Lactobacillus GG najistraženiji je probiotik, bakterija kisel_ogvrenja, je blagotvorno
djelovanje na zdravlje ispitano i najopširnije dokumentirano.
BioAktiv LGG - osigurava sklad i otpornost organizma.
Redakcijski kolegij: dr. Stjepan dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Darko Kantoci, dipl. ing. Stjepan dipl. ing. Karmen prof. dr. Zvonimir Štafa
Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing.Juraj
Redaktorica: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna
Lektorica: Katarina-Zrinka
Crteži: dipl. ing. Nikola
Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb
Uprava i uredništvo: Zagreb, Hica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349
Paša i livadna trava temeljna krmiva za visoku muznost krava
VETERINARSlVO
Utjecaj vanjske temperature na muznost krava
GOSPODARSlVO
Ocjena i razvojne sposobnosti
OBAVIJESTI I
DAJU DRUGU GODIŠNJU ŽETVU
Piše: Darko Uiher,dipl. ing.
Ako tlo ostane nepokrivena, izložena je nepovoljnom djelovanju klime (isušivanje, erozija) i, što je još važnije, korovu koji se do jeseni razvije i osjemeni. Kada se takvo tlo preore, u sloj dospije velik broj korovnih sjemenaka raznih korovnih vrsta koje nekoliko godina klijati i zadavati velike u zaštiti usjeva.
Od žetve ozimih usjeva pod kraj lipnja ili srpnja pa do sjetve u godine dugo je razdoblje od 7 do 8 mjeseci. To razdoblje treba iskoristiti, osobito u s više kiše, rasporedom ljetnih oborina, tako da je sjetva postrnih usjeva sigurnija.
Za postrnu sjetvu mogu poslužiti mnoge sorte i hibridi raznih kultura za uzgoj u toplije doba godine, koje su vegetacije, odnosno koje se u jesen mogu duže iskorištavati i na razne ovisno o potrebama i opremljenosti gospodarstva. Da bi se proizvela što je masa po jedinici površine, treba sijati one sorte i hibride koji su najbolje prilagouvjetima za proizvodnju. Zbog toga se siju smjese kultura i sorata razne dužine vegetacije i razne visine koje u odredenim uvjetima i u kratko vrijeme osigurati kvalitetnu krmu, a se duže iskorištavati.
Nakon skidanja ozimih i ranih jarih kultura siju se postrne kulture koje služe za ljudsku prehranu, za proizvodnju krme - zeleno, sijeno, silaža, zrno kao i za zelenu gnojidbu i zaštitu tla. Tom se namjerom mogu sijati mnoge kulture, ovisno o potrebama, i opremljenosti gospodarstva, te o uvjetima za proizvodnju odabranih kultura.
Danas su selekcionirane brojne sorte i hibridi vegetacije uzgoju na višim temperaturama. One u tim uvjetima daju visoke urode vrlo kvalitetne mase, dospijevaju u vrijeme i mogu se iskorištavati kako to najbolje odgovara gospodarstvu (zelena krma, sijeno, silaža, zrno). Neke od postrnih kultura vrlo su kvalitetne, ali zbog prevelikog udjela vode u masi nisu prikladne za siliranje. Te kulture služe i za popravak kukuruzne silaže (krmni kelj, petranova, grahorica, grašak), tako da se višak proizvedene krme silira i dobije silaža koja je bolje izbalansiranog omjera hranjiva. Stoka takvu silažu radije jede i pojede a u proizvodnji takvom silažom postižu se
Nakon skidanja ozime kulture treba istu površinu isti dan obraditi i zasijati novom kulturom jer tlo isparavanjem svaki dan izgubi od 1 do 2 % vode. To je razlog zbog kojeg se ne smije s obradom.
Dubina obrade ovisi o unošenju žetvenih ostataka u
tlo, potrebnoj dubini obrade za sjetvu kulture koju sijemo, te o mehanizaciji i namjeni za koju se izvodi. U zapadnim priprema za sjetvu se obavlja teškom i ako je cilj uzgoja zaštita tla i zelena gnojidba. Tako se u kratko vrijeme može pripremiti velika površina za sjetvu, pa od žetve do sjetve svega nekoliko sati. U sušnim uvjetima obrade tla i pripreme za sjetvu bolje je obaviti zbog manjeg isušivanja tla, a sjetvu u jutarnjim satima.
Da bi nicanje bilo sigurnije i brže, a sklop ostvaren, u postrnom roku sjetve sve kulture treba sijati dublje, u odnosu na sjetvu, u normalnim rokovima. Ako je sjeme plitko posijana naklije, ali zbog manjka vlage ne nikne nego se osuši. Ono sjeme koje padne u suho tlo klije tek kada padne prva obilna kiša. To je razlog nesigurnosti u postrnoj sjetvi. Da bi sjetva u postrnom roku bila sigurnija, sije se za sjemena više od sjetvene norme. Nakon sjetve tlo treba povaljati rebrastim valjkom. Valjanjem se pritisne sjetveni sloj
i postiže bolji dodir tla sa sjemenom što brže i nicanje te potpuniji sklop. Ako se tlo valja glatkim valjkom, nakon valjanja treba tlo vrlo plitko podrljati ili rotirkom s valjkom prekinuti kapilaritet u površinskom sloju da se tlo ne bi sušilo.
Prije obrade tlo treba pognojiti mineralnim gnojem ili gnojovkom. To je pravo vrijeme za izvoz gnojovke i pražnjenje Jama.
Nakon skidanja krajem lipnja pa do u jesen ostaje više od tri mjeseca vegetacije. Za nakon skidanja pšenice, ostaje oko 100 dana vegetacije. Tako dugo razdoblje dostaje za sjetvu jedne od postrnih krmnih kultura.
Za hranidbu stoke u kasnu jesen zelenom krmom mogu se sijati razne krmni kelj, repice i ogrštice, petranova, starška, te podzemna koraba i dr.
Navedene kulture mogu se kositi ili napasivati (ako su selekcionirane za tu svrhu) tijekom jeseni govedima, a još bolje zimi ovcama i kozama u Mediteranskom i Submediteranskom pojasu, osobito u vrijeme dojenja i mužnje pod kraj zime i u kada daju najraniju i najkvalitetniju krmu ili koristiti tijekom zime (podzemna koraba).
kelj, repica-petranova, rotkve-rauola i tifon mogu se i silirati zajedno s kukuruzom i kukuruzovinom. Tako se dobiva kvalitetnija i silaža koju stoka rado jede.
kelj:
Može se rabiti na više nakošnjom ili napasivanjem za ishranu zelenom krmom tijekom ljeta i jeseni, kada nema dosta ili kad nema druge zelene krme na travnjacima i djetelištima, obiranjem donjeg u kasno ljeto i u jeseni, te siliranjem zajedno s kukuruzom, kukuruzovinom, sirkom, sudanskom travom i drugim kulturama bogatim suhom tvari. Stoka radije i više pojede miješane nego kukuruzne silaže, pa se miješanom silažom kukuruza i krmnog kelja postižu bolji proizvodni rezultati. Krmni se kelj lako uklapa u sjetvu u velikom vremenskom razdoblju od (od ožujka do listopada) do jeseni, a ovisno o kraju, slobodnom_tlu te i vremenu uporabe.
U kopnenom sije se u golo tlo u ožujku i travnju kao glavni usjev, a u svibnju i lipnju nakon ozimih kultura, kao naknadni usjev, te u srpnju i kolovozu kao postrni usjev. U obalnom za zimsku ishranu (napasivanjem ili košnjom) sije se u rujnu ili listopadu, a još se bolji postižu ako se
Tijekom vegetacije krmni kelj razvija puno krupnog koje se stalno obnavlja. Zbog toga u dugom razdoblju (do nastupa hladna vremena) zadržava istu za razliku od ostalih kultura. Može se iskorištavati, ovisno o potrebama gospodarstva, u kopnenom podu razdoblju od 80 do 150 dana, a u obalnom gotovo cijele godine.
sorata krmnog kelja
KRMNE KULTURE
podnosi temperature od -6°C, a neke i niže (do -l0°C). Sorta Maksimirski visoki s manjim podnosi, ako traju, temperature i do -8°C. da podnosi
mrazeve, u jesen se može duže iskorištavati izravno s polja. Ako se pospremi u suho i pokrije kukuruzovinom, može se iskorištavati dugo u zimu, osobito za ishranu ovaca i koza.
Krmni kelj je krmivo za sve vrste i kategorije životinja osim kategorija. Krave muzare hranjene krmnim keljom nost do 30 posto, ali i mlijeka 0,3 pa i 0,4 masne jedinice. A kada se krave hrane zelenom krmom bogatom bjelan(lucerna), pada % masti u mlijeku.
Krmni kelj vrlo brzo raste i se za 60-70 dana nakon sjetve može koristiti. Po prirastu zelene mase nadmašuje gotovo sve a sadržajem probavljivih sve osobito nove sorte. Energija izražena u škrobnoj vrijednosti i suhe tvari kelja vrlo je visoka i nadmašuje energetsku vrijednost krmnih kultura. Obiranjem donjeg tijekom vegetacije (kasno ljeto, jeseni) prirast zelene mase može se povisiti za 20, a hranjiva i do 30 posto.
Krmni kelj, razne sorte i tipovi, ti zelenoj masi sadržava od 1,3 do 2,5 posto probavljivih sirovih te 8 do 14 posto škrobne vrijednosti. Omjer i škrobne vrijednosti u masi krmnog kelja je vrlo povoljan. krmnog kelja sadržavaju gotovo sve bitne
aminokiseline, a u usjevu su u vrlo povoljnom omjeru. Sadržaj aminokiselina u suhoj tvari krmnog kelja je na razini soje i vrlo je visoke biološke vrijednosti (B e c k e r 1 9 7 4.) a u nadmašuje gotovo sva hranjiva biljnog podrijetla.
Krmni je kelj vrlo važan izvor vitamina (karotin B C , , , niacin i dr.), osobito u jesen, kada nema više zelene krme.
Vrlo dobar je kao predkultura za kultura jer korijenom prodire duboko u tlo (drenira), a korijenovom masom prožima sloj. U usjevu kelja zbog zasjene tijekom ljeta (povišena vlaga} je bujan razvoj edafona. vanjem i navodnjavanjem tla za krmni kelj postižu se prirasti mase i hranjiva znatno viši (2030 posto).
Krmni kelj ima i nedostataka. velike zelene mase s male površine i po vlažnu tlu (u kasnu jesen) ugazi se tlo i pokvari struktura. Neke sorte poliježu ujesen kad padnu obilnije kiše, osobito ako na njih padne snijeg (1993.). su osjetljive na bolesti stabljike, alternaria i dr.).
Ako se dulje vremena hrani velikim krmnog kelja, stoka je sklona slabokrvnosti , ubrzanu disanju, žutici i krvavu mokrenju. Tada nekoliko dana treba prekinuti hranidbu, a zatim je ponoviti uz smanjenu (5 posto od tjelesne težine) 25-30 kg na dan za odraslo govedo. Ta izazvati nikakve štetne posljedice po zdravlje životinja.
Iznesena gospodarska vrijednost, temeljena na dugogodišnjem iskustvu i rezultatima
provjerenim u praksi, opravdava sjetvu krmnog kelja na svakom gospodarstvu koje proizvodi mlijeko jer i pojeftinjuje proizvedenu krmu, produžava ishranu zelenom krmom u jesen i povoljno na i postotak u mlijeku. Prirast rasplodne i tovne junadi, ako je hranjena miješanom silažom, je i do tristo grama na dan nego kad se hrani kukuruznom silažom.
Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu stvorena je prva sorta krmnog kelja "Maksimirski visoki" (selekcioner prof. Z. Štafa). Ona pripada visokom tipu rasta, tanje je stabljike, rodnost zelene mase je na razini Z. Angelitera, ali ima viši postotak suhe tvari, nešto više podjednako je otporna na polijeganje kao Angeliter, ali je od njega znatno otpornija na niske temperature.
Sorta "Maksimirski visoki" sadržava znatno više bjelana ima škrobnu vrijednost u zelenoj masi, pa su i njegove vrijednosti znakovito više nego u Angelitera. Povišen mu je postotak suhe tvari i škrobne vrijednosti, a osobito probavljivih pa ga s pravom za postrnu sjetvu.
kelj ima vrlo dobro razvijen korijenov sistem, stoga traži duboku obradu tla (30 cm). Ako dolazi kao u slijedu, tada se duboko ore za predkulturu, a tlo se gnoji i stajskim gnojem. Tlo za sjetvu treba biti usitnjeno i vrlo dobro poravnano, da bi polagala sjeme jednako duboko, kako bi nicanje bilo a sklop potpun.
Osnovna gnojidba za kelj izvodi se u pripremi tla za sjetvu u 80-100 kg P20s, 100-160 kg/ha Ki.O. U predsjetvenoj pripremi smije se dati samo 100 kg/ha uree. Tijekom vegetacije usjev se prihranjuje dušikom 100 do 200 kg /ha ovisno o roku sjetve (KAN ili urea), i to kada je usjev oko 20 cm visok s 40-60 kg/ha dušika (120 kg/ha uree ili 150-200 kg KAN-a). U ljeto (kolovoz) kada padne obilinija kiša - istom te rujna s oko 40-50 kg dušika (100 kg/ha uree ili 150-175 kg/ha KAN-a). Usjev koji iskorištavamo ne smijemo prihranjivati. Ako prihranjujemo, nakon prihrane treba oko tri tjedna do ponovnog iskorištavanja. Prihranjivati se može i gnojovkom 1:3-5 puta po rosi ili prije kiše kada je usjev 20-30 cm visok. Ako prihranjujemo usjev, stoka ga jesti (smrdi). kelj ima sitno sjeme (1000 sjemenki teško je 4-5,5 grama}. Da bi se kelj mogao kositi u jednom ili dva otkosa, potrebno je ostvariti sklop oko 150.000 biljaka po ha u naknadnom roku sjetve (svibanj), ako je sjetva u lipnju oko 200.000 po hektaru. U postrnom roku treba biti sklop od oko 300.000 biljaka po ha. Gusti sklop daje tanje biljke koje možemo mehanizirano kositi. Za obiranje treba sijati (100-150.000 biljaka po ha). Za ostvarenje navedenog sklopa potrebno je 1 do 3 kg/ha sjemena. Što je kasnija sjetva, potrebno je sijati više sjemena, a ako nema adekvatne sije se 2-4 kg/ha u naknadnom i 3-5 kg sjemena u postrnom roku sjetve. U jednom kilogramu
sjemena je od 16_0.000 do 250.000 sjemenaki. Ako sijemo preciznom na razmak, dovoljno je 1 kg sjemena na 1 hektar. kelj treba sijati na dubinu 2 cm (eventualno do 3 cm). Dublje posijano sjeme sporo i teško Razmak redova pri sjetvi ovisi o mehanizaciji za berbu, a može iznositi od 30 do 70 cm. Unutar reda razmak do biljke trebao bi biti u kasnijim (lipanj, srpanj) oko 10 cm i manje. Ako je sklop, narast vrlo krupne biljke debele stabljike. Takav usjev je teško kositi (samo kelj 8. dan nakon sjetve ako ima vlage u tlu. Zato bi nakon sjetve bilo dobro povaljati tlo laganim valjkom da se uspostavi bolji sloj tla i sjemena.
