izvanredan Je fermentirani napitak, a sadrži samo O,1 o/o masti.
Nutritivna je visokovrijedna, a ,ma samo 39 kcal u 100 g je umjetnim sladilom aspartamom pa je pogodna i za
Uz novu ab kulturusa šumskim
probajte ab kulturu te ab kulturuod breskve ili jagode. ab kulturaje lagana, i vašu vitkost.
Redakcijski lcolegij: dr. Stjepan
dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran
dipl. ing. Darko Kantoci, dipl. ing. Stjepan dipl. ing. Karmen
prof. dr. Zvonimir Štafa
Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing.Juraj
Redaktorica: dipl. ing. Vera
urednica: ing. Mirna
Lektorica: Katarina-Zrinka
Crteži: dipl. ing. Nikola
Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb
Uprava i uredništvo: Zagreb, Ilica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349
Cijena: 4,50 kn
priprema: "Hlad", Pluska
Tisak: Orbis d.d., Jlica 65, Zagreb
ISSN 0351-9104
SADRŽAJ
HRANIDBA
Visoka muznost krava i mlijeka
VETERINARSlVO
Jesen - pripreme za zimu_
Pogreške muzaca smanjuju zaradu
Higijena i korekcija papaka_
REPRODUKCIJA
GOSPODARSlVO
9/2001.
u reprodukciji goveda
Govedarstvo i proizvodnja mlijeka u Europskoj uniji i stanje u Hrvatskoj
OBAVIJESTII
Mlijeko raste na polju, a muze u staji
~QJJ~~(Q)~LJ
Wl][!J}Jj~
Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer
Genetska (nasljedna) struktura je temeljno obilježje muznih krava za i mlijeka. Tu je još zdravlje, dobra tjelesna i konstitucija, a posebno dobro razvijeno i žljezdano vime. Prema tome, za visoku muznost krava je pasmina, križanje (h1bnd1zacija), zatim selekcija (~dabiranje) i ostavljanje najbol11hkrava u uzgoju.
Samo zdrave krave, u dobrim uvjetima držanja, mogu postizati visoku muznost. Svaka bol, nelagodnost i uznemiravanje ~ava vsmanjuje mliJeka. _Zivotinje koje bol postaJU nemirne, udaraju noga~a, spuštaju glavu, mašu glavom 1 repom, nerado idu na izmuzište ili na svoje ležište bezvoljno leže, teško se ustaju i U takvim treba odmah pregledati noge, papke, vime, ležište, muzne i druge predmete iz okruženja krava.
S obzirom da je muznost krava pod hormonalnim utjecajem, svaka iznenadna i promjena u okolišu krava može izazvati strah i utjecati nepovoljno na muznost i mlijeka. To se odnosi i n~ iznenadne i neugodne pro~jene ~remena (buku, grmljavn~u, Vjetrove i propuh, naglo smžavanje ili podizanje temperature zraka, vlage i U_ stajama mora uvijek vlada~ mir i tišina. Treba izbjegavati galamu i suvišno kretanje ljudi i životinja.
Ugodna i ne suviše jaka svj_etlos~može povoljno utjecati na muznost krava. Ugodna svjetlost u trajanju 16 do 18 sati dnevno na uzimanje krmiva za 6%) i povoljno djeluje na izmjenu tvari (metabolizam). krave ipak moraju imati najm'anje 6 do 8 sati odmora u mraku jer u protivnom se smatra da izostaje pravi svjetlosti.
Uz dobro zdravlje i tehnologiju držanja, na visoku mlijeima utjecaj pravilna i dobra hranidba. Kr~ve mor~ju _za proizvodnju mlijeka dob1vat1 dovoljnu kolii krmnih obroka jer se samo na taj može postizati i održavati najbolja mlijeka.
Svježa i krmiva za visoku proizvodnju mlijeka
• V Svježe mlijeko sadrži prosiecno oko 87% vode i 13% suhe tvari. Mlijeko s~drži V o½o35 g masti, 32 g bj~lancev~na, 45 g laktoze i 8 g mmeralmh tvari/u litri. Od minerala sadrži kalcija (1,2 g/1), fosfora (0,95 g/1),kalija (1,5 g/1), natrija (0,4 7 g/1), magnezija (0,12 g/1) i dr. Sve ove tvari mlijekom moraju se u organizam krave uzimanjem novih hrane.
S obzirom na visoki sadržaj vode u mlijeku, kravama najbolje odgovaraju - kao osnovna krmiva - svježa zelena i krmiva (paša, trava, kvalitetna
Uvijek se postavlja isto pitanje: "Kako dobivati od krava što više mlijeka, a prema zahtjevu tržišta i što bolju mlijeka?"
si_laža_, pivski trop i krmiva). Uvijek mora biti na raspolaganju dovoljno pitke vode. i vodenasta krmiva tek životinja, olakšavaju žvakanie i bolje sline, otapanJe, razgradnju i resorpciju hranjivih tvari u probavnom sustavu. je uz to potrebna za krvotok i prijenos hran)_ivih tvari po organizmu, kem11ske procese izmjene tvari štetnih i nepotrebnih ~ari iz organizma, održavanje tjelesne temperature i dr. davanje velikih svježe mlade trave, vlažnih i krmiva i nedostatak suhe tvari u krmnim obrocima može uzrokovati da krave izbacuju rijedak i vodenast izmet. Javljaju se proljevi, slabije iskorištavanje krmiva i gubitak neiskorištenih hranjiva.
Uz visoku muznost krave moraju dobivati krmne obroke vrlo dobrog hranidbenog sastava. i trajniji nedostatak nekih hranjiva postupno iscrpljuje i slabi organizam, kondiciju i otpornost krava. Stoga su visokomuzne krave neprekidno pod naporom prilago_i u potencijalnoj opasnosti od obolijevanja. Najsu to bolesti izmjene tvari i jalovost krava. Myekarski l~t 9/2001.
Energija kod krava u proizvodnji mlijeka
Organizam krava u nedostatku nekih hranjivih tvari najprije reagira tako da se smanjuju neki sastojci mlijeka koji su u vezi s deficitarnim hranjivima. Tako se dobiva mlijeko koje sadrži minimalne postotke mlijemasti (ispod 3,2%), vina (ispod 3,0%), laktoze (ispod 4,5%) i suhe tvari bez masti (ispod 8,5%). Ukupna muznost krava ne mora se pritom mijenjati, ali se dobiva vodenasto mlijeko s ledištem iznad -0,51°C, izložena sumnji na patvorenje mlijeka.
Nakon izvjesnog vremena, kad nedostatak hranjiva postaje opasnost za zdravlje i reprodukciju, organizam reagira i smanjivanjem mlijeka. je to reakcija na nedostatak energ1Je.
Energija je vrlo promjenjiva u krmnim obrocima. Velika su odstupanja ovisno o vrsti krmiva, stanju vegetacije, zrelosti biljke, nacmu spremanja i krmiva, prisutnosti plijesni i drugih štetnika i sl. Energetske tvari oko 60 do 650/o suhe tvari krmnih obroka, a nalaze se u raznim vrstama i dijelovima bilja kao ugljikohidratni spojevi (škrob i vrste
Energetske tvari nedostaju u svježim zelenim i suhim voluminoznim krmivima. Nalaze se više u korijenju i gomoljima (repa, krumpir), a u sjemenkama i zrnju žitarica. Stoga je dodavanje ovih krmiva u krmne obroke kravama veliki poticaj za razvoj buragovih mikroorganizama, za muznost i mlijeka.
Energetska krmiva su potrebna za stvaranje (laktoze). Laktoza je važan sastojak mlijeka, a nastaje u vimenu iz glukoze i galaktoze.
Mljekarski list 9/2001.
Glukoza kod nastaje tako da se buragovih mikroorganizama ugljikohidrati pretvaraju u propionsku kiselinu koja se dalje izmjenom tvari u jetri pretvara u glukozu. S obzirom da zelena krmiva sadrže vrlo malo škroba i potrebno je uz zelena krmiva dodavati lako razgradive i probavljive žitarice (pšenicu, koje se 85 do 90% u buragu i pretvaraju u propionsku kiselinu. To pomaže razvoju i aktivnosti buragovih mikroorganizama, stvaranju više propionske kiseline i glukoze.
se, da krave u laktaciji trebaju dnevno oko
1.100 g glukoze, a krave muznosti 30 1 mlijeka/dan oko 2.200 g glukoze. muznost je poticaj za stvaranje glukoze koja se 60 do 85% pretvara u žljezdi u laktozu.
S obzirom na buragovih mikroorganizama da zadovolje energetske potrebe krava s visokom muznosti, dobro je da u krmnim obrocima 50% žitarica bude kukuruzna prekrupa. Kukuruzna prekrupa sadrži oko 40% škroba (stabilnog od razgradnje u buragu) koji se nakon prolaza kroz burag u crijevu i neposredno pretvara u glukozu. S tim se može postotak glukoze u krvi i laktoze u mlijeku. (Mljekarski list br. 3., str. 5-8, 2001. god.)
laktoze u mlijeku i mlijeka, zbog je postotak laktoze u mlijeku stabilan.
Energija je potrebna za gotovo sve fiziološke i metaboliprocese u organizmu krava. Krave moraju dobivati energetske tvari za reprodukciju buragovih mikroorganizama, za
stvaranje mikrobnih obnavljanje i rast tkiva, proizvodnju mlijeka i sve druge životne potrebe. Krmni obroci krava u visokoj proizvodnji mlijeka moraju stoga sadržavati oko 0,93 - 1,0 h.j./kg suhe tvari.
Energija, gruba krmiva i mlijeka
Postotak masti znase mijenja i sirove vlaknine i odnosom voluminoznih i krepkih krmiva u krmnim obrocima. Izvjesni utjecaj na imaju energija i iz krmiva. Treba nastojati da se i uz visoku muznost dobiva mlijeko s postotkom masti. To je ako krmni obroci krava sadrže najmanje 18 do 230/osirove vlaknine u suhoj tvari, uz energije i (Mljekarski list br. 6, str. 6-9, 2001. god.Tablica 1.).
Dodavanjem krepkih krmiva i žitarica (koncentrata) smanjuje se postotak sirove vlaknine u krmnim obrocima i acetata, zbog se smanjuje i mlijeka. U tom smislu se mogu dijelom objasniti i niži postotci masti u razdoblju visoke muznosti jer krave moraju dobivati krepkih krmiva (koncentrata}.
Smanjivanjem muznosti prema kraju laktacije smanjuje·· se davanje krepkih krmiva, a povevoluminozna krmiva, što ponovo prati mlijeka. Tu ne treba zanemariti ni hormonalne utjecaje.
ako se smanji postotak sirove vlaknine ispod 16% se smanjuje postotak masti u mlijeku. ne treba davati kravama s visokom muznosti ni krmne obroke s više od 23% sirove vlaknine, jer smanjuje energetsku
vrijednost krmiva, slabi tek, uzimanje i probavljivost krmiva. To može smanjiti mlijeka, a zbog nedostatka energije postotak masti i laktoze u mlijeku. Krave obolijevaju od ketoze.
Velika lako topivih i razgradivih ugljikohidrata može dovesti do kiselosti buragova sadržaja (kisele indigestije) što slabi razgradnju celuloze i voluminoznih krmiva i dovodi do smanjenja mlijeka. Depresija razgradnje celuloze posebno je istaknuta ako krmni obroci sadrže i malo
Dobra mlijeka može biti postignuta i kod krava s visokom muznosti (30 do 40 1 mlijeka/dan), ali krave moraju dobivati krmne obroke s:
r::;r 18-230/o sirove vlaknine/kg suhe tvari krmiva, G"
0,48-0,50 h.j./za 1 mlijeka + 5 ,9 h.j ./ dan za uzdržne potrebe,
Gr 61-62 g probavljivih sirovih za 1 mlijeka + 325 g/dan za uzdržne potrebe.
Sirova vlaknina može zadovoljavati ali s dodavanjem 4-6 kg sijena ili 2-3 kg zobene ili slame, 1-4 kg kukuruzovine, 1-3 kg sojine ili mljevene suncokretove ljuske.
Suha i tvrda voluminozna krmiva treba za hranidbu na 2 do 3 cm dužine ili grubo samljeti. Zbog poboljšanja okusa te uzimanja i iskorištavanja krmiva dobro je gruba krmiva davati izmiješana sa krmivima kao što su repa, sirovi repini rezanci i sl.
Suha voluminozna krmiva reguliraju probavu, održavaju rastresitost buragova sadržaja, rad buraga i preživanje, održavaju peristaltiku crijeva. Sve je to za bolje iskorištavanje krmiva, bolju muznost
krava i mlijeka. Posebnu vrijednost ima kvalitetno, dobro sušeno sijeno, sijeno djetelinsko travnih smjesa. Sijeno je manje kao energetsko krmivo. Davanjem sijena ne može se visoka muznost krava. Primarna vrijednost sijena nalazi se u sirovoj vlaknini za održavanje rada probavnog sustava goveda i za mlijeka.
K tome treba dodati i sijeno djetelinsko travnih smjesa koje sadrži postotak od kojih je
30-50% stabilno od razgradnje u buragu a mogu dobro poslužiti u hranidbi muznih krava za postotka
U nedostatku sijena vrlo dobro može poslužiti zobena i slama. Slamu jedu goveda i iz prostirke, ali treba paziti da slama bude uvijek zdrava i
u mlijeku su vrlo vrijedan sastojak mlijeka. U cilju dobivanja postotka krave moraju dobivati u krmnim obrocima krmnih
Za hranidbu krava i mikrobnu probavu u buragu vrlo dobro odgovaraju zelena krmiva i sirove koje se, ovisno o zrelosti, gotovo 90% u buragu. Na taj se velika
dušika i amonijaka koji služe za reprodukciju buragovih mikroorganizama i sintezu mikrobnih
To su osnovne za potrebe krava. Višak amo-
nijaka, ako u krmnim obrocima nema dovoljno lako razgradivih ugljikohidrata, resorbira se u krv, jetru i bubrege i se u i mlijekom kao urea. Amonijak uz to izaziva upalne promjene na sluznicama, oboljenja jajnika, u spolnom ciklusu i jalovost krava.
To je razlog da se davanje zelenih krmiva, paše i trave, najviše do 11 kg suhe tvari/dan, i ako su to najjeftinija krmiva za najvišu proizvodnju mlijeka.
S tim u vezi treba pripaziti i na i energetskih krmiva u krmnim obrocima, a potpune i dopunske krmne smjese za krave u visokoj proizvodnji mlijeka moraju sadržavati oko 25 do 35% (od ukupnih koje su stabilne u buragu. To smiju biti samo biljnog porijekla, dobrog aminokiselinskog sastava, koje se ferm.entativno u crijevu i služiti za proizvodnju vma.
Stoga kravama s visokom proizvodnjom mlijeka treba davati potpune krmne smjese sa 18 do 19% sirovih koje se dobivaju iz sojine i suncokretove dehidrirane lucerne, žitnih posija i krmiva.
