Mljekarski list 8-2001

ab kulturasa šumskimvotem izvanredan 1e fermentirani napitak, a sadrži samo O,1 o/o masti.

Nutritivna je visokovrijedna, a ima samo 39 kcal u 100g.

je umjetnim sladilom aspartamom

pa je pogodna i za

Uz novu ab kulturusa šumSkhn probajte ab kulturu te ab kulturuod breskve ili jagode. ab kultu~aje lagana, i vašu vitkost. kuttftM • za kulturutijela.

Redakcijski kolegij: dr. Stjepan

dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran

dipl. ing. Darko Kantoci, dipl. ing. Stjepan dipl. ing. Karmen prof. dr. Zvonimir Štafa

Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing.Juraj

Redaktorica: dipl. ing. Vera

urednica: ing. Mirna

Lektorica: Katarina-Zrinka

Crteži: dipl. ing. Nikola

Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb

Uprava i uredništvo: Zagreb, Hica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349

Cijena: 4,50 kn priprema: "Hlad", Pluska

Tisak:

Orbis d.d., llica 65, Zagreb

Naslovnica:

Prvo hrvatsko natjecanje u spremanju sjenaže u bale, održano je u Križevcima, u organizaciji Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu

ISSN 0351-9104

SADRŽAJ

KRMNEKULTIJRE

Djetelinsko travne, odnosno travno djetelinske smjese

Osnovna obrada, gnojidba i sjetva djetelinsko travnih smjesa

Vlasnjaca livadna

HRANIDBA

Kako brže i sigurnije gravidnost krava

UZGOJ TELADI

Uzgoj teladi

VETERINARSTVO

GOSPODARSTVO

Govedarstvo i proizvodnja mlijeka u Europskoj uniji i

OBAVIJESTllREPORTAŽE Mlijeko raste na polju, a muze u staji

Prvo hrvatsko natjecanje u spremanju sjenaže u

Na traženje broja i poljoprivrednih u ovom broju objavljujemo radove na teme:

Piše: prof. dr. se. Zvonimir Štafa

1. DTS-a, TDS-a odnosno TS-a

Djetelinsko travne smjese, odnosno travno djetelinske smjese, važan su izvor vrlo kvalitetne voluminozne krme koja se može koristiti kao zelena krma pregonskim napasivanjem ili košnjom i hranidbom na pašnjaku ili u staji; može se silirati ili sušiti za sijeno. da tijekom vegetacije neprekidno tjeraju (rastu), smjese osiguravaju krmu od do kasno u jesen, a iskorištavamo ju onako kako najbolje odgovara potreba-ma gospodarstva.

Udio (u širem smislu djetelina) u masi DTS ovisi o uzgojnim uvjetima, opremljenosti i potrebama gospodarstva te iskorištavanja.

Ako su uzgojni uvjeti povoljniji, treba sijati više djetelina (suviše vode, visoka podzemna voda, kiselo tlo) trava ili travnih smjesa (TS).

U intenzivnom udio smjesa trebao bi biti 20 pa i više od 25% površina. U vlažnim europskim taj udio je i

2. Prednosti smjesa pred kulturama

Smjese daju urod zelene mase i sijena nego kulture. Smjese na osnovici crvene djeteline daju do 20% više mase, smjese na osnovici bijele djeteline do 40% više mase, na osnov1c1 smiljkite roškaste do

Djetelinsko travne smjese (DTS), odnosno travno djetelinske smjese (IDS) ili travne smjese (TS) vrlo su kvalitetne voluminozne krme za a za krave muzare na farmama. Mogu se koristiti na više kao zelena krma košnjom ili napasivanjem, mogu se silirati ili sušiti za sijeno. Intenzivnim korištenjem smjesa zelene mase, površina se koristi više puta tijekom vegetacije. U povoljnim uvjetima kontinuirano je osigurana zelena masa, a gubitci se svode na najmanju mjeru.

30%, a smjese na osnovici lucerne daju 5 do 10% više mase. Samo na suhim i na dubokim tlima i u sušnim uvjetima lucerna u kulturi daje više mase i hranjivija je od smjesa.

Smjese uglavnom daju sigurnije urode jer vremenske nepogode mraz, poplava), bolesti i štetnici ne djeluju jednako nepovoljno na sve vrste u smjesi. Razne nepogode prorijede djeteline. Trave su, manje osjetljive pa manje stradaju.

Po jedinici površine smjese imaju pokrovnost i sklop od djetelina, bolje zasjenjuju tlo i zakorovljivanje. Ako je neka vrsta prona njezino mjesto se proširuju preostale vrste i popunjavaju nepokriveni prostor. Trave (osim talijanskog ljulja) duže traju u smjesi pa zbog toga smjese duže traju.

Djetelinsko travne smjese (DTS) na plodno,st tla jer nakon preoravanja ostavljaju u tlu veliku masu korijena koja se razgradi u dvije do tri godine, dok se korijenska masa djete-

lina razgradi uglavnom prve godine. Djeteline, osobito lucerne, korijenom prorahljuju dublje slojeve tla ih, a trave plitkim korijenom prožimaju uglavnom sloj.

DTS i TDS se lakše kose. U prvom otkosu djeteline jako polegnu u godinama s puno oluja, pa se teško kose. Ostatak nepokošene mase može biti vrlo velik, napose ako je kosa s prstima velikog zahvata. Rotacijske kose preduboko u bus djetelina pa im odrežu i dio glave zbog djeteline propadaju. Veliki ostatak mase djeteline koji trune na polju, a i preduboka košnja, nepovoljno djeluju na djeteline, te one propadaju brzo, osobito u vlažnim uvjetima.

Trave (ljuljevi i dr.) svojim uzdignutim busom služe kao potpora djetelinama pa one samo naliježu zbog je košnja lakša, a gubitak man11.

Smjese se lakše suše. Odrezani bus trava je stoji uspravno i drži odrezanu masu u zraku bolje i strujanje zraka kroz pokošenu masu. Tako se brže i Mljekarski liYt 8/2001.

suši pokošena masa, vrijeme sušenja, smanjuju gubitci i rizik od propadanja.

TDS i DTS s udjelom trava (posebice ljuljeva) lakše se siliraju jer trave sadržavaju više ugljikohidrata potrebnih mikroorganizmima za ukiseljavanje silažne mase pa takvoj masi ne treba dodavati konzervanse. Djeteline nemaju dostatnu u masi koja se silira, zbog silaža djetelina nema potrebne kiselosti pa se stvara kiselina. Silažu s udjelom kiseline stoka nevoljko jede.

TDS i neke DTS mogu se u ranije kositi, pogotovo ako su sastavljene od ranijih kultivara (sorata). Za kombinirano iskorištavanje ili kontinuiranu hranidbu stoke zelenom krmom treba sijati smjese ranih i kasnih sorata koje osiguravaju neprekidan porast mase, a time i krmu za svakidašnju uporabu od proljedo jeseni.

Povoljniji omjer hranjiva od djetelina imaju DTS-e. Omjer u odabranoj smjesi je 1 :4,5-6. Djeteline su bogate vinama, ali im manjka energije pa je omjer i energije u djetelinama preuzak 1:2,5-3,5. Opasnost od nadima hranidbom stoke DTS-om manja je nego djetelinama jer trave sadržavaju više sirovih vlakana potrebnih procesu probave.

DTS se može sijati i na manje pogodnim tlima. Tako se proširuje uzgojno napose lucerne koja ima najviši proizvodni potencijal od svih djetelina. Na manje pogodnim tlima za uzgoj (osobito lucerne) treba sijati broj vrsta jer su i u takvim uvjetima urodi zadovolja-

DTS duže traje Gednu do dvije godine) od djetelina, osobito ako su sijane na M{jekarski [u;t 8/2001.

tlima manje pogodnim za djeteline, osim kratkotrajnih sm1esa na osnovici ljuljeva (talijanskog i engleskog) te blještaca.

DTS se na istu površinu brže (za jednu do dvije godine) negoli djeteline. Djeteline "umaraju tlo", ako su sijane na istoj površini.

TSD i neke DTS s udjelom trava mogu se kombinirano iskorištavati (košnja i napasivanje). Trave busa ili s podzemnim vriježama dobro podnose napasivanje i gaženje. Bijela djetelina podnosi napasivanje (smiljkita i crvena djetelina), neke slabo, a neke ne podnose gaženje (lucerna).

3. Manjkavosti djetelinsko travnih smjesa

Sjeme nekih vrsta u smjesama skuplje je od sjemena djeteline.

se ne može nabaviti sjeme svih vrsta, a osobito sorata potrebnih za sastav smjese koje bi ritmom rasta i razvoja pratile djeteline, odnosno odgov ar al e · iskorištavanja. Trave i djeteline imaju oblik i sjemena. Prije sjetve izmiješamo sjeme djetelina i onih trava koje su oblika i Sije se odvojeno od krupnijeg sjemena trava koje sijemo u suprotnom smjeru. Posebne mogu istovremeno odvojeno sijati sjeme krupnijih i sitnijih vrsta.

4. Kriteriji za sastavljanje smjesa

Uvjeti uzgoja, iskorištavanja, namjena i nabave sjemena, oprema gospodarstva te svrha iskorištavanja, bitni su za sastav smjese.

Za košnju u smjesama

najpogodnije su visoke trave i djeteline s malim dodatkom niskih vrsta za popunjenje donje etaže.

Za proizvodnju sijena, trave u smjesi sudjeluju 20-50%, ovisno o uvjetima proizvodnje i o namjeni. Za proizvodnju silažne mase služe visoke i niske trave s velikim udjelom u masi, 60-80% (ljuljevi). Za kombinirano iskorištavanje (košnja, napasivanje) najbolje su visoke i niske trave s udjelom 60-80%, a djeteline s 15-40%, ovisno o iskorištavanja i uvjetima uzgoja.

Za smjese se upotrebljavaju one vrste i sorte koje u nim agroekološkim uvjetima, i uz primijenjenu agrotehniku, osiguravaju visoke i sigurne urode mase (zelena, sijeno) vrlo visoke su i ješnosti.

Kratkotrajne smjese (jednu i pol do dvije godine trajanja) treba sastavititi od vrsta i sorata brzog ritma rasta koje u prve dvi~ je godine imaju bujan porast. su na osnovici crvene djeteline i ljulja ili lucerne trajanja) s ljuljem. Udio trava u tim smjesama je 10-40%, ovisno o uvjetima proizvodnje i iskorištavanja, te potrebama gospodarstva.

Višegodišnje i dugotrajne smjese sastavljaju se od broja vrsta i sorata dužeg ili dugog trajanja (4-6 godina). U vlažnijem i povoljnim uvjetima za lucernu siju se sorte lucerne dužeg trajanja s dvije do tri vrste trava, udio trava do 30 (40)%.

Za kombinirano iskorištavanje služe u smjesama sorte trava i djetelina koje podnose napasivan1e 1 gaženje.

Neke vrste brzo i razvijaju se (ljuljevi, crvena djetelina, lucerna) pa prerastu i zasjene druge vrste i potisnu ih. Tako te potisnute vrste ne mogu

zauzeti prostor i uroditi masom. Pri sastavljanju smjese, vrstama sporijeg ritma porasta treba sjemena i prilagoditi agrotehniku tako da ne propadnu prerano i . da se ne prorijedi sklop. Dugotrajne vrste se prve godine sporo razvijaju. Glavni razvoj tih vrsta je od druge do pete godine, a nekih do sedme godine života (sedmakinja, oštrica, vlasulje).

Za hranidbu stoke zelenom ·krmom, osobito u pašno-košnom sustavu iskorištavanja, vrlo je važno da vegetacija rano u i traje dugo u jesen. Za sastav smjesa, ovisno o i vremenu upotrebe, služe vrste i sorte koje najranije tjeraju i koje u stanovitim uvjetima imaju najdužu vegetaciju.

U novije vrijeme uvrštavaju

se u smjese za kombinirano iskorištavanje rane i kasne iste vrste. Tako se postiže povoljan porast tijekom vegetacije i osigurava vrlo dobar raspored za uporabu.

Vlažnost staništa bitna je za sastav smjesa. Raznim vrstama trava potrebne su i vode. Neke trave uspijevaju na vrlo suhim staništima, a druge vrste dobro uspijevaju na vlažnim, mokrim pa i na poplavnim staništima.

Djeteline osjetljivije na tla vodom na kiselost staništa (pH).

Trave, uglavnom, nisu osjetljive na kiselost staništa pa se mogu uspješno uzgajati na kiselim tlima.

Cijena sjemena je presudna u izboru vrsta za sastav smjesa. Da bi osigurali

velike prirode mase vrlo visoke u smjesu treba uvrstiti one vrste (a još bolje sorte) koje su selekcionirane za iskorištavaje na

agroekološkim uvjetima proizvodnje. Smjese sastavljene od tako odabranih vrsta osigurat visoke prirode i prinose te kontinuirani ritam iskorištavaja, osobito u kombiniranom (pašnokošnom) sustavu iskorištavanja. Ako se u smjesu uvrste vrste i sorte jeftinijeg sjemena - kojih ritam rasta ne odgovara predviuporabe, ili ako se siju vrste kojima ne odgovaraju ekološki uvjeti uzgoja - takve smjese dati niže urode, ne osigurati porast za kontinuiranu uporabu, prorijedit se, a propasti prije vremena. U

Zagreb,Žitnjakb.b.

tel.i fax:(01)2405733- uprava

tel.i fax:(01)2405732- skladište žiro 30102-601-114220

P.J.VINKOVCI,KraljaZvonimira80 tel.:(032)332392

tel.i fax:(032)316584

PROIZVODIMO, IZVOZIMO I UVOZIMOTEPRODAJEMO

SJEMERATARSKOG,KRMNOG I INDUSTRIJSKOG BILJA

Osobito sjeme trava, crvene, bijele i švedske djeteline, lucerne, inkarnatke, smiljkite te bogat izbor djetelinsko-travnih smjesa, kelj, graškove, sudansku travu, repe, mrkvu, jaru i ozimu grahoriqu kao i širok izbor postrnih kultura.

Zatim najširi izbor sjemena i bilja.

Vrtne alate i zaštitna sredstva.

Sve to možete dobiti u veleprodaji na gornjoj adresi i maloprodaji u boljim poljoprivrednim apotekama diljem Hrvatske.

Piše: prof. dr. se. Zvonimir Štafa

kolovoza potrebno je tlo duboko preorati. Za lucerne i DTS na osnovici lucerne tlo prorahliti 35-40 cm, a po i 50 cm. Dubina obrade ovisi o tipu tla i zahvatu koji se na tlu izvodi (kalcifikacija, podrivanje, drenaža i dr.), ali i mehanizacije (traktor) i ratila (plug) kojim se izvodi. Za crvenu djetelinu dovoljno je tlo preorati na dubinu oko 30 cm. Što je tlo lošijih fizikalnih osobina treba ga dublje

Prije osnovne obrade tlo gnojiti s pola fosfornih i kalijevih gnojiva, a na tlima na kojima nema vezanja fosfora i kalija u netopive spojeve, s punim fosfornih i kalijevih gnojiva (gnojidba na zalihu).

Svim djetelinama, a lucerni, treba osigurati gnojidbu, osim makrohranjiva i mikrohranjiva o kojima ovisiti dužina trajanja i prinosi. Predsjetvenaobrada tla

Predsjetvenu obradu tla po treba izvršiti ratilima s valjkom, plitko (4-6 cm). Ratila s valjkom dobro usitne, ali i poravnaju sjetveni sloj tako da sve sjeme padne gotovo na istu dubinu. Ako je tlo neravnomjerno pripremljeno i neravno, sjetva ne biti kvalitetna, sjeme na mjestima pasti po površini, a na uzvišenjima ga položiti preduboko (dublje od 3 cm). Posljedica biti neravnomjerno nicanje i reducirani sklop jer djeteline i trave slabije ako se posiju dublje od 3 cm.

Ml/eknrski list 8/2001.

Nakon žetve žitarica tlo treba plitko preorati (prašiti). Ako je do za djeteline gnojeno stajnjakom, stajnjak izvesti i odmah plitko zaorati. Po prije obrade izvršiti vapnjenje (kalcifikacija) tla vapnom ili vapnenom prašinom iz kamenoloma, ali i drugim materijalima. Kalcificirati treba prije obrade tla i oko mjesec dana prije sjetve, a najbolje prije prašenja strništa da bi se procesi u tlu, izazvani vapnjenjem završili do sjetve. vapna koju treba dodati tlu ovisi o kiselosti tla, ali i nabave vapna ili vapnene prašine.

Prije predsjetvene obrade treba tlo pognojiti startnom gnojiva koja se obradom unese u sjetveni sloj. Predsjetvenom gnojidbom u tlo se unese 30 do 40 kg dušika, 20 kg fosfora (P2Os) i oko 50kg/ha kalija (KzO).