Sjeme prije sjetve treba tretirati pesticidima koji zaštiti usjev od prva tri tjedna do mjesec dana nakon nicanja, jer pravi štete na mladom usjevu, a ako se ne suzbije može ga i uništiti. U nicanju (6. do 10. dan nakon sjetve), i kasnije u vegetaciji usjev treba štititi od napada kontaktnim sredstvima (Dursban, Elocron, Talcord i dr.). Ti se insekticidi koriste i protiv kupusnog bijelca, atalije i ostalih štetnika koji grizu. Protiv štetnika koji sišu (uši, stjenice i kupusne muhe koje parazitiraju na korijenu) koriste se insekticid Lebaycid i dr.
Treflan u 1-3 litre po hektaru štiti usjev od travnih korova. Nakon prskanja Treflan treba u roku 2 do 4 sata unijeti u tlo Nakon sjetve, a prije nicanja, tlo tretirati Bertisanom, Mezoranilom i drugim herbicidima prema uputstvu. To
Mljekorski list 7/2001.
VLASULJALIVADNA
Naša najkvalitetnija trava. Visina trave 30 do 110 cm.
Traje 8 do 10 godina.
Tjera ranije u
Cvat je rastresita metlica. Cvate ranije - sredinom svibnja, a dozrijeva krajem lipnja. je dugo, nježno, tamno zeleno.
Daje visoke urode kvalitete. Voli vlažnija do vlažna tla. Otporna na golomrazice. Nema je na pjeskovitim i suhim tlima.
Ima plitki korijen. Vrlo osjetljiva na sušu.
Nakon košnje dobro regenerira. Dobro reagira na gnojidbu KANom.
sredstvo suzbija širokolisnih korova. Tijekom vegetacije travne korove (koštan, setariju, muharike, piriku i dr.) treba suzbijati Targom ili Fusilate.
Iskorištavanje kelja:
kelj se može iskorištavati na više košnjom, ili napasivanjem tijekom ljeta i u jesen kada nema dovoljno zelene krme na travnjacima i djetelištima. U kasno ljeto može se kelju obirati donje Silirati se može zajedno s kukuruzom, kukuruzovinom, sirkom, sudanskom travom i drugim kulturama koje imaju više suhe tvari: Za
FESTUCA PRATENSIS
siliranje je prikladan postrni usjev.
kelj ima veliku moguinterpolacije za popunjavanje slobodnih površina nakon skidanja usjeva. Tijekom vegetacije kelj razvija vrlo mnogo krupnog a osobito ako ima dovoljno vlage, zbog zadržava vrlo dugo podjednaku pa se može iskorištavati u dugom razdoblju do u jesen kada gubiti donje Ta osobina iskorištavanje kelja ovisno o kraju i roku sjetve od 80 do 150 dana u kontinentalnom a u mediteranskom zapravo i cijele godine.
TEMELJNA KRMIVA ZA VISOKU
~n n~n@~c,?
krmivima. ' ~{5U\J U ~ln)~ \!J Treba upozoriti da nedos-
Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer
krmiva i
~ranidbenu vrijednost trave, mlade i svježe trave, prvenstveno veliki postotak vode. Trava sadrži oko 80-82% vode što daje krmivima ukusnost i dobru probavljivost. Takva i krmiva krave rado jedu i s boljim tekom uzimaju krmiva, što je vrlo važno za postizanje visoke muznosti krava.
Naravno, sve ovisi i o vrsti zelenih krmiva, sadržaju alkaloida, glikozida, gorkih tvari, eteriulja i koji mijenjaju i na ukusnost krmiva.
Za visoku muznost krave moraju dnevno dobivati veliku vode; oko 3,5 do 6 litara vode za svaki kilogram suhe tvari pojedinih krmiva, odnosno, najmanje 4 do 5 litara vode za svaku litru mlijeka. To su velike vode koje mogu iznositi oko 180 1/dan, a mnogo ljeti za toplog vremena.
Voda 1 krmiva su za mnoge biološke i fiziološke procese u organizmu, za žvakanje i sline, djelovanje enzima, otapanje, razgradnju i resorpciju hranjivih tvari u probavnom sustavu, za krvotok i prijenos hranjivih tvari po organizmu, kemijske procese izmjene tvari (metabolizam), štetnih i nepotrebnih ~ari iz organizma, održavanje tjelesne temperature i drugo.
Potrebe za vodom se tuju Uz davanje suhih krmiva
žedne životinje slabije uzimaju hranu, slabi probava, resorpcija ( iskorištavanje hranjivih tvari. Zivotinje gube tjelesnu težinu i smanjuju muznost.
Voda je, dakle, vrlo važan sastojak krmnih obroka i "najjeftinija hrana" za dobru muznost krava. Sa svakom litrom mlijeka iz organizma krava se oko 0,820 1 vode. Zbog toga krave moraju dobivati dovoljno zdrave pitke vode {potrebna je ugradnja samopojilica) i što više krmiva, osobito trave, repe, sirovih repinih rezanaca i Uz hranidbu s kolitrave i zelenih krmiva postiže se najviša muznost krava. uz hranidbu s velikim trave mogu se javljati posljedice izazvane nedostatkom suhe tvari ili nekih hranjivih tvari kojih nema dovoljno ili se nalaze u manjem postotku u zelenim
Tablica
tatak suhe tvari, kao i sirove vlaknine, može peristaltiku crijeva. Mogu se javljati proljevi, nadmovi (timpanije), bolni (kolike) i Prije puštanja na pašu ili uz hranidbu svježe pokošenom travom dobro je stoga davati kravama manju sijena (5 do 7 kg dnevno).
Kemijski sastav trave i mlijeka
Kemijski sastav trave i zelenih krmiva na hranidbenu vrijednost krmiva. Razlike mogu biti velike ovisno o vrsti trava, ali i unutar istih vrsta u razdobljima dozrijevanja. (Tablica 1 i 2).
Na sastav i krmiva kvaliteta tla i gnojidba, tehnologija obrade krmiva . ' priprema i hranidbe zelenim krmivima.
Treba razlikovati hranidbenu kvalitetu trava s prirodnih pašnjaka i trajnih livada u odnosu na travu dobivenu sjetvom na oranicama. Na prirodnim travnjacima - ovisno o klimi, meteo-
vlaknina N E T Pepeo
Tablica 2. sadržaj minerala u osnormim biljnim skupinama u suhoi tvari
1: sadržajhranjivih tvari osnormih biljnih skupina
Sirove
IP)mfiik ]B)W® ru 0 unfi ~ce~9 cfilfi]®Il~'il'f/1"6'1 g
Najpovoljniji KREDITI uz kamatu od samo 4,5% godišnje
Kredit i is o ruka traktora i mehanizaci ·e u roku 7 dana!
Traktori Belarus-MTZ od 57KS i 62KS Svi traktori po Europskom standardu!
rološkim uvjetima i sastavu da - nalaze se biljne zajednice trava sastava. Raznoliki sastav biljnih zajednica daje krmnim obrocima hranidbenu vrijednost, a mlijeku posebnu za neka Posebice je prisutnost i zeljanica koje sadrže više minerala i vitamina.
Treba napomenuti, da prisutnost nekih hranjivih tvari, posebice minerala, vitamina i drugih mikrosastojaka kao: ulja, gorkih tvari, glikozida, biljnih boja, oštrih i tvari - mogu utjecati na mlijeka, a osobito na miris, okus i boju mlijeka.
Sa sijanih livada intenzivnija je proizvodnja i masa krmiva. u krmnim obrocima nalazi se samo jedna vrsta, možda i manji broj drugih vrsta trava, što se s hranidbenog gledišta može smatrati jednostranom prehranom, više ili manje manjkavom pojedinim hranidbenim sastojcima.
S krmivima dobrog hranidbenog sastava, dobre probavljivosti i iskoristivosti u izmjeni tvari (metabolizmu) moraju se zadovoljavati sve životne potreba krava. Pravilna hranidba veliku te dobar sastav i mlijeka.
Treba zdravlje i reprodukciju krava u dužem proizvodnom razdoblju.
U tom smislu krmiva moraju sadržavati sve hranjive tvari koje odgovaraju fiziološkom i sustavu i genetskim proizvodnje mlijeka i reprodukcije.
u zelenim krmivima
Trava i zelena krmiva mogu služiti kao dobra krmiva muznim kravama. Ovisno o vrsti trava i vremenu košnje trave, trave mogu sadržavati u suhoj tvari oko 7% (u manje vrijednoj i ostarjeloj travi) do 25% sirovih (u mladoj travi, intenzivno gnojenoj i s više djeteline). u mladoj travi iz i~nzivne proizvodnje
l()Jl-
'-3
uglavnom su to lako topive i u buragu razgradive (75 do 90%).
Od ukupne sirovih u mladoj travi je samo oko 66,5% (5085%) pravih Dakle, su spojevi dušika (NPN spojevi) od kojih su 20-30% amidi i nitrati. To su niži spojevi koji nastaju tijekom nedovršene sinteze u jednogodišnjim travama i zeljanicama nakon obilne gnojidbe dušikom, ili nastaju vrenjem, gnjilenjem ili raspadanjem pravih i aminokiselina.
Kao spojevi dušika u biljkama se još nalaze alkaloidi, glikozidi i spojevi koji sadrže dušik. Mogu biti otrovni i utjecati na loš okus i mlijeka.
Biljne nalaze se u biljnih stanica, a imaju i mnoge fiziološke funkcije tijekom nastajanja i rasta biljke. Stoga su i velike razlike u vrsti i spojeva (sirovih bjelanu pojedinim biljnim vrstama, ovisno o uvjetima rasta i razvoja biljke.
Za razliku od životinjskih biljke sadrže manje bitnih aminokiselina: metionina, cistina, lizina, treonina i triptofana, što je za visoku proizvodnju mlijeka. Stoga, za visoku proizvodnju krave moraju dobivati osim trave i krmiva koja sadrže kvalitetnih s više bitnih aminokiselina (sojine, suncokretove i posije, sijeno leguminoza i
U cilju dobivanja profita iz visoke proizvodnje mlijeka, u hranidbi krava nerazborito su upotrebljavane životinjske (mesno i mesno koštano brašno), koje sadrže kvalitetnije aminokiseline. Goveda su izraziti biljojedi. Bjelanza proizvodnju mesa i mlijeka goveda dobivaju preko buragovih mikroorganizama (bakterija, protozoa, gljivica i sl.) koji biljne do aminokiselina i amonijaka, a zatim iz tog materijala stvaraju mikrobne
To su osnovne potrebne buragovih mikroorganizama treba za svoju reprodukciju amonijak. Stoga svježa zelena krmiva mogu sadržavati amonijak i spojeve dušika na razini od osnovnih potreba
Ako ne dobivaju travu i sjena zelena krmiva (uz sijeno i kukuruznu silažu) može se davati kravama BENURAL S (i NPN spojeve
iz svježih zelenih krmiva i spojevi dušika (NPN spojevi) vrlo su pogodni za rast, reprodukciju i aktivnost
buragovih mikroorganizama. osim lako probavljivih i topivih iz zelenih krmiva i NPN spojeva, krave moraju dobivati u krmnim obrocima i dovoljno energetskih tvari (ugljikohidrata), a za visoku proizvodnju mlijeka i erave ali samo biljnog porijekla.
Zivotinjske su strane u probavi
Ako krave dobivaju u velikim lako probavljive i NPN spojeve, osobito ako nedostaju i energetske tvari, amonijak u ulazi u krv, jetru (gdje se pretvara u ureu) i bubrege preko kojih se mokraiz organizma. Može uzrokovati otrovanje (intoksikaciju kataralne upale sluznica, smetnje u plodnosti i reprodukciji i i nitrati iz zelenih krmiva mogu se preraditi u mikrobne ali u nedostatku energije pretvaraju se u nitrite, resorbiraju u krv i vežu na eritrocite methemoglobin. Može do teškog disanja zbog nedostatka kisika, zamaranja pa i do životinja.
Trave i zelena krmiva sadrže malo energetskih tvari, samo 42 do 48% ekstraktivnih tvari (NET - Tablica 1.). Zbog toga je potrebno u krmne obroke s travom i zelenim krmivima dodavati žitarica, ako se daje sjenaža.
Uz hranidbu krava trave i zelenih krmiva je pojava uree u mlijeku (iznad 3-4 mmol/1), snižavanje postotka (ispod 3,2%), kao i suhe tvari bez masti (ispod 8,5%).
Prema tome, trava i zelena krmiva su vrlo krmiva za krave, visoke muznosti, ali ima i mnogo Zbog toga treba uskladiti pašu s drugim krmivima, a davanje trave na samo 1O do 11 kg suhe tvari ili oko 50% suhe tvari ukupnih krmnih obroka visoko muznih krava.
Krmne obroke uz travu i zelena krmiva treba popuniti suhim voluminoznim i krepkim krmivima (sijenom i potpunim krmnim smjesama kvalitete). Sijeno i potpune krmne smjese moraju nadopuniti nedostatak i potrebe krava za suhom tvari, energijom i pravim s kvalitetnim aminokiselinama, mineralima i vitaminima, prema visini proizvodnje i reprodukcije.
Proizvodnja mlijeka na taj biti nešto skuplja, ali sam tako osigurava se visoka proizvodnja mlijeka koja smanjivati mlijeka: laktozu i suhu tvar bez masti, jer to su sastojci koji su uz vrlo za tržnu vrijednost mlijeka.
tel. i fax: (01)24 05 733 - uprava
tel. i fax: (01)24 05 732 - skladište žiro 30102-601-114220
P.J.VINKOVCI,KraljaZvonimira80
tel.: (032)33 23 92
tel. i fax: (032)31 65 84
PROIZVODIMO, IZVOZIMO I UVOZIMO
Osobito sjeme trava, crvene, bijele i švedske djeteline, lucerne, inkarnatke, smiljkite te bogat izbor djetelinsko-travnih smjesa, kelj, graškove, sudansku travu, repe, mrkvu, jaru i ozimu grahoricu kao i širok izbor postrnih kultura.
Zatim najširi izbor sjemena i bilja.
Vrtne alate i zaštitna sredstva.
Sve to možete dobiti u veleprodaji na gornjoj adresi i maloprodaji u boljim poljoprivrednim apotekama diljem Hrvatske.
Zagreb,Žitnjakb.b.
