Lactobacillus GG najistraženiji je probiotik, bakterija kiselog vrenja, je blagotvorno djelovanje na zdravlje ispitano i najopširnije dokumentirano.
BoAktiv LGG - osigurava sklad i otpornost organizma.
Redakcijski kolegij: dr. Stjepan dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Darko Kantoci, dipl. ing. Stjepan dipl. ing. Karmen prof. dr. Zvonimir Štafa
Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj
Redaktorica: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna
Lektorica: Katarina-Zrinka
Crteži: dipl. ing. Nikola
Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb
Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349
Cijena: 4,50 kn
priprema: "Hlad", Pluska
Tisak: Orbis d.d., llica 65, Zagreb
Izložbetijekom2001. godine:
1. VELIKAGORICA 02.lipnja
2. BENKOVAC(ovce i koze) 13. lipnja
3. 15., 16., 17.lipnja
4. VRBOVEC 17. lipnja
5. KLOŠTAR (konjii konjskezaprege) 23. lipnja
6. (ovce) 30.lipnja
7. NDVAWAnaPagu(ovce) 06.srpnja
8. SUNJA(konji) 14. 115.srpnja
9. GAžULna (ovce,konji,magarci)
10. SLANOkodDubrovnika (ovceI koze)
11. POŽEGA(ovce)
12. BJELOVAR 23. srpnja 02.kolovoza 25. kolovoza
- GUDOVAC 07., 08.i 09.rujna
13. VINICA 16.rujna
14. DRENOVCI 07.listopada
ISSN 0351-9104
SADRŽAJ
KRMNEKULTURE
Planiranje proizvodnje krme za proizvodnju
HRANIDBA
Uravnoteženom hranidbom krava do zdravlja i visoke muznosti
VETERINARSlVO
i ocjena vimena
jednjaka goveda
KOZARSlVO
Priprema za aukcijske prodaje rasplodnih grla
GOSPODARSlVO
Ocjena i sposobnosti razvitka gospodarstva s govedarskom proizvodnjom
PLANIRANJE PROI
KRME ZA PROIZV ~[L~cJJ~~
Piše:Josip dipl. inž.
Za svaki oblik proizvodnje u važno je na vrijeme osigurati dovoljne kvalitetne hrane prema planom dnevnim obrocima, a posebno je to važno u proizvodnji mlijeka.
Za uspješnu proizvodnju mlijeka na obiteljskim gospodarstvima osnovne postavke su:
• obiteljskog gospodarstva - dovoljan broj ha obradivih površina
• osiguranje kvalitetne i jeftine krme koja se jednostavno može pripremiti i davati životinjama, a istovremeno se njome osigurava optimalna proizvodnja
• obiteljska gospodarstva, posebno ona koja se bave proizvodnjom mlijeka, treba specijalizirati
Pri tome je potrebno obratiti pažnju na:
1.koliko životinja pojedinih kategorija biti na farmi
2. krmiva koje životinja dnevno dobivati prema proizvodnji
3. trajanje zimskog i ljetnog razdoblja hranidbe
Hranidbu krava i rasplodnih junica treba planirati najmanje godinu dana unaprijed zato što moramo osigurati potrebne zemljišne površine na kojima biti proizvedena planirana hrana, i potrebna hrane koju treba nabaviti izvan gospodarstva ako ju gospodarstvo ne proizvodi.
Za visoku proizvodnju mlijeka uz stvaranje dobiti, potrebno
je svu hranu proizvoditi na vlastitom obiteljskom gospodarstvu. Kupovati treba samo ono što gospodarstvo nije u proizvesti.
Hranidba krava i rasplodnih junica mora biti izbalansirana i dozirana prema dobi i težini životinje i svakako prema dnevnoj proizvodnji mlijeka odnosno visini graviditeta, ako su krave u suhostaju.
Ukupan broj krava i rasplodnih junica potrebno je svesti na UG (uvjetna grla).
UG = 1 odrasla krava; rasplodna junica = 0,8 UG; junica 1-2 godine = 0,5 UG; junice 0-1 godine = 0,3 UG. 32 kom. krava i 10 kom. rasplodnih junica = 40 kom UG, Zbog pravilnog izbora hrane za krave i rasplodne junice, potrebno je godišnju hranidbu podijeliti na zimsko i ljetno razdoblje hranidbe. Zimsko razdoblje hranidbe od 01.11. do 20. 05. - 200 dana Ljetno razdoblje hranidbe od 20.05. do 01.11. - 165 dana
UKUPNO: - 365 dana
S obzirom da krmiva kojima hranimo krave sadrže u sebi vlage, da bismo odredili ukupnu konzumaciju hrane sva krmiva iz obroka svodimo na suhu tvar. primjer to najbolje pokazuje. - travna silaža 30-50% ST - sijeno 85-87% ST - trava 15-20% ST - kukuruz 25-3 0% ST suhe tvari koju krava može pojesti ovisi o težini krave, kvaliteti krmiva i hranjenja. Visoko pasmine krava selekcijom su uzgojene tako da mogu pojesti i probaviti veliku masu suhe tvari (do 4% tjelesne mase), a konzumacija suhe tvari voluminozne krme u obroku treba biti najmanje 2% od tjelesne mase krave. Visoka proizvodnja mlijeka je samo onda ako je na gospodarstvu proizvedena sva hrana, a kvalitetna voluminozna krma uz intenzivno korištenje travnih površina. U visoko razvijenim europskim državama koje su postigle maksimum u proizvodnji mlijeka osnovno pravilo je intenzivna Ml.fekarskilist 6/2001.
proizvodnja voluminozne krme višegodišnjih krmnih kultura (travnjaci, djetelišta, DTS).
njihova pozitivna iskustva takvom proizvodnjom kontinuitet u pristizanju krme u svakodnevnoj uporabi. i planirane viškove treba spremati da bi se kvaliteta i smanjili gubici ukupne mase i hranjivih vrijednosti. da su u RH još uvijek male površine na gospodarstvima treba na optepoljoprivrednih površina i to 2,5 do 3 UG na hektar.
RH ima dobre uvjete za razvitak govedarske proizvodnje jer se veliki dio poljoprivrednih površina može koristiti za ispašu, osiguranje visokokvalitetne voluminozne hrane (sjenaže), proizvodnju dovoljno kukuruza i drugih žitarica. Osnovni problem je taj što su velike obradive površine u vlasništvu države i nedovoljni ili se ne koriste za proizvodnju hrane za stoku.
Kvalitetnije korištenje dostupnih površina i korištenja sjenaže može poboljšati proizvodnju u govedarstvu i smanjiti troškove proizvodnje.
Poticaje proizvodnje treba usmjeriti na površina zasijanih travnim, djetelinskim i djetelinsko-travnim smjesama koje osigurati višegodišnje prinose uz promjenu intenzivne agrotehnike, a ne kao što je poticati samo proizvodnju žitarica. Moramo priznati da su mlijeka trenutno zakinuti u sistemu poticaja (poticaji bi trebali poslužiti da se potakne neka proizvodnja u ovom mlijeka), da su ulaganja u sijane livade u startu velika, a isto tako nemaju pravo ni na "plavu naftu" što poskupljuje cijenu finalnog proizvoda.
U skorašnje vrijeme tržište RH bit preplavljeno ponudom raznih vrsta koncentrata, ali kvalitetnu zelenu masu, sijeno i sjenažu sa naših livada možemo i moramo osigurati sami.
Voluminozna krmiva su proizvedena na vlastitom gospodarstvu pa su stoga najjeftinija. U ovu grupu spadaju sva krmiva s udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari. krmiva ove grupe ima i visoku strukturnu vrijednost vlakana, što im daje poseban u hranidbi krava.
Sijeno je, uz zelenu travu, najprirodnije krmivo za krave. Nedostatak sijena je rizik od lošeg vremena prilikom sušenja. Sijeno koje pokisne tijekom sušenja, pogotovo ako se suši na tlu, gubi pola svoje hranidbene vrijednosti. Pri tome je potrebno 2-4 dana lijepog vremena da bi se sijeno osušilo na 80% suhe tvari. Kvaliteta sijena ovisi o stadiju vegetacije prilikom košnje. Što je trava starija prilikom košnje, ima manje proteina i energije, a sve više sirovih vlakana.
Mljekarski li.st 6/2001.
Travna silaža se dobiva s pašnjaka i livada. Da bi se postigla konzumacija hranjivih tvari, travna bi silaža morala imati najmanje 35 % suhe tvari. Ukoliko se travna silaža sprema u horizontalne silose, ne bi smjela imati više od 45 do 50% suhe tvari jer ju je - u protivnom - teško sabiti i istisnuti zrak pa je podložna kvarenju. Da bi trava provenula na 35 do 45 % suhe tvari je pri lijepom vremenu potreban 1 dan, a ako je velika masa i 2 dana. Pravila kojih se treba držati prilikom siliranja trave: KRMNE
• travu treba pravovremeno pokositi tj. mladu u vlatanja 1
• travu treba sasjeckati na 5 - 8 cm dužine radi lakšeg sabijanja i istiskivanja zraka
• silos napuniti što prije sabiti teškim strojem (traktorom) kojeg po opteretimo
• pravilno prekriti silos (2 folije tj. podfolija i folija) i kvarenje silaže
Travna silaža je krmivo za krave jer ima idealan odnos proteina, energije i sirovih vlakana, te dodatnu visoku strukturnu vrijednost vlakana. Krava može pojesti 13 kg/dan suhe tvari silaže (30 35 kg silaže sa 35 - 40% suhe tvari).
Kukuruzna silaža je energetski bogato krmivo, siromašno proteinima i osrednjeg sadržaja sirovih vlakana. Zbog navedenog kukuruznu silažu ne smijemo kravama davati kao jedino voluminozno krmivo. Kukuruzna silaža do 25% suhe tvari može jednu a kukuruzna silaža, s višim sadržajem suhe tvari, oko polovice voluminoznog dijela obroka. U dobro izbalansiranim obrocima za krave ne bi trebalo davati više od 4 - 6 kg suhe tvari iz kukuruzne silaže (13-20 kg silaže sa 30% suhe tvari). Obroke s kukuruznom silažom treba uvijek nadopunjavati provenutom travnom silažom ili sijenom.
Potrebna krmiva za zimsko razdoblje može se procijeniti na više Treba planirati prilikom sjetve. s prinosima po jedinici površine može se odrediti koliko je ha potrebno zasijati kukuruzom za silažu, koliko livada treba pokositi za sijeno ili za travnu silažu itd.
U primjeru prikazane . su potrebne površine koje treba planirati po jednoj kravi uz
prinose i dnevni obrok u 200 dana zimskog razdoblja.
Planirani dnevni obrok za 200 dana zimskog obroka
2 kg ST iz sijena (prinos 6000 kg ST/ha)
7 kg ST iz travne silaže (prinos 10000 kg ST/ha)
4 kg ST kukuruzne silaže (prinos 14000 kg ST/ha)
U ovom primjeru potrebno je osigurati 0,07 ha za sijeno; 0,14 ha za travnu silažu i 0,06 ha za kukuruznu sialžu, ili ukupno 0,27 ha po kravi.
Paša je najbolje i najjeftinije krmivo za krave. Paša predstavlja smjesu trava, i drugih zeljastih biljaka. Paša spada u grupu krmiva s velikim sadržajem vode (80 .i više %) i s dosta promjenjivim sadržajem sirovih vlakana, nedovoljno energije i puno proteina. Pored botasastava na hranjivu vrijednost pašnjaka najviše vegetacijski stadij u kojem se trava nalazi ali i agrotehnika proizvodnje. Tako krava može pojesti 8 do 16 kg suhe tvari s paše, što iznosi 40 do 90 kg svježe paše, ovisno o pasmini i životinje. obiteljskih farmi, pored valuminozne hrane proizvodi i koncentriranu (prije svega zrnje žitarica). Kao komponente obroka kravama možemo davati zrnje žitarica kada je osnovni obrok prebogat proteinima (kvalitetna paša ili druga zelena hrana, kvalitetna travna silaža) u od 1 do 5 kg na dan. Dobro je zrnje žitarica grubo samljeti i izmiješati više vrsta zob, pšenica, kukuruz). U takvu smjesu žitarica dobro je dodati i mineralni dodatak. može i sama napraviti smjesu. Za to je pored žitarica potrebna još proteinska komponenta (sojina, suncokretova, i te grašak) uz obvezno
dodavanje mineralnog dodatka. Na osnovu plana potreba krme za hranidbu krava i planiranih obroka potrebno je osigurati linije strojeva za proizvodnju krme. Preporuka je da se koriste strojevi nabavljeni preko Strojnih prstenova (u RH formirano ih je 8 uz veliko zalaganje HZPSS) ili koristiti usluge specijaliziranih
u najskorije vrijeme što omoguda se više posvete kvalitetnoj hranidbi, zdravlju životinja, rasplodu i higijenskoj proizvodnji mlijeka.
Ratarsko - mljekarskim gospodarstvima potrebni su:
• strojevi za obradu tla, sjetvu, gnojidbu i zaštitu bilja
• strojevi za proizvodnju sijena u balama
• strojevi za zelenu hranidbu
• strojevi za skidanje i spremanje travne i kukuruzne silaže
• strojevi za sakupljanje, transport i spremanje slame
Pri korištenju krme (voluminozne ili zrna) nastaju gubitci mase i hranjivih vrijednosti (kvaliteta) o kojima ovisi dnevna proizvodnja mlijeka.
Kod napasivanja kih pašnjaka, kao korištenja travnjaka, nastaju gubitci od 1O do 65 %, košnjom i korištenjem krme u štali gubitci iznose 5 do 15 %. Sušenjem sijena gubitci su od 15 do 60 %, a kod siliranja gubitci mogu biti od 10 do 35 O/oovisno o kulturama, vremenu, spremanja i tipu silosa, mehanizaciji, educiranosti gospodara.
Kod siliranja trava koje je uvjetovano košnjom prije vlatanja ili u fazi vlatanja najviši je sadržaj bitno je paziti na momenat gaženja i pokrivanja silosa. Kad je silos
napunjen i nagažen, slijedi odmah pokrivanje dvostrukom PVC folijom kojom opteretimo bilo automobilskim gumama ili punjenim sitnim kamenKod zatvaranja silosa moramo znati da samo anaerobni uvjeti osiguravaju kvalitetnu silažu bez gubitaka.
U nas se koriste dva tipa silosa: vodoravni i okomiti silossilo tornjevi. Kod izgradnje bilo koje vrste silosa moramo voditi da mjesto silosa treba biti: ocjedito, dostupno za istovar i spremanje zelene silažne mase, postavljen tako da jednostavan pristup izuzimanju i dopremi silaže u staju. Potrebno je procijeniti da li u izgradnju betonskih silosa i na taj cijenu koštanja proizvedene 1 mlijeka, ili na primjeru drugih silose postavljati direktno na zemlju te pravilnim gaženjem i zatvaranjem silosa proizvesti kvalitetnu i jeftinu voluminoznu hranu.
silosa broj životinja i broj hranidbenih dana za razdoblje hranidbe silažom. Važna je širina silosa jer nju uvjetuje pravilno dnevno izuzimanje silaže po cijeloj širini i visini silosa, a ona bi trebala biti najmanje 20 cm dnevno, kako bi se izbjegla naknadno vrenje fermentirane silaže. Dužina silosa nije uvjetovana dužinom svakodnevnog izuzimanja cijelog planiranog razdoblja hranidbe, kao i trajanjem punjenja silosa (silos treba napuniti i zatvoriti najkasnije u roku 48 sati).