Sjetva DTS-a ili TDS-a Najpovoljniji rok za sjetvu DTS je druga polovica kolovoza i rujna. Manje povoljno vrijeme za sjetvu djetelina i DTS je rano ožujak. Za sjetvu - prema uvjetima uzgajanja (tlo i klima), potrebama gospodarstva (kolii krme), intenzitetu i korištenja (košnja, napasivanje), opremljenosti gospodarstva - treba odabrati vrste i kultivare koji zadovoljiti naprijed navedene o kojima ovisi i uspjeh smjese.

da je na tržištu danas niz kultivara (sorata) unutar jedne vrste, korištenja i uzgajanja na tlima svojstava, za sjetvu treba odabrati one kultivare koji dobro uspijevaju u uvjetima tla na kojemu biti sijani i klimatskim uvjetima u kojima se uzgajati. Posebno treba paziti da li je kultivar koji sijati prilagokorištenja (košnja, napasivanje, kombinirano korištenje). Stoga predlažemo tri tipa sm1esa.

Prvi tip kratkotrajnih smjesa za košnju na osnovici crvene djeteline pogodne tipovima tala. Tablica 1. Ovaj tip smjese uspijeva i na težim, svježim do vlažnim tlima koja su slabo kisele do neutralne reakcije. Mogu se koristiti košnjom za ishranu zelenom krmom,

Tablica 1: Kratkotrajne smjese za košnju (na osnovici crvene djeteline za hranidbu zelenom krmom, sijeno ili siliranje).

Vrlo povoljna Povoljna staništa Mokra ili Svježa tla staništa za za crv. djetelinu (trajanje crvenu djetelinu (vlažna tla) vlažna tla 2-3 godine)

VRSTA kg/ha kg/ha kg/ha kg/ha Crvena dietelina 20.0 18 O 15 5 18.0

KRMNE KULTURE

a viškovi silirati ili sušiti za sijeno prema potrebama gospodarstva i uvjetima korištenja.

Drugi tip su smjese za košnju na osnovici luceme. Tablica 2.

Višegodišnje smjese na osnovici lucerne valja sijati na dubokim propusnim tlima koja su uglavnom neutralne reakcije, na kojima ne stagnira voda (stagnivodu ne podnosi lucerna).

Prije sjetve sjeme djetelina treba cijepiti bakterijama iz roda Rhizobium. Ove se smjese uglavnom koriste košnjom za zelenu krmu ili sušenjem za sijeno. Smjese s udjelom lucerne teško je silirati bez dodataka (konzervansa), dok se smjese s udjelom ljulja mogu i silirati.

tip su smjese za kombinirano iskorištavanje (služe za napasivanje i košnju, ali preteže napasivanje) kratkotrajne i višegodišnje smjese. Tablica 3.

Ako su uvjeti za sjetvu vrlo povoljni, a tlo vrlo dobro poravnano, te ako gospodarstvo ima sikojom može uspješno posijati sjemena, sjetvena norma iz tablica može se smanjiti i do 20%, a u izuzetno povoljnim uvjetima do 30% od navedene norme u tablicama. Ove se smjese mogu uspješno koristiti u pašno-košnom sustavu ako je osigurano dovoljno vode za svaki porast (kišni faktor 5 ,O i više) tijekom vegetacije. Navedene smjese možemo promijeniti i prilagoditi uvjetima proizvodnje i nabave sjemena na tržištu.

Prije sjetve treba sjetvenom normom utvrditi otvor na sijaBolji rezultati se postižu ako se sjeme djetelina sije u jednom smjeru, a sjeme trava okomito na smjer sjetve djetelina. Ako to nije onda treba sijati sjeme trava u suprotnom smjeru od sjetve djetelina.

Nakon sjetve tlo treba povaljati laganim valjkom.

Tablica 2: Povoljno Povoljno Suha tla Smjese za košnju stanište staništeza ili Suha za lucernu na osnovi lucerne za lucernu lucernu(svježa vrlo suha tla (trajanje (svježa tla) ilimhatla) tla 2-3 godine)

VRSTA kg/ha kg/ha kg/ha kg/ha kg/ha Lucerna 26 O 27

Tablica 3: Svježa ili vlažna Svježa ili vlažna Svježa ili vlažna Vlažna, mokra Smjese za tla- visoka tla-visoka tla - stanište ipoplavoa kombinirano rel. vlažnost rel. vlažnost crvene tla iskorištavanje zraka zraka i obilne djeteline ljetne oborine

dietelina - ladino

LIVADNA

Uz engleski ljulj najkvalitetnija niska trava

Visina trave 20 do 80 cm.

Traje 8 do 10 godina.

Tjera rano u

Cvat je rastresita metlica, rano cvjeta i rano dozrijeva.

mekano dugo i široko, gusto, kasno otvrdne. Udio preko 50%.

Daje osrednje urode kvalitete.

Za košnju i napasivanje.

Traži umjereno vlažna tla. Bolje podnosi sušu od engleskog ljulja.

Korijen, duge podzemne vriježi. Otporna na sušu.

Nakon košnje brzo regenerira. Dobro reagira na gnojidbu ·KAN"-om.

Sorte Merion, Baron.

Sije se 12 do 16 kg na hektar.

POA PRATENZIS

Najpovoljniji KREDITI uz kamatu od samo 4,5% godišnje

Kredit i is oruka traktora i mehanizaci ·e u roku 7 dana!

Tra tori Belaru - . 62 S Svi traktori po Europ

Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer

u ~~@Qli~~ucJJ~ ~o/Jl]~~Wa\~

Krave s visokom troše mnogo hranjivih tvari za stvaranje mlijeka koje, uz nu, mora zadovoljavati i tržne uvjete: postotak masti, laktoze i druge sastojke suhe tvari mlijeka.

Gravidnost, rast ploda i telenje novi su napor za organizam krava, a visoka muznost poslije telenja, jer krave ne mogu uzimati dovoljno krmiva kako bi zadovoljile potrebe visoke (ruminointestinalna staza). Ravnoteža izmuznosti i uzimanja hrane uspostavlja se tek u drugom i mjesecu poslije telenja, ako je telenje protekla u redu i ako je stabilizirano stanje organa.

Osim hranidbe u tome razdoblju, vrlo je pravilo držanje krava, dobar smještaj i krava od stresnih podražaja.

Postupak u zasušenju krava je naglašavano da dobra muznost pravilnim zasušivanjem krava (Mljekarski list broj 5./2001. god.). To vrijedi i za dobru plodnost krava.

• U zasušenje krave moraju s dobrom tjelesnom kondicijom. Ne smiju biti ni mršave ni suviše debele, jer takve krave imaju pri telenju, obolijevaju zbog hormonalnih ili (bolesti izmjene tvari) što može ozbiljnije utjecati i.na plodnost krava.

• Krave treba zasušiti 1,5 do 2 mjeseca prije tele-

Plodnost i redovito telenje uvjeti su za dobru muznost i gospodarsko iskorištavanje krava. kod krava s visokom muznosti se prvo gonjenje (estrus) javlja s zakašnjenjem poslije telenja (duži je servis period) i s preganjivanjem. Krave teže ostaju gravidne i produženo je razdoblje.

nja. Ranije zasušene krave su suviše debele, a krave koje se kasnije zasušuju su mršave. Osim toga i vime se mora odmoriti, a time se poboljšati i usmjeriti protok krvi i djelovanje hormonalno sustava na organe.

• Krave koje gladuju ili ne dobivaju dovoljno hranjivih tvari s krmnim obrocima uzimaju hranu iz tjelesnih zaliha i obolijevaju od acetonemije, ketoze, jetre, puerperalnih bolesti, izmještanja sirišta i što no slabi plodnost krava.

• Krmiva u prijelaznom razdoblju (14 dana prije telenja) moraju biti ista, kakva krave dobivati i poslije telenja u punoj laktaciji. Uz osnovna krmiva krave moraju dobivati dnevno 1,5 do 2 kg potpunih krmnih smjesa. Na taj biti brže prevladana pothranjenost krava poslije telenja jer buragovi mikroorganizmi biti pripravljeni za tu vrstu hrane.

Gonjenje (estrus) krava

Gonjenje ("krava traži bika") je vanjsko ovulacije tj. zrelog jajeta s jajnika. se sluzavim iscjetkom iz rodnice,

nemirom i zaskakivanjem krava. To je znak da je krava spremna za pripust (osjemenjivanje).

J stanice (folikuli) razvijaju se na jajnicima pod djelovanjem hormona hipofize. Uz dobru hranidbu i kondiciju krava folikuli se razvijati vrijeme (28 do 30 dana) prije telenja, a dozrijevanje folikula traje oko 60 do 80 dana. To da se prvo gonjenje krava može kod nekih krava pojaviti 30 do 45 dana poslije telenja.

Ipak, zbog energetskog deficita poslije telenja, prvo gonjenje se javlja nešto kasnije i to 56 do 60 dana pa i više poslije telenja.

Ako su krave više smršavile poslije telenja, folikuli kasnije dozrijevaju, a krave se prvi put gone tek 90 do 120 dana poslije telenja. To je kod krava visoke muznosti, holsteinfrizijske pasmine.

U vezi s ovakvim zakašnjenjem prvog gonjenja, makar je telenje bilo u redu, potrebno je da veterinar provjeri stanje jajnika i genitalnih organa. to ozbiljno upozorava na neke propuste i nepravilnosti u hranidbi, sastavu i krmnih obroka.

Treba uvijek nastojati da se hranidbom postigne brži i

potpuniji oporavak krava poslije telenja te skrati prijelazno razdoblje pothranjenosti poslije telenja (razdoblje uvoda u To se postiže pravilnim zasušivanjem krava i davanjem krmiva (u zasušenju) koja krave dobivati i poslje telenja.

važnost u tom razdoblju imaju dobra i energetski jaka osnovna krmiva i potpune krmne smjese jer krave postupno 21 dana poslije telenja moraju dobivati krmne obroke koji zadovoljavaju visoku krava. Na taj treba zaustaviti mršavljenje krava.

Pripust (osjemenjivanje) i oplodnja krava

Ako su krave na vrijeme i pravilno zasušene, dobro oteljene, a prijelazno razdoblje do visoke muznosti dobro provedeno, krave se mogu vrlo rano goniti. To još nije garancija za uspješnu oplodnju.

Gonjenje se može javljati 30 do 40 dana poslije telenja. Ranijim pripustima se tijek laktacije, ali se bolje iskorištava visoka muznost krava u prvoj polovici laktacije. neko vrijeme poslije telenja nije potpuno stabilizirana sluznica maternice (involucija maternice), a u pitanju je i stanje vegetativna i hormonalnog sustava, kvaliteta folikula i stanice, pa prema tome i uspješnost oplodnje.

U da se jaje i oplodi, a sluznica maternice nije sposobna da prihvati jaje, može do spolnog ciklusa.

Naime, kad zametak ugine se resorbira, a gonjenje se javlja s ili manjim zakašnjenjem (zbog perzistencije žutog tijelacorpus luteuma na jajniku). gonjenje se ne javlja u redovnom ciklusu, poslije 28 dana.

Ako su krave u dobroj tjelesnoj kondiciji i ako je telenje i razdoblje proreklo u redu, dozvoljavaju osjemenjivanje krave, ali se ne sjeme (sperma) unositi duboko u maternicu (intra/uterino) nego samo plitko u grlo maternice (intra/cervikalno ).

Krave najbolje ostaju gravidne ako se gonjenja javljaju i krave pripuštaju (osjemene) 50 do 80 dana poslije telenja. li krave ostati gravidne odmah od prvog osjemenjivanja ovisi o mnogo a to su: kvaliteta folikula (jajne stanice), pri telenju, puerperalne bolesti i stanje sluznica sustava, hranidba i tehnologija držanja krava. Treba sve stresne podražaje.

U hranidbi krava osobito je važno da krmni obroci sadrže dovoljno energije, minerala i vitamina, te kvalitetne U nedostatku ovih hranjiva dolazi do oboljenja (ketoze, acetonemije, paraplegije, pareze

i

Na koncepciju i plodnost krava nepovoljno mogu utjecati krmni obroci s spojeva dušika i amonijaka, kisele silaže s mnogo octene i kiseline, loša pokvarena i pljesniva krmiva, alkaloida, glikozida, teških metala i pesticida u krmivima. Sve to uzrokuje kataralne promjene na sluznicama genitalnih organa, bolesne promjene i ciste na jajnicima, slabiji postotak oplodnje, rano ploda (embrija) i mnoge druge hormonalne i organske promjene.

U razdoblju poslije telenja treba kravama pružiti najbolje uvjete držanja i hranidbe te ih od stresova. Krave ne treba ostavljati dugo na paši i hraniti trave i zelenih krmiva. u gonjenja, a kao poticaj za izrazitije gonjenje, dobro je da krave borave vrijeme na paši ili ispustima. To odražava bolju kondiciju krava i hormonalni sustav, jasnije se znakovi gonjenja i bit sigurnija oplodnja.

Na ispustima ne smije biti sklizak pod, da se pri skakanju krave ne bi ozlijedile.

Pravovremeno otkrivanje gonjenja od presudnog je za uspješnu oplodnju. Gonjenje krava traje oko 16 do 20 sati, a jajna stanica mora biti 4 do 6 sati poslije pucanja folikula (ovulacije). Prema tome, treba kravu osjemeniti 10 do 12 sati od gonjenja. ·

Treba nastojati da se postigne idealan razmak telenja 380 do 400 dana. To da se ne smiju nepotrebno propuštati gonjenja, da mora biti uspješno osjemenjivanje i plodnost krava. Drži se da je dobra plodnost stada ako se godišnje oteli oko 80% krava.

Spolni ciklus i plodnost krava pod utjecajem su mnogih unutarnjih i vanjskih Sve to zahtijeva dobro poznavanje anatomije, fiziologije, mikrobiologije i metabolizma krava, stanja i

Mljekarski li,st 8/2001.

The Service Company

HENKEL-ECOLAB ASEVI

ZA NOVU HIGIJENU MUŽNJE

P3 OXI-FOAM

P3 Blu-Gard

P3 io-Shield

P3-VELOUCID

HIGIJENSKA MUŽNJA • KVALITETNO MLIJEKO

- sredstva za alkalno i kiselo pranje te dezinfekciju (muznih mljekovoda i hladnjaka za mlijeko) - sredstva za pranje

Henkel Ecolab Zagreb d.o.o. 5, tel: 01/ 36 51 383; fax: 01/ 36 51 388; mob: 098/ 364 361

sposobnosti reproduktivnih organa, tehnologije držanja i hranidbe krava.

Neuspjeh osjemenjivanja ne može se, dakle, pripisati uvijek tehnici pripusta, odnosno osjem en ji van ju. Za oplodnju i nidaciju zametka svakako je najvažnije kvalitetno i vitalno sjeme (sperma) i zdrava sluznica organa. Sluznica maternice mora biti bez upalnih promjena i hormonalno pripremljena za nidaciju i prehranu zametka. Stoga treba ponovo upozoriti na sve koji na koncepciju i plodnost krava jer od prvog osjemenjivanja trebalo bi biti najmanje 60% gravidnih krava. je važno upozoriti na prehranu krava u to vrijeme. Krave moraju dobivati zdrava i kvalitetna krmiva s dovoljno vitamina i minerala.

Za zdravlje sluznica krmni obroci moraju sadržavati vitamina A (150.000 do 200.000 i.j./dan), vitamina D (600 do 1.500 i.j./100 kg tjelesne mase) i vitamina E (40 do 50 mg/100 kg tjelesne mase).

• Vitamin A je vrlo za stvaranje i djelovanje hormona, stanje i otpornost sluznica protiv infekcija, poboljšava rast i

Financijski gubitci koji nastaju zbog teladi u prva tri mjeseca života nenadoknadivi su, a sasvim je sigurno da se pravilnim postupcima i hranidbom teladi mogu svesti na najmanju mjeru. Prema istraživanjima europskih u zemljama razvijene govedarske proizvodnje godišnje ugiba od

Mljekarski list 8/2001.

plodnost životinja, spqecava upale i mnoga oboljenja organa - posebice sluznica.

• Vitamin D sudjeluje u resorpciji i iskorištavanju minerala kalcija i fosfora, u okoštavanju, a osobito u metabolizmu.

• Vitamin E ima antioksidativno djelovanje i štiti ostale vitamine od razgradnje. Stimulativno djeluje na metabolizam i hormona hipofize, spolnih hormona, i nadbubrežne žlijezde. Poboljšava iskorištavanje aminokiselina metionina i cistina i ima utjecaj na bolju plodnost, stanje jetre i iskorištavanje hrane.

• su sposobni sami sintetizirati u buragu vitamine B skupine. vrlo dobro je pred telenje i poslije telenja, tijekom uvoda u mlijedodavati kravama vitamine B skupine u krmne obroke.

