proizvod fermentiran s jogurtnom kulturom i dodatkom LGG-a.
Što je LGG?
Lactobacillus GG najistraženiji je probiotik, bakterija kiselog vrenja, je blagotvorno djelovanje na zdravlje ispitano i najopširnije dokumentirane.
BioAktiv LGG - osigurava sklad i otpornost organizma.
Redakcijski kolegij:
dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran
dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet. med. Antun dipl. ing. Karmen prof. dr. Zvonimir Štafa
Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj
Redaktorica: dipl. ing. Vera
urednica: ing. Mirna
Lektorica: Katarina-Zrinka
Crteži: dipl. ing. Nikola
Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb
Uprava i uredništvo: Zagreb, !lica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349
Cijena: 4,50 kn
priprema: "Hlad", Pluska
Tisak:
Orbis d.d., !lica 65, Zagreb
SADRŽAJ
KRMNE KULTURE mahunarke naše flore
HRANIDBA
Minerali za život i proizvodnju krava
VETERINARSTVO
Bolest plavog jezika __________________________________
Europska unija izvozi zarazne bolesti
ISPITIVANJE MLIJEKA
Pravilno uzimanje uzorka mlijeka prvi je i jedan od glavnih uvjeta pouzdanosti rezultata ispitivanja mlijeka
I KOZARSTVO
Pripreme za jarenje
SELEKCIJA I REPRODUKCIJA
Izbor goveda za rasplod, ocjenjivanje i klasiranje
Mladi bikovi simentalske pasmine
GOSPODARSTVO
Gospodarski mjeti mljekarske proizvodnje u 2001. godini i pretpostavke stanja u 2002. godini
EDUKACIJAmladih
Kakva edukacija treba mlijeka
RAZMIŠLJANJATERENSKOGAGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji
OBITELJI DOM
"Idu svati • banda igra"
HRVATSKAMITOLOGIJA
hst 1/2002.
naše f Iore
Poljska djetelina
(Trifolium campestre schreb.)
Poljska djetelina naraste 15 do 30 (50) cm. Stabljika je uspravna ili prilegnuta grana. U s prilegnutim dlakama, kasnije gola. je troperasto. liske su naopako jajaste, nazubljene u gornjem dijelu, blij edozelene boje. Srednja liska ima dužu stapku nego ima malo. Cvat je glavica svijetlo žute boje s 20 do 30 cvjetova; u je okrugla, kasnije jajasta. cvjetovi se objese.
Poljska djetelina je jednogodišnja do dvogodišnja vrsta. Rano cvate i osjemenjuje se pa se u tratini može dugo održati. je vrsta travnjaka Festuco Brometea sveze Mesobromion. U travnjaku sveze Arrhenatherion diferencialna je vrsta za suša staništa.
Poljska djetelina je proširena na siromašnim sušim staništima, zatravljenim oranicama, ruderalnim staništima. Dakle, na manje povoljnim tlima, s rijetkom tratinom što ukazuje da je tlo slabo opskrbljena hranjivima. Na takvim staništima širi se samozasijavanjem. Ne uspijeva na tlima dobro opskrbljenim karbonatima (vapnom).
Dobro podnosi košnju, ali i napasivanje. rado jedu je ovce. Lako se suši jer ima tanku i razgranatu stabljiku.
Gnojidbom, gnojivima, mogu je potisnuti ostale vrste, kao i kalcifikacija.
Inkarnatka
(Trifolium incarnatum L.)
Inkarnatka je jednogodišnja krmna biljka, ali ima i dvogodišnjih formi. Uzgaja se kao kultura na oranicama u kulturi i u smjesama s travama, žitaricama i krupnozrnim mahu-narkama. Osim što se uzgaja na oranicama, proširena je i u spon-
Piše: prof. dr. se. Zvonimir Štafa
tanoj flori - u Istri - s velikim brojem varijeteta. Može se koristiti kao zelena krma košnjom, silirati u smjesama s drugim kulturama, sušiti za sijeno. Vrlo dobar je predusjev za kultura. Koristi se i za zelenu gnojidbu u sustavima proizvodnje.
Korijen je vretenast, slabo razgranat. Prodire u tlo oko 40 cm duboko. Bakterijske kvržice na njemu su sitne i ima ih mnogo. Nakon nicanja u jesen formira rozetu iz koje tjera nekoliko uspravnih stabljika koje slabo granaju. i stabljike su obrasli dlakama. u rozeti je na dugim peteljkama, dok su najgornji listovi ispod glavica
Cvat je izdužena glavica crvene boje. U spontanoj flori ima varijeteta koje imaju glavicu bijele, krem, s nizom prijelaznih boja sve do crvene. Mahunica je jednosjemena. U punoj zriobi lako opadaju (truse se) i na taj se širi.
Inkarnatka najbolje uspijeva u umjerenom pojasu vlažnije klime. Podnosi mrazeve do -10°C, a pod snijegom i niže. U našim uvjetima dobro prezimljuje. Ne podnosi suvišnu vlagu u tlu. Bolje uspijeva na propusnim tlima slabo kisele do neutralne reakcije (pH 5,5 do 7,5). Povoljno reagira na vapno. Ne podnosi jako kisela i jako alkalna tla.
Obrada tla za jesensku sjetvu inkarnatke je kao i za ozimih kultura, a za proljetnu sjetvu potrebna je zimska brazda uz predsjetvenu pripremu. Povoljno reagira na gnojidbu fosfornim i kalijevim gnojivima.
Sije se u kulturi (30 kg/ha sjemena) na 2 cm dubine u smjesama s ljuljevima (talijanski, westerwoldski, engleski) te u smjesama s grahoricama ( ili dlakava), graškom i žitaricama. sjemena, odnosno omjer pri sjetvi, ovisi o potrebama na krmi i i korištenja (zelena krma, sijeno, silaža, Ml:felwrskilist 1/2002.
zelena gnojidba, U smjesama se lakše silira i suši, a može se i duže koristiti jer u cvatnji ogrubi (otvrdne).
U novije vrijeme se koristi za tla sjetvom u kasno ljeto. U naredne godine u usjev inkarnatke sade se presadnice npr. i dr. (ekološka proizvodnja).
U sušnom razdoblju, nakon sjetve tlo treba povaljati laganim valjkom.
Prihrana ovisi o sastavu smjesa, namjeravanom korištenja, i potrebite krme.
Tijekom vegetacije može ju napasti jedna vrsta pepelnice (Oidium sp.) zbog je (u takvim uvjetima) treba zaštititi.
To vrijedi za ponovljeni uzgoj u plodoredu, sjemenskoj proizvodnji ili ako je otrusila sjeme kao zaštitni usjev.
U kulturi daje urode
zelene mase 30 do 45 t/ha, a u smjesama i više, ako su povoljni uvjeti u ozimoj sjetvi. Nakon košnje slabo regenerira, ako se prvi otkos kasno skida jer je osjetljiva na jaku sušu.
Prinosi sijena iznose od 6 do 8,5 tiha, a smjese i više. Prinosi sjemena u nas su iznosili od 400 do 2.000 kg/ha.
Perzijska djetelina
(Trifolium resupinatum L.)
Kvaliteta: zelena sijeno =
Perzijska djetelina s Bliskog Istoka (Iran). Proširena je na Mediteranu. U nas od Konavala, gdje je jako proširena, pa do Istre. Osim prirodnih samoniklih formi danas su kreirani i kultivari
Zagreb, Žitnjak b.b.,
Tel. (01) 2499 504 uprava
visoke produktivnosti koji se siju kao ozimi hmni usjevi (toplija ili kao naknadni i postrni usjevi (ne podnosi mraz) u kulturi (poliježe) ili u smjesama s travama i žitaricama za zelenu krmu, sijeno, silažu. Ako ne uspije sjetva lucerne, crvene djeteline ili njihovih smjesa, naknadna sjetva ili usijavanje perzijske djeteline može iste vegetacije nadoknaditi na krmi, ali pod uvjetom ako je osigurana voda ili na vlažnim tlima. Za sušnog razdoblja brzo cvate. Tada daje niske urode.
Korijen je vretenast, razgranat, prodire u tlo oko l m. Ima dobro razvijenu glavu (rozete) iz koje tjera tijekom vegetacije puno na dugim peteljkama; šuplje stabljike mogu biti vrlo krupne. Narastu 30 do 100 pa i više cm, ovisno o otkosu i vlazi. U povoljnim uvjetima stabljika se grana
P.J.Vinkovci, kralja Zvonimira80
Tel. (032) 308 587 (01) 2499 503
fax (01) 2499 508
tel (01) 2405 732 skladište
fax (01) 2499 509
fax (032) 308 589
PROIZVODIMO, IZVOZIMO I UVOZIMOTEPRODAJEMO
NAVELIKO I MALOSJEMERATARSKOG,POVRTNOG I INDUSTRIJSKOGBIWA (
možete u preko 900
Sve naše sjeme u maloprodaji I
poljoprivrednih · apoteka diljem
Hrvatske i u našoj novootvorenoj
maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku
b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u
Zagrebu i u Vinkovclma
DTS LIVADAza košnju I lspašu DTS TRAVNIK za košnju
DTS PAŠNIKza ispašu Sudanskatrava "SuSu" grašak "Poneka"za zelenu masu grašak "Solara"za zrno mrkva "Ljubljanskažuta" repa "Brlgadler"i "Eckendorf" Jara grahorica" Jaga" I "Ebena" Ozlma grahorica"Popelsdorfer" Lucertna"OS-66", "Elga","Orca","Europa" Sve vrste djetelina i trava
_ da je stabljika šuplja, nosi grane i C':7Je~ne_~lavice lako poliježe pa traži potporu (11ul1evi,sirak, sudanska trava i dr.).
Cvat je sitna glavica, svijetlo boje s 8 do 12 cvjetova koji intenzivno mirišu na med. je paša. Stranooplodna je vrsta. Sjeme je sitnosrcoliko, glatko mrke, zelenkaste do žute boje u svim nijansama. 1000 zrna ima masu 0,7_do _0,8grama. Nakon cvatnje brzo dozrijeva i rasipa s1eme zbog se širi i u spontanoj flori. Uvjeti uzgajanja
Perzijska djetelina je osjetljiva na mraz. Na zimu su otporni varijeteti i kultivari iz kontinentalnih U vegetaciji traži dosta vlage. Izdrži i duže plavljenje i visoku podzemnu vodu, zbog je proširena na plavljenim staništima Mediterana. Dobro podnosi navodnjavanje.
Sušu podnosi, ali tada daje niske prinose jer brzo cvate i osjemeni se.
Dobro uspijeva na lakšim plodnim tlima koja su neutralne do alkalne reakcije (pH 6 do 8).
Na mediteranskim travnjacima proširena je kao ozimi usjev ako su povoljni uvjeti. nakon samozasijavanja i tijekom vegetacije. Može se sijati ~-smjesama s ljuljevima za zelenu krmi, siliranje ili si1eno.
Vrlo je prikladna za sjetvu ili nadosijavanje vlažnih travnjaka na Mediteranu, odnosno nadosijavanjem ·za popravak i krme
djetelišta u smjesi s ljuljevima na tlima gdje je tijekom vegetacije osigurana voda (nadosijavanje ili vlažnija klima).
U kulturi sije se 10 do 12 kglha sjemena. Nakon sjetve vrlo brzo. Za košnju prispijeva za šest do osam tjedana. Dobro se regenerira nakon košnje i u povoljnim uvjetima daje otkos za mjesec dana.
Daje vrlo dobre urode zelene mase (na razini uroda crvene djeteline). U zelenoj masi sadrži manje suhe tvari od crvene djeteline zbog se može dugo koristiti za zelenu krmu. lako se suši zbog šuplje stabljike, ako se pri košnji upotrijebi lomilica. Tijekom sušenja i grube manipulacije gubi i vršne grane s glavicama.
Stoka ju vrlo rado jede (radije od ostalih djetelinazapažanja autora).
U kulturi daje visoke urode vrlo kvalitetne mase, a u smjesama još više. Za sjetvu se koriste kultivari u smjesama s ~alijanskim i westerwoldskim ljuljevima poliploidrum formama za zelenu krmu, a za sijeno s diploidnim formama u omjeru sjemena 50 : 50 %.
Podzemna djetelina
(Trifolium subterrane-um)
Kvaliteta: zelena = vrlo dobra; sijeno = vrlo dobro.
_Podzemnadjetelina naraste 5 do 20 cm pa i više (vanieteti i selekcije). je troperasto, liske su sitne (varijeteti) do vrlo krup~e (sorte), prekrivene sivkasto zelenim dlakama. Cesto imaju tamnu pjegu.
Stabljika je puzava. Može biti vrlo kratka (varijeteti i sorte), ali i vrlo duga (sorte za košno pašno korištenje). U nodijima se vrlo zakorjenjuje.
Cvat je glavica bijele do boje, ima do !5cvj~tova od kojih su 3 do 4 fertilna. Mahunica je 1ednos1emena, obrasla koje služe za navlaživanje. Sjemenka je krupna, crne boje, _bog~ta Nakon cvatnje glavica se svrne i unese (utisne u tlo). Na taj se širi samozasijavanjem pri sterilni cvjetovi služe za u tlu.
Podzemna djetelina s Mediterana pa je proširena u Primorju i Dalmaciji gdje tijekom zime i u može dominirati tako pašu, a viši tipovi krmu za košnju, a sorte kreirane i za tu svrhu.
U svijetu je proširena na s mediteranskom klimom gdje su zime blage, vlažne i r~lativn~- tople. XX. je nJe°:a vnJednost u Australiji i Novom Zelandu gdje služi za popravak pašnjaka kojima je, smjese podzemne djeteline engleskog ljulja i klupš~ste oštrice uz gnojidbu fosforom kapacitet 6 do 10 puta. Jednostavnu i jeftinu proizvodnju krme je
podzemne djeteline i njenih smjesa u najintenzivnijeg Proširena je i na dubljim plodnijim tlima (pašnjaci, ali i kamenjare, rijetki šumarci i rijetka makija). Podzemna djetelina traži umjereno kisela do neutralna, suha i ocjedita tla. Dobro uspijeva u podrus blagim i vlažnim zimama. Cvate i osjemenjuje se u nastupom sušnog i toplog razdoblja. Ako ima vlage cvatnja se produži i do rujna. Za sušnog razdoblja odumire. Klije iz glavica unesenih u tlo nast u pom vlažnog razdoblja. Jednogodišnja je biljka.
Koristi se uglavnom za napasivanje (varijeteti i sorte kreirane u tu svrhu), a i za košnju sorte krupnijeg stabljike. Koristi se i kao pokrovni usjev u kulturi ili smjesama kao živi u i vinogradima Mediterana, ali i kontinentalnih dijelova.
Kada cvasti, pa i do nastupa sušnog razdoblja, mogu je intenzivno pasti ovce, goveda i druga stoka ali treba paziti da se osjemenivanje.
Osušena - predstavlja vrlo dobru pašu za ovce. U Mediteranu tijekom zime i u osigrava vrlo dobru pašu .. Gnojidbom fosfornim i kalijevim gnojivima mogao bi se kapacitet tamošnjih pašnjaka višestruko
U Australiji i Novom Zelandu kreirana je više sorata podzemne djeteline namijenjene pašnom odnosno košno-pašnom korištenja, što smo i mi utvrdili. U košnom odnosno kao živi u smjesama (u kontinentalnim uvjetima) održava se osjemenjivanjem više godina.
Minerali imaju djelovanje u organizmu krava. Nalaze se u u pojedinim organima i tkivima, u krvi i tkivnim Minerali kretanje i izmjenu tvari stanica, bitni su sastojci djelatnih tvari, vitamina i enzima, i sudjeluju u iskorištavanju energije, i drugih hranjivih tvari. Postoji izvjesna da se neki minerali nadopunjavaju i pomažu (sinergizam) ili da se suprotstavljaju, smetaju ili u iskorištavanju i djelovanju (antag<'oinrn).