Na kraju se može da postoji uska povezanost uvjeta držanja, i krmiva s i mlijeka. U tim odnosima postoje i suprotnosti, osobito s obzirom na fiziološko stanje proizvodnje i reprodukcije. to se može regulirati optimalnim uvjetima držanja i hranidbe krava, a navedeni su u ovom radu.
JESEN
Piše: dr. se. Stjepan
Stoka se preko zime uglav~ nam zadržava u stajama, pa životinje moraju biti od vremenskih nepogoda, od naglih promjena temperature i ne smiju kisnuti. Nastambe ne smiju biti vlažne jer vlaga i zajedno štetno djeluju na organizam životinja. Temperatura mora biti bez velikih promjena.
Štale se u ranu jesen moraju dobro pregledati i na vrijeme popraviti.
Pod u štali je važan jer su životinje stalno na njemu. Hladan i vlažan pod je uzrok oboljenja zglobova, reume, smanjivanja otporno~ti i drugih negativnih pojava. Zivotinje se na takvom podu ne mogu odmoriti. Prirast je slabiji, a krave obolijevaju od upale vimena.
Strop nastambu od odozgo, a služi za Strop mora biti dobro izoliran. Ako je od armiranog betona, nije dobro izoliran pa je veoma hladan. Na njemu se skupljaju kapljice vode, nastale. kondenziranjem vodene pare, padaju na životinje i uznemiravaju ih.
Treba voditi da zidovi ne budu vlažni, da su iznutra glatki bez pukotina i hrapavosti, da se mogu lako i raskuživati. Prijelaz zidova i podova neka je zaobljen jer se oštri prijelazi teško mogu dobro
Kanalizacija je jako važna, a je velik problem. O
M{ieknrski list 9/2001.
U jesen popuštaju ljetne a 1:'ože dolaziti postepeno, pa se životinj~ pola~? privikava1u "!a prave
No jesen moze docz _naglo, '!agltm kišom i vjetrovima, što za,zimske pnpreme može biti neugodno pogotovo ako se s njima ne na vrijeme.
izvedbe uvelike ov1s1 staje i stajskog zraka. Ako je kanalizacija loša, zaostaje koja se isprava, a njenim raspadanjem nastaje amonijak koji, ako se dulje udiše, smanjuje hemoglobina u krvi i izmjenu plinova te stoka hranu slabije uzima. Uz to amonijak draži sluznicu i dišnih puteva, ih, a kroz sluznicu lako mogu razni mikroorganizmi i uzrokovati oboljenja. Ako zrak sadrži 5% toga plina i ako se udiše tijekom 1O minuta može uzrokovati smrt. Amonijak preko sluznice stiže u krv, gdje hemoglobin u njegovoj vrlo važnoj funkciji. Oboljenja dišnih organa dosta su pojava u uzgoju goveda, pogotovo mladih krava. Oboljenja se jako razlikuju po vanjskim znacima i po unutrašnjim promjenama. Uzrobolesti su a ih ima po više vrsta odjednom. Oboljenja dišnih organa uglav~ nom su uvjetne zaraze, pa 1 ekonomskih šteta ovisi o nizu
Negativni koji oslabljuju organizam i nastajanje oboljenja su a sastoje se uglavnom od pogrešaka u držanju i iskorištavanju životinja {tu su i
amonijaka i drugih plinova u štalskom zraku, neodgokanalizacija i ventilacija, preslaba izmjena zraka ili jak propuh).
Ventilacija je u štalama jako važna, a služi zamjeni ustajalog zraka svježim vanjskim zrakom. U mnogim štalama postoje ureza ventilaciju, ali su zatrpani i prašinom, i drugom prljavštinom, tako da ne služe svrsi kojoj su namijenjeni.
Ventilacija i kanalizacija su važni kako bi zrak u štali bio za zdravlje stoke. Još jedan vrlo otrovan plin nastaje u štalama uslijed raspada~ nja
tvari u gnoju i gnojnici, a same ga životinje pogotovo one s bolesnim probavnim organima. To je sumporovodik koji jako zaudara po trulim jajima. Djeluje na središnji sustav, a uzrokuje i paralizu dišnog sustava. Sumporovodik u koncentraciji od 0,5% •izaziva trovanje, a iznad 1% smrt.
U štalama treba paziti i na vlažnost. Visoki postotak vlage u zraku loše djeluje na sluznicu i na kožu životinja, stvara uvjete za razvijanje oboljenja i na neuravnoteženost temperature tijela.
Prozori i vrata moraju se dobro zatvarati. Prozori moraju biti dovoljno veliki i solidno a zrake stoci moraju padati uvijek iza glave, a ne u
Ispred prozora ne smije biti veliko ili kakvi drugi objekti koji bi pravili sjenu i tako smanjivali svjetlosti u štali. Stakla na prozorima treba redovito Prozori moraju biti tako podešeni da se mogu i samo djelomice otvarati, i to tako da hladan vanjski zrak ne struji izravno na stoku, nego da se prethodno pod stropom miješa s toplim zrakom u štali.
Jasle i drugu opremu u štali treba popraviti na vrijeme.
U zimskom razdoblju mnoge su krave i pripremat se za telenje, pa o njima treba voditi
posebnu brigu jer su one tada mnogo osjetljivije. Držanje, njega i ishrana takvih životinja na njihovo zdravlje, otpornost i životnu sposobnost teladi koju te krave dati. Ne smijemo dopustiti da (time i manje otporne) krave pod utjecaj štetnih telja zbog neuredne štale.
Prilikom popravka štale i štalskih treba misliti i na porodilište, bilo da je to posebna prostorija ili dio prostora u samoj štali. Valja provjeriti jesu li potrebni popravci, novi i ostalo potrebno za prihvat teladi.
Nakon svih popravaka, štalu treba temeljito raskužiti.
Nadalje, moramo se pobrinuti za dovoljne hrane. Ne valja hranu kupovati u
jer je mnogo skuplja ili je nema pa kupujemo bilo kakvu hranu.
Prij~ spremanja hrane, spremište treba pregledati, popraviti i dobro. valja paziti da spremište negdje ne prokišnjava ili da ne ulazi vlaga. Spremišta moraju biti suha jer se vlažna hrana lako kvari i pljesnivi pa ne samo što je manje vrijedna nego je i uzrokom probavnih i drugih oboljenja.
Spremišta za hranu moraju biti za gamad, miševe i štakore.
U spremišta hrane ne smiju se stavljati sredstva za zaštitu bilja, umjetna gnojiva i drugi kemijski pripravci jer se životinje mogu otrovati.
Osobito sjeme trava, crvene, bijele i švedske djeteline, lucerne, inkarnatke, smiljkite te bogat izbor djetelinsko-travnih smjesa, kelj, graškove, sudansku travu, repe, mrkvu, jaru i ozimu grahoricu kao i širok izbor postrnih kultura.
Zatim najširi izbor sjemena i bilja.
Vrtne alate i zaštitna sredstva.
Sve to možete dobiti u veleprodaji na gornjoj adresi i maloprodaji u boljim poljoprivrednim apotekama diljem Hrvatske.
Najpovoljniji KREDITI uz kamatu od samo 4,5% godišnje
Kredit i is o ruka traktora i mehanizaci ·e u roku 7 dana!
raktori Belarus TZ od 57KS i 62KS Svi traktori po Europs
Piše: Antun dr.vet.med.
Loša tehnika i higijena prilikom mužnje uvelike na higijensku pomuzenog mlijeka ali i na zdravlje vimena. U Hrvatskoj nažalost uz upalu vimena, odnosno previsok broj somatskih stanica, velik problem predstavljaju i mikroorganizmi (bakterije) kojih ima u prevelikim u mlijeku.
zaboravljaju da je mlijeko prehrambeni proizvod te se stoga premalo pažnje tehnici i higijeni mužnje koji uz brojne djeluju i na samu mlijeka. Kod pojedinih nije potrebno slati uzorke mlijeka na laboratorijske analize nego je dovoljno provesti mastitis test i mužnji pa da se uvidi kakvo mlijeko proizvode. Ne može se pomusti prljavo vime posebno ako su uprljane sise a da pritom ne do mlijeka. Strojna mužnja (u kantu ili mljekovod) olakšava ljudski rad ali nije garancija da mlijeko biti
U velikom broju staja još uvijek se muze posebno tamo gdje je mali broj krava, prilikom mužnje ne može mlijeko ostati ako je krava na strani s koje se muze uprljana balegom ili slamom i koja cijelo vrijeme maše prljavim repom iznad kante u koju se muze. Prilikom takve mužnje u kantu stalno pada koja mlijeko.
Važno je upamtiti da se svaki propust (nemar) prilikom mužnje krava može odraziti na i higijenskoj kvaliteti mlijeka te zdravlju vimena.
Ponovo nabrojati pogreške koje nažalost još uvijek nailazimo u brojnim stajama širom Hrvatske.
POGREŠKE I
PROPUSTI
PRILIKOM
MUŽNJESU:
1. Neredovito 1 površno enje staje prije mužnje. U sluda se staja ne prije mužnje va se mlijeka tijekom mužnje.
2. Buka u staji ili van staje (traktor, lavež pasa, preglasni kompresor). Mnogi zanemaruju da je buka stres za kravu, što rezultira manjom pomuzenog mlijeka. Mišljenje da se krave naviknu na buku nije te je potrebno da u staji u tijeku mužnje bude mir i tišina.
3. Grub postupak s kravama. Prilikom staje ili same mužnje krave se ne smiju Ako kravu ona hornion koji mlijeka.
4. Neodržavanje osobne higijene (pranje ruku). moraju biti svjesni da se prljavim rukama mlijeko može zagaditi klicama, posebno kod mužnje.
5. Izbjegavanje pranja vimena i sisa. Pranje vimena i sisa je osnovni preduvjet da bi se dobilo mlijeko bez (klica).
6. Pranje vimena hladnom ili prljavom vodom. Hladna voda dovodi do sužavanja krvnih žila u vimenu, a samim tim i do smanjenog mlijeka. Pranjem prljavom vodom još više vime i kasnije pomuzeno mlijeko.
8. Pranje vimena svim kravama u staji istovremeno, a krave se muzu jedna po jedna. mora znati da je pranje vimena ujedno i masaža vimena, pa krava otpuštati mlijeko. U da kravu ne musti nakon pranja i brisanja, dolazi do mlijeka a vime se može ponovno
9. Izbjegavanje masaže vimena prije mužnje. Masažom vimena se hormona oksitocina koji stimulira otpuštanje mlijeka, a bez masaže nema oksitocina, krava kasno pusti mlijeko, tu je važno napomenuti da temeljito pranje vimena predstavlja i masažu odnosno dolazi do "puštanja" mlijeka.
10.Izbjegavanje iznmzivanja i kontrole prvih mlazeva. Prvi mlazevi mlijeka kod mužnje uvijek sadrže više klica, pa ih je potrebno odmusti u posebnu posudu.
11.Mužnja prvih mlazeva na pod. Mužnjom prvih mlazeva na pod se širenja upale vimena
M~ekarski list 9/2001.
po staji a samim time se pojave broja krava s upalom vimena.
12.Pregled mlijeka na crnoj podlozi. Umjesto na pod prvi mlazevi moraju se odmusti u posudu s crnim dnom kako bi se što prije promjene u mlijeku (npr.krpice ili promjena boje).
13.Neobavljanje mastitis testa. Mastitis test je najvažnija mjera kojom se da pravovremena otkrije povišeni broj somatskih stanica u mlijeku odnosno da pravovremena otkrije upalu vimena. Cijena plitice i reagensa je nemjerljiva s cijenom gubitka mlijeka ili cijele vimena zbog prekasnog upale vimena, kada su troškovi veliki, a sam rezultat upitan.
14.Neizmuzivanje zadnjih mlazeva nakon mužnje. U zadnjim mlazevima mlijeka ima najviše masti, a zaostala mlijeko predstavlja idealnu podlogu za razvoj mikrooganizama koji uzrokuju upalu vimena.
15 .Prekidanje mužnje. Prekidanje mužnje zbog pretakanja mlijeka iz kante smanjuje mlijeka u nastavku mužnje.
16.Pretakanje mlijeka u staji. Pretakanjem mlijeka u staji se mlijeka prašinom iz zraka staje, a mlijeko može poprimiti miris staje.
17 .Kontrola kraja strojne mužnje, muzilica je a vime je prazno. mora biti svjestan da se mužnjom praznog vimena nadražuje i sluznica unutar sise što može dovesti do pojave upale vimena.
18.Neredovito i održavanje muzilice. Muzilica mora biti oprana ODMAH nakon mužnje kako ne bi došlo do zgrušavanja zaostalog mlijeka koje u narednoj mužnji mlijeko.
19.Neispravan stroj za mužnju. Neispravni stroj za mužnju može oštetiti vimene ili dovesti do nepotpune mužnje.
20.Gruba ili nepravilna mužnja. Gruba i nepravilna mužnja izaziva bol kod krave te ona slabije mlijeko.
21.lzbjegavanje pranja krava na strani s koje se muze. Ako je životinja uprljana na strani mužnje cijelo vrijeme tijkom mužnje pada u kantu s mlijekom.
22.Izbjegavanje vezanja repa pri mužnji krave. Krava prilikom mužnje maše repom s kojeg pada u kantu u koju se muze, stoga je potrebno rep fiksirati vezanjem ili stavljanjem imobilizatora. tako kravu da repom udara po glavi i nervoznim.
Na kraju valja napomenuti da smo nabrajali pogreške koje a imaju direktan utjecaj na pomuzenog mlijeka ali i na zdravlje vimena. Svaka od navedenih pogrešaka može rezultirati smanjenom proizvodnjom mlijeka, zatim proizvodnjom higijenski nekvalitetnog mlijeka, a može rezultirati upalom vimena. zanemaruju da se mlijeko uskoro i prema higijenskoj odnosno po ukupnom broju somatskih stanica i mikroorganizama nažalost mnogi imati manju zaradu jer predavati nakvalitetno mlijeko (sirovinu).
Na kraju valja napomenuti da su za ispravljanje loše tehnike i higijene mužnje potrebna minimalna financijska sredstva i rad, a korist (zarada) je višestruka.
Mlfekarski li.st 9/2001.
Piše: Antun dr.vet.med.
Na brojnim gospodarstvima mlijeka premalo pažnje higijeni i korekciji papaka kod krava i junica. Važno je odmah napomenuti da se proizvodnja mlijeka krava sa zapuštenim i neurednim papcima smanjuje za 5-20(30)% što nije mala na pojedinim gospodarstvima dolazi do životinja zbog komplikacija koje se javljaju kao posljedica bolesnih papaka.
Nažalost još uvijek je veliki broj krava i junica držan na vezu pa kod tih životinja ne dolazi do trošenja papaka, nego oni brže rastu i pritom se deformiraju. Rožina normalno razvijenog zdravog papka izraste 7-8 milimetara.
Uslijed rasta i deformacije dolazi do promjene težišta što rezultira u cirkulaciji krvi u papku.
Kao posljedica "štalskih papaka" javlja se i opteretetiva i ligamenta, pojavljuje se bol koja prisiljava životinju da leži.