Primjer kapaciteta silosa i hranidbe stoke travnom sjenažom (u kombinaciji sa kukuruznom silažom):
Hranidba stoke: Farma broji oko 40 UG goveda: 32 krave i 8 UG raspi. podmlatka Hranidba travnom sjenažom 200 dana ( do zelene krme)
200x40=8000 hranidbenih dana 56,0 t ST/8000 = 7,0 kg
ST/UG/dan (20,0 kg travne sjenaže/dan)
travne sjenaže:
1 m 3 u silosu sadrži oko 600 kg provenute mase, tj. 200 kg ST (oko 35% suhe tvari) travne sjenaže; Dimenzije silosa:
2 silosa x (22x4x1,60m)~280 m 3 brzina izuzimanja: 44m/28,5 tjedana = 1,5 5 m/ tjedan (22 cm / dan)
Potrebne zemljišne površine za proizvodnju zelene mase za punjenje silosa:
- prinos sjenaže je oko 10 t ST/ha
- za ukupne gubitke od 15 % (ostaje 8,5 t ST/ha), potrebno je ukupno 6,6 ha travnih površina da se silosi napune.
Ako planiramo krave i junice hraniti godine kvalitetnom voluminoznom hranom, prepodimenzije silosa i kombinacije hranidbe travne sjenaže i kukuruzne silaže.
REPAK PHLEUM PRA:f'ENSE
Visoka trava naraste 100 do 150 cm. Srednje do dugotrajna trava. 1i:aje od 4 do 1O godina.
Dobar za smjesu sa crvenom djetelinom. U iza ljuljeva. Cvat je rep. vate kasno - sredinom lipnja. kasna trava.
Nakon sjetve razvija se sporo. Ne smije se sijati kasno u jesen - izmrzne~
Puni urod daje od druge godine. Za košnju dolazi od 1. svibnja.
Daje visoke urode kvalitete. Voli vlažnija tla. Podnosi poplave.
Ima plitki korjen do 10 cm.
Osjetljiv na sušu.
Nije za suha i suhe položaje. Nakon košnje ima dobar porast. Dobro reagira na gnojidbu KAN-om.
Zahtijeva visoku košnju - trn oko 8 cm.
ISije se 10 do 12 kg na hektar. Kodguste sjetve u monokulturi 20 kg na hektar. ~d.t>.t>.
Zagreb, Žitnjak b.b.
tel. i fax: (01) 24 05 733 - uprava tel. i fax: (01) 24 05 732 - skladište žiro 30102-601-114220
PROIZVODIMO, IZVOZIMO I UVOZIMOTEPRODAJEMONAVELIKO
SJEMERATARSKOG,KRMNOG I INDUSTRIJSKOG BIWA
Osobito sjeme trava, crvene, bijele i švedske djeteline, lucerne, inkarnatke,smiljkite te bogat izbor djetelinsko-travnih smjesa, kelj, graškove, sudansku travu, repe, mrkvu,jaru i ozimu grahoricu kao i širok izbor postrnih kultura.
Zatim najširi izbor sjemena I bilja.
Vrtne alate i zaštitnasredstva.
Sve to možete dobiti u veleprodaji na gornjoj adresi i maloprodaji u boljim poljoprivrednim apotekama diljem Hrvatske.
Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer
Krave s muznosti oko 30 1 mlijeka na dan iz organizma dnevno oko 3.750 g suhe tvari mlijeka, 990 g 1.050 g masti, 1.350 g i 240 g minerala. Od minerala se oko 36,3 g kalcija, 28,5 g fosfora, 14,0 g natrija i drugih. To su velike hranjivih tvari koje krave moraju svakodnevno dobivati krmivima. Uz to treba s probave i izmjene tvari (metabolizma) jer se sva hranjiva moraju preraditi u mlijeko, meso i tvari upotrebljive za zadovoljavanje uzdržnih potreba i reprodukcije organizma. i trajniji nedostatak nekih hranjivih tvari iscrpljuje i slabi organizam krava što se u mršavosti, slabijoj kondiciji i otpornosti na neke bolesti ili patološkim promjenama na nekim dijelovima tijela ili organa.
Prema tome krave su u visokoj proizvodnji mlijeka u stanju bolesti (prikrivenom) i potrebno je s pažnjom pratiti sve promjene fiziološkog stanja i pojedinih organa pa prema potrebama podešavati hranidbu i držanje krava.
ENERGIJA U KRMNIM OBROCIMAKRAVA
Kod krava s visokom muznosti u krmnim obrocima nedostaju energetske tvari: ugljikohidrati, škrob i Energetske tvari oko 65 - 70 O/o suhe tvari krmnih obroka, a su krave biljojedi prirodno je da su i energetska krmiva samo
Visoka muznost je genetska osobina krava, ali je ostvariva samo ako su krave zdrave i dobivaju dobro uravnotežene krmne obroke. S visokom muznosti se iz organizma velike hranjivih tvari. U litri mlijeka nalazi se oko 125 g suhe tvari, odnosno oko 33 g 35 g masti, 45 g (laktoze) i 8 g minerala.
ugljikohidrati biljnog porijekla. U tom dijelu su odstupanja vrlo velika s obzirom na vrstu krmiva, stanje vegetacije, zrelosti, skladištenja, prisutnosti štetnika i drugo.
Probavljivi ugljikohidrati se u probavnom sustavu neprefermentativno u jednostavne koji se u crijevu resorbiraju u krv. Kod su nešto složeniji procesi razgradnje i probave jer se hrane teže probavljivim voluminoznim krmivima, a hrana se zadržava neko vrijeme u buragu, preživa, i izložena je djelovanju buragovih mikroorganizama.
moraju dobivati u krmnim obrocima
teže probavljivih grubih voluminoznih krmiva. Krmni obroci moraju sadržavati oko 18 - 23 % sirove vlaknine u suhoj tvari. To odgovara buragovim mikroorganizmima, održava strukturu buragova sadržaja, kiselosti, pH vrijednosti, vrstu i broj mikroorganizama. Uz to poboljša v a i kvalitetu mlijeka (Tablica 1).
Gruba voluminozna krmiva su teže probavljiva, duže se zadržavaju u buragu, produžava se vrijeme preživanja i usporava vrijeme ispražnjavanja buraga. Zbog toga ne treba kravama davati previše suhih voluminoznih krmiva, iznad 23 O/osirove vlaknine u suhoj tvari krmnih
obroka. Uzimanje hrane i potrošnja krmiva smanjuje se pritom na 2 - 3 kg suhe tvari za 100 kg tjelesne mase, a zbog manje hrane slabije hranidbene vrijednosti i probavljivosti krmiva, smanjuje se i muznost krava.
Hranidba suhih voluminoznih krmiva može uzrokovati (atonije buraga) i mršavost krava. Nasuprot tome, nedostatak sirove vlaknine u krmivima i davanje više lako probavljivih krepkih krmiva može uzrokovati probavne porekisele indigestije, nadmove, proljeve, degeneraciju jetre i slabiju mlijeka.
Dobro sastavljeni krmni obroci krava moraju stoga sadržavati najmanje 5 - 7 kg sijena, a u nedostatku sijena treba davati 2 - 3 kg zobene ili slame, 3 - 5 kg kukuruzovine, 2 - 3 kg sojine ili mljevene suncokretove ljuske i
Poticaj za razvoj i aktivnost buragovih mikroorganizama treba davati s krmnimobrocima koji sadržavaju lako topljive i razgradive ugljikohidratei Žitarice su krmiva koja sadrže visoku energetsku hranidbenu vrijednost, brzo se u buragu i stvaraju hlapive masne kiseline. Stvara se velika propionske ocetne i kiseline koje su temeljne energetske tvari u hranidbi
S , hranidhena 1 k 1rove I vrijednost M !Je O vlaknine % proizvodnih s% masti krn1iva 1 J -------,,-h""-.J._/ z_a_l_mlij~
nakon fermentacije neposredno pretvara u glukozu i resorbira u krv.
do 15,0 1 1 ispod 3,0
15,0-17,0 0,44 3,0-3,5
17.0-19,0 I 0,46, 3,5-3,7
19,0-21,0 0,48 3,7-4,0 21,0-23,0 0,50 iznad 4,0
suhih voluminoznih krmiva (sijenom, kukuruzovinom, slamom i sl.), zato ih je potrebno dodavati uz travu, sjenažu, a osobito u prisutnosti spojeva dušika (BENURALA S, uree, amonijaka i U protivnom se javljaju indigestije, a u prisutnosti lako topljivih i dušika i "otrovanje (intoksikacija)
Mnogo lako topljivih i razgradivih u hranidbi krava može uzrokovati slabije iskorištavanje celuloze i grubih krmiva, stvaranje hlapivih masnih kiselina (propionske i kiseline), snižavanje pH vrijednosti i zakiseljavanje buragova sadržaja. Javljaju se kisele indigestije, nadmi i proljevi. Smanjuje se i mlijeka.
Ove pojave se ublažavaju ako krmni obroci sadrže dovoljno lako probavljivih i razgradivih jer se mikrobna sinteza.
Za visoku muznost nije dovoljna samo energija dobivena s lako hlapivim masnim kiselinama i mikrobnom produkcijom u buragu. Krave moraju dobivati za visoku muznost i teže razgradive, u buragu stabilne ugljikohidrate iz energetski kvalitetnih škrobnih krmiva. U tu · svrhu prednost ima zrnje kukuruza koje sadrži više u buragu stabilnog škroba. Bijele žitarice (pšenica) su lakše razgradive u buragu.
Škrob koji izbjegne mikrobnu razgradnju dolazi s digestom iz buraga u crijevo gdje se 8
koncentracija glukoze u krvi održavanju stalne razine glukoze što je za stvaranje (laktoze) i održavanje visoke muznosti krava.
O glukozi ovisi stanje sustava, rad i mnoge druge fiziološke i aktivnosti u organizmu. U nedostatku glukoze javlja se pospanost, nesigurnost u kretanju i komatozno stanje.
Posebno ima u pojavama acetonemije i KETOZE kod visoko gravidnih i muznih krava.
Za visoku muznost krave moraju dobivati krmiva vrlo visoke energetske hranidbene vrijednosti. U suvremenoj hranidbi krava se dodavanje masti (pa i životinjskog porijekla). To su strane preporuke.
Mast ima vrlo visoku energetsku hranidbenu vrijednost. u hranidbi krava, kao izrazitih biljojeda, treba upotrebljavati samo krmiva biljnog porijekla. Treba naglasiti, da mast u ukupnoj krmnog obroka krava može iznositi najviše 400 - 500 g / dnevno. Ova masti nalazi se u normalno sastavljenim krmnim obrocima koji sadrže dosta kukuruza i uljanih masti smanjuje aktivnost buragovih mikroorganizama, slabi probavljivost i iskoristivost drugih hranidbenih sastojaka. Stoga se mora potrebna energetska vrijednost krmnih obroka samo iz biljnih krmiva kao što su žitarice, rezanci repe, krupnozrne mahunarke (grašak) i druga koja sadrže dosta škroba i odnosno (soja i uljane
Ne treba upotrebljavati
masna krmiva u hranidbi krava visoke gravidnosti i poslije telenja. Masna krmiva i masnih kiselina mogu broj i težinu oboljenja krava od KETOZE. Podhranjenost i nedostatak energije u tom razdoblju treba pravilnom hranidbom krava u zasušenju, upotrebom kvalitetnih škrobnatih krmiva, razdoblja postupnog krava u poslije telenja i drugim koji razgradnju tjelesne masti, masnih kiselina i ketonskih tijela.
U KRMNIM OBROCIMAKRAVA (proteini) su važni sastojci svih živih stanica i tkiva životinjskog tijela, biljaka i organske tvari
Samo biljke i niži organizmi mogu uz energije sami stvarati svoje iz jednostavnih elemenata i neorganskih spojeva.
Goveda su velikim dijelom neovisna o hranidbi s biološki kvalitetnim zaburagovim mikroorganizmima koji imaju sposobnost da stvaraju i reproduciraju organsku tvar i iz osnovnih kemijskih spojeva (bakterije - mikroflora).
Osim bakterija u buragu se nalaze protozoi (mikrofauna) ili jednostavni životinjski mikroorganizmi koji nemaju sposobnost biljne sinteze nego dobivaju za život djelomice bakterijama organske spojeva. Hrane se i sitnijim bakterijama. buragovim mikroorganizmima nalaze se i gljivicama mikroorganizmi. Svi ti mikroorganizmi razmnožavaju se u buragu i dolaze s digestom iz buraga u crijevo i služe kao temeljne u hranidbi goveda. Amonijak je u tom sustavu glavni sastojak buragova sadržaja, a zatim plinovi: M!Jekarski list 6/2001.
dioksid, metan i drugi rastvorljivi sastojci koji se dobivaju razgradnjom krmiva i služe za mikrobnu reprodukciju.
U takvima fiziološkim uvjetima osobito je hranidba krava s pašom, livadnom travom, sjenažom i drugim zelenim krmivima koja sadrže lako razgradive i topive s kospojeva
tog dušika. Ova krmiva treba nadopunjavati lako razgradivim energetskim krmivima (žitarice) što ubrzava mikrobnu reprodukciju.
Na toj osnovi je i tehnologija primjene
BENURALA S u hranidbi goveda. se, da se u buragu stvara oko 150 g mikrobnih bjelanna kg suhe tvari buragova sadržaja, što u povoljnim uvjetima iznosi dnevno oko 1,5 - 2,0 kg mikrobnih uz konzumaciju 13 do 17 kg suhe tvari krmiva s 80 % probavljivosti (trava, paša, zelena krmiva). To su u stvari temeljne bjeu hranidbi krava.
Krmni obroci krava moraju, dakle, zadovoljavati osnovne potrebe krava za održavanje fiziološkog stanja u buragu i buragovih mikroorganizama. Krave moraju dobivati lako topive i probavljive iz zelenih krmiva i spojeva vinastog dušika (NPN spojeve, BENURAL S) s dovoljnim nama lako razgradivih energetskih tvari (žitarica), uz dovoljnu suhe tvari iz voluminoznih krmiva s postotkom sirove vlaknine (sijeno, kukuruzovina, slama, sojina ljuska, mljevena suncokretova ljuska i
Mikrobne nisu, dovoljne za postizanje visoke muznosti krava i zadovomlijeka, posebice u odnosu na postotak i bezmasne suhe ~ari mlijeka. Da bi se to postiglo, krave moraju dobivati krmne smjese koje
M[jekarski list 6/2001.
Tablica 2: u potpunim krmnim smjesama za višu muznost krava Muz~ost Sirovih U buragu stabilnih 1mh1eka % od ukupnih % do 25 14 - 15 - 16 25 - 30 (25-45)* iznad 25 18 - 19 30 - 35 (55-70)*
sadrže postotak u buragu stabilnih (iz sojine i suncokretove To moraju biti s biološki kvalitetnim aminokiselinama koje sa škrobom od razgradnje u buragu i ostalim digestom iz buraga, za fermentativnu razgradnju u crijevo (I'ablica 2).
Tako pridošle hranjive tvari, nakon resorpcije i izmjenom tvari muznost krava i mlijeka.
Osobito treba naglasiti da se životinjske (mesno, mesno koštano brašno, brašno od krvi i sl.) ne smiju davati u hranidbi krava. Životinjske su jeftin proizvod kafilerija, a kod presu teže razgradive i ostaju stabilne u buragu. tim, njihova upotreba u hranidbi krava dovela je do posljedica u Europe (BSR- "Bolest ludih krava").
Krave sti biljojedi, prema tome životinjske su za njih strane koje nisu fermentativno i metaprimjerene kravama, nepotpuno se 1 ostavljaju tragove (rezidue) u tkivima krava (Prioni!).
MINERALII VITAMINI
Minerali su za rast i izgradnju tjelesnih tkiva, kosti, krvi i tkivnih ionsku ravnotežu i izmjenu tvari (metamolizam) u organizmu životinja. Posebice su za razvoj i stvaranje ploda · (fetusa) i sintezu mlijeka.
Odnosi minerala moraju biti ovisno o intenzitetu rasta, gravidnosti i muznosti krava, jer imaju podudarno ili djelo-
""u za~adi: 1zso "ine i suncokretove vanje. Od najvažnijih treba spomenuti: kalcij i fosfor, kalij, natrij i magnezij.
Kravama gotovo redovito nedostaje fosfora, natrija i magnezija. Malo ih ima u gotovo svim zelenim i suhim voluminoznim krmivima. je i slaba resorpcija i iskorištavanje u probavnom sustavu (konverzija) zbog prisutnosti kalija i dušispojeva u biljnim krmivima.