Sve su to vrlo složeni i nedovoljno ispitani procesi, ali je sigurno da su minerali vrlo za plodnost, za rast ploda (fetusa), u prehrani mladih, visokih produktivnih i aktivnih životinja u visokoj proizvodnji mesa i mlijeka, za održavanje zdravlja pojedinih organa i za život životinja.
Krave moraju dobivati sve potrebne minerale s krmivima. Nedostaci se mogu javljati zbog slabije prisutnosti minerala u krmivima, što ovisi o vrsti krmiva, stadiju vegetacije, mineralnom sastavu tla i gnojidbi, klimatskim i meteorološkim uvjetima, ubiranja i krmiva.
Krmiva mogu sadržavati dovoljno minerala, a do nedostatka u organizmu može ako se minerali dovoljno ne resorbiraju u probavnom sustavu. Uzroci mogu biti bolesti želuca, crijeva i organa ili blokade drugih minerala.
Na resorpciju minerala povoljno vitamini, vitamini
A, D i E, koji izmjenu tvari i proizvodne sposobnosti životinja. Do nestašice nekih minerala može zbog slabije izmjene tvari (metabolizma) uzrokovane slabijim radom nekih žlijezda s unutarnjom sekrecijom, nekih enzima i hormona.
minerala iz organizma (zbog oboljenja bubrega i sustava), pojave proljeva i mogu dovesti do nestašice minerala u organizmu životinja. Životinje se mogu, u nestašice minerala u hrani, neko vri1eme služiti zalihama iz pojedinih organa privremenom zamjenom s nekim drugim mineralima, boljim iskorištavanjem i resorpcijom ili smanjivanjem minerala iz organizma.
Ako duže nedostaju neki minerali, to se slabijim prirastom tjelesne mase, smanjivanjem muznosti, oboljenjima i omekšanjem kosti, papaka i zglobova, ispadanjem dlake, slabijom plodnosti ili slabe teladi, zaostajanjem posteljice poslije telenja, nepravilnim gonjenjem (estrusom), slabijom oplodnjom (koncepcijom), slabljenjem otpornosti organizma i oboljenjima životinja.
Pravilna opskrba mineralima u i omjerima jedna je od važnih pretpostavki za održavanje zdravlja, plodnosti i visoke muznosti krava.
Važniji minerali u proizvodnim uvjetima
Da bi se postiglo optimalno snabdijevanje krava mineralima treba dobro poznavati vrstu i kvalitetu krmiva, sadržaj i iskoristivost minerala, te potrebe krava.
Pojedina krmiva sadrže više nekih minerala nego što je u prilikama potrebno životinjama, a neki drugi minerali mogu nedostajati. Stoga je dobro sastavljati krmne obroke s više krmiva i prema potrebi dodavati mineralno vitaminske dodatke.
U proizvodnim uvjetima govedima nedostaju minerali kalcija, fosfora, magnezija i natrija, ponekad željeza i sumpora. Krmiva za goveda sadrže dovoljno kalija i klora. Kalcij i fosfor
Trava i zelena krmiva, posebice sadrže dovoljno kalcija. Fosfora ima manje, a se mnogo fosfora gubi lošim sušenjem ili siliranjem.
Kalcij i fosfor su minerali u svim fiziološkim i funkcijama organizma i treba ih uvijek promatrati u uzajamnoj vezi. Odnos kalcija i fosfora u hrani smatra se optimalnim ako je u omjeru 1,2: 1,0 do najviše 3,5 : 1,0. Uz hranidbu travom, zelenim krmivima i sijenom taj omjer je i mnogo širi, s viškom kalcija.
Više fosfora sadrži zrnje žitarica, a mnogo krmiva kao što su uljane (sojina, suncokretova, Sa krave dobivaju u krmnim obrocima kvalitetne pa je manja nedostatka fosfora.
Dosta fosfora nalazi se i u žitnim posijama. Stoga je korisno dodavati posije brašno), posebice uz travu i zelena krmiva s mljevenim žitaricama kravama niže muznosti.
Posije dobro djeluju na plodnost, proizvodnju i kvalitetu mlijeka pa ih treba dodavati u krmne smjese za krave visoke muznosti. U kostima i zubima nalazi se oko 90% ukupnog tjelesnog kalcija i 80% ukupnog fosfora. Kalcij i fosfor nalaze se u kostima u ravnoteži s koncentracijama u krvi. Kosti na taj služe kao zaliha za održavanje normalne razine kalcija i fosfora u krvi, a u dužeg nedostatka u hrani, dolazi do omekšarija kosti (osteomalacija) i oboljenja zglobova.
Kalij i natrij
Kalij i natrij su minerali tkivnih Natrija ima više u a kalija unutar stanica. Natrij i kalij održavaju osmotsku i kiselo-lužnatu ravnotežu i usko su povezani s djelovanjem u organizmu.
Kalija ima mnogo u biljnim krmivima. Kod goveda je gotovo nedosta~ka kalija. je samo ako se hrane suhu~ krmivima s mnogo i energetskih tvan. kalija smanjuje resorpciju natrija i magnezija i treba da može uzrokovati njihov nedostatak, osobito zato što biljna krmiva sadrže malo natrija. Natrij treba stoga obvezno dodavati dopunskim krmnim i mineralnim smjesama kao sol natrijeva klorida (kuhinjsku ili sol).
natrija u organizmu je vrlo dobro regufu jim iskorištavanjem hrane, a izlu · atrija ako se nalazi u su a je za resorpciju i natrija i stoga životinje moraju uvijek imati dovoljno vode za
Magnezij
Zelena krmiva i žitarice jedva zadovoljavaju minimalne potrebe krava magnezijem. Posebice može nedostajati uz hranidbu krava bujnom proljetnom travom. Više magnezija sadrži lucerna, posije, uljane repice, soje i suncokreta.
Mnogo se magnezija mlijekom pa prema tome, visoko muznim kravama treba obvezno dodavati magnezij s krepkim krmivima i mineralnim dodacima.
Sumpor
Sumpor je potreban u prvom redu za mikrobnu sintezu u buragu. Nedostatak sumpora može se javljati u krava koje dobivaju s hranom dušika (NPN spojeve) i lako topljive i probavljive sirove u kojima nedostaju aminokiseline sa sumporom (metionin, cistin, cistein).
Kravama je dobro davati izvjesnu
Mljelwrski list 1/2002.
• sredstva za alka/no i kiselo pranje te dezinfekciju muznih
mljekovoda i hladnjaka za mlijeko
• sredstva za pranje Henkel-EcolabZagreb
neorganskog sumpora u dopunskim krmnim smjesama ako se daje urea. BENURAL S sadrži sumpor!.
S dodatkom sumpora poboljšava se razvoj buragovih mikroorganizama i sinteza mikrobnih povoljno djeluje na iskorištavanje krmiva (poboljšava se konverzija hrane) i muznost krava.
Željezo
Oko 60-70% ukupne željeza u organizmu nalazi se u krvi, u hemoglobinu eritrocita. Visoka hemoglobina (i željeza) nalazi se u krvi mladih životinja (teladi i junadi u rastu i tovu).
manje hemoglobina nalazi se u krvi krava visoke muznosti jer se mlijekom velika željeza (kao laktoferin ili transferin).
Hemoglobin u krvi krava u korelaciji je s muznosti i stoga treba željezo dodavati dopunskim krmnim smjesama i mineralnim premiksima. To bolju muznost i mlijeka.
Bakar
Za bakar treba da poboljšava iskorištavanje kalcija i željeza. Bakar sa željezom sudjeluje u stvaranju krvnih stanica i hemoglobina (hematopoeza), povoljno djeluje na izmjenu tvari i plodnost krava.
Nedostatak bakra dovodi do slabokrvnosti (anemije), slabije plodnosti, rane smrtnosti ploda, zaostajanja posteljice, slabosti kosti i otežanog kretanja.
Malo bakra sadrže suha voluminozna krmiva (sijeno, slama, kukuruzovina), kukuruz, zob, Više bakra sadrže: raž, posije, sojina, suncokretova i
Jod
Jod je osnovni sastojak tiroksina, hormona koji je za poticanje izmjene tvari, dobrog rasta i reprodukcije životinja.
Jod se lako i brzo resorbira u probavnom sustavu. Deficit jada je pojava kod stoke na paši, a varira ovisno o sadržaju joda u tlima. Povoljniji su pašnjaci i zemljišta za krmne kulture na koje vjetrovi s mora donose jada. Više jada se mlijekom.
Nedostatak jada i oslabljena funkcija štitne žlijezde se ako životinje hranimo nekim biljkama koje sadrže antitireoidne tvari kao što su: kelj, repe, repica, soja, grašak, grah i sl.
Životinje mogu dobivati jada bez posljedica. U hranu treba dodavati jod u obliku jodirane soli.
Minerali - plodnost i krava
Iz pregleda pojedinih minerala je da plodnost i ovise o mnogim mineralima
koji se moraju nalaziti u hrani krava. Nedostatak minerala, u vezi sa slabijom plodnosti, ostaje skriven i Može se svrstati u tzv. "gladni sterllitet" i ako krave mogu biti u vrlo dobroj tjelesnoj kondiciji (neuravnotežena hranidba).
Mineralima se mogu propisati utjecaji na funkciju jajnika, stanje maternice, uspješnost oplodnje (koncepcije), razvoj fetusa (teleta u gravidnoj maternici), tijek gravidnosti i telenja. Naravno, ne smiju se zanemariti ni potrebne energije i drugih hranjivih tvari.
Temeljni minerali za funkcije reproduktivnih organa i dobru plodnost su: kalcij, fosfor, natrij i magnezij. Uz ove makrominerale potrebni su za
- dozrijevanje stanice (folikula), ovulaciju i pojavu gonjenja (estrusa): mangan 1 cink 1 jod, bakar oplodnju, nidaciju jajeta i rani embrionalni razvoi: bakar,mangan - razvoj fetusa, plodnih ovojnica i tijek poroda: željezobakar,mangan 1 jod, selen 1 kobalt S mlijekom se i mnogi minerali (Tablica1.)
Minerali u mlijeku u vrlo su i promjenjivim ovisno o krmiva odnosno o raspoloživosti u organizmu krava.
Minerali se u nedostatku primanja hranom iz organizma krava ponekad u znatnijim na štetu zdravlja, plodnosti i reprodukcije. Stoga krmiva u hranidbi muznih krava moraju sadržavati (u sve minerale koji se mlijekom. To je posebno za minerale koji dolaze u mlijeku, ali su i od za dobru plodnost krava.
Nedostatak minerala u krmivima treba nadopunjavati mineralima iz premiksa. Mineralne premikse treba davati u prema potrebama krava. Moraju sadržavati Pravilnikom dopuštene kemijske spojeve i ne smiju sadržavati škodljive tvari.U Mljekarski list 1/2002.
BOLESTPLAVOGJEZIKA
Piše:Antun dr. vet. med.
Bolest plavog jezika je zarazna bolest od koje obolijevaju prvenstveno ovce, a mogu oboljeti i drugi i divlji Prema podacima ureda za epizootije, koji prati pojave zaraznih i parazitarnih bolesti u svijetu, bolest plavog jezika je u 2001. godini dijagnosticirana u: Argentini, Brazilu, Bugarskoj, t,1akedoniji, Francuskoj, Italiji, Kosovu, Spanjolskoj, Tunisu, Turskoj i Jugoslaviji. Bolest se pojavila u susjedstvu Hrvatske, pa je veterinarska služba poduzela propisane mjere kako bi pojavu bolesti u našoj državi. Smatra se da ljudi ne obolijevaju od te bolesti.
UZROCNIK BOLESTI. bolesti je virus koji može duže vrijeme preživjeti u vanjskoj sredini. Temperatura od 50°C uništava ga za 3 sata. Niska temperatura pogoduje dugom preživljavanju virusa u okolini.
ŠIRENJE BOLESTI. Primarni izvor bolesti su zaražene ovce, kliconoše mogu biti koze, goveda i divlji Zarazu životinjama prenose komarci, a i drugi insekti koji se hrane krvlju npr. obadi. Bolest se može prenijeti s inficirane na zdravu životinju krvlju ali i prilikom pripusta (spermom). Bolest je sezonskog karaktera, javlja se u vrijeme vlažnih godišnjih doba, u nizinskim krajevima i dolinama.
ZNAKOVI BOLESTI. Vrijeme od ulaska virusa do pojave prvih znakova bolesti (inkubacija) u prosjeku traje 7 dana odnosno od 5-20 dana. Prvi znak bolesti je povišena tjelesna temperatura od 41°C do 42°C, odnosno groznica koJa traje 7 dana. dan od groznice javlja se punokrvnost usni i nosne sluznice, zatim slinjenje
i pjena iz usta zbog ml1ackanja životinje. Iz nosa se u cjedi sluz, a kasnije se pojavljuje gnoj ili krv. Usne i jezik uz pojavu krvarenja.
U težim jezik je i visi iz usta te može biti tamnoplava obojen. Sluznica u usnoj šupljini se ljušti uz pojavu krvarenja i neugodnog mirisa.
Iscjedak iz nosa može se sasušititi i pritom otežavati disanje životinje.
Promjene se mogu javiti na krunskom zglobu nogu, a papci mogu biti topli i bolni na dodir. Bol u papcima prisiljava životinju da dugo leži ili hoda na koljenima.
U lakšim životinja ozdravi, dok u težim dolazi do Ozdravljenje prvenstveno ovisi o promjenama na ustima i ostalim organima. je da ugiba 20-30% oboljelih životinja.
Znakovi bolesti u goveda su onima u ovaca.
DIJAGNOZA BOLESTI. U bolest se može posumnjati na temelju promjena gubice, a kasnije i po šepanju. Bolest se precizno pretragom krvi i krvnog seruma.
Bolesti plavog jezika mogu biti slinavka i šap, zarazna šepavost, boginje ovaca, zarazni ektim i bolest slumica goveda.
Ciljana terapija ne postoji, se moraju poboljšati uvjeti hranidbe i držanja životinje što pozitivno djeluje na ozdravljenje.
PREVENTIVA BOLESTI. Prva i osnovna mjera je stroga zabrana uvoza ovaca, goveda i duboko smrznutog sjemena iz zemalja u kojima Je prisutna bolest. Uništavanjem komaraca i drugih insekata koji se hrane krvlju smanjuje se infekcije životinja.
Jedna od preventivnih mjera je i vakcinacija životinja. O
EUROPSKAUNIJAIZVOZIZARAZNEBOLESTI
Piše:Antun dr. vet. med.
U posljednje vrijeme smo s pojavom zaraznih bolesti od kojih obolijevaju životinje, a u brojnim i ljudi. Navest samo neke zarazne bolesti koje su uznemirile svijet i napunile novinske stupce, a to su: slinavka i šap, goveda spongioformna encefalopatija i
Mljekarski li.st 1/2002.
bedrenica. Neke od tih bolesti nanijele su neprocjenjive štete pojedinim zemljama. Primjer je Velika Britanija koju su u proteklih desetak godina «poharale» spongioformna encefalopatija i slinavka i šap te pritom desetkovale fond prvenstveno goveda i ovaca.
TKO JE KRIV ZA EPIDEMIJE?
Ljudski faktor je presudan u širenju opasnih zaraznih bolesti jer su zbog želje za što
zaradom brojni zakoni prirode. primjer te tvrdnje je spongioformna encefalopatija ili popularno nazvana «kravlje ludilo» koja se pojavila iz vrlo jednostavnog razloga: ovcama uginulim od zarazne bolesti scrapie, hranjena su goveda. Od strogog biljoždera, u pohlepi za što proizvodnjom a time i zaradom, godinama su pokušavali napraviti mesoždera. U toj igri, neki slikovito kažu da je izigravao Boga, gubitnik jekoji je uz sva zla koja prirodi - neke njene zakone i zato je kažnjen.