• Kalcij i fosfor su najvažniji makrominerali za mlade i rasplodne životinje, krave u repr9dukciji i proizvodnji mlijeka. Cine temeljnu kosti i zubi životinja, a fosfor dolazi i u mekanim tkivima. Kravama redovito nedostaje fosfora jer fosfora ima malo u gotovo svim osnovnim zelenim i suhim

Y r2 n /2\I[)-,) [1 lJ l l!:::x.1,J~j J

10%-15% teladi do Tako su da njihovi godišnje izgube oko 300 milijuna DEM.

Upravo nam te brojke govore da je cilj suvremenog uzgoja teladi proizvesti što je zdraviji podmladak za proizvodnju mlijeka i za tov, ali uz što manje troškove.

Zdravo tele može se dobiti samo ako je krava bila hranjena

voluminoznim krmivima. Stoga se fosfor mora redovito davati u dopunskim i potpunim krmnim sm1esama.

Krave moraju redovito dobivati najmanje 100 g kalcija i 60 g fosfora u ovom prijelaznom razdoblju.

• Od ostalih makrominerala krmni obroci krava moraju sadržavati najmanje 25 do 30 g natrija i magnezija koji nedostaju u biljnim krmivima.

• S mineralno vitaminskim premiksima potrebno je dodavati i mikrominerale posebice: kobalt, jod, cink, mangan i selen.

Na kraju treba da je cijena umjetnog osjemenjivanja skupa jer se s osjemenjivanjem dobiva sjeme najkvalitetnijih bikova s proizvodnim karakteristikama koje se prenose na telad. Samo u posebnim kada umjetno osjemenjivanje ne daje rezultate, treba za pripust .koristiti bikove poznatog porijekla iz uzgoja. Uz to treba da je najskuplje osjemenjivanje ako krave ne ostanu gravidne. Zato je potrebna dobra suradnja i veterinara.

UZGOJ TELADI

Kada se govori o uzgoju teladi treba znati da sama uzgoj podrazumijeva niz mjera i postupaka koje goveda provodi na podmlatku goveda kako bi što proizveo (uzgoio) zdrav i vitalan rasplodni podmladak. Uzgoj ženske teladi vrlo je odgovoran posao jer nikako ne treba smetnuti s uma da upravo to žensko tele jednoga dana biti i u proizvodnju mlijeka.

Piše: Damir dipl. ing.

na adekvatan (posebno zadnja dva mjeseca Dakle, možemo slobodno da uzgoj teladi ne njihovim prije zasušenjem krave koju treba što je bolje pripremiti za telenje i laktaciju. U tu svrhu kravu treba prvih šest tjedana suhostaja hraniti na da pokrije svoje uzdržne potrebe, kao da još proizvodi 3-4 lit. mlijeka. Ukoliko za to postoje uvjeti, zasušene krave trebaju se poludnevno napasivati. Pretpostavlja se da takvim poludnevnim napasivanjem na kvalitetnom pašnjaku krava pojede oko 35kg paše pa joj je potrebno dodati j(2š oko 2 kg sijena i 2 kg slame. Cetrnaest dana prije telenja kravu treba privikavati na obrok kakav dobivati i nakon telenja. To se prije svega odnosi na koncentrat kojega postupno dajemo u obrok i to s 0,5kg dnevno pa do 3 kg na dan telenja. Ovakvom hranidbom krava osigurat ne samo pravilan razvoj ploda, i dobru kvalitetu kolostruma koja je nezamjenjiva hrana teletu u prvim danima života.

Telenje krava

Vrlo je važno telenje obaviti u što je više higijenskim uvjetima. Kako naših gospodarstava još uvijek nema odvojenih rodilišta, bitno je da se kravi prilikom telenja osigura dovoljno prostora, a ležište obilato nastrti slamom. Teletu odmah po treba nosnicu i usnu šupljinu te dezinficirati umakanjem u jod ili prskanjem antibiotskim sprejom. je kravi da poliže tele jer na taj pospješi cirkulaciju krvi i disanje teleta. Tele treba istrljati suhim ili slamom te ga smjestiti u individualni boks prethodno dobro nastrt slamom.

Hranidba teladi

Od presudnog je da tele što je prije nakon telenja dobije prvu porciju kolostruma (mljeziva). Postoji više razloga za to a najvažniji su: x sastav kolostruma se mijenja vrlo brzo nakon telenja; x stijenka tankog crijeva teleta propušta hranjive tvari kolostruma najbolje u prvim satima života;

x kolostrum predstavlja izvor hranjivih tvari neophodnih mladom teletu;

x kolostrum djeluje blago laksativno tele na izbacivanje nakupljenih, neprobavljenih tvari.

Najvažnija uloga kolostruma je zaštita teleta (pasivni imunitet) jer se tele s vrlo malom zaštitnih tvari u krvotoku.

je da se tele u hrani sisanjem (iz kanti) jer je upravo sisanje jedan od stimulansa koji izaziva refleks zatvaranja "jednjakova žlijeba". Na taj hrana dolazi direktno u sirište gdje je jedino probava kolostruma i mlijeka u prvim danima života teleta. U prvim danima života tele treba napajati prema shemi:

1.dan

--3-4puta 1-1,5 I kolostruma

2.dan

--3-4puta 1-1,5 I kolostruma

3.dan

--2-3 puta 2-2,5 1kolostruma

4.dan

--2 puta 2,5-3,5 1 kolostruma na dan.

Konzumacijom 2 litre kolostruma tele unosi maksimalne zaštitnih tijela, a konzumacija mlijeka više od 2 litre ne koncentraciju imunoglobulina u krvi teleta.

Pokazalo se da zakiseljeni kolostrum znatno smanjuje pojavu proljeva u teladi. U tu svrhu dodaje se 40 mi mravlje kiseline (1:10) u jednu litru kolostruma.

Za naša poljoprivredna gospodarstva je hranidba teladi s vrlo velikim mlijeka (600-1000 lit.) Takav hranidbe je vrlo skup i zasigurno nema ekonomsko Telad konzumira mlijeko do sitosti bez dodatka druge hrane. Umjesto ovakvog napajanja teladi mlijekom po volji, prihvatljiviji je hranidbe teladi umjerenim mlijeka. Na taj se po teletu do potroši oko 325 litara punomasnog mlijeka, 84kg startera za telad i oko 25 kg

s11ena. Ovakvom metodom hranidbe tele podmiruje dovoljno hranjiva za rast i razvoj te ostvaruje ukupni prirast oko 72 kg u 12 tjedana starosti. Osim ovog sistema napajanja teladi uspješno se može primjenjivati i napajanje teladi obranim mlijekom odnosno stepkom, nom zamjenom sa 60% obranog mlijeka u prahu i zamjenom na bazi sirutke u prahu.

Smještaj i drža,nje teladi

Neprimjereno držanje teladi u bilo kojoj fazi uzgoja može uzrokovati zdravstvene probleme teladi, i financijske gubitke koji nastaju uslijed teletu treba osigurati suho i mjesto u staji. Ne

Piše: dr. se. Stjepan

Muha ima vrsta, a uglavnom se dijele na one kojima je rike tvrdo i pošeno za ubadanje i na one kojima je rike mekano i služi za sisanje. I jedne i druge su velike

Muhe pecavice bodu i hrane se krv. Uznemiruju životinje, a mogu prenositi razne zarazne bolesti. Kod svinja na mjestima uboda nastaju crvene pJege.

U štalu ulaze i za kišovitih dana.

Muhe zujare hrane se znojem i ostalim s tjelesne površine, sa sluznica i iz možebitnih rana. po tijelu uznemiruju životinje, ometaju ih na paši i uzimanju hrane. Životinje se brane mahanjem repa i glave te tako uvelike rasipaju hranu.

Muhe se brzo razmnožavaju. Razvojni ciklus ljeti traje 12-30

list 8/2001.

smije biti propuha. Do 8 tjedana starosti telad se smješta u boksove. Za telad do 10 dana starosti ti su boksovi 1,2m i široki 0,8m, dok su boksovi za stariju telad dimenzija lxl,8 m. Rešetkasti pod koji se nalazi unutar boksa brzo otjecanje a sam boks mora biti obilato nastrt suhom i slamom. Svaki boks mora imati posudu za napajanje siskom, posudu za starter, pojilicu te jasle za sijeno. Osim ovakv.ih boksova vrlo su dobre i za telad. U su to bile drvene a novije su napravljene od bijele plastike (iglui). sa strane imaju i manje

dana, ovisno o vrsti muha i prilikama u kojima se razvijaju. za toplih godina bude i do 10 naraštaja muha godišnje.

Ženke polažu jajašca u konjske i izmetine, u hrpe gnoja na gnojištima, u poljske zahode i na smetlišta, dakle na mjestima gdje su organske tvari.

Muha se može svugdje - sad su na gnojištu, u zahodskoj jami, na crkotini, a onda opet na hrani, u ljudskim i nastambama, pa i na našem stolu, na kruhu, ili bilo kakvoj hrani koja im je a koju mi kasnije uzimamo. Na taj muha prenese mnoge razne bolesti na ljude i životinje: trbušni tifus, difteriju, bedrenicu, slinavku i šap, kokcidiozu, gnojenja i mnoge druge. Muhe posreduju razvoju pojedinih parazita. Osim što izravno prenose bolesti, muhe mogu

UZGOJ TELADI

ispuste tako da tele može ulaziti i izlaziti iz iglua.

Grupno držanje teladi

U zemljama EU telad starija od 8 tjedana ne smije biti na vezu nego u grupnim boksovima, a samo u pojedinim dozvoljeno je držanje. Za grupno držanje teladi potrebno je po grlu do 8 tjedana starosti osigurati 1,3m 2 a za telad stariju od 8 tjedana najmanje 1,5 m2 podne površine. Ovaj sistem uzgoja zahtijeva obilno stelje, a dnevno se troši 1,5-2,5 kg slame po teletu. Svakom teletu u grupnom boksu treba osigurati 0,35-0,5 m valova za hranjenje. U

VETERINARSTVO

U vrijeme ljetnih dana moi,emo vidjeti rojeve muha, i u ljudskim i nastambama, gospodarskim dvorištima, poljima ...

Mnogi ljudi ništa ne poduzimaju da se njihov broj smanji.

mikroorganizmima zagaditi hranu životinja i ljudi pa tako neizravno prenijeti bolest. Zbog otrovnog djelovanja muhe pecavke kod konja se pojavljuju male kvržice na koži, pjegavo krvarenje, svrbež, pa onda ispadanje dlake tzv. ljetna šuga. Takve kvržice i ranice mogu se zaraziti klicama, pa može nastati gnojna upala kože. Za razliku od prave šuge, ova dermatoza pojavljuje se samo u sezoni muha i nestaje bez ikakvog prestane ta napast. Muhe možemo suzbiti potpunim higijenskim mjerama u nastambama,. okolnim gnojištima, smetlištima i zahodima. Ako ih uništavamo

samo u nastambama, nakon dezinfekcije ponovo se pojaviti velik broj odraslih muha. Zbog toga u razmacima od 7 dana treba insekticidima tretirati gnojišta, zahode i druga mjesta pogodna za razmnožavanje muha. Tako biti uništene i što smanjenje broja muha u i objektima.

Ako se gnoj s farme odveze na njivu u kasnu jesen ili zimi, a prskanje protiv muha provede u svibnju i srpnju, broj odraslih muha na farmi i u smanjit se na najmanju mieru.

Veoma je važno zimi muhe uništiti u štalama, skladištima i drugim prostorijama. U treba zahode, gnojišta, smetlišta i druga mjesta gdje se zadržava organska tvar pogodna za razmnožavanje muha.

Uništavanje muha zapravo je i jedan od suzbijanja zaraznih i parazitarnih bolesti, pa stoka biti zdravija, otpornija i produktivmJa.

UCRVALOST RANA - Ml]AZA -MYIASIS

u ranama, na koži i u sluznicama, koje uzrokuje više vrsta muha. One "upljuju" rane, tj. u njih snesu jaja i Ova bolest pojavljuje se kod životinja na paši, i rasplodnih životinja koje se zadržavaju na otvorenom. Muhe, namamljene trulim i oštrim mirisom raspadanja iz rana, mirisom i izmetinama ili oznojenim i vlažnim dijelovima tijela, ondje polažu jaja. Svojom otapaju i masno tkivo, njime se hrane i tako sve više ranu. Kada u takvoj rani ima mnogo ona se može toliko da postaje opasna po život životinje. Gnijezda uglavnom nastaju u zanemarenim ranama, na nepristudijelovima tijela. No muhe nesu jaja i u sasvim sitnim i površinskim ozljedama. Ako se razvije broj može do zaraze.

muha mogu se naseliti i u sluznicama blizu tjelesnih otvora kamo dospijevaju ili s bližih mjesta na koži ili iz jajašaca položenih na ta mjesta. To su udubljenja i nabori predvorja radnice kod krava, koza, ovaca i svinja. se sastoji od uklanjanja i raspadnutog tkiva uz pincete ili neke oštre žlice kojom se sastruže sve raspalo tkivo. Rana se potom dezinficira 3,5%-tnom otopinom kreolina ili karbola, a onda tamponira jodom ili jodoformom.

Da bismo bolest preduhitrili, svaku pa i najmanju ranicu treba zaštititi.

Piše: Antun dr. vet. med.

bolesti je bakterija koja u ovaca svih dobnih kategorija, ali pretežno u starijoj od 18 mjeseci, uzrokuje bolest vrlo brzog tijeka, koja se probavnim smetnjama, bolesti jetre, znakovima i nakupljanjem u trbušnoj šupljini.

bolesti nalazi se u okolini ovaca, u tlu, hrani i stelji. Bolest se širi prljavom i zaraženom hranom koja sadrži klice Janjad koja siše inficira se preko prljavih sisa ili pak zaraženim mlijekom.

UZROCI RAZVOJA BOLESTI. Bolest je povezana s prejedanjem mlijekom ili drugom krmom (svježom travom, kukuruzom, pšenicom, Obolijevaju najpohlepnije ovce u stadu, koje su i Bolest se može pojaviti naglom promjeno!Il hrane, npr. prelaskom s lošijeg na bolji pašnjak. Cesto se pojavi u izgonom ovaca na pašu. Prelaskom ovaca s paše na suhu krmu bolest se ne javlja.

ZNAKOVI BOLESTI. Bolest obilježavaju zatim proljev i teško jetre. Djeluje vrlo brzo. ujutro mrtve životinje, a da prije toga nisu nikakve znakove bolesti. Kod oblika bolesti koji traje 2-3 dana, tjelesna temperatura je povišena (do 41,S"C) ovce i janjad imaju proljev, ne jedu, nekoordinirano se i imaju koji traju sve do Ponekad im na usta i nos izlazi pjena pomiješana s krvlju. Brzo se sruši i ugine. bolesti je upitno, jer životinja je u trenutku intervencije u takvom stanju da upotrijebljeni lijekovi ne stignu djelovati, pa životinja ugiba.

PREVENTNA BOLESTI. Suzbijanje bolesti ima mnogo od Bolest suzbijamo pravilnom hranidbom, cijepljenjem janjadi i ovaca. Važno je ovcama dati umjerene hrane, koju vole, kako bi se izbjeglo prežderavanje. Bitno je naglu promjenu hrane, isto tako i nagli prijelaz sa slabe na dobru pašu ili s oskudne na obilnu prehranu. Janjad treba privikavati na koncentrat postupno, u tijeku 14 dana, a pri hranidbi koncentratom korisno je formirati skupine prema dobi i težini. Kad prelaze na kvalitetan i bogat pašnjak, ovcama treba tokom u toru dati sijeno da se ne prejedu trave.

list 8/2001.

Najbolja zaštita je cijepljenje ovaca i janjadi vakcinom koja je trenutno na tržištu.

GRIŽA

ILI DIZENTERIJA JANJADI

Od griže obolijeva uglavnom posve mlada janjad u dobi od 10 dana. Bolest je vrlo brzog tijeka. Gotovo uvijek završava smrtno, se da smrtnost od nje iznosi 60-90%, i 100%. Bolest se pojavljuje sezonski, u vrijeme janjenja. Ako se zarazi janjad u dobi 2-3 tjedna, može broj životinja preboljeti zarazu. Nerijetko se bolest pojavljuj~ u ist.9m uzgoju.

NACIN SIRENJA. Janje se zarazi preko sise uprljane zemljom ili balegom, a može se, inficirati mlijekom u kojem je bolesti. Opasna su mjesta torovi i u kojima ovce s janjadi dugo borave, isto tako i pašnjaci gnojeni gnojem.

POGODNOSTI ZA RAZVOJ. janjad veoma je osjetljiva na bolesti, pa ako se zarazi, obolijevaju za 4-5 sati. Važan za nastanak bolesti je zaostajanje mlijeka u vimenu nakon sisanja janjadi. U tom mlijeku u vimenu mogu se razmnožiti bolesti, pa kod sisanja janje s mlijekom unese bolesti u organizam i vrlo brzo se razboli. Bolesti pogoduju loš smještaj ovaca i janjadi u osobito i vlaga, zatim nedostatna prehrana ovaca tijekom zbog su janjci slabi i neotporni, prisutnost crijevnih parazita u ovaca, te meteorološki i klimatski Griža janjadi se pojavljuje u planinskim vlažne planinske klime, a u blagoj umjerenoj i mediteranskoj klimi.