The Service Company
HENKEL-ECOLAB ASEVI
ZA NOVU HIGIJENU MUŽNJE
P3 OXI-FOAM
P3 Blu-Gard
P3 io-Shield
P3-VELOUCID
HIGIJENSKA MUŽNJA • KVALITETNO MLIJEKO
- sredstva za alkalno i kiselo pranje te dezinfekciju (muznih mljekovoda i hladnjaka za mlijeko) - sredstva za pranje
Smatra se da je normalna tjelesna temperatura krave muzare od 3 8 do 3 9 ,3 °C ili u prosjeku 3 8,6 °C. Normalna temperatura zavisi od brojnih i može varirati za O do 1,5 °C. Popodnevna temperatura uvijek je viša od jutarnje. Tjelesnu temperaturu mogu povisiti hranidbeni, napor i visoka vanjska temperatura. Niža vanjska manje sniziti tjelesnu temperaturu. Spomenuta variranja temperature traju kratko i kada prestane djelovanje tih se u normalne granice.
Evo i rezultata nekih istraživanja koja pokazuju kako variranje vanjske temperature na visinu tjelesne temperature. Kada je vanjska temperatura + 10 °C, tjelesne temperatura je 38,3 °C, a kada je vanjska 35 °C, tjelesna je 39,5 °C. Organizam može vrijeme podnijeti i razmjerno visoke temperature da se tjelesna temperatura povisi samo 0,5 do 1,0 °C. Ako je pak organizam dulje vrijeme izložen temperaturi višoj za 10 °C od tjelesne, posljedica je
Toplina se mnogo lakše podnosi u vlažnom zraku nego u suhom, ali ni presuh zrak nije dobar jer poremeti funkciju kože, sluznica i drugog. Optimalna vlaga je 50-70% relativne vlage.
Na termoregulaciju bitno i strujanje zraka. Što zrak brže struji na temperaturi i vlaži, to organizam gubi više topline.
Sposobnost organizma da na nižoj vanjskoj temperaturi povisi
Mljekarski list 7/2001.
r '
Pored mnogih koji na grla (genetska osnova, zdravlje, držanje, hranidba i ostalo) znatan je utjecaj i vanjske temperature. Govedo je toplokrvna životinja i ima razvijen mehanizam za reguliranje topline, pa u normalnim uvjetima održava relativno stalnu tjelesnu toplinu bez obzira na temperaturu okoliša.
stvaranje topline kudikamo je razvijenija od sposobnosti da na visokoj snizi.
Organizam lakše podnosi niske temperature, pa uz dobru hranu i dostatno kretanje može podnijeti i temperaturu za 40 do 60 °C nižu od tjelesne.
Životinje metabolizmom proizvode više tjelesne topline nego ime je potrebno za održavanje životnih procesa u organizmu, a suvišnu toplinu u okoliš, u staju. Zivotinja se brani od velike toplinskom izolacijom. Naime, zimi dobiva i dulju dlaku pa slabo pokretan sloj oko tijela postaje deblji, a gubitak tjelesne topline manji. znoja se smanjuje a životinje se skupljaju jedna uz drugu da bi smanjile topline. topline tijela prema površini regulira se proširivanjem i stiskanjem krvnih žila.
Smanjivanje temperature okoliša ne jednako na sve pasmine. Jesey govedo na temperaturi manjoj od 0°C pokazuje poremetnje u proizvodnosti, a frizijske krava i pri padu od 4,4 °C na - 13,3 °C 82 posto proizvodnosti u odnosu prema pri 4,4 °C. se da mala Jersey krava ne može namiriti energet~ke potrebe za zagrijavanje tijela. Sto se temperatura više diže iznad + 21 °C, tjelesna se toplina organizma polako povisuje, disanje se ubrzava, smanjuje se uzimanje hrane i proizvodnost slabi. Da bi smanjile temperaturu tijela, životinje uzimaju manje hrane pa daju i manje mlijeka. I visoke temperature djeluju na pasmine: tako tjelesna temperatura frizijskih krava rasti kada je vanjska temperatura +21 °C, Jersey goveda na +23 °C, a sivo na + 26, 7 °C.
Po nekim 8 do 21 posto proizvodnosti mlijeka ovisi o temperaturi, a to je se da na temperaturi zraka od +32 °C i relativnoj vlazi od 90% gubitci dostižu oko 3 0%.
Za naše bi prilike najprikladnija temperatura zraka u zatvorenoj staji s kravama na vezu bila + 7 i + 18
Da bismo postigli maksimalnu proizvodnost životinja, moramo im optimalne uvjete u koje spada i primjerena vanjska temperatura. Nije, dakle, dostatno poznavati granice temperature naših životinja nego i one koje najviše odgovaraju životinjama za proizvodnju. ,)
0 C. Za grla koja nisu na vezu i slobodno se te za one u otvorenim stajama temperatura bi trebala biti nešto niža.
Da bi se održala poželjna temperatura zraka, izolacija staja mora zadovoljavati, za nje moraju uvijek funkcionirati, a staje ne smiju biti U uzgoju krava svakako treba izbjegavati nagle promjene temperature.
Za termoregulaciju, kao i za sve biološke procese u organizmu, veoma je važno uzimanje vode. Na višim vanjskim temperaturama uzimanje vode usporava povišenje tjelesne temperature te je manja i depresija životinje u uzimanju hrane i proizvodnji mlijeka. Zato je važno visokoproizvodne životinje opskrbiti dostatnim prohladne vode.
Otpornost životinje na temperaturne promjene ovisi o fiziološkom stanju organizma. životinja proizvodnju topline u organizmu i smanjuje joj se otpornost na toplinske udare. Razne bolesti, a pogotovu su jedan od tih
I držanja teladi na kasniju otpornost životinje. Zapaženo je, da je telad izložena izravnom više sati na dan tijekom 1 do 3 tjedna, kasnije bila manje osjetljiva na žegu. :l '- )
Piše: Antun dr. vet. med.
bolesti. Bolest uzrokuje burnetii koja spada u skupinu rikecija.
Q-groznica je uzrazna bolest životinja i ljudi (zoonouz) rasprostranjena cijelim svijetom. Odte bolesti obolijevaju ovce, koze, goveda, konji, svinje, psi i
Coxiella hranom (mlijeko, sir i dr.).
Važno je napomenuti da je otporan na djelovanje dezinficijensa i dugo preživljava u okolini. Bolest uzrokuje vrlo mala
Izvori zaraze. Izvor zaraze su životinje kod kojih nisu znakovi bolesti {latentna infekcija). se mlijekom, plodnom vodom, posteljicom, i balegom. Sasušen u okolini može izazvati infekciju. Pretpostavlja se da može preživjeti tri godine u vimenu i mlijeku. Važnu ulogu u širenju bolesti imaju i krpelji koji bolest prenose ugrizom ili balegom.
Kod ljudi izvor infekcije mogu biti mlijeko i proizvodi.
širenja bolesti. Bolest se u uzgoju širi boravkom inficiranih i zdravih životinja u istoj prostoriji odnosno dodirom, udisanjem ili hranom.
se inficira pomaganjem prilikom poroda inficiranih životinja (krava, ovca) a udisanjem zraka u kojem se nalazi ili
Od Q-groznice prvenstveno obolijevaju veterinari, mesari i radnici u klaonicama i industriji.
Znakovi bolesti. Q-groznica je u životinja blage naravi i brzo, tako da je ne zapazimo. U javlja se povišena tjelesna temperatura, životinja ne jede, potištena je, javlja se kašalj i upala Gravidne životinje pobacuju u drugoj polovici graviditeta.
Dijagnoza bolesti. Bolest možemo utvrditi izdvajanjem i prepoznavanjem (bakteriološka pretraga) iz mlijeka, plodnih voda, posteljice ili serološkom pretragom krvi.
Preventiva bolesti. Bolest možemo cijepljenjem, pravovremenim otkrivanjem inficiranih životinja (pretraga krvi) i uništavanjem krpelja. Sve životinje u kojih je nost treba ukloniti (zakopati ili spaliti).
Važan je oprez prilikom novonabavljenih životinja u uzgoj, pa je poželjno napraviti pretragu krvi (serološka pretraga). O
PRVI M~--EVI SE
Piše: Antun dr. vet. med.
Prije samog mužnje ili strojne) potrebno je izmusti prve mlazeve mlijeka u posebnu posudu (s crnim dnom), jer je poznato da se u prvim mlazevima mlijeka nalazi veliki broj bakterija. Izmuzivanjem prvih mlazeva mlijeka bakterijama koje su dvije mužnje ušle kroz sisni otvor i zagadile mlijeko u vimenu (sisi). Neizmuzivanje prvih mlazeva mlijeka smanjuje higijensku mlijeka zbog nog broja bakterija u pomuzenom mlijeku, a smanjuje tako i otkupnu cijenu mlijeka (Pravilnik). Prvi mlazevi ne smiju se musti na pod jer se u tom mlijeku na podu umnažaju bakterije koje mogu uzrokovati upalu vimena, a u vime ulaze kroz sisni otvor kada životinja legne na pod. U da životinja ima upalu vimena mužnjom prvih mlazeva na pod širimo upale po podu staje, te infekcije, tj. upale vimena drugih krava.
Pregled mlijeka na crnoj podlozi
Pregledom mlijeka na crnoj podlozi se promjene u mlijeku. To promjene u konzistenciji, (sluzavo, zgrušano ), boji i mirisu. Pregled mlijeka obavlja se na crnoj podlozi svakodnevno prije mužnje, kako bi se lakše promjene u mlijeku. Ako se pojavi upala, mijenjaju se svojstva mlijeka. Kod upala mlijeko postaje crvenkasto, sluzavo, vodenasto, s primjesama krvi, gnoja itd. Miris može imati po datim anti-paraziticima ili antibioticima (karenca! !!).
Pregledom mlijeka na crnoj podlozi prije mužnje pravovremeno se promjene u mlijeku koje na upalu vimena. Prvi mlazevi ne muzu se na pod se pojava i širenje upale vimena u staji) nego u za to posude.
00D&~1F~1F~lf(g~lf
- NAJMANJEJEDNOMTJEDNO
Piše: Antun dr. vet. med.
Masritis test je najjeftinija i najjednostavnija metoda u dijagnosticiranju (nevidljivih) upala vimena, prvenstveno kataralne upale. Mastitis test mora provoditi najmanje jednom tjedno prije mužnje tijekom cijele laktacije na svim kravama u staji. Na taj pravovremena s velikom otkrivamo krave s upalom vimena. Samim testom ne uzrok upale vimena, nego samo porast somatskih stanica (više od 300.000), što ukazuje na upalu vimena. O štetama koje uzrokuju upale vimena pisano je u prošlim brojevima Mljekarskog lista.
Kada se ne radi mastitis test
Mastitis test se ne radi dva tjedna nakon poroda i dva tjedna pred zasušenje. Važno je upamtiti da se mastitis test ne provodi dvije mužnje jer u tom životinja mora pustiti mlijeko, a ako pusti mlijeko mora biti pomuzena do kraja. U da krava ostane nepomuzena se pojave upale vimena jer je sisa ispunjena mlijekom, te uslijed ulaska bakterija kroz sisni otvor može do njihovog umnažanja a s time i do upale vimena.
mastitis testa
Za mastitis testa potreban je mastitis reagens plitica za mastitis test.
Nakon pranja i brisanja vimena prvi mlazevi pomuzu se u posudicu s crnim dnom pregled), a zatim se iz svake izmuze malo mlijeka u udubljenja plitice. Pliticu nagnuti i tako mlijeka u udubljenjima, a zatim dodati jednaku mastitis reagensa.
Lagano promiješamo mlijeko i reagens te nagnemo pliticu i gledamo dno. Ako nije došlo do somatskih stanica u mlijeku, dno plitice je bijelo. U da je dno plitice sluzavo i boje radi se o broju somatskih stanica, odnosno o upali vimena. je poželjno da se jedan prst u sadržaj plitice i lagano podigne; ako se sadržaj odnosno ako je sluzav, to je još jedan dokaz da se radi o upali vimena.
Tijekom mastitis testa nakon pregleda svake krave pliticu moramo oprati u posebnoj kanti, a sadržaj poslije izlijemo na gnojište ili još bolje u jamu.
Na kraju napomenuti da velik broj mlijeka ima pliticu i reagens koje dobiju uz kupnju muznog ali nažalost ne provode mastitis test. Pojedini prakticiraju mastitis test kad je došlo do vidljivih promjena u mlijeku ili vimenu, a tada više nema smisla testirati nego je potrebno pozvati veterinara kako bi upalu vimena.
Mastitis reagens i plitica nisu skupi, testa je jednqstavno i kratko, korist je višestruka jer pravovremena otkrivanje upale vimena, a samim time smanjuje troškove O
naših obiteljskih gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka nije registrirana kao obrtnici, obveznici PDV-a ili tvrtke. Kako ne vode nikakav oblik evidencije o kapacitetima i proizvodnji, teško je odrediti cijenu koštanja mlijeka u takvim gospodarstvima, te visinu dohotka i razvojne
U skorijem vremenu se novi ciklus ulaganja u obnovu i razvitak govedarstva, pa je vrlo važno da naša gospodarstva ovladaju osnovnim ovih ekonomskih vrijednosti.
U prošlom broju Mljekarskog lista prikazan je jednostavni prikupljanja potrebnih podataka za uspješnosti proizvodnje mlijeka u gospodarstvu. Prikupljeni podaci se mogu relativno lako obraditi i iskoristiti kao podloga za zahtjeve pri traženju kreditnih sredstava
Primjer obrade ankete
Za primjer obrade i korištenja rezultata ankete odabrano je gospodarstvo s 10 muznih grla. Poslovanje gospodarstva je
Tablica 1: Analiza radne snagegospodarstva I Godina 1998. 1QQ9. 2000. Gospodar 800 1.000 1.000 Supruga 600 600 700 Sin 600 750 750 190 388 535
UKUPNO 2.190 2.738 2.985
INDEKS (1998=100 100 125 136
1998. Vrijednost Amort
_Poljopnvredni objekti _ 501.000 12.525-
Staja za goveda 285.000 7.125
Staja za svinje 125.000 3.125
Skladišni ob1ekti 16.000 400
Ost. polj. objekti 75.000 1.875
Polj. mehanizacija __ 314.700 26.750
Traktori 175.000 14.875
Oprema za obradu tla 14.400 1.224
Opr. za sjetvu i njegu 17.900 1.522
Oprema za žetvu 18.700 1.590
Oprema za sijeno 34.500 2.933 Sredstva za transport 32.700 2.780 oprema
analizirano tijekom tri godine (1998.-2000.). Ekonomski pokazatelji su za ukupno poslovanje gospodarstva proizvodnju mlijeka.
Analiza. kapaciteta
1. Radna snaga
U gospodarstvu su 4 radno aktivna koja sudjeluju u svim poslovima. dio radnih potreba se odnosi na rad gospodara i njegove supruge, a s godinama raste i udio rada njihove djece koja završavaju školovanje. Tijekom analiziranih godina ukupni se utrošak rada U 1999. godini je za 25%, a u 2000. za 36% nego na analiziranog razdoblja.