SLINAVKA I ŠAP POSTALI SU BIZNIS
Opet se vratiti na primjer Velike Britanije zbog koje je (ponovno) nastala panika širom svijeta, a prvenstveno u europskim zemljama zbog pojave slinavke i šapa, bolesti koje su toj ·zemlji prošle godine, zbog brzog širenja, nanijele velike štete u
Da su slinavka i šap, nakon pojave prvih oboljelih životinja postale biznis priznali su i dužnosnici britanske vlade. je da su pojedini farmeri namjerno (! !!) inficirali svoja stada jer je odšteta od države zbog neškodljivog uklanjanja takvih stada bila visoka.
Prilikom zakapanja ovaca zakazali su pa su lešine ovaca zakapane na vodocrpnim te su ponovno morale biti iskapane i preseljene na mjesto.
Napomenut da je Velika Britanija zemlja s jednim od najstrožih zakona uvoza živih životinja, ali nažalost sami sebi su priredili epidemiju i to prvenstveno zbog jurnjave za što zaradom.
BOLEST
Bedrenica je primjer za je sve posezao samo da uništi (masovno) drugog Amerikanci se danas s ozbiljnom prijetnjom bedrenice, ali nažalost ne kod životinja nego ljudi. Znamo da su velike sile (S.A.D. i bivši S.S.S.R.) proizvodile biološko oružje s ciljem masovnog uništavanja (ubijanja) naroda na suprotnoj strani. Postavlja se pitanje, nisu li time dali «inspiraciju» vlastitim neprijateljima koji im prijete, možemo slobodno vlastitim oružjem. Konstruiranje i upotreba bilo kojeg oružja za masovno uništavanje (nuklearno, biološko, kemijsko) plod je bolesnih umova što je pokazala povijest, a takvih umova još uvijek ima na svim stranama svijeta. I danas prijete cjelokupnoj ljudskoj populaciji!
GDJE JE U SVEMU TOME HRVATSKA?
Pored velikog zla koje je, ne tako davno, zadesilo (skoro uništilo) našu državu i koje je
MljekarskiliYt 1/2002.
desetkovalo fond te posijalo milijune mina na oranicama i livadama u Hrvatskoj, na nije dosad dijagnosticirana ni jedna od bolesti koje su poharale Europu i ozbiljno ugrozile njezin fond.
Jedna od tvrdnji je da naši, konkretno mlijeka, koriste staru tehnologiju hranidbe pa nije bilo mjesta novca) za mesnakoštano brašno te zbog toga nije ni bilo kravljeg ludila.
Možemo se našaliti i zapadnim da su njihove krave poludile od želje da daju 100 litara mlijeka dnevno.
I dok je u Sloveniji dijagnosticiran prvi kravljeg ludila, Hrvatska još uživa status zemlje slobodne od te bolesti. Nažalost, umjesto da iskoristimo tu prednost što su nas na zasad zaobišle bolesti koje ugrožavaju ne samo fond nego i izvoz proizvoda, Hrvatska još uvijek uvozi enormne hrane (npr. mlijeka) i to iz zemalja u kojima su evidentirane opake zarazne bolesti.
Pritom novinari vrebaju · po našim stajama i postaju eksperti za zarazne bolesti te objavljuju senzacionalne naslove (sjetimo se kravljeg ludila), prvenstveno zvog što naklade, ne koju štetu mogu nanijeti hrvatskim i animalnih proizvoda iznošenjem neprovjerenih tvrdnji. Osnovno pravilo je da zbog vrlo osjetljive situacije u E.U. ali i kod nas, sve informacije treba temeljito provjeriti kod mjerodavnih službi, a ne izigravati koji sve bazira na rekla-kazala te zbog takvog neozbiljnog pristupa stva~ati paniku. V
VETERINARSKA SLUZBA POLOZILA ISPIT zasluga u ulaska (uvoza) zaraženih životinja ili proizvoda koji mogu potjecati od takvih životinja svakako pripada
hrvatskoj Upravi za veterinarstvo koja u suradnji s mjerodavnim institucijama propisuje i provodi mjere je glavni cilj zaštita zdravlja ali i zaštita fonda od zaraznih bolesti.
U prilog tome govori i otvaranje laboratorija za dijagnosticiranje GSE-a u kojem se koriste najmodernije metode s ciljem pravovremenog otkrivanja te bolesti. Na našu veliku svi dosadašnji rezultati velikog broja analiza bili su negativni.
KAKVU HRANU UVOZIMO?
Hrvatska uvozi velike hrane,· možemo s velikom tvrditi sumnjivog porijekla i kvalitete, umjesto da u zapadnu Europu izvozi proizvode (meso i mlijeko) koji iz dokazana zdravih uzgoja. Za uvezenu hranu Hrvatska je u protekloj godini potrošila, prema izjavama
ISPITIVANJE MLIJEKA
oko milijardu dolara (! ! !).
Umjesto da mi u Europsku uniju izvozimo proizvode iz zdravih uzgoja, mi od njih kupujemo proizvode sumnjivog porijekla i kvalitete jer je njihova prodaja u državama smanjena zbog straha od zaraze Takvi proizvodi redovito su i jeftiniji i na taj primamljivi uvoznicima.
STETOCINE U HIRVATSKOJPOLJOPRIVREDI
Problem poljoprivrede nije tako jednostavan kako se Odgovornost prvenstveno leži na ljudima koji donose odluke, ali i na samim poljoprivrednicima, te MJERODAVNif0 (veterinarima i agronomima).
U Hrvatskoj još dugo vremena zarazne bolesti biti glavne u poljoprivredi, nego to biti velik broj je rezultat rada upravo ovakvo stanje u poljoprivredi i milijarda dolara uvezene hrane.
Uzimanje uzoraka odredeni je postupak pri kojemu se za ispitivanje sirovina ili proizvoda uzima reprezentativni uzorak cjeline.
STO JE UZORAK MLIJEKA I KAKO OSIGURATI NJEGOVU ISPRAVNOST?
U cjelokupnom sustavu ispitivanja mlijeka od proizvodnih jedinki i proizvodnog gospodarstva, vrlo je važno pravilno uzimanje uzoraka mlijeka. Ispravnost rezultata ispitivanih uzoraka i dokazivanje ispravnosti mlijeka temelji se prije svega na dobro uzetom uzorku mlijeka. Tako možemo da je uzorak mlijeka ona mlijeka koja po svojem sastavu i osobinama može prezentirati cjelokupnu mlijeka iz koje je uzeta.
Vrlo složeni i uvjeti proizvodnje mlijeka u našim gospodarstvima, a i mlijeka brojna su mala gospodarstva koja mlijeko na sabirna mjesta, svakako su dosljednog propisanih metoda i postupaka pri uzimanju uzoraka i osiguravanju njegove ispravnosti. Obzirom na takve uvjete postavlja se pitanje kako ispravno definirati postupak uzimanja uzoraka, slijediti smjernice
dobre proizvodne i laboratorijske prakse te kako udovoljiti kriterijima (ISO 707:1997; EN ISO 707:1997,) europskih standarda o uzimanju uzoraka mlijeka.
Prije svakog uzimanja uzoraka neophodno je definirati cilj i vrstu ispitivanja uzoraka. Svaka metoda i pojedinih pokazatelja sastava i svojstava mlijeka ima posebne zahtjeve obzirom na uzorka, uzimanje uzorka, te postupanja i uzorka.
Svrha uzimanja uzoraka mlijeka može biti višestruka:
1.Komercijalni uzorci (ekonomski). Rezultati ispitivanja služe za cijene mlijeka pojedinog prema mlijeka, pri je bitna zaštita interesa i
2.Selekdjski uzorci. Rezultati ispitivanja uzoraka mlijeka služe za kontrolu i uzgojne vrijednosti proizvodnih životinja.
3.Preradbeni aspekti. Uzimanje uzorka i rezultati ispitivanja uzoraka služe za preradbenih osobina mlijeka za pojedine proizvode, temelj su za usmjeravanje mlijeka u preradu i randmana u preradi mlijeka.
4.Zdravstveni aspekti. Sa zdravstvenog aspekta svrha uzimanja uzoraka mlijeka je utvrditi zdravstvenu ispravnost mlijeka i otkloniti uzroke loše mlijeka.
Ml:felwrski list 1/2002.
Tehnikaza preuzimanjei mjerenje mlijeka mora biti "umjerena",tj. atestiranaod strane DZNM
B. POSTUPAK UZIMANJA UZORKA
MLIJEKA IZ RASHLADNOG BAZENA, A OD KOJI SAMOSTALNO
MLIJEKO
(TZV. ROBNI
Uzimanje uzorka obavlja autocisterne, svakodnevno ili prema planu. Proces uzimanja uzorka traje tijekom
preuzimanja mlijeka u autocisternu tj. u protoku preko i automatskog uzoraka mlijeka. Da bi uzorak bio reprezentativan, je dužan prije preuzimanja mlijeka mješalicu rashladnog bazena i najmanje 5 minuta miješanje cjelokupne mlijeka i tek tada preuzimanje mlijeka. U .
Opaska:Postupakuzimanjauzorakaistijekakoza fizikalna i kemijska,takoi za mikrobiološkaispitivanja
I KOZARSTVO I
PRIPREME
ZAPREDSTOJECEJARENJE
Piše: Bunta,dr.vet.med.
1. PRIP~ OBJEKTAZA
PREDSTOJECEJARENJE
Prije jarenja objekt u kojem se jarenje odvijati potrebno je za tu svrhu pripremiti. Iz objekta treba izbaciti staru stelju, a zidove i pod oribati i dobro isprati toplom vodom pod tlakom. Nakon pranja prostor treba dezinficirati otopinom za dezinfekciju koja se priprema i primjenjuje prema uputi Za raspršivanje otopine dezinficijensa može se koristiti vinogradarska prskalica. Tako pripremljeni prostor, prije smještanja životinja u bokseve, treba obilno nasteljiti slamom (minimalno petnaestak centimetara). Pod bokseve treba redovito nadosteljavati, jer prostor na kojem borave životinje mora biti uvijek suh (toplina od poda!). mikroklima osigurava se i ventilacijom prostora otvaranjem i zatvaranjem prozora, vrata i Ukoliko je postotak vlage previsok, kod životinja se pojavljuju zdravstvene poremetnje.
Organizacija prostora u objektu (u sezoni jarenja) važna je za odvijanje normalne proizvodnje. Površina podnog prostora u boksu mora optimalno
Mljekarski list 1/2002.
odgovarati broju smještenih životinja. Po boksevima se formiraju grupe koza ovisno o terminu jarenja. Prostor za jarad treba pregraditi u bokseve 1m x 1m (za smještaj 4 - 5 jaradi) ili 2m x 1m (za 8-10 jaradi). Boksevi za smještaj jaradi su unutar boksa u kojem borave odrasle koze. Pregraditi ih treba pokretnim pregradama koje se mogu tako da se kasnije ovisno o potrebama, mogu proširiti. Na visini od cca 5 centimetara od poda možete staviti rešetku napravljenu od dasaka radi (razmak izmedasaka je 2-3 cm). Na rešetku stelja debljine desetak centimetara. Stariju, odbijenu jarad, rasporedite u zasebne bokseve i grupirajte po spolovima i dobi. Boksevi u kojima boravi jarad trebaju imati jasle, hranilice za smjesu i kante za napajanje. Kada vremenski uvjeti dozvoljavaju, jarad treba što više boraviti na otvorenom prostoru. Stoga je potrebno ograditi prostor za ispust jaradi.
2. POSTU~AK S JARADI U PRVIM DANIMA ZIVOTA
·
U sezoni jarenja potrebno je posvetiti veliku pažnju i brigu stadu koza. Kozu je neposredno pred jarenje najbolje odvojiti u zaseban boks i sa strane
I KOZARSTVO
promatrati tok jarenja (ne uznemiravati životinju!). Ukoliko se jarenje ne odvija normalno, kozi trebate pružiti sami ili zatražiti veterinara. Ubrzo nakon jarenja (unutar jednog sata) uslijedi izbacivanje posteljice koju treba odmah ukloniti. Ukoliko koza ne izbaci posteljicu a najkasnije dvanaest sati po jarenju morate pozvati veterinara. Odmah po jarenju, jaretu treba odstraniti sluz iz nosnica i usta, osušiti ga trljanjem slapiom ili krpom. Pupkovinu treba skratiti na duži-ni cca 5 cm. Skare prije upotrebe morate iskuhati u vodi (10-15 minuta) i uroniti u dezinfekcijsko sredstvo. Dezinfekcija pupkovine obavlja se otopinom joda (1~2kapi kapnite u pupkovinu i njenu okolinu). U prvom satu života jare mora dobiti obrok mljeziva kao i tijekom prvih pet dana. Ukoliko majka jareta nema dovoljno mljeziva jaretu možete dati mljezivo druge koze koja u istom danu laktacije kao i majka jareta (npr. jare starosti dva dana mora dobiti mljezivo od koze koja se ojarila prije dva dana). Višak mljeziva stavite u iskuhanu bocu ili najlonsku te naljepnicom s datumom pohrane mljeziva. Tako pripremljenu s mljezivom spremite u (prije primjene obvezno mljezivo zagrijati na 40 stupnjeva).
Odgoj jarad.i može se provoditi na
a) odvajanje jaradi od koza odmah po jarenju. Jarad odvojite u zaseban boks i puštajte k majkama na sisanje više puta dnevno. U bokseve smjestite jarad starosti.
b) boravak jaradi s kozama u boksu, odnosno odvajanje u zaseban boks (npr. po jarad boravi s kozama, a po danu u zasebnom boksu). ·
c) jarad boravi stalno s kozama (najlošiji odgoja).
d) umjetni odgoj jaradi primjenom zamjenice. zamjenica koristi se kao zamjena za mlijeko i primjenjuje se u odgoju jaradi. Priprema se prema uputi otapanjem praha zamjenice u toploj vodi cca 50 stupnjeva). Otopina zamjenice priprema se neposredno pred napajanje te je temperatura gotovog napitka kod primjene 39 stupnjeva. Napajanje se obavlja iz kanti sa dudama ili iz cijevi - žlijebova. Za cca 10 jaradi duljina žlijeba mora biti 1,8 metara. Zlijeb se postavlja na visine 25-30 centimetara od stelje. Sav pribor koji se koristi kod napajanja mora biti besprijekorno Nakon primjene pribor treba isplahnuti hladnom vodom, oprati u vodi .sa deterdžentom i dobro isprati. Primjena zamjenice u odgoju jaradi ekonomski je isplativa.
Od 6.-30. dana starosti, jarad se hrani kozjim mlijekom u od cca 1,7 litara dnevno. Od 30.-35. dana dnevnu kozjeg mlijeka po jaretu treba smanjiti na jednu litru. 35. dan jare treba izvagati. Ukoliko je težina jareta barem 2,5 u odnosu na porodnu težinu, desetak dana potreba dnevna kozjeg mlijeka po jaretu je 0,5 litara (jutarnji obrok). U da jare nije dostiglo težinu, i dalje dnevno treba dobivati po jednu litru kozjeg mlijeka.
Prihranjivanje jaradi sijenom treba u dobi od 2 tjedna, a smjesom u dobi od 3 tjedna. Smjesu u treba davati jaradi po volji, a kad dnevna potrošnja smjese po jaretu bude iznosila cca 400 grama, valja podijeliti u dva obroka (jutarnji i Sijeno i vodu jarad mora imati stalno na raspolaganju.
Važno je da se u svakom od navedenih odgoja jaradi osigura zaseban, suhi, obilno nasteljen prostor s dovoljno dnevnog svjetla. U prostor za jarad treba postaviti hranilice za smjesu, jasle za sijeno i kante za vodu.