ZNAKOVI BOLESTI. U pojedinim janje može uginuti iznenada ili odjednom prestaje jesti, nije raspoloženo, se bolovi u trbuhu i životinja leži. Tjelesna temperatura je povišena do 41 °C, a smrt nastupa unutar 12 sati od pojave prvih znakova bolesti. U lakšem tijeku bolest traje nekoliko dana. U se javlja zelenkasti proljev, balega je kašasta, kasnije sadržava sluz i krv, a miris po truleži veoma je neugodan. Zbog proljeva janjetu je oko i stražnjih nogu jako uprljano.

Bolest se teoretski može zbog kratkog vremena od prvih znakova bolesti do smrti, lijekovi puta ne mogu djelovati.

PREVENTIVA BOLESTI. Mnogo od ima preventiva bolesti. Bolest lako suzbijamo cijepljenjem ovaca protiv enterotoksemije prije kraja tako da janjad kolostrumom (mlijekom) dobivaju protutijela i bivaju od te opasne bolesti.

Danas postoji veoma dobra vakcina protiv te bolesti (Anavak), kojom samo jednim cijepljenjem janjad i ovce od enterotoksemije, odnosno od griže janjadi. O

Piše: Antun dr.vet.med.

Muzilica nam samo olakšava rad, ali nije jamstvo za kvalitetnu proizvodnju mlijeka ako se pravilno ne koristi.

Za vrijede ista pravila kao i pri mužnji. U staju se ulazi u prekrivene glave i ruku. Uz sebe valja imati za prve mlazeve mlijeka, ubruse za brisanje vimena i posudu s dezinfekcijskim sredstvom u kojem stajati sisne muzilice. staji mora biti i topla voda za pranje ruku i vimena.

U mužnji muzilicom važna je masaža vimena. Uz pranje toplom vodom, vime možemo i masirati kako bi krava pustila mlijeko. Krave treba postupno navikavati na strojnu mužnju jer brzo, stoga je neophodna masaža vimena. Prve izmuzene mlazeve mlijeka pregledamo na crnoj podlozi. Ne smijemo zaboraviti najmanje jednom tjedno napraviti mastitis test.

Sisne ne smijemo po podu staje prije stavljanja na vime. Uprljanim sisnim ma unašamo veliki broj klica u muzilicu i mlijeko.

Treba napomenuti da se nedezinficiranim sisnim prenose mikroorganizmi (upala vimena) s jedne krave na drugu. Nakon stavljanja muzilice u pogon, sisne moramo staviti brzo na sise kako ne bi došlo do usisavanja stajskog zraka s prašinom i mikroorganizmima u muzilicu.

Kroz kontrolno stakalce (prozirne cijevi) pratimo protok mlijeka, a kada opazimo da se smanjivati, jednom rukom muznu jedinicu lagano potegnemo prema dolje i svaku posebno lagano masiramo. Nekoliko puta po vimenu od trbuha prema vrhu sisa. Tako izmuzujemo posljednje mlazeve mlijeka u kojim~ je postotak masti, a ujedno potpuno prazmmo vime.

Sisne ne skidamo dok je u njima podtlak jer bismo time oštetili sluznicu puteva i cisterne vimena.

Nakon skidanja sisnih potrebno je izmusti zaostala mlijeko iz vimena u posudu.

Mlijeko iz muzilice potrebno je izvan staje kako se ne bi prašinom iz

Mljekarski list 8/2001.

stajskog zraka, odnosno kako ne bi poprimilo miris po staji.

Nakon završetka mužnje temeljito operemo sve dijelove stroja za mužnju, kako ne bi došlo do zgrušavanja mlijeka u muzilici što nam otežava pranje. Najprije sve isperemo hladnom vodom. Potom toplom vodom i sredstvom za pranje i raskuživanje. Koristimo za pranje. Na kraju temeljito sve isperemo vodom i odložimo u mljekaru.

Prije mužnje sve oplahnemo u vodi. Ako nemamo vodu nije potrebno oplahivanje.

Važno je da dobro poznaje princip rada i sve dijelove muzilice, kao i pranja i održavanja muzilice.

MUZILICA SE NE SPREMA U STAJU

Velik broj mlijeka sprema stroj za mužnju ili kante u koje se muze u kut odnosno na zid unutar staje što je velika pogreška. Tako pospremljene muzilice i kante stalno su izložene prašini i koja kasnije tijekom mužnje mlijeko. se varaju da prašina, slama i druga ne mogu u stroj za mužnju ako je pokriven, prljavom krpom, odnosno ako kantu u koju se muze okrenu otvorom prema podu. Važno je upamtiti da prašina i lebdi u zraku staje i neometano može muzni pribor.

Držanje kanti na vanjskom zidu staje nije jer se prašina taloži na kante a što je važnije i unutar same kante.

Stoga je potrebno sav pribor koji koristimo u mužnji (muzilice, kante, higijenske ubruse itd.) u zasebnoj i prostoriji kako bi se izbjegla mužnji. Kada se musti, vrlo lako dospijeva u mlijeko smanjuje njegovu higijensku (vidi Pravilnik o svježeg sirovog mlijekamikroorganizmi). Ll

Pise: Antun dr. vet. med.

Kvaliteta pomuzenog mlijeka uvjetovana je zdravljem vimena, higijenom mužnje i postupkom s mlijekom nakon mužnje. Stoga je važno posvetiti punu pažnju tehnici i higijeni mužnje, kako bi se dobilo što kvalitetnije mlijeko i smanjila oboljenja vimena.

Mužnju možemo obaviti ili muzilicom. U stajama s brojem goveda mužnja mora biti obavljena upotrebom muzilice. Prije mužnje staju treba zatim treba kravi dati koncentrat, staju da prašina. Krave ne smijemo dok staju, a ni u vrijeme mužnje jer zbog stresa dati manju mlijeka (ustežu mlijeko).

Prije same mužnje rep krave zavežemo ili na njega stavimo imobilizator. mora oprati ruke sapunom. Vime je potrebno oprati u toploj vodi (30°C), a samo pranje predstavlja i masažu vimena tako da krave "otpuštati" mlijeko. Iz svake sise tr~ba odm~sti prve m!a~e~~ mlijeka i pregledati ih na crnoJ l?odloz1 u posu~1c1 -~h specijalnoj plitici. Najmanje jednom tJedno potrebno Je pnJe same mužnje napraviti mastitis test s ciljem što ranijeg otkrivanja upale vimena (Mljekarski list broj 7). Vime obrišemo suhom krpom, a poželjno je upotrebljavati maramice za dezinfekciju sise i sisnog otvora. Mužnju ili strojnu) moramo obaviti bez prekidanja .. Nakon izmuzivanja posljednjih mlazeva mlijeka, vrh svake sise treba uroniti u dezinficijens ili poprskati otopinom dezinficijensa za vime.

mužnja

Prije mužnje potrebno je (istimariti) krav~ na strani s koje muzemo kako poput balege, slame 1 prašine ne bi padala u kantu za mužnju.

Pri mužnji stiskanje sise cijelom šakom uzrokuje otpuštanje mlijeka. Stiskanje mora biti dovoljno snažno jer se pri slabom stiskanju smanjuje protok, pa krava zadržava mlijeko. i brzinu stiskanja pri mužnji moramo prilagoditi svakoj kravi.

Pri mužnji ili sjedi s desne (može i s lijeve) strane krave, a posudu drži koljena. Važno je da se krava muze uvijek s iste strane. Prvo muzemo prednJe a kada su one prazne lakše muzemo zadnje Sisu zahvatimo dlanom, stisnemo palac i kažiprst odmah ispod vimena da bismo mlijeka i~ sisne cisterne u žljezdanu cisternu, a potom stisnemo ostala tri

prsta odozgo prema dolje i tako istisnemo mlijeko. Smanjimo pritisak, malo otvorimo šaku, a potom ponavljamo postupak. Tako možemo brzo pomusti kravu normalno razvijenih sisa. Krave manjih ili malenih sisa ne možemo musti cijelom šakom, palca i kažiprsta po sisi prema dolje. Takav mužnje nije dobar, šteti ispuštanju i protoku mlijeka, a može biti i uzrok upala vimena. Ako se mužnja obavlja na opisani biti bolesti odnosno upala vimena.

Pogreške mužnjom

Nekoliko pogrešaka uglavnom se ponavljaju mužnjom što može pridonijeti lošijoj kvaliteti mlijeka, ali i bolesti vimena muzare. Krava mora biti sa strane s koje ju muzemo.

Prve mlazeve mlijeka potrebno je izmusti u posudu, a ne na pod, stelju ili u ruku

Masaža vimena mora se provesti pravilno. mužnju moramo obaviti bez prekidanja.

Položaj mora biti uspravan. Mjesto odredimo tijekom mužnje tako da lijevo koljeno gotovo neosjetno dodiruje zadnju desnu nogu krave. Muze samo šakom a ostalim dijelovima ruku ne smije se oslanjati na bedra. Pravilnom mužnjom svaki mlaz mlijeka mora biti i

Ne smijemo cijelom šakom sise na niže, odnosno izduživati - istezati. Vime ne smijemo previsoko. Treba paziti da sise ne noktima. Mužnja istezanjem sisa vrlo je opasna za zdravstveno stanje vimena.

Pri mužnji palcem pogreške su:

1. Previše savijeni palac (upotreba gornjeg dijela palca) i

2. Kombinacija mužnje s istezanjem.

može dobiti žuljeve na palcu, a nakon nekog vremena može oštetiti i tkivo sise. O

Piše: dr. se. Petar (nastavak8.)

Europska unija u okviru gospodarskog, pravnog i sustava istovremeno provodi dva procesa i to produbljavanje odnosa zemalja i pripremu širenja s novim Osnovna se politike EU ne mijenjaju, se globalnim svjetskim promjenama. djelovanja i ciljevi EU-a su:

1. unutarnje politike

2. Strukturna politika, gospodarska i socijalna kohezija

3. Vanjska politika-Unija i Svijet

4. poljoprivredna politika

1. Unutarnja politika

Jedan od ciljeva unutarnje politike obuhmjere poticanja rasta, razvoja i zapošljavanja, financijsku podršku za otvaranje novih radnih mjesta, te poboljšanje uvjeta poslovanja malih i srednjih

Modernizacija sustava zapošljavanja odnosi se na fleksibilnost i na stupanj sigurnosti za radnike. Poticati pokretljivost radne snage.

Brzo globalizaciji, informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. Politiku usmjeravati prema znanju, istraživanjima i inovacijama kao izazovima tehnološkog razvoja. Kroz komercijalni uspjeh primjenjivati i tehnološka

Reforma mirovinskog osiguranja i zdravstvene skrbi te poboljšanje životnih uvjeta. Održivi razvitak, prihvatljiviji ekološki modeli proizvodnje te zaštita okoliša. Razvoj prometne infrastrukture.

2. Strukturna politika, gospodarska i socijalna kohezija

Strukturna politika odnosi se na gospodarske i socijalne kohezije kao osnova EU uz tržište te ekonomsku i monetarnu

uniju. Nastavit se (i politika kohezije i solidarnost za petnaest Unije kao i za nove U predpristupnom razdoblju nove se moraju brzo osposobiti za prelazak na tržno poslovanje i za sudjelovanje na jedinstvenom tržištu Unije. Kroz integraciju u Uniju nove dobivaju snažan poticaj za razvoj. Posebno je dinamika razvoja i sektorski odnosi (promet, telekomunikacije, energija, industrija, mala i srednja poljoprivreda-ribarstvo-šumarstvo, audiovizuelni sektor).

3. Vanjska politika

- Unija i Svijet EU vanjsku politiku temelji utjecajem na svjetska zbivanja kroz promicanje mira, sigurnosti, ljudskih prava i demokracije. Ekonomski najugroženijim zemljama pružaju humanitarnu poi sredstva za poticanje razvoja.

Europska unija je globalni srazmjerno svojoj gospodarskoj snazi što ostvaruje kroz vanjsku i sigurnosnu politiku. U okviru vanjske politike

korištenja vojnih potencijala u cilju stabilne Europe. cilj je obrambene politike, stabiliziranje i proširenje Sjevernoatlantskog saveza. trgovinske

Unije kao trgovinske sile na svjetskom tržištu. Podržavanje procesa liberalizacije tržišta i trgovine kroz sporazumijevanje s WTO, uklanjanje trgovinskih barijera i protekcionizma te izgradnja politike konkurencije.

Unije u standarda, te razvoj proizvodnje i drugih potencijala za vanjska tržišta.

Tablica 1.: Europski fond za poljoprivredna jamstva i smjernice (EAGGF) miliiuna EUR-a EAGGF NAMJENA 1998. god. 1999. god. 2000. god.

Zaštita od ugrožavanja okoliša i globalne promjene klime. Boi-ba protiv trgovine

JAMSTVA OSTALEMJERE

UKUPNO

SMJERNICE

UKUPNO

drogom te organiziranog kriminala.

4. poljoprivredna politika

poljoprivredna politika (CAP - Common Agricultural Policy) temelji se na kriterijima racionalnog razvoja, na tržnoj orjentaciji i daljnjoj strukturnoj prilagodbi. Tržnom konkurencijom u agraru postiže se plasmana poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu kroz konkurentnost u kvaliteti i cijenama. Politika ruralnog razvoja odnosi se na šire razvoja svih djelatnosti osim poljoprivredne proizvodnje, pa i onih koje spadaju u marginalne kategorije. zapošljavanja u poljoprivredi je u stvaranju dopunskih i alternativnih izvora dohotka. Poljoprivreda ima veliku ulogu i obvezu zaštite okoliša jer je korisnik poljoprivrednog zemljišta.

Glavni ciljevi poljoprivredne politike su osiguravanje standarda poljoprivrednika, podrška dohotka farmerima, te i ekoloških ciljeva. procjene o perspektivi poljoprivrede su povoljne. se porast proizvodnje hrane, posebno u zemljama u razvoju, uz povebroja stanovnika, porast potražnje hrane i gospodarski rast na svjetskoj razini. U svijetu

se ostvariti manji porast poljoprivredne proizvodnje nego u prethodnom razdoblju, a do 2006. god. cijene poljoprivrednim proizvodima biti stabilne.

Financiranjepoljoprivrede Sredstva za poljoprivredu u EU, nazvana agrarnim budžetom, nalaze se u okviru Europskog fonda za poljoprivredna jamstva i smjernice (EAGGF - European Agricultural Guarantee and Guidance Fund). Namjena i korištenje sredstava za poljoprivredu regulirana su veoma složenom pravnom regulativom.

U okviru sredstava namijenjenih poljoprivredi, cca 80% sredstava koristi se za biljnu proizvodnju i a razlika za posebne namjene u poljoprivredi. Pretežan dio, tj. 60% namijenjen je · za biljnu proizvodnju: za žitarice 46%, repu 4,8%, maslinarstvo 5,8%, i 4,1% te dio sredstava za ostale kulture.

Izdvajanja za u iznosu od 20% nije proporcionalno ostvarenom godišnjem mnogo višem udjelu vrijednosti ukupne proizvodnje. Na nivou ovih sredstava (20% za proizvodnju) temelje se mjere poticaja za razvijeni agrarni sektor u okviru EU-a. Proizvodnja mesa, mlijeka i drugih proizvoda sve se manje subvencionira jer ova proizvodnja ostvaruje visoke rezultate i tržne viškove. farmera

2: Namjena sredstava za u EU

miliiunaEUR FINANCIRANJE I

.1 OVt:TF. T(fl7lE MESO

4. SVINJSKO, PERADSKO

S. OST~E MJERE U

može udovoljiti tržnim uvjetima poslovanja i tržnoj konkurenciji plasmanom svojih proizvoda i to u odnosu na kvalitetu i cijene.

Visoki udio u agrarnom budžetu ima proizvodnja mesa. U 1999. god. ukupna su sredstva iznosila 4,92 milijarde EUR-a što je rezultat velikih troškova: zaliha mesa, a i zbog dijagnostike i nadoknade troškova uvjetovanih gubitcima oboljenja goveda od kravljeg ludila (BSE - bovine sponginform encephalopathy). Zbog viškova i zaliha i mesa gotovo polovina sredstava upotrebljena je za interventne mjere na tržištu (naknada za meso, troškovi skladištenja i zaliha).