Jasno je da se radi o velikom stupnju procjene pri izraukupnog rada u gospodarstvu jer je vrlo teško odrediti uposlenost
cijele godine. Ovi podatci koristit nju naknade za vlastiti rad, te za pokazatelja proizvodnosti. (Tablica 1.)
2. Zemljište
Gospodarstvo Je tijekom analiziranih godina koristilo od 21,60 do 22,15 ha oranica i livada. Pritom je 5 ha oranica u zakupu, a ostalo je vlastito zemljište. Prema vrijednosti oranice od 11.700 kn/ha i livade od 7.800 kn/ha ukupna vrijednost vlastitog zemljišta je 177.225 kuna. (Tablica 2.)
Ukupna vrijednost korištenog zemljišta koristit se pri efikasnosti korištenja osnovnih sredstava, odnosno rentabilnosti.
3. Poljoprivredni objekti, strojevi i oprema
Prema podatcima ankete za promatrano razdoblje je proravrijednost svih poljoprivrednih objekata, te strojeva i opreme. Kako je vrlo važno prodio vrijednosti utrošene tijekom godine, je amortizacijska trošenje osnovnih sredstava. Godišnji otpis vrijednosti objekata je 2,5%, a traktora
7/2001.
Tablica 3: Pregled vrijednosti i amortizacije objekata, strojeva i oreme
Vlastito Zakun Vlastito Zakun Vlastito Zakuo
i opreme 8,5%. Za taj postotak se svake godine umanjuje vrijednost imovine, a za navedeni iznos se proizvodnja. Tako se dobiva stvarni trošak poslovanja i cijena koštanja koju bi društvo trebalo priznati proizvomlijeka u uvjetima. (Tablica 3)
Osim prikazivanja dobro je kretanja vrijednosti korištenih objekata i mehanizacije promatrati Pritom se analizira struktura ili postotni odnos pojedinih stavki, kao trošenje pojedinih dijelova ovih sredstava.
Kako u promatranom razdoblju nije bilo ulaganja u objekte i mehanizaciju, nema odstupanja u strukturi ovih sredstava. Može se pratiti samo ravnomjerni otpis korištenih sredstava koji se iskazuje amortizacijom.
Iako gospodarstvo nema posebni fond u koji bi uložilo iznos amortizacije (od 39.275 kuna 1998. godine, do 34.781 kuna 2000. godine), uporno prikazujem ovu stavku troškova kako bi upozorio na stalni ekonomski problem opstanka i razvitka obiteljskih gospodarstava. Naime,
Bi!Jna proizvodnja Kukuruz Pšenica Zob Kukuruz
Vrijednost prodaje ___
usluge
proizvodnja Mlijeko
društvo preko prodajne cijene mlijeka u trgovini priznaje amortizacijski trošak i no ne i promlijeka. je i s drugim vrstama poljoprivredne proizvodnje. Radi se o dugogodišnjem problemu u nas, koji vjerojatno biti riješen tek kada gospodarstva budu u sustav PDV-a. (Grafikon 1.) Gospodarstvima treba "priznati" ovaj trošak kako gospodari ne bi morali ponovno uzimati i kreditima 30% ili više za nabavku opreme i izgradnju objekata - toliki su troškovi financiranja. Druga krajnost je korišteQje mehanizacije i objekata nakon njihove
1: Struktura vrijednosti poljoprivrednih objekata u gospodarstvu
Graf 2: Struktura vrijednosti poljoprivredne mehanizacije
4: Vrijednost
Tablica S: Pregledsvih raspoloživih osnovnih sredstava u gospodarstvu fonda (u kunama)
Tablica 6: Pregled biljne i proizvodnje u 2000. godini
Travna
Graf
Staja za govada Staja za svinje Skladišni objektirl
Traktori Opremaza sijeno Sredstvaza transport
Tablica
zastarjelosti što se odražava na uspješnost uzgoja goveda i proizvodnje mlijeka. 4. fond
Analizirano obiteljsko gospodarstvo je na kraju 1998. godine imalo 10 muznih grla i 3 Broj rasplodnih svinja nije se mijenjao, a broj krava je 1999. godine na 12, te 2000. godine na 14 grla. Ukupna vrijednost fonda poveje sa 99.800 na 145.400 kuna (preko 46%). (Tablica 4) 5. Rekapitulacija vrijednosti osnovnih sredstava u gospodarstvu
Prema pregledu zemljišta, objekata, opreme i stoke vidljivo je kako gospodarstvo raspolaže s 1,076.380 kuna ili oko 267 DM. U strukturi osnovnih sredstava gotovo 70% vrijednost objekata i mehamzae11e. (Tablica 5)
Analiza ukupne proizvodnje gospodarstva Ukupna proizvodnja gospodarstva sastavljena je od nekoliko povezanih ili nepovezanih proizvodnji. analiza odnosi se na razdvajanje proizvodnji, njihove povezanosti s drugim proizvodnjama u gospodarstvu, te odnosa primitaka i izdataka iznosi) za pojedine proizvodnje. U našem gospodarstvo je na 21,58 ha u 2000. godini proizvodilo travnu silažu, silažni kukuruz, i zob za vlastitu proizvo-
dnju, a dio proizvodnje kukuruza i pšenice je prodan. U biljnoj proizvodnji gospodarstva su svi prihodi od prodaje, evidentirani utrošci proizvoda u proizvodnji, te izdatci za sjeme, gnojivo, zaštitna sredstva i usluge kombajniranja. (Tablica 6)
U proizvodnji je na temelju prodaje mlijeka, teladi, junadi i tovnih svinja nata vrijednost proizvodnje gospodarstva. su i. troškovi materijala u navedenim proizvodnjama. Ovakva kalkulacija služi kao podloga za dohotka gospodarstva u analiziranoj godini. Na je, prema proizvodnim rezultatima i troškovima, proravrijednost i izdatci poljoprivredne proizvodnje u 1998. i 1999. godini. (Tablica 7)
dobiti i gubitka je na temelju pregleda biljne i proizvodnje u promatranim godinama. U troškove poslovanja su amortizacija, te poljoprivredno osiguranje i zakupnina. Razlika prihoda i ukupnih troškova (izdatci +amortizacija) je dohodak, a razlika prihoda i izdataka je financijski rezultat. Financijski rezultat gospodarstva je u promatranom razdoblju porastao s oko 100 na preko 180 kuna. ukupne troškove vidljiv je porast dohotka s oko 61 kuna na 105 i 145
.kuna u dvije godine. Po ovim mjerilima poslovanje je vrlo uspješno. Dohodak gospodarstva je relativno visok u našim uvjetima i može se pretpostaviti kako pruža kvalitetnu podlogu za poslovanje i razvitak gospodarstva.
Prema broju utrošenih sati vlastitog rada i satnici od 15,60 kuna su ukupni troškovi ili naknada vlastitog rada gospodarstva. Nakon ove stavke u prvoj promatranoj godini zabilježen je gubitak od 7.399 kuna, a u dvije dobitak je iznosio 19.618, odnosno 52.311 kn.
Može se govoriti o uspješnom poslovanju gospodarstva i s ovog stajališta jer se gubitak proe godine vrlo lako pokriva akumulacijom dobitka godina. (Tablica 8)
O uspješnosti poslovanja gospodarstva najlakše se prosu-
korištenjem osnovnih mjerila uspješnosti poslovanja: proizvodnosti, i rentabilnosti.
proizvodnje je stalno od 1 i raste prema promatranim godinama. U odnosu na prvu godinu, do 2000. godine je zabilježen porast ekonom osti od preko 41 %. Najbrži rast pokazuje parcijalna osnovnih sredstava (indeks 2000/1998. je 186, što rast od 86%), dok ostala dva rada bilježe niži porast ovog poka-
Piše: dr. se. Petar
Prioritet u gospodarskoj politici bio je agrarni sektor i preprehrambena industrija pa sada EU imaju dominantni položaj kao poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. EU se razvijala autonomno svojim uz veoma visoke poticaje i subvencije za poljoprivredne proizvode. U svjetskoj trgovini držali su niske cijene svojih proizvoda kao rezultat izvoznih subvencija. S druge strane EU je imala zatvoreno tržište za ostale partnere zbog internog carinskog sustava i visokih carinskih barijera. Sada je u tijeku proces pregovaranja sa Svjetskom trgovinskom organizacijom i EU je obvezna postepeno smanjivati carinsku zaštitu, subvencije i izvozne cijene. Visoko razvijene zemlje Evropske unije uklopit. se u svjetske globalne gospodarske promjene i integracije bez potresa
zatelja (oko 20-21 %). Rentabilnost mjerena odno-som dohotka i korištenih sredstava je dobra, posebice u posljednje dvije godine kada je stopa rentabilnosti od diskontne kamatne stope. Mjereno dobitkom ova je stopa niža, no još uvijek je dobar pokazatelj stabilnosti i efikasnosti poslovanja promatranog proizvomlijeka. Proizvodnost rada mjerena vrijednosno bilježi porast za oko 21%. Na anali-
ziranog razdoblja po satu rada ostvaruje se vrijednost prihoda od 35,20 kuna. godine ta vrijednost je 38,27 kuna, a na kraju analiziranog razdoblja iznosi 42,60 kuna.
se može da gospodarstvo vrlo dobro posluje u našim uvjetima, što pokazuje dobiti i gubitka te prema njemu iskazani dohodak i dobitak, kao i ekonomski pokazatelji. U broju bit detaljnije analizirana govedarska proizvodnja, odnosno proizvodnja mlijeka ovog gospodarstva.O
Gospodarska politika Europske unije prolazila je više od godina kroz reforme i promjene koje su imale pozitivne i utjecaj na razvoj i proizvodnje, industrije te u sferi trgovinske razmjene i na položaj Unije u svjetskoj trgovini. U svjetskim globalnim procesima najrazvijenije zemlje ostvaruju svoju konkurentsku sposobnost na regionalnoj razini, a se kroz velike specijalizirane kompanije u šire poslovne integracije. zakonske regulative
EU, posebno u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji takozvanom harmonizacijom propisa, postavljeni su kriteriji kvalitete koje manje razvijene zemlje ne mogu zadovoljiti.
Pokazatelji gospodarskog razvoja
Petnaest Evropske unije ima 3 7 5 milijuna stanovnika. U 1998. god. ostvaren je bruto proizvod (BDP) po jednom stanovniku od 18.532 USD iskazan prema kupovnoj Manje razvijene Unije su sa 11.632 dolara BDP, Portugal sa 13.306 BDP i Španjolska sa 14.978 dolara BDP po stanovniku. Hrvatska ima BDP od
4.600 dolara po jednom stanovniku, a u susjednoj Sloveniji iznosi 12. 774 dolara. Najrazvijenija zemlja u svijetu Sjedinjene države imaju BDP 25 .000 dolara po jednom stanovniku. (Tablica 1)
Države kandidati za tvo u EU u fazi pripreme i prilagodbe, prema kriterijima, pored ostalih uvjeta, moraju razvijati takvo gospodarstvo da
Mljekarski list 7/2001.
Tablica 1: Neki pokazatelji u gospodarstvu i poljoprivrediEU-15 i Hrvatskoj
1. Bruto proizvod (BNP) po stanovniku ________________________ amer. dolara
4. Proizvodnja mesa u ukupnoj vrijednosti poljoprivrede ___________________
5. Vanjsko trgovinska bilanca poljoprivrednih proizvoda (pokrivenost uvoza izvozom) _________
6. Zaposlenost u _ poljoprivredi, lovstvo, šumarstvo __________________________
7. Nezaposlenost
nivo BDP po glavi stanovnika iznosi 60%-65% od prosjeka Unije.
U bruto nacionalnom proizvodu (BNP) EU ukupna godišnja vrijednost poljoprivredne proizvodnje je 1,5% dok u Hrvatskoj poljoprivreda je u BNP sa 9%. Karakteristika je nerazvijenih i manje razvijenih zemalja da vrijednost· poljoprivredne proizvodnje u BNP ime visoko ali ne i vrijednosno. Proizvodnja mesa i mlijeka je pokazatelj strukturnih odnosa i razvijenosti agrara. U vrijednosti poljoprivredne proizvodnje meso i mlijeko u EU participira sa 28,70%, dok je u Hrvatskoj taj odnos nepovoljan i iznosi svega 14,20%. U EU proizvodnja mlijeka ima dominantnu _ulogu i vrijednosno je u poljoprivrednoj proizvodnji zastupljena sa 17,90%, a proizvodnja mesa sa 10,80%.
U Hrvatskoj su ovi odnosi nepovoljni, pa godišnja vrijednost proizvodnje mlijeka u poljoprivrednoj proizvodnji iznosi 7,300/o a meso 6,90%.
U ukupnoj vanjsko trgovinskoj razmjeni, bez trgovine Unije, EU ima pozitivnu bilancu i vrijednost izvoza je za 7,20% od uvoza. Hrvatska ima negativnu vanjsko trgovinsku bilancu. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 51,90% ·(1998. god.). Vanjsko trgovinska razmjena s agrarnim proizvodima u Uniji je uglavnom izbalansirana i uvoz je u 1998.
god. bio svega 6,3% od izvoza. U Hrvatskoj vanjsko trgovinska razmjena poljoprivrednim proizvodima ostvaruje deficit te je za 41,60% uvoz nego izvoz poljoprivrednih proizvoda.
U odnosu na zaposlenost, stanje u EU relativno je stabilno. godišnja stopa nezaposlenosti od 9,90% ne predstavlja problem, jer se kroz proces razvoja i restruktuiranja gospodarstva otvaraju nova radna mjesta. Postoji strukturni manjak nekih profila radnika specijalista visoko obrazovnog profila. Nezaposlenost u Hrvatskoj je velika, broj nezaposlenih je oko 21 %. U poljoprivredi (s ribarstvom, lovstvom i šumarstvom) u Uniji je zaposleno 5,0% , radnika u odnosu na ukupan broj zaposlenih, dok je u Hrvatskoj u ovoj gospodarskoj grani zaposleno 16,5% radnika. U razdoblju EU planira gospodarski razvoj po godišnjoj stopi rasta od 2,5%.