Prerasli papci lako pucaju te kroz pukotine ulaze mikroorganizmi (bakterije) koje nastavak na str 11.
The Service Company
HENKEL-ECOLAB ASEVI ZA NOVU HIGIJENU MUŽNJE
P3 OXI-FOAM
P3 Blu-Gard
P3 io-Shield
P3-VELOUCID
HIGIJENSKA
MUŽNJA • KVALITETNO MLIJEKO - sredstva za alkalno i kiselo pranje te dezinfekciju (muznih mljekovoda i hladnjaka za mlijeko) - sredstva za pranje
dovode do upale papka.Važno je napomenuti da kao i kod nekih drugih oboljenja npr. upale vimena veliku ulogu ima održavanje higijene u samoj staji, to se prvenstveno odnosi na higijenu poda.
Ako pod nema dovoljan nagib, 2 % od jasli prema kanalu za izgnojavanje, dolazi do zadržavanja ispod životinje. Stajanjem životinje u rožina i koža papaka mekšaju, osim što papak brže raste stvaraju se idealni uvjeti za infekciju kože ali i papka.
pojedini farmeri peru pod tako da on nije nikad suh što pogoduje razvijanju gore navedenih
KOREKCIJA PAPAKA
Korekciju papaka provodimo prema potrebi, a ne dva puta godišnje kako smatraju neki farmeri. Prilikom korekcije moraju se obraditi papci na sve noge, a ne samo na prednjim ili stražnjim nogama.
Prilikom obrade papaka nije rijetkost da do životinje ali i ljudi koji drže životinju, stoga je poželjna upotreba stojnice. problemi javljaju se kod krava koji cijeli svoj radni vijek borave u staji, s takvim životinjama teško je ophoditi, te se
Korekciju može obavljati i sam farmer ako je prije toga bio školovan od osobe. Uslijed korekcije može do životinje, ali i ili osoba koje drže životinju, stoga je poželjno da korekciju radi za to osposobljena osoba.
PAPKA
Ovo oboljenje ima puni naziv papka po Rusterholzu i može nanijeti velike štete kod goveda u vidu smanjene proizvodnje mlijeka, a ponekad i gubitkom životinje. Javlja se na vanjskom papku stražnje noge,a na unutarnjem papku prednje noge.
Životinje s na papku teže ustaju, i dugo leže te se pritom mogu pojaviti komplikacije u vidu dekubitusa ili natiska. životinje s zbog otežanog hodanja manje pasu. Bol u papku je stres za kravu te ona manje mlijeka.
UZROK BOLESTI. Glavni uzroci pojave ove bolesti u uzgoju su nekorigirani (neobrezani) papci tzv. štalski papci, zatim loša higijena poda u staji, prekratka ležišta i pretvrdi pod.
Zbog nepravilnog i trošenja papaka dolazi do nekroze (odumiranja) tkiva koje proizvodi rožinu papka. Na promijenjenim mjestima papak se ne proizvodi nego se ubrzano troši i stvaraju se uvjeti za ulazak mikroorganizama koji dovode do upalnih promjena.
ZNAKOVI BOLESTI. U bolesti na promijenjenom mjestu je javlja se crvenkastoplavkasta promjena boje i u toj fazi bolesti teže hrorr,ost. Kad se proces dublje razvije rožina postaje podminirana te se javlja hromost kad se životinja podupire. Nakon toga pojavljuje se koji je u sredini udubljen okružen sivkasto žutom bojom. Sukrvica pomiješana s gnojem curi iz a gnoj.
Važno je znati da se kao posljedica mogu javiti i komplikacije jer se upalni proces može proširiti i na tetive i zglob, ali i na same kosti unutar papka.
Poželjno je da kao i korekciju papaka "obradi" za to osposobljena osoba prema moveterinar. se sastoji u obrezivanju propalog tkiva te tretiranjem oboljelog mjesta npr. katranom.
Poželjno je postaviti zaštitni povoj oko oboljelog mjesta. U cilju bržeg ozdravljenja može se na zdravi papak postaviti drveni blok visine 2-4 cm koji se fiksira posebnog lijepila kako bi se odteretio oboljeli papak.
PREVENTNA BOLESTI. Osnovne preventivne mJere su:
1. redovita korekcija (obrezivanje) papaka
2. i suh pod u staji
3. dovoljno ležište
4. mekši podovi
S. držanje životinja na ispustima (koralima) ili pašnjacima po Rusterholzu je prisutan u našim stajama, te dovodi do bitno smanjene proizvodnje mlijeka. može dovesti do komplikacija koje mogu završiti smrtno za životinje stoga je potrebno savjesno poduzeti sve preventivne mjere kako ne bi došlo do pojave ove neugodne bolesti u uzgoju.!.]
Mljekarski list 9/2001.
Piše: !van dipl. ing.
evidencije na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG) nije samo problem hrvatskih poljoprivrednika.
Farmeri mnogo razvijenijih zemalja nevoljko podataka. Bez evidencije nema dobrog menagmenta na gospodarstvu, a službama za potporu (poljoprivredno savjetodavna služba, selekcijska služba, veterinarska služba), rad bez podataka znatno je otežan.
Pri unošenju stada u bazu podataka, poljoprivredno savjetodavna služba je da obiteljska poljoprivredna gospodarstva nemaju
evidenciju o datumu posljednjeg telenja, datumu zadnjeg pripusta, mlijeka, hranidbi i Cesto se oslanjaju na sje"Lisava se otelila krajem "Hana se gonil~ oko Josipova", "Mislim da smo Saravu osjemenili ili put" itd. Nema dobre kontrole preganjanja, prvog pripusta poslije telenja, termina zasušenja... što rezultira dužim servis periodom. U 2000. godini za 26.480 krava pod selekcijom dužina servis perioda iznosila je 129 dana. U cjelokupnoj populaciji brojka je vjerojatno znatno viša. servis period rezultira lošijom stada, a naposljetku gubitkom u proizvodnji mlijeka i teladi.
Cilj svakog govedara trebao bi biti:
c? 90% otkrivenih tjeranja,
c? razdoblje 12 i pol mjeseci,
G" 1,5 doza sperme po kravi
G" 70% plotkinja od prvog osjemenjivanja.
U "Mljekarskom listu" 9/2000.
u "Deset pre-poruka za otkrivanje tjeranja" navodi se da je reprodukcijsko-zdravstvena evidencija velika u otkrivanju tjeranja. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu štampao je zidne kalendare osjemenjivanja, zasušenja i telenja po uzoru na nizozemske. Ovu jednostavnu, ali za vrijednu evidenciju, možete nabaviti kod poljaprivrednog savjetnika vaše podružnice. Od se traži jedino da upiše ime ili broj krave u danu kad je osjemenjena. Kalendar vam "pokazati".
/kada kontrolirati preganjanje (tri tjedna nakon osjemenjivanja)
/kada zasušiti plotkinju (sedam mjeseci nakon što je
/kad se telenje (devet mjeseci poslije koncepcije)
/koje oteljene krave treba osjemeniti
/interval telenja
Primjer
Uzmimo da ze danas 28. prosinca
Krava br. 9 danas je osjemenjena
U redu - osjemenjivanje, idi do mjeseca prosinca i u drugoj koloni kod datuma 28. upiši broj ili ime krave; npr: 9 (Pisava). U koloni ispredkontrola, uz datum 28. da kontrola preganjanja krave 9 biti 18.
Koje se krave danas 28. prosinca, preganjaju?
Idi od današnjeg datuma (28. prosinca) stupcem-kontrola (18) do istog datuma (28.). Iza toga broja vidimo upisane krave br. 5 i br. 4. Ove krave su osjemenjene 7. prosinca (druga kolona). Zapažamo znakove tjeranja kod krave 5. Gore ju
precrtamo (nije ostala 7. prosinca) i bilježimo drugo osjemenjivanje malim eksponentom (2) 28. prosinca.
Koje krave treba zasušiti oko 28. prosinca?
U redu - zasušenje 28. prosinca. Krave s brojem 35 i 7, zatim 32 i 34 te krave 1 i 12, osjemenjene su u svibnju. Zasušene krave podcrtamo. Vidi 5 8 iznad. Koje bi se krave trebale teliti 28. prosinca?
Pogledati u redu - telenje mjesec prosinac, datum 28. Nalazimo krave s brojem 7 i 14 (osjemenjene 28. ožujka). Krava broj 15 osjemenjena je dan ranije se otelila pa smo je zaokružili), a krava broj 70 dan kasnije. Krava broj 20 se preganjala pa je precrtana.
Koje bi oteljene krave trebalo osjemeniti oko 28 prosinca?
To bi trebale biti krave koje su se otelile prije 2-3 mjeseca (u listopadu i studenoga). U redu - telenje mjesec listopad. Trebalo bi osjemeniti krave br. 9, 2, 3, 6 i 8. Koliki je interval telenja?
To je lako brojenjem mjeseci dva osjemenjivanja koja su rezultirala koncepcijom Krava br. 9. bila je 1. Ako je danas 28 prosinca ostala tada je interval telenja 3653 =362 dana. obrazovaniji poljoprivrednici koristiti nalo i specijalizirane programe za podataka na farmi, no takvih je u Hrvatskoj malo. Savjetnici specijaliziranosti mogu mlijeka demonstrirati i interne kompjuterske programe za evidencije. U se i kod nas podaci voditi preko interneta uz za to namijenjenih programa i usluge. Do tada mlijeka da se postepeno navikavaju na korisnost evidencije na jeftinim obrascima poput obrazloženog kalendara osjemenjivanja, zasušenja i telenja. U M!jekarski list 9/2001.
Piše: doc. dr. se. Zoran
Uvod
Osnovna namjera cijelog posljednjeg serijala u ovoj rubrici (5 .-10. broj Mljekarskog lista u 2001. godini) je pojednostavljeno prikazati metodiku ekonomske analize proizvodnje mlijeka u gospodarstvu.
Prema prikazanom primjeru svaki ili zainteresirani pojedinac, kojemu ekonomska problematika i nije tako bliska, može okvirno ispitati svoje poslovanje ili poslovanje odabranog gospodarstva te odrediti kako bi se neka investicija "uklopila" u poslovanje.
Držim, da sagledavanje metodike ekonomske analize proizvodnje mlijeka biti osobito važno nas1m kada uskoro se do
U broju 7. ove rubrike prikazana je pojednostavljena analiza, ukupne proizvodnje i dohotka odabranog obiteljskog gospodarstva. U nastavku ovog izložena je analiza uspješnosti samo proizvodnje mlijeka u istom gospodarstvu. Obje analize su provedene radi gospodarskog položaja ovog gospodarstva i njegove razvojne sposobnosti. Prema provedenoj analizi, i analizi investiranja u proizvodnje mlijeka, bit ocijenjena realnost investicije i gospodarska proizvodnje mlijeka nakon realiza,cije investicije.
kraja 2001. godine) u organizaciji Ministarstva poljoprivrede i šumarstva krene realizacija velikog programa obnove i razvitka govedarske proizvodnje u Hrvatskoj.
Analiza govedarske proizvodnje i proizvodnje mlijeka
Nastavljamo s analizom odabranog gospodarstva iz prethodnog ka ove rubrike.
Radi se o gospodarstvu s 10 muznih grla, a poslovanje gospodarstva je analizirano
tijekom tri godine (1998.2000.). Analizirano obiteljsko gospodarstvo je na kraju 1998. godine imalo 10 muznih grla. Broj krava je 1999. godine na 12, a 2000. godine na 14 grla.
Prema pregledu zemljišta, objekata, opreme i stoke vidljivo je kako gospodarstvo raspolaže s 1,076.380 kuna ili oko 267 DM. Grafikon 1
Ukupna vrijednost osnovnog stada je u promatranom razdoblju s 95 na 140 kuna. Grafikon 2
Grafikon 1: Vrijednost osnovnih sredstava gospodarstva
Grafikon 2: Vrijednost osnovnog stada
Grafikon 3: Struktura i visina ukupnih prihoda u gospodarstvu
Tablica 1: Visina i
od govedarstva Opis/ Godina ! 1998. l 1999. I 2000. Visina prihoda od govedarstva (kn)
Ukupni prihodi gospodarstva su s oko 155 na oko 255 kuna. Pritom se prihod govedarske proizvodnje sa 105 na oko 190 kuna. Na porast prihoda iz govedarstva najviše je utjecalo vrijednosti prodanog mlijeka, te vrijednosti tova junadi.
Grafikon 3
U strukturi prihoda od govedarstva smanjen je udio u goyedarstvu (sa 64,86 na 58,40%) dominantne proizvodnje mlijeka, a prihodi od tova junadi bilježe porast udjela s 20,18 na 30,30%. U 1999. godini zabilježen je udio tova junadi u ukupnom prihodu govedarstva od 37,21%. Tablica 1
dobiti i gubitka u proizvodnji mlijeka
U proizvodnji mlijeka prihodi su prodanog mlijeka i prodajnom cijenom. U analiziranom razdoblju je prema porastu prodanog mlijeka s oko 34,2 na 40,6, te oko 49,1 litara prihod od proda-
Grafikon 4: Financijski rezultat, dohodak i dobitak u proizvodnji mlijeka
Govedarska proizvodnja ;
nog mlijeka iznosio po godinama oko 68,4; 88,2 i 111,0 kuna. Tablica 2
U troškove materijala i rada su samo oni koji se odnose na proizvodnju mlijeka. U nekim (dio hrane, utrošci rada i sl.) procijenjen je dio koji se može vezati uz mlijeko, a izdvojen dio koji se odnosi na uzgoj i tov teladi.
Tako su ukupni troškovi proizvodnje mlijeka iznosili po godinama oko 63,6; 72,0 i 75,5 kuna. Izdaci (u novcu materijali i uslugekoji predstavljaju razliku troškova proizvodnje i naknade za vlastiti rad, umanjeni za amortizaciju) po promatranim godinama iznosili su: 20,5; 20,6 i oko 20,0 kuna.
Dobitak u proizvodnji mlijeka (razlika prihoda i ukupnih troškova) iznosio je 4,8, 16,2 i 35 ,6 kuna. Dohodak (troškovi se umanjuju za iznos nak-nade vlastitog rada) po godinama je iznosio oko 39,0, 58,9 i oko 82,1 kuna. Tablica 3, Grafikon 4
Tablica 2: Kalkulacija proizvodnje mlijeka
Opis /Godina 1999. I 2000.j
Financijski rezultatj
Više puta je ponovljeno .kako se nas1 gospodari, zbog potpune ekonomske sigurnosti i obnavljanja vlastite proizvodnje bez dodatnog zaduživanja, ne trebaju rukovoditi neekonomskim i analizom svog poslovanja bez svih stavki troškova.
Ovdje samo - kao pokazatelj financijskog stupnja sigurnosti poslovanja prikazati koliko financijskih sredstava ostaje gospodarstvu u proizvodnji mlijeka. financijski rezultat (od prihoda oduzeti izdaci za materijal i usluge, bez vlastitog rada i amortizacije) u promatranim godinama je iznosio oko 48,0; 67,5 i 91,1 kuna. Uvjetno se može pretpostavljati kako gospodarstvo svojom proizvodnjom mlijeka ostvaruje i raspolaže s ovim financijskim sredstvima.