Odmah po jarenju jarad treba vitaminizirati (AD3E i Selen), a u dobi od 4 tjedna tretirati protiv parazita. O
IZBORGOVEDA ZABASPLOD, OCIENlll'ANIE I
Piše:
Josip Haluška,dipl. ing.
Kod izbora najboljih ženskih rasplodnih goveda vrednuju se uzgojne vrijednosti svakog grla, koje je proizvod uzgojnog programa, nalazi se pod kontrolom proizvodnosti, oznaje selekcijskim brojem i uvedeno u evidenciju.
Ocjena i klasiranje ženskih rasplodnih grla obavlja se na temelju podrijetla, proizvodnje mlijeka, masti i proteina, i eksterijera ili vanjštine. Na osnovu podataka o podrijetlu (Rodovnik) definirani su uvjeti koje životinja treba zadovoljiti da bi bila svrstana u klas u. Po ovom kriteriju životinja bi trebala imati dvije generacije poznatih i kontroliranih predaka. Proizvodne osobine najvažniji kriterij prilikom ocjene i klasirania za ženska grla, a kod muških grla kriteriji su rezultati testova. Eksterijerne osobine su ocjenom tipa, oblika vimena i nogu za ženska rasplodna grla, odnosno tipa i oblika za ženski rasplodni pomladak i muška rasplMljekarski list 1/2002.
KLASIBANIE
Tablica1: Proizvodnjamlijekai masti u 305 dana po pasminama
simentalska pasmina holstein pasmina
Tablica2: vrijednostitjelesnihmjeraza kombiniranismjerproizvodnje tjelesna mjera cm
- visina grebena 132-144
- visina trupa 132-141
- opseg grudi 185-200
- širina prsa 46-54
- dubina prsa 68-74
odna grla. Pod tipom podrazumijeva se izgled i okvir grla s obzirom na prikladnost za smjer proizvodnje.
Pod oblikom podrazumijeva se i pojedinih dijelova tijela i njihova povezanost. Radi ocjene tipa i oblika služimo se tjelesnim mjerama.
Rasplodne krave ocjenjuju se na osnovu podrijetla, laktacijske proizvodnje i eksterijera. Kontrola proizvodnje mlijeka mora biti obavljena po A metodama Internacionalnog komiteta za kontrolu proizvodnosti nih životinja (ICAR). proizvodnje mlijeka za ocjenu je proizvedene masti i proteina u standardnoj laktaciji. Zakon o odredio je uvjete za uvoz ženskih rasplodnih grla pri je uvažio uzgojni cilj u programu gojidbenog stvaranja goveda u RH pri ocjeni osobina uzgojna valjanih ženskih grla. Odreje najniža dopuštena razina proizvodnje mlijeka po uvezenom grlu ili za majku (ako ne postoji podatak o vlastitoj proizvodnji) izražena standardnom laktacijom u trajanju od 305 dana za pojedine pasmine. (Tablica1.} Navedene vrijednosti su donje granice za obje pasmine. Bez obzira na pasminu i smjer proizvodnje roditelji moraju biti
Ml/ekarski li,st 1/2002.
tjelesna mjera cm
- dubina trupa 63-84
- dužina trupa 175-185
- duljina leda 80-93
- duljina zdjelice 45-58
- širina zdjelice 45-56
poznati i kontrolirani. krave sa završenim rastom, ovisno o smjeru proizvodnje i pasmini, trebaju imati vrijednosti tjelesnih mjera za kombinirani smjer proizvodnje navdene u tablici 2.
Ocjene za vanjštinu temelje se na okviru (duliini, yisini, širini i dubini životinje). Zivotinja mora biti u tipu pasmine, skladne i nježne konstitucije. Prsni koš mora biti dubok, širok, a sapi ravne i široke. Ravna linija i duboki zadnji dio trupa. Glava suha i plemenita, vrat tanak i dug, koža tanka, gipka i srednje debela, dlaka sjajna. Pravilan stav zadnjih nogu i papci. Kod vimena ocjenjuje se smještaj, povezanost i Poželjno je veliko prostrano, duboko vezano i pravilno smještena vime. Dužina sisa (5 cm), pravilan razmak prednjih sisa (13-15 cm), i debljina sisa (2,5 cm), bez pasisa i i dobro razvijeni susperzioni ligament.
Vanjština goveda procjenjuje se za svako pojedino svojstvo metodom Linear scoring a mjeri se Lidtinovim štapom i vrpcom.
Rasplodne junice i ženski rasplodni podmladak goveda ocjenjuje se i klasira na temelju klase roditelja i ocjene
vlastitog eksterijera. Kod izbora rasplodnog podmladka vodi se rao proizvodnji majke i ma koji trebaju biti pozitivno progenotestirani. Uvidom u rodovnik svakog grla osim vlastitih, postoje i podaci za oba roditelja. Kod majke se pažnja na proizvodnju mlijeka, masti i proteina u 305 dana laktacije, a kod podaci o proizvodnji njegovih odnosno progenotestovi (UV). Rasplodne junice se uzimaju samo od pozitivno progenotestiranih koji imaju uzgojne vrijednosti. Prilikom izbora steonih junica poželjna pojedina svojstva ocjenjuju se ovisno o postavljenim uzgojnim ciljevima. Kod ocjene eksterijera obratiti pažnju na tip i oblik. Kriteriji ocjene po eksterijeru treba prilagoditi dobi grla. Poželjna je težina steone junice 550 kg, steonosti 4-7 mjeseci, starosti kod prve oplodnje 14-16 mjeseci a dob kod prvog telenja da bude 24-26 mjeseci. Pripust ženskih rasplodnih grla treba obaviti kod težine 60-65% u odnosu na težinu (380-400kg).
Klasiranje ženskog rasplodnog podmladka
I. klasa - junice moraju potjecati od elitnog oca, oca I.a i I. klase i od elitne majke i majke I.a i I. klase s ocjenom tipa i oblika (4).
II.a klasa - junice od elitnog oca I.a i I. klase i majke elitne I.a i I. i II. klase a ocjena za tip i oblik mora biti 3,5. II. klasa - junice mogu biti od oca elitnog , I.a I. i II. klase i majke elitne, I.a, I. II. i III. klase, a ocjena za tip i oblik 3,5. III. klasa - junice od elitnog bika i bika I.a, I. i II. klase i majke elitne, I.a, I., II. i III. klase i "Z" krave, ocjenom za tip i oblik 3,0. Elitne krave imaju pored kriterija za I.a klasu,
nastavak sa strane 17.
ustrajnost u proizvodnji. "Bikovske majke" su najbolje krave (I.a klase) iz populacije a služe za proizvodnju muškog rasplodnog podmladka - bikova. Pri izboru bikovskih majki vaju se uzgojne vrijednosti za mlimast, proteine i protok mlijeka. Krave u zemaljskoj kontroli - "Z"samo su pod kontrolom rasplodne proizvodnje.
U proteklih par godina u R. Hrvatsku uvezen je veliki broj visoko steonih junica simentalske pasmine (Austrija, i holštajn pasmine (Nizozemska, ali se ponekad nisu poštivah navedeni uzgojni parametri i kriteriji pJi izboru ženskih grla za rasplod. Sto se kupoprodaje steonih junica u RH, ona se provodi putem aukcijskih prodaja koje organizira Hrvatski selekcijski centar. Cijene junica formiraju se na bazi osnovnih cijena pojedinih kategorija goveda, za cijenu klase i za visinu steonosti.
Prije 20 godina uveden je sustav linearnog ocjenjivanja goveda. U ranijem sustavu ocjenjivanja eksterijera pojedinih dijelova tijela i skupna svojstva (tip, oblik, vime) ocjenjivani su ocjenom dva do pet. Metodom Linear scoring svako svojstvo ocjenjuje se širokim rasponom ocjena 1-9.
Kod simentalske pasmine ocjenjuje se 20 svojstava plus dva dodatna, a kod holštajn pasmine 16 svojstava. Dodatno se može ocje-njivati još 11 svojstava. Na temelju pojedinih opisa i ocjena za navedena svojstva formiraju se ocjene za tri glavna svojstva (okvir, noge i vime). Na osnovu tih ocjena faktora dobije se ocjena grla za eksterijer. Svaka zemlja Europskog saveza uzgajatelja goveda dužna je linearnom metodom ocjenjivati goveda.
MLADIIIIOVI
SIMENALSIEPASMINE
Piše:DaliborWolf, dr.vet. med.
U razdoblju od travnja do rujna 2001. godine "Centar za reprodukciju u Hrvatske d.o.o", Zagreb-Križevci, otkupio je iz performans testne stanice ukupno 6 bikova simentalske pasmine po programu uzgojno-selekcijskog rada na toj pasmini. To su bikovi iz uzgoja krava koje su osjemenjene sjemenom najkvalitetnijih bikova iz Austrije i Njihovi su odabrani na osnovi testova i prema potrebama pojedinih linija u Hrvatskoj. Bikovi Salas K 608 HB 7483, Pablo K 609 HB 7484, Vezuv K 610 HB 7485, Pirk K 612 HB 7487, Vuk K 613 HB 7488 i King K 614 HB 7489 su u proizvodnji sjemena i njihovog testa osjemenjivanja 2002. godine.
Otac biku Salasu je Stego iz poznate linije Steg-Stromer koja je do sada dala puno kvalitetnih bikova. Stego se po svojoj i skladnosti tijela, a posebno je interesantan zbog svojih naime, na 91 imao je pozitivnu laktaciju od 1082 kg mlijeka i postotak masti 3,99 tako da je za dobio uzgojnu vrijednost 135, a ukupna uzgojna vrijednost je bila 126. U se za nalazi na 3. mjestu a za telenja na 6. mjestu.
Bikovi Pablo i Pirk sinovi su bika Peppo iz linije Husar, oteljeni u svibnju 2000. godine. Pablo je od uzgajatelj a Tome Bukal iz a Pirk od Zdravka iz V Otac Pepo je iz istog kruga bikovskih a odabran je zbog svog izuzetnog izgleda i vrlo dobrog testa na Naime, 158 je imalo prosjek prvih laktacija 5150 kg mlijeka s vrlo dobrih 4,12% masti i 3,48% bjete je zbog toga imao ukupnu uzgojnu vrijednost 120. Majka Pabla, Ralle ž. br. 71261926 imala je prosjek laktacije 6339 kg mlijeka.
Vezuv i Vuk su sinovi bika Waxsin iz poznate linije HorrorHornung koja je dala veliki broj vrlo kvalitetnih rasplodnih bikova. Njegove 62 imale su prosjek prvih laktacija 5511 kg mlijeka sa 4,17% masti i 3,48% i zbog toga je u dobio ukupnu uzgojnu vrijednost 116. Bik se zato, što mu imaju kvalitetno i prostrano vime, te je proglašen najboljim.
Majka Vezuva, Bajka ž. br. 72041908, od Nikole Bukal iz Brezina, imala je prosjek šest laktacija 5235 kg mlijeka a majka bika Vuk, Nadia ž. br. 80074277, od Vesne Gregar iz Virja, imala je prosjek tri laktacije 6463 kg mlijeka.
Bik King je sin bika Korsara iz linije Kanis-Fez-Max u Austriji. Oteljen je u srpnju 2000. godine kod Zvonka iz Kupinca. Korsar je bik izuzetnog eksterijera, u okviru i vimenu je su imale prvu laktaciju +397 kg od populacije s ukupnom uzgojnom vrijednosti 129. Majka Kinga, Gondola ž. br. 720227715, imala je prosjek laktacije 6356 kg mlijeka sa 3,7% masti.O
Opis slike po procesnim fazama (1. - 15.)
1. Temeljem podataka HSSC-a poznato je da 60,29 % poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj raspolaže s 1 - 3 proizvodna grla, 34,49 % gospodarstava ima 4 do 9 proizvodnih grla, 3,93 % gospodarstava ima 1O do 15 grla i 1,29 % gospodarstava ima 16 i više proizvodnih grla.
2. Gospodarstva mlijeko na sabirnom mjestu gdje je neophodno uzeti reprezentativni uzorak, uzorak i ispravno do primopredaje u hladnjak autocisterne.
3. uzorak mlijeka gospodarstva mora prezentirati cjelokupnu mlijeka, tj. mora ispravno uzeti uzorak.
4. Rashladni bazen za mlijeka na + 4°C nalazi se na sabirnom mjestu, a sabiranje mlijeka te uzimanje uzoraka mlijeka obavlja educiran za obavljanje tog posla. mlijeka traje sve do predaje mlijeka u autocisternu.
5. uzorak sabranog mlijeka uzima prilikom preuzimanja mlijeka u autocisternu. preuzima uzorke mlijeka i uzorak sabirnog mjesta s dokumentacijom o primopredaji mlijeka i uzoraka.
6. Specijalno vozilo (autocisterna) za prijevoz mlijeka je opremljene za preuzimanje mlijeka te hladnjakom za i transport uzoraka mlijeka na + 4°C.
7. Na prijemnoj rampi u mljekari obavlja se primopredaja mlijeka iz autocisterne, primopredaja uzoraka mlijeka uzoraka sabirnih mjesta te dokumentacija. U hladnjaku prijema mlijeka u mljekari se uzorci .za Laboratorij poljana do trenutka predaje u laboratorija na + 4°C.
8. Specijalno vozilo laboratorija doprema uzorke mlijeka od mljekare i selekcijskih službi (na +4°C) do Laboratorija u poljani.
9. Kašete s uzorcima mlijeka
1O. Selekcijski uzorak kojeg uzima kontrolor selekcijske službe izravno u gospodarstvu a uzorak prezentira mlijeka svake proizvodne jedinke.
11. Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u poljani (unutarnji i vanjski izgled).
12. Analizator za ispitivanje kemijskog sastava mlijeka i broja somatskih stanica u mlijeku.
13. Analizator za ukupnog broja mikroorganizama u mlijeku.
14. Elektronska obrada podataka nadležna za izradu i povezanost s korisnicima usluga.
15. U neusuglašenosti mlijeka s obzirom na broj somatskih stanica i prisustvo rezidua u mlijeku u odnosu na "PRAVILNIK", informacija se i prema nadležnoj veterinarskoj inspekciji. Povratna informacija o rezultatima ispitivanja se: • mlijeka • mljekarama • HSSC-u • veterinarskoj inspekciji
i pretpostavkestanja u 2002.godini
Piše: doc. dr. se. Zoran
Gospodarsko stanje i neke pretpostavke razvitka ne daju povoda za veliki optimizam s obzirom na sposobnost proizvodnje mlijeka da konkurira otvaranju tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
Stanje i okviri razvitka u cjelokupnom gospodarstvu neposredno se odražavaju na industriju i izravnu proizvodnju. Mjerilo gospodarskog razvitka neke države je društveni bruto proizvod koji, pojednostavljena, predstavlja dolarsku vrijednost svih roba i usluga koji se proizvedu tijekom jedne godine. NAKON NEKOLIKO GODINA KOLEBLJIVOG RASTA (ILI PRIKRIVENOG PADA) DRUŠTVENOG BRUTO PROIZVODA U HRVATSKOJ JE ZA GODINU ZABILJEŽEN PRIMJETNIJI RAST OD 4,1%. Ekonomske ocjene ukazuju na ovaj rast kao posljedicu kreditiranja i investicija, te porasta potrošnje koja je porastom (?!) i mirovina. Pozitivno je što se inflacija drži u niskim granicama, a relativno je stalan devizni koji je prema nekima nerealan jer jaka kuna ne stimulira izvoz i popravljanje proizvodnje za konkurentnost na tržištu.
Naše veliko sa stajališta gospodarskog razvitka vanjski dug (11,4 mrd. USD), negativni saldo vanjskotrgovinske razmjene (oko 4,1 milijarda USD minus izvoza u odnosu na uvoz), te visoka stopa nezaposlenosti (preko 22%).
