi u %
Suha Probavljive Surova Probavljivost tvar surove vlakna organske tvari
usjeva) i oko 600 g probavljivih kojima se namiri potreba za 1O 1 mlijeka. To je i razlog zašto se muznost krava kada se kelj uvrsti u obrok. da se kelj može sijati od ožujka i postrno, on se može vremenski koristiti od sredine ljeta pa i do u travnju od 80 do 100 dana više u kontinentalnim uvjetima.
Ako se kelj sije tijekom ožujka i travnja, sije se u golo tlo (duboka zimska brazda) kao glavni usjev. Ako se sije tijekom svibnja, lipnja i postrno, sije se kao naknadni postrni usjev. Duboka obrada je za ozimi usjev. Nakon skidanja ozimog, odnosno ranog jarog usjeva, tlo se na onu dubinu koja unošenje strni i žetvenih ostataka koji smetati predsjetvenoj pripremi i sjetvi. Osim navedenih pozitivnih osobina kelj ima i nekoliko osobina koje njegovu uporabu, a to su
- Visoki urodi zelene mase koje je u vlažnim uvjetima i pri lošoj putnoj mreži teško iskoristiti. Pri izvoru velike mase gazi se tlo i kvari se struktura tla.
- je sjetve zbog neredovite opskrbe tržišta sjemenom i
visoke cijene sjemena.
- je primjena
kelja u ishrani goveda na 4 do 5 kg zelene mase na 100 kg žive mase goveda.
- Neke sorte sadrže eruca kiselina glukozinolata zbog kojih može do anemije, žutice, krvavog mokrenja ako se stoka hrani velikom
kelja (znatno više od navedene u dnevnom obroku kroz duže razdoblje).
pozitivne vrijednosti kelja u proizvodnji i korištenju temeljem dugogodišnjih iskustava su tolike da opravdavaju i njegovo u praksu za ishranu svih vrsti stoke uz gore navedene u dnevnom obroku, a krava muzara. Krava muzara u dnevnom obroku od 30 kg zelene mase kelja osigura 3,5 do 4,0 kg suhe tvari ( ovisi o starosti
Mljekarski list 5/2001.
Prije osnovne obrade, tlo se gnoji zrelim stajskom gnojem i 100 do 120 kglha P2 0 5 , odnosno 150 do 180 kg/ha K2 0. Urea se može dati zajedno sa stajskim gnojem 150 do 200 kglha. Ureu nije dobro dati u sjetveni sloj jer može utjecati nepovoljno na klijanje. Predsjetvena priprema tla je ista kao i za uljanu repicu.
OŠTRICA(DACTYLJSGLOMERATAJ
Visoka trava - naraste do 13 O cm.
Dugotrajna trava - traje do 8 godina.
Manje kvalttetna od ljujeva.
Klije vrlo sporo i sporo se razvija.
Tek u drugoj godini daje puni rod.
Najbolje ju je sijati u kulturi.
Tjera vrlo rano u
Cvat je metlica.
Sa klasanjem i cvatnjom postaje vrlo gruba.
Tada daje vrlo grubu i nekvalitetnu krmu.
Zahtijeva strogo pravovremenu košnju.
Kosimo je u visini od 40 do 5 O cm - svakako prije klasanja.
Zahtijeva visoku košnju - strn oko 8 cm.
Nakon košnje ima vrlo brz porast.
Dobro reagira na gnojidbu KAN-om.
Dosta otporna na sušu.
Sije se 20 do 30 kg po hektaru.
PO
PolJodJelcl, u 2001. godini tvrtka Ploneer sjeme d.o.o. nudi vam 2 herbiclda za kukuruz koji se koriste nakon nicanja kukuruza i korova i djelovanje ne ovisi o vlazi tla te daju sigurne rezultate i u suhim kada nema dovoljno vlage za aktivaciju zemljišnih herbiclda.
Ako imate problema sa Jednogodišnjim travnlm I širokolisnim korovima nudimo Vam herbicid:
i Grid®
selektivni herbicid za suzbijanje jednogodišnjih trava (koštan, muharike, divlje proso, divlji sirak iz sjemena) i sjemenskih širokolisnih korova (štir, loboda, dvornici, abutilon) u kukuruzu bez pod usjeva.
PRIMJENA: 20 - 25 g/ha Grid®- a + O,1 % Trend®-a 90 u fazi 2-5 listova kukuruza, a kada su travni korovi u stadiju 2-3 lista, a širokolisni u fazi do 4 lista. Radi proširenja spektra djelovanja na širokolisne korove Grid® se može može miješati sa herbicidima na bazi atrazina.
Ako imate problema sa divljim sirkom i pirikom ili nekim drugim višegodišnjim korovima Grid vam U tom nudimo Vam:
Tarot®
herbicid za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih trava i nekih širokolisnih korova u kukuruzu. Suzbija višegodišnje trave (divlji sirak, pirika) te sjemenske širokolisne korove (abutilon, štir, loboda, samonikli suncokret, gali um) te neke višegodišnje širokolisne korove (osjak).
Na tržištu u Hrvatskoj na raspolaganju je sjeme sorata Maksimirski visoki i Zeleni Angeliter. Tijekom ožujka i travnja sije se 1,5 do 2,0 kg/ha sjemena. U svibnju i lipnju sije se 2,0 do 3,0 kg/ha sjemena. U srpnju sije se 3,0 do 4,0 (5,0) kg/ha sjemena.
Sjeme za sjetvu treba tretirati insekticidima koji usjev nakon nicanja zaštititi od štetnika kupusna muha).
kelj se sije na dubinu od 2,0 do 3,0 cm. Samo na laganim tlima i u sušnim uvjetima (postrna sjetva) sije se na dubinu od 3,0 do 4,0 cm. Sijati treba po s valjkom, a ako se sije žitnim nakon sjetve tlo treba povaljati laganim valjkom.
Razmak redova ovisi o roku sjetve i mehanizaciji za skidanje, a može iznositi od 30 do 70 cm. Što je kasnija sjetva treba sijati na manji razmak kojim se postiže sklop, a time dobiva siguran i visoki prinos.
Kod treba ostvariti što je sklop. Za se koriste presadnice stare 6 do 8 tjedana, visine oko 20cm.
Zaštita usjeva kelj 8 do 1O dana nakon sjetve. U raste sporo. Zato ga nakon sjetve treba zaštititi od korova i štetnika. Ako sjeme nije tretirano insekticidima, u nicanju treba usjev tretirati kontaktnim insekticidima. Od lisnih uši i kupusne stjenice usjev se štiti pripravcima kratke karence. Zaštita od korova se vrši tretiranjem tla prije sjetve Treflan-om 1 do 3 1/ha. Nakon tretiranja treba Treflan odmah unijeti u tlo. Butisan se primjenjuje nakon
Mljekarski li,st 5/2001.
sjetve prema uputstvu. Nakon sjetve mogu se primijeniti i drugi pripravci koji se koriste za zaštitu kelja i kupusa.
Njega usjeva tijekom vegetacije
Ako se nakon sjetve formira pokorica treba ju razbiti da se nicanje usjeva. Tijekom vegetacije mogu se prema potrebi izvršiti jedno do dva okopavanja.
Kada je usjev visok 20 do 30 cm prihranjuje se KAN-om ili Ureom. U prihrani se daje 27 do 54 kg/ha dušika (100 do 200 kg/ha KAN-a). Usjev treba prihraniti prije okopavanja da se gnojivo unese u tlo.
Ako se sije preciznim na razmak, tada ne treba usjev se usjev koji se sije nepreciznim ili ali samo sijan u ranim rokovima sjetve. Dio presadnica kod može se iskoristiti i za Usjev sijan u kasnijim rokovima u pravilu ne treba jer kelj podnosi gusti sklop. Ako je usjev rijedak, u ranim rokovima sjetve formirat se krupne biljke vrlo debele stabljike koje nisu prikladne za mehanizirana skidanje. Za mehanizirana skidanje treba ostvariti sklop.
Kada padnu obilnije kiše tijekom ljeta, kelj se prihranjuje sa 100 do 200 kg/ha KAN-a. Nakon prihrane usjev se ne smije koristiti za ishranu stoke 18 do 21 dan da ne bi došlo do trovanja stoke ni tri tima.
Korištenje kelja
kelj se koristi prema potrebama tijekom ljeta i jeseni kada je visok oko 70 cm. Tada osigurava dovoljno mase za
namirenje dnevnih potreba. Koristi se za korekturu dnevnog obroka u kombinaciji sa zelenim kukuruzom ili za dopunu potreba na krmi kada nema dovoljno prirasta na travnjacima ili djetelištima.
U dnevnom obroku daje se 4 do 5 kg zelene mase na 100 kg žive vage stoke. kelj treba koristiti prvenstveno za ishranu krava muzara, ali i druge vrste stoke, zbog njegovog pozitivnog na ali i mlijeka.
Viškovi proizvedene mase kelja mogu se silirati u kombinaciji s kukuruzom ili kojom drugom kulturom bogatom suhom tvari u omjeru 1 : 3-4 udjela kukuruza ovisno o udjelu suhe tvari odnosno zrelosti kukuruza. Kod siliranja masu treba stalno miješati i dobro nagaziti da se iz mase istisne sav zrak. Miješanu silažu stoka radije jede i pojede više u odnosu na kukuruznu silažu što rezultira proizvodnjom mlijeka ili mesa.
~@JJ~ - SIJATI ILI NE
NA OBITELJSKOM GOSPODARSTVU
Pi e: mr. se. Josip Mikec
Sjetvom soje i ostvarenim prinosima zrna prošle 2000. godine mnogi su poljoprivrednici doživjeli
Postignuti urodi niži od 2 tiha teško da su opravdali uložena sredstva.
Iznimno suho vrijeme tijekom cijele vegetacijske sezone utjecalo je na smanjenje proizvodnje brojnih usjeva i u zapadnim Hrvatske gdje su suše blažeg intenziteta.
Soja predstavlja relativno novu i malo poznatu kulturu na našim obiteljskim gospodarstvima. Posljednjih godina pove-
je interes naših za sjetvu soje iz nekoliko razloga. Visoka hranidbena vrijednost soje i njenih postaje prepoznatljiva sve širem krugu za ishranu goveda i drugih vrsta životinja. cijena vinastim krmivima na našem tržištu, te državni poticaji, potakli su neke mlijeka da proizvedu soju za potrebe vlastitog gospodarstva. No, nakon prošlogodišnje žetve mnogi su se našli u nedoumici: sijati soju ove godine ili ne. Kulturaniskih prinosa što soja prema proizvedenoj po hektaru prema~d.t>.t>.
Zagreb, Žitnjak b.b.
tel. i fax: (01) 24 05 733 - uprava
tel. i fax: (01) 24 05 732 - skladište
žiro 30102-601-114220
šuje mnoge kulture, ona se svrstava u red nisko rodnih biljaka jer su prinosi zrna znatno niži od uroda žitarica i nekih drugih vrsta. Na površinama prinosi soje rijetko premašuju 3,54,0 tiha (2,0-2,3 tlKj), a i manje od 3,5 t/ha.
PROIZVODNJASOJEU NAŠIMPRIRODNIM
UVJETIMA
Zemljišno - klimatski uvjeti dijela Hrvatske pogodni su za uzgoj soje ranijih vegetacijskih grupa. Soja je dosta kukuruzu, a podnosi slabije mrazeve u vrijeme nicanja. Soja treba vlagu tijekom cvatnje i formiranja mahuna, a ljetne suše mogu umanjiti prinos. Uspijeva na tlima, no najbolje joj odgovaraju dovoljno propusna srednje teška tla neutralne reakcije.
P.J.VINKOVCI,Kralja Zvonimira 80
tel.: (032) 33 23 92
tel. i fax: (032) 31 65 ~4
PROIZVODIMO, IZVOZIMO I UVOZIMOTEPRODAJEMONAVELIKO
SJEMERATARSKOG,KRMNOG I INDUSTRIJSKOG BILJA
Osobito sjeme trava, crvene, bijele i švedske djeteline, lucerne, inkarnatke,smiljkite te bogat izbor djetelinsko-travnih smjesa, kelj, graškove, sudansku travu, repe, mrkvu, jaru i ozimu grahoricu kao i širok izbor postrnih kultura.
Zatim najširi izbor sjemena i bilja.
Vrtne alate i zaštitna sredstva.
Sve to možete dobiti u veleprodaji na gornjoj adresi i maloprodaji u boljim poljoprivrednim apotekama diljem Hrvatske.
Troškovi gnojidbe niži u odnosu na druge kulture!
Soja (kao i druge mahunarke) u povoljnim zemljišnim uvjetima dušik iz zraka u biljne produkte što umanjuje potrebnu gnojidbu dušikom. U takvim uvjetima dovoljna dušika u gnojidbi ne prelazi granicu od 100 kg/ha, dok je ona znatno niža.
Dovoljne fosfora i kalija su 60 - 80 kg/ha. Za gnojidbu soje uglavnom se koriste kompleksna NPK gnojiva koja treba primijeniti pri obradi tla odnosno sjetva. Za uspješno korištenje slobodnog dušika do cvatnje, na korijenu soje trebaju se dobro razviti korijenove kvržice. Ukoliko izostane razvoj kvržica usjev bi trebalo prihraniti KAN-om, posebno na siromašnim tlima.
Sjetva soje može nešto ranije od sjetve kukuruza, na temperaturi tla 8 - 10°C. usjeva varira od 40 - 75 biljaka na kvadratni metar, a uvjetovana je prvenstveno sortom te uvjetima uzgoja. Sijati treba u redove razmaka 25 - 5 O cm na dubinu 3 - 6 cm. Da bi se osigurao razvoj kvržica, na korijenu soje neophodno je pred sjetvu izvršiti bakterizaciju sjemena bakterijskim cjepivom (Biofixin - S). Ovo je posebno kod sjetve soje prvi puta na parceli, odnosno ponovljene sjetve nakon 3 i više godina. Naš sortiment soje je dosta širok i vrlo rane, srednje kasne i kasne sorte. U zapadnim
HRANIDBA
Hrvatske trebalo bi sijati ranije sorte (vegetacijske grupe 00, O i 0-1), a u mogu sazrijeti sorte vegetacijskih grupa 1 i 2.