Stupanj iskorištavanja kapaciteta
Dobar pokazatelj uspješnosti proizvodnje mlijeka u gospodarstvu je stupanj iskorištavanja kapaciteta. Prema broju muznih grla i, uvjetno uzevši, potencijalnoj proizvodnji u nas od 5 ,5 litara mlijeka za simentalsku pasminu je potencijalni kapacitet: Odnos potencijalnog i ostvarenog po muznom
Grafikon 5: Ulrnpna proizvodnja mlijeka u gospodarstvu i proizvodnja po muznom grlu
Grafikon 6: Odnos cijene koštanja i prodajne cijene mlijeka
: Prodajna cijena mijjeka J O Ck proizvedenog
Tablica 3:
Tablica 4: Stupanj iskorištavanja kapaciteta u proizvodnji
Tablica 5: cijene koštanja mlijeka
Ukupni troškovi proizvodnje kn
cijena mlijeka kn/litra l I
Izdaci materijal i usluge +amortizacija
Cijena koštanja kn/litra I
prema izdacima i amortizaciji za proizvedeno 0,74 0,62 ! 0,51 - prema izdacima i amortizaciji zaprodano i 0,86 i _j
i 0,59J
grlu (izražen u postotku) predstavlja stupanj iskorištenja kapaciteta. Prema proizvodnji mlijeka od 3.953, 3.927 i 4.041 litara po muznom grlu za promatrane godine je utvrstupnja iskorištenja kapaciteta sa 71,87 na 73,48%. Tablica 4, Grafikon 5
Cijena koštanja proizvodnje mlijeka
Cijena koštanja mlijeka i njen odnos prema prodajnoj cijeni odražava sposobnost gospodarstva da iz te razlike ostvaruje ili manji dobitak, te rentabilnost proizvodnje. Ovaj pokazatelj je vrlo dobar za proizvodnje mlijeka tipova gospodarstava (ovisno o tehnologiji proizvodnje, broju muznih grla u stadu, stupnju iskorištenja kapaciteta - i sl.) Tablica 5
Cijena koštanja mlijeka, kao odnos troškova i mlijeka, u obiteljskim se gospodarstvima izražava za dvije razine poslovanJa. Jedna je ukupna proizvodnja mlijeka, a druga je prodana mlijeka. Isto tako, mogu se koristiti ukupni troškovi proizvodnje, izdaci i izdaci s amortizacijom.
Ekonomski gledano najrealnije je izabrati cijenu koštanja na bazi proizvedenog mlijeka. U gospodarstvu je za analizirana razdoblje cijena koštanja smanjena sa 1,61 kn/litra, na 1,53 i na 1,33 kn po litri, što je posljedica promjena (racionalizacije) u proizvodnji hrane i muznosti po grlu. Grafikon 6
Mjerila uspješnosti proizvodnje mlijeka
Osnovna mjerila uspješ-nosti poslovanja su za samu proizvodnju mlijeka. Metodologija i pojedinih vrijednosti poznato je našim redovitim ljima iz prethodnog broja, ali i iz više "Mljekarskog lista" posljednjih nekoliko godina.
Proizvodnja mlijeka u promatranom razdoblju je za odabrana gospodarstvo jer je pokazatelj ukupne redovito iznad 1. se u ove tri godine porast bilježi pokazatelj
ili parcijalne koli se odnosi na korištenje materijala. Kako dio troškova materijala u proizvodnji mlijeka troškovi hrane, može se da uštede u promijenjenom proizvodnje hrane i hranidbi najviše djeluju na porast ekonoproizvodnje mlijeka. Tablica 6
Rentabilnost proizvodnje mlijeka je u promatranom razdoblju. je da je i rentabilnost dobitka iznad 10% što se, uvjetno drži prosjekamatnjakom na kredite, a prosgranicu rentabilnosti.
Porast bilježi i pokazatelj proizvodnosti rada. Tako je u promatranom razdoblju po satu rada ostvareno prihoda sa 31,23 na 3 7,20 kuna, odnosno satnica uposlenih je za preko 19,1%.
Tablica6: Mjerila uspješnostiproizvodnjemlijekau gospodarstvu I
se može da su svi ispitivani pokazatelji uspješnosti proizvodnje mlijeka u gospodarstvu vrlo dobri. treba da su u promaranom razdoblju za sve Mljekarski ll$t 9/2001.
Rentabilnost (dohotka)
Tablica7: Proizvodnjamlijeka,prihodi i troškovipo muznomgrlu
Opis I Godina r--:-=;;, I 1998. 1 1999.
Proizvodnja mlijeka
Prodaja mlijeka
Ukupni prihod ,
i !
Prihod od državne premije
Prihod od premije mljekare
Prihod od cijene mlijeka I
Troškovi proizvodnje mlijeka i I
Troškovi vlastite proizvodnje hratje
Neizravni troškovi u biljnoj proiz~.
Lljekovi !
Ostalo (usluge i materijal)
Troškovi vlastitog rada
Amortizacija
Amortizacija staje
Amortizacija opreme L183
pokazatelje vrijednosti, odnosno dodatno
Proizvodni rezultati po jedinici kapaciteta Kako bi se uspješnost _proizvodnje mlijeka u odabranom gospodarstvu mogla s proizvodnim rezultatima iste proizvodnje u drugim gospodarstvima, te i inozemnim primjerima govedarskih farmi, potrebno je ekonomsku analizu provesti i po jedinici kapaciteta - jednom muznom grlu,. U nastavku je, radi pojednostavljenja, izabrana kalkulacija proizvodnje te kretanje osnovnih stavki prihoda i rashoda po muznom grlu. Tablica 7, Tablica 8
U odabranom gospodarstvu je po muznom grlu ostvareno prihoda s oko 6,8 na preko 7,9 kuna. Dohodak se kretao od 3,9 do 7,9 kuna po grlu, a dobitak po muznom grlu je s manje od 500 kuna na više od 2,5 kuna.
Prema istraživanjima ekonomike proizvodnje mlijeka u našim obiteljskim gospodarstvima može se kako su po jedinici kapaciteta (muznom grlu) ostvareni vrlo dobri ekonomski rezultati.
ocjena proizvodnje mlijeka u gospodarstvu
Na temelju ekonomske analize uspješnosti proizvodnje mlijeka daje se ocjena za promatrano gospodarstvo. Ona objašnjenje pojedinih ekonomskih pokazatelja, dinamiku za promatrano razdoblje.
Ekonomska ocjena je potrebna i kao podloga za donošenje odluke o pogodnosti investicijskih ulaganja, odnosno razvitka proizvodnje mlijeka u promatranom gospodarstvu.
Analizirano gospodarstvo je tijekom 3 godine broj muznih krava s 10 na 14. Proizvodnja mlijeka je sa 39,5 na 56,6 litara. Prodaja mlijeka je s 34,2 na 49, 1 litara. Prihodi od govedarstva su sa 105,5 na 190,1 kuna, pri je prihod od prodaje mlijeka porastao sa 68,4 na 111 kuna. Prihodi od prodaje mlijeka nešto manje od 60% ukupnih prihoda od govedarstva.
Prema proizvodnji mlijeka od 3.953, 3.927 i 4.041 litara po muznom grlu za
promatrane godine, Je stupnja iskorištenja kapaciteta sa 71,87 na 73,48%.
Dobitak od proizvodnje mlijeka iznosio je: 4,8; 16,2 i 35,6 kuna, a dohodak je iznosio po godinama oko 39,0; 58,9 i 82,1 kuna. financijski rezultat koji predstavlja slobodna sredstva gospodarstva od proizvodnje mlijeka u promatranim godinama iznosio je 48,0; 67,5 i 91, 1 kuna. U gospodarstvu je za analizirano razdoblje cijena koštanja smanjena sa 1,61 kn/litra, na 1,53 i na 1,33 kn po litri, što je posljedica promjene (racionalizacije) u proizvodnji hrane i muznosti po grlu. Po muznom grlu je ostvareno prihoda s oko 6,8 na preko 7,9 kuna. Dohodak se kretao od 3,9 do 7,9 kuna po grlu, a dobitak po muznom grlu je s manje od 500 kuna na više od 2,5 kuna. proizvodnje mlijeka je sa 1,08 na 1,47. To da se za 1 uloženu kunu u proizvodnji mlijeka dobije oko 1,47 kuna prihoda. Rentabilnost proizvodnje mlijeka mjerena dobitkom je s 1,58 na 11,60%, a mjereno dohotkom rentabilnost je porasla sa 12,73 na 26,80%. Porast bilježi i pokazatelj proizvodnosti rada. Tako je u promatranom razdoblju po satu rada ostvareno prihoda sa 31,23 na 37,20 kuna, odnosno satnica uposlenih je za preko 19,1%.
Proizvodni rezultati i ekonomski pokazatelji proizvodnje mlijeka u ispitivanom gospodarstvu na kako se radi o poslovanju. Poslovanje gospodarstva pokazuje napredak mjereno pokazateljima (proizvodnja mlijeka po jedinici kapaciteta i ukupno) i ekonomsko-financijski (prihod, dohodak, dobitak i pokazatelji uspješnosti).
Realna je pretpostavka da gospodarstvo uspješno može svoje kapacitete i proizvodnju investiranjem u nove stajske objekte, muznu opremu i osnovnog stada.
Problematika i metodologija investiranja u govedarstvu bit prikazana u ove rubrike. O
Piše: dr. se. Petar
Gospodarska politika EU uvažava specifipoljoprivredne proizvodnje i to da je ona sezonskog karaktera, da ovisi o klimatskim i drugim uvijetima, da postoji velika razlika u razvijenosti ruralnog u odnosu na industrijska a time i velike razlike u standardu poljoprivrednog stanovništva. Te i neke druge poljoprivredu postavljaju u posebno povlašteni položaj u odnosu na razvoj, cijene i tržišta poljoprivrednih proizvoda. Ukoliko agrar, sa gospodarskom i socijalnom strukturom ne bi imao podršku službene politike i posebnu budžetsku potporu, nastao bi nesklad cijena agrarnih i industrijskih proizvoda na štetu cijena u poljoprivredi. Jedan od dometa gospodarske politike EU je da se poljoprivreda u tržište Unije uz financijske potpore cijenama agrarnih proizvoda, tržišnim intervencijama te i poticajima za izvoz. Od osobitog za poljoprivredu EU je sustav carina na uvoz poljoprivrednih proizvoda i zaštita internog agrarnog tržišta Unije. Poseban gospodarski položaj poljoprivrede u politici EU po osnovi utjecaja cijena agrarnih proizvoda, na standard stanovništva i troškove života i na politiku smanjivanja tih troškova.
Provedba agrarne politike
U razdobljima razvoja nisu mijenjani strateški ciljevi agrarne politike su redefinirani neki od kriterija i provedbene mjere. ciljevi temeljeni su na bržem i intenzifikacije proizvodnje do postizanja dovoljnih poljoprivrednih proizvoda na nivo zadovoljavanja nacionalnih potreba zemalja i viškova agrarnih proizvoda. Nakon 1980. godine nova agrarna reforma, pa se i financiranje poljoprivredne pro-
M{jekarski list 9/2001.
U prethodnim brojevima Mljekarskog liste iznijeta su osnovna obilježja gospodarske politike Europske unije, agrarna politika kao i govedarska proizvodnja (proizvodnja mlijeka i mesa). Dana je usporedba sa stanjem agrarnog sektora u Hrvatskoj i komparativne analize govedarstva. agrarna politika rezultat je poljoprivredne strategije Nakon što su ciljevi u poljoprivrednoj proizvodnji postignuti, mijenjana je strategija i novim gospodarskim zahtjevima. EU je donijela novu agrarnu strategiju Agenda - 2000 definiranu prema visokom dometu razvoja poljoprivrede, prema procesima globalizacije i integracije u svjetska tržišta i zahtjevima Svjetske trgovinske organizacije (WTO). U Agendi - 2000 mjesto zauzimaju mjere koje se odnose na širenje Unije i prijem novih faza prilagodbe i prijema novih znatno se razlikuje u odnosu na širenje Unije u ranijem razdoblju jer je velika razlika u razvijenosti gospodarstva zemalja kandidata i sadašnjih stalnih
izvodnje drugim kriterijima razvoja nekih proizvodnih grana i svjetskog tržišta. 1962. god. donesena je agrarna politika za žitarice, svinjsko i peradarsko meso, jaja, i vino, a nakon toga za meso, mlijeko, biljna ulja i masti. U mjerama poticaja prioritet je imala proizvodnja žitarica zbog velikog utjecaja na prihod farmera i za proizvodnju.
Subvencije i naknade za poljoprivredne proizvode imaju ulogu stimuliranja proizvodnje, utjecaj na proizvodne troškove i cijene proizvoda. Subvencije su nepovratna sredstva, odnose
se na poljoprivredne proizvode tržištu ili na takozvanu "tržnu proizvodnju". Utjecaj subvencija na razvoj i restruktuiranje poljoprivredne proizvodnje usmjeren je na vezana za agrarni sektor i to:
1. Sustav cijena poljoprivrednih proizvoda ili tržna podrška farmerima bazirana je na režimu formiranja cijena agrarnih proizvoda i iznosa cijena za pojedini proizvod. Režim cijena u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji usklaje sa cjenovnom politikom u prehrambenoj industriji, a time na formiranje maloprodajnih cijena hrane. Sustav cijena agrarnih proizvoda je dograi dovršen je 1971. god. i pored ostalog tri najvažnija oblika cijena: ciljna cijena, interventna i uvozna cijena poljoprivrednih proizvoda.
2. Mjere intervencije na tržištu aktiviraju se u promjene odnosa ponude i potražnje poljoprivrednih proizvoda i kada cijene proizvoda padaju ispod razine tržnih cijena, a time i ciljanih cijena.
3. dohotku farmerima kroz subvencije i nadoknade u iznosima koji se do sada po jedinici poljoprivrednog proizvoda kao kroz cijenu proizvoda. Sustav subvencija se mijenja. su sada direktno kroz dohodak farmera, a ne preko cijena.
4. Izvozne su subvencije jedan od mehanizama zaštite poljoprivredne proizvodnje u odnosu na cijene agrarnih proizvoda na svjetskom tržištu. Izvoznim subvencijama se farmerima razlika cijena poljoprivrednih proizvoda na tržištu i aktualnih tržnih svjetskih c11ena.
5. Agrarni protekcionizam i zaštita poljoprivrede zemalja EU u funkciji je reguliranja tržišta od negativnog utjecaja uvoza poljoprivrednih proizvoda. Uvozni carinski režim i porezni sustav uspostavlja cjenovne odnose koji su nepovoljni za uvozne poljoprivredne proizvode tako da ne mogu biti konkurentni na internim tržištima Unije.
Osim zaštitnih agrarnih mjera koje su regulirane ciljanim cijenama, interventnim i uvoznim cijenama, postoje i druge cijene (tržne, minimalna, maksimalne) kojima se aktivira sustav propisanih mjera ovisno o stanju na tržištu agrarnih proizvoda.