Meso i proizvodi 16% Duhan i duhanski proizvodi 7% i proizvodi od 13%
Mljekorski list 1/2002.
i riblji proizvodi 19%
U godini se smanjenje rasta bruto društvenog proizvoda, bez promjena u rješavanju visoke stope nezaposlenosti, manjka u vanjskotrgovinskoj razmjeni i visokoj zaduženosti. POZITIVNO JE ŠTO SE U PLANIRANJU PROIZVODNJE MOŽE SA ZADRŽAVANJEM STABILNOG DEVIZNOG IAKO SE PRETPOSTAVLJA SLABLJENEKUNE U ODNOSU NA NOVOUSPOSTAVLJENU MONETU ZEMALJAEUROPSKE UNIJE.
Gdje se u tim kretanjima i stanju nalazi mljekarska proizvodnja i što se može u ovom za razdoblje godine? Broj muzenih krava u nas se stalno smanjuje.
Grafikon 1: Struktura uvoza u 2001. godini
Riba
Pretpostavka je da se ovaj trend nastav1t1 1 godine nekim najavama ulaganja u obnovu govedarstva. S obzirom na tromost i cjelovitog sustava državne potpore (financijske i razvitku poljoprivrede u nas, te neustrojenost cijelog sustava koji treba pratiti obnovu i uravnoteženi razvitak govedarske proizvodnje, realno je smanjenje broja grla ili u najboljoj mjeri zadržavanje istog stanja kao godine.
Kako nema podrške proizvote stupnja odgovornosti za dosljedno i ispunjavanje mjera proizvodnje mlijeka, nerealno je i rast muznosti po muzenom grlu.
TAKO SE KAO, VJEROJATNO, JEDINI IZVOR MLIJEKA U PRERADI, KOJA BI DONEKLE UBLAŽILASTALNI MANJAK
MLIJEKA U NAS, (I POTREBA) OTKUPA ILI
ROBNOSTI PROIZVEDENOG MLIJEKA.
Podaci u tablici 2 za protekle dvije godine dobiveni su iz dokumentacije, a za 2001. godinu korišteni su podaci o stanju kao i procjene s godine. Podatke za 2001. godinu treba shvatiti uvjetno, samo kao pokazatelj kretanja. podatke imat na raspolaganju tek polovicom godine. Stalni izvor neslaganja su i namuženog mlijeka, te potrošnja u gospodarstvu, kao i gubici u proizvodnji. su poznate samo otkupljene koje su dospjele mlijeka - mljekarama.
Procjena u tablici 2 je prema stvarnim podacima dobivenim anketiranje,rn obiteljskih gospodarstava s brojem krava i po grlu. Podaci s manjeg broja gospodarstava uzeti su kao za u cijeloj
Hrvatskoj.
Tablica 2: Broj grla, proizvodnja i otkup mlijeka Jedinica
Broi muzenihkrava l(Tia
Tako se u prikazane tri godine vidi stalni rast muznosti po grlu i proizvodnja na razini od oko 3 litara. Ukupna proizvodnja je na razini od oko 700 milijuna litara, a otkup je na gotovo 410 milijuna litara (58,66% ukupne proizvodnje). Prikazani podaci ukazuju na nosti svježeg mlijeka koja bi, u preradu, umanjila nedostatak mlijeka za potrebe mljekarske industrije i potrošnje.
Grafikon 2: Struktura proizvedenog mlijeka po muženom grlu
GodlD IO Otkupljeoomlijeko
Tehnologija proizvodnje mlijeka držanja i hranidbe muznih krava, a u ovim uvjetima ne može se mijenjati. se mijenjati ni struktura pa se teško može muznosti iznad 3 litara mlijeka po grlu. cijena mlijeka u nas je relativno visoka za uvjete tržišta. Smanjenjem carinske zaštite za 1-2 godine vrlo je izvjesno njena trajno smanjenje na 0,50-0,55DM po litri. Samo u razdoblju do 2003. ili 2004. godine može se zadržavanje ili sadašnje cijene koja se od otprilike 2,55 do 3,15 (na strateškim po litri mlijeka. OVA RAZINA MOŽE SE ODRŽAVATI SAMO NA STALNOG NEDOSTATKA MLIJEKAZA PRERADU I POTROŠNJU. DOK JE CARINSKA ZAŠTITA DOVOLJNO JAKA I UVOZNO MLIJEKO SKUPLJE, MLJEKARSKA INDUSTRIJA DODATNIM PREMIJAMA STIMULIRATI NA PREDAJU MLIJEKAZA OTKUP.
Grafikon3: cijena
3,002,50 j 2,00 o 1,50a ~1.000,50 · ·
o,oo-~-~
• na bazi 3/o/om.m.
U posljednje tri godine je proizvocijena - franco dvorište (osnovna cijena + državna premija + premija mljekare) za mlijeko 3,7% porasla s 2,29 na 2,75 kuna.
Teško je govoriti o realnosti ovih cijena i jh s istim cijenama u okruženju. Cinjenica je kako u susjednih zemalja ova cijena koleba od 2,09 do 2,29 kn/litra (0,55-0,65 DM/litra). Cijena sadrži sve stavke kao u nas s tim da troškove prijevoza mlijeka do mljekare (franco mljekara). Kada od cijene mlijeka u nas oduzmemo troškove sabiranja mlijeka (0,25-0,45 kn/litra), dobit gotovo istu razinu kao u zemljama s kojima se Za usporedbu su odnosi potrošnog materijala u proizvodnji hrane, cijene kupljene hrane, te ostale cijene u poljoprivredi. Isto tako, korisno je dohotke koje postižu na istim razinama muznosti. Takvu analizu provest u jednom od tekstova godine.
Kako su se prodajne cijene mlijeka odražavale na dohodak u nas može se vidjeti prema podacima u tablici 3. Uzeti su podaci anketiranih gospodarstava s 10 i 20 muzenih grla i na razini proizvodnje-otkupa od 3500 i 4500 'litara po grlu. su cijene koštanja u proizvodnji i s troškovima kamata i otplate kredita, jer je to realnost dijela naših koji posjeduju osnovno stado.
Tablica 3: Cijene koštanja mlijeka prema visini proizvodnje (prodaje) i broju grla
Ciiena mliieka kn/litra Indeks ciiena na bazi 1999. 1999. 2000. 2001. 1999. 2000. 2001. Bez kredita
10
10
20
S kreditom
10 grla 3500
10
20
Mljekarskili,st 1/2002.
Tako je proizvodna cijena za gospodarstva s 10 grla i proizvodnjom mlijeka od 3500 litara porasla od 2,38 na 2,61 kuna. Na višoj razini proizvodnje, cijena se kretala od 2,25 do 2,40 kn/litra. Porast cijena je 6,58% i 9,64%. U gospodarstvima s brojem grla su cijene proizvodnje od 2,00 do 2,43 kn/litra, a su rasle od 9,79 do 11,10%.
Proizvodna cijena mlijeka je pri kreditiranju proizvodnje u našim uvjetima. su ulaganja na razinama 5 i 10 grla (50% ukupnog kapaciteta). Na nižoj razini su nabava grla i muzne opreme, a na višoj su dodani troškovi adaptacije objekta (detaljniji prikaz bit u jednom od tekstova ove rubrike).
Proizvodna cijena mlijeka u poslovanju ovih gospodarstava s korištenim kreditima su 2,51 do 2,72 kn/litra u 1999. godini, od 2,60 do 2, 78 kn/litra u 2000. godini, te od 2,73 do 2,94 kn/litra u 2001. godini.
VIDLJIVO JE DA SU U
UVJETIMA TAKVI POSLOVALI S GUBITKOM, A RADI SE O STADA I
PRODAJOM MLIJEKAU NAS.
Što se za 2002. godinu ne se promjene cijena. promjene, odnosno realno smanjenje neto cijene (može se pretpostaviti današnja razina cijena, ali franco mljekara, dakle prijevoz) pretpostavlja se u razdoblju.
Kako je prikazano, dio koji je u posljednje vrijeme investirao u svoju mljekarsku proizvodnju, servisirat troškove kredita iz vlastitog dohotka ili akumulacije, dakle naknadu za vlastiti rad i otpis vrijednosti objekata, strojeva i opreme.
TAKVO STANJE JE SAMO KRATKOTRAJNO ODRŽIVO, AKO SE NE ŽELI NARUŠITI
GOSPODARSKI POLOŽAJ, TE SPOSOBNOST KONKURENCIJE I RAZVITKA NAŠIH MLIJEKA.0
MA EDOOCIIATREBAPHOIZVODACIMA MLIIEKM
Piše: Damir dipl. ing.
U Križevcima je od 12. do 16.
studenog 2001. godine održan petodnevni za
Odgovor na ovo pitanje dali su mladi, perspektivni mlijeka, oni se glas teško probija do mjesta na kojemu se o njihovoj sudbini!
Na dodjeli certifikata na kraju petodnevnog svi polaznici su se složili da je upravo ovo pravi mlijeka pod nazivom "Management farme". je organizirao edukacije! j Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu u suradnji s Visokim gospodarskim i Srednjom gospodarskom školom u Križevcima, a uz potporu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva te Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske. je održao gospodin Fokko H. Tolsma iz nizozemske tvrtke VeeproHolland, - s 25-godišnjim stažem instruktora u trening-centru za proizvodnju mlijeka u Oenkerku u Nizozemskoj.
je prošlo 47 mlijeka iz 10 hrvatskih županija i 4 agronoma iz Križevaca. O kakvim se radilo najbolje govore brojke: starost - 31 godina, broj krava koje posjeduju - 21. Bio je to, dakle, više nego reprezentativan uzorak naših jakih, mladih, perspektivnih mlijeka koji su se živjeti od ove najzahtjevnije poljoprivredne proizvodnje.
je bio kombinacija teoretskog i a organizirali smo ga tako da je prijepodnevni dio nastave preveden u stajama, a poslijepodnevni u i to prema principu: "teorija je samo praksa na papiru" (a ne nešto drugo). Dok sam pozivao mlijeka na gotovo su svi da biti prisutni svih pet dana jer je zaista teško organizirati zamjenu na svom gospodarstvu za tjedan. Koliko je bio uspješan, pokazuje podatak da su gotovo svi polaznici sudjelovali u od 9.00 sati u ponedjeljak do 12.00 sati u petak i nitko nije drijemao tijekom poslijepodnevnog teoretskog dijela u toploj predavaonici nakon i prijepodneva provedenog u hladnim stajama. dio održan je u novootvorenoj staji za 30 muznih krava Srednje gospodarske škole, a da staja nije još u punom pogonu (nisu još telenja junica), koristili smo i staje uglednih iz okolice: Dragutina iz
Treme, Zeljka iz Cirkvene i Marijana Hartmana iz Sv. I. Zabna. Njima i svim ostalima koji su pomogli da ovaj uspješno organiziramo iskreno se zahvaljujem. dio bilo je teško organizirati s tako velikom skupinom
polaznika, ali visoki stupanj razumijevanja discipline polaznika olakšao je posao i voditelju i meni kao organizatoru i prevoditelju na im odajem veliko priznanje. Radilo se po "japanskom principu": prvi red drugi red stoje, red stoje na balama slame, red na prikolicama itd.
Program obuhvatio je najvažnija managementa farme, a to su:
- uzgoj i selekcija
- kvaliteta krme i hranidba
- mužnja, muzni mastitis
- održavanje zdravlja papaka
- reprodukcija
- uzgoj podmlatka
Kroz aktivno sudjelovanje polaznika obuhvasu i mnoge druge teme kao što su izgradnja staja, preventiva i tretman i bolesti, ocjena tjelesne kondicije, ocjena konformacije i tipova krava (aAa sistem) i izbor bikova za UO, korištenje rezultata kontrole evidencije na farrni itd.
Polaznici su jednoglasni u ocjeni da samo ovakav tema koje njima život tj. maksimalno s dvosmjernom komunikacijom, može razinu njihovih sposobnosti za bolje svojih gospodarstava.
Tijekom dotaknuta su mnoga pitanja koja se organiziranja i funkcioniranja sustava potpore mlijeka, a ponajviše se odnose na savjetodavne usluge, uzgojna-selekcijski rad, veterinarske usluge, državnu poljoprivrednu politiku, gospodarenje zemljištem, obrazovanje, a i neke druge kao što su usluge korekcije papaka i Više je nego je sustav koji pruža potporu mlijeka u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno okrenut stvarnim potrebama samih Taj je sustav uglavnom i proizvokoji nemaju "visoke zahtjeve" jer nisu specijalizirani i/ili nisu potpuno sa svojim razvojnim potrebama. Podsjetimo se da je stada u proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj M{jekarski li,st 1/2002.
ispod 4 krave.
Postoji, u Hrvatskoj u ovom trenutku jedan broj perspektivnih, jakih, uglavnom mlijeka koji predstavljaju ove proizvodnje u Hrvatskoj, su predstavnici bili polaznici ovog i koji nikako ne mogu biti zadovoljni sustavom potpore oko sebe. Taj sustav naprosto ih podcjenjuje jer nije u stanju odgovoriti na njihove realne potrebe. Mnogih svojih potreba nisu ni svjesni jer im se rješenja ne nude. Tijekom ovog puno se raspravljalo o potpore koje realno postoje, ali ih nisu svjesni jer im se ne nude.
Kako te probleme rješavati? Prvi korak je zasigurno otvoreni dijalog i komunikacija na ravnopravnoj osnovi zainteresiranih strana. Da bi mogli ravnopravno komunicirati sa svim institucijama, službama i ostalim dijelovima sustava potpore, mlijeka moraju najprije bolje komunicirati da bi mogli jasno iskazati svoje interese. U praksi susjednih i drugih zemalja s razvijenijim sustavima u poljoprivredi je pravi put kojim su došli do statusa koji imaju, a to je putem interesnih udruga. Na petodnevnom prisutni mlijeka imali su dosta vremena i za komunikaciju. Dobar dio polaznika bili su holstein goveda i njima je tijekom izgleda potpuno sazrela odluka da prije osnuju udrugu holstein goveda na nivou Hrvatske, o duže vrijeme razmišljaju. simentalskog goveda su se organizirali u nacionalni savez. Ta dva saveza kao usko specijalizirane
Piše:mr.se.
EDUKACIJA mladih
interesne udruge, zasigurno biti ravnopravni partneri za dogovor o stvaranju i efikasnijeg sustava svekolike potpore mlijeka koji im je hitno potreban da bi se mogli nositi s konkurencijom koja ih u okruženju kad u Europsku Uniju. Jedan od dijelova u navedenom sustavu potpore je obrazovanje i kontinuirana edukacija mlijeka. Ovogodišnji u Križevcima i isti takav od prošle godine na farmi Poleve - "Zelene žetve" u pokazao je da u Hrvatskoj postoje uvjeti za obuku i edukaciju i sadašnjih mlijeka kao i koji im pružati potporu. Upravo su vještine i znanja ono što nedostaje ali i Navedene novoizfarme namijenjene obuci i edukaciji u proizvodnji mlijeka su preduvjet, ali ne i dovoljna garancija, za pokretanje boljeg sustava obrazovanja i edukacije. Nedostaju - koji biti instruktori na tim farmama - trening centrima. Ovakvi jevi moraju postati želimo li smanjiti gledan raskorak onoga što se predaje u školama i na fakultetima i onoga realnoga, stvarnoga što se radi na obiteljskim gospodarstvima koja su deklarirana kao temelj poljoprivredne proizvodnje Hrvatske.
Koliko je ovakav edukacije mlijeka uspješan, pokazuje ocjena koju je jedan od polaznika dao nakon što mu je certifikat. Ocijenio je s 3,5 boda. Oni koji su prošli znaju zašto. Znate li i Vi? Ako ne znate, vrijeme je da nešto poduzmete.