Troškovi zaštite znatno poskupljuju proizvodnju soje!
Efikasna zaštita od korova predstavlja osnovni preduvjet uspješnog uzgoja soje. Za kemijsku zaštitu od korova u soji može se koristiti broj herbicida koji se mogu primijeniti prije sjetve, odnosno nakon sjetve do nicanja ili nakon nicanja soje i korova. Uspješna zaštita od korova provodi se primjenom više hebricida u jednom ili više navrata. Zbog soje, herbicide treba koristiti u pravo vrijeme i u dozaciji.
Preporuka
Soja na našim gospodarstvima ne može imati primarnu poziciju u strukturi sjetve na oranicama. U uvjetima zemljišnih površina, ova pozicija sigurno pripada usjevima znatno potrošnje odnosno višeg udjela u hranidbi stoke na gospodarstvu. Na gospodarstvima koja uzgajaju muznu stoku osnovno korištenje zemljišnih površina su travnjaci i njima bliske kulture, te žitarice, a soja može popuniti slobodne površine - ukoliko one postoje.
PRAVILNIM ZASUŠENJEM
PRIJE
TELENJA
Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer
Pravilno zasušenje krava prije telenja temelj je dobre muznosti krava. Krave treba zasušiti najmanje mjesec i pol do dva prije telenja. U tom razdoblju tele najintenzivnije raste i dovršava razvoj za koji uzima iz organizma krave velike hranjivih tvari.
Plod (fetus) teleta naraste do šestog mjeseca gravidnosti samo 3 do 8 kg tjelesne mase. U osmom mjesecu ima 15 do 25 kg, a u devetom oko 35 do 45 kg. Dakle, samo u posljednja tri mjeseca gravidnosti fetus izgradi dvije tjelesne mase koju ima pri porodu.
Fetus teleta hrani se tvarima iz krvotoka krave preko pupka i placente (posteljice). Poslije metaizmjene tvari u gravidnoj maternici krv se iz fetusa ponovno u krvotok krave, a dio fetusa odlazi kao u tzv. alantoisnu plodnih ovojnica.
Životne funkcije krave u visokoj gravidnosti su usmjerene na rast i razvoj ploda i na pripremu za Mijenjaju se hormonalni odnosi u organizmu krave i nastaje novo stanje u odnosu krave i ploda. Hranjive tvari i krvotok sve se više usmjeravaju prema gravidnoj maternici umjesto u vime. S tim se smanjuje krava i mijenja i okus mlijeka.
Zbog ubrzanog rasta ploda i gravidne maternice, u trbušnoj šupljini krave ostaje sve manje prostora za probavne organe i se pritisak na burag. Krave uzimaju manje krmiva i jedu samo oko 1,8 do 2,0 kg suhe tvari krmiva na 100 kg tjelesne mase, a poboljšava se iskoristivost krmiva.
Krave u zasušenju moraju dobivati krmiva bolje hranidbene vrijednosti i probavljivosti, dobro uravnotežene krmne obroke s dovoljno energetskih i mineralno vitaminskih tvari za rast ploda i održavanje srednje dobre kondicije krava.
Posebno su važna posljednja dva do tri tjedna pred telenje jer se burag i buragovi mikroorganizmi moraju pripremiti za razdoblje poslije telenja i za bolje
M(jeka.rski list 5/2001.
iskorištavanje krepkih krmiva (koncentrata). To je prijelazno razdoblje od zasušenja do uvoda u u kojem, zbog visoke muznosti i pothranj enosti (ruminointestinalna staza), krave moraju dobivati krepkih krmiva (potpunih krmnih smjesa). Na taj se smanjiti mršavljenje, ubrzati oporavak krava poslije telenja i poboljšati muznost.
U praksi se da krmni obroci krava moraju imati tijekom zasušenja hranidbenu vrijednost u visini potreba za proizvodnju 7 do 10 litara mlijeka na dan, odnosno energetsku hranidbenu vrijednost oko 9,0 - 10,5 h.j. sa 700 - 900 g probavljivih bjelandobrog aminokiselinskog sastava.
Krave moraju do zasušenja imati dobru tjelesnu kondiciju. Ne smiju biti suviše debele, ali ni mršave jer to može uzrokovati pri porodu ili neka (puerperalna) oboljenja. Mršave ili debele krave obolijevaju zbog hormonalnih ili meta(bolesti izmjene tvari).
To je potrebno da su ranije zasušene krave, više od dva mjeseca prije telenja, suviše debele, a krave koje se prekasno zasušuju su mršave.
Nedostatak pojedinih hranjivih tvari, posebice minerala kalcija, fosfora, magnezija i nekih mikrominerala, kao i nedostatak nekih vitamina vitamina A, D i E) mogu nepovoljno djelovati ne samo na zdravlje krave nego i na rast i životnu sposobnost teleta.
Posebno treba naglasiti, da u visokoj gravidnosti mogu
kravama nedostajati neki vitamini B skupine jer su potrebe nego što ih mogu samostalno stvoriti buregovi mikroorganizmi.
Sve je to potrebno jer u posljednjim mjesecima gravidnosti plod teleta intenzivno raste ali i okoštava. Skelet teladi mora biti pri porodu uglavno okošten. Tele mora odmah nakon poroda stati na svoje noge, pod kravu na sisanje i ubrzo zatim kretati se slobodno i samostalno. Da bi se to postiglo, krave moraju dobivati u mineralno vitaminske dodatke.
U razdoblju zasušenja krave treba uvijek hraniti krmivima koja dobivati i poslije telenja. To brži oporavak krava poslije telenja i skratiti vrijeme pothranjenosti i mršavljenja krava.
Visoko gravidne krave moraju dobivati krmiva u manjim više puta na dan. Ne treba davati otpatke i sekudnarne proizvode kao: džibru (šlempu), pivski trop, ostatke iz prerade i i
Silažu treba smanjiti na najviše 10 do 15 kg na dan, a vrijeme prije telenja i manje. Silaža mora biti uvijek vrlo dobre Ne smije biti pljesniva ni jako kisela. Ne smije sadržavati kiselinu. Pogreške u hranidbi krava mogu biti uzrok slabe teladi i bolestima reproduktivnih organa (upale maternice i jajnika). Treba upozoriti i na opasnosti ako se visoko gravidne krave napajaju suviše hladnom vodom ili ako zimi dobivaju smrznuta krmiva. Zasušenjem krava u visokoj gravidnosti se i odmor vimenu. žlijezda mora se neko vrijeme
The Service Company
HENKEL-ECOLAB ASEVI
ZA NOVU HIGIJENU MUŽNJE
P3 OXI-FOAM
P3 Blu-Gard
P3 io-Shield
P3-VELOUCID
HIGIJENSKA MUŽNJA • KVALITETNO MLIJEKO
- sredstva za alkalno i kiselo pranje te dezinfekciju (muznih mljekovoda i hladnjaka za mlijeko) - sredstva za pranje
su gravidnost i visoka proizvodnja mlijeka u fiziološkoj suprotnosti s obzirom na usmjeravanje krvotoka i intenzitet protoka hranjivih tvari u reproduktivne organe ili u vime za visoku proizvodnju mlijeka.
Poslije telenja u prvoj polovici laktacije, kao i gravidnosti, vrlo dobro je uzimanje i iskorištavanje hrane. To da se hranidbom može i uz gravidnost održavati visoka i dobra tjelesna kondicija krava.
Napredovanjem gravidnosti postupno se snižava a hranjive tvari se krvnim optokom usmjeravaju više u gravidnu maternicu. se u posljednjoj gravidnosti krvotok i šire krvne žile i kapilare u gravidnoj maternici, a hranjive tvari umjesto prema vimenu odlaze u maternicu za potrebe fetusa.
Nedostatak hranjiva u visokoj gravidnosti zbog slabe hranidbe, ili ako se uz gravidnost održava i visoka muznost, može nepovoljno djelovati na reproduktivne organe. Kao posljedica javljaju se puerperalna oboljenja, katari i upale maternice, slabija funkcija jajnika i sazrijevanje folikula, kasnija pojava gonjenja (estrusa), ciste na jajnicima i slabija plodnost krava u laktacijskom razdoblju.
Da se izbjegnu ove pojave treba obvezno, bez obzira na mlijeka, na vrijeme krave zasušiti. Ako se to ne nakon telenja i u laktaciji, krave daju manje mlijeka i gotovo je sigurno da do u reprodukciji, slabijeg gonjenja i plodnosti krava. su preporuke o zasušivanja krava. U
Mljekarski list 5/2001.
svakom treba uvijek prije zasušivanja maksimalno smanjiti mlijeka, održavati okoliša, ležišta krava, sisa i vimena. mlijeka može se smanjiti hranidbom pred zasušenje. Krave moraju dobivati samo suha krmiva, voluminozna (sijeno, kukuruzovinu, slamu}. Krepka i krmiva treba potpuno izostaviti iz krmnih obroka. Sve promjene krmnih obroka moraju biti postupne tijekom 7 do 14 dana.
Nakon što se smanjila na 5 do 7 litara mlijeka/dan krave se muzu jednom na dan, a zatim svaki drugi dan sve do zasušenja. Dobro je prije potpunog prestanka mužnje staviti u dobro izmuženo vime antibiotike u stanju.
Ima preporuka da se odjednom prestane s mužnjom, ali obvezno uz aplikaciju antibiotika u vime. Antibiotike treba obvezno primijeniti prilikom zasušivanja krava kod kojih se nalazio broj elemenata (somatskih stanica) i kod krava koje su obolijevale ili od upala vimena.
Poslije zasušivanja krave trebaju ponovo dobivati standardne krmne obroke koje krave dobivati i poslije telenja. Potpune krmne smjese su oko 1 do 2 kg/dan, uz mineralno vitaminski dodatak.
Dva do tri tjedna prije telenja treba malo smanjiti koncentraciju kalcija u krmnim smjesama. To potaknuti bolju resorpciju i iskorištavanje kalcija, posebice važno u pripremi krava za razdoblje poslije telenja kada su zbog pothranjenosti i visoke
potrebe krave za kalcijem.
Pogreške u zasuši-
HRANIDBA
vanja i u hranidbi krava tijekom zasušenja na u laktaciji i mogu uzrokovati mnoge bolesti krava poslije telenja kao: groznicu, ležanje poslije poroda, acetonemiju i ketozu, izmještanje sirišta, zaostajanje posteljice, kataralne upale maternice, veliki gubitak tjelesne mase, a s tim u vezi neka oboljenja, kašnjenje pojave gonjenja (estrusa), pataloške promjene na jajnicima i Sva ova i oboljenja na smanjenje krava.
Ako se prvo gonjenje javlja 70 i više dana iza telenja, ili ako oplodnja ne uspije poslije 110 i više dana, treba razmotriti pogreške u zasušivanja, hranidbi tijekom zasušivanja i u prijelaznom razdoblju do nove laktacije.
Neposredno prije i poslije telenja hormonalne i fiziološke promjene se usmjeravaju iz reproduktivnih organa u vime. da je u maternici završen dio reprodukcije, ponovno se razvija arterijski i venozni sustav vimena i hranjive tvari usmjeravaju više za proizvodnju mlijeka. Vime se nalijeva mlijekom jer treba osigurati hranu za život teleta, a kod visoko muznih krava i mlijeko za tržište.
To je nova promjena u fiziološkom, i hormonalnom sustavu krava. Pogreške u prethodnom razdoblju, nedostatak hranjiva i iscrpljene zalihe iz organizma krava, treba što prije ispraviti. Sam organizam krava to ispravlja nove oplodnje i reprodukcije, odnosno smanjenjem muznosti krava.
Dakle, pravilno zasušenje i hranidba krava u zasušenju i prijelaznom razdoblju nakon telenja ima temeljno za dobru muznost krava.
je vrijeme izlaska
životinja na pašu, stoga moramo upozoriti na opasnost od krpelja.
Krpelji se zadržavaju u šumama, šikarama, grmlju i niskom raslinju na pašnjacima. Invazija se ja~lja u i jesen.
Srete od krpelja su višestruke:
1. izazivaju nemir goveda
2. bušenjem kožu
3. sišu krv
4. njihova slina djeluje (otrovno) lokalno i na središnji sustav
5. prenose brojne zarazne i parazitame bolesti.
Pronalazimo ih na skrivenim mjestima na tijelu životinje: iza rogova, u naborima plahtice, na vimenu i na korijenu repa. Životinje grebanjem o tvrde predmete pokušavaju skinuti krpelje pa se pojave rane na koži koje krvare.
Suzbijanje krpelja
U prirodi krpelje možemo suzbiti spaljivanjem terena na kojima se oni nalaze, to je u praksi neprimjenjivo. Jedna od dobrih metoda je uništavanje krpelja na samoj životinji. Krpelje je najbolje ukloniti rukom i to nakon svakog povratka životinje s paše. U da je krpelj s rilom duboko zaboden u kožu, potrebno ga je omamiti eterom ili uljem kako bi ga lakše cijeloga uklonili. Jedna od metoda je kupanje životinja u akaricidima, no to je skupo, pa se rijetko koristi kada je u itanju krpeljivost goveda. O
ZBOG PJENUŠAVOG
VRENJA
· • Antun dr. vet. med.
Akutninadam zbog pjenušavog vrenja je bolest koja se javliakao posljedica nagle razgradnje hrane p~ ~olazi_~o stvaranja pjene u buragu i kapuri. Zbog stvaranJa ve~ koli~a pjene dola'Zido proširenja buraga kafure, zdravstvenog stanja. Bolest se 1avl1au prolJece kada životmJe nisu navikle na zelenu hranu.