Zbog nedostatka minerala u krmivima, kod muznih krava može do slabosti kosti, oboljenja i oticanja nogu, zglobova i vimena, razdražljivosti i (tetanija). je i utjecaj na plodnost i reprodukciju krava.
Od mikrominerala su važni: željezo, bakar, kobalt, jod, cink, mangan, molibden i selen. Esencijalni mikrominerali ili aktiviraju pojedine enzimatske sustave, sastavni su dijelovi vitamina, hormona i drugih tvari od životnih
Vitamini su složeni organski spojevi koji u malim izmjenu tvari i održavaju zdravlje, plodnost i proizvodne sposobnosti životinja. Za prežisu od posebne važnosti vitamini topivi u masti: vitamini A, D, E i K koje treba svakodnevno dodavati hrani. Vitamini B skupine dijelom se mogu sintetizirati u buragu buragovih mikroorganizama. Telad, kao i svi moraju hranom dobivati sve u masti i u vodi topive vitamine. Vitamini koji se dodaju hranom moraju biti stabilizirani i od ~tjecaja svjetla, zraka, vode, teških kovina i drugih vanjskih utjecaja. Moraju biti praškasti i pogodni za miješanje u krmnim smjesama ._J
The Service Company
HENKEL-ECOLAB ASEVI
ZA NOVU HIGIJENU MUŽNJE
P3 OXI-FOAM
P3 Blu-Gard
P3 io-Shield
P3-VE OUC D
HIGIJENSKA MUŽNJA • KVALITETNO MLIJEKO
- sredstva za alkalno i kiselo pranje te dezinfekciju {muznih mljekovoda i hladnjaka za mlijeko) - sredstva za pranje
Mlijeko po svojoj hranjivosti spada u dragocjenu i nezamjenjivu životnu namirnicu Jer sadrži skoro sve sastojke potrebne za život.
je pripitomio neke divlje životinje da bi dobio mlijeko. To mlijeko se stvara u vimenu
žlijezdi, koje je pripitomljavanjem, iskorištavanjem i selekcijom postajalo sve i razvijenije po obimu i kapacitetu, osobito kod goveda.
O torp.e produžna vrijeme laktacijemuznosti i velike mlijeka plemenitih rasa naših životinja za razliku od primitivnih ili divljih predstavnika iste rase. Kod plemenitih rasa koža vimena je tanka, lako se nabire u tanke male nabore, je, a kod izmuzenog vimena jako se skupi. Što je više nabora, (švicarski) tvrde da je krava bolja mljekulja.
Prema amatersko-morfološkim osobitostima vimena oblik) možemo procijeniti kapacitet proizvodnosti mlijeka neke plotkinje. Vime je jedan od najvažnijih sekundarnih spolnih oznaka kao i znak dobre ili loše muznosti.
Na prerezu vimena se žljezdani režnjevi, kanali te cisterna. cisterna je prostor za sakupljanje mlijeka i predstavlja šupljinu nepravilnog oblika u koji uvire broj kanala.
Žljezdano tkivo vimena sadrži velik broj zrnatih režnjeva 0,5 - 5 mm. Režnjeve alveole s 15 - 50 epitelnih stanica koje supstanciju za mlijeka.
Kapacitet vimena ovisi o stadiju i broju laktacija. Svježe oteljene krave imaju kapacitet vimena koji se smanjuje prema kraju laktacije. Kapacitet vimena se od laktacije do laktacije, pa je maksimalan 4 i 5 laktacija. Prvotelke daju 25 - 30 % manje mlijeka od krava u 4. ili 5-oj laktaciji. dužina sisa u krava se u granicama 6 - 8 cm uz obujam
Pri izboru krava za rasplod i mlijeko, veoma je važno, osim drugihosobitosti, za odabir dobre "mljekulje"poznavati vime te njegovih kvantitativnihi kvalitativnih svojstava. V1111e je važan organ pa ga treba poznavati svaki
oko 10 cm a mora biti jednak u sve sise što je važno za strojnu mužnju.
Nasljednost je 0,50 - 0,70 za obujam i duljinu sisa što je važno znati za selekciju. Pravilna duljina i razvijenost sisa spada u važne osobitosti i oznake dobre mljekulje.
Ima više oblika vimena, a najbolje je ono pravilno prostrano izrazito sa širinom razmjerno duljini. Sise su postavljene u sredini su oblika, zvonastog ili ljevkastog, što je bolje na završetku izlaznog vrha sise.
Vime otažnog oblika je nepravilno što je onda kada su prednje postavljene znatno više od stražnjih, nepovoljan oblik za strojnu mužnju. torbasto vime ima manji obujam i razmjerno je duboko, pa mu je udaljenost od pada katkad manja od 40 cm što pri strojnoj mužnji. Torbasto nisko vime lako se i blati, a ako je na pašnjaku oštra trava i šaš može do sisa (porezotine). Ni kuglasta vime nije dobro jer je prostorno malo, sa slabom produkcijom mlijeka.
Nerijetka se može vidjeti vrlo ružno nepravilno, tzv. kozje vime šiljatog oblika. Takvo vime ima malu bazu, prednje su slabo razvijene, a stražnje se bez vidljiva prelaza nastavljaju u sise.
Pri ocjenjivanju vimena, obzirom na kvalitetu, ocjenjuje se od 1- 5. Ocjenu 5 dobiva pravilno, prostrano vime prikladne bogato žljezdasto - spužvastim parenhimom koje nije tvrdo i mesnato. Sto je više odstupanja od navedenih dobrih obilježja vime dobiva slabiju' ocjenu opada cjelokupna vrijednost plotkinje.
Dobiti dobro vime krave muzare obaveza je selekcijske službe koja mora osobito paziti pri odabiru bikova za rasplod, bilo za umjetnu oplodnju bilo za prirodni pripust.
Treba uzimati samo bikove koji od dobrih krava - bikovskih majki, a da se njihovih odlikuju pravilno vimenom.
Mljekarski li,st 6/2001.
Piše:Antun dr. vet. med.
jednjaka
~~taje zbog zaostajanja hrane 't -~\r, ' ili stranog predmeta u jednjak.i • • 1 ,,:...../-~ se smanjuje ili prekicfa ;/~jegova_ pr?hodnost. Bolest se~ - '"" · ""~ I cesto 1av_l1a u go:7eda koja f \ pohlepno Jedu, a moze rezultira- 1 ti životinje.
Do jednjaka dolazi zbog gutanja prevelikog, nedovoljno sažvakanog i ovlaženog zalogaja hrane.
Zalogaj hrane može zastati u vratnom dijelu jednjakaneposredno iza ždrijela, zatim na ulasku jednjaka u prsnu šupljinu i na mjestu gdje jednjak prolazi kroz ošit (dijafragmu).
jednjaka nastaje uslijed gutanja klipa kukuruza, krumpira, jabuke, komada repe, komada bundeve, kupusa ili kelja.
Govedo može do navedenih krmiva u staji, dvorištu obiteljskog gospodarstva ili na pašnjaku.
Znakovi bolesti. Znakovi se jave iznenada, prilikom ili neposredno nakon hranjenja. Kad zalogaj zaostane dolazi do jednjaka, govedo se uznemiri, ispruža vrat izbaciti ili progutati hranu, spušta glavu, davi se i slini. Ispruži jezik iz usta, a napadi kašlja mogu se sve do gušenja. Važno je napomenuti da zbog jednjaka ne dolazi do izbacivanja plina iz buraga pa se plin brzo nakuplja u buragu nadam odnosno volumena buraga, zbog dolazi do pritiska na srce i goveda. Uslijed pritiska na srce i dolazi do otežanog disanja
i otežane cirkulacije krvi u srcu i
U pojedinim zalogaj koji zaostane u jednjaku može vršiti pritisak na dušnik i na taj otežavati disanje. Zbog pritiska zalogaja na stijenku dolazi do upale sluznice jednjaka, a kasnije i dubljih slojeva koji zbog pritiska odumiru (nekroza). Navedene promjene mogu završiti perforacijom, odnosno stijenka jednjaka može biti probijena zbog nastalih promjena pa životinju treba ekonomski iskoristiti (zaklati). da je uslijed jednjaka izbacivanje plina iz buraga pa dolazi do nadma koji ugrožava život goveda, a zbog može do teških ozljeda Gednjaka, ždrijela, buraga) koje su pogubne za životinju. Stoga je potrebno odmah pozvati veterinara.
Preventiva. Hrana uvijek mora biti dovoljno usitnjena. Treba izbjegavati hranidbu cijelim ili nedovoljno usitnjenim klipovima kukuruza, posebno goveda koja halapljivo jedu jer su podložnija jednjaka.
Piše:Antun dr. vet. med.
Zbog upala vimena propadaju stanice koje mlijeko, a I kao posljedica javlja se trajni pad bez obzira kako je životinja držana, hranjena ili muzena u narednim laktacijama.
U Mljekarskom listu je nebrojeno puta pisano o problematici vezanoj uz upale vimena (mastitise). Nažalost u brojnim stajama upale vimena još uvijek nanose velike štete. Osnovni je problem što ne gledaju na upalu vimena odnosno mastitis kao bolest. Vjerojatno je razlog u tome što se u praksi govori o mastitisu koji puno "blaže" nego upala vimena koja nam odmah daje do znanja da je životinja bolesna.
PRAVILNIKŠTITI
MLIJEKA
Pravilnikom o svježeg sirovog mlijeka je da gornja granica za broj somatskih stanica iznosi 400 000 (higijenska na taj se dozvoljava otkup mlijeka bolesnih životinja. Tako se išlo u korist mlijeka koji jednostavno ne žele ili ne mogu poboljšati uvjete proizvodnje. To ne da taj broj od 400 000 somatskih stanica u biti smanjen. Još jednom naglasiti da je mlijeko u kojem ima više od 25 O 000 somatskih stanica mlijeko bolesne životinje. Problem prevelikog broja somatskih stanica u pojedinim Mljekarski list 6/2001.
zemljama zapadne Europe rješava se godinama, a u Hrvatskoj smo još uvijek na
UPALAVIMENA STVARA GUBITKE
Upala vimena nanosi višestruku štetu u proizvodnji mlijeka:
1. Upale vimena smanJUJU proizvedenog mlijeka,
2. je skupo, a rezultat je upitan jer može do gubitka ili cijelog vimena,
3. Mlijeko oboljelog vimena promijenjenog je sastava, nije pogodno za prehranu ljudi, posebno djece,
4. Može do trajnog smanjenja mlijeka u pojedinim
5. Upala vimena može narušiti zdravstveno stanje životinje,
6. Zbog upotrebe antibiotika u mlijeko se ne smije predavati za preradu vrijeme nakon ozdravljenja vimena, ovisno o vrsti upotrebljenog antibiotika (karenca).
Važno je znati, da krava zbog upale vimena može uginuti ili smo je prisiljeni odvesti u klaonicu jer je veterinar uz svu propisanu terapiju ne može (npr. prilikom gangrenozne ili upale vimena).
Iz navedenog se vidi ozbiljnost problema vezanog uz upale vimena bez obzira o kojem obliku upale vimena se radi.
UZROCI UPALAVIMENA
Upala vimena je posljedica ulaska i štetnog djelovanja mikroorganizama (bakterija, virusa i dr.) u vimenu. Mikroorganizmi
ulaze u vrme preko sisnog kanala, a putem krvotoka ili limfogeno. Navest niz štetnih koji dovode do pojave upala vimena u uzgoju:
1. Loš smještaj i higi.jenau staji
2. Nehigi.jenskamužnja
3. Loša tehnika mužnje ili strojna)
4. Neispravan muzni
5. Nedostatna prehrana krava muzara
6. Loše zdravstveno stanje krave
Upala vimena je posljedica djelovanja više štetnih istovremeno što otežava suzbijanje bolesti u uzgoJu.
PODJELAUPALAVIMENA
Upale vimena dijelimo na upale odnosno vidljive i na odnosno nevidljive.
Mljekarski Hst 6/2001.
(vidljive) upale vimena upala vimena razvije se za jedan ili više dana i lako je prepoznajemo. Naglo se smanjuje pomuzenog mlijeka, vime je ili smanjena, bolno i temperirano (toplo), a može biti promijenjena boja kože na upaljenoj sta). Mlijeko upaljenog vimena je vidljivo promijenjenog izgleda (zgrušana, s primjesama krvi ili gnoja, vodenasto itd.) to više nije mlijeko nego patološki sekret koji se ne smije koristiti u prehrani ljudi - i životinja (napajanje teladi). Kod ovog oblika upale je promijenjeno zdravstveno stanje krave (prestanak preživanja, proljev itd.). VETERINARSTVO
(nevidljiva) upala vimena
Ovaj oblik upale vimena nanosi štete u proizvodnji mlijeka jer oko 90 posto svih oblika upala vimena, a može smanjiti proizvodnju mlijeka 20 i više posto. Osnovni problem je što zanemaruju ovaj oblik upale jer su uvjereni da je ona prisutna samo kada su promjene na vimenu ili mlijeku vidljive.
Takav oblik upale razvija se tjednima i mjesecima upala), a ono što je najvažnije, prepoznati je možemo jedino brojanjem somatskih stanica ili mastitis testom. U stranoj literaturi se govori o prisutnosti upale vimena kada se u jednom mililitru mlijeka nalazi više od 25 0000 somatskih stanica, a prema nekim istraživanjima ta granica je i niža.
Kod upale vimena mlijeka postupno se smanjuje što otežava otkrivanje bolesti. Kao posljedica javlja se smanjena proizvodnja mlijeka u vimena tijekom narednih laktacija, bez obzira na rezultate
Nastavak u narednom broju Mljekarskog lista.
OL r
PRIPREMA ZA AUKCIJSKE PRODAJE
Piše: Karmen dipl.ing.
organiziranih prodaj a rasplodnih grla "sitnog zuba" putem aukcija u Hrvatskoj bio je 1999. godine. Aukcije su organizirali Hrvatski selekcijski centar - pododjel za uzgoj i selekciju ovaca i koza, selekcijske službe i udruge koza i ovaca.
Te smo godine po prvi puta na ukupno tri aukcijske prodaje (dvije na Varaždinske županije i jedna na 7. dnom sajmu u Gudovcu) ponudili ukupno 667 rasplodnih jarica
ne cijene 980,00 kuna. Broj izlicitiranih i prodanih jarica bio je 396 grla s izlicitiranom cijenom od 1.160,00 kuna. je bio dobar, ali bez kupnje kreditom. Dakle, uzaludan.
Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva koje je kupnju 500 rasplodnih grla povoljnim kreditom, aukcijske prodaje "sitnog zuba" zabilježile su svoj uspjeh i u Hrvatskoj.
Prodaja na aukciji pokazala je svoju dobru stranu, jer je svaka · životinja prošla tri osnovne selekcije: kod kod a neposredno pred prodaju obavljena je ocjenjivanje. Ocjena je bila zbroj ukupnih bodova: za ocjenu uzgojne vrijednosti (pasminski tip, boja, podrijetlo, konstitucija, zdravlje, i uzraslost), ocjenu eksterijera, i proizvodnu vrijednost majke (plodnost,
Nadalje, u svojstvu prodavatelja mogli su vidjeti i
grla iz drugih uzgoja te na taj spoznati kvalitetu svojih grla, a kupci su mogli odabrati grla.
Ovaj prodaje nastavili smo i tijekom 2000. godine kada je organizirano ukupno šest aukcijskih prodaja: tri u u suradnji s Regionalnom udrugom kozara i "RUKA'' koja djeluje na i Krapinsko-zagorske županije, jedna u Biškupcu - u Varaždinskoj županiji, jedna u Koprivnici, i jedna na 8. skom sajmu u Gudovcu. 130 ponudilo je 1084 rasplodne jarice s cijenom 1.013,77 kuna. Prodana je 836 grla, a izlicitirana prodajna cijena - 1.041,77 kuna.