RAZMIŠLJANJA TERENSKOG AGRONOMA
MLIJEKORASTENAPOLJU,
OBRADA ILI KOREKCIJA PAPAKA
KOD KRAVA
Obradom ili korekcijom papaka krava, koza i ovaca te ove problematike bavim se 10 godina. po svijetu vidio sam da se ovoj problematici u zemljama s razvijenim poklanja vrlo velika pažnja.
Mljekarski list 1/2002.
KRAVA JE BOŽJE STVORENJE STVORENO NAMA NA KORIST BRINIMO SE O NAŠIM KRAVA S DUŽNIM POŠTOVANJEM
U Nizozemskoj, zemlji malo od pola Hrvatske s gotovo 16 milijuna stanovnika i oko 2 milijuna krava, vele:
Naš moto za
"Obrada ili korekcija papaka kod muznt"h krava je abeceda govedarstva i prot"zvodnje mlijeka.. Ako ne ztlRŠ abecedu, tada ne ztlRŠ ni pt"sati ni
Drugim nisi dobar dobar niti dobar mlijeka. Na fakultetu se mnogo a u praksi malo toga radilo i mogu slobodno malo prakse znalo. Završivši Agronomski fakultet nisam znao kravama ili korigirati papke. To kao studenti jednostavno nismo smo o obrezivanju papaka ali obrezati papke kravi i rješavati probleme bolesnih papaka nažalost nismo
Kao da to nije važno. Ali sve latinske nazive na kravljoj lubanji ili kralješku, to smo morali znati. Kao da je to u tehnologiji uzgoja i držanja krava i proizvodnji mlijeka najvažnije. Tada su, sada davne 1972. godine, likvidirali staju s kravama na Agronomskom fakultetu. Za održavanje staje više nije bilo novaca. Kao da je nastupila deviza djeco pa morati raditi». Od tada smo mi studenti, zajedno s našim profesorima, krave gledali samo na slikama ili na farmama za vrijeme ekskurzija. Krave od tada više nismo imali, niti smo se o njima više mogli brinuti te tako u praksi obrezivati i papke kravama ostalim.
tada na ekskurzijama mnoge naše društvene farme, koje su kontinuirano postepeno propadale, a stalno su uvozili visoko junice iz zemalja gdje su papke kravama obrezivali ili korigirali najmanje dva puta godišnje, nisam vidio da se tom problemu polaže nužna i potrebna pažnja. Kasnije sam da su mnoge krave na tim farmama propale i baš zbog nebrige o papcima.
Merie osobno pomalo smetaju izrazi «zemlje razvijenepoljoprivrede i razvijenog kao da mi našu poljoprivredu i naše nismo do sada razvijali. Ne može se da mi nemamo dobre poljoprivredne Meni se osobno neke stvari - što se našeg školovanja na srednjim, višim sada visokim poljoprivrednim školama i fakultetima - ipak ne Po završenom stupnju školovanja i diplome morao bi stajati s dobrim ili potpunim poznavanjem prakse. Nažalost, iz naših škola izlaze koji praksu nedovoljno poznaju i tu je glavni problem nerazvijenosti naše poljoprivrede i krojenja pogrešne agrarne politike te našeg zaostajanja za drugim zemalja. Rezultat toga je da Hrvatska danas uvozi mlijeko i rasplodne junice, a da je proizvodnja mlijeka
po kravi godišnje ispod 3 000 litara.
Kada sam u Austriji, Italiji, Nizozemskoj i Sloveniji vidio kolika se pažnja obradi i korekciji kravljih papaka nabavio sam potrebnu literaturu i pripremio o tome jedno predavanje. Nakon dvije godine moj:ih zimskih predavanja, upitao me Josip iz Molvi: "Gospon agronom, vi to nama lijepo zimu predarete, a možete li vi nama u štali pokazati kak se to dela". Tada sam se s da ja to u praksi ipak nikada nisam radio. Došavši do spoznaje «badava ti nauka, ako nema dobre prakse«, a ako nema dobre prakse, nema ni dobre tehnologije, nazvao sam kolegu Vladu Tumpeja iz Ptuja upitao ga gdje u praksi mogu korekciju papaka. Kada sam zatražio da budem službeno poslan u Sloveniju da korekciju papaka, nisam naišao na razumijevanje, a da sam svojim seljacima da im to pokazati, nije bilo druge nego uzeti 10 dana godišnjeg odmora, u Sloveniju i u Austriju kako bi raditi korekciju papaka. Na i osposobljavanju naših poljoprivrednih savjetnika prošle godine u Nizozemskoj, dva dana sam radio na korekciji papaka s inženjerom Klostermanom, jednim od najboljih instruktora na tom
Da bi se ova vještina, potrebna je dobra volja, ljubav i briga prema životinjama, dobra literatura i dobar instruktor.
ŠTO JE TO KOREKCIJA PAPAKA ?
Najmanje dva puta godišnje kravama treba pravilno obrezivanje i brušenje viška rožine izrasle na papcima jer ona smeta životinji kod stajanja i Ml/ekarski li.Yt 1/2002.
hodanja. Kozama pet do šest puta, a ovcama tri do ~etiri puta, u stajskim uvjetima držanja.
KOJE SU POSLJEDICE NEREDOVITE
KOREKCIJE PAPAKA ?
Nepravilno tabana papaka, uslijed dolazi do cijele statike kostura životinje.
Javljaju se bolovi u zglobovima nogu i u su izuzetno velika.
Male površine tabana papaka nalaze se pod kod krava od 500 do 850 kilograma.
Isti je problem kod koza i ovaca, a je razmjerno njihovoj ·
Kod mladih životinja dolazi do postepenog iskrivljivanja stava nogu, uslijed nepravilnog i nejednakog razvoja i rasta papaka se mijenja i narušava statika kostura, tetiva i
Kod prednjih nogu vrlo su nutarnji papci razvijeni od vanjskih; može biti i obrnut.
Kod zadnjih nogu vanjski papci rastu i razvijaju se od unutrašnjih i krava stoji samo na vanjskim papcima.
Pravilno vanjskih i unutarnjih papaka mora biti 50 % : 50 %.
Nepravilan rast uzrokuje do omjera 80 % : 20 %.
Dolazi do pucanja rožine tabana i odljepljivanja vanjskog dijela rožine, a u nastale pukotine i rane ulaze bakterije koje razaraju rožinu i izazivaju upalne i gnojne procese.
Kada se ovo jednom desi,v ostaje do kraja života životinje. Zivotinja postaje trajni invalid. unutar zglobova i tetiva više se ne mogu ispraviti, bez obzira na daljnju korekciju papaka. Uslijed bolova životinja se nalazi pod stalnim stresom. Slabije jede i slabije probavlja hranu, daje manje mlijeka ( od 10 %, do 70 %).
teže ili vrlo teško, ostaje (a onda je prvi krivac veterinar), može do teleta u mjesecima
Lakše obolijeva od mastitisa, gubi na težini i dobroj kondiciji. živi.
KADA PRVI PUTA IZVRŠITI KORBKCIJU
PAPAKA?
Kod junica koje ste, dok su bile telad, vezali uz jasle i koje nažalost, cijeli svoj život biti u štali vezane uz jasle, prvu kontrolu - a po potrebi i korekciju papaka treba obaviti u starosti od 8 do 10 mjeseci, drugu kada je junica
3 do 4 mjeseca i mjesec dana poslije telenja.
To je vrijeme najbržeg razvoja mlade krave i u tom vremenu kod zadnjih nogu vanjski papci se gotovo dvostruko razviju od nutarnjih i mlada krava, prvotelka postaje postepeno trajni invalid.
Kod junica koje nikada nisu bile vezane su odrasle u ispustu i na pašnjaku pravilan je razvoj nogu, dobar razvoj zglobova i papaka, ali nužna redovita kontrola a po potrebi i korekcija.
EKONOMSKA ŠTETA ZBOG NEREDOVITE
ILI NEPRAVILNE KOREKCIJEPAPAKA ?
Proizvodnja mlijeka po kravi 4 000 litara godišnje.
Ako je samo minus 10 % to je = 400 litara, što u 305 dana laktacije dnevno iznosi samo 1,3 litre ili po podoju u jutro 6,5 deci i toliko dcl
Prava sitnica, gotovo se i ne vidi. 400 litara mlijeka x 2,5 kune = je samo 1000kuna.
1000 kuna, a papaka 80 do 100 kuna, dva puta godišnje 160 do 200 kuna i još ostane za umjetno osjemenjivanje .
1000 kuna po jednoj kravi pa puta 5, 6 ili 10 krava, to je ozbiljnih - pet, šest ili deset kuna.
DA LI SE ISPLATI KRAVAMA DVA PUTA GODIŠNJE PREGLEDATII PAPKE?
Lošemu gospodaru ne.
A što ako krava zbog i bolesti papaka daje dnevno manje 2 ili S litre mlijeka?
Mljekarski list 1/2002.
Piše: Zlata
Najljepši i najveseliji u selu moje mladosti pa i danas bili su svatovi (svati). Svadbe su se održavale u jesen po završetku svih poljoprivrednih poslova, u mjesecu studenom poslije Svih Svetih. Poznata je "Sveti Jendraš - sve dekle zamuž daš". Drugi dio svatova je za Novu godinu, Sveta tri kralja, pa do fašenka. Bilo je to i zbog lakše pripreme hrane jer tada nije bilo hladnjaka za mesa, i ostalog što se pripremalo, a bilo je i više vremena jer su poljski poslovi bili dovršeni.
Od upoznavanja, prošnje, "snoboki", zaruke samo negdje, pa "ozovi" u crkvi i još drugih u svakom selu trajali su do dana
Kada su dekle završile osnovnu školu koja je tada kod nas bila samo 4 razreda, a malo koja je išla u opetovnicu, (u neobvezni peti razred), se pripremati i koja bi dekla mogla za koga. Bile su to vrlo mlade djevojke od 16 do 18 godina. Samo rijetke kao ja, jer sam išla u gimnaziju, udavale su se sa 20 godina i bile "stare dekle" u selu.
Dakle, su ih od malena pripremali i planirali s kim i za koga bi se koja mogla udati, odnosno oženiti. Kada je došlo vrijeme išlo se "vu snoboke". Najprije su poslali neku strinu, vujnu, baku ili nekoga od povjerenja da "ispita situaciju" bi li mogli snoboki. To se radilo po mraku i u tajnosti da selo ne sazna jer bi bila sramota ako se brak iz tko zna kojih razloga, ne može ostvariti.
Ako je pak sve dobro bilo došli su snoboki. je drugo jutro selo znalo što je za miraz i kako su se dogovorili. To su bili "rali" zemlje, gorice, ždrebica, krava ili junica, prasica i drugo, zatim namještaj ormari, kreveti, stol i stolci, krevetnina, blazine i vankušnice, vilani, ponjave, platno.
Iza toga su prave pripreme za svatove. Negdje su bile i zaruke, ali to je bilo no obvezno je bilo "ozivanje" tri puta u nedelju kod poldane mise u crkvi. Kada je dogovoren datum svadbe, su pripreme vezane za samu Odabrane su svinje koje su malo tovili, šopali su guske i race, išli u mlin "na pajtlin" po friške brašno za i kruh, najavili se rodbini i onima koji su trebali pripremiti mladinu (pure, guske race, kokoši, piceke), zatim sira, vrhnje, jaja, orahe i drugo, te tjedan pred svadbu sve prikupiti kako bi glavna gazdarica mogla pripremiti gozbu. Zanimljivo je da se živad, jaja, sirevi, orahi i drugo, kada su drugi imali svatove. Sve su pisali u jednu teku tko je šta donio. Muški dio se brinuo o vinu, pa su tako pretakali da bi se što prije
izbistrila, a pripremili su i rakije i to što starije; nekada koliko je bila stara mladenka ili mladoženja. su napravili spisak gostiju. Gozba je bila u mladenke i mladoženje, a tek mnogo kasnije u društvenom domu što je za bilo jednostavnije i lakše iako ne i jeftinije. Trebalo je ocijeniti koliko uzvanika može stvarno jer su bile prostorom.
Pozivanje na svadbu poseban je Negdje su išli roditelji, negdje mladoženja sam ili u pratnji muzike kroz cijelo selo, od do uzvanika.
U moje vrijeme svirala je pleh muzika "banda". Tako je bilo i u mojim svatovima prije više od 40 godina. Svirali su nam popularni "Habeki" koji su godinama svirali u svatovima.
Prije svatova raspremane su sobe, "hiža" je ružama od krep papira, lancokima od papira, svetim slikama, a najvažnije je bilo veliko ogledalo dva prozora, "zrcalo" Na njemu je sapunom bilo lijepo ispisano "Zivjeli mladenci" jer su oni ispred njega sjedili.
U vrijeme dok još nije bilo struje, nasred sobe visjela je velika lampa na petrolej, a u kutovima su svjetlile "karabiterice". Stolovi i klupe i po koja stolica posebno za mužikaše, su od susjeda i rodbine, a u nekim mjestima od vatrogasnog društva koje je onda imalo dom, stolove i klupe. unaprijed se znalo svatovi biti koji dan. Kroz naše selo išli su u crkvu i svatovi iz susjednih sela: Kunovca, Pustakovca i Botinovca. Ako je bilo dovoljno mužikašov, u jednom danu znalo je biti i nekoliko svatova.
Kad je "banda" zasvirala, dio svatova krenuo je od mladenca najprije po klencerice u mladenkinu ili neku pored nje. Zatim su se po mladenca a onda s kapitanom, deverom,
IZRADA LAKTOFRIZA
Laktofriz je oblika/ tip "Alfa Laval" /. je iz materijala AISI 304, izoliran, oplašten izvana limom, opremljen sa poklopcem na gornjoj strani, elektromotornom redukcijskom mješalicom, digitalnim tennometrom, izljevom 051, gumenim s unutarnje strane, programatorom koji povezuje sve funkcije temperature, i mješalice, i kompresora) i kompresorom. Sve zajedno smješteno je na postolje sa regulacionim nogama. Dno laktofriza tipa "Alfa Laval". freonom na donjoj podnici.
Garantni rok 12 mjeseci. Osiguran servis i rezervni dijelovi (u periodu od sedam godina).