Uzrok bolesti
Pjenušavi nadam je posljedica hranidbe goveda krmivima koja sadrže malo sirove vlaknine, a puno lako probavljivih ugljikohidrata i tvari iz kojih nastaje sluz. U ta krmiva ubrajamo leguminoze i trave (djetelina, lucerna) u ranim stadijima rasta odnosno prije cvatnje, zatim repino mladi i zeleni kukuruz, kupus, krumpir, zrnje žitarica i industrijski otpad (kom, trop).
Do pojave nadma dolazi i prilikom hranidbe vlažnim (pokislim), promrzlim ili uparenim krmivima. Uslijed prejedanja navedenim krmivima dolazi do vrenja sadržaja buraga i kapure, te stvaranja velikih pjene i plina. Zbog izbacivanja pjene dolazi do nja volumena buraga i kapure. Pojavi bolesti pridonose kiša, vjetar, mraz i rosa. je da se nadam pojavljuje u životinja koje su neposredno prije ili poslije hranidbe zelenim krmivima pile vodu. je da su pojedina grla na paši sklonija pojavi nadma u odnosu na druga goveda. Uslijed neprekidnog stvaranja pjene izostaje podrigivanje i drugi plina iz predželu-
daca, pa se oni brzo šire i srce.
Znakovi bolesti
Zbog obilnog vrenja u buragu, nadam se razvija za jedan do dva sata nakon hranidbe zelenim krmivima.
U govedo je nemirno, ogledava se prema trbuhu, maše repom i udara stražnjim nogama prema trbuhu, balega i mokri, liježe i ustaje. Ubrzano se volumen trbuha osobito s lijeve strane u gladnoj jami.
Zbog razvijenog nadma prestaju kontrakcije buraga, a govedo umjesto da podriguje guta i praznim ustima.
Dijagnoza bolesti
S obzirom na podatke o hranidbi životinje i navedenim znacima, bolest nije teško prepoznati.
@ ~M~&@&
Zbog naglog razvoja nadma, velik je pritisak predželudaca na srce i pa moramo pristupiti ODMAH kako ne bi došlo do životinje. Potrebno je hitno pozvati veterinara i odmah pristupiti
Nadam se kod lakših može tvari koje smanjuju površinsku napetost i viskoznost buragovog sadržaja (Timpan, Tympanol, Sicavet i drugi). Navedena sredstva se razrijede u vodi te uz po~ sonde uliju u predželudac.
U naglog nastanka nadma i navedenim lijekovima, potrebno je kirurškim zahvatom (laparoruminotomija) odstraniti sadržaj iz buraga.
Preventiva bolesti
Pjenušavi nadam se može pravilnom hranidbom. Udio sirove vlaknine u obroku uvijek mora biti 20 % u muznih krava. Stoga je važno prije hranidbe zelenom lako probavljivom hranom (djetelinama, travom i drugim krmivima) g_'?vedima dati osrednji obrok s11ena.
Posebno je važno naglasiti da prije izgona na mladu pašu kravama moramo dati osrednji obrok sijena ili slame. Pljesnjiva, gnjila, uparena, smrznuta, nito pokvarena hrana ne smije se davati kravama. Posebno je važno obratiti pažnju, prilikom promjene krmiva u ishrani, da taj prijelaz ne bude nagao nego tijekom 10-14 dana. Životinje koje nakon dužeg vremena puštamo na pašu treba kratko vrijeme držati na pašnjaku, a napasivanje produljivati postupno.
Nadam se može davanjem lijekova u vodu za n~I?ajanje ili u hranu, prije 1 za vnieme ispaše.
M(jekarski list 5/2001.
Pjenušavi nadam ovaca je puno opasniji nego u goveda. Bolest nastaje kada se ovce prejedu mladom travom, silažom, krumpirom, kupusom i drugim lako probavljivim krmivima. Za ovce je posebno opasno napasivanje na strništi.ma s proklijalim zrnjem žitarica. Vjetar pomaže razvoju nadma ako se ovce napasuju nasuprot vjetru• pri guraju zraka.
Znakovi bolesti
Ovce naglo prestanu jesti, brzo se pojavi nadam, teško dišu. otvaraju usta, pružaju jezik, stenju i ponekad Razvojem. bolesti sve teže hodaju, zanose se u stražnjem kraju, se i ubrzo ugibaju. Bolest se vrJo brzo razvija sa smrtnim završetkom.
U da ovca nije uginula oporavak traje tjedan i ,•išedana.
Bolest se primjenom lijekova navedenih za terapiju nadma kod goveda (Iympanol, Sicavet i drugi). U da broj ovaca oboli. tjeranjem uz brdo možemo im U da je nadam uznapredovao, ovcu je potrebno ekonomski iskorisriti (:radari).
Preventivabolesti
Prijelazak na pašni držanja mora mora biti postupan. Prije paše. ovcama je potrebno dati osrednji obrok sijena. Hranidbom ostalim krmivima, koja lako vriju, potrebno je ovcama dati sijena ili kvaliteme slame što pojavu nadma.
MUZACI NE ZELE PROMIJENITI
OŠE
Antun dr. vet. med.
U Mljekarskom listu objavljeni su brojni o utjecaju higijene i tehnike mužnje na pomuzenog mlijeka i zdravlje vimena, još uvijek veliki broj ne želi promijeniti svoje loše navike u mužnji.
Zbog loše higijene i tehnike mužnje mlijeko se zagadi mikroorganizmima (bakterijama), a loša mužnja je jedan od glavnih uzroka pojave upale vimena u uzgoju koja nanosi izrazito velike gubitke u· proizvodnji mlijeka u cijeloj Hrvatskoj. Važno je naglasiti da Hrvatska zaostaje u pogledu higijenske za brojnim z~~jam~ zapadne Europe.
Pravilnik vrijedi za sve podjednako
Pravilnikom o svježeg sirovog mlijeka su uvjeti koje mlijeko mora zadovoljavati prilikom otkupa, a odnosi se na sve i mlijeka bez iznimaka. U Hrvatskoj još uvijek s velikim brojem
mikroorganizama i somatskih stanica u mlijeku "bježe" otkups blažim ili nikakvim kriterijima otkupa, vezanim uz higijensku mlijeka, što je za svaku osudu i
"Milijunera" ima previše
Brojni predaju mlijeko s više milijuna mikroorganizama i somatskih stanica u 1 mililitru. To da uz izrazito lošu higijenu mužnje, u uzgoju imaju broj krava s nom kataralnom upalom vimena. Broj takvih još uvijek je
Higijena je pola zdravlja, ali i zarada
Pojedini ne da po novom Pravilniku predano mlijeko biti plai po broju mikroorganizama (bakterija) u jednom mililitru, a nažalost još uvijek ne pokušavaju primijeniti osnovna higijenska prilikom mužnje. Higijena mužnje odražava se na zdravlje vimena, ali i na pomuzenog mlijeka što direktno i na cijenu prilikom otkupa. Somatske stanice su odraz zdravlja vimena
Pravilnik da je gornja granica za somatske stanice 400 000 u jednom
mililitru. ta granica je visoka s obzirom na da 200 000 somatskih stanica u jednom mililitru ukazuje na prisutnost upale vimena. Prema nekim istraživanjima ta granica je i niža (150 000). To konkretno da je mlijeko s 400 000 somatskih stanica, mlijeko krava s upalom vimena, odnosno mlijeko bolesnih životinja. Promoraju znati da problem velikog broja somatskih stanica u mlijeku nije samo problem higijenske
mlijeka nego i problem smanjene proizvodnje mlijeka. Krokataralna upala vimena smanjuje proizvodnju mlijeka do 20%, što i 20% manju zaradu.
Masititis test nije skup niti težak za provedbu
Poznato je da mastitis test brzo otkrivanje krava s povišenim brojem somat, skih stanica (preko 300 000), vrlo malo ga provodi. Cijena plitice i reagensa je u odnosu na korist samog testa koji pravovremena otkrivanje upale vimena, omo, pravovremena i manje gubitj<e u proizvodnji.
Do bolesti teladi s dolazi i u drugim naprednim zemljama, pa se u Americi oko 20 %, u Švedskoj 7 %, u oko 9 %, što se po nekim autorima odnosi na prvu godinu života, ponajviše na prva dva mjeseca iza poroda. Osnovni je princip uzgajati telad što brže, efikasno, što a da telad dobije sve nužne prehrambene tvari za rast.
Njihovo zdravlje i uzgoj zavisi od intrauterinog razvoja i prehrane matere.
Provedba mast1t1s testa traje manje od minute, a potrebno ga je provesti najmanje jednom tjedno. je i to veliki problem brojnim
Neutralni laboratorij
Kontrolu kemijskog sastava i higijenske mlijeka svakako treba provoditi referentni laboratorij, njegovim otvaranjem biti riješen problem somatskih stanica i mikroorganizama. Taj problem moraju rješavati uz mjerodavnih službi (veterinarske, savjetodavne, selekcijske). mora prvenstveno sam težiti poboljšanju higijene i tehnike mužnje.
Nije sve tako crno
Ne smijemo zaboraviti brojne koji se trude proizvesti mlijeko zadovoljakemijske i higijenske Broj takvih je iz dana u dan sve ali još uvijek premali da bismo bili zadovoljni.
Ponovo iz
U narednim brojevima Mljekarskog lista i opet detaljno biti opisana higijena i tehnika mužnje uz nadu da ti napisi potaknuti da p,romijene loše navike. _J
Piše: Nikola dipl. ing.
Tele, ne samo da ne smije uginuti ono se mora uzgajati tako da bude kasnije produktivno. Rano oboljela grla to ne mogu biti - makar potjecala od vrlo dobrih roditelja, ona zaostaju u rastu. Da bi tele iza poroda bilo otporno, jer lako ugiba, treba steonoj materi dati vitamine, A vitamin, bilo u hrani bilo injekcijom.
se da 80 o/oteladi ugine uslijed probavnih smetnji, a 20 o/o otpada na druge uzroke.
prvim udahom zraka ili prvim zalogajem kolostruma može se inficirati probavni trakt teleta, jer u slini, i soku još nema zaštitnih tvari da ga otpornim. Od osobite je važnosti da je telad hranjena u vremenskim razmacima, da se mlijeka prema razvoju telata, da je temperatura mlijeka 35°C kod koje se mlijeko zgrušava u sirištu. Ako u probavni trakt nezgrušano mlijeko ono se ne može probaviti, pa dolazi do proljeva. Ukiseljeno mlijeko može se davati i kod temperature od 20 -25°C.
Valja izbjegavati svaku naglu promjenu i ishrane. tele udar kante za mlijeko ono sokove i fermente nedostatak štetno na razgradnju masti i ugljikohidrata.
Ako se naglo promjeni hrana, i vrijeme ishrane dolazi do neregulirane probave, hrana trune te se stvaraju povoljni uvjeti za koliinfekciju, odnosno dizenteriju i proljev.
Neredovito hranjena telad može se uslijed gladi prežderati i opet ista pojava dizenterije i proljeva. Važno je da se tele hrani uvijek u isto vrijeme. Osim mlijeka, telad treba dobivati i vodu koju je najbolje prokuhati i zagrijati na 20 - 25°C, ili dan života.
Ako se naruši funkcija probavnog trakta iz bilo kojih razloga, prvi u probavi je kolibacitoza.
Stresovi prehrambenog porijekla s premalo ili
previše mlijeka uz nagle promjene u prehrani, u nedostatku vode, prljavštini i nehigijeni, uzrokuju teške probavne smetnje, a davanjem antibiotika stvara se rezistentnost, pa je terapija skupa i dugortajna.
Zato treba izbjegavati navedene stresove. Ležišta u boksovima za telad moraju biti suha, a staje bez propuha i naglih promjena mikroklime. Tele doduše ima sposobnost termoregulacije tijela, pa može podnijeti i vrlo niske temperature u hladnom uzgoju, ali ne podnosi izmjene temperature.
Jednostrano tijela i velika vlažnost, glavni su neprijatelji u staji, makar je i dobra ishrana. Naše iskustvo govori da u stajama gdje je vlažno i hladno pojava bronhopneumonije je sigurna.
Navodim jedan iz moje dugogodišnje prakse kao tehnologa. Jedan vrlo dobar kooperant s više desetaka teladi u dobroj namjeri je ljeti hladio tovilište i telad "puhalnikom", i izazvao vrlo tešku bronhopneumoniju teladi.
iz kojeg se napaja telad mora biti vrlo valovi se trebaju prati i dezinficirati, a napajalice moraju biti postavljene tako da ih telad ne može
U valove ili posude iz koje telad pije mlijeko nikad se ne smije miješati koncentrat s mlijekom jer se u sirištu smjesa ne zgrušava, pa trune u želucu otrovne produkte. Mlijeko za napajanje mora biti neutralne reakcije, tj. pH mora biti 4,8-5, ni kiselo ni lužnato.
Iz iskustva autora daje se na koncu jedan savjet i nalin teladi na trošenje koncentrata, odnosno smjese.
Teletu se natrlja gubica izvana koncentratom 2 dana, pa ga ono postupno prvo licka, pa liže i guta, te se tako jesti smjesu i postupno adaptira probavni trakt na hranu koju trošiti u daljnjem rastu. O
I KOZARSTVO
Svako obiteljsko gospodarstvo koje se bavi uzgojem ovaca i koza u Hrvatskoj ima i svoj uzgojni cilj, a on je: mlijeko, mlijeko-meso, mesomlijeko ili meso.
PASMINAKOZA I OVACA
Danas se na našim prostorima uzgaja ukupno osamnaest pasmina ovaca i pet pasmina koza.
Prema uzgojnom cilju potrebno je odabrati pasminu koza ili ovaca. Kod odabira pasmine nemojmo zaboraviti i uzgojna
Mljekarski liYt 5/2001.
I KOZARSTVO
koje ima ulogu za uspješnost proizvodnje. pasmine koza uglavnom su uvezene: francuska alpina, sanska, i šarena plemenita koza DBEZ - srnasta. pasminama uzgojni cilj j mlijeko - meso, ili meso - mlijeko, što proizvodnja mlijeka, a zatim proizvodnja mesa, ili obratno.