Ciljana cijena osigurava dohodovnu razinu farmeru koju može ostvariti za neki poljoprivredni proizvod; ova cijena je maksimalna. Prodajom poljoprivrednih proizvoda po tržnim cijenama i ostvarivanjem subvencije po jedinici proizvoda, ostvaruje se ukupan iznos ciljane cijene. U ciljanoj odnosno tržnoj cijeni proizvoda su troškovi distribucijetransporta poljoprivrednog proizvoda do mjesta prodaje odnosno do kupaca.
U tržnom sustavu EU gdje su dijelom propisani uvjeti plasmana poljoprivrednih proizvoda (cijena + subvencija) postoje definicije kao standardi kojima se ukupna financijska cjenovna realizacija.
Prema navedenim standardima, cijena proizvoda je iznos koji primi od kupca za jedinicu proizvoda umanjena za iznos poreza na proizvod, te za cjelokupni iznos subvencija za tu proizvoda. Na temelju standarda i standarda EU i Hrvatska je prihvatila ovu metodologiju iskazivanja ukupne cjenovne realizacije standardi za godišnji izvještaj industrije IND-21 "Narodne novine" broj 60/1999.) cijena proizvoda je ostvarena tržna cijena za iznos premijasubvencija, te je donekle jednaka ciljanoj cijeni ukoliko je i to ciljana cijena propisom proizvozagarantirana.
Interventna cijena se primjenjuje kada tržna cijena poljoprivrednih proizvoda padne ispod iznosa kojim se ne osigurava ni minimalna zarada. Mehanizam interventnih cijena se ostvaruje kroz otkup poljoprivrednih proizvoda preko ovlaštenih agencija (privatnih ili državnih) i to po interventnim cijenama za proizvode kvalitete.
Uvozne cijene poljoprivrednih proizvoda u funkciji su zaštite poljoprivredne proizvodnje. Uvozni poljoprivredni proizvodi opteresu iznosima carina, prelevmana, My'ekarski li.st 9/2001.
poreza tako da ne mogu utjecati na pad cijena poljoprivrednih proizvoda. Pod pritiskom Glavnog sporazuma o trgovini i carini (GATT) Sjedinjenih Država i WTO od 1995. god. su promjene u carinskom režimu zaštite uvoza poljoprivrednih proizvoda, pa se carina u postotnom iznosu na vrijednost uvezenih poljoprivrednih proizvoda. Od 2001. godine ukupna carinska zaštita može iznositi 36% od vrijednosti uvezene robe.
Agrarna politika u Hrvatskoj
Struktura i nivo razvoja poljoprivrede u Hrvatskoj je nepovoljan što je posljedica odnosa prema agraru privatnog sektora u bivšoj Jugoslaviji, posljedica nastalih tijekom domovinskog rata kao i gospodarske krize. Poljoprivredna gospodarstva su nedefinirana, s malim usitnjenim zemljišnim posjedom, sa proizvodnim kapacitetima na razini dostatnosti i bez tržne orijentacije. faktor razvoja primarne proizvodnje je niska kupovna stanovništva te veliki broj poljoprivrednih nespecijaliziranih Razvoj poljoprivrede nije pokrenut jer su uvjeti financiranja nepovoljni, a sustav poticaja i naknada u poljoprivredi - u našim uvjetima - nije u razvojnoj funkciji u funkciji tržišta i cijena agrarnih proizvoda.
Sada se nalazimo u fazi definiranja i donošenja nove agrarne strategije kojom bi trebalo odrediti prioritete u razvoju, uvjete za razvoj poljoprivrede i njezinu transformaciju tržnu proizvodnju osposobljenu za tržnu konkurenciju. Smjernice razvoja agrara temelje se na agrarne politike i zakonodavstva EU što može ubrzati razvoj poljoprivrede i obiteljskih gospodarstava ukoliko budu osigurana potrebna materijalna, financijska i tržna podrška.
politika cijena agrarnih proizvoda i zakonska regulativa prometa i tržišta osigurava poljoprivrednim ciljane cijene ili cijene za njihove proizvode. U Hrvatskoj su cijene propisane samo za kulture i to za pšenicu, repu, suncokret, soju, uljanu repicu i list duhana, a iznosi cijena se prema visini poticaja za ove proizvode.
Za sirovo mlijeko nije propisana cijena. Za 1993. god. donesena je odluka o zaštitnoj cijeni mlijeka koja se odnosila samo za tu godinu s obvezom mljekara da se cijena mlijeka s promjenom marke. Nakon toga nije bilo propisa kojim bi bile cijene mlijeka. tim, neke su mljekare, iako bez zakonske obveze, i dalje otkupne cijene mlijeka sa marke.
financijska podrška poljoprivredi kroz poticaje i naknade iz sredstava državnog nije struktuirana prema prioritetima, osim za proizvodnju i za proizvodnju mlijeka. Sustav poticaja s velikim brojem korisnika nije usmjeren selektivnim kriterijem na razvoj specijaliziranih tržnih poljoprivrednih
U usporedbi s Europskom unijom i metodologijom formiranja cijena poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj postoje primjeri koji bi mogli odgovarati ciljanim cijenama, iako formalno nisu regulirani. je navedeno, da ciljana cijena proizvoda uglavnom odgovara nim cijenama koje se kod nas iskazuju. Za poljoprivredne proizvode, za koje su propisane zajamcijene (pšenica, repa, suncokret, soja, uljana repica, list duhana), u cijeni su iznosi tržne cijene, troškovi transporta i iznosi poticaja (ove cijene podrazumijevaju fcco kupac).
prodajna cijena mlijeka, iskazana kao cijena, podrazumijeva fcco mjesto prikupljanja i predaje mlijeka na otkupnom mjestu. Kod drugih poljoprivrednih proizvoda cijene podrazumijevaju fcco kupac. Troškove dopreme do kupca snosi poljoprivredni prodavalac proizvoda. Ova razlika u režimu cijena kod nas je uvjetovana i nerazvijenom proizvodnjom mlijeka, jer zbog malih dnevnih mlijeka nisu u mlijeko fcco mljekara. Iz navedenih su razloga troškovi transporta mlijeka u nabavnu cijenu mlijeka mljekara, umjesto u prodajnu cijenu, odnosno cijenu mlijeka. _J
Ml_jelw.rskilist 9/2001.
Piše:
mr. se.
U razvijenim zemljama s visoko produktivnom i intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom na prvom je mjestu osposobljenost i školovanje poljoprivrednika - farmera. Smatra se da je to najhitniji benik u brzoj i efikasnoj primjeni znanstvenih u praksi.
Gdje je danas hrvatska poljoprivreda i školovanje naših seljaka?
Vrlo je važno pitanje odgovara li naobrazba i tehnološka osposobljenost naših poljoprivrednika za modernu i intenzivnu ili s druge strane ekstenzivnu ali profitabilnu ekološku proizvodnju poljoprivrednih proizvoda za podmirivanje nacionalnih potreba i izvoza na otvoreno europsko tržište.
Interesantna je da ovo pitanje kod nas nije postavljana, još uvijek se ne postavlja, niti se odgovorno i ozbiljno prilazi ovom problemu.
O ovom problemu pisac sam i upozoravao na njega još 1998. godine, stoga prenosim dio teksta objavljenog te godine.
Poznato je da je naša poljoprivreda na individualnom sektoru (danas na obiteljskom gospodarstvu) još uvijek slabo produktivna, i vrlo skupa.
S druge strane morali bi postaviti pitanje (a postavljam ga i sada), zašto u našem društvu do sada, a i još uvijek vrijede dvije regule (pravila). S jedne strane, u privredi se za gotovo sva zanimanja i poslove traži strusprema, odnosno kvalifikacija i osposobljenost za rad.
Tako na primjer, ako nema
MLIJEKORASTENAPOLJU, [M)CW~ CW~lJ~dJO
Naš moto za rujan
BADAVATI NAUKAAKO NEMA DOBREPRAKSE
Naš moto iz kolovoza DJECO DA BISTE ZNALI
RADITI povezujemo s motom za rujan:
BADAVA TINAUKAAKONEMADOBREPRAKSE
srednju spremu, nitko ne može biti bravar, vodoinstalater, stolar, postolar itd. iako ove poslove zna raditi.
S druge strane poljoprivrednom proizvodnjom može se baviti svatko i raditi kako zna i umije. A u poljoprivrednoj proizvodnji i proizvodnji hrane upotrebljavamo mineralna gnojiva i zaštitna sredstva - vrlo opasne otrove, danas sve opasnije, a upotreba im se iz godine u godinu Baratanjem vrlo složenom mehanizacijom sve više ljudi ostaje bez prstiju i ruku.
Nažalost, u našem selu još uvijek vlada, roditeljska deviza: djeco da ne bi morali raditi!"
Smatram da danas trebamo pristupiti promjeni ovakvog i usvojiti: djeco, da bi znali raditi"!
Školovani poljoprivrivrednik Primjer Nizozemske 1950. god.
Poljoprivredne škole dijele se u tri tipa:
- u nižoj poljoprivrednoj
školi, koja traje godine, školuju se poljoprivredni najamni radnici.
- srednja poljoprivredna škola traje dvije godine, upisuje koji su završili raz-
reda niže poljoprivredne škole ili tri razreda gimnazije. Ova škola osposobljava seljake - farmere vlasnike obiteljskih gospodarstava.
obiteljskih gospodarstava - farmi - 1950. godine bila je kao danas u Hrvatskojod 3,5 do 16 jutara.
Na koja su podvodna, ili nedavno isušena (nekadašnje morsko dno) i zbog toga vrlo nepogodna i neplodna, dugogodišnjim se radom i naporom privode u plodno zemljište. 100 O/opoljoprivrednika završilo je neku poljoprivrednu školu.
Osim niže i srednje poljoprivredne škole imaju višu poljoprivrednu školu koja traje 2 godine i jedan poljoprivredni fakultet (i dan danas imaju samo jedan fakultet, a Hrvatska dva)
Nizozemska je prošle godine (a ima gotovo 16 milijuna stanovnika) podmirila nacionalne potrebe vlastitom poljoprivrednom proizvodnjom i od izvoza poljoprivrednih proizvoda ostvarila devizni priliv od 27 milijardi dolara.
Danas je na tom jedna od najintenzivnijih poljoprivreda u svijetu.
Hrvatska je veliki uvoznik poljoyrivrednih proizvoda!
Sto Hrvatskoj dva poljoprivredna fakulteta? Mljekarski
Koliko to košta hrvatski državni
Hrvatska ima više diplomiranih inžinjera poljoprivrede, magistara i doktora znanosti od Nizozemske.
A koliko to Hrvatska danas ima seljaka sa završenom srednjom i višom poljoprivrednom školom?
Što to ne valja u hrvatskoj poljoprivredi ?
Nizozemci su nacionalno vrlo svjestan narod i što su u svezi školovanja svojih seljaka.
Nizozemska je 1955. godine imala:
Gr 250 nižih poljoprivrednih škola smjera
G? 50 nižih povrtlarskih škola i to u selima·
G? 44 srednje poljoprivredne škole usmjerenja
G? 6 srednjih povrtlarskih škola
= 7 viših poljoprivrednih škola usmjerenja = 1 višu povrtlarsku školu i = 1 poljoprivredni fakultet u Wageningenu.
Svrha je stvaranje prakproizvodnje i stvaranje novih tehnologija.
Nizozemska 1955. godine prostire se na 35.089 kvadratnih kilometara, sa 10.500.000 stanovnika. naseljenosti više od 350 stanovnika na jedan kvadratni kilometar. Od cjelokupne površine za poljoprivredu koristi 2.402.300 ha, od zasijane livade i pašnjaci zauzimaju 1.352.000 ha. Na ratarske površine otpada svega 955.700 ha, a 94.600 na ostale ol'o rivredne ovršine.
Zašto mi u Hrvatskoj ne površine zasijane livadama i pašnjacima.
Nepobitno smo dokazali na
županije, da je trava najprofitabilnija kultura na našim poljima, a proizvodnja mlijeka visoko rofitabilna.
Gr Zašto uvozimo mlijeko?
G? Zašto uvozimo rasplodnu stoku?
G? Zašto uvozimo stoku za tov i klanje?
G? Zašto uvozimo meso? Kada je 1955. godine Nizozemska imala ali još uvijek mješovitog gospodarstva od 9 ha ili oko 16 jutara, govedarstvo s proizvodnjom mlijeka postaje jedna od nijih karakteristika njene poljoprivrede.
Zašto Hrvatska danas još uvijek uvozi mlijeko? O
Piše: Vesna dipl. ing.
Dana 02. lipnja 2001. godine održana je III. izložba u Velikoj Gorici pod pokroviteljstvom Grada Velike Gorice i Radio Velike Gorice, a u organizaciji: Hrvatskog selekcijskog centra, selekcijske službe prstena, uzgojne organizacije V. Gorica i Grada Velike Gorice. Na grada djeluje selekcijska služba prstena s uzgojnim ~rganizacijama CV.Gorica, Crnkovec, Vukovina, Poljana i Orle).
Na izložbi je predstavljeno sedam kolekcija iz govedarstva s ukupno 30 grla, a održana je i aukcijska prodaja steonih junica. Jedanaest kupaca kupilo je dvadesetšest junica cijene 10.132,00 kn.
Na izložbi su predstavljene kolekcije: = pet steonih junica simentalske pasmine je proizvodnja majki u 305 dana iznosila 4.536 kg mlijeka
G? prvotelke iz
uzgoja koje su u kontroli proizvele 21 kg mlijeka
Mljekarski li<;t9/2001.
G? prvotelke iz uvoza koje su u kontroli proizvele 20 kg mlijeka
G? krave simentalske pasmine uzgoja koje su u 305 dana laktacije proizvele 4.879 kg mlijeka
= pet krava simentalske pasmine - uvoz, koje su u 305 dana laktacije proizvele 5.800 kg mlijeka
= pet kandidatkinja za bikovske majke koje su u 305 dana laktacije proizvele 5.553 kg mlijeka
G? tri bikovske majke koje su u 305 dana laktacije proizvele 5.484 kg mlijeka
Najbolja izložbena grla su diplomom Hrvatskog selekcijskog centra koje je ravnatelj Krešimir Kuterovac dipl. ing., a dodijeljene su brojne i naturalne nagrade.
su:
1. Milivoi Velševec, za junicu JAVORKA Zb. 17040430, oteljenu 07.06.'99., je majka u 305 dana laktacije proizvela 4.827 kg mlijeka
2. Stjepan IJrobnjak, ZaJ,latje, za prvotelku iz uzgoja BERTA Zb 17037210 oteljenu 08.03.'99., koja je u prvoj kontroli proizvela 20 kg mlijeka,
3. Mladen Koljeni§, Ribnica, za prvotelku iz uvoza GIZDAVA Zb. 04012620, oteljenu 31.05.'98., koja je u drugoj kontroli proizvela 20 kg mlijeka
4. Mijo za kravu simentalske pasmine uzgoja BIBA Žb. 17029724, oteljenu 14.04.'98., koja je maksimalnu imala u prvoj laktaciji (4.588 kg mlijeka)
5. Stjepan za kravu simentalske pasmine - uvoz LISA Žb. 06018034, oteljenu 15.10.'95.; maksimalnu imala je u drugoj laktaciji (6.096 mlijeka)
6. Stjepan IJrobnjak, Za~latje, za kandidatkinju za bikovsku majku ZRNA Zb. 17027033, oteljenu 26.01.'98., koja je maksimalnu imala u prvoj laktaciji - 6.065 kg mlijeka
7. lvtZJIKorprivnjak, Bukevje, za bikovsku majku GINA Zb. 17005450, oteljenu 10.12.'95., koja je u laktaciji proizvela 5 .25 6 kg mlijeka.