Financiranje u Europskoj uniji
Budžet u EU se financira izdvajanjem sredstava i to po stopi do 1,270/ood njihovog nacionalnog proizvoda, i od prihoda po ·osnovi carina i prelevmana za poljoprivredne proizvode. Sredstva koje osiguravaju izdvajanjem iz nacionalnog proizvoda za budžet Unije 80%-85% ukupnih sredstava, a carinski
prihodi iznose godišnje cca 15%. Glavni doprinos budžetu daju i najrazvijenije države i to 73,10% svih sredstava: s do 26,2%, Francuska 17,5%, Italija 14,3%, Engleska 15,1%. Tendencija je da se izdvajanja po osnovi doprinosa iz nacionalnog proizvoda smanje do 75% ukupnih sredstava budžeta Unije. (Tablica2) Glavno gospodarske i poljoprivredne politike uz zajedtržište, solidarnost i financiranje je i stvaranje monetarne unije te valute EUR-a. Financijski odnosi cama tj. odnosno subvencije, nadoknade i drugi troškovi iskazuju se godišnje u paritetu vrijednosti EUR-a prema nacionalnim valutama
Budžet EU za 1999. god. ukupno je iznosio 83.978,40 milijardi EUR-~, a procjene su da budžet u 2000. god. iznositi oko 83.310,00 milijardi EUR-a. Budžet za 1999. god. u kunama bi iznosio 655.503,00 milijardi kuna (1 EUR=7,80 kuna). U odnosu na projekcije razvoja planira se rast budžeta za 30,97%, pa bi u 2006. godini iznosio 110,00 milijardi EUR-a. iznosa sredstava
Tablica2: Budžet europseunije (1998, 1999, 2000. g) te plan za 2006. g GODINA l'ROC.8'. 1998. 1999. 2000. 2006. BUDŽET (ukupno) 79.244,683.974,483.310,0110.000,0 POWOPRIVREDA
budžeta uvjetovano je pripremama i aktivnostima pristupanju novih Uniji. se da u razdoblju 2005.-2006. godine biti sklopljeni ugovori za u EU s Poljskom, Estonijom i Slovenijom. Dobit od Unije se kroz proširenje jedinstvenog tržišta, procese integracije i osnaženje položaja Unije na svjetskom tržištu. Nove raspolažu dijelom kvalificiranom radnom snagom,
posjeduju prirodne resurse kao i povoljan geostrateški položaj. Sredstva namijenjena poljoprivredi u Uniji vode se kroz EAGGF fond - budžet tj. Europski fond za poljoprivredna jamstva i smjernice (European Agriculture Guarantee and Guidance Fund). U 1999. god. agrarni budžet iznosio je 46.130,8 milijardi EUR-a bruto ili 54,93% od ukupnog godišnjeg budžeta. U 2006. god. se umjereniji rast
GOSPODARSTVO
sredstava za poljoprivredu. Planiran je iznos od 50,0 milijardi EUR-a ili za 10,84% u odnosu na 1999. godinu Struktura korištenja sredstava budžeta je kroz namjene i to za: poljoprivredu, strukturnu politiku, unutarnju politiku, vanjsku politiku, te sredstva za troškove administracije i za financijske rezerve.
OBAVIJESTI I REPORTAŽE
MLIJEKO RASTE NA POLJU,
Piše:mr.se.
Naš prošli nastavak, završili smo "Nikada ne smijemo zaboraviti: nisu drugi pametniji od nas, sve što mogu drugi, možemo i mi!"
Da, drugi nisu pametniji od nas, ali kako to da njima ide bolje nego nama? Sve što mogu drugi možemo i mi. Kada mi to što mogu drugi?
10 godina razvijamo poljoprivredu, u našem proizvodnju mlijeka.
Kreditiramo kupnju junica iz uzgoja, kupujemo junice u inozemstvu, kreditiramo izgradnju novih staja, kreditiramo adaptacije i proširenja novih staja, krediti-ramo nabavku nove poljopriv-redne mehanizacije, kreditiramo kupnju zemlje i zemljišta.
Nažalost broj krava se stalno smanjuje, godišnja proizvodnja mlijeka po jednoj kravi vrlo sporo raste i još uvijek je ispod 3 500 litara i još uvijek uvozimo mlijeko.
Ml/ekmski list 7/2001.
Naš moto za srpanj
Upišimo našu djecu, naše
mlijekakoji su ove godine završili osnovnu školu - u srednju poljoprivrednu školu usmjerenja ili u srednju veterinarsku školu
Kakve mi to razvojne programe imamo? Kakvu mi to agrarnu politiku imamo?
Bilo bi vrlo lijepo, a i korisno, kada bi nam se jednom godišnje prezentiralo koliko je naša država u proteklim godinama izdvojila sredstava i uložila ih u razvoj proizvodnje mlijeka.
Koliki je saldo · uloženih sredstava koja još nisu koliki je saldo sredstava kamatom i ponovno investiranih, i koliki je broj gospodarstava kreditima razvoja proizvodnje mlijeka.
Koliko smo izgradili novih staja, koliko smo adaptirali i proširili staja, koliko smo izgradili novih silosa, koliko smo izgradili novih
gnojišta, koliko smo kupili novih traktora i koliko je obiteljskih gospodarstava lo svoje posjede kupnjom zemlje i za koliko, koliko je gospodarstava broj krava i za koliko - proizvodno stado.
Koliko smo na osnovu uloženih sredstava proizvodnju mlijeka i kolika je ukupna novostvorena vrijednost.
Kakvi su naši planovi za 5 i 10 godina
Naše razvoja do podmirenja nacionalnih potreba u mlijeku i proizvodima, te proizvodnje viška mlijeka i proizvoda za plasman na otvorenom europskom tržištu postoje do momenta Hrvatske u Europsku Uniju, i naše
proizvodne kvote. Nakon kvote i dobivanja proizvodnog kontigenta, našeg daljnjeg razvoja se na nivou EU.
Proizvodnja mlijeka je visoko profitabilna proizvodnja i u nju se isplati ulagati!
Proizvodnja, sa proizvodnjom od 5500 do 6000 litara mlijeka po kravi godišnje.
Proizvodnja, sa proizvodnjom od 4500 do 5500 litara mlijeka po kravi godišnje još uvijek je profitabilna i od nje se mogu krediti ali se mora vrlo skromno živjeti.
Proizvodnja, sa proizvodnjom ispod 4500 do 3500 litara mlijeka po kravi godišnje, više nije profitabilna i ovakvu proizvodnju ne možete opteretiti kreditima.
Proizvodnja, sa proizvodnjom ispod 3500 litara mlijeka po kravi godišnje, dovodi vas u situaciju "prelijevanja iz šupljega u prazno".
Nažalost, mi u Hrvatskoj imamo neke koji još uvijek barataju proizvodnjom mlijeka u kategoriji "prelijevanja iz šupljega u prazno".
Niska proizvodnja mlijeka po kravi godišnje, prvenstveno je uvjetovana tradicionalnom tehnologijom i tradicionalnim pristupom ovoj proizvodnji, od proizvodnje krme do sistema držanja krava i ukupnog gospodarenja na posjedu.
Što je u svojoj osnovi tradicionalna tehnologija i tradicionalni pristup proizvodnji?
"Gradi kotac kao otac." Kosi travu prvi puta tek kada je ocvjetala i prestarila krajem svibnja i u lipnju.
10. lipnja vozio sam se od Koprivnice, preko Zagreba i Karlovca do Skrada i Delnica. Na cijeloj toj relaciji još uvijek nije pokošeno prvi puta 60 do 80 % livada. Zašto? U je problem? A bilo je
Na Danima travnjaka bilo je posjetilacamlijeka - iz cijele Hrvatske
Dodjela priznanja najboljim trave dr. Ivan mr. Ivo Salajtal iz Golejedan od najboljih trave
lijepog vremena!
Nisam vidio ni 10 krava na paši! Zašto? U je problem?
Izlaz iz ovoga je usvajanje i primjena suvremene tehnologije.
Vratimo se na našem motu za srpanj. Zašto je potrebno da naša djeca idu u poljoprivredne škole?
U hrvatskoj poljoprivredi je jedan vrlo težak problem - usmjeravanje djece prema opredjeljenju, zvanju i zanimanju poljoprivrednih proizvoda.
Živjeti na selu i biti poljoprivrednih proizvoda - HRANE, ne ide bez odgoja i opredjeljenja koje se u porodici na obiteljskom imanju, te zvanja i zanimanja koje se kroz dobru poljoprivrednu školu. mlijeka, odgajate li dobro svoju djecu, prema vašem zvanju i zanimanju? U Hrvatskoj u 90 % NE.
Najviše štete našem selu nanijeta je deviza (deviza = mudra izreka koja služi kao životno pravilo) nažalost se još i dan danas, djeco da ne ~i morali raditi". Svuda u razvijenom i bogatom svijetu ta deviza glasi djeco da biste znali raditi".
Vrlo u preko 90 % na selu "Moj sin ili moja idu u srednju ugostiteljsku, prehrambenu školu, za šofera, za za vodoinstalatera, za za bravara i niz drugih ne poljoprivrednih zvanja i zanimanja. A ako ne dobije posla, poljoprivreda mu ne gine".
Ovakvo razmišljanje i sam od mnogih. A da vaša gospodarstva spadaju u malo gospodarstva, od 15 do 30 i više jutara zemlje, pa ako to pomnožimo sa 0,57 to iznosi 8,5 do 17 ha zemlje, od toga se može lijepo živjeti.
Ako djetetu od malih nogu ne ljubav prema opredjeljenju življenja na selu, nikada mu usaditi potrebu da i da ide u srednju poljoprivrednu školu s ciljem stjecanja novih tehnologija u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda, te povratka na svoje radno mjesto, na svoje obiteljsko gospodarstvo.
Na kraju dešava nam se to što nam se dešava da su drugi pametniji od nas i da ono što oni mogu, mi ne možemo.
u zapadnoeuropskim zemljama odavno su shvatili da nema razvoja poljoprivrede bez školovanja novih generacija poljoprivrednika i njihovog osposobljavanja za i primjenu suvremene tehnologije u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda.
No ne smijemo zaboraviti da postoji velika razlika i
Hrvatska ima vrlo veliki broj poljoprivrednih a uvozimo mlijeko i meso što je sigurno naša nacionalna sramota, za koju sigurno nisu krivi seljaci.
Vratimo se još malo Danima travnjaka 2001. u Koprivnici.
Dani travnjaka koje smo ove godine održali peti puta po redu, razvili su se od demonstracije košnje prvog otkosa na polju do manifestacije razvoju i proizvodnje mlijeka ne samo na županijskom, na državnom i nivou. Ove godine DANI TRAVNJAKAprvi puta su trajali 2 dana, predavanjima hrvatskih, slovenskih i austrijskih izložbom trava i fotografija tehnologije proizvodnje i spremanja visoko kvalitetne voluminozne krme, zatim izložbom sjemenske robe, mineralnih gnojiva, kalcitnih proizvoda za kalcifikaciju tla, izložbom proizvoda mješaona hrane, izložbom muznih aparata i ?Pr~me, izložbom maketa suvremenih staja, 12lozbom suvremene poljoprivredne mehanizacije naših poljoprivrednika, te nove mehanizacije na prodaju, izložbom proizvoda naših mljekara Lure, Vindije i koje su i sponzori ove manifestacije zajedno s gradom Koprivnicom, Podr~vskom bankom te KoprivniZupanijom. Dani travnjaka su i izložbom naive, naše seoske kulture
Mljekarski list 7/2001.
i prezentacijom seoskog turizma kao i kulturno programom.
Koprivnica je sa "Danima travnjaka 2001." definitivno dobila specijalizirani poljoprivredni sajam u sklopu manifestacije razvoju i proizvodnje mlijeka.
Nosioci cjelokupne organizacije "Dani travnjaka 2001" su HZPSS Poljoprivredna savjetodavna služba županije Ispostava Koprivnica i novoosnovana Udruga za travnjaštvo i krmno bilje i razvoj poljoprivrede Koprivnica.
Dane travnjaka 2002. planiramo održati u svibnju godine u Koprivniciu trajanju od 3 dana.
Naše nastojanje i naša želja je da Dani travnjaka prerastu u manifestaciju svih dobrih proizvomlijeka iz cijele Hrvatske. Ako to mogu Bavarci, Svicarci i Austrijanci možemo i mi Hrvati.
Na kraju posebno se zahvaljujemo našem najvažnijem sponzoru Hrvatskoj mljekarskoj u~zi s V na s predsjednikom Juraiem dipl. ing. na donaciji 2 ženska teleta CICE i MICE, dvije krave "vimenke" živote i proizvodnju dalje pratiti i isticati na danima travnjaka.
U toku lipnja na Koprivnice pokošeni su drugi i otkosi trave. O
Piše: Vesna dipl. ing.
Dana 13. svibnja održana je Županijska otvorena izložba Brodsko-posavske župamJe 1 prvi poljoprivredni sajam. Održana je pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske i Brodsko-posavske županije. Na izložbi su predstavljeni uzgojni rezultati iz Brodsko - posavske županije, baranjske, Vukovarsko-srijemske i Požeškoslavonske županije. Izložbena grla goveda predstavljena su u pet kolekcija goveda s ukupno tridesetpet grla.
Predstavljene su kolekcije: sedam steonih junica simentalske pasmine; majki u 305 dana laktacije iznosila je 4.411 kg mlijeka, - šest prvotelki simentalske pasmine koje su u prvoj kontroli proizvele 20 kg mlijeka, - sedam krava simentalske pasmine od kojih je pet u drugoj laktaciji proizvelo 55.102 kg mlijeka, a dvije su u prvoj laktaciji proizvele 4.219 kg mlijeka,
- osam krava (bikovskih majki) · simentalske pasmine od kojih su dvije u prvoj laktaciji proizvele 5 .192 kg mlijeka; tri su u drugoj laktaciji proizvele 7.395 kg mlijeka, jedna u laktaciji 6.408 kg mlijeka i dvije u 6.096 kg mlijeka.
- sedam krava holstein-friesian pasmine, od kojih su u prvoj laktaciji proizvele 5.860 kg mlijeka, jedna u drugoj laktaciji 5.862 kg, jedna je u laktaciji proizvela 8.601 kg i jedna u laktaciji 8.745 kg mlijeka.
Sva izložbena grla su diplomom Hrvatskog selekcijskog centra koje je ravnatelj Krešimir Kuterovac te brojne i naturalne nagrade od sponzora izložbe.
su:
lvan Jazbec, lvanovac, za junicu VIŠNJU Žb.14011321, oteljenu 19.05.'99., je majka u 305 dana laktacije proizvela 4.484 kg mlijeka, Antun Svilaj, za prvotelku FRAJLA Žb.
12013445 oteljenu 13.02.'99., koja je u drugoj kontroli proizvela 26,60 kg mlijeka,
Mato Banovci, za kravu simentalske pasmine MONIKA Žb.06023742, oteljenu 25.03.'96., koja je u drugoj laktaciji proizvela 5.218 kg mlijeka, Miodrag Japaga, za kravu LINDA Žb. 77011386, oteljenu 20.07.1994., koja je u laktaciji proizvela 6.736 kg mlijeka Oštri Vrh, za kravu holstein-friesian pasmine BETI Žb. 63020043, oteljenu 30.10.'94., koja je u laktaciji proizvela 8.601 kg mlijeka,
Stanko Beketinci, za šampionsko grlo izložbe (bikovska majka) GITA Žb.14006965, oteljena 01.04.'96., koja je u drugoj laktaciji proizvela 7.683 kg mlijeka,
ŽUPANIJAPOŽEŠKO- SLAVONSKA
U Županiji požeško-slavonskoj su uzgojne organizacije: Pakrac, poljana, Mihaljevci i Graberje. Županija požeško-slavonska s 31.12.2000. godine ima 901 uzgajatelja, 1.081 krava pod kontrolom rasplodne proizvodnje, 1.724 krave pod kontrolom ženskog podmlatka do 1 godine 355 i ženskog podmlatka preko 1 godine 398. lspitivanie uzoraka mlijeka s obiteljskih gospodarstava ove Zupanije je 2000. godine u laboratoriju u Lugu, a broj analiziranih uzoraka mlijeka je 8.423. Ukupan broj plotkinja tokom 2000. godine bio je 6.481. Ukupan broj krava 5.379, od je 2.805 uzgojno selekcijskim radom što 52,15%. Broj krava po uzgajatelju je nizak (pros3,11 grla), a broj krava pod kontrolom po uzgajatelju, za simentalsku pasminu iznosi 4,59 grla. Za holstein-friesian pasminu 7,18 grla po uzgajatelju. Prodajom rasplodnih goveda na sajmovima i dogonima u Županiji prodane su 22 steone junice, 3 krave i 16 ženske teladi.
poticaji u ovoj Županiji za kvalitetni rasplodni podmladak zatražen je za 610 grla u iznosu od 955.320,00 kn. Za osnovno stado u sustavu proizvodnje mlijeka zatraženi su poticaji za
list 7/2001.