Pasmina ovaca za uzgojni cilj - mlijeko, uvezena je frizijska pasmina. pasminama ovaca poput pramenke (istarska, i ostali sojevi), paške i creske ovce te rude uzgojni cilj je mlijeko - meso, odnosno mesomlijeko.
Temeljem podataka koji se vode u knjigovodstvu Hrvatskog selekcijskog centra tijekom prošle godine registrirano je : U
Ovi podaci ukazuju da uzgoj pasmina koza i ovaca poprima svoj jer ukazuje na biološku vrijednost kozjeg i mlijeka.
Niz na visinu proizvodnje mlijeka, njegov kemijski sastav i Ipak, spomenimo one najvažnije, 16
kao što su: pasmina, hranidba, tjelesna razvijenost, redoslijed laktacije, legla, i oblik vimena, vrijeme janjenja/jarenja, zdravstveno stanje životinje, itd.
Na neke od spomenutih ne možemo izravno utjecati, primjerice na klimu, redoslijed i fazu laktacije. Za razliku od spomenutih, hranidba, selekcija, zoohigijenski uvjeti, higijena mužnje pod izravnim su utjecajem
Primjenom selekcijskih mjera može se utjecati na prosgodišnju proizvodnju mlijeka po grlu. Temeljem brojnih istraživanja je da je proizvodnja mlijeka u uskoj povezanosti sa stadijem laktacije. To da najmanju proizvodnju mlijeka bilježimo kod grla u prvoj laktaciji, a najvišu grla postižu u 3. i 4. laktaciji.
Kontrola koza i ovaca u stadima obavlja se u organizaciji Hrvatskog selekcijskog centra jednim od postupaka koje je propisao
rodni komitet za kontrolu produktivnosti životinja (ICAR).
je to AT metoda, što da se uzorci mlijeka uzimaju jednom i to jedan mjesec od jutarnje mužnje, a drugi od mužnje.
Kemijske analize mlijeka obavljaju se u laboratoriju Hrvatskog selekcijskog centra na "milkoskan" aparatu. Parametri koje pratimo jesu: stadij laktacije, dužina trajanja laktacije, proizvedenog mlijeka, masti,
Iz podataka u niže navedenim tablicama može se vidjeti prosjek nivoa proizvodnje mlijeka koza i ovaca prema stadiju laktacije, i prosjek za pasminu.
Temeljem ovih podataka se odabirati najbolja grla u stadima pasmina . ovaca i koza. Grla s najboljom bit za majke. Grla s lošim rezultatom potrebno je otkloniti iz uzgoja.
LAKTACIJSKAPROIZVODNJA PASMINAKOZA
Tablica 1: Broj grla i broj laktacija pasmina koza u 1998., 1999. i 2000. godini:
1999. 2000.
LAKTACIJSKAPROIZVODNJA PASMINA OVACA
Tablica 2: Broj grla i broj laktacija pasmina ovaca u 1998., 1999. i 2000. godini:
Godina 1998. 1999. 2000.
Broj grla kod kojih je
Pregled laktacija u kozarstvu u 2000. godini
FRANCUSKAALPINA
redni broj dužina mlijeko mast broj laktacije kg laktacije laktacija dana kg % kg %
redni broj dužina mlijeko mast broj laktacije kg kg % kg % laktaciie laktaci/a dana
1 30 186,23 176,61 6,92 4,17 6,63 3,99
2 44 221,05 267,48 10,47 3,92 10,01 3,74
3 23 220,57 355,01 13,69 3,92 12,73 3,68
4 34 218,53 292,84 11,36 3,89 10,55 3,63
5 25 221,04 436,96 15,43 3,71 15,20 3,58
6 8 225,63 332,59 12,42 3,74 12,32 3,76
7 7 193,14 377,72 12,64 3,95 14,15 3,91
8 1 82,00 72,00 4,26 5,91 3,56 4,95
9 5
Vrelo : HSSC, Godišnje za 2000. godinu
FRIZIJSKA
redni broj dužina mlijeko mast broj laktacije kg
laktacije laktaciia dana
ukupno J 167
broj dužina mlijeko mast broj laktacije kg
laktacije laktacija
KAKO SITUACIJA U GOVEDARSTVU U EUROPI
Piše:doc. dr. se. Zoran
SITUACIJA I PRETPOSTAVKE
. Loša situacija u europskom govedarstvu, za koJu i prognoze nisu povoljne, u sadašnji položaj, ali i kretanja u govedarskoj proizvodnji.
U sadašnjoj proizvodnji mlijeka ne se toliko ovaj utjecaj, jer nemamo posebne izvozne potrebe. Kada se govori o izvozu, radi se uglavnom o razmjeni proizvoda. Problem može predstavljati stalna potreba uvoza svježeg mlijeka koji danas prema nekim procjenama dostiže gotovo 30% ukupno mlijeka u nas. Naime, svako planirano proizvodnje mlijeka ili prirasta mesa danas uvoz grla. obnova ne zadovoljava a slobodno se može da kvaliteta uzgojnog materijala nije toliko razvitka. Problemi se u nabavci sirovine za tov jer dulje vrijeme nemamo dovoljno teladi. Isto tako, proizvodnja ima (zbog epidemija) velike probleme i u ranije dogovorenom izvozu utovljene junadi.
Sa stajališta mlijeka i mesa u nas, važne su globalnog europskog tržišta: nedostatak i cijena kvalitetnih grla za obnovu i osnovnog stada te nedostatak uvozne sirovine za tov na kojem se nažalost temeljio dio prirasta goveda u nas. S ekonomskog stajališta valja agrarne politike EU da se smanji potpora proizvodnji mlijeka i govedskog mesa, što se izravno odraziti na i to sve više što budemo bliže ulasku u EU.
Poremetnja uzrokovana opasnih bolesti goveda u europskih zemalja odredit nabavne cijene kvalitetnih muznih grla. Isto tako, kvalitetna grla za tov bit zbog tradicionalno visoke potrošnje i velike potražnje uglavnom zadržana na tržištu razvijenih zapadnoeuropskih zemalja. Za proizvodnju mlijeka i mesa bit potrebna ulaganja i stalna državna potpora ili nam preostaje tržište manje kvalitetne robe na Srednje i
Europe, koja je pokazala nedostatke u tovu (slabiji potencijal, razlike prirasta, odstupanja randmana i mesa). Pitanje je koliko dugo nam i to biti kakva-takva sirovinska osnova jer i te zemlje nastoje kvalitetno popraviti svoje govedarstvo.
GOSPODARSKIPOLOŽAJ
Izravni utjecaj na gospodarski položaj mlijeka i mesa može se ocijemt1 na temelju promjene odnosa cijena materijala i usluga u proizvodnji, te prodajnih cijena gotovih proizvoda sirovog mlijeka i utovljene junadi.
Danas se još ne poremetnja otkupnih cijena u proizvodnji mlijeka, a državni poticaji i ekstra poticaji mljekarske industrije su stabilni i stalni. je situacija u otkupu tovljenika jer se bilježi pad cijena (s 14 na manje od 10 kuna po kilogramu). Izravne mjere državne potpore, kao što su interventni otkup, minimalne otkupne cijene i poticaji tovu ne djeluju na popravljanje gospodarskog položaja
Za proizvodnju mlijeka u ovom trenutku nema promjena cijena, no za ocjenu poslovanja u nekom razdoblju korišteni su o otkupnim cijenama, te prodaje mlijeka od u drugim zemljama. U ovoj analizi je korišten i uvjeti otkupa u Sloveniji (vidjeti sa posjeta HMU u ovom broju Mljekarskog lista).
Kao mjerilo uspješnosti proizvodnje korištena je marža profita, odnosno odnos prihoda i varijabilnih troškova (materijal, usluge drugih i rad Kada je bruto marža pozitivna, govori se o uspješnoj proizvodnji, iako je gubitak (neto marža) ako se u troškove amortizacija, otplata kredita i troškovi komunalije i dr.
marža profita po jednom grlu s intenzitetom proizvodnje mlijeka na sadašnji raspon od 2.771 do 5.591 kuna.
U uvjetima "europskog" i visine otkupnih cijena može se sa smanjenjem bruto marže na razinu od oko 1.876
li,st 5/2001.
Tablica1: marže profita proizvodnje mlijeka u 2000. godini
Opis/ prodana mlijeko
Troškovi materijala, ra9..a i
Marža orofita 2.m i
I
do 4.096 kuna po muznom grlu smanjenje prihoda od 10-11 %). Kako
mlijeka u nas postiže prodaju od 3 do 4 litara mlijeka po grlu, bi se pogoršao gospodarski položaj naših Teško je da bez hitnije promjene uvjeta i tehnologije držanja krava, te iskorištenja genetskog potencijala, zadrže sadašnju - ekonomski relativno povoljnu razinu proizvodnje.
Tablica 2: marže profita za promijenjene uvjete proizvodnje mlijeka
Opis/ predano mlijeko
I Marža
je za tov junadi. Radi se o velikim kapacitetima u uvjetima naših gospodarstava (od 50 do 150 tovljenika u tovu do 450-500 kg), no se temelji na ekonomskoj Gospodari trebaju ostvarivati dohodak dostatan za svih troškova i naknadu za vlastiti rad.
Tablica 3: Tehnološka obilježja tova junadi
S obzirom na otkupnu cijenu od gotovo 14 kuna u 2000. godini prema priloženim podacima u tablici 4 može se govoriti o dobroj proizvodnje na razinama od 100 i više grla u tovu.
Tablica 4: marže profita tova junadi u 2000. godini
Opis / kapacitet
Mljekarski [u;t 5/2001.
No, u uvjetima sadašnjih prodajnih cijena tovljenika, koje su oko 10 kuna sa zadržavanjem iste razine poticaja kao prošle godine, vidljivo je poslovanje s gubitkom na svim ispitivanim razinama kapaciteta tovilišta u obiteljskom gospodarstvu.
Tablica 5: marže profita u uvjetima otkupa 2001. godine
Kad je ovakva situacija kratkotrajna (1-2 godine) može se pretpostaviti da iz unutarnjih rezervi gospodarstva održati istu razinu proizvodnje, ali dužim zadržavanjem ovakvog odnosa se narušavaju odnosi u proizvodnji s kasnije povezanim dugotrajnim negativnostima u cijelom govedarstvu.
ŠTO DA SE GOSPODARSKI
Osnovne mjere koje se danas kod nas koriste su izravni poticaji i naknade, te uvozne naknade. U proizvodnji, posebice mlijeka nakon prijelaznog razdoblja ovakva se zaštita gospodarskog položaja smanjiti. Ni drugi oblici zaštite (naknade po grlu, hektaru površine i sl.) se tako slobodno primjenjivati.
Glavni oblik potpore trebao bi se usmjeriti prema uravnoteženom razvitku cjelokupnog i dijelom nedjeljivog sustava govedarstva s proizvodnjom mlijeka i mesa, te boljem korištenju raspoloživog genetskog potencijala. Kako se smanjuju izravna davanja trebalo bi ulagati (ali racionalna s najboljim odnosom uloženog i dobivenog) u službe potpore. Ova ulaganja bi se za razliku od dosadašnjih iskustava trebala konkretno u obliku proizvodnje.
Potpuno je sigurno da se jedini sigurni izvor dodatnog prihoda u govedarskoj proizvodnji nalazi u neiskorištenim kapaciteta goveda koji se mjere visinom proizvodnje mlijeka i prirastom mesa po grlu.
S druge strane, za potpunu cijelog sustava potrebno je osigurati da korisnici oblika potpore dosljedno provode predložena rješenja i tehnološke postupke jer svako improviziranje, tako u nas, dovodi do odstupanja od planiranih proizvodnih rezultata.
Piše:dr. se. Petar
Tržište mlijeka
Jednako kao što je proizvodnja kravljeg mlijeka normirana mnogim veterinarsko sani~arnim i drugim propisima, tako Je i tržište svježeg kravljeg mlijeka regulirano odlukama o kvaliteti i - prodajnim cijenama. Prema brojnosti propisa oko polovine regulative u EU odnosi se na poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju. Uz dominantnu ulogu propisa o kvaliteti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dio regulative odnosi se na složeni sustav subvencija te cijene. Proizvodnja mlijeka, te dio angažiraju dio agrarnog budžeta Europske unije. se pod utjecajem Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i temeljem obveza iz mnogih protokola i sporazuma mijenjati sustav subvencija posebno u izvozu, a što utjecati na nivo cijena agrarnih proizvoda i liberalizaciju tržišta poljoprivrednim proizvodima.
Godišnjim kvotama se proizvodnje i tržište kravljeg mlijeka za sve EU (pisano u Mljekarskom listu 4/2001.) i na taj izbalansiran je odnos proizvodnje i potražnje mlijeka. U kvotama mlijeka su mlijeka koje farmeri mljekarama za industrijsku preradu, dio mlijeka koji direktno te planirani višak mlijeka namijenjen izvozu kroz mliproizvode. Na nivou EU i petnaest država ostvarena je dostatnost kravljeg mlijeka od 111 %. su
države u deficitu kravljeg mlijeka, a nedostatak mlijeka osiguravaju na internom tržištu EU. Postoje procjene da se položaj EU-15 u svjetskoj trgovini proizvoda mijenjati pored promjena u sustavu subvencija i cijena.