Stjepan IJrobnjak, VZablatje, za šampionsko grlo izložbe ZORA Zb. 06018012, oteljena 18.08.'95., koja je maksimalnu imala u laktaciji - 6.012 kg mlijeka s 3,9% masti.
ŽUPANIJA
Županiju tri selekcijske službe: Velika Gorica, Sveti lvan Zelina i Vrbovec. Županija s 31.12.2000. godine ima 2.728 uzgajatelja, 5.056 krava pod kontrolom rasplodne proizvodnje, 6.721 krava pod kontrolom ženskog podmlatka do 1 godine - 3.529, i ženskog podmlatka preko 1 godine - 2.161. Unutar ovog brojnog stanja je i 30 krava charolais pasmine s farme "Sljeme". Broj ispitanih uzo taka mlijeka s obiteljskih gospodarstava za ovu Zupaniju u 2000. godini bio je 47.756 uzoraka mlijeka. Ukupan broj plotkinja tijekom 2000. godine bio je 39.986, a ukupan broj krava 33.188 od je 11.747 uzgojno selekcijskim radom što 35,40% obuhvata. Broj krava po uzgajatelju je dosta nizak i iznosi 4,3 grla a broj krava pod kontrolom (po uzgajatelju kod kojih se vrši kontrola za simentalsku pasminu) iznosi 5,6 grla; za holstein friesian pasminu - 13,6 grla po uzgajatelju. izložbe imaju istaknuto mjesto u uzgojno sele}scijskom radu pa je tako i u 2000. godini u ovoj Zupaniji održana izložba u Velikoj Gorici (izloženo 39 grla)
i u Vrbovcu (izložena 22 grla iz govedarstva). poticaji za kvalitetan rasplodni pomladak zatražen je za 2.214 grla u iznosu od 3.286.600,00 kn, a za osnovno stado u sustavu proizvodnje mlijeka osobe) zatraženi su za 484 krave u iznosu od 145.200,00 kn. poticaji za nabavu teladi za tov osobe) zatraženo je za 412 grla koja su stavljena u tov nakon 03.05.2000. - I. dio poticaja u iznosu od 164.800,00 kn i stavljeno u tov prije 03.05.2000. godine za 107 grla u iznosu od 70.620,00 kn. poticaji za nabavu teladi za tov (pravne osobe) zatraženo je 2.628 grla koja su stavljena u tov nakon 03.05.2000. -1. dio poticaja u iznosu od 1.051.200,00 kn i za 3266 grla koja su stavljena u tov prije 03.05.2000. godine u iznosu od 2.155.560,00 kn. U narednom dijelu prikazana je laktacijska eroizvodnja za obiteljska gospodarstva u ovoj Zupaniji po pasminama:
Simentalska pasmina - laktacijska proizvodnja u 2000. godini
broj standardnih laktacija 5.301 proizv. mlijeka (kg) 3.971
U županiji osamnaest je uzgojnih organizacija. Ova županija s 31.12.2000. godine ima 1.193 uzgajatelja, 2.809 krava pod kontrolom rasplodne proizvodnje, 1.836 krava pod kontrolom ženskog podmlatka do 1 godine 1.140 i ženskog podmlatka
Mljekarski li.st 9/2001.
preko 1 godine 991.
Broj ispitanih uzoraka mlijeka s obiteljskih gospodarstava u 2000. godini bio je 14.488 uzoraka mlijeka. Ukupan broj plotkinja tijekom 2000. godine je 17.268, a ukupan broj krava 146.332 od je 4.645 uzgojno selekcijskim radom (32.41 % obuhvata). Broj krava po uzgajatelju je nizak i iznosi 3,8 grla, a broj krava pod kontrolom {po uzgajatelju) za simentalsku pasminu iznosi 7,4 grla i za holstein friesian pasminu 8, 7 grla po uzgajatelju. poticaji za kvalitetan rasplodni pomladak zatražen je za 951 grlo u iznosu od 1.473,540,00 kuna, a za osnovno stado u sustavu proizvodnje mlijeka osobe) zatraženo je za 1.951 kravu u iznosu od 585.300,00 kn; sustav krava -tele - za 135 grla u iznosu od 108.000,00 kuna. poticaji za nabavu teladi za tov osobe) zatraženo je za 172 grla stavljena u tov prije 03.05.2000. godine. I. dio poticaja u iznosu od 68.800,00 kn i stavljeno u tov prije 03.05.2000. godine za 31 grlo u iznosu od 20.460,00 kn. poticaji za nabavu teladi za tov (pravne osobe) zatraženo je za 927 grla koja su stavljena u tov nakon 03.05.2000. - I. dio poticaja u iznosu od 370.800,00 kn i za 947 grla koja su stavljena u tov prije 03.05.2000. godine u iznosu od 625 .020,00 kn.
U narednom dijelu prikazana je laktacijska _eroizvodnja za obiteljska gospodarstva u ovoj Zupaniji po pasminama:
Simentalska pasmina - laktacijska proizvodnja u 2000. godini
onu poznatu "Konje i ubijaju, zar ne?", za naslov ovoga· teksta, s razlogom smo odabrali primjereniji naslov "Konje i vole, zar ne!". Naime, u Hrvatskoj postoji jedina državna ergela konja - u U Lipiku još uvijek povrat sedamdesetak ukradenih konja lipicanaca koji se nalaze negdje u Srbiji. Brojni su, privatni konja kojima je to više plemeniti hobi, manje business, a svakim ih je danom sve više. Jedan od njih je i mladi poduzetnik u Brodskom - Stipo koji se osim primarnim zanimanjem bavi i konjogojstvom. Sagradio je suvremeno opremljene štale, obore, sjenike, a kako kaže u razgovoru za "Mljekarski list", za sada ima "samo" konja. "Svi su moji konji u selekciji. Pastuha, vrhunsko rasplodno grlo držim radi rasploda, pa sam ga dužan i drugim konja. Kobila koja je nekada dobila niz priznanja na europskim natjecanjima je starija no ako oždrijebi još samo jedno rasno ždrijebe, ona se "debelo" isplatila. Konji su moja velika ljubav, moj hobi. I moja djeca vole konje, posebice No, svu ljepotu i raskoš konja i konjskih zaprega smo fotoaparatom i na ovogodišnjim Lipanjskim danima amaterskog stvaralaštva /LIDAS-u/ u Pleternici. Stoga smo akcenat ove reportaže stavili na konjske zaprege koje su predvodile povorku ulicama od škole do pozornice u hladovini stoljetnog parka. U bogatom programu ove manifestacije sudjelovale su 23 skupine iz cijele Hrvatske, a LIDAS je otvorio aktualni Mari1an Službeni dio LIDAS-a završen je proglašenjem najbolje djevojke /Julijana iz Zagrada/, najbolje snaše /Željka iz Grada/ te najboljega "baje" ,.'Petar iz Program su vodili Katarina i Vlatko voditelji HRTV-a - Studija Osijek. O
Otvorena likovnaradionica i V igralište u "Zeljka" u Vukovaru
Donacijom u vrijednosti 100.000 kuna austrijske humanitarne organizacije "Rettet das Kind", na je Dieter Wesenauer, Društvo "Naša djeca", odnosno "Željka" dobilo je nove sadržaje. je o novoopremljenoj likovnoj radionici i vanjskom igralištu.
Humanitarna organizacija "Rettet das Kind" prisutna je u Hrvatskoj desetak godina. Tako su im dobro poznati ne smo problemi Vukovara, i ostalih gradova stradalih u Domovinskom ratu.
".... Obzirom sam kao dijete odrastao poslije drugog svjetskog rata, duboko s djecom Vukovara. Naša organizacija željela je mnogim stradalim gradovima u Hrvatskoj, pa tako i Vukovaru " rekao je Dieter Wesenauer, te dodao da su i djeca Austrije poslije rata dobila mnogo Na kraju je izrazio posebno zadovoljstvo što je Udruga na je on mogla pri otvaranju novog prostora za djecu u Vukovaru.
nove sadržaje u "Željka", predstavnici Hrvatske mljekarske udruge sa zadovoljstvom su primili informaciju o navedenoj donaciji, koja svakako oplemenjuje "Željka", tako bolje uvjete za rad s djecom Vukovara.
Upravo humanitarnoj akciji LITRA MLIJEKA ZA OBNOVU VUKOVARA,u organizaciji Hrvatske mljekarske udruge i njenih prvenstveno mljekara, te mnogobrojnih mlijeka iz cijele Hrvatske, ,prije tri godine obnovljen je "Željka", na zadovoljstvo mnogobrojne djece Vukovara.
Stoga, svaka vijest o novim donacijama u "Željka" (rasadniku dobre volje i ljubavi" ) veseli, a veseli gledati nasmješena i zadovoljna lica vukovarskih mališana, koji ~e svakoj i najmanjoj sitnici znaju itekako radovati.
Uredništvo
Unutrašnjostnovoopremljene likovne radionice
U sklopu vanjskog igrališta nalaze se klizaljke i toranj „Bubi"
Mljelwrski fi,st 9/2001.
IZBOR,NJEGA I UZGOJCRNOGORICE
Za sadnju na biramo bilje jer je rašireno mišljenje da je s njim manje brige pri uzgoju i održavanju. To je jer crnogorica ne odbacuje pa nema u jesen, a nema ni rezanja i Osim toga, danas postoje i mnogi oblici patuljastog rasta, prikladni za male a izgledom nisu ništa manje atraktivni od normalne Ipak, crnogorica do punog izražaja d_olazi u kombinaciji s bjelogoncom.
bilje uglavnom se bira u skladu sa svrhom sadnje, ovisno želite li živicu, drvo, skupinu i sl.
CRNOGORICA ZA ŽMCE
Thuja occidentalis (tuja) je biljka brzog i bujnog rasta i dobro podnosi rezidbu. Lijepu boju, osobito zimi, ima Thuja occidentalis Smaragd koja nešto sporije raste i piramidalnog je oblika, smaragdno-zelenih gustih
i sjajnih iglica. Thuja occidentalis Columna stupastog je rasta, pogodna za slobodan rast i za rez.
(Chamaecyparis) je pogodan za oblikovanje srednje visokih i visokih živica. Sade se sorte: Alumi, Fletcheri i Elwoodi. raste sporije od tuje, no ima veliku dekorativnu vrijednost.
ga sade kao živicu oko mjesta za sjedenje. Postoje žutoplave i žutozelene kombinacije kao što su sorte Alumigold i Kelerisgodl. Tisa (Taxus baccata) tvori lijepu živicu. Vrlo dobro podnosi rezidbu i možemo ju oblikovati. Traži hranjivo tlo, a podnosi sjenovite položaje.
CRNOGORICA ZA SADNJU
Jela (Abies) ima više vrsta a za manje vrtove je
pogodna mala korejska jela. Srebrna smreka (Picea pungens glauca) ima visoki rast a Pice pungens globosta ima patuljasti, okruglasti rast.
Cedar (Cedrus atlantica glauca) plavi atlantski cedar ukras je svakog vrta. Traži dosta prostora za rast. Lijep je i Cedrus deodara, srebrnastozelenih iglica i bogatijeg, rasta.
su ukras vrta, a spomenute vrste za živicu sadimo samostalno ili u skupinama. Osobito je cijenjen (Chamaecyparis nootkaensis Pendula) jedna od najljepših ukrasnih formi. Od žutozelenih sorti možemo izdvojiti dvije: Stewartii i Plumosa Aurea.
Borovica Quniperus) dolazi u nekoliko oblika. Sorte Hibernica i Suecica stupastog su rasta, a sorta Skyrocket ima vitku krošnju visine 4 metra.
Smreka (Picea abies) sorte Acrocona odlikuje se ranim oblikovanje Sorta Inversa ima rast krošnje i grana, a omorika je stablo visokog uskog, elegantnog
stabla. Kod sorte Aurea mladi izboji su zlatnožute boje, a kasnije pozelene.
Borovi su dekorativna, visoka stabla koje treba saditi samo u prostranom vrtu. Pinus nigra i Pinus laucodermis imaju tamnozelene iglice. Pinus sylvestris ima plavozelene iglice, a rast mu je uzak i stupast.
PATULJASTE CRNOGORICE
U manjim vrtovima postoji problem zbog broja vrsta koje želimo posaditi. Stoga su patuljasti oblici osobito povoljni za takve vrtove jer ih možemo u broju saditi i na manjem prostoru.
Od niskih osobito je cijenjen Chamaecyparis optusa N ana· gracillis s tamnozelenim lepezastim granama.
Juniperus horizontalis Glauca niska je, zapravo sorta koja tvori niski pokrov, visine oko 20 cm. Juniperus sqamata Blue Star srebrnoplave boje i služi kao tla.
Kod smreka najzanimljivija je sorta Conica koja za 15 godina naraste tek 1,5 m. Sorta Nidiformis još .je niža, naraste tek 60 do 80 cm. Zanimljiva je i patuljasta omorika Nana.
Od patuljastih borova su Pinus mugo Pumilio, Kobold i Mapa, Pinus sylvestris Globosa Viridis i Watgereri. Ovi borovi narastu do visine 1,5 m.
Patuljaste forme tuja su Globosa, Holmstrup, Little Gem, Kobold, Recurva Nana. Posebno je zanimljiv varijetet Rheingold zlatnožute boje koji zimi dobiva bakrenu boju. Varijeteti Tiny Tim, Woodwardii i Aurea Nana žutozelene su boje, visine oko 60 cm.
Tisa se patuljasta pojavljuje u formama Rependes i Nana. Posebno je zanimljiva forma Samergold koja ima žuti rub krošnje, a ljeti krošnja postaje potpuno žuta.
Piše:mr.se.Dražen agrometeorolog
Mjesec i vriJ'eme
Mjesec ne vrši utjecaj na atmosferske prilike. No, ljudi tvrde da Mjesec rastjeruje oblake, da isijava i da katkada šteti biljkama. Poneki su ljudi uvjereni da se prigodom mijena i vrijeme mijenja. Ako je tome tako, vrijeme bi se oko Zemlje morala izmijeniti u roku od 20 sati.
Jedno je sigurno, a to je da ljudi zamjenjuju uzroke i posljedice. Primjerice, se oblaci razilaze pa se ukazuje Mjesec, a ljudi tada da je Mjesec rastjerao oblake. Mjesec u stadiju porasta izlazi kod nas u rane sate, pa ga u tom stadiju promatramo nego u stadiju opadanja kada izlazi kasno ili prije jutra. Da bi kasno promatrali vrijeme, stvarno je besmislena. Osim toga, nebo se opet prema jutru pa nam je Mjesec nevidljiv.