Cca 6% poljoprivrednog budžeta je od mlijeka, pa su u

1999. god. sredstva iznosila 2,5 8 milijardi EUR-a. Dio sredstva (oko 40%) koristi se kao subvencija za i za tržne viškove maslaca i mlijeka u prahu. U ranijem periodu sredstva za mlijeko iznosila su i do 41 % sredstava EAGGF jer je agrarna politika EU - bila prioritetno usmjerena razvoju proizvodnje mlijeka. Za programa u smjernicama raspoloživo je cca 10% od ukupnih sredstava a ona se ulažu: u ruralni razvoj manje razvijenih za agrarnu strukturu, nordijska te za asistenciju i izradbu glavnih projekata razvoja. U Republici Hrvatskoj, iz državnog za razvoj poljoprivrede u 2000. god., osigurano je 1,526 milijardi

kuna, od toga poticaji za kravlje, i kozje mlijeko 325,14 milijuna kuna ili 21,31% sredstava namijenjenih poljoprivredi. Ukupna sredstva u funkciji razvoja i poticaja proizvodnje mlijeka i mesa iznose 464,376 milijuna kuna ili 30,47% od ukupnog poljoprivrednog

Visinu sredstava kojima se razvoj ukupne poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, pa i za mlijeko, nije uss agrarnim budžetom EU zbog velike razlike u organiziranosti i razvijenosti poljoprivrede. Nakon što se u EU poljoprivreda razvila i restruktuirala u efikasnu djelatnost osposobljenu za tržnu konkurenciju mijenja se sustav subvencije. U dužem razdoblju primjenjivan je model subvencija koji je bio u funkciji intenzifikacije proizvodnje, a sada se primjenjuje takozvani sustav ekstenzifikacije kojim se uravnotežuje odnos proizvodnje i tržišta poljoprivrednih proizvoda. U Hrvatskoj je potrebno pokrenuti proces intenzivnog razvoja poljoprivredne proizvodnje kako bi se za glavne poljoprivredne kulture, proizvode pa i za mlijeko osigurala dostatnost iz proizvodnje.

Uvod

Mjerilo razvijenosti agrara je stanje u govedarstvu, u proizvodnji mlijeka i mesa. Bez agrarne politike, gospodarskih mjera te posebnih poticaja, ne može se pokrenuti razvoj i restruktuiranje govedarske proizvodnje. Hrvatsko gospodarstvo osiromašeno tijekom domovinskog rata, ali i privatizacijom te zbog strukturnih promjena koje nisu pratile

M{jekarski list 8/2001.

investicijska ulaganja, nije u stanju dinamizirati razvoj poljoprivrede, i govedarske proizvodnje. Ratom uništena govedarska proizvodnja ne može svoj efikasniji razvoj bazirati na obnovi jer su sada aktualniji procesi razvoja srednjih i mlijeka. Usporedba govedarstva, proizvodnje mesa i mlijeka prije domovinskog rata devedesetih godina sa sadašnjim stanjem i promjenama koje su u

Tablica

Piše: dr. se. Petar

Tablica 1: Broj krava, -proizvodnja t tržište mlijeka (1990.-2000. god.)

HRVATSKA

godina krave steone muzne junice krave kom kom

1990. 492.000 460.000

1995. 335.000 308.336

1996. 311.000 283.450

1997. 304.000

1998. 300.000 270.348

1999. 287.000 268.284

2000. 280.000 254.702

nastale nemaju u odnosu na aspekt razvoja i specijalizaciju proizvodnje mlijeka i mesa. U desetogodišnjem razdoblju (1990.-2000. god.) u govedarstvu je došlo do promjena. Stalno je padao ukupan broj goveda (krava i steonih junica). Proizvodnja mlijeka održava se na godišnjoj proizvodnji od 600 milijuna litara. Otkup mlijeka se stabilizirao, a se godišnje otkupljene mlijeka.

I proizvodnja mesa je deficitarna. Od ukupne potrošnje u 1999. godini (58.352 tona mesa) uvezeno je 19.896 tona ili 34,10% u odnosu na ukupnu potrošnju. proizvodnja iznosi svega 39.416 tona te je i potrošnja po jednom stanovniku niska i iznosi 12,97 kilograma. U Hrvatskoj je potrošnja mlijeka, proizvoda i mesa manja u odnosu na zemlje u razvoju, a u usporedbi s proizvodnja otkup mlijeka

889.000

572.000

576.000

603.000 315.507 53 32

615.000 377.507 61.38

602.000

razvijenim industrijskim zemljama. Ova potrošnja u narednom razdoblju rasti proporcionalno s kupovne stanovništva.

Proizvodnja i otkup mlijeka

Navedeno je da se kontinuirano smanjuje broj goveda, broj krava, steonih junica i broj muznih krava. Krajem 2000. godine bilo je 280.000 krava i steonih junica što predstavlja smanjenje proizvodno reproduktivnog stada za 7.000 grla. Proporcionalno je manji i broj muznih krava. U 1999. godini bilo ih je 268.284, a u 2000. godini 254.702 komada, što da je u okviru broja grla broj steonih junica.

U 2000. godini ostvarena je nešto manja proizvodnja mlijeka negoli 1999. godine.

Proizvedeno je 587,6 milijuna litara ili za 2,39% manje. u toj godini ostvaren je do sada otkup od 380,4 mil. litara kravljeg mlijeka. Prema strukturi otkupa, obiteljska poljoprivredna gospodarstva prodala su 349,5 mil. litara mlijeka ili 91,88% od ukupnog godišnjeg otkupa, dok su pravne osobemlijeka prodali 30,9 mil. litara mlijeka - ili 8,12%.

Trend porasta otkupa mlijeka nastavlja se i u ovoj godini pa je u razdoblju 01. - 05. 2001. god. otkup za 12% u odnosu na isto razdoblje 1999. god.

Produktivnost govedarstva

je proizvodnja mlijeka sa 2.245 lit/krava u 1999. god. na 2.307 lit/krava u 2000. godini. Porastao je i otkup mlijeka sa 1.378 lit/krava u 1999. god. na 1.492 litre mlijeka po jednoj muznoj kravi u 2000. god. Tržnost mlijeka je u porastu i iznosi 65,68%, što da ne mljekarama mlijeka za industrijsku preradu. Obzirom na stupanj razvijenosti proizvodnje mlijeka tržnost mlijeka bi trebala iznositi 75%-80%.

Prema nekim drugim podacima o otkupu mlijeka, otkup je u odnosu na podatke Državnog zavoda za statistiku i iznosi 390 mil. litara mlijeka. je rast otkupa mlijeka što na restruktuiranja u proizvodnji mlijeka. Promjene se odnose na i srednje mlijeka, dok se najbrojnija grupa ekstenzivnih i malih u 2000. godini smanjila za 3.500-4.000

Tablica 2: Produktivnost i tržnost kravljeg mlijeka (1990.-2000. god.)

Tržište mlijeka

Osim mlijeka iz otkupa proizvodnje, u Hrvatsku je tijekom 2000. god. uvezena 107.514 tona mlijeka i u vrijednosti od 48,4 milijuna dolara. To predstavlja

uvoza za 19,74%. U istoj godini plasirana je izvozom na vanjska tržišta 27.798 tona raznih mliješto je jednako izvozu u 1999. godini. Vrijednost izvoza bilježi pad sa 24,2 mil. am. dolara u 1999. god. na 18,8 mil. dolara u 2000. god. Vanjsko trgovinska bilanca mljekarskog sektora je negativna i iznosi 29 ,5 dolara. U odnosu na 1999. godinu.

Tablica 3: Bilanca uvoza-izvoza mlijeka i proizvoda (1997. - 2000. god.)

uvoz

godina tona vrijednost $ 1997. 132.262 79.879.769 1998. 102.386 57.870.9421999. 76.698 40.397.780 2000. 107.514 48.371.928

je industrijska prerada mlijeka i proizvodnja mliza 114,23%.

Ukupno je proizvedeno 473.502 tone proizvoda i sladoleda. Industrijska prerada mlijeka porasla je po osnovi otkupa kao i uvoza 74,0 milijuna litara

sirovog kravljeg mlijeka. Ukupna potrošnja mlijeka i proizvoda od mlijeka, i potrošnju u 2000. god., iznosila je 151 litru mlijeka po jednom stanovniku (iskazano u litrama ekvivalent), dok je potrošnja u 1999. god. iznosila 141/litru mlijeka per capita.

OBAVIJESTI I REPORTAŽE

MLIJEKO RASTE NA POLJU, [N)]CWZ4~

Piše:mr. se.

Mnogi poljoprivrednici s kojima se svakodnevno a i oni s cijele Hrvatske s kojima se telefonom, vele mi da redovito moje u Mljekarskom listu. To mi je drago i to mi je poticaj za daljnje pisanje.

se svima koji su me zvali telefonom, a nisam im se stigao javiti zbog svakodnevnih obaveza. Moj radni dan uglavnom traje od 14 do 16 sati pa stoga na vaših pitanja nastojim odgovoriti ovim cima ili pripremom priloga (s Vlatkom za Plodove zemlje. pitanja koja mi postavljate odnosi se na trave, Mljekarski li,st 8/2001.

Naš moto za kolovoz DJECODA BISTEZNALI RADffi

travnjake, krmne usjeve 1 usjeve.

"proizvodnje mlijeka na polju" od trava i krmnih usjeva i ima nekoliko pravila.

1. Kemijska analiza tla. Morate poznavati stanje i svojih parcela, na osnovu odrediti potrebnu mineralnih gnojiva, fosfora ( P ), kalija ( K ) kalcija ( Ca ) i dušika ( N ), kako biste postigli nivo intenzivnosti proizvodnje. Nivo ili upotrebe dušika ( N ) uglavnom vam diktira drugih hranjiva.

Na travnJaoma u jima sa 75 O do 9 5 O litara oborina godišnje po jednom metru kvadratnom upotrijebite 200 do 25 O kilograma dušika.

2. Trave u kulturi, travne smjese, travno djetelinske smjese, djetelinsko travne smjese i djeteline u kulturi - sijteod 15. kolovoza do 15. rujna. Ne sijte u zbog problema s korovima i opasnosti od rane ljetne suše - korijenov sistem biljaka nije dovoljno razvijen. Korijen nije dovoljno duboko izrastao u tlo do ljetnih suša.

3. Mineralna gnojiva formulacije N:P:K 8:26:26 ili 10:20:30 ili 10:30:20 ili bilo koju drugu formulaciju zaorite u koja je potrebna onoliko koliko usjev dugo trajati. Kasnije prihrane ovim gnojivima u površinskom sloju ne daju prinos. Fosfor ( P ) i kalij ( K ) moraju biti na dohvat korijenu.

4. Kalcij ( Ca ) u obliku vapna, kalcita ili sipine, zaorati sa N:P:K, prema preporuci tj. na osnovi kemijske analize tla. Nedostatak kalcija u tlu je boljka naših parcela i niske produktivnosti tla, polijeganja trave i slabije kvalitete krme.

5. Trave - uvijek gusto sijte: talijanski ljulj - 20 do 25 kilograma sjemena po jutru, engleski ljulj - 25 kilograma po jednom jutru. Rana košnja sa 4, 5

do 7 otkosa i više, ovisi jeste li u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, u Slavoniji, Lici, Gorskom Kotaru, u Istri ili Dalmaciji, a zahtijeva vrlo gustu sjetvu.

6. U sušnim s manje oborina prvenstvo dajte lucemi. Korijen lucerne ide vrlo duboko u zemlju.

7. Nakon sjetve parcelu dobro povaljajte što težim valjkom ili nagazite traktorom trag do traga. Dobro zbijeno tlo nakon sjetve osigurava dobro i brzo nicanje trave, lakšu košnju i manje zemlje u pokošenoj krmi.

8. Sjetvom krmnih usjeva i meduusjeva na svim vašim parcelama cijele godine "rasti mlijeko". Nijedna parcela ne smije biti duže od mjesec do mjesec i pol dana na ugaru, to jest nezasijana.

9. Za obratite se svom terenskom poljoprivrednom savjetniku jer svako ima svoje speci-

Vratimo se na Nastojim da ovi budu što više napisani. Previše i akademski pisani s puno podataka, vrlo vas zbunjuju. Na ovu su me mnogi od vas upozorili. Predavanja ( ) za studente i poljoprivrednike ne mogu i ne smiju biti jednaka.

NAUKA, TEHNOLOGIJAI PRAKSAmoraju biti povezane. Badava ti nauka ako nema dobre prakse. Dobre prakse nema ako nema dobre i suvremene tehnologije. A dobre tehnologije nema bez dobre nauke.

Želim vam lijepo vrijeme, i uspješnu sjetvu novih travnjaka od 15. kolovoza do 15. rujna.

[}={]~~~U~~@ [r{]~UJJ[g©~~JJ[g

Prvo hrvatsko natjecanje u spremanju sjenaže u bale organizirao je Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu, a održano je u Križevcima 2. 06. 2001. godine na vježbalištu Visokog gospodarskog Uvršteno je i u program velikog Toga dana održan je i 'Dan polja krmnog bilja" u organizaciji Visokog gospodarskog iz Križevaca i tvrtke "Strba"iz Zagreba. Da ovaj kraj ima bogatu poljoprivrednu tradiciju govori nam i podatak s prošlog 1927. godine na sjeverozapadne Hrvatske organizirane su livadarske zadruge, a 30. lipnja 1929. godine osnovan je Savez zadruga naprednih livadara i to upravo u Križevcima, tada najnaprednijem govedarstva pa su ga

Piše: Dario Zagorec, dipl. ing.

i mnoge druge ekskurzije seljaka iz drugih hrvatskih krajeva. Kasnije se, zbog lošeg gospodarenja travnjacima, proizvodilo sijeno slabije kvalitete, a tradicije spremanja provenute djetelinsko-travne smjese sjenaže na našim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima nije bilo. Danas na dobrim travnjacima, a zasijanim dobro gnojenim livadama, prva košnja dolazi krajem travnja ili najkasnije svibnja. Dobrom organizacijom posla s naših se travnjaka dobiva najmanje pa i pet otkosa (50 t zelene mase ili 10 t suhe tvari/ha). U posljednje vrijeme naše interesira kvalitetniji spremanja sjenaže jer se na taj može proizvodnja mlijeka na gospodarstvima.

8/2001.

Prvo spremanje sjenaže u bale u našoj zemlji prikazali su 25. svibnja 1996. djelatnici Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu na ekonomiji Ratama - Poljoprivrednog instituta u Križevcima, današnjeg Visokog gospodarskog Od tada je Zavod organizirao mnogo demonstracija. U svibnju 1998. godine u selu Šopron prezentirana je prva balirka i u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Tim promovi-ranjem sjenaže je interes za spremanje ove vrste voluminozne krme. Prošle godine napravljena je oko 50.000 bala sjenaže, a za ovu godinu procjenjujemo da biti napravljena i preko 100.000 bala. Iako se sjenaža sprema i u silose kao jeftinija varijanta, obiteljska poljoprivredna gospodarstva sve više nabavljaju strojeve za baliranje i omatanje. Prema posljednjim podacima na Hrvatske je preko 60 takvih strojeva, s tendencijom broja. Na Križevaca najviše je strojeva za spremanje sjenaže u bale. Ima ih 7 obiteljskih gospodarstva, a na širem je petnaestak preša i S obzirom da je spremanj~ sjenaže dovoljno promovirano u smislu popularizacije, potrebno je staviti naglasak na kvalitetu proizvedene sjenaže, ovakvo natjecanje u mnogome dopri-nijeti.

Mjesec dana prije natjecanja, inicijator projekta Dario Zagorec, dipl. ing. predstavio ga je na tiskovnoj konferenciji, nakon su stizati prijave ekipa. Organizator cijelog natjecanja bio je Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Visoko gospodarsko u Križevcima. Pokrovitelj natjecanja bilo je Gradsko poglavarstvo grada Križevaca. Generalni sponzor, tvrtka PSC iz Križevaca, osigurala je repromaterijal za natjecanje kao i vrijedne nagrade. 17 tvrtki sponzorirala je mnoštvom :riagrada natjecatelje. Pravila natjecanja kao i listu izradili su Ivo Juras, dipl. inž. i Damir dipl. inž. Ekipe su mogle sa strojevima za spremanje sjenaže koje posjeduju. Repromaterijal za natjecanje po izboru natjecatelja, odnosno prema stima preše i Materijal za spremanje sjenaže na parceli Visokog gospodarskog u Križevcima bio je drugi otkos travne smjese, a prevladavao je talijanski ljulj. Organizator je masu pokosio, prevrnuo i skupio u zbojeve za sve natjecatelje. Svaki je natjecatelj prema pravilima trebao prešati i uvijati dvije bale. Prva isprešana bala uvijana je odmah, a druga pred natjecateljskom komisijom (sucima natjecanja).