Godišnje isporuke i tržnost mlijeka
U svjetskoj proizvodnji kravljeg mlijeka europske zemlje sudjeluju sa 43,73% a EU-15 proizvode 24,48% od ukupnih mlijeka u svijetu ili 120,60 mlrd. litara. U odnosu na razvijenost gospodarstva u EU je visoka tržnost kravljeg mlijeka. Kroz tržnost mlijeka iskazuju se odnosi proizvedenih mlijeka i mlijeka koje su kroz prodaju - tržištu. Na nivou EU tržnost kravljeg mlijeka prati se prema mlijeka koje su mljeka-
Tablica1: Godišnjaisporuka
rama. U ovoj bilanci nisu mlijeka koje farmeri direktno prodaju potrokao i koje predstavljaju višak. Stvarna tržnost mlijeka u EU-15 iznosi 97,14% i u njoj su obusve prodanog sirovog mlijeka. U 1998. godini tržnost mlijeka za EU-15 iznosila je 94,000/o i u mljekarama je ukupno 113,23 mlrd. litara mlijeka. Usporedba o mlijeka u 1973. i 1998. god. nije zbog širenja EU novim je veliki porast tržnosti mlijeka sa 84,90% (1973. god.) na 94,00% u 1998. godini. Visoku tržnost mlijeka imaju sve osim Austrije tržnost mlijeka iznosi 74,66% i 83,78%. Jedan broj zemalja ima tržnost mlijeka preko 96%: Švedska, Finska, Engleska i Italija. To - prodaja mlijeka mljekarama.
Produktivnost krava u EU Krave pasmina s
Tablica2: Produktivnostkrava EU-15 (1973.,1998.) 1973. godina 1998. ;iodina l Država proizvodnja mliieka tržnost mliieka e:oizvodnia mliieka tržnost mliieka
5.110 3.421
Francuska 7.683 3.125 2.763
ltaliia . 3.050 3.176 3.295
Nizozemska 2.255 4.148 3.942
Belaila 1.000 2.805 2.717
Luxembura i 68 3.588 3.327
Enaleska I 3.544 4.063 M65
Irska 1.431 2.428 2.201
Danska 1.086 4.354 4.176
~naniolska ..).._
Portuaal I ~~tr.li? --T~- ,_ -
Turska ---+
Svedska UKUPNO 25.604 3.n0 3.247
genetskim osnovama za visoku proizvodnju mlijeka u praksi ostvaruju visoku i kvalitetu mlijeka. U 1998. god. ostvarena je proizvodnja mlijeka po kravi od 5.606 litara ili za 48,38% u odnosu na u 1973. god. koja je iznosila 3.778 litara/krava. godišnja krava je u zemljama i ov1s1 o njihovom ukupnom gospodarskom razvoju. Manje intenzivno govedarstvo, a time i nižu godišnju krava, u 1998. god. imale su sa 4.062 litre mlijeka, Irska 4.195 litre, Austrija 4.466 litara te Španjolska sa 4.578 litara mlijeka po kravi godišnje. (Tablica 2.)
Posebno je intenzivna proizvodnja mlijeka u zemljama koje ostvaruju godišnju po kravi preko 6.000 litara mlijeka (Finska 6.447 lit., Danska 6.865 lit., Nizozemska 7.872 lit., Švedska 7.418 lit.). U ovim državama je i tržnost mlijeka optimalna te se po kravi godišnje u Švedskoj prodaje 7.300 lit. mlijeka, u Nizozemskoj 6.588 lit., Danskoj 6.578 lit. i u Finskoj 6.218 litara mlijeka. Ovakvi proizvodni rezultati krava mogusu s velikom populacijom stada
M(jekarski list 5/2001.
krava u Nizozemskoj sa 1.600.000 krava, Danskoj 680.000 krava, Švedskoj 680.000 krava i Finskoj 380.000 krava.
U Europskoj uniji provodi se daljnja intenzifikacija i unaproizvodnje mlijeka i to po osnovi proizvodnih kapaciteta farmi te produktivnosti proizvodnje krava.
Proizvodnost krava u Hrvatskoj
stanje u govedarstvu i proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj rezultat je dugogodišnjeg nepovoljnog gospodarskog i odnosa prema poljoprivredi na privatnom sektoru posebno u vrijeme bivše Jugoslavije. Sada su u sustavu tržišne privrede, tržišta kapitala, privatnog vlasništva naglašeni problemi i pitanja agrarne politike i mjera državne politike kojima bi ciklus obnove 1 razvoja ukupne poljoprivrede. (Tablica 3.)
Posljedice rata i ranije zaostajanje uvjetovali su sadašnji položaj proizvodnje mlijeka. Zbog složenosti proizvodnje mlijeka i nepostojanja komp-
Tablica 3: Proizvodnja - tržnost kravljeg mlijeka u Hrvatskoj (1973., 1980., 1990., 1998. god)
leksnih mjera razvoja ni sredstva poticaja nisu dali rezultate niti su u cjelini pozitivno utjecali na razvoj ove proizvodnje. Premijski sustav u proizvodnji mlijeka primjenjuje se više od dvadeset godina i ova financijska sredstva u uvjetima nisu imala razvojnu ulogu su bili u funkciji cijena mlijeka. Premije za mlijeko su kroz cijenu dio dohotka koje ne bi mogli ostvariti na tržištu zbog malih proizvodnih kapaciteta i niske produktivnosti. Analiza stanja proizvodnje mlijeka u razdoblju 1973. god.1998. god. ukazuje da kroz vrijeme od 26 godina nema promjena i poboljšanja stanja. U 1998. god. godišnja proizvodnja mlijeka po kravi iznosi svega 2.050 litara. Tržnost mlijeka je 61,46% te se po jednoj kravi na tržište 1.026 litara mlijeka. U ovakvoj veoma složenoj situaciji u mljekarstvu Hrvatske za sada nema odgovarješenja. agrarne mJere msu pnmJerene za procese restrukturiranja proizvodnje mlijeka i specijalizaciju mlijeka.
dim. 395 x 295 za krave
narudžbetelefonom:01/ 2882-811
Kontrola
Piše: doc. dr. se. Zoran
U okviru dugogodišnje suradnje Hrvatske mljekarske udruge i Instituta za mljekarstvo pri fakultetu, u Ljubljani - dio redakcijskog kolegija Mljekarskog lista je 22.03.2001. godine posjetio je Instituta u Domžalama kod Ljubljane. Naši bili su predstojnik Instituta doc. dr. se. Bogdan Perko i doc. dr. Stanislava Gole Teger. Pri organizaciji, kao i tijekom posjeta, pomogao nam je dugogodišnji suradnik Hrvatske mljekarske udruge i naš dobar prijatelj prof. dr. se. France Kervina. su na ovaj susret pozvali dipl. ing Ivanku Valjavec, izvršnu direktoricu za otkup i kvalitetu mlijeka pri Ljubljanskoj mljekari. Poticaj ovakvom sastanku dala je rasprava o sadašnjem stanju i razvitka mljekarske proizvodnje u uvjetima WTO-a i EU koja je na 34. hrvatskom simpoziju mljekarskih u Lovranu prošle godine. Institut za mljekarstvo fakulteta, u Ljubljani redoviti je sudionik ovog Simpozija kojeg organizira Hrvatska mljekarska udruga.
Kolegij Mljekarskog lista je predložio teme za raspravu:
1. Organizacija mlijeka, te otkupa mlijeka na lokalnoj i državnoj razini
2. Gospodarski okvir za proimlijeka (državni poticaji za mlijeko, meso, uzgoj krmnih kultura, otkupna cijena mlijeka, kreditna politika)
4. Stanje i izravne prodaje mlijeka i proizvoda za mlijeka
5. proizvodi (marka) na razini proizmlijeka, te u mljekarskoj industriji
6. Kooperativni odnosi proizorganizacije-državna potpora (savjetodavna, financijska, mjere državne zaštite)
7. Mjere i aktivnosti prilagodbe slovenskih mlijeka i mljekarske industrije uvjetima EU i WTO
8. Mjere i aktivnosti vezane uz pravilnik o mlijeku i drugim zakonskim aktima u proizvodnji mlijeka i mljekarstvu
9. Sadašnja organizacija mljekarske industrije i poslovni planovi za razdoblje
10. Problematika proizvodnje mlijeka i potpore u brdskoplaninskom dijelu
Naša je namjera bila na temelju ovih teza u radu na izdavanju lista, te publikacija HMU provesti analizu stanja u Hrvatskoj, te donijeti i preporuke mlijeka i mljekarskoj industriji. Jasno je kako se na prvom sastanku s kolegama i prijateljima iz Slovenije nije moglo detaljno razgovarati o svim navedenim stavkama, no detaljnija rasprava oko ove problematike bit u našim susretima.
Opširnija objašnjenja i usporedbe naše i slovenske proizvodnje mlijeka, te gospodarskog položaja mlijeka i mljekarske industrije bit objavljeni u pojedinim rubrikama Mljekarskog lista, a u ovom dat samo okvirni prikaz koji bi mogao zanimati naše
90-ih godina prošlog Slovenija se našla u gospodarski položaju kao naša domovina. Strateško nakon postizanja neovisnosti našeg susjeda bilo je normama razvijenih zemalja i pristupanje trgovinskim organizacijama kao što su WTO i EU. Kada je tržište EU doslovno zasulo Sloveniju vlastitim poljoprivrednim proizvodima, posebice širokim asortimanom mljekarskih proizvoda, naši susjedi su trebali što prije svoju visinu i kvalitetu prnizvodnje, kao i uskladiti s normama razvijenih. Na 90-ih godina u Sloveniji je bilo oko 60 mlijeka s preko 158 grla (krave, junice) u osnovnom stadu, te ukupnim otkupom od oko 360 milijuna litara mlijeka godišnje. godišnja proizvodnja po grlu je bila oko 2.800 litara mlijeka, a osnovnog stada bila je manje od 3 grla po Danas je u sustavu proizvodnje mlijeka oko 120 krava koje su u posjedu oko 15 muznost je oko 3.5 00 litara mlijeka godišnje, a godišnja proizvodnja mlijeka po je oko 30 litara. s 20-40 muznih grla u osnovnom stadu imaju proizvodnju 6-8
litara po grlu. Napredak u stada (s manje od 3 na oko 7), te prosmuznosti rezultat su sustavnog državnog potpomaganja i rada službi potpore.
Sa šireg društvenog stajališta problem razvitka proizvodnje mlijeka predstavljaju rubna, seoska koja su otpala od otkupa, pa država mora druge potpomaganja, odnosno upošljavanja stanovništva (oko 45 nekadašnjih mlijeka) u ovom dijelu Slovenije. Isto tako, problem razvitka poljoprivrede u ovom marginalnom dijelu predstavlja zapuštanje poljoprivrednih površina (oko 300 ha), dobrim dijelom kao posljedica napuštanja proizvodnje mlijeka u malim i proizvodnim sustavima - gospodarstvima koja se nalaze u otkupom.
Za usporedbu s našim primjerom je uloga i mjesto nekadašnjeg društvenog sektora. Naime, nekoliko velikih farmi s .220-250 muznih krava predstavljaju glavne centre za širenje uzgojnog materijala.
Kao mjere proizvodnje mlijeka u Sloveniji struka traži centralno službi potpore (kao savjetodavna, veterinarska i selekcijska služba), razvitak proizvodnje mlijeka prema rješenjima, školovanje i stalna kontrola i radi i održavanja mlijeka. Isto tako, traži se uravnoteženost pasminskog sastava. Naime, u proizvodnji mlijeka je dokazano i vrlo opravdano korištenje Holštajnske pasmine. Kao i u nas, nedovoljno je iskorišten genetski potencijal grla Simentalske pasmine, a postoji zahtjev za ravnotežom
ukupne proizvodnje mesa i mlijeka. Tako se nastoji genetipopraviti potencijal simentalca da se dodatno poboljša bez smanjenja njegovih mesnih svojstava. U nekim primjerima je postignuta ove pasmine od 6-8 litara godišnje sa zadržavanjem dobrih tovnih obilježja teladi.
Kao jedan od najvažnijih i regula-
cije proizvodnje mlijeka u Sloveniji, donesen je Pravilnik o kvaliteti mlijeka s propisima EU. Kako je mlijeka od povezana s financijskim naknadama, vrlo brzo je postignuta velika djelovanja službi u hranidbe i higijeni mužnje. Ovi su predstavljali problem razvitka mljekarstva u prijašnjem sustavu.
U proteklih 10-ak godina je proizvodnje
masti je s 3,7 na oko 4,1 % (odstupanja su od 3,8 do 4,2%), a proteini su sa 3,15 na 3,36. Oko 85% udovoljava kriterijima sa stajališta somatskih stanica, no još je potrebno sustavno raditi na proizvodnje u preostalih 15% gospodarstava. Oko 95% otkupljene mlijeka ima manje od 100 mikroorganizama, a 5 0% ima manje od 5 što se drži veoma dobrim rezultatom. Ipak, problem predstavlja onih 5% ne smiju u isti sustav dorade i prerade kao preostale kvalitetne sirovine.
U djelatnosti Instituta za mljekarstvo u Domžalama je kontrolni laboratorij. U razdoblju od 1999. do 2000. godine
Slovenija je u mljekarskoj proizvodnji nastojala apsolutno uskladiti svoje zahtjeve o mlijeka sa zahtjevima zemalja EU. Tako su u potpunosti preuzeti kriteriji EU-a po uzimanja i analiziranja uzoraka. Naši susjedi su se u organiziranja laboratorijske kontrole na broj laboratorija zbog velike dislociranosti i mljekara, obilježja pojedinih proizvodnih te zahtjeva za vrlo brzom analizom uzoraka bez nepotrebnog gubitka vremena u transportu. Tako u sustavu otkupa mlijeka pri mljekarama postoji 12 laboratorija; 5 laboratorija je u okviru selekcijske službe, a 1 je u sustavu komercijalne analize uzoraka. se smanjenje broja laboratorija na 4-5 po glavnim regijama i 1 referentni laboratorij u Institutu za mljekarstvo pri fakultetu. Ovaj referentni laboratorij usklabi i nadzirao rad drugih. Laboratorij naših je u mrežu u EU, pa u ovom trenutku naši licencno sudjeluju u kalibraciji 6 mljekarskih laboratorija u Hrvatskoj.