REFERENCE
-LURA d.d. (Dukat, Sirela, Mljekara Zadar)
- "VINDIJA" d.d. Varaždin
- "KOKA" Varaždin
- "LEDO" Zagreb
- "MLJEKARA" Pula
- "MILS" Split
- od 100 - 2000 I vertikalne izvedbe
- od 2000 - 12 000 I horizontalne izvedbe
IZRADA TRANSPORTNIH CISTERNI ZA MLIJEKO
Kapacitet 1000 - 2500 litara (neizolirani i izolirani)
PRENOSIVE CISTERNE ZA
MLIJEKO - PRIJEVOZ ILI
SKLADIŠTENJE
PRENOSIVE CISTERNE ZA PRIJEVOZ MLIJEKA SA PUMPOM za proizvodnju opreme za prehrambenu i kemijsku industriju
podsnehaljama, klencericama i ostalim svatima po mladenku. Tu su se kompletirali i onda išli u crkvu. To je bilo lijepo svatova nekoliko puta po istoj ulici, pogotovo ako je bilo lijepo vrijeme, a mi djeca svaki puta bi na ulicu i vikali "svati idu, svati idu banda igra". To je bilo veliko veselje u kojem je sudjelovalo gotovo selo, i stari i mladi. Ispred svatova zastavnik je nosio prelijepu "svatovsku" zastavu, huškalo se i pjevalo, a mi smo djeca za svatima pogotovo ako je svirala dobra limena glazba - pleh muzika, jer to je bio veliki Slavilo se kako kod koje a nekad i tri dana i tri Pripremali su za tolike goste fruštuk, svatovski objed i A kakve su sve "s~lancije, molitve, govorancije, pjesme i kola bili obavezni u to ranije vrijeme - u broju našeg lista. U
Piše: MatijaDamjanov
Dolazi Jesen i dani najpovoljniji za svatove, svega ima u izobilju. U davna vremena, prije rata, druga izabirah su roditelji ih cijela Gledala se na rod divojke, koja doniJetl više "tala ili risa " tj. više zemlje. DivoJke su se prije udavale jako mlade, sa 15 godina. U prosidbu su išli svekar i svekrva i to nediljom Nakon prosidbe, momka i divojku tri puta se navisti u crkvi, tada se mogu dogovoriti za svadbu. Svadba se održavala utorkom. Moma!<-i divojka imaju svako svog koji za njih poziva svatove. Cauš je za tu prigodu na glavi ima šešir ružmarinom i s tri osušene paprike pojasprane zrncima i jaspama. Preko ramena ima dva otarka a u ruci nosi žilu i sa vinom. Na svatovski ponediljak kod divojke se kite ružmarini, a zatim se vozi mladina ruvo u U utorak ujutru se skupljati svatovi, posli se snajinoj i to: svekar, svekrva, stari svat, kum, posnaška, dever i deveruša. Stigavši u snajinu svekar JUdanva sa parom a ostali svatovi novcem. Snaja je u najboljoj rubini sa krunom na glavi. Zatim svi idu na u crkvu, a poslije se snajino1 Nakon užme snaja, deveruše i žene pevaju KITE tj pesme kod i to:
SVEKRU:Svekredadosamodobarbud1 1 pa ti sna;uranoneprobudi,
SVEKRVI:Svekrviceti majkojedina,voljisnaju ko i svogasina, KUMU: A/ imamomi !tpogakuma, i kumicukaogolubicu,
STAROM SVATU: A! si dobartinaš stari svate, ova kita pravitaje za te,
POSNAŠKE: Posnaška je najmi!tja nama, na 'glave joj svilena marama,
BARJAKTARU:Barjaktaru svog barjaka,jer tu ima svakaki momaka
U snajinoj posli otac daje blagoslov mladencima.Mladenci kleknu pred stol na kojem je sveta voda, otac ih tri puta pita žele li blagoslov od Boga, zatim popije malo vina pa da zetu a zatim koja malo otpije, a ostatak baci prko sebe. Otac ih zatlffi blagoslovi NEK VAM BUDE
SRETNO I BLAGOSLOVLJENO OD DRAGOG BOGA I OD SRCA MOGA. Stari svat mladence omotakabanicom te ih zavrti, da se mlada ne bi znala vratiti Kad snaja izlazi iz roditeljske svatovi pevaju:
Krenu iz dvora,njenasrcezaplakati mora.
Mila majkona svemuti fala, što st meneza Matiju dala.
Zatim odlaze u mladoženjinu cilim putem pevaju
Savio se ružmarinpa visi, aoj Mando više curanisi,
Oj Mattjo žuta karanftjo,ko se ne b1 tobom okttio.
Kad u mladoženjinu svatovi peva1u:
Svekrviceotvaraj kapi/U, evo 1Je snaja u avliju ili
Svekrviceotvara/ kapiju I evo ttfe snaja tz domaja.
Mladoženja ulazi u svekrva sna ju te se izljube.
Snaja donosi dva kruva i dvije vina te daje svekrvi. Nakon toga, mladi par mora sest na malu pred njih se zapalji a u krilo sna1e stavi se malo <lite koje ona danva torbicom punom slatkiša. Slijedi blagoslov isto kao i u snajinoj Stari svat ih omota kabanicom i uvede u KIJER gdje mladoj raspuste pletenice, a zadnju a zadnju mladoženia ili svekar odrežu te joj stave kapicu; od tog vremena više ne smi1e biti gologlava. Nakon sna1a i posnaška obilaze svatove, a oni ih dariva1u. Oko baqaktar unese snajme darove. Cauš pnkazuje darove svaki put kako se snaja pobnnila za svekra i svekrvu " i tako redom a uvik završi: kako je mogla tako je smogla, AMEN.
Pjeva se i pleše sve do jutra, a zatim se prati kum doma. Cauš otprati mladence i svekra doma te je svadba završena. Prve nedilje nakon svadbe snaja ide svojim roditel1ima u pos1et. O
Pradavna religija starih Hrvata u svojoj je osnovi bila prirodna religija. Najstarija narodna vjerovanja iz struktura. Da su uistinu Hrvati vjerovali u cijeli "Olimp" slavenskih božanstava, nam do danas narodni praznovjerja i toponimi. Na primjer, mjesta gdje su se božanstvima prinosile žrtve, nazivalo se trebište (treb - st. sl. izvršenje duga) pa takvo 9stati i u brojnim toponimima: Tribunj kod Sibenika, Trebinje i Trebišnica u Hercegovini, i na I toponimi kao na primjer: Vidova gora, Vid, Perun, Ognjen, Klek ... su stare religije.
Pradavni su preci za svaku elementarnu nepogodu ili bilo koju prirodnu silu optuživali divove, a svaki je slavenski bog bio vezan za njihove sfere života. Kako su se najviše bavili poljoprivredom i i njihovi bogovi bili su zaštitnici tih djelatnosti.
Osnovna vjerovanja i vjerska koncepcija u starih Hrvata nastala je po iranskom mitu o suprotnosti svjetla i tmine. Dakle, osim bijelih božanstava, Hrvati su se zaklinjali i darivali tamna, zla božanstva da bi se zaštitili od njihova zlog djelovanja.
Stara je religija prvenstveno bila vezana uz animizaciju i kult prirode. Iz tCIBaproizlazi da se štovalo biljni i životinjski svijet. Stovao se i kult pokojnika i predaka, kult ognjišta, kult Mjeseca.
Stara se poganska vjera dugo zadržala, ali se dosta toga kristalizirala s primljenim
No dovoljno je jako praznovjerje, taj talog stare religije, da bi bio sazdan visoki Biograd i svijetla Rajevna - bijela i sretna sjedišta bogova, a njima nasuprot stoji u neizvjesnoj tmini tamni Trtar gdje u dvorima od bijela srebra i bakra sumorno sjedi Crnobog.
Prva vijest o poganskoj vjeri Hrvata datira iz petog prije naše ere - Darijev spomenik u Perzepolisu.
Kult životinja
Najstarija narodna vjerovanja iz struktura. Stoga je razumljivo
što se životinje i štovalo kao eretke i obožavala kao starije i mudrije od Zivotinje koje se štovalo nije se smjelo ubiti ni jesti njihovo meso. Konj, koza i pas imali su
Mljekarski list 1/2002.
Piše: Maja prof
uloge, ali su bile bliske zlim silama i smatralo ih se Kult vuka ostavio je i najbrojnije tragove u i praznovjerju. Tminu, i zimu je u narodu personificirao vuk.
O postojanju kulta vuka nam još Zovu se u zadarskim Ravnim kotarima. Uz vuka je vezano i narodno praznovjerje o vukodlacima.
Jarac je bio slavenskom gromovniku Perunu. U narodu je bilo vrlo raširena vj~rovanje da se ljudska mogu pretvoriti u zmije. Sto se zmiji dogodi to se dogodi i obitelji. Naime, zmija utjelovljuje duše predaka pa su je svugdje osobito poštovali. Zmijama su prinošene žrtve u jelu i a nazivane su zmije,
Kult
Kod starih Hrvata kult bio je povezan uz štovanje lipe, hrasta, breze, vrbe, oskoruše Drvo ili stablo nisu predstavljali samo sjedište nekog duha, je ono samo po sebi bilo duh. Smatrali su da duše nakon smrti prelaze u neko stablo pa su ih sadili po grobovima.
Slavenska sveta stabla bili su lipa i hrast. Povijesno su ta dva stabla njihovu pradomovinu, ali po legendi, Svevid - vrhovni bog, prve je ljude Miljenka i Dubravku izdjelao iz lipovog i hrastovog drveta.
Lipa je bila sveto drvo jer se vjerovalo da u njoj stanuje Majka Božja. Breza je usko vezana uz obred plodnosti. Oskoruša je imala zaštitnu protiv grijeha, vrba je vezana uz zdravlje. Za ljesku se vjerovalo da štiti od gromova i uroka. Tisa je štitila od zla stoku i za oranje. se poštovao hrast kao sveto drvo badnjak. Poštivanje uvijek je bilo povezana s njihovog zaštitnog djelovanja. poštivanja vezani su uz sva godišnja doba: - Jurjevo, ljeto - Ivanje, jesen - obredi za berbu, zimaU starim se vjerovanjima poštivanje gospodara ili - još starijegospodarice šume. Poštivala se šumska majka opisana kao lijepa žena raspletene crne kose i jako razvijenih grudi, a može se javljati kao jako ružna žena krvavih zubi. Nekad se taj ženski duh prikazuje u vidu životinje: krave, koze, svm1e...
MTMHollandnizozemskatvrtkas reputacijom i velikimiskustvom u mljekarskojindustriji
nudiVamkompletanasortimanusluga
MILKING TECHNOLOGY MACHINERY za proizvodnjumlijeko i proizvoda.
14.1/'\sistemi za mlijeka u skladu s poželjnim normama (gotovo tankovi za održavanje temperature);
PifMstrojevi za pripremanje hrane i oprema za hranidbu (kosilice za travu i lucernu, visoko prilagodljive grablje, stroievi za usitnjavanie kukuruza i silaže "Jaguar", vagoni-mješalice za izbalansiranu i hranidbu i dr.);
KIP, projektiranje novih i rekonstrukcija starih staia (prilagodba novim sistemima držania, ventilaciiski sistemi, oprema za držanje krava, napajanie i izgnojavanie);
MJM menadžment i obuka (iskusni sa zapada za uhodavanie novih sistema, savieti, obuka osoblia na jednoj od naših farmi u Europi ili SAD-u);
MIM finaliziranje proizvoda (linije za proizvodnju i pakiranje mlijeka, jogurta, vrhnja, sira, sladoleda i deserta, liniie za klanje);
MJM holštajn-friziiske gravidne iunice s proizvodnjom od 9000 I mlijeka (usluga dostupna nakon skidania zabrane uvoza u Hrvatsku)
izmuzište u Europi (2x26) - farma "Orlovnjak" kod Osijeka
MTM Holland - predstavništvo za Hrvatsku Ekonomiia Seleš b.b. farma "Orlovniak" 31 216 Antunovac
U ovo doba godine vrt miruje, no to ne da se i mi možemo odmarati. Kako bismo osigurali bogate prinose, vrijeme je za planiranje. priprema komposta, nabavljanje sjemena. Ako nam vrijeme dopušta možemo orezati
Sjeme treba nabaviti na vrijeme, što ranije, kako ne bismo ostali bez onoga što nam je potrebno. Ako imamo stare zalihe, potrebno je provjeriti vrijede li. Od svake vrste uzme se broj sjemenki, 10 25 srednjih i 50 sitnih. U posudicu stavimo pijesak i dobro ga pa na to stavimo sjemenke, a utisnemo. Posudicu držimo na toplom mjestu (oko 20 stupnjeva Celzija). Nakon klijanja prebrojite koliko je sjemenki proklijalo. Ako je rezultat 75%, sjeme je u dobrom stanju. Ako je klijavost 30% kupite novo sjeme.
Još je orezati ukrasno i grmlje, ali samo pod uvjetom da temperatura nije ispod O stupnjeva Celzija. Kako ne bi napravili više štete nego koristi, pri rezidbi koristite samo dobro naoštrene alate. Tako rane biti manje. Da bi se ubrzalo zacjeljivanje rana i eventualna zaraza, površinu rana (osobito premažite voskom. vosak možete i sami napraviti prema receptu: na štednjaku rastopite 1000 g kolofonija i 500 g voska. U rastopljenu smjesu ulijte 100 g ulja (jestivog) i 200 g špirita, dobro promiješajte i na kraju dodajte 100 katrana. Ovako pripravljen vosak dugo može trajati, a u da se zasuši, dodajte malo špirita i ulja pa ga dobro promiješajte.
Ako nema oborina, zimzeleno i grmlje i zimi je potrebno zalijevati. Osobito treba zalijevati biljke u jesen. Zalijevajte samo onda kada nema opasnosti od smrzavanja.
U nastaju štete na uslijed ispucale kore na stablima. Ne reagiramo li na vrijeme, takve su pukotine idealno mjesto za naseljavanje raznih štetnika i bolesti. Pukotine se pojavljuju na južnoj strani, koju danju grije sunce, a hvata mraz. Kako bi se ovo izbjego, stabla potrebno je premazati vapnenom otopinom: na 10 1 vode dodajte oko 2,5 kg vapna. Premaz nanosite Bijela boja ne dozvoljava zagrijavanje debla pa nema opasnosti ni od pucanja kore.
Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.
Oramce su snježnim Uslijed kolebanja temperatura stvara se ledena pokorica koju treba razbijati prohodam traktora. Ako je bez snijega i bez niskih temperatura, je nastaviti jesenske radove zaoravanje i dodavanje mineralnog i stajskog gnojiva. Ako zatopli, potrebno je ispustiti vodu koja leži na njivi. Sada je vrijeme za planiranje radova, nabavu repromaterijala i eventualni popravak mehanizacija. Obvezno treba kontrolirati skladišta.
Krajnje vrijeme je za rigolanje vinograda, kopanje jama za sanju i dovoz stajnjaka za proljetnu gnojidbu. Pregledajte armaturu i obavite eventualne popravke.
Ako je povoljno vrijeme uredite odnosno, obavite rezidbu. Ako nema snijega možete gnojiti mineralnim i staJskim gnojem. Mlade treba kontrolirati i obaviti zaštitu od Pa je i zima je na pola puta!
U povrtnjaku pripremite tople gredice u koje sijati najranije Vrijeme je za nabavku sjemena.
Vrtne biljke gnojite mineralnim ili stajskim gnojivom. Redovito kontrolirajte ruže. Crnogoricu i ostalo ukrasno bilje oslobodite snježnog tereta kako ne bi došlo do lomova grana.
Ljetno bije spremljena u zimovališta povremeno treba i zaliti. O
Ml/ekarski list 1/2002.
IN MEMORIAM
Prof. dr. se. STJEPAN
(12. XI 1925. - 21. XI 2001.)
Iznenada, nakon duge i teške bolesti, zauvijek nas je napustio poznati pedagog, vrstan znanstvenik, primjeran otac, pažljiv suprug i prije svega dobar i dobronamjeran dr. se. Stjepan diplomirani veterinar i diplomirani inženjer agronomije, redoviti profesor u miru. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu predavao je predmete: Veterinarstvo sa zoohigijenom i Teško je zamisliti da više sretati vesela duha, uvijek nasmijanog i raspoloženog, spremnog za rješavanje najtežih znanstvenih, edukativnih i problema. Njegova vedra narav, smisao i volja za i rad, a pokatkad i hum01; smirivati su nevjernike, protivnike i pesimiste.
Profesor je pisao i znanstvene rasprave, popularne knjige i iz veterinarske medicine i agronomije odnosno i Bio je poznat i priznat cijenjeni znanstvenik i pedagog, a njegov cijeli radni vijek bio je ispunjen radom i na veterinarske medicine i Pored znanstvene djelatnosti_. predano je je radio naobrazovanju studenata. objavljenim u gotovo svim i popularnim hrvatskim publikacijama, educirao je i poljoprivrednike. I nakon odlaska u mirovinu nastavio je s radom sve do kraja života.