OBAVIJESTI I REPORTAŽE

Vrijeme prešanja dviju bala je 8 minuta kod vezanja u špagu te 7 min. vezanja u mrežu. Vrijeme uvijanja jedne (1) bale upotrebom folije širine 500 mm je na 3,5 minute, a folijom 750 mm na 3,0 minute. Ukupno je ocjenjivana 10 elemenata: skupljanje zboja, dakle rada, zbijenost i oblik bale kod prešanja, broj omotaja, položaj folije na te istezanje folije kod uvijanja. izgled pri izboru najbale bio je najhitniji, a broj negativnih bodova što manji. Natjecatelje su ocjenjivali: Ivo Juras, dipl.inž., Damir dipl. inž., Dario Zagorec, dipl.inž., Josip dipl.inž. i Marijan Hartman mlijeka iz Sv. I. Žabna. Organizacijski odbor raspodjelio je nagrade. Službeno su bila prva tri mjesta, a dodijeljene su i specijalne nagrade. U subotu ujutro sve je bilo spremno za Vrijeme pa iako je dan prije padala kiša masa je dobro provenula (oko 40 % ST). Natjecatelji iz podravske, Bjelovarsko-bilogorske, i županije, njih ukupno jedanaest (11), postrojeni s 22 traktora tipova i snaga i 11 preša te 11 su znak za start. Preko 1.000 gledatelja razgledavalo je linije za spremanje sjenaže. Bilo je tu preša: Vicon, Claas, John Deer, Deutz-Fahr, Fort, Sipma i Crone te Tanco, Kverneland, Sipma, Fort, Agronick i sl.. Pažnju su plijenili i atraktivni traktori Fendt, New Holland, ali i ostali. Na službenom dijelu otvaranja ravnatelj HZPSS-a dr. lvan kao i dekan VGU iz Križevaca dr. Ljudevit osvrnuli su se na važnost spremanja sjenaže, poljoprivrednu tradiciju ovog kraja ali i na proizvodnje mlijeka. Križevaca Branko Hrg otvorio je natjecanje. uzvanicima i gostima nalazili su se i predstavnici Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, predstavnici županije, gradova i Program je vodio dipl. inž. Dario Zagorec. Natjecanje je vodio glavni sudac dipl. inž. Ivo Juras. Slijedilo je predstavljanje natjecatelja te startnih brojeva. Nakon što je svaka ekipa napravila - radi pripreme - jednu probnu balu uslijedila je povorka do startnog mjesta i postrojavanje mehanizacije. Na znak za start sve su ekipe istovremeno krenule u baliranje i uvijanje. Nakon iscrpnog rada tima i bodovanja natjecatelja došlo se i do pobjednika. Prvo mjesto osvojila je ekipa u sastavu Zvonko Jež i Zoran iz sela Šopron. Drugo mjesto osvojila je ekipa u sastavu

Mljekarski fi,st 8/2001.

OBAVIJESTI I REPORTAŽE

Franjo i Goran iz Cepidlaka, dok su bili Vrabec, Leonard i Marijan iz sela Majurec kraj Križevaca kojima su i diplome. su još i najstarija ekipa te ekipa s najatraktivnije pripremljenom prešom. Sve su ekipe dobile vrijedne nagrade sponzora te "Priznanja" za sudjelovanje. Prva nagrada bila je: 1.000 kn pokrovitelja-grad Križevci, kristalna vaza s logotipom HZPSS-a koju je predao ravnatelj dr. se. Ivan mreža za baliranje dužine 3.000 metara generalnog sponzora tvrtke PSC iz Križevaca, umjetnog gnoja tvrtke Autocentar iz Križevaca te jakna "Klaas" tvrtke Agro-Grom. Osim nagrada (500 odnosno 250 kuna), drugo i plasirani, dobili su i niz vrijednih robnih nagrada. Uvjereni smo da je natjecanje pridonijelo

Piše: Vesna dipl. ing.

Dana 15. lipnja 2001. godine održana je druga izložba u sklopu sajma poduzetništva "MESAP 2001." pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, županije i a u organizaciji Hrvatskog selekcijskog centra, selekcijske službe županije i Od tri kolekcije goveda (osamnaest grla) aukcijskom prodajom rasplodnih junica trinaest kupaca kupilo je trideset-pet steonih junica; cijena 10.401,00 kn.

Na izložbi su predstavljene kolekcije: = sedam bikovskih majki, koje su u 305 dana laktacije proizvele 5.058 kg mlijeka

Gr šest krava prvotelki iz uzgoja koje su u prvih sto dana proizvele 2.238 kg mlijeka

Gr pet krava prvotelki iz uzgoja holstein friesian pasmine koje su u prvih sto dana proizvele 2.962 kg mlijeka.

Dipl. ing. Krešimir Kuterovac, ravnatelj Hrvatskog selekcijskog centra, je diplome i nagrade te nagrade (u naturi) sponzora izložbe.

suvremene tehnologije na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja se bave proizvodnjom mlijeka, a cilj je formiranje jakih i ekonomski zdravih gospodarstava spremnih za ulazak hrvatske poljoprivrede na europsko tržište.

U povorci otvaranja, uz konje i tamburice, na posebno za tu prigodu traktoru, bile su dvije bale s vrpcom "Prvohrvatsko natjecanje u spremanju sjenaže - Križevci 2001. ", a "najbala"je tri dana krasila središnji gradski trg i plijenila pažnju preko 30.000 posjetitelja koji su tih dana prošli Križevcima.

Grad Križevci, promovirani su u ali i u gospodarskom smislu, osobito poljoprivrednom jer je sjenaža postala sastavni dio velikog

su:

Gr ]osip Hunjaai, Draškovec, za bikovsku majku CVETA Žb. 13002275, oteljenu 20.09.'97., koja je u I. laktaciji proizvela 5.265 kg mlijeka <3' Stanko za prvotelku simentalske pasmine uzgoja ŠTEFICA Žb. 13005537 oteljenu 26.12.'98. koja je u prvih sto dana proizvela 2.280 kg mlijeka Gardinovec, za kravu holstein friesian pasmine uzgoja ŠEKA Žb.33003474, oteljenu 30.12.'98., koja je u prvih sto dana proizvela 3.100 kg mlijeka. =August Mala Subotica, za šampionsko grlo izložbe - CVETA Žb. 13004715 oteljena 01.07.'98., koja je u 305 dana proizvela 6.225 kg mlijeka. Nakon završetka programa izložbe i aukcijske prodaje održan je okrugli stol sa temama:

Gr program razvoja govedarstva u razdoblju - dr. Ivan (Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva)

Gr novosti u uzgoju simentalca u Austriji i

oblici suradnje sing. R. Pichler, predstavnik simentalca iz Austrije

G' uloga udruga (asocijacija) u provedbi uzgojno selekcijskih programa - dipl. ing. Krešimir Kuterovac (ravnatelj hrvatskog selekcijskog centra)

G' predstavljanje novih pisanih materijala iz govedarstva - dipl. ing. Damir (Ministarstvo poljoprivrede šumarstva) i dipl. ing. J. Bengeri (Savjetodavna služba Varaždin). _J

Piše: Vesna dipl. ing.

17. lipnja je X. županijska izložba, povodom Dana grada Vrbovca i blagdana župe Sv. Vida, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske, županije i grada Vrbovca, a u organizaciji Hrvatskog selekcijskog centra, Selekcijske službe Vrbovec, Sv. I. Zelina i prstena.

Na izložbi je predstavljeno pet kolekcija s dvadeset grla. Aukcijska prodaja je i na ovoj izložbi bila sastavni dio programa. Osamnaest kupaca kupilo 'je 48 junica. cijena 10.394,00 kn.

Predstavljene su kolekcije:

• pet steonih junica simentalske pasmine; maksimalna majki iznosila je 6.238 kg mlijeka u 305 dana laktacije

• pet prvotelki iz uzgoja koje su u prvoj kontroli proizvele 25 kg mlijeka

• pet krava simentalske pasmine koje su u 305 dana proizvele 6.326 kg mlijeka

• krave (bikovske majke) simentalske pasmine koje su u 305 dana proizvele 6.699 kg mlijeka

• pet krava holstein - friesian pasmine koje su u 305 dana proizvele 6.902 kg mlijeka

Za sva izložbena grla, dipl. ing. Krešimir Kuterovac, je diplome Hrvatskog selekcijskog centra te nagrade i nagrade u naturi sponzora izložbe.

Ml,iekarski list

su:

1. ]osip Šoda, za junicu DUDA Žb. 170337755 oteljenu 03.12.'98., je majka u laktaciji u 305 dana proizvela 6.996 kg mlijeka

2. Franjo Farkaševac, za prvotelku DINKA Žb. 17041978 oteljenu 01.04.'99. koja je u prvoj kontroli proizvela 28,0 kg mlijeka

3. Ivan Basrek, za kravu uzgoja ZANA Žb. 17017778, oteljenu 01.03.'97., koja je u drugoj laktaciji proizvela 7.068 kg mlijeka

4. Tomo Buka[, za kravu - bikovsku majku RALLE Žb. 72062310, oteljenu 02.10.'94., koja je u laktaciji proizvela 8.376 kg mlijeka

5. Cvetko Štaba, Oborovski Novaki, za kravu holstein-friesian pasmine Žb. 36001732 koja je u drugoj laktaciji proizvela 5.832 kg mlijeka

6. Stjepan Cugovec, za šampionsko grlo FIGA Žb. 17016246, oteljena 28.12.'96; u drugoj laktaciji proizvela 8.966 kg mlijeka.~

FIGA Žb 17016246, Stjepan Cugovec

MIDM~~

Piše: Marica

Selo Repušnica je veliko, s puno ulica i mnogo

Mi udružili smo se u Udrugu pod nazivom ''Trebež". Ime je dobilo po tome što se naše selo proteže do Lonjskog polja. U našem dragom Lonjskom polju smo zakupili od županije 20 ha pašnjaka za ispašu stoke. Od toga ima nešto i livada koje koristimo za sijeno, za ishranu goveda zimi.

Od goveda imamo pretežno krave, nešto bikova u toru i 5 kobila Posavski hladnokrvnjak.

Od ranog pa do kasne jeseni naše krave i konji su na paši. Trava je prirodna, divlja, a ima i šaša pa naši stari kažu: "Krave pasu šaš pa zato imaju dugi korak!"

Mlijeko predajemo u Luru d.d. Mljekaru Dukat i s njome smo zadovoljni. U selu imamo dvije sabirne stanice mlijeka.

Od naših osobito se mladi ratar i Darko Vrban. On ima najbolju i mehanizaciju sa svim Darko je predsjednik naše udruge. Ima najviše krava, pa uz sve daje litražu mlijeka.

I drugi naše udruge se ponose na lijepo Lonjsko polje.

U]EPAJE MOSLAVINA

Lijepa je Moslavina,još je ljepše Lonjsko polje Tu ja krave svoje. Na bunaru vodu vadim Bijelo lice vodom hladim. berem, mirišem I za dragim uzdišem. Ide dragii u stado gleda k meni a/' poljupce ne da. Ej, dragane,ne gledaj krave svoje, Ljubi bijelo lice moje. Lice moje ptlstiricesvoje. O

Stado simentalskih krava na pašnjacima Lonjskog polja

POŽEGA

Piše: !van

Po završetku karijere, naš svjetski poznati Željko poznat po zdravoj prehrani, kupio je od države pored naselja Sloboština (na zapadnom dijelu Požeštine) oko 110 hektara obradivog zemljišta za proizvodnju zdrave hrane. U prvoj proizvodnoj godini ekstenzivna proizvoditi zob, soju, kukuruz i suncokret.

Prema za ove poljoprivredne kulture se zbog vlastite edukacije u poljoprivrednoj proizvodnji, a nakon zemlje proizvodit zdravu hranu.

Ovo je zemljište, zemlja" u dolini rijeke Orljave, s velikim navodnjavanja. Nakon proizvodnje od najmanje 24 mjeseca, može dobiti certifikat o proizvodnji zdrave hrane bez gnojiva i herbicida. Treba pustiti prirodu da sama kontrolira supstance u zemlji.

Po mišljenju Željka današnja proizvodnja hrane doslovno je "silovanje" zemlje. Ovaj projekt proizvodnje zdrave hrane u Požeštini je u Hrvatskoj, a je dobio potporu resornih ministarstava Vlade i Požeška-slavonske županije.

i konkretnu financijsku potporu putem državnih poticaja. Slovenija na primjer svojim zdrave hrane daje poticaj u iznosu od oko 1300 maraka po hektaru površine.

IZRADA LAKTOFRIZA

Laktofriz je oblika / tip "Alfa Laval" /. je iz materijala AISI 304, izoliran, oplašten izvana limom, opremljen sa poklopcem na gornjoj strani, elektromotornom redukcijskom mješalicom, digitalnim termometrom, izljevom 051, gumenim s unutarnje strane, programatorom koji povezuje sve funkcije temperature, i mješalice, i kompresora) i kompresorom. Sve zajedno smješteno je na postolje sa regulacionim nogama. Dno laktofriza tipa "Alfa Laval". freonom na donjoj podnici.

Garantni rok 12 mjeseci.

Osiguran servis i rezervni dijelovi (u periodu od sedam godina).

REFERENCE

-LURA d.d. (Dukat, Sirela, Mljekara Zadar)

- "VINDIJA" d.d. Varaždin

- "KOKA" Varaždin

- "LEDO" Zagreb

- "MLJEKARA" Pula

- "MILS" Split

- od 100 - 2000 I vertikalne izvedbe

- od 2000 - 12 000 I horizontalne izvedbe

IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA

MLIJEKO

Kapacitet 1000 - 2500 litara (neizolirani i izolirani)

PRENOSIVE CISTERNE ZA

MLIJEKO - PRIJEVOZ ILI SKLADIŠTENJE

PRENOSIVE CISTERNE ZA PRIJEVOZ MLIJEKA SA PUMPOM za proizvodnjuopreme za prehrambenui kemijsku industriju

- "DOMIL" Županja

-MLJEKARA "Antun Bohnec"

- "ZDENKA" Veliki Zdenci

-"KIM" Karlovac

PIVOVARA

- "ZIM" Zenica

- "MLJEKARA SARAJEVO"

-"MLJEKARA MOSTAR"

- "MLJEKARA TUZLA"

- "DONA" Gornja Stubica

- "ETOL" Celje

- IPK Osijek

- "KARBON" Zagreb

- "PLIVA" Zagreb

- "INA" Zagreb

Piše: Miljenko

Ugodni razlog su unutrašnjem zadovoljstvu.

Neki dan bio sam nižim razredima jedne OŠ iz Splita. U Ogulinu, u dvorištu Frankopanske Kule, prije ulaska u zgradu sjede na pozornici a ja im ukratko o Kuli i šta sve u njoj ima. Kažem da postoji i soba sa zbirkom starog oružja. Jedan me upita, što ima od oružja. nabrajati: puške, strojnice, pištolji,

E, nema: se kladiti, kažem? a u šta?

Evo, ti držiš u ruci neotvoreni sok. Ako postoji dat mi sok. Ako ga nema, ja tebi kupiti ovakav sok.

Vrijedi!

I krenusmo u razgledavanje eksponata. Ja sam bio smetnuo s uma ugovorenu okladu, zanesen otiskivanjem i zasut brojnim pitanjima. se s njima ponovo u dvorištu Kule gdje su se okupili. Najednom, istupi iz grupe, ispruži ruku sa sokom i kaže:

Evo vam dobiveni sok! Jasno, sok nisam uze o. Zagrlim ga, malo i lijepo se rastanemo. Osjetio sam neko prekrasno zadovoljstvo, te polako Cijeli supruzi i eto sada vama!

Ali, eto malo doživljaja. Moj "lancman" Vojko krajem pedesetih godina radio je kao autobusa u "Autotransu" Rijeka. Tada autobusi nisu imali bunkere. Kofere su stavljali na krov i prekrivali ceradom.

Vojko je dobio nalog da vozi prvu grupu engleskih turista po Hrvatskoj i Sloveniji. Tura je trebala trajati sedam dana. Start je bio u Opatiji.

I "karoca" krene!

Nakon otprilike tak kilometara Vojko povik:

Driver, donesite m1 moJ

Vojko zaustavi autobus, skine ceradu, uzme kofer i donese ga Englezulordu. Lord otvori uzme jednu cigaru, i dade ga Vojku da ga odnese na krov.

Autobus krene, ne za dugo, ponovo povik "driver" i sve ponovi - i tako sedam dana svakih 40-50 km!

Sve je to Vojko izdržao. Doveo ih žive i zdrave u Opatiju. Lord ga pozove i htjede mu dati napojnicu - pet tadašnjih aluminijskih dinara!

Gospodine lorde, kod nas nije dozvoljeno

lord požalio se agenciji na postupak a Vojka pozove direktor te mu odnos prema uvaženom lordu.

Kako je tekao razgovor njih dvojice ne mogu napisati, to zainteresiranima usmeno ili vas upoznati sa Vojkom. Bit to bolje!

Za kraj eto jedne znatno ljepše zgode da popravi ovu ramJu.