Kreator koncepta mljekarskih laboratorija i uzorkovanja mlijeka je resorno ministarstvo, a troškovi kompletne analize mlijeka su od 11 do 13 DEM U prijašnjem razdoblju je kontrole mlijeka uglavnom bio trošak mljekara (izuzetak u Kranju, gdje su dio troškova podmirivali proali je da u razdoblju trošak analize i sabiranja mlijeka u potpunosti podmiruju
Politika cijena mlijeka i proizvoda u Sloveniji je cijena s onima na svjetskom tržištu te da se zbog viška Mljekarski list 5/2001.
proizvedenog mlijeka otkupne cijene
ne podupiru
U praksi je regulacija tržišnih cijena mlijeka izgledala ovako: 1993. godine je minimalna otkupna cijena za kvalitetno mlijeko od 1,43 kune, te minimalna otkupna cijena za "nekvalitetno". mlijeko od 0,72 kune po litri. Od 2001. godine je Pravilnikom
cijena od oko 53,94 (1,94 kn) do 64 tolara (2,19 kn) po litri mlijeka od 3,4 do 4,3%. Radi se o sveukupnoj cijeni (otkupna +potpora), od koje se odbija "zadružna marža" od 3% te troškovi sabiranja mlijeka. U praksi mogu oko 2,16 do 2,23 kuna po litri.
U sustavu otkupa mlijeka naših susjeda važna je (razlika u odnosu na nas) poslovna suradnja zadruga proiztransportnih jedinica i mljekarske industrije. Do ove godine je stimulirana osnivanje zadruga koje su dobivale potporu od 3% na otkupnu cijenu za sabiranje
mlijeka na lokalnom
Više manjih imalo je sabirna mjesto, a su posjedovali posude za na svojim farmama. Troškove transporta mlijeka od sabirnog mjesta do mljekare podmirivala je sama mljekarska industrija. Danas više nema državnog podupiranja zadružnom maržom, se oko 2 tolara (7,2 lipa) po litri odbija od prodajne cijene mlijeka za poslovanje zadruge. Isto tako, (kao zadruge) dogovaraju se s transportnim organizacijama o sabiranju mlijeka i prijevozu do mljekare. U praksi su troškovi oko 3% prodajne cijene ili 6,6 lipa po litri. Tako je prosnetto cijena koju ostvaruju kako je navedeno, od 2,16 do 2,23 kuna po litri ovisno o kvaliteti mlijeka. U prometu mlijeka i
je marža, koja je ovisno o vrsti proizvoda od 15 do 40%. Tako je najmanja za pasterizirano mlijeko, a za neke vrste tvrdih sireva. Kako postoji višak mlijeka,
mljekarska industrija je subvencionirana za izvoz mlijeka i Subvencionirana je prodaja svježeg mlijeka u cisternama, prodaja mlijeka u prahu, te maslaca (oko 30 tolara ili 1,08 kn na bazi litre svježeg mlijeka). Nije subvencionirao izvoz sireva. Jasno je da zbog stanja u proizvodnji - kada nam manjka 20-30% mlijeka i kada je narušen odnos
gospodarskog položaja poljoprivredne proizvodnje, prerade i drugih grana gospodarstva - ne možemo ovako relativno slobodno formiranje tržišnih cijena. No, slovenski primjer jasno kazuje u kojem se pravcu u kratkom vremenu treba ustrojiti mljekarska proizvodnja koja pretpostavlja uravnoteženi tržišni odnos mlijeka, mljekarske industrije i trgovinskih organizacija. Zahvaljujemo našim domana korisnim informacijama i nadamo se kako naša suradnja u razmjeni iskustava i saznanja pridonijeti boljitku našeg djelovanja u proizvodnje prerade mlijeka. [J
U prošlom broju naš moto je bio GLEDAJ KAKO TRAVA RASTE.
Trava stvarno sada raste dnevno 2 do 2,5 cm. Sva naša mjerenja u posljednjoj dekadi ožujka i prvoj dekadi travnja pokazala su da su trave na pojedinim travnjacima bile visoke od 35 do 40 cm, te od 65 do 75 cm i više.
REPORTAŽA
Ovaj pišem s dosta zakašnjenja jer sam u njega htio ubaciti što više najnovijih podataka o našoj proizvodnji trave. Sve bi bilo prije gotovo da nam je vrijeme dozvolilo. sam da pokositi gotovo sve naše travnjake u prvoj dekadi travnja, ali nas je vrijeme. smo jednu grešku, nažalost ponavljamo ju gotovo iz godine u godinu. NISMO PRAVOVREMENO REAGIRALI. Trava je naprosto prebrzo rasla i nismo planirali da s košnjom moramo 2. travnja. Da smo unaprijed napravili takav plan, sigurno bi iskoristili ta prekrasna dana od 1. do 4. travnja, za košnju i s reman ·e s·enaže.
U travnju kada se pokaže lijepo i vedro vrijeme, barem i za dana, to uvijek treba neodgodivo iskoristiti. Ako je trava narasla do visine od 45 do 50 cm, košnja mora odmah prvi dan lijepog i stabilnog vremena.
Ovu priliku je ove godine iskoristio Ivo Salajpal iz Gole, koji je svoj talijanski ljulj pokosio u ponedjeljak 2. travnja na parceli od 2,5 jutra, a sjenažu je spremio 4. travnja, ukupno 10 samoutovarnih prikolica.
Mudrost dolazi s godinama.
Talijanski ljulj je prilikom košnje bio visok 65 cm. Na ovu parcelu je posijan prošle godine 3. rujna sa 6 kg sjemena po jutru i to kao Ova trava je jesenas košena u studenome. Sada još jedan otkos pa parcela biti preorana i na njoj biti posijan kukuruz.
Ivo Salajpal ima ove godine 5 jutara talijanskog ljulja sijanog jesenas kao
Za ishranu krava, na jednom jutru kosi zelenu krmu, pa je tako na tome jutru Ivo prošle godine kosio travu sve do 31.
prosinca, a ove godine kosi ju svaki drugi dan od 1. ožujka. Na gospodarstvu ima samo 4 krave od kojih je u ožujku mljekari 2.270 litara mlijeka. dnevno 73 litre ili
dnevno po kravi 18 litara mlijeka. Dnevne mužnje po kravi: najlošija krava 20 litara, najbolja 25 litara mlijeka. Razlika od potrošena je za uzgoj teladi i u
Zašto Ivo Salajpal nema više krava? Zato jer je stari kako on to kaže. Ali zato u tovu ima 40 grla junadi koje uglavnom hrani sjenažom talijanskog ljulja i kukuruznom silažom. Dobra kombinacija u dobrom omjeru. Pored tovilišta su 2 silosa.
SVOJE OBITELJSKO GOSPODARSTVO IVO JE
U SUSTAVPDV-A I GODIŠNJE NA PDV-u UŠTEDI OKO 20.000 KN ILI OKO 5 .000 DM.
Što na kraju još za Ivu Salajpala? Jedan od starijih i jedan od najboljih!
2. travnja ove godine lvan iz - Pepelara, Gola, je kositi talijanski ljulj, a sjenaža je spremljena 4. travnja s površine od 2 jutra - ukupno 9 prikolica. Za košnju i spremanje sjenaže ostalo je još 16 jutara talijanskog ljulja.
Uzgaja i oštricu u monokulturi na 2 jutra. Ove godine prvi porast oštrice ostavljen je za sjeme.
Naše mjerenje i uzimanje uzoraka 5. travnja pokazalo je da je visina oštrice 60 cm.
I talijanski ljulj i oštrica su izvanredno dobre trave. Ne vole baš društvo ostalih trava i najbolje je ako ih sijemo i uzgajamo u monokul-
turi. Visina talijanskog ljulja bila je od 65 - 75 cm i više . Mjerenja prinosa zelene mase talijanskog ljulja koja smo obavili 2., 3. i 4. travnja pokazala su da je prinos od 38.000 48.000 kg/ha.
Prinos suhe tvari kretao se od 4.000 do gotovo 5.000 kg sa 20-25% visoko probavljivih u suhoj tvari.
Moramo istaknuti. s obzirom na prinos da je ovo tek prvi ovogodišnji otkos.
Nevjerni Tome neka naju koliko godišnje proizvesti mlijeka po jednom hektaru. Prošle godine, koja je bila sušna, travu smo kosili 5 - 6 puta (Ivica iz Kozarevca).
Kada je ove godine. 2001. spremljena prva sjenaža? Vjerovali ili ne. 18. Pokošeno je 7 jutara talijanskog ljulja i isti dan spremljeno u silos. Ovo je morala biti nužna intervencija. Prošle godine je nekima bila velika suša i s livada, koje kose najviše 2 do 3 puta - prvi otkos - otava - i nisu spremili dovoljno krme, pa je 7 od ukupno 14 jutara talijanskog ljulja jednostavno postepeno nestajalo i nestalo. Tek kad su neki priupitali Ivana zašto on to kosi svoj ljulj (parcela je malo dalje u polju) Ivan je odgovorio da vrag bere šalu i da pobrati i preostali ljulj. Tako je spremljena prva ovogodišnja sjenaža, bez prosušivanja i u jednom danu. Naša ocjena kvalitete ove sjenaže (koju sada jedu bikovi u tovu) je 2,5. Da su prilikom ovakvog siliranja bez prosušivanja zelene mase upotrijebljene bakterije kiselog vrenja, vjerojatno bi ocjena kvalitete ove sjenaže bila 3, pa možda i 3,5. Uz dodatak melase ocjena kvalitete ovako spremane sjenaže bez prosušivanja (koju dosta poljoprivM~'ekarski Hst 5/2001.
REPORTAŽA
rednika sprema u kasnu jesen s kukuruznom silažom) može biti 3,5 do 4. Ovakav spremanja sjenaže bez prosušivanja trave koristi se na dalekom sjeveru Norveške.
stalno nešto kroz život i Ove i godine napravit analize sadržaja u travi u 11., 12., 2. i 3. mjesecu. Ako ovakva situacija i dalje ostane ista i klima se stvarno promijeni, možda travu uzgajati dijelom u zimskim mjesecima.
Kakva je situacija sada na obiteljskom gospodarstvu lvana i kakvi su planovi za
Najprije o planu razvoja. IZGRADNJA "LAUF STAJE" ZA40KRAVA.
Ovo gospodarstvo ima 12 ha vlastite zemlje i 5 ha u zakupu. Od 18 krava muze 14, a u uzgoju je 15 junica. U tovu ima 20 bikova. Najbolja krava u špici laktacije daje 25 litara mlijeka dnevno.
Nažalost, 60 O/o krava u špici laktacije daje uz relativno dobru ishranu manje od 18 litara mlijeka dnevno.
lvanovo zapažanje je, da je vrlo od dobrih krava dobio junice koje su kao prvotelke i drugotelke davale manje od 20 litara mlijeka dnevno u špici laktacije.
Špica laktacije je šezdeseti dan nakon telenja. Prekrasne junice i mlade krave ali izgledaju kao bikovi i daju malo mlijeka.
SPERMA BIKOVA I INFORMACIJA O GENETSKOM POTENCIJALU BIKOVA.
Vrlo važna informacija svakom mlijeka koji radi na selekciji svoga stada: program osjemenjivanja vaših krava morate uvijek godinu dana
unaprijed planirati i dogovarati.
Mnogi seljaci mi se žale da od dobrih krava (s dnevnom proizvodnjom mlijeka od 25 do 30 litara u špici laktacije) dobivaju "prekrasne" junice koje kasnije kao krave nisu jednake svojim majkama, a kamoli bolje od njih.
Prekrasne junice! Nažalost, vrlo prerano pripuštene (ispod minimuma 18 mjeseci starosti) junice koje su imale dnevni prirast od 500 do 600 grama. pogreška u tehnologiji uzgoja.
Prekrasne junice! Izvanredno! Izgledaju kao bikovi ! ?
Nažalost pogrešna tehnologija. Izvanredno za TEHNOLOGIJU UZGOJA I PROIZVODNJU U SISTEMU KRAVA - TELE u proizvodnji mesa.
Katastrofa u TEHNOLOGIJI KRAVA I PROIZVODNJI MLIJEKA.
EKONOMSKI TO VIŠE "NE HODA" unutar otvorenog svjetskog i europskog tržišta.
Krava koja u špici laktacije daje manje od 20 litara mlijeka dnevno, daje godišnju proizvodnju manju od 4.500 litara. U europskim uvjetima nja, a posebno u Hrvatskoj na malom posjedu i s malim brojem krava - TO EKONOMSKI VIŠE "NE HODA".
TA PROIZVODNJA NIJE KADRA OKRUPNJAVATI POSJED, KUPOVATI NOVU SUVREMENU MEHANIZACIJU, KUPITI NOVI TRAKTOR - ODNOSNO KREDITE.
Jednu stvar moramo neophodno
U proizvodnji mlijeka s hrvatskim simentalcem interesira nas proizvodnja
od 5.500 do 6.000 litara mlijeka godišnje po kravi. To u špici laktacije iznosi 24 do 2 7 litara mlijeka dnevno.
Podijeljena na jutarnju i mužnju, to nije neka velika proizvodnja i ne zahtijeva visoku tehnologiju.
OVAKVU PROIZVODNJU SLOBODNO MOŽEMO NAZVATI EKOLOŠKOM
PROIZVODNJOMekonomski isplativom. NE NARUŠAVA PRIRODNU FIZIOLOGIJU ORGANIZMA KRAVE I EKOLOGIJU TLA I OKOLINE I NE TRAZI VISOKU KOMPJUTERIZIRANU TEHNOLOGIJU, koja je nažalost dovela do svih ovih svinjarija u zemljama razvijenog svijeta. Profit i samo profit, pohlepa i samo ljudska pohlepa. Ne treba izlaziti izvan okvira prirodnih zakona i koje nam je u svojoj ljubavi i dobroti dao besplatno naš Svevišnji otac.
Tamo gdje postoji pohlepa i lakomost za profitom, tamo nema ljubavi i tamo i crkotine za hranu kravama da bi davale što više mlijeka, i da bi zarada bila što No "Božja kola idu polako", - jedna starica, a zaslužena kazna neminovna stiže.