Svi ovi podaci ukazuju da je aukcijska prodaja dobra, a istovremeno se približavati prodaje u razvijenim zemljama. Želimo da i ove godine aukcijske prodaje rasplodnih jarica budu uspješne, pa su uveliko i pripreme grla.
Prvu aukciju rasplodnih jarica najavljujemo u 16. lipnja 2001., potom slijede aukcija u Biškupcu ·3. srpnja, zatim aukcija na 9. dnom sajmu u Gudovcu.
Ove godine za ocjenjivanje rasplodnih grla je "PRAVILNIK ZA OCJENJIVANJE rasplodnih jarica" kojim se želimo još više približiti
AUKCIJSKA PRODAJA RASPLODNIH JARICA
pripreme grla za aukciju po uzoru na Austriju i Bavarsku. Ukupan broj bodova baziran je na ocjeni za:
VANJSKIIZGLED
(30% od ukupnog broja bodova)
PODRIJETLO
(50% od ukupnog broja bodova)
UZRASLOST
(20% od ukupnog broja bodova)
Zbroj bodova
klasu, a ona je u vezi s cijenom za licitaciju:
E klasa: 100 - 95 bodova
I klasa: 94 - 85 bodova
II klasa: 84 - 75 bodova
III klasa: 7 4 - 65 bodova
Sva grla s ocjenom 65 i manje bodova, grla su izvan klase.
VANJSKI IZGLED grla povezan je s ocjenom za ukupni dojam što da se kod grla
traži: ravna linija, harmoniodnos dužine, širine, dubine i visine tijela, zdravlje i dobra kondicija grla, boja dlake za pasminu , sjaj i dlake te njena dobra
prilegnutost uz tijelo.
Lošim se smatra: loša kondicija, uleknuta ili na linija, te nakostriješena dlaka.
Glava bi trebala biti mala uska i lagana sa širokim za spol), bistre i živahan pogled, te pravilno zubalo.
Nepoželjna je gruba, velika duga i uska glava, a vilica ne smije biti zubalo) niti duža zubalo).
Vrat bi trebao biti dug i tanak, dobro povezan s prsima i glavom. Lošim se smatra izrazito tanak vrat.
Prednji dio tijela - (prsa) treba biti dobro razvijen, a važna je povezanost vrata i ramena s prsima.
se da je loša povezanost lopatica s prsnim košem, te greben ispod nivoa linije.
Za srednji dio tijela poželjna je dužina i dubina, ravna i linija, zatim obujam prsnog koša dovoljno razvijen s visoko nošenim i dovoljno razmaknutim rebrima, te dobro razvijen trbuh.
Nepoželjan je plitki prsni koš, uleknuta ili šarenasta te obješen i preširok trbuh.
Zadnji dio tijela - zdjelica dobro razvijena, dovoljno duga i široka te umjereno spuštena. Lošim se smatra uska i prestrma zdjelica.
Noge moraju biti i dužine proporcionalne okviru tijela, i papci održavani, glatki i u rascjepu dobro· prilegnuti. Stav prednjih i stražnjih nogu mora biti pravilan i
Izrazito lošim se smatra X stav, O stav i ravan - strm stav,
OCJENA I SPOSOBNOSTIRAZVITKA GOSPODARSTVAS
@@U~
Piše: doc. dr. se. Zoran
Potreba ocjene proizvodnje i razvitka gospodarstva Nakon posljednjeg razdoblja ulaganja u govedarsku proizvodnju u Hrvatskoj (1995.1998.) i proizvodnje i otkupa mlijeka, danas se u našoj praksi može primijetiti ponovno smanjenje broja muznih grla i proizvodnje, odnosno otkupa mlijeka. su razlozi takvom
Mljekarski list 6/2001.
stanju, no strateška važnost govedarske proizvodnje osnovno poticanje intenzivnog razvitka ove grane poljoprivrede. Prema nekim podacima iz resornog ministarstva može se u bliskom razdoblju kreditiranje govedarske proizvodnje usmjereno na broja grla, muznosti i prirasta goveda.
Osnovna pretpostavka razvitka govedarstva bit ustrojavanje profitabilnih proizvod-
mekane te nepravilan rast papaka.
Vime mora bito dobro razvijeno, i pravilno podijeljeno u dva režnja, prekriveno finim i pravilno razvi. Jemm sisama.
Lošim se smatra izrazito veliko vime u odnosu na uzraslost, mesnato vime, pasise (dodatne sise) te nepravilno razvijeni režnjevi vimena.
Ocjena PODRIJETLA je ocjena plodnosti ženskih predaka po majci i ocu, te nivo njihove laktacijske proizvodnje.
Ocjena UZRASLOSTI vezana je uz dob grla izražena u danima, životni prirast, na podatak koji ukazuje da grlo iz legla u kojem je ojareno 1, 2, 3 ili više jaradi, porodnu težinu, te težinu na dan ocjene.
GOSPODARSTVO
nih jedinica - gospodarstava, obiteljskih i specijaliziranih farmi za razliku od do sada usmjeravanja kredita na veliki broj korisnika s manjim brojem muznih grla.
Namjera ovakvog razvitka je proizvodnje dovoljne za potrebe preradbene industrije i potrošnje te konkurentnosti domau uvjetima pritiska tržišta.
Jedan od važnijih problema, vezan uz pretpostavke razvitka, je osiguranje dostatnog broja gospodarstava koja bi u relativno kratkom roku mogla provesti potrebne adaptacije i ulaganja te se potpuno uklopiti u zahtjeve specijalizirane govedarske proizvodnje.
Naime, prema procjenama dio "naprednijih" gospodarstava s govedarskom proizvodnjom (prevladava proizvodnja
mlijeka) je kreditima podignutim posljednjih godina radi zadržavanja dobrog gospodarskog položaja, obnove i razvitka vlastite proizvodnje. Isto tako, dobar dio gospodarstava koji ima "volju" svoje kapacitete nažalost, sadašnjim stupnjem korištenja genetskog potencijala i prirast) te organizacijom i ekonomikom proizvodnje mlijeka i tovljenika, ne zadovoljava kriterijima suvremenog uzgoja te ne može poslovati ekonomski bez nijih promjena u tehnologiji.
Važan problem dosadašnjih pokušaja razvitka predstavlja i dosadašnje ulaganja u govedarske kapacitete kao privatna poslovna ulaganja, bez obveze potpomaganja i uloženog na što
Tako imamo situaciju u našoj govedarskoj praksi da jedan dio poštuje mjerila suvremene tehnologije, traži i dobiva kvalitetnu institucija, drugi (nažalost dio još uvijek proizvodi relativno malo mlijeka ili prirasta goveda po grlu, uzgaja goveda na te ima loš odnos uloženog i dobivenog u govedarstvu.
Ova prva skupina proizvosadašnji odnos proizvocijena mlijeka i cijena utrošenog repromaterijala i rada u proizvodnji mlijeka drže dosta povoljnim, za druge ni prodajna cijena od 3,00 kuna po litri ne pokriva sveukupne troškove poslovanja.
No, nije sve idealno ni u poslovanju gospodarstava koja imaju proizvodne rezultate u našim uvjetima.
Postupno i obnavljanje kapaciteta u govedarstvu nije bilo zbog promjenjivih uvjeta u kojima su poslovali Zato je
u razdoblju 7 ili 5 godina "debelih krava" dosta proizvoili još više svoja osnovna stada. Vlastita istraživanja na obiteljskim gospodarstvima provedena krajem 2000. godine na da je u nekim gospodarstvima s prosproizvodnjom mlijeka iznad 4.500 litara po grlu cijena koštanja mlijeka iznad 3,25 kuna jer je gospodarstvo u velikoj mjeri kreditima. Iako su krediti porast osnovnog stada u gospodarstvu posljednjih nekoliko godina pa gospodarstvo ima dobre proizvodne rezultate, ovo kreditno je tako veliko da je cijelo poslovanje gospodarstva u zoni.
Jednostavno, gospodarstva nisu imala dovoljno vlastitih sredstava iz prijašnjeg bavljenja govedarstvom i danas sav "svoj" dohodak na ime troškova financiranja. Pitanje je imaju li dovoljno akumulacije izvan govedarske proizvodnje kojom podmiriti manjkove i zadovoljiti životne potrebe svih Kad nemaju dovoljno sredstava, gospodarstva su upuna ponovno uzimanje kredita radi obnavljanja proizvodnje, pa 25-40% višu cijenu nabavke grla, opreme i objekata zbog troškova kamata i otplate kredita.
'Zato je u novom procesu obnove i razvitka govedarstva u hrvatskoj potrebno detaljno i realno ana/izi,rati i njihovu razvojnu sposobnost te ocijeniti nosti i neizvjesnost ulaganja u adaptacije ili izgradnju novih govedarskih farmi.
U nekoliko
ka ove rubrike Mljekarskog lista bit prikazan pojednostavljeni ocjene gospodarske kovitosti proizvodnje mlijeka u
gospodarstvu i ogena tosti investicija.
Namjena ove serije je upoznavanje gospodara s osnovnim ekonomskim i pokazateljima, kako bi jednostavnijim sagledavanjem i analizom vlastitog poslovanja mogli barem okvirno kovitost sadašnje proizvodnje mlijeka ili tova junadi, te ocijeniti opravdanost ulaganja u nje grla, novu mehanizaciju, opremu ili objekte.
Postupak prikupljanjapodataka
obiteljskih gospodarstava nije registriralo svoju proizvodnju mlijeka u oblicima {obrt u sustavu PDV-a, tvrtka), pa za analize ne možemo koristiti razliknjigovodstvene obrasce kojima se prate svi važniji poslovni kupnje i prodaje, prihodi, troškovi, sredstva i izvori sredstava ... U praksi se zato koristimo oblicima anketa kojima pokušavamo što realnije ocijeniti vrijednost, i stupanj korištenja kapaciteta u gospodarstvu, te tehnološka i ekonomska obilježja i rezultate poljoprivredne proizvodnje.
Za potrebe analiza zanimaju nas najprije radno aktivni i uzdržavani, te vrijeme njihovog rada u ili izvan gospodarstva. Isto tako, potrebno je u radnim satima i izraziti usluge rada u gospodarstvu.
je bilježenje proizvodnih kapaciteta u gospodarstvu. Potrebno je zabilježiti i vrijednost kategorija poljoprivrednog zemljišta (oranice, pašnjaci, livade ) vlastitog i zakupljenog, kao i trošak zakupa.
Potrebno je evidentirati brojno stanje i vrijednost rasplodne stoke (goveda, konji, ovce i koze, svinje) te površine i vrijednost dugogodišnjih nasada.
Ml/ekarski list 6/2001.
bilježiti dob, i vrijednost objekata, strojeva i opreme u gospodarstvu.
površine, prinose i prihode u biljnoj 'proizvodnji, te troškove po pojedinim proizvodnjama (pšenica, kukuruz, DTS, sjenaža, silaža i sl.). Detaljno evidentirati proizvodnju mlijeka i teladi, te tov junadi. Potrebno je prikupiti podatke o utrošcima materijala i uslugama u govedarskoj proizvodnji te proizvedene i prodane kao i prihode od govedarstva. je i s drugim granama te možebitnom preradom (mlijeko, proizvodi i sl.) u gospodarstvu. Bilježiti i ostale primitke (naknadu, i dr.) te izdatke kuPosebno izdvojiti troškove održavanja i korištenja "nepoljoprivredne" mehanizacije te izdatke
pri se procjenjuje udio (%) korištenja ovih troškova u poljoprivrednoj djelatnosti
Prikupljeni podaci koriste se za dohotka i dobitka gospodarstva, cijenu koštanja i dohodak proizvodnje mlijeka, odnosno govedarske proizvodnje.
Kad se potrebni pokazatelji je na temelju pretpostavljenih ulaganja u nove govedarske kapacitete (farma, objekti, oprema, muzna grla, poljoprivredna mehanizacija) i nove proizvodnje prema tehnološkim normativima (utrošci rada i materijala, proizvodnja mlijeka i prirast u tovu) ocijeniti vitost i isplativost proizvodnje gospodarstva.
Primjer jednostavne ankete o kapacitetima i proizvodnji mlijeka te investicijskim namjerama, prikazan je u nastavku. Prema ovom i obrascima bit u nastavku ove serije prikazano korištenje anketa u ekonomskoj analizi i ocjeni isplativosti investicija u gospodarstvu.
JEDNOSTAVNA ANKETA O KAPACITETIMA. I PROIZVODNn MLUEKA U G08PODAK8TVU
0.AHOVI Ooepodar
Mlij,b
To,,\jmajulal
Tawljmo
Opio
Piše: dr. se. Petar
razvoj proizvodnje mlijeka
U tržišnom gospodarstvu postoji primarne proizvodnje poljoprivrednih proizvoda te tržišta koji je regulator odnosa ponude i potražnje roba, usluga i kapitala. U odnosu na tržište ne mogu se agrarni proizvodi s industrijskim zbog proizvoda i sezonskog karaktera dijela poljoprivredne proizvodnje. Postoji takozvano tržište poljoprivrednih proizvoda na kojem se ugovara i obavlja prodaja agrarnih proizvoda. Poljoprivredni proizvodi zahtijevaju posebne uvjete nja i skladištenja i kroz ovu fazu prolazi dio proizvoda prije isporuke i prodaje. Proizvomlijeka svježe mlijeko trebaju kupcima odmah nakon mužnje. Mlijeko se u rashladnim bazenima (laktofrizima) radi održavanja kvalitete sirovog kravljeg mlijeka. U uvjetima mlijeko se brzo kvari, stoga mlijeka moraju duimati siguran plasman mlijeka i stalne kupce.
U Europskoj uniji zakonskom regulativom se odnos primarne proizvodnje mlijeka i tržišta propisivanjem kvota i kroz sustav subvencija. zemljama postoji disciplina i odgovornost za primjenu dogovorene agrarne politike jer se primjenjuju sankcije i prava na subvencije. Odnosi u. primarnoj proizvodnji mlijeka i trgovini mlijekom i 18
proizvodima dugose procjenjuju i planiraju i to kroz trendove potrošnje i plasmana na internim tržištima Zajednice te putem izvoza proizvoda na svjetsko tržište.
Prognoze razvoja proizvodnje mlijeka u svijetu (FAO) odnose se na razdoblje do 2015. godine i za razdoblje do 2030. godine. U analizama projekcije razvoja primarne proizvodnje mlijeka zasebno se iskazuju nerazvijene zemlje, zemlje u tranziciji te industrijski razvijene zemlje. Razvoj svjetske proizvodnje mlijeka sve vrste mlijeka od kojih je najvažnije kravlje mlijeko koje je u ukupnoj proizvodnji zastupljeno sa cca 84%. Razvijeni kontinenti (Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Europa, Oceanija) proizvode 80% ukupne svjetske proizvodnje kravljeg mlijeka što je ujedno i 60% ukupne svjetske proizvodnje mlijeka.
Tablica 1: Projekcija razvoja proizvodnje mlijeka u svijetu (1995./97.-2030. god.) (milijun tona)
Prema procjenama ~kupna proizvodnja mlijeka u svijetu u razdoblju 1995./97. god. do 2015. god. bi se sa 539 mlrd. litara na 707 mlrd. litara, što predstavlja
proizvodnje za 31, 17%. porast proizvodnje mlijeka imale bi nerazvijene zemlje i iznosio bi 64,28%, dok bi industrijski razvijene zemlje i zemlje u razvoju ostvarile jednaku stopu rasta ukupno za 12%. Europska unija s petnaest u razdoblju 2007./2008. god. uglavnom proizvodnju kravljeg mlijeka bi se za svega 1,50/o kvote i na taj uravnotežio odnos proizvodnje i potražnje mlijeka.