Ima ljudi koji su uvjereni kako Mjesec odozgo isijava Ni to nije Poznato nam je da je boja Mjeseca tijekom vedrih vapnenobijela. Takvih je tla vrlo intenzivno jer oblaci ne spomenuto tla. Dakle, i u ovom primjeru ljudi zamjenjuju uzrok i posljedicu.
No, boja Mjeseca nagovješta vrijeme. Da nema Mjeseca kako bi otkrivali vrste oblaka, primjerice ciruse, glasnike promjene vremena? Prsten ili kolut oko Mjeseca posljedica je ledenih kristala koji se lome na svjetlosti, a to je znak skore promjene vremena.
Dakle, Mjesec ne mijenja vrijeme. On samo predskazuje vrijeme.
Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.
Oko svake je urediti manji temeljen na slabo bujnim vrstama. Na udaljenosti od najmanje 1,5 m od ograde posaditi jabuke ili kruške i na taj najbolje iskoristiti prostor.
Najmanji razmak treba iznositi 1,5 m. najbolji uzgojni oblik je kordonac koji traži vezanje i rezanje grana, a ako se uzgaja uz zid, postavlja se potporanj.
Rezidba se primjenjuje i kod ostalih uzgojnih oblika. nito, rezidba je ista za jabuke i kruške. Prilikom sadnje kombinirajte barem dvije rane sorte, dvije srednje kasne i dvije kasne. Svaka uz dobru njegu roditi oko 15 kg ploda. Ako sadite koje dozrijevaju u isto vrijeme, se s problemom uskladištenja plodova. Dovoljno je posaditi po jednu vrstu. Prilikom izbora sadnica kupite sorte otpornije na neke bolesti i štetnike kako bi smanjili korištenje kemijskih sredstava za zaštitu. Ukoliko je prostor oko vrlo malen, ostaje vam nost sadnje grmolikog i stog Ribiz je idealan za male a traži položaj. Razmak grmova iznosi 1 m. Na je uzgajati i druge vrste što ovisi prije svega o raspoloživom prostoru.
JABUKE
Za manje preuzgojni oblik je vretenasti grm. Jabuke uspijevaju na humusnim, ilovastim tlima. Za dobar rast potrebna je zemljana i vlaga, pa izbjegavajte sadnju na južnim položajima. Pri kupovini sadnica izaberite barem dvije vrste koje istovremeno cvatu jer se oprašuju samo sorte. Kako jabuka ima plitak korijen, okopavanje nije potrebno.
KRUŠKE
Kao i kod jabuka, za manje prostore koristi se uzgojni oblik vretenastog grma. Kruška najbolje uspijeva na i položaju, uz južni ili zapadni zid Za oplodnju je potrebna druga sorta. Kruška ima dubok korijen i traži duboka, rahla, topla i bogata tla. Gnoji se kompostom.
TREŠNJE
Trešnja u cvatnji ukras je Zbog sadi se na velikim cama. Osim toga, traži drugo stablo zbog oplodnje, a dvije trešnje zauzimaju puno prostora. Najbolje uspijevaju na dubokim ilovastim tlima, dok na. teškim i vlažnim tlima slabije ili nikako ne rode. Traže položaj od vjetra.
VIŠNJE
Višnje su bolji izbor od trešnje, manje su i za oplodnju nisu potrebna dva stabla, a treba ih saditi na južnim položajima. Nije osjetljiva na vrstu tla, no ne podnosi vlagu u tlu. Nakon berbe potrebno je grane koje su rodile odrezati i ostaviti po jedan izboj. Ako ne bude
rezana ovako, v1sn1a roditi samo na vrhovima grana.
BRESKVE
Prikladne su za manje nice. Najbolje uspijevaju na vinorodnim a potrebno im je dosta topline, dosta hranjiva u tlu i položaj od vjetra. Za oplodnju nije potrebna druga u blizini.
MARELICE
Marelice su prikladne za tople prostore uz Traže dosta sunca, vlažno tlo i dovoljno hranjiva. Kako cvatu u rano prosu štete od mraza, pa prilikom kupovine tražite otpornije sorte.
SADNJA
Prije sadnje iskopajte jame dubine 40 i dimenzija 60 x 60 cm. Na dno stavite tri lopate stajskog gnoja ili komposta, a na to dodajte dvije lopate vrtne zemlje. U jamu zabijte potporni kolac do prve grane Kolac postavite s južne strane stabla na udaljenosti od oko 20 cm. Sadnicu u mješavini vrtne zemlje, stajskog gnoja i vode. Dukorijenje malo prikratite. Pripremljenu sadnicu stavite u jamu, raširite korijen i zatrpajte zemljom. Na kraju tlo ugazite, napravite zdjelicu i zalijte Mjesto cijepljenja mora biti izvan zemlje, tako da se sadnica sadi nešto više nego je rasla u rasadniku. Sadnicu privežite uz kolac. Prvih nekoliko godina sadnicu štitite od
Ml,iekarski list /2001.
Piše: Miljenko
Nadam se da su bili zadovoljni prvim pa eto još malo dogodovština mog "lancmana" Vojka.
Solun. Pun autobus turista na kružnom putovanju Vozi Vojko uskom, jednosmjernom ulicom, ispred njega osobni automobil. Najednom on stane, i ode u kavanu. Po ubrzo djelatnost sirena. Stvorila se i poduža kolona iza autobusa, a svi trube pa trube. Iz kavane konobar, gleda prostor osobnog automobila i preostalog dijela ulice, te kaže Vojku:
Jok - i ode.
Eto policajca. I on gleda, mjerka te kaže Vojku:
Jok - i ode!
Napokon, iz kavane osobnog automobila, još malo s konobarom, sjedne u auto i ode.
"Svirka" prestane i svi krenu dalje. Dokle!?
grupa vrhunskih svjetskih za povijest bizantijskog slikarstva došla je u obilazak pravoslavnih manastira i crkava (Amerikanci, Francuzi, Japanci, Englezi, Nijemci). Sve je bilo dobro dok su obilazili one poznate crkve i manastire do kojih vode dobri putevi. No, ti su ljudi znali i za male crkvice "Bogu iza ali s vrijednim i zanimljivim freskama. Jedna od takvih je i crkvica iz IX. u
Makedoniji sjeverno od Starog Htjeli su Mljekarski /;,st 9/2001.
pošto - poto do te crkvice. Ceste za autobus nije bilo. Postajao je samo seoski kolnik. Vojko se raspitao kod svojih kolega, makedonskih kako bi mogao do željene crkvice. Jedan mu kaže:
- Moraš autobusom do nje po livadama. No, pazi, ima mnogo kamenih gromada izmekojih moraš Ako se zaglaviš njih, više se
I Vojko krene, sve dobro završi i eto ih pred crkvicom i zadružnim domom pored nje. U domu je bila i prodavaonica i nakupna stanica.
Tu bitni dio
Dok su umjetnosti bili u crkvici, Vojko svrati u prodavaonicu. Ima šta vidjeti. Cijeli prostor ispunjen je cama sira u slanoj vodi i gajbama ogromnih ne baš lubenica,· ali tu negdje blizu. Ispred prodavaonice na livadi bunar s ozidanim grlom od velikih kamenitih blokova. Na to krunište Vojko sjedne s gromadom sira i par Nikakvog pribora za jelo ili posluživanje nije imao. Sve poslužuje na papiru za cement, ali na onoj unutarnjoj strani prvog papira!!!
Sir vrhunske svjetske kvalitete, isto tako a o crnom kruhu ispod peke da se i ne govori. Maže li maže moj "lancman" kad eto i bizantologa.
Šta to jedete, upita jedan od njih?
Probajte, ponudi ih Vojko. Da ne dužim. Kad su svi od od reda navalili na taj sir, i kruh, a sve servirano na papiru od za cement, te posjedali na krunište bunara, prvi progovoriše Francuzi.
Kakav je to sir, kako se pravi, kod nas ima svih sireva ali, nešto tako kvalitetno ne postoji.
Svi uzeše sira za poputbinu. Cijena je bagatelna, nisu se mogli posebno Japanci.
Finale se odigralo u skopskom hotelu. Slani sir nio je svoje. Konobar nije mogao grupi nadonašati dovoljno piva pa je donio nekoliko gajbi i je samoposluživanje, a pohvale siru nisu prestajale.
Zapadno od mjesta Rekovca nalazi se manastir iz IX. ili X. (Zapadna Srbija). Ima vrlo zanimljive i vrijedne freske, a ljudi iz daleka svijeta znaju za takve raritete.
Nažalost, promet cestom za Rekovac bio je obustavljen zbog gradnje mosta. Ponovo Vojko razgovara sa svojim kolegama koji mu objasniše kako može autobusom do manastira. Bilo je potrebno voziti par kilometara jarugom (samo za vrijeme suhog perioda) i to tako, da jedne strane autobusa idu po jednoj padini jaruge, a drugi po drugoj padini. U vožnje "od sto glasa glasa nije". Vojkova umješnost provela je autobus tim dijelom zbog je aplauzom jer takvu vožnju nisu sanjali a kamoli doživjeli. Pored freski oduševilo ih je pjevanje monahinja i izvanredna akustika crkvenog prostora.
Vrijedi se skitati Svijetom!
Piše: Miljenko
Planinarski je život pun dogodovština, pogotovo ako je planinarski staž poduži, ali naš mozak sve to lijepo arhivira. Zaboravljeni bijesnu neshvatljivom se u hladu stare jabuke, sjetih se moje prve službe.
Davne, 1937. godine otac me u PD. S ocem sam prije planinario te sam dobro poznavao staze za Bitoraj, Viševicu, Zagradski vrh, Veliki Kobiljak (Gorski kotar).
Tadašnja Fužine u Gorskom kotaru lijepo je bila razvila turizam. Brojni su gosti ljeti dolazili u dva pansiona i brojni smještaj.
Jednog dana, moga oca, koji je u to vrijeme bio upravnik pošte u Fužinama, upita jedan od turista znade li nekoga tko bi ga mogao odvesti na Viševicu - 1428 m. Otac predloži mene, on prihvati i se dana sastanemo na ugovorenom mjestu. Ugledah starog kojih 35-40 godina. Na njemu lijepo planinarsko odijelo i lijepa Fascinirale su me njegove gojzerice sa širokim crvenim vezicama. O ramenu foto aparat, na glavi šešir s nekoliko lijepih
A ja? Seoski u kratkim školskom i nekakvim gojzericama. Upoznasmo se, nažalost ime sam mu davno zaboravio. Zapamtio sam jedino da je bio iz Zagreba. Krenusmo. Dio puta vodi grebenom Plase odakle se otvaraju široki i lijepi vidici. On me pita za nazive pojedinih vrhunaca i predjela, a ja odgovaram kao iz puške, bez zamuckivanja i dvojbi. Vjerujem da je htio provjeriti moje poznavanje predjela jer tko zna što doživjeti s tim Ulaskom u šumu ja njega pitati za nazive raznih stabala. Iskreno mi je priznao da je tu tanak, pa je pozorno slušao moja objašnjenja, a zatim provjerio je li ih raspoznavati. Najteže je išlo s jelom, smrekom i tisom.
Na prvom odmorištu on otvori svoju naprti meni od velike s lješnjacima odlomi tri rebra. Ja to smazah u tren, on mi odlomi još dva rebra. Dalja prehrana svela se na sadržaj njegove izvanredno dobro snabdjevene
U mojoj je bio komad slanine, kruh, luk i vode.
stigosmo i na Viševicu. U to vrijeme nije bilo sumaglice koja danas gotovo redovito daleke vidike. vidicima koji su sa Viševice zbilja dugo smo sjedili u krajoliku i u pražnjenju njegove
na kraju izleta dao mi je 5 O dinara. Za mene je to bio veliki novac, a i moja prva zarada kao planinarskog Kod nas je tada nadnica bila 14 dinara!
TRAŽENJE SATA
Nas krenusmo na Bijele stijene1335 m u masivu Velike Kapele. Sve je protekla u najboljem redu. Vrijeme kakvo se samo može poželjeti. Runolista, ljiljana i - bezbroj. u staroj uz "ugodno" natjerivanje puhova.
Na povratku prvi je odmor bio na Vrbovskoj poljani podno Bjelolasice. je to planinska udolina prepuna razno-raznog planinskog poljskog Dominiraju žarko crveni ljiljani i visoki vunasti osjak. Marijan ode na stranu da obavi fiziološku potrebu. Uskoro, evo ga natrag te Molim vas pomozite mi sat, ne mogu ga
Bio je to džepni sat na Odosmo do mjesta gdje je ostavio hrpicu, pa tražiti u užim i širim krugovima oko hrpice. Nema sata pa nema! Sve se više saginjemo da bolje vidimo, no bez uspjeha. Najednom veseli uzvik Marijana:
Evo ga!
Rješenje je Sat je bio na alkom obješen o remen Dok je skidao alka se pomakla unazad, a sat je ispao iz džepa. Sat je visio na ali na stražnjoj strani pa kada ih je obukao to nije osjetio. Pogledao je u onaj mali za sat, a on prazan. Kako se i Marijan sve više saginjao da bolje vidi u travi, jednog je momenta ugledao svoj sat kako lijepo visi nogu.
Dugo smo tu zgodu. Marijan je poginuo u ratu a ja svaki puta kada Vrbovskom poljanom pogledam na ono mjesto i smiješak mi zaigra na licu.
CIPELE I VAGON
Toga je dana jedan od brojnih izleta PD HPT iz Rijeke. Završetak je bio na kolodvoru Fužine. Pored vagona, na . posljednjem kolosijeku, gotovo tik vagona bile su naslagane nedavno ispiljene grede. Mjesto kao stvorena za odmor i vlaka. Lijepo se razmjestimo, stavismo pod glave, uživamo u kasnom popodnevnom suncu. Svježe ispiljena smrekovina ugodno miriše. Idila. Pomalo i drijemež. Feri, koji je ležao do vagona otvorenih vrata izuje cipele i stavi ih na pod vagona pa se opusti i pomalo drijemucka. Idila
Mljekarski list 9/2001.
odmaranja traje. puta vodi o dolasku vlaka, to mu je draga dužnost. Najednom grozan krik Ferija: - Nema vagona!
Dok smo uživali u odmaranju i dremuckanju teretni je vlak napustio kolodvor! Elektro zavarene na spojevima pa nema kloparanja Vlak je doslovno kradom napustio kolodvor. ·
U Rijeci je Feri bio predmet pažnje. U punoj planinarskoj opremi hoda korzom i planinarskim dokoljenicama - bos!
KAKO ZNATE DA STE NA
Za kraj - doživljaj prije Isratkog vremena. prvih i drugih razreda OS "Kman" iz Splita bili su tjedan dana na nastavi iz prirode u HOC
Staze M'\09
Piše: Zlata
Kada se sjetim svoga djetinjstva i rane mladosti, teško je zaustaviti suze. Staza više nema, a nekada su nam bile svakidašnji život. Sve prolazi i nestaje; ne samo dragi ljudi nego i ti nekadašnji mali putevi života - staze, kojima smo ljeti i zimi uglavnom jedno za drugim svakodnevno hodali.