Ovo nije politika. Oni koji se sa ovakvim mišljenjem ne slažu neka to zadrže za sebe, a oni koji dijele ovakvo mišljenje neka to isto zadrže za sebe. Barem što se zadnje tri
"Da mlijeko raste na polju, a muze u staji" kaže Vlado koji sa svojom obitelji u Goli ovog mlijeko proizvodi ne od talijanskog ljulja, nego od raži i repice, te raži i grahorice.
Kako Vlado sastavlja smjese krmnih raži, repice i grahorice? Sijano po jutru: Mfjekarski Li,st5/2001.
1. raž 60 kg + grahorica 15 kg
2. grahorica 25 kg + raž 20 kg - za sieme
3. raž 50 kg+ repica 5 kg.
Ovdje ipak trebati još neke konzultacije i savjete prof. dr. Zvonimira Štafe.
U ovom broju Mljekarskog lista poruka iz Gole od Ive Salajpala, Ivana i Vlade te njihovih poljoprivrednih savjetnika iz
Koprivnice dipl. inž. Tatjane i mr. se. kao i svih ostalih najboljih mlijeka i mesa ne samo sa Koprivnice nego s cijele Hrvatske i od svih
poljoprivrednih savjetnika, sa svih županija je:
NA PARCELI I POLJU STALNOMORA "RASTI" MLIJEKO.
PARCELANIKADANE SMIJEBITI NEZASIJANA.
I SE U SUSTAV PDV-a.
Uzorci trava i krmnih prvog i drugog otkosa, bit izloženi na "DANIMA TRAVNJAKA 2001." savjetovanju koje održati 22. SVIBNJA(U UTORAK) U KOPRIVNICI, U DOMU HRVATSKE VOJSKES U 10 SATI.
Uz najbolje iz Hrvatske, Slovenije i Austrije, bit prezentirana suvremena tehnologija "MLIJEKO RASTE
NA LIVADI I POLJU A MUZE U STAJI", te SUVREMENA MEHANIZACIJA od pluga do muznog
Samo prošle godine i ovog na Koprivnice kupljeno je 20 roto - kosa sa ili kondicionerima, što nam u proizvodnji visoko kvalitetne voluminozne krme godišnje mlijeka po kravi za 500 litara. Želimo Vam stabilno i vrijeme za košnju te spremanje sjenaže i sijena. U
WLTIJPAžNU€NJA
Piše: Ankica
Travanj travu milo vaibil, seljak poslom brže grabi/, da napravi sve što prije, jer ne sme vodu da pije. A ni blago nije smele biti jer se mogle gadne prehladiti. S bi onda dalje delal, oral, seja/?
V travnju su znale dojti grde munje su sijevale, a znal se zbog toga i ogenj dogoditi, pak su se seljaki morali od ognja braniti. Borili su se kak su znali. Došli su ljudi iz drugoga sela da pomogneju i tak su osnovali svoja društva. S'ako sele je imele svoje vatrogasno društvo. U šezdesetima je tako uz dogovor svih ''Vatrogasnih društava Visoko" bilo održano natjecanje, za koje su se vatrogasci
M ~€LU
je zviraj vode. te došli bi iz svakog društva pripremiti što kup granja i drva za potpalu. Neki bi poveli i svoju ženu da pomore mijesiti rijezance, i ostalo za objed.
U petak su i puce napravili slavoluk s natpisom: ''Vatru gasi, brata spasi".
U subotu ujutro su pristizati vatrogasnih društava s opremom za gašenje. Vatrogasci su bili u uniformama. Oko jedanaest sati zatulila je sirena i najavila vatru. iz Varaždina i Novog Marofa ocjenjivali su brzinu i disciplinu, urednost. Kada je vatra bila ugašena, vatrogasci su morali sve spremiti, a onda je bio objed: kobasice, kruh iz krušne i kapljica. Mužikaši su uveseljavali društvo. Nije bilo video kamera, ali fotoaparatom su slikali pa je ostala uspomena na tu 1963. godinu i prvo natjecanje vatrogasaca na Visokom.
Danas vatrogasci imaju modernu opremu, a hvala Bogu društvo se Za natjecanja imaju sponzore. Hvala Bogu vatre je sve manje tako da mladi samo u ako treba. U svibnju je bilo natjecanje. se, dogovorili su i smotru pripravnika i starih u malom zaseoku To seoce je na brežuljku, a okruženo poljima i šumom. U nizini
Mljelwrski ll$t 5/2001.
Nekada su održavali vatrogasne zborove u vrijeme proštenja a s prihodom kupovali opremu. Nije bilo sponzora, a vatre dosta. O
~0,DJ.,pletan asDr.>t>i,1,n;an poljskih
[p~(Q)~(g~[N]cJJ~
i jedan od najdržih blagdana u godini je Uskrs ..
U nedjelju nakon UskrsaBijelu ili matkanu nedjelju sastale bi se djevojke u jednoj koja je imala malo sobu. Svaka djevojka je ponešto donijela: tanjur mesa, Došli bi i momci, no kod nas nije bio da se i matkaju, samo djevojke.
Djevojke bi razmjenjivale pisanice i tako bi postale "sestre matke"za cijeli život. Što biti "sestra matka"? toleranciju, poštovanje, u nevolji, uvažavanje i lijep odnos do kraja života. Zato je kod nas bio da se pisanice pišu za Bijelu - matkanu nedjelju, a tako je ostalo i do danas, pa se pisanice kod nas ne pišu za Uskrs.
Jaja su se ukrašavala voskom i u ljusci od luka, ili kuhala u ljusci od luka i pisala sa "železnom vodom". To je bila tadašnja tehnika ukrašavanja pisanica, a ja tako i danas radim. Crteži su ili druge biljke, ornamenti, glava konja i Pisanice su se poklanjale djeci iz susjedstva i onima koji su na "cvetnu nedelju" nosili "macoke" na posvetu u crkvu. "Macoki" su cvjetni buket od rascvjetale vrbe i cvjetova "drenjka" isprepleteni višnjevom vunom i na kraju svezani u mašnu. Kada bi donijeli "macoke" s doma, stavljali su ih za tram u sobi, pa kada se u ljeti spremalo veliko nevrijeme, grmljavina i po jednu bi stavljali u vatru. Mnoge su obitelji iz KoprivIvanca, Kunovca, Mlfekarski li,st 5/2001.
kog, Pustakovca, Botinovca, pa i Peteranca, Drnja, Imbriovca i drugih sela imale vinograde s "kletima" (nekad su to stvarno bile male kolibice, rijetko koja prava velika, a danas je tamo mnogo pravih lijepih i velikih "vikendica") na obližnjim brežuljcima ogranaka gore koji nose nazive: Vinica, Kunovec breg i drugi.
U se nalazi i danas prelijepa crkvica "Majke božje koje je bila gusta hrastova šuma i u ljetno doba ugodna "debela" hladovina. Ispod hrastova bili su postavljeni štandovi s licitarskim srcima, i drugim raznim a licitari su prodavali se gverc i medicu. U mojoj mladosti ta je crkvica pripadala župi "Svetog lvana Krstitelja", a danas je samostalna župa, da je mnogo doseljenog stanovništva u tim predjelima.
Svi vjernici naše župe, pa i okolnih mjesta i grada Koprivnice, dolazili bi na nj a"za Uskrsni ponedjeljak, ponedjeljak, Vidovo, Veliku mešu i još ponekad. Poslije mise, sastali bi se i prijatelji, a momci su djevojkama darivali licitarska srca, licitarske i pili gvire. Poslije se odlazilo u klet na i druženje s bliskim susjedima, prijateljima, kumovima. Natjecali su se tko imati više gostiju, jer je seljanima bio "važniji" onaj koga, eto, mnogi Poslije opet se na a zatim na zabavu koja je
trajala dugo u Tako se to održava i danas.
Nekada se na išlo pješice, neki su dolazili zaprežnim kolima i konjima, a neki i kolima koje su vukle kravice. Mnogi su pored kleti imali napravljene "šupe" gdje bi smjestili konje ili kravice da ih zaštite od sunca i gdje bi ih nahranili i napojili do povratka Danas proštenjari dolaze uglavnom "limenim konjima" i je problem prikladno parkiralište jer je prostor sve manji za njihov broj, pa su i nešto malo nego u vrijeme moje mladosti.
Svi smo se jako veselili, i mladi i stari. Roditelji su djeci govorili: "Ako budete dobri i poslušni, na k a to je bilo veliko koje smo mi jako ozbiljno
Za odlazak na doma su se obavljale velike pripreme oko jela. Tako smo nosili svašta: šunku, buncek, jaja, hren, pa svinjsko meso, pile, guska, raca, pa razni sirevi (prgice, slatki sir, sir nabitek), kruha nekoliko vrsta ( zbornjak, vrtanj), pa (salagarci, digani i drugo. Sve se to pripremalo kod i nosilo jer
u "kleti" nije bilo ni mjesta ni vremena za kuhanje. Odrasli su pili uglavnom vino iz podruma, a samo su neki nosili i mineralnu vodu pa su pili "gemišt". Sve je, tamo bilo jako fino i svima nam je išlo baš u slast. Na podalju oko klijeti bilo je prekrasnog a stabla davala su potrebnu hladovinu da nas štiti od sunca.
Svi smo se tako na dan veselili uz i pjesmu, a su brali poljsko Tjedan dana prije "prošsu vinograd: okopavali, vezali lozu, štucali, podalje, vapnili klet, sve da bi bio što ljepši. Pored uzvanika su pozivali poznate koji su prolazili pored kleti, na dobrog ·vina. Svakog gazde njegovo je vino "najbolje". pak, "štimale" bi se svojim
trepanim i drugim vrstama koje su pripremile. Mi djeca najviše smo po livadama - podalju, brali razno ili Najviše smo se veselili trešnjama jer su prvo poslije zime. Nakon svega, onako umorni ali sretni i veseli, smo se svojim pješice 5 i više kilometara. Posebno mi je u lijepom na ostala slika naših mama, baka pa i prabaka kako hranu nose u košarama na glavi ili u rukama, a košare prekrile prelijepim izvezenim stolnjacima. Ili su je nosile na u posebnim torbama, bijelim ili utkanicama. u naše narodne nošnje i na škrip. Muškarci su u drvenim barilcima u gorice nosili pitku vodu, a u povratku iz vinograda, opet su barilci bili puni, ali sada vma.
TRADICIJSKI ZIVOT I OBICAJI U
Piše:lvan ženska narodna nosnJa u "Granici" se razlikuje od narodnih nošnji u inim dijelovima Slavonije. Razlikuje se u kroju osnovnih dijelova nošnje, u urešavanja, te u "nabiranju". Ženska narodna nošnja sastoji se od i "krila" opasanih tkanicom. Prednje polovice "krila" prekrivene su zapregom, odnosno vunenom s resama ili svilenim fertunom, ovisno o varijanti te o dobi žene. Preko ramena je položen, a preko grudi prekrižen rubac od tkanja zavezan straga u visini struka. Na glavu žene stavljaju podvezalo, svilenu ili kašmirsku maramu živopisnih boja na crvenoj ili crnoj podlozi. Djevojke imaju glatko kosu ili coklanu / pogledajte fotografiju!/, a na zatiljku je je pravokutnog oblika, ispleten od mnoštva sitnih pletenica prirodne kose. je bio star i nekoliko što da ga je djevojka od majke ili bake. Da bi došle do velike kose, žene su sebi, majkama i prijateljicama prorjekosu koju su upletale u sitne pletenice i tako postepeno oblikovale za glavu su velikim ukosnicama. Djevojke i mlade udane žene kitile su vrat sometom /baršunom/ širine 2 centimetra, a bogatije djevojke i žene ukrašavale su ga dukatima. Omiljeni su i koji su resili prsa u obliku niski, a uši su urešavale dukatima ili zlatnim naušnicama. nije bio jedini ures ženske glave jer su i uha stavljale prirodne;>ili umjetno Udane žene, koje se više ne coklaju, nose u glavi u obliku polumjeseca. Pre~o- tako kose stavljaju podvezalo, maramu od šaforka ili crne Djevojke i mlade žene ruke su ukrašavale narukvicama od upletenih staklenih zrnaca boja. Narukvice su prekrivale cijeli zglob šake jer su bile široke do 8 centimetara. preko ruke žene su nosile samo u crkvu jer su na njemu Rupce, zaprege i marame tkanja u posljednje su vrijeme istisnule industrijske tkanine. Rubac je sašiven iz dva dijela, '\.
5/2001.
a žene ga stavljaju na glavu preko podvezala sa ili služi kao marama oko vrata. je od tankog ili debelog tkanja, a može biti usnivan, ulagan ili šlingan. je od vunenog tkanja, pravokutnog je oblika i ima širinu jedne pole tkanja, s tri strane urešena je resama. Zaprege imaju vodoravne pruge koje se dobiju pretkivanjem vunom ili srmom. Postoji niz kombinacija pri sastavljanju užih ili širih crta, u njihovu ritmu i bojama. Zavisno o materijalu i tkanja, zaprege se dijele na i gizdave. Gizdave zaprege su nam11en1ene za prigode pa su zato življih boja, a cijela im je površina išarana prugama.