U daljnjem razdoblju razvoja proizvodnje mlijeka 2015.-2030. god. se umjereniji rast. U 2030. god. proizvodnja mlijeka u svijetu ukupno bi iznosila 886 milijardi litara mlijeka ili nje za 25,53% u odnosu na 2015. godinu. Prema FAO dugoanalizama razvoja svjetske proizvodnje mlijeka da nerazvijene zemlje mogu ostvarivati godišnje proizvodnje po stopi od3%.
potrošnjamlijeka i proizvoda
Godišnja potrošnja mlijeka po jednom stanovniku (potrošnja per capita) odnosi se na ukupnu potrošnju mlijeka i Ukupna potrošnja se iskazuje kroz ekvivalent iskazan u litrama ili kilogramima mlijeka. ekvivalent iskazuje potrebne mlijeka (lit./kg.) za proizvodnju odreproizvoda. U mljekarskoj praksi se koriste koeficijenti kojih se potrebne mlijeka kao sirovine za dobivanje nekog proizvoda. Mlijeko se ne koristi samo kao prehrambeni proizvod se neki
proizvodi ili nusproizvodi industrijske prerade mlijeka upotrebljavaju u ishrani stoke kao zamjenica za podmladak ili kao dodatak hrani.
Potrošnja mlijeka i proizvoda ovisi o mnogim faktorima od kojih su najhitniji stupanj razvoja neke zemlje, tradicija u ishrani stanovništva, vjersko opredjeljenje ljudi te kupovna
Na
nivou potrošnje mlijeka u svijetu postoje velike razlike kako prema ukupnim potrošenim mlijeka tako i u odnosu na strukturu proizvoda.
Tablica 2: Potrošnja i prognoza potrošnje mlijeka i proizvoda (bez maslaca) u svijetu 1984./86.-2030. godina ekvivalent kg
RAZOOBWE • GODINA 1984/86. 1995/97. 2015. 2030. god. god. god. god.
Industrijske 210 213 220 224 zemlje
zemlje u 180 155 173 186 tranziciji nerazvijene 37 42 53 67 zemlje
evljet 78 78 82 91
U nerazvijenim zemljama potrošnja mlijeka i proizvoda (bez potrošnje maslaca) iznosi svega 42 kg mlijeka po stanovniku, zemlje u tranziciji troše 155 kg mlijeka, a u razvijenim zemljama potrošnja po stanovniku je 213 kg mlijeka. potrošnja mlijeka u svijetu po stanovniku iznosi 76 kilograma mlijeka. Kada se ovim podacima o potrošnji obuhvati i potrošnja maslaca, tada ukupna potrošnja u industrijski razvijenim zemljama iznosi do 300 kg mlijeka po stanovniku, a u zemljama u tranziciji potrošnja iznosi 180 kg mlijeka/stanovniku. broj zemalja vlastitom proizvodnjom mlijeka ne podmiruju potrebe stanovništva te uvoze sirovo mlijeko i
Kupovna stanovništva na strukturu prerade mli-
Mljekarski list 6/2001.
jeka i proizvodnju U nerazvijenim i manje razvijenim zemljama do 60% sirovog mlijeka koristi se za proizvodnju konzumnog mlijeka, u dijelu razvijenih zemalja 38%, a u EU-15 za konzumno mlijeko upotrebljava se do 23% sirovog mlijeka. Struktura prerade kolikonzumnog mlijeka karakje za nerazvijene i manje razvijene zemlje. konzumnog mlijeka, koje su na tržištu u prodaji, vrijednosna stvaraju manji prihod u odnosu na druge grupe proizvoda. I razvijene zemlje proizvode konzumnog mlijeka i ovaj je odnos relativno manji grupama proizvoda obzirom na ukupnu visoku godišnju potrošnju mlijeka po stanovniku: Tablica 3: Ukupna potrošnja (per capita) mlijeka i nekih proizvoda u svijetu i Hrvatskoj u 1997./1998. god.
U odnosu na neke grupe proizvoda postoje velike razlike u potrošnji po stanovniku fermentiranih proizvoda (maslaca i sireva). Potrošnja maslaca u svijetu se i do 8,3 kg godišnje po stanovniku, a u zemljama EU 4, 7 kg p.c. Potrošnja sireva u svijetu se od 7,0 kg do 23,8 kg, a u EU potrošnja iznosi 17,4 kg sireva po stanovniku. Potrošnja mlijeka za i fermentiranih proizvoda u svijetu se od 3,6 45,0 kg po stanovniku, a u EU od 9,8 kg do 45,0 kg.
U 1998. god., potrošnja mlijeka i
u Hrvatskoj je 162 litre ekvivalent litara) po stanovniku, s time da je iz proizvodnje 130 litara a razlika od 32 litre je iz uvoza kroz mlijeko i U strukturi potrošnje konzumno mlijeko zastupljena je sa 91,85 litara, maslac sa svega 0,40 kg i sirevi u od 7,05 kg. procjena potrošnje mlijeka i
procjene o rastu potrošnje mlijeka i pret~melje se na studiji FAO o razvoju proizvodnje mlijeka u svijetu od 1995./97. god. do 2030. god. Prva faza razvoja odnosi se na razdoblje 1995./97. 2015. god. kada bi se primarna proizvodnja mlijeka trebala ukupno za 31, 17% ili za 168 milijardi litara. Porast proizvodnje mlijeka bio bi ovisno o stupnju razvoja dijelova svijeta i grupe zemalja. Visoko razvijene industrijske zemlje i dalje održavati visoku stopu godišnje potrošnje mlijeka i po stanovniku bez promjene. U tranzicijskim zemljama potrošnja bi se za 10%, a u nerazvijenim zemljama rast potrošnje iznosio bi 12,61 %. U nerazvijenim zemljama u ovoin periodu primarna proizvodnja mlijeka bila bi za 64,28% što proporcionalno ne prati potrošnje po stanovniku i zbog velikog porasta broja stanovnika u tim zemljama. Sadašnje stanje govedarske proizvodnje i proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj je i bez pokretanja razvoja nije iz proizvodnje osigurati potrebne mlijeka. Do 2010. godine je za potrebe tržišta proizvesti i 886 milijuna litara mlijeka uz ukupnu stopu rasta primarne proizvodnje mlijeka od 69%. Potrošnja mlijeka po stanovniku u 2010. god. iznosila bi 240 litara ekvivalent).
dim. 395 x 295 za krave
MLIJEKO RASTE NA POLJU,
Piše: mr. se.
Kako i zašto se u lipnju pripremati za sjetvu ?
U prošlom broju smo naglasili: NA PARCELI I POLJU MORA STALNO "RASTI" MLIJEKO.
Naše pripreme za sjetvu moraju najprije obuhvatiti PLAN SJETVE ili SJETVENU STRUKTURU NASEG POLJAPOSJEDA.
JEDNOGODIŠNJA I VIŠEGODIŠNJA STRUKTURA SJETVE treba proizvodnju visoko kvalitetne voluminozne krme kroz cijelu godinu, te dovoljnu krepke krme koju vaše krave preraditi u što više mlijeka. pozornost ovdje treba dati % - tku zastupljenosti pojedinih kultura.
% - tak površina zauzimaju trave, kratkotrajnih i dugotrajnih sijanih travnjaka.
Livade i pojam nepreoranih livada 10 - 20 pa i više godina, treba potpuno izbaciti.
dugotrajne prirodne nekošene livade nisu sastavni dio suvremene proizvodnje mlijeka. One pripadaju poljoprivredi Matije Gupca.
Ni jedna parcela ne smije ostati duže od 4 do 5 godina nepreorana i ponovo zasijana.
SVE VAŠE PARCELE
MORAJU BITI U PLODORED - ORANJE.
Omjer ovisi o tlu i klimi, intenzitetu proizvodnje i navodnjavanju što pokazati praksa u koju obvezno i vašeg
Mljekarskž list 6/2001.
Naš moto za lipanj neka bude
PRIPREMIMO SE ZA SJETVU POSLIJE ŽETVE.
poljoprivrednog savjetnika jer zajedno znate i možete više. Na Koprivnicesjeverozapadne Hrvatske - padne 750 do 900 mililitara oborina godišnje = 750 do 900 litara oborinske vode po metru kvadratnom, pa je preporuka posjeda 10 jutarazasijanost cijelu godinu: 5 jutara travnjaka 2 jutra kukuruza + 1 jutro pšenice + 1 jutro + 1 jutro zobi i gras1ca+
posjeda:
10 krava + ženskipodmladak.. Proizvodnja mlijeka po kravi godišnje 5 500 do 6000 litara. Dnevno u vrhu laktacije 24 do 2 7 litara. Podijeljeno na jutarnju i mužnjo zaokruženo po podoju 12 do 14 litara.
Pri iuadi plana sjetve ili sjetvene strukture obratite se za vašem terenskom -poljoprivrednom savjetniku. Najbolje je da krave tijekom godine jedu što više zelene krme.
ZAŠTO SIJATI POSLIJE ŽETVE?
Na svim parcelama na kojima je bilo žito, nakon žetve možete proizvesti vrlo velike zelene mase krmnih za dovoljan broj krava. Od ove kvalitetne i visoko probavljive voluminozne krme vaše krave proizvoditi
mlijeko krajem rujna, cijeli listopad te u studenom sve dok se tempe-ratura ne spusti ispod nule.
Na ovaj rasteretiti vaše travnjake, s kojih 5. i 6. otkos spremiti u sjenažu. Ovakvim posebno još gustom sjetvom, na svojim parcelama rast korova i njihovo razmnožavanje.
ŠTO SIJATIPOSLIJE ŽE1VE ?
Na Koprivnice najbolje su se pokazale
kulture:
1. zob u kulturi - gusto s1Jana - dvostruka
SJemena
2. zob i grašak
3. zob i repica
4. pšenica u kulturi - gusto sijana - dvostruka
sjemena
5. pšenica i grašak
6. pšenica i repica
7. kelj - gusto sijan. kelj se koristi najduže jer vrlo dobro podnosi niske temperature
8. kukuruz gusto sijan - krma sve do prvog mraza
9 >repice u kulturi
10.\talijanski ljulj. Talijanskiljulj ne treba sijati prije 15. kolovoza - prije Velike Gospe. Talijanski ljulj je u fazi nicanja i fazi porasta osjetljiviji na sušu od ostalih kultura, ali kasnije najbrže raste i u jesen daje 1 do 2 otkosa, a može se i kontinuirano kositi. Talijanski ljulj, kao krmni ostaje na polju cijelu
OBAVIJESTI I REPORTAŽE
zimu, koristi svako toplije razdoblje za rast i u daje ponovo 1 do 2 otkosa, nakon ga možete preorati i posijati kukuruz.
Dakle, u lipnju valja nabaviti potrebne sjemena pojedinih kultura što stalno u svakodnevnim kontaktima i zimskim predavanjima. mlijeka
još uvijek odgovara da je to puno posla. Najlakše je pred krave baciti sijeno u jutro prije mužnje i prije i za vrijeme mužnje.
Da li je pogreška sijeno?
Ima sijena. Ako je trava košena prvi puta kada je oklasala ili kada je u cvatnji ili nakon cvatnje u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske (npr. Koprivnica) od 1. do 15. svibnja te od 15. do 30. svibnja možemo pola sijena i pola mlijeka. Ako je trava košena prvi puta od 1. do 15. lipnja to je - ništa, a sve poslije toga je dvostruko ništa. Takav "gazda" nosi mlijeko u nekakvim kanticama jer krave daju ujutro 5 do 6, a 3 do 5 litara mlijeka. Još se hvali da krave dobiju i 3 do 5 litara šrota kobroku.
NIŠTA OD TOG POSLA.
Treba znati, da Istra i Dalmacija, Gorski Kotar i Lika, sjeverozapadni dio Hrvatske i Slavonija, obzirom na geografski položaj i klimu, nemaju iste termine košnje pojedinih ·otkosa. za sva i sve trave je:
Travu treba kositi u punom porastu prije klasanja ili u samom klasanja.
To pravilo vrijedi za sva naša i za sve trave, a sastavni je dio SUVREMENE TEHNOLOGIJE.
Visina košnje ne smije biti niža od 8 centimetara. I to je
sastavni dio SUVREMENE TEHNOLOGIJE.
Nakon košnje svakog otkosa (i spremanja), travnjak treba isti ili drugi dan gnojiti KAN-om. To je sastavni dio
S U V R E M E N E TEHNOLOGIJE.
Koliko KAN-a, odnosno dušika (N) po hektaru ili po jutru odnosno rali ?
200 do 250 kg dušika po hektaru, što iznosi zaokruženo 14 odnosno
18 KAN-a, osnova je gnojidbe dušikom vaših travnjaka.
Ovakva gnojidba ekološki ne tlo i podzemne vode. Ovo je vrlo važno za poljoprivrednu proizvodnjuproizvodnju mlijeka, koja mora biti profitabilna, a kretati se u okvirima koji ekološki ne okolinu, odnosno ne narušavaju prirodnu ravnotežu.
Ovo je jedna od osnova godišnje proizvodnje mlijeka po kravi od 5 000 do 6 000 litara. Po jednom jutru ili ralu to zaokruženo iznosi 8 odnosno 10 KAN-a.
Jedan hektar = 1O 000 metara kvadratnih. Jedno jutro ili jedna ral == zaokruženo 5700 metara kvadratnih.
Kod s 1 hektara na 1 jutro ili 1 ral sve množimo zaokruženo sa 0,57 za potrebne kosjemena, mineralnih gnojiva i zaštitnih sredstava. su i bolja na 1 metar kvadratni, kod primjene zaštitnih sredstava. Osnova gnojidbe dušikom (N) i planiranog uroda u zelenoj masi, sjenaži, sijenu ili suhoj tvari (S.T.) diktira gnojid-
bu fosforom (P), kalijem (K) i kalcijem (Ca), ovisno o stanju i plodnosti tla .. Proizvodnja po hektaru kretat se od 1O do 14 tona suhe tvari, visoko kvalitetne i visoko probavljive voluminozne krme, zelene mase, sjenaže ili sijena, sa 14 do 24 %
Ovisno o korištenja 1 spremanja krme.
Vratimo se na
Najbolje je da krave tijekom godine jedu što više zelene krme. Jest da ima malo više posla, ali to donosi najviše mlijeka i najviše novca.
Sijeno ?
Kod spremanja sijena su gubitci hranjivih tvari.
SUVREMENA TEHNOLOGIJA U TRAVNJAŠTVU OBZIROM
NA ISHRANU KRAVAI PROIZVODNJU MLIJEKA
Krave se od do kasne jeseni hrane zelenom krmomtrave ili ostalih krmnih kultura.
U toku vegetacije dio proizvedene krme spremiti u vidu sjenaže i silaže.
Spremiti sijeno od drugog, a bolje od i otkosa trave.
Svaka je trava dobra.
Lucerna je svakako u plodored tamo gdje stanje tla dozvoljava.
Od zrna posijanog u zemlju do mlijeka, od zemlje do štale, od pašnjaka do ispusta za krave, od sperme do velikog i lijepo oblikovanog vimena naše prvotelke, možemo napisati cijele romane.
Naš cilj je 5 000 do 6 000 litara mlijeka godišnje po kravi
NIKADA NE SMIJEMO ZABORAVITI!
NISU DRUGI PAMETNIJI OD NAS . SVE ŠTO MOGU DRUGI, MOŽEMO I MI!
Poljoprivredno savjetodavne službe, Ispostava Koprivnica, održano je V. po redu savjetovanje travnjaštvu. Sa predavanjima i prikazom poljoprivredne mehanizacije, muzne opreme, sjemena trava i krmnih kultura, mineralnih gnojiva, te proizvoda za kalcifikaciju tla, DANI TRAVNJAKA prerasli su u manifestaciju razvoju i proizvodnje mlijeka.
Izlošcima svojih proizvoda predstavile su se Mljekare iz: Lura d.d. Tvornica Bjelovar i Prehrambena industrija Vindija d.d.,
(i . .
DONACIJA
Piše: Mr. se.
koje su ujedno i sponzori DANA TRAVNJAKA. Svrha prikaza proizvoda, posebno sireva bila je poticanje mlijeka na zdravu i kvalitetnu proizvodnju sirovinemlijeka. su bili zapaženi uzorci izloženih trava.
Poruku: "MLIJEKO RASTE NA LNADI, A MUZE U STAJI" potvrdili su mnogi mlijeka koji više godina primjenjuju suvremenu tehnologiju, što se odražava njem proizvodnje mlijeka na njihovim gospodarstvima.