Kako poslije kiše zagrije sunce, ja sam se uvijek veselila izlazu sunca i novome danu, tako nastojim potisnuti u zaborav ono tužno i ružno, a prisjetiti se onog ljepšeg i veselijeg, ali onog što je i kako je tada bilo.
Za lijepog vremena, našim seoskim putem kovitlala se debela prašina, a kada su bili kišni dani onda je na tim istim putevima bilo debelo blato. Danas su u mojem rodnom selu sve ulice asfaltirane. Dobri i marljivi ljudi našeg sela svojim su doprinosom 1970. godine završili asfaltiranje svih ulica i spojili selo sa gradom.
Nekoliko nas su roditelji imali krenulo je na daljnje školovanje u gimnaziju.
Srednja škola u ono vrijeme nije bila obavezna, zato su djeca sa sela vrlo teško mogla upisati daljnje školovanje poslije osnovne škole koja je trajala samo godine, jer nije bilo dovoljno dakle prostora u tadašnjoj gimnaziji.
Prednost na upisu imali su samo Upis je odobravala specijalna komisija sastavljena od školskog savjeta, predstavnika NO
"Bjelolasica". Jedan su dan posjetili Ogulin i jasno, stari Frankopanski kaštel - Kulu. Ja sam im bio U dvorištu Kule posjedaše na pozornicu, a ja im ukratko o Kuli, Frankopanima i legende o vješticama. Na kraju, onako spontano kažem:
Eto, ja sam dosta sada možete vi malo meni nešto
A što?
Pa eto, znade li netko kakav vic?
Ja znam, odmah se Javi jedan
da
Kako znate da ste na otoku
Svi šutimo, šute i nastavnice, nitko ne zna odgovor.
Na štriku se suši toaletni papir! su u Dalmaciji pojam škrtica)
dje+i~js+va
Kotara Koprivnica, ali i uz druge razne preporuke. Jedan od uvjeta mojem ocu, da bi i mene upisali bio je da organizira prevoženje cigle zaprežnim kolima iz našeg sela. I sam je vozio ciglu iz gradske ciglane za dogradnju drugog kata gimnazije u Koprivnici jer je još nekoliko bilo potrebno kako bi se mogli upisati i sa sela. Bila je prava "lutrija" upisati se u gimnaziju. Bila sam vrlo sretna kada sam s dvije kolegice krenula u grad na daljnje školovanje. Nas sa sela nekako su tretirali kao drugog reda", a nas iz Ivanca još su nazivom Svojim i ponašanjem postizali smo dobre ocjene i pokazali da smo dobri. Naše školovanje zahtijevalo je i veliko odricanje naših roditelja jer su nam bile potrebne knjige, pa i troškovi škole (tada se a prilike su bile vrlo teške).
Od smo si nosili hranu: kukuruznog kruha, nekada prgicu sira, tvrdo kuhano jaje... Svakodnevno smo oko 5-6 km u jednom pravcu. Ljeti velike a zimi velike zime i debeli snijeg. Neprikladnu i morali smo i paziti. Putevi prašnjavi ili blatnjavi ili zameteni snijegom. Uvijek neke prepreke na putu, pa je tata znao pred nas s kobilom da nas prenese preko dijela puta gdje se razlijevao potok kojega smo zvali most". Jedne smo godine dobili gumene "Borovo" i onda smo se malo pravili "važni" jer je u njima hodanje bilo lakše i bezbrižnije (nismo ih morali paziti kao cipele).
Mljekarski list 9/2001.
Uz školsku torbu, smo nosili kantu s mlijekom ili košaru sa sirom, vrhnjem ili jajima i onoga što se moglo odvojiti od i prodati osobama (po u gradu. Tjedno ili dobivali smo za prodano novac. Neki naši ljudi iz Ivanca koji su radili na željeznici bi nam jer smo bili mali slabašni, ponijeli bar dio puta taj naš dodatni teret. Eto, pamtim te drage ljude.
Moja i ja stekli smo radne navike u r:tnom djetinjstvu i to nam je uvijek dobro došlo. Da današnja djeca i neki roditelji imaju radne navike bilo bi manje socijalnih i drugih problema oko nas.
Jedne zime, moja baka je uzgojila prekrasno - primule. Zimi ih je u prozorima što je tada bila rijetkost jer nije bilo prikladnog prostora niti su klimatski uvjeti to Rano u proone su procvale u teglama a baka me poslala da ih prodam na pijaci u gradu. Novcem od prodanih primula mogla sam uplatiti ekskurziju. Išli smo u Dubrovnik. To je za mene zaista bio veliki doživljaj; prva velika i vožnja vlakom do Splita, a od Splita do Dubrovnika brodom. Svojim roditeljima napisala sam lijepu razglednicu iz Dubrovnika i zahvalila im se što su mi ovo putovanje s razredom (Ili. gimnazije) koje eto pamtim cijeli život.
I to je bila jedna "staza" mog života na koji sam krenula prašnjavim i blatnjavim cestama, a eto dovela me do prekrasnog grada Dubrovnika.
Kasnije su zaredala mnoga druga putovanja. Redali su se gradovi, druge zemlje i što je važnije, upoznala sam mnoge nove ljude. Stjecala sam dodatna znanja i kulturu, uvai ponašanja, ali uvijek se svojoj stazi koja je kadkada bila i teška i trnovita. Ali, važno je imati cilj, biti strpljiv i uporan, i pred sebe ne postavljati prevelike zahtjeve, jer ostvaruješ ono mo-
I ne smiješ zalutati! život ide svojom stazom, a tko zna što sutra sprema, taj put bez putokaza
Piše: Ivan
SVETIŠTE @m~
U nizu brojnih marijanskih svetišta diljem Slavonije nalazi se i svetište "Gospe od Suza". Ovo je svetište nešto i datira od mjeseca kolovoza 1955. godine. koji je potaknuo tadašnjeg župnika msgr. Ljudevita Petraka da utemelji ovo svetište i pobožnost "Gospi od Suza" zbio se 28. kolovoza 1953. godine u Siracusi kada je proplakao reljef Srca Marijina nad krevetom obitelji Antonia Giusto Iannusa. Reljef je suzio do 31. kolovoza 1953. godine do 11 sati. Taj je datum župnik Petrak uveo kao blagdan "Gospe od Suza" u Pleternici, no proslavi ovoga blagdana 45 godina prethodi priprava, devetnica koja 23. kolovoza.
, Za svetište "Gospe od Suza" današnji župnik Antun kaže da je mjesto Euharistijskog slavlja, molitve i pomirenja, mjesto gdje pronalazi svoj duhovni mir. To je i mjesto gdje svi po zagovoru Gospe dobivaju odgovore na pitanja svoga srca i duše, a po Njezinom zagovoru ozdravljenje duše i tijela. lijekom devetnice, a posebice za blagdan "Gospe od Suza" na prostoru pored župne crkve Svetoga Nikole okupljaju se vjernika sa širega prostora Požeštine, ali i Posavine. O svojoj odluci o utemeljenju ovoga svetišta, pokojni župnik Petrak kazao nam je neposredno prije umirovljenja 1994. godine i ovo: "Za u Siracusi saznao sam odmah iz novina, a o tomu mi je još 1954. godine u Brodskom isusovac Stjepan Miiller, misionar. Nakon razgovora s njim, povukao sam se u crkvu i razmišljao. pred oltarom Preobraženja Gospodinova sam uvesti pobožnost "Gospi od Suza", te svake godine održavati devetnicu kao pripravu za ovaj blagdan. Sve je 1955. godine kada se u prvoj procesiji okupilo stotinjak vjernika."
vjernika, glas o devetnici "Gospi od Suza" brzo se proširio, tako da danas u ovo svetište krajem kolovoza vjernici i iz susjednih biskupija, te iz zagrenadbiskupije. Po prvi puta proslavi blagdana "Gospe od Suza" je 1994. godine uzoriti kardinal Franjo a u svojoj poruci vjernicima kardinal je naglasio: "Ovo je jedino svetište "Gospi od Suza" u Hrvatskoj, a postala je to jer se tadašnji župnik oduševio porukom poslanom prije 41 godine iz Siracuse. Bilo je to poslijeratna vrijeme kada je svijet ideološki bio podijeljen na dva bloka, Istok i Zapad. U jednom velikom dijelu svijeta Crkva je bila teško raznim njima u svom poslanju. Na Zapadu se istovremeno razvijao mentalitet bezboštva u kojemu se Bog ne ali se uskrapravo na život po njegovoj volji, po Božjim zapovijedima. I tada, Bog u svome daje znakove da se zamisli, da si ispita savjest i da se pokuša vratiti, promijeniti, obratiti. To su ti znakovi koje Gospa daje, koje je dala i u Siracusi."
O ovoga svetišta za njega, osobno, sadašnji župnik Antun kaže da je još kao mali rado "Gospi od Suza" iz rodnoga Brodskog Drenovca u Pleternicu. Kada je dekretom uzoritog kardinala Kuhaposlan u Pleternicu za župnika neposredno pred devetnicu 1994. godine, uznastojao je i dalje obosve ono što je prijašnji župni~ msgr. Petrak. Na kraju župnik kaže: "Devetnica Gospi od Suza za župu je uvijek radostan trenutak, ali i trenutak obnove kako za svaku obitelj, tako i za svakoga pojedinca. Najljepši dar Isusu je zajedništvo u molitvi ovdje na brijegu."
misno slavlje predvodio je još dvije godine kardinal a 1996. godine kardinal Vinko Od uspostave Požeške biskupije, završno misno slavlje za ovai blagdan ~dvodi biskup Antun U
Poznavanje ranih upozorasimptoma može razornog napadaja. Premda se pojava moždanog udara povezuje sa starijim ljudima, statistike pokazuju da je skoro žrtava od 65 godina. smrtnosti pala je za 40 posto u zadnjih 20 godina, boljim nostima i djelotvornijim lijekovima, moždani udar još je uvijek visoko na listi "ubojica". Moždani udar nastaje kada dotok krvi, krvna cirkulacija, u nekom dijelu mozga prestane. Stanice mozga u tom gube svoj izvor hrane i energije i nakon nekoliko minuta umirati. Sve ovo može se dogoditi na nekoliko ali u vekrvne žile koje vode prema mozgu prvo se suzuju zbog naslaga kolesterola i drugih u njima. Tada se na tim suženjima može stvoriti krvni ugrušak koji se otkine i putuje s krvlju te neku suženu ili neku drugu žilu u mozgu. Masne naslage na stijenci krvnih žila mogu postati tako debele da potpuno prekinu cirkulaciju krvi. U oko 15 posto moždanih udara slabašna stijenka krvnih žila u mozgu pukne i na taj dovede 'do krvarenja u mozgu. Može li se moždani udar?
"Apsolutno" - kaže dr. Philip Kistler, neurolog iz Massachusetts bolnice u Bostonu. "Prva linija obrane je kontrola krvnog tlaka." Stalna hipertenzija vodi aterosklerozi. Pušenje, debljina i prehrana bogata kolesterolom ubrzava taj opasan proces. Kistlerov savjet je: "kontrolirajte svoj krvni tlak barem
jednom godišnje i ako je iznad normalnog, slijedite upute svog " Ovo može samo promjenu u prehrani - restrikciju soli i životinjskih - skupa sa gubitkom prekomjerne tjelesne težine i više tjelovježbe. U drugim bit potrebni lijekovi protiv hipertenzije. Premda se ponekad moždani udar pojavi bez prethodne najave, u velikom postotku prethode mu simptomi. te simptome spadaju:
1. Utmulost, zujanje u ušima ili slabost. Ti se znakovi mogu javiti u ruci, nozi ili na jednoj strani lica i ukazuju na smanjenu krvnu cirkulaciju u mozga.
2. Privremena Taj simptom može trajati samo nekoliko sekundi ili minuta, ali ga se ne smije ignorirati. On upozorava na ozbiljno suženje arterija koje vode prema mozgu.
3. Privremena u govoru. Tu neki pacijenti opisuju "kao da su mi usta puna vune".
4. Vrtoglavica, teturanje ili iznenadni padovi. Ovi simptomi mogu biti udruženi s dvostrukim slikama u vidnom polju
Dok su ova simptoma rani, znaci, postoje i drugi simptomi: neojake glavobolje, pospanost, i iznenadne promjene proili zaboravljivost. Kad bilo što od toga osjeti, najbolje rješenje je hitan odlazak
Upoznati svog sa simptomima, ·obavljati redovnu kontrolu krvnog tlaka, razumno se hraniti, redovno tjelesno vježbati, ne pušiti i umjereno trošiti alkohol, na najboljem ste putu da smanjite rizik od moždanog udara u punom obliku. ::J
1. VAM-ovi za goveda (vitamlnsko-mikromineralni premiksi) - doziranje 0,5% u gotovoj smjesi
ANTISTRES VAMZA TELAD
VAM GT (za telad)
VAM GJ (za junad)
VAM GK (za krave)
2. MAKROPREMIKSI za goveda (vitaminsko-makromineralni premiksi) - doziranje 2,5% u gotovoj smjesi
3. VAM GK SUPER (potpuni mineralno-vitaminski dodatak za krave) - aromatiziran
- doziranje uz obrok, 100 - 200 g po kravi dnevno
4. KOSTOVIT
(vitaminsko-mineralni dodatak hrani za životinje svih vrsta i kategorija)
KORIŠTENJEM NAVEDENIH PROIZVODA
OSIGURAVATE SIGURNU I ZDRAVU PROIZVODNJU,
5. D-V, koncentrirani dezinficljens za vime - služi za dezinfekciju vimena i zaštitu od mastitisa
Za sve detaljnije obavijesti, obratite nam se s povjerenjem
VETERINA d.o.o.
Proizvodnja veterinorskih proizvoda, društvo s ogranicenom Svetonedjeljska 2, Kalinovica,. 10436 Rakov Potok Uprava: Ulica grada Vukovara 49, 10000 Zagreb, Hrvatska. Telefon: 01/61 60 352, telefaks: 01/61 15 668, www.velerina.hr
Tehnologija koja daje više!™
U rujnu tradicionalni silažni
"Pioneer dani polja kukuruza"
O datumima te mjestima održavanja "Pioneer dana polja" bit obaviješteni putem plakata koje izvjesiti po selima desetak dana prije održavanja svakog pojedinog dana polja.
Pridružite nam se i ove godine.
Dani polja prava su prilika da sami izaberete najbolje Pioneer hibridehibride kukuruza za sjetvu 2001.
VINDIJINA FORMULA ZDRAVLJA
Probiotik + Prebiotik _ SINBIOTIK
VIVIS BBL INULIN - VIVIS
SINBIOTIK Vivis
funkcionalnilight jogurt
Funkcionalni light jogurt s biološki aktivnim tvarima koje pomažu zdravlja, prevenciji bolesti ili imaju utjecaj na pojedine tjelesne funkcije.