492 krave u iznosu od 147.600,00 kn. poticaji za nabavu teladi za tov osobe) zatraženo je za 152 grla koja su stavljena u tov nakon 03.05.2000. I. dio poticaja u iznosu od 60.8000,00 kn. poticaji za 7 grla koja su stavljena u tov nakon 03.05.2000. II. dio poticaja u iznosu od 1.820,00 kn i stavljeno u tov prije 03.05.2000. godine za 22 grla u iznosu od 14.520,00 kn.
U narednom dijelu prikazana je laktacijska eroizvodnja za obiteljska gospodarstva u ovoj Zupaniji po pasminama :
Simentalska pasmina
- laktacijska proizvodnja u 2000. godini
- broj standardnih laktacija 1.188
- proizv. mlijeka ( kg) 3.679
- proizv. masti (kg) 13 7
- proizv. masti(%) 3,73
Holstein-friesian pasmina
- laktacijska proizvodnja u 2000. godini
- broj standardnih laktacija 115
- proizv. mlijeka ( kg) 4.955
- proizv. masti (kg) 183
- proizv. masti (%) 3,69
Broj krava po uzgajatelju u 2000. godini:
1-3 krave - 654 uzgajatelja (72,59%)
4- 9 krava - 228 uzgajatelja (25,30%)
10 - 15 krava - 8 uzgajatelja (0,89%)
16 i više krava - 11 uzgajatelja (1,22%)
ŽUPANIJABRODSKO- POSAVSKA
U Županiji brodsko-posavskoj su uzgojne organizacije: Nova Gradiška, St. P. Selo, Sl. Brod Centar i Sl. Brod - Istok. Županija brodsko-posavska s 31.12.2000. godine ima 1.444 uzgajatelja, 2. 770 krava pod kontrolom rasplodne proizvodnje, 2.102 krave pod kontrolom ženskog podmlatka do 1 godine 1.201 i ženskog podmlatka preko 1 godine 825. Broj ispitanih uzoraka mlijeka s obiteljskih gospodarstava za ovu Županiju u 2000. godini bio je 14.807 uzoraka mlijeka. Ukupan broj plotkinja tokom 2000. godine bio je 9950, a ukupan broj krava 8.259 od je 4.872 uzgojno selekcijskim radom što 58,99% obuhvata. Broj krava po uzgajatelju je nizak, iznosi 3,37 grla, a broj krava pod kontrolom (po uzgajatelju) za simentalsku pasminu iznosi 5 ,67 grla, a za holstein-friesian pasminu 15,58 grla po uzgajatelju. izložbe imaju istaknuto mjesto u uzgojno selekcijskom radu pa je tako i u 2000. godini u
ovoj Županiji održana izložba. Izložena je 25 grla. Prodajom rasplodnih goveda na sajmovima i dogonima prodana je 100 steonih junica, 12 krava i 81 žensko telete.
poticaji u ovoj Županiji za kvalitetni rasplodni podmladak zatražen je za 866 grla u iznosu od 1.291.560,00 kn, a za osnovno stado u sustavu proizvodnje mlijeka zatraženi su za 23 6 krava u iznosu od 70.800,00 kn. poticaji za nabavu teladi za tov ( osobe ) zatraženo je za 810 grla koja su stavljena u tov nakon 03.05.2000. I. dio poticaja u iznosu od 324.000,00 kn i stavljena u tov prije 03.05.2000 godine za 155 grla u iznosu od 102.300,00 kn.
U narednom dijelu prikazana je laktacijska eroizvodnja u obiteljskim gospodarstvima ove Zupanije po pasminama:
Simentalska pasmina
- laktacijska proizvodnja u 2000. godini
- broj standardnih laktacija 1.226
- proizv. mlijeka ( kg) 4.134
- proizv. masti (kg) 161
- proizv. masti (%) 3,90
- proizv. proteina (kg) 141
- proizv. proteina (%) 3,41
Holstein-friesian pasmina
- laktacijska proizvodnja u 2000. godini
- broj standardnih laktacija 223
- proizv. mlijeka ( kg) 5 .191
- proizv. masti (kg) 197
- pros1ecna proizv. masti(%) 3,79
- proizv. proteina (kg) 170
- proizv. proteina(%) 3,28
Broj krava po uzgajatelju u 2000. godini: 1-3 krave - 983 uzgajatelja (68,12%)
Iz izlaganja predsjednika Saveza gospodina Slavka Jambrišaka, ing.
Na sastanku predsjednika udruga simentalskog goveda (Bjelovar, Sv. !van Žabno, Vrbovec, Križevci, Varaždin i Požega), održanom u Dugom Selu 21. prosinca 2000. godine jedna od odluka bila je ideje o osnivanju Saveza svih udruga, i tom je prilikom da se za sljesastanak pripremi prijedlog statuta i dogovore daljnje aktivnosti. Inicijativni odbor se do danas sastajao pet puta: Slavko Jambrišak - predsjednik, Mladen Dragutin
Martin Dragutin Beštek, Božidar Ivica Hajdina, Damir Mladen !trak, !van Miljenko Franjo Poljak
Inicijativni odbor je utvrdio razloge i potrebu za osnivanjem saveza, zadatke i ciljeve saveza, izradio prijedlog statuta, a usvojen je i datum održavanja osniskupštine.
Hrvatska ima dugogodišnju tradiciju u organiziranju uzgajivau udruženja (više od 90 godina). Posebno je ta djelatnost bila izražena u govedarstvu, odnosno nakon prvih uvoza pasmina. Naši djedovi i pradjedovi osjetili su potrebu da se organiziraju prema modelima koji su u to vrijeme bili aktualni u razvijenim dijelovima Europe.
Prvi zabilježeni uvoz simentalca u našu zemlju bio je davne 1885. godine izravno iz Simmenthala u Švicarskoj, a uvezao ga je vlastelin Ohlmiiller na svoje imanje kraj Velike Gorice i to 11 krava i 1 bika. Nakon toga uvoz je nastavljen, pri je veliki doprinos dala Poljoprivredna škola u Križevcima, kao i neka napredna vlastelinstva tadašnjeg hrvatskog plemstva.
Zbog velikog interesa vlastelinstva i tadašnja Vlada je 1905. godine uvezla 46 simentalskih junica i prvi put ih ponudila aukcijom na prodaju vlastelinima i rima. Dva hrabra iz Cirkvene - Franjo Požgaj i Nikola Taras kupili su zajedno tri junice koje su bile 2 i pol puta skuplje od junica koje su se u to doba prodavale po sajmovima. Ovim hrabrim, ali naprednim potezom uzgoj simentalca pustio je korijene i kod samih seljaka-
Uzgoj je zbog svoje kvalitete brzo proširen i 1908. godine osnovana je Hrvatska marvogojska udruga u Sv. I. Žabnu koja se bavila organiziranim uzgojem simentalskog goveda. udruge mogao je postati samo gospodar koji je imao simentalca, što je morao dokazati rodovnicom.
U to vrijeme su bile osnovane udruge u V. Gorici, Vrbovcu, N. Gradiski, a nakon udruge u Sv. I. Žabnu osnivan
je veliki broj drugih udruga kojima je svrha stupanj i organiziranosti u uzgoju goveda poglavito simentalca.
Zbog povijesnog potrebno ih je spomenuti redom kako su osnivane: Marvogojska udruga Gola, 1908. god.; Marvogojska udruga Sveta Nedjelja, 1909. god.; Marvogojska udruga 1910. god.; Marvogojska udruga Nova Gradiška, 1910.; Marvogojska udruga Hercegovac, 1910. god.; Marvogojska udruga Vtrje, 1912. god.; Marvogojska udruga Križevci, 1912. god.; Marvogojska udruga, Vtrovski Konaci, 1912. god.; Marvogojska udruga 1912. god.; Marvogojska udruga Bela, 1912. god.; Marvogojska udruga Jaska, 1912. god.; Marvogojska udruga Stupnik, 1912. god.; Marvogojska udruga 1912. god.; Marvogojska udruga Križ, 1912. god.; Marvogojska udruga Oborovo, 1913. god.; Marvogojska udruga Nova Rala, 1914. god. Sve ove udruge u svojoj su osnovi imale isti cilj odnosno, citiramo: "pravilnim uzgojem udomiti grla zajamsimentalske pasmine".
Uskoro se pojavila potreba bolje povezanosti i koordinacije rada udrugama pa je 18. lipnja 1911. godine predloženo u Sv. I. Žabnu osnivanje "Saveza hrvatskih marvogojskih udruga". ove inicijative bila je udruga iz Žabna koja je 1912. godine sazvala sastanak na koji su
se odazvale 4 udruge ( iz Jaske, Bele i Sv. I. Žabna) i donijele odluku osnutka Saveza.
Savez je 1913. godine i s radom i usprkos svim problemima je i širio svoju djelatnost i doprinosio uzgoju simentalca na našim prostorima. Prvi svjetski rat prekinuo mu je rad, a nakon obnove rada sjedište Saveza seli 1926. godine u Zagreb.
Savez je sve više 1acao, te tako 1935. god. postoje u Hrvatskoj 83 udruge simentalske pasmine, 7 udruga pincgavske pasmine, 3 udruge pasmine i jedna udruga buše.
1937. Savez ima 93 udruge i 8 izvornih a 1953. u Savez su 72 udruge od 66 za uzgoj simentalskog, 5 za uzgoj pincgavskog i jedan za uzgoj istarskog goveda.
U jesen 1957. god. Savez se pripaja Zadružnom
savezu Hrvatske, a marvogojske udruge prelaze u govedarske ogranke poljoprivrednili zadruga. Na taj prekinuta je tradicija udruživanja goveda u udruge i saveze. Uzgoj je radu putem institucija koje su preuzele poslove evidencije, a danas je to Hrvatski sko selekcijski centar. Na taj nanije došlo do prekida u uzgojno selekcijskom radu tako da se kvaliteta i brojnost našeg simentalca Naš uzgoj je prepoznatljiv po mnogim osobinama u ukupnom uzgoju simentalca u Europi i izvan nje. tim, su izgubili svoj organizacijski oblik udruživanja št· 1 je zasigurno ostavilo traga na samom uzgoju.
Danas želimo tu tradiciju i vrednote obnoviti te smatramo ovu skupštinu Saveza
Mljekarski list 7/2()01.
obnoviteljskom. Želimo ovrm upravo na ovom mjestu gdje je i nastao Savez prije gotovo 90 godina obilježiti novo razdoblje u modemom uzgoju simentalskog goveda prema naEuropske unije pritom iskustva naših pradjedova. Ako smo se tih davnih godina, kada su organizirani uzgoj i selekcija simeiitalca bili tek u samom mogli i znali organizirati kao modema zemlja ne vidimo razloga da to ne bismo mogli ili znali i danas kada se spremamo Europi u smislu standarda i kvalitete uzgoja simentalca.
skupštini pristupilo je devet udruga iz šest županija koje su ukupno dale 45 izaslanika koji Skupštinu Saveza:
Udruga uzgajate/ja simentalskog goveda Sv. Ivan Žabno; Udruga uzgajate/ja simentalskog goveda Bjelovar; Udruga uzgajate/ja simentalskog goveda Vrbovec; udruga Sveti Petar Orehovec; udruga Križevci; Udruga uzgajate/ja simentalskog goveda rje; Udruga uzgajate/ja simentalskog goveda Varai.din; Udruga uzgajate/ja simentalskog goveda Otok Udruge simentalskog goveda Požega. Osim izaslanika udruga na skupštini su bili gosti i predstavnici saveza iz Slovenije i Bavarske, te predstavnici drugih udruga i institucija iz Hrvatske (Agronomskog fakulteta, Hrvatskog selekcijskog centra, Hrvatske mljekarske udruge, Centra za reprodukciju u Republike Hrvatske, mljekarske industrije i dr.).
Usvojen je statut saveza, te izabrana tijela saveza (predsjednik, zamjenik predsjednika,
OBAVIJESTI I
tajnik, Izvršni odbor, odbor i Nadzorni odbor).
Predsjednik Saveza je Slavko Jambrišak, ing. iz Vrbovca. Zamjenik predsjednika je Dragutin iz Huma.
Tajnik Saveza je Željko Mahnet, dipl. ing. iz Bedenice kraj Sv. lvana Zeline. Izvršni odbor
Slavko Jambrišak; Martin Mato Marijan Krupec; Nikola Mihajlic; Mirko Imbrišak; August
Stjepan Miljenko
Drugutin
Željko Mahnet
odbor
doc. dr. Marijan Posavi; dr. Božidar doc. dr. Miroslav Kapš; mr. Miljenko dipl. ing. Miroslav mr. Pero
Nadzorni odbor
Mirko Ivica Hajdina; Mladen !trak
Novoizabrani predsjednik Saveza gospodin Jambrišak zahvalio se na danom mu povjerenju te da se boriti za dobrobit svih
Saveza. Predsjednik je rekao da Savez želi u suradnji sa svim institucijama koje su odgovorne za poljoprivredu, a posebno za dati svoj doprinos kvalitetnijem i bržem razvoju govedarstva u Hrvatskoj. Nadalje predsjednik navodi kako su ispred Saveza mnogi poslovi od kojih je možda najvažniji priprema za ulazak u EU. Gospodin Jambrišak istaknuo je na kraju, kako je Savez otvoren svim novim udrugama uzgajatelja simentalca, a koje imaju za cilj poboljšati uzgoj simentalca u Hrvatskoj.
GODIŠNJI KOMISIJSKI PREGLED
-iz Centra za reprodukciju u - Zagreb
Tijekom mjeseca svibnja i lipnja Centar za reprodukciju u Hrvatske, otvorio je u Križevcima godišnji pregled i ocjenu rasplodnih bikova koji se koriste za proizvodnju duboko smrznutog sjemena. Pred povjerenstvo predvedeno je ukupno 45 bikova od tri pasmine. Od dominantne simentalske pasmine u Hrvatskoj ocijenjeno je 39 bikova, 5 bikova pasmine te 1 bik pasmine crni holstein.