U tadašnju državu došla je u posjet delegacija CK Belgije koju je vodio sekretar. Pored ostalih bila je i njegova supruga s dvoje djece. Završetkom službenog dijela je putovanje atraktivnim dijelovima zemlje. Delegaciju vozi Vojko. Sve ide po planu, no dana

Belgijanac upita Vojka: Zar vi ništa drugo ne znate skuhati nego viner šnicl i pomfri. Gdje god su došli uvijek je za bio viner šnid i pomfri.

· Ne - odgovori vojko - no ako odvest vas na kod Mrkve. Jelo je ali lokala nije baš na visokom nivou. Belgijanac pristane. Mrkvina bila je na glasu u tadašnjem Sarajevu. Serviralo se jelo vrhunske kvalitete, a je bilo i na podu. Ambijent bosanski: niski još niže stolice, bosanska ruho. Belgijanci nešto nikada nisu vidjeli. Vojko se obrati Mrkvi (znali su se dugo) te mu kaže da ne zabrlja s jelom.

Bolan Vojko, kaže Mrkva, došo kod mene Sultan ili raja, kvaliteta je uvijek ista!

Mrkva im servira kiselo mlijeko sa Romanije koje možeš nožem rezati te crni, svježe kruh ispod peke. Belgijanci zinuše od pa navališe, a porcije obilate.

Drugo jutro netko kuca u hotelu na vrata Vojkove sobe. Vojko otvori. Ima što vidjeti, Belgijanci traže da ih vodi na kod Mrkve!

U Splitu Vojko ih odvede na splitsku pjacu gdje se prže svježe tek ulovljene sardelice i zalijevaju primoštenskim crnjakom. Jasno, serviranje je u "škartoc", jede se i prstima. Svi smiju se, vrhunsko raspoloženje!

Eto, takvih je zgodica bilo na tom putovanju više. No, ne lezi vraže! Završetkom putovanja u Zagrebu, Vojka pozovu u CK. Optužila ga je voditeljica grupe da je razbio grupu. Naime, bivalo je sve više onih koji su s Vojkom odlazili na i i sve svojim novcem, iako im je sve bilo u hotelima

Vrhunska pohvala delegacije o ljubaznosti Vojka je sve neugodnosti.

1z posavskoq spomenaua

Piše: lvan

mjehur koji je meni i mojim vršnjacima poslužio kao nogometna lopta. Polaskom u školu stigle su i nove obveze: ministriranje, litanija u vrijeme svibanjskih pobožnosti i Križnog puta u mjesnoj kapeli Svetog Petra i Pavla, ali s ~ime da su i dalje ostale one obveze koje sam imao.

se najranijeg djetinjstva proživljenog u Posavini, prisjetih se i svojih obiteljskih obveza.

MLJEKARSKOM

LISTU mogu svoju generaciju podsjetiti na ta protekla_ vremen~. S ponosom se savjete moga dJ~da upucenog mojem ocu: AKO OCES

IMATI CESTITU DECU; POSEL V RUKE! Taj odgojni savjet vrijedi za sva vremena i sve prostore jer u sebi sadrži iskustvenu mudrost prošlih generacija. I ja sam ga obilno koristio u vlastitoj obitelji i u dugogodišnjoj profesorskoj karijeri. Po tome obrascu odgojena je cijela moja generacija. Tako sam prema svome uzrastu (imao sam 4 god.) dobio prvu obiteljsku obvezui od vrana i svraka. Kako mi nisu pomagala razna strašila, morao sam povremeno lupati štapom po praznoj kanti da bi ih uplašio. To moje prvo iskustvo završilo je dosta nesretno jer mi je škanjac, dok sam ja pazio odnio Jadnog, nesretnog i zaplakanog me otac s pogleodm koji se pamti za cijeli život, ali zato je tu bila majka, moja zaštitnica koja je cijelu stvar ublažiJa KEJ SAD? KAK JE TAK JE) BEZ KVOCKE SMO OSTALI ALI NEK JE SACUVAL SVIH DVANAJEST PILEKOV. A 11 MU NESI NI REKEL DA MORA I Te bile su melem jer su ocu razvukle usnice u osmijeh i meni zaustavile suze. Kako sam odrastao tako sam dobivao sve teže sam male i a u šestoj godini sam morao i koje je guska uporno vodila na Savu. U sedmoj godini sam plivati pa mi gusaka nije stvaralo velike kad bi im majka podrezala krila. Iste godine u rano morao sam mladu koja je pred oprasila prekrasna šarena Sve do polaska u prvi razred škole obavio sam na zadovoljstvo i ponos svojih roditelja. došla je jesen i trebalo je obaviti kolinje jer su dva muška postala pravi Tada sam prvi put doživio miješanje - tuge i veselja. Otišao sam baki koja me pokušala uvjeriti da je Bog stvorio svinje zato da bi se ljudi prehranili i da je to njihova sudbina. Tuga je nestala kad su na stol stigli žganci s jetricama i friškom a na remi me je napuhani

Mljekarski list 8/2001.

Hvala Bogu, to me je veselilo i išlo dobro jer sam bio ohrabren ponosom svojih roditelja a posebno moje bake i njenih prijateljica (udovica iz prvoga svjetskog rata) koje su bile redovite sudionice svih crkvenih u mojemu malomu mjestu. 1946. godine (imao sam tada 9 godina) za nagradu majka i baka su me povele sa sobom u Mariju Bistricu. To, dakako, nije da sam bio novih obveza u obitelji. Novi zadatak i· novo iskušenje bilo je odnosno napajanje krave (prekrasne simentalke-zvala se Cifra) koja je imala malo tele pa zbog toga nije išla na pašu sa u šumu, sam je ja s velikom mukom na Poloju (prostoru nasipa i Save) jer je bila izuzetno poškodna. Uporno je nastojala preko nasipa u kukuruz ili mladu djetelinu. Problem je nastao kada bi otišla na pojilo na Savu gdje je bio takozvani živi mulj u kojem bi se zaglibila. Uz veliku muku i maksimalnu pažnju uspio sam je u tome. Bez obzira što je bila lijepa, bila je naporna za a nije bila ni dojkinja pa ju je otac prodao. Brzo sam je prežalio jer je otac uskoro kupio drugu kravu, Lisavu. Bila je veoma mirna i davala je puno mlijeka izuzetne kvalitete, ali je bila ružna. Rogovi su joj gotovu urasli u glavu i imali oblik bicikla. Otac ih je morao pilenjem. Jednoga dana (ne znam kako) odbila si je jedan rog i zato je dobila novo ime - Šutava odnosno Šuta. Nije mi bilo drago što je tako ružno izgledala tim više što su me moji vršnjaci zbog toga s podsmjehom zadirkivali. da je i nakon tri godine ostala jalova, otac je prodao i nju, da bi ubrzo kupio prekrasnu prvotelkinju - zvali smo je Plavana koja kod telenja bez veterinara ne bi preživjela. Izgubili smo tele, a kad se ona oporavila otac ju je prodao mesaru u Sisak. Kako je baka bila sve svoju kravu Pisavu darovala je nama. Pisava je sa išla na pašu u šumu, a ja sam zbog nje (kako sam opisao u prošlom broju) bio i jedan dan Navršivši petnaest godina (položio sam malu maturu) prestaju i moje OBVEZE

životinja. Iskustvo, koje sam upravo opisao, ima za mene neprocjenjivu vrijednost jer sam u neposrednom dodiru s prirodom upio koji tako potrebnog mira u duši i topline u srcu. L)

RJE

- ,t Il~® u W~ ® oga

Piše:lvan

mjeseca lipnja prisjetio sam se da pet punih i dugih godina nisam bio u meni najdražem Gospinom svetištu; u oazi mira milijuna svjetskih

Stoga se nisam dvoumio, nego otputovati u na godišnjicu Gospina ukazanja, za blagdan Svetog Ivana Krstitelja. Koliko god je putovanje bilo dugo i naporno, to nije ništa u usporedbi s blagodatima gorja, s primljenom i mirom koji uvijek ponesem doma, te koji nastojim prenijeti i na svoju okolinu.

Iz Požege smo krenuli u ranu zoru, u subotu na blagdan Sv. Ivana Krstitelja, jer cilj i prvo odredište bilo nam je zavjetne svetište Svetoga Ive u kod Jajca. Nakon prisustvovanja jutarnjoj, svetoj misi u 9 sati, nastavili smo put Mei to mojom omiljenom trasom: Jajce, Kupreška vrata, Suica, Tomislavgrad, Posušje, Grude, Jedino mi je žao što smo prigodom ovoga putovanja, u v;emenskom tjesnacu zaobišli Siroki Brijeg. U smo stigli poslije podne, taman na vrijeme kako bismo se do svete mise u 19 sati stigli pomoliti i ispovijediti. me onaj poznati duhovne ispunjenosti vremenske distance od pet godina. sam se kao da sam u bio prije kojih mjesec-dva dana, sam se ne kao doma nego još bolje. Po starom dobrom osamio sam se od skupine od sedamdesetak s kojima

sam doputovao, te sam kasno krenuo put Križevca. Jer, Križni put na

skom kamenjaru za mene Je neponovljiv, a pogled s Križevca na i župnu crkvu Sv. Jakova nezaboravan. Ne osjeumor, ne smeta mi ni vreva desetaka koji su se kao rijeka /milosti!/ slili u sam samo mir, i puninu u srcu. je za mene bilo i ostalo veliko mjesto srca moga, jasno, u duhovnom Bez obzira dolazio u ili se uvijek bez obzira na prijepore, pa i one u crkvi.

je

Gospine svetište na hrvatskim prostorima, tek je prošle godine postalo "punoljetno", no gorje je svjetsko marijanske svetište Kraljici mira, mjesto Gospina ukazanja. se to na svakom koraku, se to na licima nika koji u hrle sa svih svjetskih meridijana i paralela. se to i u ratnom vihoru na ovim prostorima bez obzira što je tih godina broj bio znatno umanjen. No, prošao je rat, a je ostalo magnet koji bez obzira na blagdane i prigodu milijune hodoiz cijeloga svijeta. Sigurno ne bez razloga jer je mjesto milosti i utjehe, mjesto duhovnog i

tjelesnog ozdravljenja, mjesto i - oaza mira. Ovo su nepobitne ovo je istina bez obzira na stavove i mišljenja. Osobno smatram da je neprimjerene smatrati je odredištem vjerskog turizma jer je mjesto milosti pod okriljem i zaštitom Gospe, naše nebeske Majke.

Nedjelja 25. lipnja protekla mi je, uostalom kao i desetcima u duhovnom no prebrzo. Jutro sam iskoristio za odlazak na Brdo Ukazanja ponad a u 11 sati prisustvovao sam blagdanskoj, svetoj misi. Našao sam vremena i za susret s poznanicima, s kojima se nisam vidio punih pet godina. Ugodni susreti s dragim ljudima uz nezaobilazno pitanje kada se opet vidjeti. To ne znam jer sve je u Božjim i Gospinim rukama, u Njihovim planovima.

A nakon odmora i došlo je vrijeme povratka. To mi, prigodom svakog boravka u najteže pada. Što se može, vrijeme mi je "isteklo", no tješi me spoznaja da opet, prvom prigodom u u oazu mira i pod Gospinu zaštitu. umoru i daleku putu, atmosfera u autobusu na povratku bila je U molitvi i pjesmi, vrijeme i svi ti silni kilometri do Požege doslovno su nam proletjeli.

u@@J~ u ~u [ru@ ~D@(rul)@ ~~@O~~O[ru

Piše: Zlata

U Ivancu, selu nedaleko od Koprivnice, i danas je osnovna škola sa razreda. Onih, 50-tih godina kada sam bila te škole (a kasnije gimnazije), veselila sam se školskim praznicima. Svaki dan je gotovo istim ritualom.

oko 8 sati: kukuruzni žganci s vrhnjem ili mlijekom, prosena kaša sa rezanci s makom, orasima ili vrhnjem, zasipanec (bijeli žganci) sa ili truskovima putar), sirevi. sir s vrhnjem, zatim prežgana juha, mlijeko, bijela kava od "divke" ili cikorije, Tako je bilo u ljetnim mjesecima, a zimi je bio malo kalorija.

Poslije morali smo svi nešto raditi; svatko je imao zadatak. Netko je istjerivao na ulicu svinje "kanasu" ili krave prije nego ti pastiri s preuzetom stokom do naše Ako nisi uspio istjerati prije, morao si onda iza njega tjerati stoku kroz oblak prašine dok se ona u i nos.

Drugi je istovremeno raspustio iz "seda" ili koceva živad: kokoši, guske, pure, race, i svako posebno nahraniti pripremljenom hranom; kokoši žitaricama, race i guske smjesom od zelenih kopriva pomiješanom s kukuruznim brašnom, male i kuhanim jajima, prosom i sirom. Trebalo je zatim oprati drvene kopanje i naliti svježu vodu. Vodu je trebalo tijekom dana više puta dolijevati, povremeno staviti neko sredstvo plave ili lila boje, kao hipermangan. Kasnije smo iz vrta donosili trave, djeteline, otpatke salate, cikle, graška, zeleno od luka i i sve to fino sjeckali (kosali) u "kosalinu". Trebali smo nahraniti pse i posebno mi je bilo drago malim i

M(jekarski lu;t 8/2001.

davati svježu vodu ili napoj.

Ja sam pomagala u kuhinji mami 1 bakama ili spremala sobe. Najviše sam voljela ljeti pomagati prati veš kod bunara ili na grabi ili na potoku koji se zove Gliboki. Od malena sam išla s bakom na grabu, nosila na glavi malo korito i prala manje komade veša, a kasnije i sve druge. Voljela sam gašenim vapnom koceve, štale i vanjske zidove, otvoreni hodnik, podrum, špajzu i sve ono što se, ako nisam uspjela, dalo popraviti.

Voljela sam saditi u i danas uživam, plijeviti u vrtu i raditi sve "ženske" poslove. Baka me je kontrolirala, ali i štitila, zagovarala, ako nešto nisam napravila kako treba ili se zaigrala s prijateljicama.

Moja su bila pod budnim okom našeg sluge Rudija. Imali smo vremena i za igru i druženje, no uz dozvolu, a morali smo kamo idemo i pitati do kada smijemo ostati.

Bilo je reda i discipline, bez velikih problema i nesporazuma a bilo Qas je šestero. Mi se nismo smjeli pogrdno govoriti ili psovati. Ako bi se nešto i dogodilo što nije trebalo, jedno drugo smo morali moliti za oprost: "Brate oprosti, to više nikad smo na ulicu jer se tamo uvijek nešto a mi smo "morali" biti sa svim upoznati kao da se to nas najviše Takva su sva djeca!

U jutro rano dok još ljudi nisu otišli u polje ili vinograde, selo je obilazio "bubnjar", glavni seoski "obavještajac" o svim zbivanjima koja su se dogodila ili koja se tijekom dana ili narednih nekoliko dana. Bilo je tu obavijesti iz poreznog ureda da treba podmiriti svoja porezna dugovanja ili pak ona o otkupu stoke, žita i drugo. je obavijesti Narodnog odbora kotara, kotarskog suda i drugih ustanova iz grada Koprivnice, zatim obavijest veterinarske stanice

o cijepljenju kokoši, svinja, pasa. Obavijesti naših mjesnih vlasti o obvezi održavanja seoskih puteva, o broju težaka iz pojedine gdje se održati kakvi skupovi, licitacija o prodaji trave uz kanale ili puteve, održavanje zabave ili nogometnih utakmica, vatrogasnih vježbi ili predavanja o nekim temama u školi ili domu, a na kraju je bila obavijest o prodaji pokretnina i nekretnina, zatim stoke, svinja i drugog što je seljane interesiralo.

Ulicom su vikali: "lonce, zdele, tiganje, a bili su to Zagorci na zaprežnim kolima s jednom ili dvije kobilice. U sijenu na kolima imali su upakirane te predmete od gline. Prolazile su ulicom i druge zanatlije posla ili su prodavali svoju robu. Kada je ulicom išao sprovod, jer nije bilo nego su mrtve sprovodili od svi smo izlazili na ulicu i pažljivo promatrali. Posebno su interesantni svatovi. Sve te mi smo djeca popratili kadkada smijehom, kadkada smo bili vrlo ozbiljni, se svemu što nismo razumjeli i svemu dodavali svoje komentare.

Bilo je dana kada smo išli u polje ili vinograde oko 10 sati prije podne.

U polju su kukuruz, rezali "ber" za kašu, kosili proso, lan ili konoplju, kosili travu u srpnju i kolovozu otavu ili i to se sušilo, spremalo, a sve smo i mi pomagali kako je tko mogao prema starosti i kondiciji. U

vinogradu smo vezali, plijevili, potkašali ili brali rano Poslije imali smo slobodno vrijeme za odmor, igru ili za knjiga, koje smo teško mogli nabaviti. Tata ih je nabavljao preko svojih prijatelja, i knjiga je bila svetinja u našoj Morali smo je da se ne ošteti. je jedan a drugi pažljivo slušali. Knjiga je stajala visoko na ormaru pa smo od malih nogu znali njeno To je prešlo u naviku i dan danas sva moja i ja svaki slobodan trenutak provodimo uz lijepu literaturu ili današnje koji nam kadkada uzimaju i previše vremena.