Kako smo kazali, zaprege su bile pretkivane i srmom, a žene su ih nazivale srmare. S obzirom da se na srmi nije štedjelo, one su doslovno blistale, a da bi djelovale što bogatije žene su izvezale i poneku na donjem dijelu zaprege. Zaprege uvijek padaju ravno, cijelom duljinom bez podizanja za nabor. Šezdesetih godina XX. zaprege su zamijenili "fertuni", šivane od kupljenog materijala. šivane su od svile i kašmira, a svagdašnje od materijala.
se od krila ili skuta na ovom odvaja u XIX. i krila sastoje se od strogo broja komada tkanja koji se pri krojenju moraju rezati po žici, niti. Krila su imala sedam do devet pola, dijelova, a svi su ti dijelovi oblikovani u odjevni predmet slaganjem, nizanjem i šivanjem ima prednju i stražnju i rukave.
starih bila su njedra u obliku Gornja polovina njedara bila je ukrašena splitom,
iglom. Na su se ukrašavali rukavi koji su uz krila bili prava izložba rada: priplita, rasplita, šlinganja, crvenog i bijelog veza, te kukiRukavi bili su ulagani ili vezani na lozu, a na njima vez prepun geometrijskih likova i biljnih motiva. Pole krila nižu se u pasu, a Osim pjesme i tamburice mladi vole prišivene su opšavom, zatim se i narodnu nošnju svojih baka! slažu u kale / nabore / po cijeloj dužini. Za svaku prigodu žene su nosile krila, a svakodnevna su bila najjednostavnija. krila raspoznavala se po ukrasu na stražnjem dijelu, te po tkanju. S obzirom na tkanje nazivala su se: usnivana, pretkana, borana i krila. Dužina krila se
mijenjala; nekada su sezala do nešto iznad gležnja, a kasnije i do polovine lista. Kao žene su koristile šarene vunene i opanke kaišare od crne kože. Pojedini dijelovi opanaka bili su i lakirani. Zimi su nosile šarene vunene 1 cipele s potpeticom. O KRAJ!
MUŠKA NARODNA NOŠNJA
Muškarci su u "Granici"narodnu nošnju nosili uvijek samo za vrijeme blagdana, a sastojala se od košulje, frosluka/prsluka/, tkanice i obvezatnog šešira. Košulja je imala vrlo široke rukave, a su se sastojale od do osam pola. Rukavi košulje i nogavice bili su ukrašeni vezom, a na vez od poruba prema gore. Rukavi košulje ili rubine šivani su od dvije pole tkanja, a završavali su krpicom, manžetom. Prsa košulje, kragna /garil/ i krpica prekriveni su bijelim vezom. Prsluk je šivan od crnoga baršuna, a oko rukava, džepova, okovratnika i rubova frosluk je bio opšiven ukrasnom svilenom trakom. Na glavi obvezatno šešir od crnoga filca s trakom u boji ili trobojnicom iznad oboda, a na nogama opanci kaišari. da su rubinu nosili preko ona je u pasu bila vezana tkanicom. Tkanica je istkana od raznobojne vunene ili pritkana, a danas se zadržala hrvatska trobojnica koja završava resama dužine do 15 centimetara.
Mljekarski l~t 5/2001.
~11Y1••1A11_ •. I avnau
...,;- Kada je vrijeme da Je >0 upravo onakvo kakvo je bilo unazad ~O godina, tada je rijeko~ svibnja u zapa~m il pa i u dijelovima Hrvatske poJava c!škiša vrlo Primjerice, u Zagrebu, li Varaždinu, Osijeku i Slavonskome Brodu,ii ali od 0,1 mm - pada tijekom 13 dana. Broj dana s kišom od 1O mm u navedenom je mjesecu, za spomenuta mjesta, manji za 10 dan~. Dakle kiša koja se ovog m1eseca vrlo Je ali ne i obilna. Vlažnost tla do 20 cm dubine, pa je vrlo povoljna za nicanje ratarskih kultura.
"Suh svibanj, gladna godina", tako govon jedna od brojnih izreka. I stvarno je tako. Prošle je godine izostala pojava kiš~,. p~ je tijekom svibnja bilo suho i vrlo toplo. ~nsJetJ.m~ se vrlo lošeg stanja suncokreta, soJe, pa i kukuruza. Kakvo nas vrijeme ovoga mjeseca, vrlo je teško znati. Vjerujemo da s: suša, kao prošle godine ponoviti. Naime, tiJekom ožujka ove godine u ~ontine~tal~im je dije~?.vima Hrvatske bilo vrlo kisno. MJesecne su kolicme u Zagrebu pa i u Osijeku od višegodišnjih bile za 80 %. I u prvih deset dana travnja, pojava kiše bila je vrlo
Vegetacija je i ove godine krenula mnogo ranije jer je tijekom ožujka bilo i vrlo toplo.
Primjerice u Osijeku, Daruvaru i Varaždinu srednje, temperature zraka bil~ su od višegodišnjih vrijednosti za 3,8 Celzijusova stupnja. No, došlo je do pojave mraza pa se 28. ožujka minimalna temperatura zraka na 5 cm od tla, spustila u Osijeku do -2,0, Bjelo;aru -2,5, a u Zagrebu i do -6,3 Celzij~sova stupnja. nakon nekoliko dana u mnogim s~ i vinogradima bili vidljivi tragovi stradanja neotvorenih i otvorenih cvjetova mnogih a i pupova vinove loze. Pojava mraza i ovoga je mjeseca Podsjetit vas da je 1955. godine u Zagrebu pojave mraza bilo 23. svibnja. I tako, sada mraz pa pojava ovog mjeseca i pojave su :°a ~?je vrlo malo možemo utjecati. Ne preostaJe msta drugo, nego da živimo u nadi kako d~ spomenutih pojava Uostalom, kada b~ razmišljali o štetama koje donosi mraz, pa 1 suša, nitko se ne bi bavio poljodjelstvomO
Piše:Miljenko
htlt1,t.iUfot ? -K/JK.VO'V'l!i~
,,
Pitanje je to i svugdje pa ni Gorski kot~r nije iznimka. Sve do izgrad1:1-jeprve, _za tadanJa moderne, prometmce Karolmske _ces~e Gorski je kotar bio vrlo rijetko naseljen. Karolma Je 1725. - 1736. godine na pote:u Karl?,vacVrbovsko - Ravna Gora - MrkopalJ - FuzmeHreljin te kroz Dragu do Rijeke. Da bi osigurali sigurnost na prometnici, du~ ~este . su ~ored S!anovništva naselJem . Primorci,_ ~e Slovenci i Cesi. Zbog toga Gorski kotar obiluje Gotovo svako selo ima s~?j d~jalek_t. Jasno, svaka je skupina sa sobom domJela 1 svoJe itd. Sve se to vren:ieno~ stopilo u goranske jedinstv~_ne. gatanJa, a i prognoziranje vremena. VnJedi ~nat~ te narodne meteorološke norme za proncanJe vremena. Badnjak je dan za cjelogodišnju prognozu u narednoj godi~i. N~ taj se dan }u_k (kapul~) prereže na pola 1 odvoJe se po~uia:uzm seg1:1ent1.. Mora ih biti dvanaest - za svaki mJesec po Jedan. Složiti u red. U svaki segment staviti malo soli. To tako stoji do nove godine, a onda se gleda u kojoj je ljusci koliko vode. Tako se saznaje koji mjesec biti kišovit, manje kišovit ili suh.
Sedamnaestog je Sveti Anton Opat. Narod ga zove Sredozimac. prošla je prva polovica zime, a druga polovi~a uv_ijek_ide brže.Sveti Anton Opat va Pnmoqu ce kopat. poljoprivredni radovi. Drugog je Narod kaže: - Majka Božja Kandelora, zima fora snijeg do mora. dan je Sveti Blaž, a narod kaže:- Sveti Blaž, on govori to je laž. Uz je vezano jedno narodno vje~~vanje. Tog se dana budi medvjed iz zi~sko_~ sna 1 ide d_o ulaza u brlog da vidi kakvo Je vrtJeme. Ako Je snijeg i hladno, medo ostaje blizu izlaza, ne se duboko. Ako je toplo, medo se duboko u brlog. Bit još jake zime. Dvadeset je Sveti Matija. Sveti Matija led razbtJa, ½e ga ne najde tu ga Zanimljivo je vjerova?Je o tri dana babe Holjevice. ožu1ka nastupi par dana hladnog vremena snijegom. E, tome je kriva baba Holjevica. Ona je za lijepog vremena na ožuj~a ~zašlan~ pašu sa svojim kozama i jarcima. Plela je 1 pjevala pjesmu rugalicu mjesecu koji je bio hladan i snježan
Mljekarski list 5/2001.
a sada je sve gotovo. babinim rugalicama, dogovori se s ožujkom te mu dade svoja tri dana i snježnih Odjednom i Baba Holjevica smrzla se sa svojim kozama i jarcima. To ožujsko nevrijeme narod naziva babini jarci ili tri dana babe Holjevice. Zbog toga je došlo do promjena u kalendaru. Do tada je imala 31. dan, a ožujak 28. dana.
Dvanaestog ožujka je Sveti Grgur. Toga se dana žene. se da se na djeci stavljaju keksi i bomboni jer, eto ženidba je. No, važno je narodno upozorenje:Pred Svetim Grgurom deset dana i poslije njega deset dana ne idi na put, bit ružno vrijeme.
Devetnaestoga ožujka je Sveti Josip. Za njega se kaže: - Sveti Josip bijelu bradu nosi ili, Sveti Josip snijegom posip. se da oko dana Svetog Josipa znade pasti obilati snijeg. Dvadeset petog ožujka je Blagovijest. Narod kaže da je to Majka Božja Glavnjenica. Ona baca na zemlju glavnju žara i topli dani. baca samo iskru na zemlju. Posljednje zimsko prorokovanje je u svibnju. Dvanaestog, trinaestog i su sveci ledenjaci - Servacije, Pankracije i Bonifacije. Petnaestog svibnja je Sveta Sofija zadnji mraz. Istini za volju, u Gorskom kotaru tih dana uistinu zna biti hladno. Eto, tako su Gorani proricali vrijeme. To s metodama nema veze. No~ to su stoljetna iskustva u vjerovanja. Cesto se to i poklapa, jasno, ne u dan ali oko tih svetaca dolazi do prodora hladnih struja.
Nažalost, revizijom svetaca u RKT kalendaru prije 30 godina izmjenjena su mjesta svetaca. Tako Matija više nije u a ni Grgur u ožujku. No, narod i dalje "gata" po starom kalendaru. Na kraju, uz napis na zanimljivo je istinsko saznanje u svezi s cestom Karolinom. Tadanja je vlast zahtijevala da narod uz cestu sadi Vlast je davala sadnice. Uvijek ima onih koji baš nisu omi za posao pa nisu posadili sadnice na mjestu. Vrlo je djelotvornom metodom rješavan taj problem. Svi koji nisu posadili u roku bili su sapeti pred crkvom iza nedjeljne mise u kladice. im je pandur svakome odbrojio 25 udaraca volovskom žilom po turu! Za je bio izraz: tepsti. tepli su ih. Tako su kruške koje je davala vlast za sadnju dobile naziv tepke. Tih krušaka još uvijek ima uz Karolinu i Lujzijanu. Vrlo su ukusne a je dobra rakija koja se od njih
Pomanjkanje seksualne želje jedna je od pritužbi. Što više, može se da je to jedna od "epidemija" modernog vremena. Na takvu situaciju djeluje niz faktora, depresiju i probleme.
Zašto neki ljudi imaju vrlo malo interesa za seks, a drugi se žale da im je on stalno na pameti?
Seksualni terapeut Simon Parritt kaže: "Seksualni nagon ili libido, stalno je pod utjecajem brojnih psiholoških i emocionalnih faktora. To je vrlo kompliciran mehanizam, kojega je lako objasniti. Na njega niz biokemijskih, ali i društvenih
Tjelesni kemizam
Smatra se da muški spolni hormon testosteron igra glavnu ulogu u reguliranju spolne želje. Jedan pokus, objavljen na Medicinskom fakultetu Mount Sinai (New York) u okviru programa ljudske seksualnosti, pokazao je da su muškarci, koji su se žalili na smanjeni libido, imali znatno smanjene koncentracije testosterona u svojoj krvi. kao što smo rekli ova seksualna pitanja nisu u vezi samo s nekim "pomahnitalim hormonima".
Je li vam ponestalo požude?
Ako vam vaš partner ili emotivno više nije vrlo je teško oživjeti ponovno svoj oslabljeni libido. ako ste zadovoljni svojim odnosom, a istovremeno da bi se seksualni nagon mogao popraviti, evo nekoliko smjernica za požude i strasti:
• Ako ne zaspete istog trena kad vam glava dotakne jastuk, pokušajte zamisliti niz erotskih situacija i na njima se zadržati. Takvo maštanje vjerojatno vas dovesti u raspoloženje za ljubavi.
• Zatražite od partnera senzualnu masažu (eventualno uz koju kap aromatskog ulja).
• Pokušajte pozicije. Ako se pokažu bezuspješne, ništa zato, ne brinite - bar ste se dobro zabavili
• Razgovarajte sa svojim partnerom o svojim potrebama, željama i Iskrena i poštena komunikacija je za zdrav odnos.
• Poneki put vodite ljubav na mjestima (na podu dnevnog boravka, u kupaoni, pred kaminom). "Budite spontani, uzbudljivi,kaže seksolog Donald Norfolk. "Vaš nagon opadati ako budete dozvolili da vam odnosi "opljesnive",O
Mljekarski list 5/2001.
O~&d.o.o.
1. VAM-ovi za goveda (vitaminsko-mikromineralni premiksi)
- doziranje 0,5% u gotovoj smjesi
ANTISTRES VAMZA TELAD
VAM GT (za telad)
VAM GJ (za junad)
VAM GK (za krave)
2. MAKROPREMIKSI za goveda (vitaminsko-makromineralni premiksi)
- doziranje 2,5% u gotovoj smjesi
3. VAM GK SUPER
(potpuni mineralno-vitaminski dodatak za krave) - aromatiziran
- doziranje uz obrok, 100 - 200 g po kravi dnevno
4. KOSTOVIT
(vitaminsko-mineralni dodatak hrani za životinje svih vrsta i kategorija)
KORIŠTENJEM NAVEDENIH PROIZVODA
OSIGURAVATE SIGURNU I ZDRAVU
(npr.
S. D-V, koncentrirani dezinficijens za vime - služi za dezinfekciju vimena i zaštitu od mastitisa
Za sve detaljnije obavijesti, obratite nam se s povjerenjem