U I klasu svrstana su ukupno 23 bika od sve tri pasmine, jedan crni holstein, 4 bika pasmine te 18 bikova simentalske pasmine. Kao IA klasa ocijenjeno je 11 simentalskih bikova i bik JUBI K 587 HB 746 od pasmine. ocjenom za najkvalitetnije bikove klasom ELITA ove godine ocijenjena su 3 bika. To su bikovi BEL K 531 HB 7251, SORBON K 519 HB 7189, RHONE K 596 HB 7447. da je u 2000. godini elitom proglašeni bik LOTOS K 499 HB 7108, trenutno u Centru posjedujemo 4 elitna bika.
Mora se napomenuti da je bik ROHNE testiran u sa RUV za meso 112, a njegove imale su 925 kg mlijeka više od prosjeka populacije. SORBON je bik hrvatskog uzgoja sa RUV na osobine tovnosti 101 te RUV na osobine od 104,5. BEL je iz hrvatskog uzgoja i ima RUV za meso 104 a za mlijeko 109 ,5. Bikovi su u vrhunskoj kondiciji i izuzetnog eksterijera te još kvalitetnog sjemena za populaciju simentalskog goveda u Hrvatskoj. O
~~7?W~[f:{]O @@o(g~dJ WLTURAžNU€1VA M ~€LU
(završetak žetve)
Piše: Matija Damjanov
Prošlo je Petrovo, vrime je za žetvu. Svi pogledi upereni su prema nebu, Boga za lipo vrime. užurbano pripremaju sve što je potrebno za žetvu. se okna u ambarima za novo zlatno zrnje pšenice. Pozivaju se žeteoci i žetelice na "MOLJBU" da na dogovoreni dan krenu u polje. Valja otkovati kose, pripremiti srpove i grabljice, isplesti uževe za vezanje snopova. Uževi se pletu od rogoza ili od pšenice koju žeti. Za to su bili zaduženi stariji su pripremale jelo i koje se nositi na polje. je prije išao u planinu po vino. Tako je sve bilo spremno za najvažnijeg posla. Budi se novi dan, pitlovi svojim kukurikanjem javljaju da je vrime za ustajanje. je odavno budan. Upregao je konje u kola dolazak žeteoca. Nudi ih rakijom, a zatim na kolima u polje. Domaih sa željom da uz Božju uspešno završe posal. Na polju kosci snažno zamahuju kosama. Padaju prvi otkosi a žetelice ih skupljaju u rukoveti te vežu u snopove. Znoje se marljivih žeteoca pod žarkim suncem, ali su svi raspoloženi. U podne se sklanjaju u hlad da se okripu i užinaju te nakon odmora ponovno na posao jer treba prije mraka požeti. Prolama se pesma pomalo umornih žeteoca i žetelica a bliži se i kraj žetve. -----~~
Tri divojke žetvu žele, /ade, oj /ade ale mile, oj /ade oj.
Svojmu snopu govorile, /ade, oj /ade ale mile, oj /ade moj.
Žito moje moj !ade, oj /ade ale mile, oj /ade oj.
Kad u žitnicu, /ade, oj !ade ale mile, oj /ade oj.
Bolje da si u ambaru, /ade, oj /ade ale mile, oj /ade oj.
Noge što si u ataru, /ade, oj !ade ale mile, oj /ade oj.
Ja bih tebe žrvnjem mlela, oj /ade ale mile, oj /ade oj.
/ade,
I od tebe kruva jela, /ade oj /ade ale mile, oj /ade oj.
Dok pevaju, skupljaju klasje u kitice i pletu vinac kao simbol završetaka žetve. Na kraju žetve snop se veže i ostavlja na njivi do puta, klasjem uzdignutim prema nebu, svi kleknu i mole Bogu na rodnoj žetvi, a nakon molitve najstariji obitelji diže snop prema nebu tri puta: "Jezus, Jezus, Jezus." zadovoljan i veseo zahvaljuje žeteocima na dobro obavljenom poslu jer su žetvu završili prije mraka.
Verovalo se, ako žetva nije završena prije mraka i ako se doma po mraku da biti cile godine crni kruv. Umorni od napornog posla doma kiticu ili ispleteni vinac pšenice. Doma ih škropi svetom vodom u znak zahvalnosti za završetak žetve. Poslije plešu i pevaju dugo u
U današnje vrime ne se pesma žeteoca zvuk modernih strojeva. Ali ostala su starijih na dane kada se naporno radilo na polju, no uvik su imali vremena za pesmu, igru i šalu. O
1z posavskoq spomenaua
Piše: lvan
Pedesetih godina minulog ili 1951. godine (imao sam tada 15 godina i bio sam pred malom maturom) zapao me red da budem Naime, u mojem rodnom selu Boku kraj Siska ljudi su se bavili poljoprivredom i Selo je imalo oko 80 i oko 360 stanovnika, isto toliko krava, nešto manje konja i veliki broj svinja turopoljske pasmine. Selo je imalo svinjara koji je cijelu sezonu (od snijega do snijega) boravio sa svinjama u šumi, odnosno na državnom pašnjaku udaljenom od mojega sela oko 7 kilometara, a dijelilo s još 2 susjedna sela bliže spomenutog pašnjaka. Seljaci mojega sela izgradili su na maloj uzvisini drvenu posavsku s nužnim namještajem, bunarom sa i deset, petnaest svinjaca u neposrednoj blizini taj ambijent zvao se kanak što bi imalo konak odnosno Isto tako na svojemu talu (dijelu) pašnika izradili su i drvenu za konjare jer su radne konje u dovodili na pašu, a rano jutro ponovno vratili na polje.
ŠTOVANI ovaj uvod bio je nužan kako bih vam kojemu sam sudjelovao u svojstvu U selu je bilo puno rogatog blaga. Jalovina - jalove krave, junice, i junci cijelo vrijeme ispaše bili su u šumi s jalovinarom koji je dijelio s spomenutim svinjarom.
MUZNO BLAGO - je svakoga dana dotjerao na pašu u šumu odnosno na pašnjak i na u selo. su se redali za je bio svojevrsni profesionalac koji je dobro poznavao šumu, vrstu trave, svaku kravu i njenog gospodara. Birali su ga seljaci na seoskoj skupštini nekoliko kandidata) i s njime sklopili nepisani ugovor izvršenje je garantiralo samo i poštenje i seljaka. Obveza je bila da krave u sezoni koja je i završavala ovisno o vremenskim prilikama. Morao je paziti da se koja krava ne napuhne od mlade djeteline, da ne ode u kvar na privatni posjed i da javi onome seljaku se krava goni odnosno tjera, i sve to za koju je ubirao u jesen na kraju sezone. Credarina se Mljekarski list 7/2001.
sastojala od dogovorenog iznosa novca, i košare (runjaka) kukuruze po jednoj kravi. Obveza seljaka je bila, osim osigurati torbu s jelom za jedan dan, i u Ova obveza je trajala toliko dana koliko je bilo muznih krava u Bogate gazde, koji su imali više krava su siromašnijim stanovnicima u selu. Credari su spavali na štali ili štaglju. Na sijeno je prostrta deka i jastuk. U torbu su dobivali oko pola kilograma kukuruznog kruha (osim za svetke kad su dobivali tzv. kruh) jedan suhi sir, nešto luka i špeka tzv. a od siromašnijih gospodara vrlo i gibanice, jaja sa šunkom i pola litre rakije. su u s obitelji onoliko dana koliko je gazda imao muznih krava. da je moja malobrojna obitelj (otac, majka i ja) imala samo jednu muznu kravu, samo sam jedan dan bio Bilo je to 1. svibnja 1951. god. Praznik rada pa nisam morao u školu. Rano u jutro oko 3 sata majka je podojila kravu spremila torbu i meni s istim sadržajem osim što ja nisam dobio rakiju bunarsku vodu u (ferflaši). je otišao na križanje na sela i zapucao gazdarice da puste krave kako bi se formirala koja je krenula na pašu. Ponovio je to još nekoliko puta. Pri izlasku iz sela, tzv. Šumskom ulicom krenuli smo prema pašniku. Na bile su dobro ugojene krave uglavnom bogatijih gospodara dok bi starije i slabije krave - - zbog su dobile od Ja sam morao paziti na tzv. poškodne krave koje su bježale u kvar na privatne posjede zasijene djetelinom ili kukuruzom. Šumska ulica imala je oblik pruge jer su krave uvijek na isto mjesto napravile svojevrsne zemljane pragove. Dolaskom na pašnik mi je dao osnovne upute da pazim na pijavice i klopove (krpelje) dok se od obada znam braniti i sam. Ako bi me ubola osa ili na to mjesto treba staviti nož ili žlicu. Nakon <latih uputa smo na travi i odmarali se do podne kad smo krave usmjerili prema pojilu gdje je kopanje (valove) oko 6 metara napunio vodom iz zdenca. Napili smo se i mi te bunarske vode koja je mirisala po zemlji. Krave su zatim u hladu preživale. Prije zalaska sunca istim putem vratili smo se u selo. Svaka krava nepogrešivo u svoju štalu, a i ja na pa na Ugodn~ umoran brzo sam zaspao s ponosom POM0CNIKA
Opet su jutros procvali
Znaš li majko
U žitu makovi sneni
Kakvi su ono cvjetovi
Sve su nam njive ovili
Po onim tamo njivama
Cvjetovi njihovi crveni!
Takovi divni crveni ?
/ Crveni makovi - Mihovil Pavlek Miškina I
mjeseca srpnja je žetva pšenice, raži a kasnije i zobi. To su bile najvažnije žitarice, krušarice našeg kraja. Radilo se uglavnom Žito su kosom kosili.
Žene su iza kosaca nabirale a neki od muških, složene snopove vezao i stavljao u stavice. Kada su snopovi u stavicama malo presušili, kolima ih se vozilo
Sav taj posao obavljao je u kratkom vremenskom razdoblju, kako bi se izbjegla olujno nevrijeme kojeg je bilo u upravo u vrijeme žetve a nije bilo protugradne obrane.
K nama u žetvu dolazili su iz Hrvatskog Zagorja, a zvali smo ih jednostavno
na "Marof" gdje su svi mogli ovršiti - zato je tu "Gužva" kao na sita "Zagorci." Bili su iz okolice na druge poslove, pa me Klenovnika, marljivi, vrijedni i jako a Slavica je bila strstrpljivi, muškarci jaki pljiva i nježna. Muškarci su pilili i i kršni. Moj djed je napisao cijepali drva, a neki su dopisnicu, jer onda nije bilo dvorište i radili druge "muške" telefona ni drugih sredstava poslove. komuniciranja, i pozvao ih da U polje se odlazilo oko 10 dan, u žetvu. sati kada nije bilo rose na žitu. Došlo ih je više, raspodijelili su Išlo se uglavnom pješice ili kolise po u selu, ovisno ma, ali ·uvijek s veseljem, smijekoliko je kome trebalo radnika. hom i pjesmom. Odmah poslije Zagorke su mi ostale u lijepom podneva baka im je nosila Prije odlaska u polje, a s njom moja i ja. žene su pomagale u U najviše mi je ostaPosebno mi je bila draga Slavica la vršidba "motoranje", kod naše koja me svako jutro pažljivo prabake po mojoj mamii plela pletenice. Moja Vršidba je mama je to radila na brzinu u 6 sati u jutro, i trajala je dosta \f,r..§idba - dreš koji stroj "Danferica" dugo, ovisno o žita. Mama nas je spremila, umila, i poslala prabaki. Kako je bio mjesec srpanj i vrlo toplo bili smo bosi i gazili debelu toplu prašinu. Njihova je bila na kraju sela, zvali su je kondinacija", tada jedina katnica u selu. Stara majka, iako je imala puno dvorište težaka, s velikom nas je Smjestila nas je na balkon s dvorišne strane, pa
Vršidba na stroju koji su zvali "Bubanj". Tko je imao malo žita dovoz_i~ je
smo promatrali. vršidbu žita. Tako smo s visoka gledali marljive ljude kako rade oko "dreša", stroja za vršidbu pšenice kojeg je remenja tjerala "danferica". Tako se zvao stroj kojeg su ložili velikim drvenim cjepanicama i koji je zagrijanom vodom pare pokretao "dreš". Taj se stroj kvario. Iz dvorišta u susjedno dvorište "danfericu" su -vukli konji uz ljudi koji su pazili da se dobro i na pravo mjesto sve postavi kako bi moglo dobro raditi.
. Poslije vršidbe žene su se u oprale i presvukle, a muškarci su se prali pored b~n~ra u velikim drvenim koritima. Slijed10 Je bogato pripremljen juha, više vrsta mesa, pohano ili kuhano, razni prilozi, salate. Od bilo je štrukli sa sirom i jabukama. Svaka gazdarica pripremala se za taj ranije jer je takav bio stari
Baka je imala cijelo bogatsvo zelenila u vrtu. Tada nije bilo "vegete" pa su svi bili iz njezinog vrta.
Poslije neki od težaka otišli bi pomagati drugima u susjedstvu ili cima, a oni drugi ostali bi uz vino i pjesmu do kasne
Kada je pšenica ovršena, ispražnjena je gumno, a iz polja dovezena raž koju su Zagorci mlatili, ustvari raženu slamu i slagali "ritke", snopove za pokrivanje krovova, štala, štaglja, koce ili koševa i kleti u vinogradima). je drvena poluokrugla naprava na kojoj se lupalo snoplje raži. Na zidovima je bila ponja';'.a kako zrnje raži ne bi daleko letjelo. Zene su na dvorištu - odvajale slamu u šopove "ritke", a za (prehranu kravama) koja se miješala s raznim isjeckanim repama. Na kraju bi mlaci drvenim mlatilkama, "cepima" još jednom svu preostalu slamu dobro premlatili jer je svako zrno bilo važno. su pšenicom, brašnom, krumpirom, pa i odojcima ili prema dogovoru, ali uvijek tako da su zadovoljni odlazili svojim i ljeto opet dolazili. Mljekarski list 7/2001.
Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.
Uzgoj na balkonima stara je primorska tradicija. U starim gradskim jezgrama manjih i mjesta duž morske obale prozori, balkoni i terase su i biljem.
Na položajima šarene se (Pelargonium ~anale) vatrene boje smiruje as~:U~gus Asp~r~gus ~engeri). Tu se mogu na~1 .1 V razl~cit1 k_~anfih i aloJe. Od bilje neizbiezan Je bosilJak, metvica, peršin i celer (lokalni nazivi petrusin i selen).