Naš djed Tomislav znao nam je govoriti "Knjiga je ogledalo svakog ili "Uz knjigu imaš puni pogled u svijet". Zbog toga su za našu obitelj znali govoriti: "Oni vam nisu baš pravi, u knjige gledi ju."

Tako je to bilo u doba mog djetinjstva, bez struje, radioaparata, televizora, bicikla, automobila, telefona i mobitela. Živjelo se sporije, smirenije, možda i zdravije, bez prevelike žurbe i puno "stresa" iako ga je i tada život donosio, a koliko smo imali bilo nam je dosta za život i odrastanje. smo se po"štivali, svi zajedno dijelili smo tugu i radost. Mislim da su ljudi prije bili nisu bili toliko pomagali su jedni drugima i rado dijelili ono što su imali i što im je bilo

Jato gusaka i pataka na vodi oko 1957. godine

PITAJUNASIZKOJEGSMOSELA

- SAGRANICE IZ DUBOŠEVICE

Piše: Matija Damjanov

Baranja, plodna i bogata Hrvatska ravnica, smjestila se u trokut što ga rijeka Drava i Dunav te granica. Bogatstvo Baranje ne ogleda se u plodnim oranicama i rodnim vinogradima, je njeno 9ogatstvo vesela i vrijedna Sokadija sa svojom vjekovnom vjerskom i kulturn9m tradicijom. Baranjski Hrvati - Sokci uspjeli su od zaborava svoje narodne nošnje, plesove i svoj izvorni govor. Da bismo bolje razumjeli što je sve utjecalo na iezik i baranjskih HrvataSokaca, osvrnut se na u prošlosti.

Duboševica je staro selo, a njeni žitelji vjerni svoje kulturne baštine. su od zaborava svoje narodnu nošnju i plesove svojih predaka te s ponosom prikazivali svijetu svu raskoš i ljepotu svoga narodnog blaga. Selo se nalazi na krajnjem sjeveru Baranje, udaljeno dva kilometra od prijelaza s Duboševica je zemljovidni naziv sela, no mještani se još uvijek služe starim nazivom sela DALJOK. Za oba naziva sela postoje legende o nastanku.

Stari naziv sela Daljok, potjejoš iz vremena prvih naseljavanja slavenskih plemena. Oni su se pretežno naseljavali uz obale Drave i Dunava svoja prva naselja. Tijekom naseljavanja mnoga plemena nisu uspjela prvima zauzeti zemljište uz ove dvije rijeke, su bili prisiljeni u unutrašnjost. Gdje god bi došli nalazili bi zauzeta mjesta te su im govorili "idite dalje". Tako su oni išli dalje i na kraju našli mjesto za gradnju svog naselja. da su ostali dalje

M(jekarski [i,t 8/2001.

od svih ostalih zvali su ih "oni dalje", a selo je dobilo naziv DALJOK.

prvima u selu gradi mlada i ribarica po imenu Evica Doboš. Ona i pomaže svoje suseljane u izgradnji sela, no ubrzo umire ne selo. Stoga, mještani u znak zahvalnosti i na svoju vjernu mještap.ku, daju selu ime DUBOSEVICA. Osim starog naziva sela zadržali su se i nazivi 1Jlicakao na primjer; Veli,!<ikraj, kraj, Grad Cudelj, Ciganmala itd... Ispod sela su dvije vode koje bi ljeti presušile a zovu se Fok i Vir. U ovim vodama bilo je dosta ribe te su se mještani bavili ulovom ribe, išli su "ALASIT". Selo se nalazi na uzvišici, tako da se izdaleka na putu prema nom prijelazu vidi crkveni toranj, lipe i velike crkve koju sami mještani nazivaju Baranjskom katedralom. Crkva je Uznesenju Blažene Djevice Marije. je 1864. godine a obnovljena 1984. godine. Kada je lijepo vrijeme, jasan je pogled iz sela na planinu Nagy Harsany u susjednoj poznatijoj pod nazivom RSANJ ili kod nas Duboševici, Aršanj. O toj planini mještani su ispleli mnogo dosjetki i šala. U selo se ulazi širokom ulicom koja se zove Glavna ili po starovirski Veliki kraj. Kao što joj i samo ime govori, ona je bila svjedok svih glavnih u selu. U selu se živjelo mirnim životom, svi su bili zaokupljeni svojim svakodnevnim poslovima i brigama. No svakodnevnog života prekine jedino svadba ili kada veseli ožive svoje Tada i staro i mlado nestrpljivo

Duboševica je tijekom srpske agresije na Baranju doživjela istu sudbinu kao i ostala sela Baranje, a njeni stanovnici raseljeni po cijeloj Hrvatskoj, susjednoj i drugim europskim zemljama. Daleko od svojih domova, ali uvijek s vjerom u povratak, se života u našem lijepom selu. Tako je jednog dana i došla ideja o zapisu svih naših jer to je naša kulturna baština koja ne smije pasti u zaborav.

Matiji Damjanovu zapisani su našeg sela te mnogo toga što do sada nismo znali o našem selu. Nadam se da naraštaji nastaviti tradiciju predaka, te s ponosom zapjevati onaj naš poznati stih: "PITAJU NAS IZ KOJEG SMO SELA, SA GRANICE IZ DUBOŠEVICE".

NAN

te dane, a selo kao da se budi iz zimskog sna.

Kulturno društvo "Mladi šokci" glavni je nosioc i održavanja narodnih i plesova. Društvo je osnovano na inicijativu Matije Damjanova i Mije predsjednika mjesne zajednice. Povod za osnivanje društva bio je poziv na smotru folklora u Zagrebu i to na ime mjesne zajednice. da u ono vrijeme mjesna zajednica nije imala dovoljno interesa za folklor poziv je umalo propao. Tada je mjesne zajednice Matija Damjanov prihvatio svu odgovornost oko odlaska na Smotru. To nije bio lagan zadatak jer je trebalo okupiti nabaviti instrumente, te prikupiti ostalu za nastup. Veliku pružili su Tadija i Marko stari i sloge", koji su oživjeli svoja na izvorne plesove i te ih prenijeli na :J

VRT U KOLOVOZU

Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.

POVRTNJAK

Kolovoz je mjesec kada dozrijeva razno Svježe vrijedna je namirnica no potrebno je razmišljati i o spremanju za zimu. Plodove možete konzervirati ' zamrzavati ili na razne Iz vrta poberite bilje i posušite ga. Na prazne gredice s kojih ste ubrali plodove možete posijati salatu špinat korabicu i druge povrtne sorte.

UKRASNO BILJE I

Krajem kolovoza završava vegetacij~, brz rast biljaka. Ovo vn1eme treba iskoristiti za sadn!u novih i starih sadruca crnogorice. Pri nabavci novih sadnica prednost dajte o°:ima uzgojenim u kontejneru, a pn ih vadite zajedno s bus~nom zemlje oko korijena. PromJer busena treba biti promjera donjih grana sadnice. potrebno Je ukloniti zakržljale, suhe i krive gr~e. ~rhove ~eha poduprijeti. Pn uzgoju gladiola ne pustite da se n~ tlu i biljkama primijete znaci nedostatka vode. Ako zalijevanje kasni, gladiolama trebati oko tri tjedna da se o_porav~,stoga ih treba zalijevati ali obilno.

Nove sadnice ruža je dobiti ljeti cijepljenjem ili reznicama. Za skidanje reznica dovoljna je ocvala koju režite na dijelove dužine 1O do 20 cm, s 3 do 4 dobro razvijena oka. S reznice uklonite sve listove osi_mgornje~ para. Tako pripreml1enu rezrucu stavite u lonac i

pokrijte prozirnom folijom.

TRAVNJAK

U kolovozu je nužno prihranjivanje NPK gnojivom k~je r~vnomjerno razbacajte po ci1el_?l. površini travnjaka. GnoJ~ti treba samo kada je travnjak suh, a na mokre vlati trave granule se zalijepiti i oštetiti ih. Prihranjujte s koliod 3 g gnojiva po m2 • Nakon prihranjivanja travnjak treba zaliti. Zalijevajte u ranim jutarnjim ili satima, s oko 10 1 vode po m2, ali samo kada se tlo potpuno osušilo od prethodnog zalijevanja.

Za topla vremena sobne biljke rastu brže nego za kišnih dana, pa ih treba zalijevati._ vrijeme intenzivnog rasta bilJ~e treba prihranjivati jednom tjedno. Sobne biljke možete pod uvjetom da je zemlja u loncu potpuno proraš_tena__korijenom. Ne presabil1keu doba cvatnje.

STAKLENIK

Sada možete reznica u stakleniku razmnožavati razne vrste grmlja i primjerice ligustrum, šimšir' tuju i druge. U stakleniku treb; nasad (prekriti tlo folijom ) kako bi se štedjela voda.

"I nale lice katkada

ne zna što

Nebo je poput lica. Ako je vedro izgleda kao da nije nimalo zabrinuto. li se to lice pokretati, preko neba p~o~aze o~laci. Na licu se pojavl1u1e smiJešak pa polako plivaju nebom.

Kad se lijepog ljetnog popodneva na nebu pojave blistavo bijeli oblaci u obliku gruda pamuka, to je obijesna raspuš~enost lica I stvarno, to je tako, Jer se z~ak iznad zemlje zagrijao, postao Je lagan pa se veselo diže u visinu. Kako je gore hladnije vlaga se pretvara u bijeli oblakkumulus. To je oblak lijepog vremena. No, taj oblak može vrlo brzo promijeniti svoje raspoloženje. Njegova donja strana brzo potamni i eto nam kiše, vjetra pa i

Lice katkada ne zna što Takvo je i nebo kad se po njemu kojekakvi oblaci bijeli i sivi, visoki i niski p; meteorolozi govore o nestabilnom vremenu. No, katkada i sami bez meteorologa predvivrijeme. Promjene tlaka zraka nagovještaj su lijepog pa i ružnog vremena. Tlak zraka od 1025 do 1030 milibara na našem barometru, tj. aneroidu koji visi na zidu naše sobe znak je da vrijeme i dalje biti lijepo. Uostalom, spomenute se brojke nalaze i na kartama nacrtanim u "Jutarnjem" ili listu. Tlak od oko 900 milibara ili i manje znak je da do oluje.O

ffe~~IUO[QJ~~~]l~~lJ\\1/[1

simptome, glavni problem netaknut.

Piše: dr. Ivo

Belan

Dobro došli u današnji svijet antidepresiva. Svijet u kojem se ljudima, koji nisu depresivni u smislu, daju lijekovi (antidepresivi) za probleme. U nije bilo tako. 1950-tih godina antidepresivi su pušteni prvi put na tržište, a njihova je upotreba bila samo za osobe koje su bile u ozbiljnoj depresiji. tim, danas dvije antidepresivnih lijekova propisuju (koji nisu psihijatri) za situacije: od najjednostavnijih potištenosti, nemotiviranosti i umora na poslu, do razdražljivosti, raznih ovisnosti ili gojaznosti. Antidepresivi se negdje upotrebljavaju da poboljšaju rezultate u športu i na radnom mjestu. Mnogi ljudi smatraju ove lijekove napitkom, bez ikakvih opasnosti. Ima i onih koji smatraju da ih se uzima, onako usput, ali uglavnom nitko ne pobija njihovu široku društvenu Poznati psiholog Russ Newman kaže: "Ljudi upotrebljavaju antidepresive kako bi bili produktivniji, kako bi mislili brže, bili manje u sebe. Antidepresivi su postali kako se nositi sa stresom i brzim tempom života."

Najpoznatiji antidepresiv na svijetu, Prozac (nazivan "lijek devedesetih") i mnogi drugi moderni, novootkriveni lijekovi iz te grupe, pokazali su se korisnim za 65 do 7 5 posto deprimiranih osoba što je bolji postotak uspješnosti nego mnogih drugih lijekova.

Osim u depresiji, ovi se novi lijekovi sve više upotrebljavaju i za svladavanje nekih opsesivno-prisilnih i ovisnosti. Na primjer, u nekim studijama Prozac je pomogao u gojaznosti, ovisnosti o kockanju i problemima vezanim uz alkohol. Glavna agencija za hranu i lijekove odobrila je upotrebu ovog lijeka u spomenutim situacijama. Neki drugi novi antidepresivi pomogli su u procesu odvikavanja od pušenja, u stanjima, posttraumatskom stres sindromu, patološkoj sramežljivosti, sindromu nog umora itd.

Neugodne se nuspojave mogu ublažiti smanjenjem doze ili primjenom drugih antidepresiva

Valja istaknuti da se mogu javiti i neki i sigurnosni problemi kada se antidepresivi sve više upotrebljavati u cilju postizanja samopouzdanja ili poboljšanja rezultata u radu ili športu, posebno kada se uz njih ne primjenjuje i ostala potrebna terapija.

upozoravaju da novi antidepresivi imaju i štetne nuspojave. Oni mogu stvoriti predispoziciju za pojavu anoreksije, nervoze, zabrinutosti, nesanice i Oni mogu izazvati i u seksualnom životu erekcije, smanjeni libido itd.). Ono što je još gore, antidepresivi mogu dovesti do razvoja ovisnosti o njima. broj bolesnika, nakon što prekine uzimanje antidepresiva, ponovo osjeti iste simptome zbog kojih su ih uzimali. Na koncu, antidepresivi mogu samo

Ipak, psihijatar na medicinskom fakultetu Emory (SAD) smatra da su mnogi problemi povezani s primjenom antidepresiva - naglašeni. On kaže: "Vi morate usporediti rizike u odnosu na koristi. Dok nam nisu poznati toksikološki podaci, Prozac se smatra sigurnim." Neki ljudi za koje se kaže da su doživjeli "promjenu su prije bili mentalni bolesnici kojima je Prozac ustvari pomogao. Nuspojave se mogu ublažiti smanjenjem doze ili primjenom drugih antidepresiva.

Psihijatri se slažu da treba liniju dijagnosticiranih oboljenja i u kojima se radi o samoj osobe. Poboljšati sposobnost za funkcioniranjem kao osobe jedna je stvar, a upotrebljavati antidepresive samo da se nekoga odmah spremnim za posao druga je stvar.

Postoji niz oboljenja koja se dijagnosticiraju i kod kojih su antidepresivi od ljudske osobine - stidljivost i razdražljivost karakteristike su u vidu neke ozbiljne nuspojave antidepresiva, valja pažljivo razmotriti treba li karakteristike same Kada se radi o manje ozbiljnim problemima potreban je iskreni prijatelj koji zna slušati. o

Ml:fekarskili.st 8/2001.

& d.o.o.

1. VAM-ovi za goveda (vitaminsko-mikromineralni premiksi)

- doziranje 0,5% u gotovoj smjesi

ANTISTRES VAM ZA TELAD

VAM GT (za telad)

VAM GJ (za junad)

VAM GK (za krave)

2. MAKROPREMIKSI za goveda (vitaminsko-makromineralni premiksi)

- doziranje 2,5% u gotovoj smjesi

3. VAM GK SUPER

(potpuni mineralno-vitaminski dodatak za krave) - aromatiziran

- doziranje uz obrok, 100 - 200 g po kravi dnevno

4. KOSTOVIT

(vitaminsko-mineralni dodatak hrani za životinje svih vrsta i kategorija)

KORIŠTENJEM N-AVEDENIH PROIZVO,DA,· ~\-'OSIGURAVATE SIGURNU

(npr. mesna-koštano

5. D-V, koncentrirani dezinficijens za vime - služi za dezinfekciju vimena i zaštitu od mastitisa

Za sve detaljnije obavijesti, obratite nam se s povjerenjem

Tehnologija koja daje više!™

Poljodjelci,

Pošto se bliii vrijeme spravljanja sllaže kukuruza upozoravamo Vas da s/lažu ne spravi/ate na temelju kalendara i Vaših navika nego u trenutku kad Je kukuruz u najpovoljnijoj fazi za berbu i spremanje silaže.

Dakle, treba u polje I pregledati kukuruz i sillrati kad je na zrnu kukuruza linija na 2/3 zrna. Treba prelomiti klip kukuruza i kad je 2/3 zrna tvrdo, a 1/3 zrna onda je to pravi trenutak za sillranja.

VINDIJINA FORMULA ZDRAVLJA

Probiotik + Prebiotik _ SINBIOTIK

VIVIS BBL INULIN - VIVIS

SINBIOTIK Vivis funkcionalnilight jogurt

Funkcionalni light jogurt s biološki aktivnim tvarima koje pomažu zdravlja, prevenciji bolesti ili imaju utjecaj na pojedine tjelesne funkcije.