HRVATSKEMLJEKARSKEUDRUGE
e~irllica,
Naglašavamo dr. lvana ravnatelja HZZPSS: "Ovaj nukleus iz Koprivnice trebalo bi proširiti po cijeloj Hrvatskoj, to je zadatak naše službe i na tome ustrajati." Nije nevažno napomenuti da su ovoj manifestaciji prisustvovali i pokazali velik interes iz cijele Hrvatske, kao i poljoprivredni savjetnici i drugi iz više županija. Veliko zanimanje vladalo je posjetiteljima za suvremenom poljoprivrednom mehanizacijom, a posebno za strojeve za košnju trava, spremanje sjenaže i sijena. Ove strojeve prezentirala je firma SIP-Opruga Dežanovac.
Iznimni ove manifestacije priredila nam je Hrvatska mljekarska udruga, donacijom dva ženska teleta simentalske pasmine.
Jedno tele dodijeljeno je Petru Vedrišu iz kao mlijeka, ima samo 13 godina. Drugo tele dodijeljeno je mladom paru Bobovec iz Koprivnice, koji su gradska djeca, a bave se proizvodnjom mlijeka na periferiji Koprivnice. C]
SLAVONSKI BROD
KUPNJEZENSKETELADI
Piše: lvan
U vrijeme dok se kravlje ludilo širi Europom, za Hrvatsku je ostao jedini izlaz stada iz vlastitih izvora, no prvenstveno u cilju proizvodnje mlijeka. Ostvarenju ovog cilja i država dodjelom poticaja za svako žensko tele, te kreditima za kupnju ženske teladi. Prema informacijama iz Hrvatskog centra, kreditiranje kupnje ženske teladi, kao poticajna mjera uzgoja podmlatka je i u Brodsko-posavskoj županiji. Za kupnju svakog ženskog teleta dobiti kredit od 2.500,00 kuna, rok otplate kredita je dvije godine, kamata iznosi 5 posto, a na od posebne državne skrbi 3 %.
Realizacija državnih poticaja u iznosu od 1.000 kuna za svako žensko tele u uzgoju izazvala je velike prijepore u javnosti. Naime, uvjet za ostvarenje poticaja je petero ženske teladi i to zbog bolje kontrole korištenja poticaja. je problem kako osigurati petero ženske teladi s obzirom na velistada u obiteljskim gospodarstvima. Jer, 60 posto hrvatskih su krave pod nadzorom selekcijske službe ima u staji samo jednu do tri krave. No, stimuliranje domauzgoja putem državnih poticaja je na terenu dalo prve rezultate. je potražnja ženske teladi, a su i otkupne cijene, pa je cijena u pojedinim županijama dosegla do 23 kune za kilogram.
Piše: dr. se. lvan
Poljoprivredna savjetodavna služba proslavila je 25. travnja 2001. godine 10. obljetnicu rada u Kino dvorani Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u Zagrebu, gdje je bilo oko 300 sudionika, koji.ma su bili ministar poljoprivrede i šumarstva, mr. se. Božidar zamjenik ministra gospodin Tomislav ministra, poljoprivredni savjetnici, znanstvenici s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Više gospodarske škole iz Križevaca, brojnih poljoprivrednih i veterinarskih instituta, iz poljoprivrednih tvrtki i poljoprivrednici.
sjednicu otvorio je ministar mr. se. Božidar a nakon toga održana su tri prigodna izlaganja: dr. se. Ivan "Rad poljoprivredne savjetodavne službe od 1991. do 2001. godine", akademik Milan Maceljski "Poljoprivredna savjetodavna službadanas i sutra", i dr. se. Stjepan "Uloga poljoprivredne savjetodavne službe u razvoju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iskustva - FLAG".
Nakon toga dodijeljene su nagrade i priznanja. Za životno djelo u razvoju poljoprivrednog savjetodavstva - dr. se. lvan za najbolje poljoprivredne savjetnike u prošloj godini proglašeni su: Višnja dipl. inž., mr. se. Ivka Ivo Juras, dipl. inž. Nagrade za vanjske suradnike primili su: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Agronomski fakultet Zagreb, Poljoprivredni fakultet Osijek, Bc - institut Zagreb i mr. se. Miroslav ministra i predsjednik Upravnog HZPSS.
Priznanja za svoj rad dobili su umirovljeni djelatnici HZPSS.
Poljoprivredna savjetodavna služba od 1991. do 2001. godine prošla je tri etape razvoja: - od 1991. do 1994. osnovana je Javna poljoprivredna savjetodavna služba za selo Republike Hrvatske - od 1994. do 1997. prelazak Javne poljoprivredne savjetodavne službe za selo u Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva kao Sektor za poljoprivrednu savjetodavnu službu - od 1997. osniva se Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu
Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu je ustanova u poljoprivredi koja pomaže poljoprivrednom gospodarstvu pri donošenju odluka se osiguranjem visoko kvalitetnih informacija. suradnju poljoprivrednog obitelj-skog gospodarstva sa svim institucijama, tvrtkama i pojedincima za uspješnu poljoprivredu.
Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu je vladina ustanova nadležna za posredovanje u mjera potpore razvitka poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva i ruralnog prostora u cjelini.
ORGANIZACIJSKA STRUKTURA HZPSS
URED RAVNATEWA l
Iravnateljazakoordinaciju, planiranje i nadzor rada
ravnateljaza Iizdavaštvoi usavršavanje
ravnateljaza
Voditeljpmgrama Ribarstvo
21 106 savjetnika+ 16 suradnika
Opremljenost
- Nabava 69 automobila po sistemu leasing za potrebe savjetnika
- Kupljeno je 130 (107 printera) i sada su u sistem Interneta, a to je nu povezanost 99 lokacija u jednostavnu mrežu
- Kupljene su knjige i za biblioteke u svakoj županijskoj podružnici i Uredu ravnatelja
- Nabavljena je audio-vizualna oprema (video-rekorderi, televizijski prijemnik, dvije video-kamere, multimedijski projektor, refleks-fotokamera s makroobjektivom, 22 kompaktne videokamere, digitalna kamera)
- mobiteli (kojima raspolažu svi provoditelji Programa, ravnatelja, pravnik i ravnatelj)
- troškovi goriva za 800 km po savjetniku
Aktivnosti zaposlenika HZPSS:
Djelatnici HZPSS:
Tablica: struktura zaposlenika Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu službu u 2000. godini
SPECIJALNOST
Ratarstvo 39
Zaštita bilja 24 Agroekonomija 8 smjer
Ribarstvo 1
Mehanizacija 3 VOP 3
Ostalo 5
UKUPNO 162
Tablica: Pregled aktivnosti zaposlenika HZPSS u razdoblju od 1995. - 2000. godine
SRBI VRATITI
UKRADENELIPICANCE
IZ ERGELE
Piše: lvan
Do Domovinskog rata u poznatoj ergeli bilo je smješteno 120 konja lipicanca, a o ergeli je skrbila tvrtka "Poljoprivreda" d.d. iz Lipika. U ratu je ubijeno pedesetak grla ovih plemenitih konja, ostale su Srbi prevezli u Prnjavor, a prema neslužbenim informacijama lipicanci su smješteni u Prema prijeratnog direktora "Poljoprivrede" d.d. Milana i ministra poljoprivrede i šumarstva Miroslava Pažura, s ovim je upoznata Svjetska udruga lipicanskih konja /LIF/ koja je suspendirala Jugoslaviju iz svojeg dok konje ne vrati Hrvatskoj! Hrvatsko povjerenstvo na s doministrom Miroslavom Pažurom stupilo je u kontakt s drugom stranom. Srbi su vratiti ukradene konje, no pitanje je gdje su ti konji danas smješteni, te koliko ih je još ostalo.
Ako Hrvatska uspije vratiti lipicance iz Jugoslavije, upitno je gdje ih smjestiti jer je ergela razrušena u ratu, a prema direktora "Poljoprivrede" d.d. Željka Buturca, ova tvrtka više ne može skrbiti o tolikom broju konja. Dodatni problem je i to što u Hrvatskoj postoji samo jedna državna ergela konja u stoga bi rješenje trebalo na državnoj razini, te uz adekvatnu državnu financijsku potporu urediti prostor za smještaj lipicanaca u - Lipiku! O
Piše:Vesna dipl. ing.
ŽUPANIJAVUKOVARSKO-SRIJEMSKA
Županiji vukovarsko - srijemskoj pripadaju uzgojne organizacije: Vinkovci, Županja, Vukovar i Ilok.
Županija vukovarsko - srijemska s 31. 12. 2000. godine ima 1033 uzgajatelja, 3415 krava pod kontrolom rasplodne proizvodnje, 1602 krava pod kontrolom ženskog podmlatka do 1 godine 2068 i ženskog podmlatka preko 1 godine 1659. Broj ispitanih uzoraka mlijeka s obiteljskih gospodarstava u ovoj Županiji 2000. godine bio je 2297 uzoraka. Ukupan broj plotkinja na kraju 2000. godine je 8483, a krava 7041 od je 3766 krava uzgojno selekcijskim radom što 53,49 % obuhvata. Uz ovo je bitno navesti, da su u podatke podaci farmi. za proizvodnju ?'!!ijek~ :,slatine", Županja - farma Bošnjaci 1 Vup1k Vukovar - farma Jakobovac na kojima se nalazi 1251 krava pod kontrolom holstein - friesian pasmine. Broj krava po uzgajatelju je nizak te iznosi 3,65 grla (bez grla sa farmi), što u znatnoj mjeri oteža~a i poskupljuje provedbu uzgojna selekc11skog rada. Na sajmovima i dogonima prodano je 137 steonih junica, 46 krava i 150 ženske teladi.
poticaj u ovoj Županiji za kvalitetan rasplodni pomladak zatražen je za 1097 grla u iznosu od 1.763.960,00 kn, za osnovno stado u sustavu proizvodnje mlijeka zatražen je poticaj za 1576 krava u iznosu od 472.800,00 kn, a za sustav krava - tele 1 u iznosu od 800,00 kn. poticaj za nabavu teladi za tov osobe) zatražen je za 1059 grla koja su stavljena u tov nakon 03. 05. 2000. - I dio poticaja u iznosu od 423.600,00 kn, 11 grla stavljena u tov nakon 03. 05. 2000. - II dio poticaja u iznosu od 2.860,00 kn i stavljena u tov prije 03. 05. 2000. godine za 40 grla u iznosu bd 26.400,00 kn. Za nabavu teladi za tov (pravne osobe) zatražen je poticaj za 154 grla koja su stavljena u tov nakon 03.05.2000. godine u iznosu od 61.600,00 kn i stavljeno u tov prije 03. 05. 2000. godine za 204 grla u iznosu od 134.640,00 kn.
U narednom dijelu prikazana je ukupna laktacijska pr~izvodnja za obiteljska gospodarstva i farme u ovoj Zupaniji po pasminama. Simentalskapasmina
10-15 krava - 34 uzgajatelja (3,29%) 16 i više krava - 10 uzgajatelja (0,97%)
ŽUPANIJAKRAPJNSKO-ZAGORSKA Županiju krapinsko - zagorsku šest uzgojnih organizacija, a to su: Krapina, Klanjec, Zaboyk,Zlatar, D. Stubica i Pregrada. Zupanija krapinsko - zagorska s 31. 12. 2000. godine ima 1345 uzgajatelja, 1972 krave pod kontrolom rasplodne proizvodnje, 1474 krave pod kontrolom ženskog podmlatka do 1 godine 849 i ženskog podmlatka preko jedne godine 629. Broj ispitanih uzoraka mlijeka s obiteljskih gospodarstava za ovu Županiju u 2000. godini bio je 11122 uzorka mlijeka. Ukupan broj plotkinja tijekom 2000. godine bio je 19155, a krava 15899 - od je 3446 uzgojno selekcijskim radom što 21,67 % obuhvata. Broj krava po uzgajatelju je nizak i iznosi 2,5 6 grla, a broj krava pod kontrolom po uzgajatelju kod kojih se vrši kontrola za simentalsku pasminu iznosi 4,76 grla _i z~ holstein_ frie~ian pasmin~ 5,03 irla po uzgaJatelJu. Na sa1mov1ma1 dogomma u Zupaniji krapinsko_ zagorskoj prodana je 50 steonih junica, 10 krava 1 43 ženska teleta. poticaj u ovoj Mbekarski list 6/2001.
IZRADA LAKTOFRIZA
Laktofriz je oblika / tip "Alfa Laval" /. je iz materijala AISI 304, izoliran, oplašten izvana limom, opremljen sa poklopcem na gornjoj strani, elektromotornom redukcijskom mješalicom, digi_talnimtermometrom, izljevom 051, gumenim s unutarnje strane, programatorom koji povezuje sve funkcije temperature, i mješalice, i kompresora) i kompresorom. Sve zajedno smješteno je na postolje sa regulacionim nogama. Dno laktofriza tipa "Alfa Laval". freonom na donjoj podnici.
Garantni rok 12 mjeseci.
Osiguran servis i rezervni dijelovi (u periodu od sedam godina).
REFERENCE
-LURAd.d. (Dukat, Sirela, Mljekara Zadar)
- "VINDIJA" d.d. Varaždin
- "KOKA" Varaždin
- "LEDO" Zagreb
- "MLJEKARA" Pula
- "MILS" Split
- od 100 - 2000 I vertikalne izvedbe
- od 2000 - 12 000 I horizontalne izvedbe
IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO
Kapacitet 1000 - 2500 litara (neizolirani i izolirani)
PRENOSIVE CISTERNE ZA
MLIJEKO - PRIJEVOZ ILI
SKLADIŠTENJE
PRENOSIVE CISTERNE ZA PRIJEVOZ MLIJEKA SA PUMPOM za proizvodnjuopreme za prehrambenui kemijsku industriju
- "DOMIL" Županja
-MLJEKARA "Antun Bohnec"
- "ZDENKA" Veliki Zdenci
-"KIM" Karlovac
PIVOVARA
- "ZIM" Zenica
- "MLJEKARA SARAJEVO"
-"MLJEKARA MOSTAR"
- "MLJEKARA TUZLA"
- "DONA" Gornja Stubica
- "ETOL" Celje
- IPK Osijek
- "KARBON" Zagreb
- "PLIVA" Zagreb
- "INA" Zagreb
OBAVIJESTI I REPORTAŽE
županiji za kvalitetan rasplodni podmladak zatražen je za 611 grla u iznosu od 911.040.00 kn. poticaj za nabavu teladi za tov osobe) zatraženo je za 262 grla koja su stavljena u tov nakon 03. 05. 2000. - I dio poticaja u iznosu od 104.800,00 kn i stavljena u tov prije 03. 05. 2000. godine za 32 grla u iznosu od 21.120,00. U narednom dijelu prikazana je ukupna laktacijska proizvodnja za obiteljska gospodarstva u ovoj Županiji po pasminama: Simentalska pasmina
- laktacijska proizvodnja u 2000. godini
- broj standardnih laktacija 1018
- proizv. mlijeka (kg) 3666
- proizv. masti (kg) 145
- proizv. masti(%) 3,95
- proizv. proteina (kg) 120
- proizv. proteina(%) 3,29
Holstein - friesian pasmina
- laktacijska proizvodnja u 2000. godini
- broj standardnih laktacija 61
- - proizv. mlijeka (kg) 5874
- proizv. masti (kg) 227
- proizv. masti (%) 3,86
- proizv. proteina (kg) 188
- proizv. proteina(%) 3,21
Broj krava po uzgajatelju u 2000. godini:
1-3 krave - 647 uzgajatelja (84,16%)
4-9 krava - 342 uzgajatelja (14,50%)
10-15 krava - 34 uzgajatelj a (1, 19%)
16 i više krava - 10 uzgajatelja (0,15%)
ŽUPANIJA
Selekcijska služba županije djeluje u dvije uzgojne organizacije, a ukupno je zaposleno 6 djelatnika koji obavljaju poslove provedbe uzgojna selekcijskog rada za sve vrste i pasmine stoke za županije.