Kako ozeleniti ba/,kon? ~~josjetljiviji dio uzgoja biljaka na balkonu je poloza}_ba~kona. Št_ose položaja tu nema mnogo pomoc1 osim odabirom biljaka i nekim zaštitnim mjerama. Najnepogodniji su balkoni okrenuti sjeveru_jer i~loženi su buri i sjenoviti su. Zato su sjeverni balkoru prazni, što nije opravdano. balkoni su sjevernima, a osim buri izloženi su i jugu. ~o su balkoni od vjetra mogu biti ~ovolJm _ za ~g_o~ biljaka: J~ni _balkoni su pogodni, no ipak su izlozem Jugu a 1Jet1preiakom suncu. Jako jugo pone½ad šteti biljkama, a one ne vole ni prejako sunce. Ako__imate da zasjenite biljke za vru~ma JUZnom balkonu možete uzgajati mnogobroJne b1lJke. Najprikladniji su balkoni okrenuti na zapad ili jugozapad. Biljke na takvim balkonima su od vjetrova i imaju dovoljno svjetla. Ljeti im godi maestral, a sunce nije suviše jako.
Smještaj i izbor biljaka ~?d ozelenjavanja balkona treba dobro fu~ciiu balkona. Balkon ne služi samo za uzgoj biljaka vec i za odmor, pa se ne smije biljem. Balkpn koji služi za odmor ne bi smio biti duži od 130 cm. Kod toga se 40 do 50 cm za bilje, oko 50 cm za stolac i oko 30 cm za prolaz. Potrebno je voditi i o balkona. metar balkona podnosi težinu od 200 do 400 kg. Za uzgoj nastavak na sirani 32.
to je vise nego dovoljno, ali kod sadnje grmova i manjeg u posude može biti
je rubni raspored bilja. Pri tome treba izbjegavati raspored bilja tako da se i lonci postavljaju
Dobar efekt postiže se prekrivanjem zidova postavljanjem polica na koje se smještaju i puzavice. efekt postiže se sadnjom u posudu i puštanjem da se penje po zidu. Police ne smiju biti izložene udarima vjetra jer lonci završiti na podu. U primorju nije držati posude na rubu zida ili košare izvan ograde zbog izloženosti vjetru i kiši. Ako je to jedini izlaz, posude treba dobro osigurati. Tada se prepo-
Zbog klimatskih uvjeta ne bi smjeli biti duži od 25 i dulji od 80 cm. Kako na dnu postoje otvori za otjecanje vode, potrebno je da imaju podložak.
Na balkone izložene buri sadi se otporno bilje koje podnosi sjenu, a potrebno ga je dodatno zaštititi od vjetra. Imate li dovoljno prostora, možete saditi lovor, lempriku, aukubu, oleander ili pitosporum. Iako se ne radi o balkonskom bilju, ipak oplemeniti balkonski prostor. navedene biljke podnose sjenu, a aukubi odgovara život u sjeni. Na ovim balkonima može se uzgajati i hortenzija, aspidistra i kamenika. Dobro uspijevati i pod uvjetom da nisu izložene vjetru.
balkoni su izloženi buri, no ako su na njima se može uzgajati mnogo
vrsta biljaka. Ovdje se može i
ali pod uvjetom da je od vjetra. Za balkon pogodan je asparagus, aloja, više vrsta opuncija. se može uzgajati i a na strani i bugenvilija. Južna. strana pruža velike je kom-
binacija dirana i asparagusa. Iako je ljubitelj sunca, ne odgovara mu prejako sunce. je dobro ako se južni balkon zasjeni. Od sezonskog cv11eca najpogodnije su petunije. Na južnom balkonu svakako se mogu uzgajati sukulente i kaktusi. Osim navedenih biljaka je uzgajati sekreciju, klorofitum i filruse. Vrlo efektno djeluju agrumi, osobito limun
Južna je strana mjesto i za mnogobrojne biljke poput ružmarina, lavande, timijana i kadulje. Na ovim balkonima mjesto nalaze i poput bugenvilije, pasi.florei drugih.
Z.a zapadnu stranu vrijedi sve što i za južnu.
Najljepši balkoni u primorju uglavnom su na zapadnoj ili južnoj strani. U praksi ne postoji idealan položaj i uglavnom postoje kojekakva odstupanja i mnogo nepogodnosti. Strpljivim radom moje gotovo svaki balkon ozeleniti, nepogodnosti svesti na podnošljivost.
Njega biljaka
Biljke koje uzgajamo na balkonu treba pažljivo njegovati jer u protivnom nastradati. Sve su biljke porijeklom iz južnih krajeva pa ih zimi treba spremiti u zatvorenu prostoriju jer bi mogle promrznuti. Zimi se umjereno zalijevaju, a kada se vrijeme proljepša iznose se van, uglavnom u travnju. Pri tome je važno da bilje postupno prilagosuncu. Najbolje je iznositi ga za dana i zasjenjivati za jakog sunca. U sa biljaka uklonite suho i bolesno i To je vrijeme kada se biljaka i prihranjuje. Biljke treba prihranjivati i tokom vegetacije. Ocvale cvjetove redovito uklanjajte, kao suho i
RADOVI
U SRPNJU
Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.
POVR1NJAK
ljetna žega i suša u našim se krajevima javlja u srpnju. U povrtnjaku, gdje je proljetna• vegetacija rano razvilo se povrtno bilje, a za ljetnih može se opaziti zastoj u rastu. U povrtnjacima s teškim i vlažnim tlom, kao i u brdskim krajevima gdje je vegetacija krenula
kasnije, ovaj mjesec rast biti Za sušnih dana potrebno je obilno zalijevanje povrtnjaka, a tlo treba okopati kada se pojavi pokorica. Okopavanjem se ulazak zraka u tlo, a ujedno se uništava korov. Ovaj mjesec možemo sijati grašak, (ali samo sorte), grah, mrkvu, kasnu korabicu, zimsku endiviju, rotkvu, blitvu i špinat. Usjeve treba prorijediti i rasaditi. Presadite kelj, kelj poriluk i salatu. Cvatove zaštitite od sunca barem 8 dana prije berbe, tako da ih pokrijete listovima. Za berbu dospijeva mnogo vrsta a i najljepše primjerke možete ostaviti za sjeme.
I UKRASNO GRMLJE
Zemlju u cvjetnjaku potrebno je redovito razrahljivati i plijeviti. Važno je i zalijevanje, osobito bilja koje cvate. Mnogim cvjetnim vrstama odgovara prskanje odstajalom vodom. Sada je vrijeme za razmnožavanje ukrasnog grmlja i vegetativnim putem kao i sijanje koje cvate godine kao i dvogodišnje. Ocvale cvjetove redovito treba uklanjati.
Vrijeme je intenzivnog rasta sobnog bilja i potrebno je redovito zalijevanje i prihranjivanje. Biljkama odgovarati prskanje odstajalom vodom. Ako imate iznesite bilje na otvoreno ali sjenovito mjesto. Mnoge vrste sada možete razmnožavati reznicama.
TRAVNJACI
Za jakih ljetnih trava sporo raste, pa se šišanje travnjaka izbjegava. Ako sušno vrijeme potraje, potrebno je zalijevanje.
Pažljivim slušanjem vremenskih prognoza, a i gledanjem karata na televiziji ili u dnevnim novinama, navikli smo se na spominjanje - ciklona. Njihova pojava nad našim krajevima nije nam toliko interesantna zimi kao ljeti. Razlog je što ciklone, tj. mase donose kišu, a ona je upravo u ovo godišnjeg doba poljoprivredi najpotrebnija.
Ciklone putuju od zapada prema istoku. Za vrijeme prolaska ciklona prvo dolazi topla fronta, a tek tada hladna. Približavanjem ciklone tlak zraka opada, a mnogima od nas vrti se u glavi, dok kod nekih glavobolja. Na zapadnoj strani neba pojavljuju se visoki vlaknasti oblaci u obliku bijelih niti. To su cirusi. Sastavljeni su od sitnih ledenih kristala dovoljno laganih da lebde u slobodnoj atmosferi. Boja im je bijela, no katkada postaju sivkasti pa i žuti. Tijekom 12 do 24 sata nakon pojave cirusa potpuno se a to je znak da je došla topla fronta. Prolaz ciklone ne mora i pojavu kiše, samo dolazi do opadanja tlaka i promjene temperature zraka. Putanje ciklona preko evropskog kontinenta istraživao je još davne 1891. godine Van Bebber. Ustanovljeno je da one idu uvijek istim stazama. Za vrijeme u našim krajevima važan je put ciklone koji vodi od Atlantika preko Francuske u Genovski zaljev. Ona se zatim pa jedna ide preko Apeninskog poluotoka, a druga prolazi Mediteranom.
Iz priložene je slike vidljivo da ciklone odabiru put s najmanje zapreka, tj. se morem i ravnicama. O
DA LI VAŠ LIJEK PODNOSI
TOPLINU?
Piše: dr. Ivo Belan
Postoji velik broj lijekova koji u toplim vremenskim uvjetima mijenjaju svog djelovanja
Jeste li ikad pomislili da neki lijekovi i ljetno vrijeme ne idu zajedno? Nažalost, takvih pojava ima podosta.
Postoji velik broj lijekova koji mogu ozbiljno poremetiti našu sposobnost regulacije tjelesne temperature, a isto tako naša tjelesna temperatura može na nepredvidljive utjecati na djelovanje lijekova, ih više ili manje djelotvornima. Ljudski organizam ima složen, vrlo djelotvoran mehanizam za održavanje stalne unutrašnje tjelesne temperature. nekada, metaj regulacijski mehanizam izgleda kao da je "dignuo ruke od svega" i dozvolio da tjelesna temperatura poraste bez kontrole. Ovo stanje, medicinski poznato kao hipertermija a popularno kao toplotni udar, predstavlja istinsku medicinsku hitnost. i pored polovica žrtvi od toplotnog udara umire.
Premda toplotni udar starije ljude (ili bilo koga tko provodi napornu aktivnost, kao što je na primjer neka sportska disciplina izdržljivosti), neki lijekovi mogu dovesti do tog udara i kod
mladih i kod starih. Poznato je da se psihoaktivni lijekovi, na primjer sredstva za smirenje (trankvilizanti) mogu opasno "uplesti" i zasmetati regulaciju tjelesne temperature.
takvoj listi još dodaju antidepresivne lijekove, barbiturate, antihistaminike (sredstva protiv alergija), analgetike (sredstva protiv bolova) i lijekove protiv Parkinsonove bolesti. Isti ti
kažu da treba pripaziti još i kod atropina i diuretika (sredstva za mokrenje), jer i ti lijekovi mogu predstavljati hazard za vrijeme ljeta. Oni otežavaju gubitak topline, jer "ostavljaju" tijelo i s manje a to i manje znoienJa.
Kofein iz crne kave ili kokakole može ometati rad centra za regulaciju topline u tijelu.
Dakako, u umjerenim koline predstavljaju opasnost.
Djeci koja se puno igraju na suncu bolje je dati sok.
LIJEKOVIMA NIJE MJESTO U KUPAONICAMA
Svaki lijek koji na sustav treba biti u listu preparata koje valja s oprezom uzimati u toplim klimatskim uvjetima. Tu spadaju lijekovi protiv visokog krvnog tlaka (antihertenzivi).
Postoji i druga grupa lijekova koji vjerojatno dovesti do toplotnog udara, ali su ipak osjetljivi na temperature okoline. neki se od tih lijekova i kemijski mijenjaju kako raste temperatura okoline. To je razlog zašto nije držati lijekove u toplim kupaomcama pumm pare. Za vrijeme toplog vremena,
M{jekarski list 7/2001.
na primjer, kemijske se reakcije u tijeku mogu ubrzati, mijena koji lijek djeluje ili organizam može brže detoksicirati i lijek. Tablete za spavanje mogu pokazati nepredvidljivost: neke su manje djelotvorne, a više na višim sobnim temperaturama, dok se druge ponašaju upravo suprotno. Digitalis - lijek za srca - ostaje 10 do 15 posto kod porasta tjelesne temperature od 2 stupnja (što je sasvim kod tjelovježbe za toplog vremena). Kloramfenikol (mast za rane) postaje manje djelotvorna kako temperatura raste i kod viših temperatura da se bakterije brže razmnažaju. Suprotno od toga, tetraciklinska mast postaje djelotvornija kako temperatura okoline raste.
LIJEKOVI OSJETLJIVI NA SVJETLO
Postoje lijekovi koji uzimanjem u usta mogu izazvati nepoželjne pojave na koži. Ovi fotosenzitivni agensi reagtraJu na svjetlo tako da otpuštaju komponente koje izazivaju svrbež i crvenilo kože što na opekotine od sunca. lijekove koji mogu izazvati takve promjene spadaju: antibiotici, neki lijekovi protiv lijekovi za mokrenje, kontraceptivne tablete, sredstva za smirenje, sredstva protiv alergija, umjetni itd. Neki od ovih lijekova, osobito antibiotici, tako štetno djeluju na da postanu toliko osjetljive na jako svjetlo da duže izlaganje jakom svjetlu može dovesti do trajnog Možda lijekovi
koje vi uzimate nisu ovdje spomenuti. nemojte se prepustiti lažnom sigurnosti. Bilo koji lijek iz kategorija koje smo ovdje spomenuli, a možda i drugi, mogu ulaziti u opasne interakcije s toplinom. Posavjetujte se sa svojim kom u vezi lijekova koje trošite i ispitajte imaju li neke veze s klimatskim uvjetima i vašim zani,manjem. Jeste li osoba koja puno vremena provodi na otvorenom, na suncu? I to mu recite. Uzima li vaše dijete neki lijek, a istovremeno se bavi nekom sportskom disciplinom izdržljivosti? I to mora znati.
I za kraj savjet: kada ste u dilemi, radije postupite oprezno. Ako uzimate lijek koji može reagirati na toplinu, ostanite u prostoru od sunca ili barem izbjegavajte teže napore. Upoznajte se sa simptomima oboljenja uzrokovanog prekomjernom toplinom i naukako s njim postupati, ako se pojave.
1. VAM-ovi za goveda (vitaminsko-mikromineralni premiksi)
- doziranje 0,5% u gotovoj smjesi
ANTISTRES VAM ZA TELAD
VAM GT (za telad)
VAM GJ (za junad)
VAM GK (za krave)
2. MAKROPREMIKSI za goveda (vitaminsko-makromineralni premiksi)
- doziranje 2,5% u gotovoj smjesi
3. VAM GK SUPER (potpuni mineralno-vitaminski dodatak za krave)
- aromatiziran
- doziranje uz obrok, 100 - 200 g po kravi dnevno
4. KOSTOVIT
(vitaminsko-mineralni dodatak hrani za životinje svih vrsta i kategorija)
Tehnologija koja daje više!™
Poljodjelci, dobre vremenske prilike u vrijeme žetve i visoke prinose pšenice želi Vam Pioneer sjeme d.o.o.
VINDIJINA FORMULA ZDRAVLJA
Probiotik + Prebiotik _ SINBIOTIK
VIVIS BBL INULIN - VIVIS
SINBIOTIK Vivis funkcionalni light jogurt
Funkcionalni light jogurt s biološki aktivnim tvarima koje pomažu zdravlja, prevenciji bolesti ili imaju utjecaj na pojedine tjelesne funkcije.