Županija s 31. 12. 2000. godine ima 830 uzgajatelja, 2083 krave pod kontrolom rasplodne proizvodnje, 2069 krava pod kontrolom ženskog podmlatka do 1 godine 1606 i ženskog podmlatka ereko 1 godine 1490. Bitno je da se u Zupaniji nalazi 26 bikovskih majki koje predstavljaju sam vrh populacije goveda. Broj ispitanih uzoraka mlijeka s obiteljskih gospodarstava i s farme za ovu Županiju u 2000. godini bio je 15886 uzoraka mlijeka. Ukupan broj plotkinja tokom 2000. godine bio je 7473, ukupan broj krava 6203 od je 4093 uzgojna selekcijskim radom što 65,98 % obuhvata.
Unutar ovog brojnog stanja su grla s farme "POLEVE" na kojoj se nalazi 59 krava pod kontrolom Broj krava po uzgajatelju je nizak i iznosi 4,93 grla, a broj krava pod kontrolom (po uzgajatelju) kod kojih se vrši kontrola za simentalsku pasminu iznosi 8,85 grla i za holstein friesian pasminu 12,06 grla po uzgajatelju. Prodajom rasplodnih goveda na sajmovima i dogonima u Zupaniji prodana je 68 steonih junica, 6 krava i 6 ženske teladi. poticaj u ovoj Županiji za kvalitetan rasplodni podmladak zatražen je za 917 grla u iznosu od 1.357.160,00 kn. poticaj za nabavu teladi za tov osobe) zatraženo je za 1099 grla koja su stavljena u tov nakon 03. 05. 2000. - I dio poticaja u iznosu od 439.600,00 kn. poticaj za 26 grla koja su stavljena u tov nakon 03. 05. 2000. - II dio poticaja u iznosu od 6.760,00 kn i stavljena u tov prije 03. 05. 2000. godine za 253 grla u iznosu od 166.980,00 kn. poticaje za nabavu teladi za tov (pravne osobe) zatraženo je za 369 grla koja su stavljena u tov nakon 03. 05. 2000. u iznosu od 147.600,00 kn i stavljena u tov prije 03. 05. 2000. &odine za 234 grla u iznosu od 154.440,00 kn. U Zupaniji je u 2000. godini održana i prva izložba u u kojoj je izložena 21 grlo, a na aukciji prodana 21 junica.
U narednom dijelu prikazana je ukupna laktacijska proizvodnja za obiteljska gospodarstva i farme u ovoj Županiji po pasminama: Simentalska pasmina
Holstein - friesian pasmina - laktacijska proizvodnja u 2000. godini - broj standardnih laktacija 556
- proizv. mlijeka (kg) 6161
- proizv. masti (kg) 22 7
- proizv. masti (%) 3,69
- proizv. proteina (kg) 208
- proizv. proteina(%) 3,37
Broj krava po uzgajatelju u 2000. godini: 1-3 krave - 472 uzgajatelja (56,87%)
4-9 krava - 275 uzgajatelja (33,13%)
10-15 krava - 56 uzgajatelja (6,75%)
16 i više krava - 27 uzgajatelja (3,25%) _J
Piše: Matija Damjanov
O starinskom narodnom "kraljice" u našem selu kazivala je baka Marta Novoselac 1896. godine. naziva se "VODITI KRALJICE", a vezan je uz blagdan DUHOVA, mada se ne povezuje s obredima. Ovaj izvodile su odrasle divojke. Broj sudionica nije bio divojku izaberu za snaju, jednu za deverušu, drugu za posnašku, a dvije divojke u mušku nošnju su kraljevi. Svaki kralj nosi jedan barjak "GLAVAMA" to jest otarcima. Jedan od muškaraca je torbonoška, a nosi u torbi skupljene darove. Ostale divojke (njih 6 do 15) su kraljice. Ovako okupljene i u narodne nošnje prolaze kroz selo
Kralj za kraljem i na se poglede, stoji li mu lipo raklja i košulja.
Ako stoji lipo da mu ne diramo, ak ne stoji lipo da mu namištamo.
Ovu pesmu pevaju ulicom sve dok ne stignu pred u kojoj živi momak spreman za ženidbu. Ugledavši "kraljice" dozvao bi svoje roditelje te povikao: "Donesi vina dado, iznesi mamo, "kraljice." U momka "kraljice" bi zapevale: Mi svakud odismo i ode i od' nama kažu, mome neženjeno.
El ga vi ženite, el ga nama dajte.
Mi ga ženit, Turkinjom divojkom, koja nosi dara, dara tri tovara.
Prvi tovar dara - kumu i djeveru, drugi tovar dara - svekru i svekrve, tovar dara - momku i divojke ...
Nakon što su "kraljice" otpevale obrednu pesmu, ih je pogostio jelom i vinom, a zatim ih je darivao. "Snaja" sedi na stolcu na kojem je pavlaka, pokraj nje stoje posnaška i deveruša. Za to vrime "kraljice" se drže za ruke u kolu oko snaje, se s liva na desno i pevaju. "Kraljevi" stoje iza kola divojaka. Za vrime dok "kraljice" izvode pesmu zahvalnicu torbonoška izvodi šale.
se kralju i dva i tri puta, i zafalji kralju ovoj i domu, dvori poštenovi.
Kada "kraljice" pevati se
kralju", kolo divojaka se na livo a kraljevi minjaju mesto. Koji je bio s desna odlazi na livu stranu i obrnuto. Kad je posjet pri kraju, jedna "kraljica" iz kola i uzme PAVLAKU na kojem je sedela, "snaja", baca ga u vis
Tolika vam kude/ja bila, mekana ko perje i tanka ko svila. "Kraljice" izlaze iz dvora ponovo pevaju ulicom: Kralj za kraljem i na se poglede, stoji li mu lipo, rok/ja i košulja. Ak mu stoji lipo da ju ne diramo, ak ne stoji lipo da mu namištamo. "Kraljice" odlaze u u kojoj je divojka da navistu i njoj ono što se mladima uvik priželjkivalo, dobra i bogata udaja. Došavši u dvor zapevale bi:
Mi svakud odismo i ode
i od nama kažu, diva neudata.
El ju vi udajte, el ju nama dajte.
Mi je udat za popova koji sitno piše, sitno potpisiva po orlovu krilu i po sokolovu.
I u divojke pogosti "kraljice", a nakon toga ih dariva. Nakon pesme zahvalnice, odlaze do u kojoj prebiva dite, Mi svakud odismo i ode i od nama kažu, nenijano.
El ga vi nišite, el ga nama dajte.
Mi ga nijat, u mliku umivat, u sirutke kupat, rakijom napajat, ružicom zabavljat.
I ovde ih pogoste, na što one otpevaju pesmu zahvalnicu. "Kraljice" su dolazile i u seoskog kneza i knezice. Kao i u ostalim i ovdje su lipo primljene i darivane. U kneza i knezice "kraljice" bi zapevale:
Mi svakud odismo i ode i od nama kažu u kneževe dvore, knez kenzicu budi i u lice ljubi.
Ajd ustan knezice došle su kraljice.
A što kraljice? Što u gori škripuca, majka sina zibuca.
I tako redom od do dok ne cilo selo. Nakon što "kraljice" odredaju sve domove koje su naumite posetiti, se na mesto odakle su krenile kako bi se tu rasprimile i podilile darove koje je sakupio torbonoška. U Duboševici zadnje su se "kraljice" vodile 1937. godine.O
Mljekarski list 6/2001.
ETNOGRAFSKIODJEL
POŽEŠKOGGRADSKOGMUZEJA
NAJVRIJEDNIJE"POCLICE"
Pis": lvan
"Poculica" ili žensko pokrivalo za glavu u potpunosti je nestalo kao uporabni predmet bilo u svakidašnjoj, bilo u uporabi seoskih žena (i djevojaka, na prostoru Požeštine. No, maru kustosica požeškog Gradskog muzeja, danas je u Etnografskom odjelu inih odjevnih predmeta, izuzetno vrijedna zbirka "poculica". Zahvakustosici prof. Dubravki dobili smo primjereni uvid u ovu povijesno - etnografsku baštinu s kojom se mogu ponositi i pokoljenja.
Tako prof. Dubravka da je koju je nosilo ruralno bila odraz prostorne i društvene pripadnosti, ali i povez a nos ti s tradicijom jedne sredine. je bila prilagouvjetima okoline u kojoj su ljudi živjeli, bila je slika vještine, likovnog te kreativnog dometa te društvene
sredine. Nošnja je imala i društveno ona je bila i izvanjsko obilježje položaja svakoga pojedinca. U nekadašnjim velikim, zadružnim obiteljima sjeverne, odnosno panonske Hrvatske briga za izradbu i opremu tekstilnim predmetima spadala je u ženske poslove. od najranije dobi su od svojih starijih, te svladavale brojne tekstilne vještine. iskustva prenosila su se s koljena na koljeno, a to je bio oslonac za starih tradicijskih likovnih oblika. Žene su narodne nošnje uglavnom urešavale vezovima za koje je tradicija propisivala sasvim pravila vezenja. Posebice su se isticala ženska oglavlja s raznovrsnim vezenim kapicama. U Požeštini je bio da žena nakon udaje mora pokriti glavu, odnosno kosu, te su pokrivala za glavu oduvijek bila sastavni dio ženskoga seoskog
U Etnografskom odjelu požeškog Gradskog muzeja ulogu imaju pokrivala za glavu - poculice! Udane žene u Požeštini na glavi su nosile poculicu s podvezom ili podve(maramom presavijenom
u traku koja se stavljala na poculicu). U prigodama mlade su žene preko poculice imale pripet bajoder ili trinogled (veliku koprenu od tila presloženu u trokut). Starije su žene preko poculica stavljale rubac, ridu ili maramu Svakidašnje su poculice bile napravljene od crvena karirana tkanja, ca, a su bile od kupovne tkanine gusto izvezene pa se nije ni vidjela. Poslije I. svjetskog rata mlade su žene u nizinskim naseljima Požeštine napustile poculicu, te nosile sa šamijom ili podvezom preuzetim iz naselja.
U Etnografskoj zbirci poculica nalaze se pretežito poculice s biljnim motivima i uglavnom su vezene raznobojnom vunicom. Dvije poculice izvezene su raznobojnim perlicama, nima, a jedna je od pliša, te izvezena vunom i staklenim perlicama. Osim biljnih motiva, na poculicama se javljaju i geometrijski motivi, te likovi životinja (ptice, jeleni, psi) i ženske figure, kao i inicijali imena vlasnica. Na dvije poculice iz Trenkova kod Požege nalazi se i motiv Trenkova
list 6/2001.
SJECANJA NA NEGDASNJA
W~Y~
Košnja trave, sušenje sijena, a žetva, svakako su najvažniji poslovi tijekom ljeta. U vinogradu su prvi proljetni poslovi (rezanje loze, iznošenje i paljenje) davno prošli. Sada se mlade loze vežu uz kolce. Neki malo kasne pa kopaju prvu tešku kop, a neki drugi puta - po starom - motikama cijele dane kopaju korov, da bi lozi bilo ljepše i lakše rasti i cvasti da bu grozdje što zrelije i u jesen.
To je dakle vrijeme velikog posla i brige li se sijeno na vrijeme pospremiti, li suša jako umanjiti prinos, ili pak preobilne kiše poplaviti pokošeno, i ono najgore, li uništiti sav trud uložen do tada u sadnju kukuruza, krumpira ili pak skoro zrelo žito i mladu lozu i grozdove.
Svako jutro, u 4 sata još za rose, odlazili su kosci na livade (sinokoše) kositi travu. Kosili su do 9 ili 10 sati uz mali odmor. Oko 7 sati za njima su išle žene i nosile im "froštruk"je to bilo suho meso, buncek, dimljena ili zalijano iz masti (lodrice), špek, sir, kuhana jaja ili tjesteninu, rezance, trgance, bijelu kavu divku, palasku s vinom i vode. Rakiju su si kosci u jutro sami ponijeli.
Dok su kosci jeli i odmarali se, žene (mame, bake, ili snehe) brže su roglom rasipale travu iz otkosa da se što prije osuši. Kad je bilo pokošeno sve ili ono planirano za to jutro, umorni od teškog rada, krenuli su na drugi posel: oranje,
Piše: Zlata
6/2001.
paranje ili osipanje kukuruza, krumpira i drugo. Radili su s konjskom ili kravskom zapregom.
Poslije podne su išli po osušeno sijeno i spremali ga u štagalj. Sve se radilo se kako smo išli plijeviti pšenicu koja je klasala, a korov smo rukama i iznosili na Kukuruz smo okopavali i i to nekoliko puta do jeseniberbe. Krumpir je okopavan i osipavan motikama. Baka je znala "Što sipek, to bude deblji krumpir u njemu narasel". Istina je da je sve ovisilo i o vremenskim prilikama.
Tjedan pred lvanje (naš veliki crkveni blagdan 24. lipnja), mi djeca smo poslije škole išli u ili "log" okopavati kukuruz. To je bilo jako teško, ali nam je djed za svaki okopani red koji dinar. To nam je bilo za "lvanje, za Redovi su bili nikad kraja, a ako bi se žurili i površno okopali onda bi nas da to popravimo. No zaradu smo ipak uvijek dobili za skromni za "ringilšpil", gverc, srce, medveni, kakvu limenu obojanu špangicu ili iglicu - broš. Ja sam tada imala i na njih stavljala špangice. .A bile su jako lijepe tim više jer sam ih teško zaradila.
Ivanje je naš crkveni blagdan. Naša crkva u Ivancu je Svetom
S podolja seno diši, A so /epe, crlene, Na nebu sonce gori, I listje se niti ne gene. I Fran 2. VI 1913./ Ivanu Krstitelju. Nalazi se usred sela na malo povišenom mjestu, okružena stoljetnim Tu su se okupljale mnoge generacije, pa i moja. Na taj dan i stari i mladi išli su u crkvu na misu.
Dva tri dana prije Ivanja generalna dvorišta i ispred Svi smo nešto radili, spremali, najviše se melo dvorište i ulica. Svaka je travka ispred ostala je gola zemlja i fina mekana prašina. Nije bilo asfalta ni Zemlju smo polijevali, da ne bi kovitlala prašina.
Bake i mama spremale su pekle kruh, perad i sve pekle u krušnoj pa je sve mirisalo. Taj dan dolazili su u goste kumovi, prijatelji iz susjednih sela ili iz grada, tako da nikada nismo bili sami. U selu je pripremana velika Vatrogasna zabava, nogometna utakmica, "turnir" nekoliko susjednih sela, a sve u Za Ivanje smo svi ponešto dobili, tako sam ja dobila novu haljinicu ili cipele, sam se jako radovala.
prije lvanja po selu su palili kresove na nekoliko za to mjesta (pred školom, na križanjima ulica i Cijele je godine sakupljano granje i da bi kresovi bili ljepši. Oko krijesa su se okupljali susjedi, prijatelji pa pjevali, plesali i veselili se. Uz jelo i mnogi su i Ivanje.
[ Piše: Štefica Trešek
Travenj, svibenj.. kosci ido zarana kosit ..
Mlade snehe i dekle okrej poldan bodo im odnesle obeda, .. Bo se selo pod vrbo koja daje dobroga lada i bo se obeduvalo„ NIKAM SE NE BO ŽURILO„ Bo dosti kej pod joka pogleno lepo mlinarovo Bo za i z voljom nastaviti dalje, a i s pesmom ili A ondar dok se presuši to seno, poje se okretat ili Stari ljudi vele da se NA ROSOHAJ (vilama) seno suši.. Pak se poje
NA FLANKE (rede) i Kupci mora biti lepi široki od dola, kej je veter ne I pri zemlji se moraju podbiti, kej ako bi padal, kej ne zamokno.. Lepo je videti na sinokoši jednake kupce vu jedni ravnini ..
Pak se ondar drugi den te kupci prinaša na kole ili drošce i rastepljo„ Seno se mora dobro natepsti i narašiti i bome dva i tri pot okrenoti jer, kak smo na rasohaj se seno suši.. A ondar posle obeda pod koli ili pod vrbom .. Dok je još seno toplo prigrinja se vu „ i ide se nametat na doga kola z lojtrami.
Deca stoje pred kravami i oteravaju obade z njeo, a mlade snehe hitre kak jarebice slažo voza z redmi. Voz sena mora biti lep "KAK KNJIGA" dok ga se i požrri .. Požrtiti voza treba znati i svezati vože dobro„ Žrt mora biti na sredini voza kej voz ne stoji na hero .. Na voz se se halat: rasohe, drožci, korpica z jelom i putrica za vodo Težaki se naprte na voz i poleko domom. Sonece se pomalo otpravlja na vu polju je ili i život je lep
Domom se narani kokoše, zaJCl, pure, pajceki, kravice, konji, a ondar se poje zmetat seno vu parmo, na štalo, v pahuljek ili vun vu bagljo.. Posle toga bo se pred štalom opralo, z korita, lavora ili na kopanji pri zdencu kam blago ide pit„ Bo se hmilo, opralo pazuhe, noge i još nekej malo z vekšega„ a ondar se poje k
Pri stolu se bo prekrižilo i Bogu pomolilo, za lepi den i dobro a podam se poje spat Prije spanja još se treba poglenoti v štalo i v koce i jel je mladina dobro zaprta da ne dojde tvorec ili tat I IDE SE SPAT
Si spe vu isti sobi„ Morti si još što i vu delaten den drži da bi trebal robe zribati. Oriblje zobe z pepelom; najbolje je i najjeftineši je, a vu svetke sodom bikarbonom. Ftrne se ili lampaš i Bog nas i do zutra.
A VE, NIGDE VU POLJU KUPCOV,ne se više balera preša, sjenara, juri i žuri„
Mica, Zorara, Vilma, Šara i Malenka pri pravomu gazdi negdar imele so pravo vime ze seo strane gledano bilo je lijepo vime„ Neso to bile ni robusne kravice, a niti pak gurave kej bi im na koke vešal,.. imele so Mice, Zore i Cifre lepe repe, i cele so bile
Bile so puno na soncu i prirodi, puno so hodale i delale, I NESO ZNALE ZA GROZNICE, za papkov, za upale vimena. I bile so pri dobrom gazdi bome i po osemnajst let, redno se terale i prirodno, redovito i leko se teljile, ne trebalo z traktorom tele Neso kihale od sena koje zna hiti puno zemlje i prašine, kej so kravicam nosi crni dok jedo •.
A detelja je bila z i glavicama cvjetova, kej Cifra i Zora najviše ima rada.
I bome gazda koj je imel pet krave bil je pravi gazda gizdavi, mleko je bilo masno, zdravo i bilo ga je dosta, po kravici petnajst litri na den to so bili pravi koji so uživali vu svojem blagu. Još ako su tu bili i konji dva vranca živa i z lisami belemi na i belemi dokoljenkami na nogaj Što bi bil raven s takvem gazdom„
Ako je konj imel cvjet na zval se CVETKO, ako je imal na nogama malo bijele boje dlake bil je POTAST... Lepi su i konji zelenci i
Bil je to negda na glasu gazda ...
Bilo je to ondar negdar zdavnja... ondar negdar dok je bilo sasma O
Hrvatska je poznata kao zemlja s brojnim prirodnim ljepotama, a i po vrlo malom stupnju prirode u odnosu na brojne europske zemlje. Nažalost, vrlo malo se trudimo tu prirodu ne samo od uništenja nego i od šuma, potoka, jezera, mora i ostalih prirodnih ljepota. Posebno bih se osvrnuo na šume u blizini manjih ili naselja koja su, nažalost, postale odlagalište otpada porijekla.
se otpad odlaže uz rub šume koja se nalazi uz neku prometnicu ili puteljak. ima i onih koji si "daju više truda" pa otpad odnesu dublje u šumu. Zanimljivo je, da to nisu samo manji otpaci: i boce, zatim i nego cijele karoserije auta, perilice za rublje, razne dijelovi strojeva i drugi otpad. Žalosno je šumom na potok u kojem je perilica ili karoserija traktora, auta ili kamiona.
Takva divlja odlagališta predstavljaju idealna mjesta za život glodavaca prvenstveno štakora. S obzirom da se takva divlja odlagališta otpada nalaze u blizini sela, štakori u nedostatku hrane (posebno zimi) zalaze u dvorišta velike materijalne štete, a mogu prenijeti zarazne ili parazitne bolesti kao na primjer leptospirozu ili danas vrlo aktualnu trihinelozu.
Na ulasku u pojedina sela nam "dobrodošlicu" požele hrpe koje samo što ne zatrpaju cestu. To predstavlja ruglo sela ili naselja. Seljaci se žale na gubitke koje im glodavci, a istovremeno im na rubu sela idealne uvjete za život
Snimljenau blizini Pokupskog
odlaganjem metalnog, papirnatog i drugog otpada, a nažalost i pokvarene silaže, slame, sijena itd.
Ne bacaju na divlja odlagališta samo mještani sela, nego i vlasnici vikendica. Na primjer uz rijeku Kupu brojne su vikendice i
Nažalost, pojedinim "vikendašima" je teško odvesti npr. u Zagreb i baciti u kontejner, nego bacaju uz rub ceste ili na jedno od brojnih divljih odlagališta.
ŠTO SEMOŽE PODUZETI?
U selima je teško organizirati redoviti odvoz otpada, ali se može napraviti i odlagalište u koje bi se selektivno odlagao otpad u kontejnere, a ovisno o tempu punjenja bili bi redovito pražnjeni. To je izvedivo u selima nedaleko naselja i gradova, ali i u udaljenim mjestima. Lokalne bi vlasti trebale organizirati odvoženje glomaznog otpada više puta godišnje i to tako da mještane pravovremena obavijeste kako bi glomazni otpad mogli odložiti uz rub ceste te tako olakšali utovar u kamione.
Redovitim odvoženjem otpada imat i zdravu okolinu. Velik dio otpada danas se može ponovno iskoristiti na brojne (reciklaža) te se na taj daljnje uništavanje prirode. primjer je odlaganje papira u posebne kontejnere jer se takav papir nakon prerade ponovno može iskoristiti. Na taj štitimo brojne šume od nepotrebnog uništenja. O
Piše:mr.se.Dražen agrometeorolog
"Hladan juni sve pokunji", "Suhi juni lagve puni", samo su neke od izreka o vremenu tijekom lipnja. A što je zapravo vrijeme? Za meteorologa to je skup svih vrijednosti meteoroloških elemenata (magle, rose, kiše, temperature zraka i tla, vjetra itd.) u nekom trenutku ili razdoblju na nekome mjestu. Kao koja trajanje nekog vremena se temelji na prividnom gibanju Sunca po nebeskom svodu. Postoji li vremena?
To pitanje vjerojatno još od kamenog doba kad je svoje prve eksperimente putovanje sjene koju stvara Sunce. O vremenu se može dugo raspravljati. Još davne 1687. godine Newton je opisao vrijeme kao istinsko i vrijeme. Einstein je tvrdio da negdje mora postojati neka vrsta glavne ure koja daje životni takt. Vrijeme je bez tijela i oblika, ljudski ga organi ne mogu osjetiti, ono je mjerljiva, i ne može se unatrag.
Kozmolozi vjeruju da je vrijeme posljedica u Svemiru, a iz redova crkve govore i pišu da je Bog vrijeme i svijet stvarao zajedno. Immanuel Kant je 1770. godine napisao da vrijeme nije ništa objektivno i stvarno, oblik unutarnje svijesti, tj. jedna os nazora na kojoj ljudi nižu svoja iskustva. Vrijeme nastaje u glavi. No, kako se to odgovor možda jednog dana datibiolozi.O
~dl
fltl~ . \Ylr\) lJ tJ Piše:
Darko
Kantoci, dipl. ing
Ako u povrtnjaku imate bilje, sada je vrijeme da ga uberete i osušite. Oblikujte i objesite ih na i sjenovito mjesto. Osušene biljke usitnite i spremite u staklenke koje moraju biti dobro zatvorene. Rano je ubrano, pa se može sa uzgojem postrnog tako da u jesen imamo još jednu berbu.
srpnja može se rasaditi kasni kupus, kelj, i Prije sadnje potrebno je dobro obraditi tlo, te obaviti gnojidbu organskim i mineralnim gnojivima. traže hranjiva u tlu i prihranjuju se gnojivima vegetacije, što rezultira bržim razvojem korijena i lisne mase. Kada se formirati cvat, otrgnite nekoliko donjih listova i njima prekrijte cvat. Ovako prekriven cvat potpuno je bijele boje, i ljepši nego nezasjenjeni. se sade na razmak 80 x 50 cm. Prije sadnje tlo se obilno zalije.
JAGODE
Berba jednorodnih sorata bliži se kraju. Svake 2 - 3 godine potrebno je obnoviti nasad kako bi i dalje imali bogat i kvalitetan prinos. Sadnju je najbolje obavljati srpnja, jer tada jagode godine roditi kao dvogodišnji nasad. Razmak sadnje je 30 x 30 cm.
BALKONSKO
U ovo doba godine balkonsko je najbujnije, a da bi ostalo takvo treba samo malo truda. Potrebno je svakodnevno zalijevanje, rano ujutro i kasno najbolje odstajalom vodom. Barem jednom prihranite biljke. Ocvale cvjetove i suho redovito treba uklanjati. Ukoliko se pojavi kakav štetnik ili bolest primjenite neko zaštitno sredstvo. Sobnom bilju osobito goditi svakodnevno orošavanje odstajalom vodom, tjedno zalijevanje i prihranjivanje.
RUŽE
oplijevite i okopajte i prihranite ruže. Nakon prvog rezanja cvjetova prihranite ih gnojivom. Slabe i divlje izboje odrežite.
DVOGODIŠNJE
turski karanfili i ostalo uzgojeno iz sjemena potrebno je"pikirati na sjenovito mjesto uz i obilno zalijevanje. Rast dvogodišnjeg odvija se u dvije faze. Prve godine se razvija lisna masa, dok druge godine cvatu. i tratinmogu prezimiti na otvorenom uz zaštitu od hladAko rasadite mrazovac, nagraditi vas obilnom cvatnjom. Povremeno provjerite mlade izboja dalija i astera, jer ih napadaju lisne uši. Ako se pojave štetnici upotrijebite neko zaštitno sredstvo.
Ljeti je zrak suh, pa sobno bilje treba svakodnevno prskati odstajalom vodom. Biljke koje su previše narasle možete orezati. Biljke u manjim loncima treba zalijevati od onih u prihranjujte sobno bilje, barem jedno Izbjegavajte upotrebu raznih sredstava koji daju sjaj jer više štete nego koriste.
Piše: Darko Kantoci, dipl. ing
Dalije su gomoljaste biljke koje cvatu ljeti i u jesen živopisnim bojama. Postoje jednogodišnje i višegodišnje dalije.
Jednogodišnja dalija uzgaja se iz sjemena, za razliku od nešto osjetljivije gomoljaste dalije. Jednogodišnju daliju je uzgajati na gredici ili na balkonu. Idealna je za i djecu. Jednostavnim ili polupunim cvjetovima cvate sve do listopada. Krajem prve godine biljka stvara gomolj koji trošiti godine.
Boja cvijeta može biti bijela, žuta, ili crvena sa žutim okom.
Uzgoj je jednostavan. Naraste 50 do 60 cm visoko. Uzgaja se na i toplom mjestu, a odgovara joj propusno humusno tlo. Sije se u klijalište, kada razviju tri lista se u zasebne Sredinom svibnja se na otvoreno. Ocvale cvjetove treba redovito uklanjati. Nakon vanja se prihranjuje, a prihranjivanje se ponavlja nakon 6 tjedana.
Može se koristiti i kao rezano
Gomoljasta dalija je zahvalna ljetna i kasnoljetna cvjetnica. Nakon prezimljavanja u prostoru u se ponovno sadi van. Tri su glavne skupine, sa jednostavnim, polupunim ili punim cvjetovima.
Cvatu u svim bojama osim plave i zelene. Uzgoj je jednostavan. Narastu 20 do 120 cm. Uzgajaju se na do lagano zasjenjenom mjestu. Traže humusna, srednje teška tla. Traže dosta prostora. Za sušnog vremena potrebno ih je zalijevati. Tlo oko biljaka redovito treba okopavati. Ocvale cvjetove treba redovito uklanjati. Velike gomolje prije vanja je podijeliti. Otkidanjem cvjetnih pupoljaka dobivamo manji broj krupnijih cvjetova. Visoke sorte traže potporanj. Dalija traži obilno gnojenje. Prihranjivanje se obavlja prilikom na otvoreno, u travnju ili svibnju, a slijedi nakon 6 do 8 tjedana.
Ml.fekarski list 6/2001.
Piše: dr. Ivo Belan
~&I
U posljednjih dvadesetak godina za masti, kao živežnu namirnicu, osobito su zainteresirani i a preko njih i laici. · ' Kemijski, masti nastaju spajanjem glicerola i masnih kiselina. Masti su neotopive u vodi, a topive su u tzv. otapalima za mast (alkohol, benzin itd.). Postoji na stotine masnih kiselina i one se dijele na i Masne kiseline, koje nalazimo u životinjskoj masti, su i lako se prepoznaju jer se na sobnoj temperaturi nalaze u krutom stanju. Prehrana u kojoj su velike može povisiti razinu kolesterola u krvi. masne kiseline nalazimo u maslinovom ulju i ulju od kikirikija. Konzumiranje tih masnih kiselina nema efekta na razinu kolesterola u krvi.
Masti imaju vrlo visoku vrijednost. Izgaranjem jednog grama masti se 9,45 kal (39,5 kJ), što je više nego dvostruka energije od one koja se dobiva izgaranjem ugljikohidrata ili U organizmu se i i mogu pretvarati u mast. Zbog svoje visoke vrijednosti, masti su važne u prehrani osoba koje obavljaju poslove. Maloj djeci masti su neophodne u prehrani. Osim spomenutog, masti imaju funkciju u prenošenju vitamina koji su topivi u mastima. To su A, D, E i K - vitamin. Mast, ka'ti višestruko korisna prehrambena tvar, služi i kao izolator sa svojim naslagama u potkožnom tkivu. Ona je važna za ljude i životinje u hladnim klimatskim
Korisne i potrebne - ali bez pretjerivanja
. Današnji za prehranu višestruko masne kiseline, a one su koncentrirane u ribama, školjkama, ulju od soje, kukuruza, suncokretu, u specijalnim vrstama margarina, itd. Masti su korisne i potrebne, ali nemojte pretjerivati ni sa životinjskim ni s biljnim jer u tom rezultat biti prekomjerna tjelesna težina, a ona remeti norm~lan rad vitalnih organa i uzrok je mnogim bolestima. neka ne pretjeruju s oni ljudi koji se malo i oni koji obavljaju poslove uglavnom
Usput: kad "koliko ste konzumirali ' nemojte uzimati u obzir samo onu vidljivu (slanina, mast, ulje, maslac, margarin, salo), nego i onu nevidljivu: u kobasicama, pašteti, svinjskom mesu itd. 0 '
1. VAM-ovi za goveda (vitaminsko-mikromineralni premiksi)
- doziranje 0,5% u gotovoj smjesi
ANTISTRES VAM ZA TELAD
VAM GT (za telad)
VAM GJ (za junad)
VAM GK (za krave)
2. MAKROPREMIKSI za goveda (vitaminsko-makromineralni premiksi)
- doziranje 2,5% u gotovoj smjesi
3. VAM GK SUPER (potpuni mineralno-vitaminski dodatak za krave) - aromatiziran
- doziranje uz obrok, 100 - 200 g po kravi dnevno
4. KOSTOVIT (vitaminsko-mineralni dodatak hrani za životinje svih vrsta i kategorija)
5. D-V, koncentrirani dezinficijens za vime - služi za dezinfekciju vimena i zaštitu od mastitisa Za sve detaljnije obavijesti, obratite nam se s povjerenjem