Dr. se. Stjepan je 12. studenog 1925. u Konjicu. Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u Konjicu i Travniku. Veterinarski fakultet završio je u Zagrebu 1954. godine, a Poljoprivredni fakultet 1960. godine, u Zagrebu. Po završetku studija na Veterinarskom fakultetu radio je u Veterinarskoj ambulanti Suhopolje i Veterinarskoj stanici Virovitica, nakon toga radi u Veterinarskoj
ambulanti Slavonska Pivnica i u Veterinarskoj stanici Od jeseni 1955. godine radi na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu kao asistent na predmetu Veterinarstvo sa zoohigijenom. Tijekom rada na Fakultetu bio je na specijalizaciji iz porodništva (suzbijanje steriliteta i umjetno osjemenjivanje) na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, zatim je završio iz tehnologije svinjogojske i govedarske proizvodnje, a dva mjeseca proveo je na praksi u Danskoj. Dvije godine (1965./66. i 1966./67.) na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu vodi vježbe iz
.Anatomije i fiziologije životinja. Predavao je .Anatomiju i fiziologiju životinja u Srednjoškolskom centru (poljoprivredno usmjerenje) Novi Dvon kraj Doktorirao je 1965. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu iz Godine 1978. izabran je na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu u znanstveno zvanje viši znanstveni suradnik da bi 1984. godine na istom fakultetu bio izabran u znanstveno zvanje znanstveni savjetnik odnosno znanstveno-nastavno zvanje redoviti profesor. Predaje za poljoprivrede. Od 1967. do 1983. godine vodi dio nastave na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu. Godine 1969. prelazi u redakciju Gospodarskog lista na mjesto urednika da bi od 1. XII. 1972. postao direktor i tiskarske organizacije "ORBIS". Nakon izbora za redovitog profesora, na Poljoprivrednom fakultetu ostaje sve do umirovljenja.
Profesor bio je plodan znanstvenoradnik, objavio je preko 20 znastvenih i više rasprava u znastvenim i publikacijama u Hrvatskoj. Treba istaknuti da je
profesor publicirao preko 1000 u
listu, Gospodarskom listu, Poljoprivrednom vjesniku, Prosvjeti, Kooperantu, Primaljskom vjesniku, Moj pas, Gospodarskom kalendaru, Gospodarskom Vikendu, Dobro jutro, Poljoprivrednom kalendaru, kom vjesniku, a u Mljekarskom listu bio je urednik rubrike Veterinarstvo. Nadalje, sudjelovao je u radi1skim i televizijskim emisijama namijenjenim selu. Istraživanja je provodio na veterinarske hematologije, zoohigijene, hranidbe, kinologije i raspravama i popularnim cima obuhvatio je gotovo cjelokupno i veterinarske medicine, što je potpuno razumljivo jer je na Poljoprivrednom fakultetu radio na predmetima koji spomenuta
Profesor objavio je u koautorstvu više knjiga: Uzgoj Uzgoj i hranidba koza, a u Poljoprivrednom savjetniku objavio je
Profesor bio je veoma aktivan društveni djelatnik; sudjelovao je u radu mjesnih zajednica, Privredne komore RH i Jugoslavije, bio je podpredsjednik grupacije i informativne djelatnosti, odbora sindikata i niza drugih organizacija i udruga. Za javni društveni, pedagoški, znanstveni i rad je 1978. godine Ordenom rada sa zlatnim vijencem.
Cijeli život posvetio je znanosti, nastavi i obrazovanju agronoma. Agronomski fakultet izgubio je vrijednog kojeg se mnoge generacije studenata, te mnogobrojni agronomski i veterinarski rado i dugo Kao trajni spomen ostat njegovi znanstveni i radovi, zatim knjige iz kojih generacije agronoma stjecati znanja. se od Profesora, izražavamo zahvalnost za njegov predani rad! Zato neka mu je hvala i slava.
Pro(dr. se_V i prof dr. se. N.
Ml/ekarski Hst 1/2002.
Zaštogodina
nove godine slavili su i najstariji narodi. Mjeseci bi onim danom kada se prvi put iza pojavio vidljivi srp pa bi trajao sve do tada dok se ova pojava ne ponovi. Mjesec je trajao 30 dana, a godina 12 mjeseci, odnosno 360 dana. Normalno, tako su nastale razlike u duljini mjeseca i godina pa datumi nisu uvijek isto godišnje doba.
Svi su narodi nastojali da proslava nove godine odgovara istom godišnjem dobu i da godine pada na isti dan. Upravo zato, godina je u Kini s prvim mjesecom poslije zimskog solsticija, a u staroj s prvim mjesecom poslije ljetnog solsticija.
godine u starome Rimu nije predstavljao samo godine, prekretnicu u javnom i životu. Konzuli su svoje dužnosti preuzimali 1. ožujka te je to bio prvi dan i upravne godine. No, 154.godine prije naše ere konzuli su morali preuzeti svoje dužnosti ranije pa od tada i sve do danas godina 1.
No, vjerujemo da mnoge interesira odakle kalen~~ tj, koju ovih dana izgovaram9 neke dane u 2002. godini. Spomenuta je nastala od latinske "calare", a što izvikivati, jer se prvi dan u mjesecu po starom izvikivao. Dakle, svaki prvi izvikani dan u mjesecu zvao se "Calendae", tj. kalende. Eto, tako "kalendar" prvo postaje oznaka za prve dane u mjesecu, a danas za sve dane u jednoj godini.
Pripremio: Darko Kantoci, dipl. ing.
Ovoga puta pogledajmo što se nalazi na stranicama "Gospodarskog i vinogradarskog koledara" iz 1909. godine, Hrvatske knjižarnice iz Zadra.
GOSPODAHSKESITNICE
c5labonapredovanje leladi
:Jelad napreduje slabo ponajviše radi IOy'a,šloje svezana u kakvom lamnom w1lu u šlaft; .kwno ne dopire m· sunca, i Jdje Je zrak najgori :Jele soezano u lošem z.rahuzahiri pak _je s/Oy'a naslqja.h; da se za isle oclredi i posebice ogradi najsv;e/fi;;· dio šla.le i da se lelad u islom mole slo6oclnobrelah: !7Mo Je uredihje za lelad osim loga Mzu sla;e - /r/,altsle, .kwno se ,'zpušla po b'epu vremenu, da se proigra, nOy'e i boge napredige. li se ovako, /ada se lelad na sve lakše pakJ'e i poslupak s islom .kada oclrasle mnogo lakši ne'l° sa felac/,; ko/a Je puno ih' cl,o vremena morala proboravili svezana u slaji.
'7b6ijanJe fu.uaue uši sla6ala ocf ovog namelniba. precluzehje s .1esem· ,-Jizimi Xapaclnule Jabuke lreba pomna koru 1'zlrugal1;i sue rane o.širom dobro i namazali' mazom doge naoeclemm. Jako napaclnule grane i lreba oclrezah; pri Je p=li da uši nepopadaju na zemfju, ih' ako padnu, da ili se unišli (/,fz 6or6u proli uši samo/· naslo/ahje, da se zemyu za slabio dobro nayno/Z rŠlo !JI1o/erye,lo boge, _jer se lim zarazni razv,lak uši na ŽIiama. Y6biJanJe bruaoe uši orioJe lešk /amo, gcf;e.1e c,ele zarazila. !Jsio vaga prouacf;ali za cfugYm'z <JOdina.Ybc/pum· uspjeli poslignuf se samo u ako svi JJ03/'edm'ci složno rade proli lom namelnibu. Op=· /i se geli nova or;n_jišlabroaoe uŠJ;lreba ili omaza/,' islam smJesom .kao u _jesen, pa po unišlauali Ju.i/a.le uŠJ; šlo zarazu dage raznašaju. gospodarsko drušloo proli brvauo/· uŠJ· srecl.rlua:Sllljesu crno7 sapuna, mash' i špir,la na pr. :7ubmanouu l cl,o kory'ske masi,; J cl,·oribge mash; .J cl,ela špir,la i nebo.lik zrna 2061:Ovo.1e do6ro za .we cl,efoueslabla. Za s/are cliefooeslabla može se _još pridoclah· J/4 cl,ela .karbolne hisehne. Ou,m se sred.rivom napaclnufa llljesla maže. 'Pri dofxwi pazd1je, da nisu zaražena broaoom uši
Xopriua za hranu peracl,· Xpriva J'e do6ra hrana za lougerye peracl,: !Jsfa Je borou, šlo svuda rasle. i s_;emese osuši; u prašak i po=ješa sa ražem'm 6rašnom i posijama (mebin_jama) SmJ'eSuspir,nama (ooclom IZ Ju.li,izje) dob se ne heslo. Od IOy'l1esla da;e se živac/,· clneuno poclosla dob da .1ecle.Ybšlo /a hrana žecf;u,pa.ztli_je, da ne manjka oocfeza 06rana krya oclkry'skili muha
Xry'ske muhe uefiha su nevoga za ban.Je. rŠlo ur1eme, /o više ili Za ublažerye ove naparli za krye su razna sred.riva .kao na pr. uranak ocl duhana, .karbolna uocfa, .kalramouo uge, iir/. X, sve ovo slabo pomaže, naproh'v _još muku raci,· nesnosnOy' ll2lrisa, surbeža i ŽeŽenJa na '7b .1edm'm nou,nama s<JOcfno je srecl.rluoza u6faŽlli muhu kryi'ma 06,cna bvasina ( oca/). !Jsh'm se namažu svi dieloui liela, na k.1e muhe napadaju, pak se lime oljerah: Ybšlo je boas,na /,oc/nas doslajefhna, mOy'lo6i se i ryome okušah: O
li~tlvoBelan
Neki od nas vole obilne, bogate obroke, a neki zgrabe bilo što im je na raspolaganju, glavno da je jestivo i da smire glad. tim, svi znamo što je ustvari hrana - ona je ono što nas održava živima. Mi trebamo odrehranjivih tvari svaki dan da bismo proživjeli normalnu, dužinu života. za prehranu, meništa nam ne kažu je li produžiti životni vijek. Ako nas kombinacija hrane može održavati u osnovi zdravima, bi li nas neka bolja kombinacija održavala zdravima duže, to jest, bi li mogla usporiti ili odgoditi proces starenja? Premda neka formula još nije na vidiku, ipak danas smatraju da možemo kako se hraniti da bismo donekle usporili proces starenja: osteoporozu, arterija i slabljenje imunološkog obrambenog sustava. Danas se vjeruje da sastojci u hrani i njihove kombinacije proizvode lijekovima koji mogu po život opasnih bolesti.
Možda su najdalekosežnije vrte oko održavanja snage i imunološkog sustava. Na vrhuncu svoje snage, imunološki sustav nam pomaže u borbi protiv svega, od prehlade do raka. kako starimo, taj sustav gubi dosta od svoje snage, naša se otpornost smanjuje nas da sve više i više postajemo žrtve raznih oboljenja. Znanstvenici pokušavaju obraniti od ovoga procesa
M(jekarski list 1/2002.
Piše:
vitamina E. Vitamina E ima dosta u biljnim uljima, sjemenju, žitu, margarinu, lješnjacima, orasima i klicama.
Osim što stimulira, imunološke snage smatraju da je vitamin E koristan i u borbi protiv raka. Po tome je slivitaminima A i C. Neki epidemiološki podaci govore da u gdje ljudi u svojoj prehrani ne uzimaju dovoljne vitamina A i C postoji rizik od raka. upozoravaju oni, ovo ne da s druge strane, velike doze (megadoze) vitamina, uzetih putem vitaminskih preparata, obvezno pridonijeti tim obrambenim snagama. Potrebne A i C vitamina možemo si osigurati putem svakodnevne prehrane. Kajsije, marelice, zeleno lisnato krumpir i mrkva posebno su bogati vitaminom A. Limuni, kupine, pastrnak, paprika, i kupus bogati su vitaminom C.
Ako jedna 20-godišnjakinja ode na plažu sa svojim 70 godišnjim djedom i oboje se starac stvarati u svom organizmu 2 do 3 puta manje vitamina D nego njegova mlada unuka. Osim toga, mnogi stariji ljudi ne mogu dobro probavljati S obzirom da im mlijeko u crijevima, oni ga izbjegavaju i na taj se lišavaju najboljeg izvora vitamina D. Mi trebamo vitamin D ne samo za stvaranje jakih kostiju, i za održavanje stabilnog nervnog sustava, za normalnu funkciju srca i normalno zgrušavanje krvi. Nadalje, vitamin D pomaže tijelu da resorbira kalcij iz probavnog sustava koji je potreban za sve navedene funkcije.
Dvije nedavne studije pokazale su da do 40 posto svih onih starijih ljudi koji su doživjeli prijelom kuka nisu )mali u svom organizmu dovoljno vitamina D. Cesto oboljenje u toj životnoj dobi je krhkost, lomljivost kostiju zbog nastale poroznosti koštane supstance (osteoporoza). Bit od dodaci vitamina D u hrani, u vidu farmaceutskih preparata ili, recimo u vidu nešto potrošnje mlijeka (bolje onog obranog ili s manjom Jasno, oni koji ga podnose. Prehrambeni kao najbolje zeleno lisnato konzervirane sar~ine, manje masni jogurt i druge prmzvode. Jogurt se posebno onima koji ne podnose mlijeko. Osim toga, ljudi bi trebali (posebno stariji) izlaziti izvan (barem 2 do 3 puta tjedno) i izlagati se suncu. Izlaganje bi trebalo biti u trajanju barem 10 do 15 minuta, ovisno o sezoni i zraka. Boravak na zraku ohrabruje ljude i na aktivnost, tjelovježbu što je jedan od više za kostiju. Gojaznost hazard za život
Ml:fekarski list 1/2002.
Danas je dokazana da je gojaznost hazard za život, zato što prekomjerna tjelesna težina predstavlja pogodno tlo za pojavu bolesti. znanstvenici još uvijek nisu pokazali zašto bi mršavost, vitka linija, trebala bilo kojem živom da živi duže. Neki kažu da unosa hrane slabljenje imunološkog sustava. Drugi smatraju da smanjuje tzv. slobodne radikale u organizmu jako reaktivne molekule kisika koje, ako su prisutne u prevelikom broju mogu izazvati teška tjelesna drže da uzimanje manjih hrane usporuje procese.
Bez obzira na sve te pretpostavke, znanstvenici su utvrdili, barem kod laboratorijskih štakora i miševa da su živjeli duže kada su jeli manje.
Glodavci na dijeti obolijevali su od bolesti povezanih sa Može li se ta jednostavno prenijeti i na ljude? Da li živjeti duže ako budemo jeli manje i ako budemo odabirali ispravnu hranu? Definitivni odgovor na ovo pitanje ostavimo znanstvenicima (da ga tek donesu). Za sada postoje ponešto mišljenja o tome. Ipak, Institut za zdravlje, u nedavno izvršenoj studiji da ljudi koji najduže žive imaju tjelesnu težinu manju od populacije.
Valja držati na umu da postoje i drugi faktori koje treba uzeti u obzir, kao što su pušenje, navike spavanja, obiteljska zdravstvena povijest itd. Ipak, razumna prehrana je jedno od najboljih sredstava koje imamo da bismo ostali zdravi, jaki i otporni na bolesti.· Na koncu, se ispravno ne mora da živjeti duže, ali je gotovo sigurno da živjeti bolje u kasnijim godinama.
Poznati engleski nutricionist, dr. Blumberg, lijepo je rekao: "Nadamo se da ispravna prehrana ljudima da umru mladi ... što je kasnije".
& d.o.o.
1. VAM-ovi za goveda (vitaminsko-mikromineralni premiksi)
- doziranje 0,5% u gotovoj smjesi
ANTISTRES VAMZA TELAD
VAM GT (za telad)
VAM GJ (za junaci)
VAM GK (za krave)
2. MAKROPREMIKSI za goveda (vitaminsko-makromineralni premiksi) - doziranje 2,5% u gotovoj smjesi
3. VAM GK SUPER (potpuni mineralno-vitaminski dodatak za krave) - aromatiziran - doziranje uz obrok, 100 - 200 g po kravi dnevno
4. KOSTOVIT
(vitaminsko-mineralni dodatak hrani za životinje svih vrsta i kategorija)
5. D-V, koncentrirani dezinficijens za vime - služi za dezinfekciju vimena i zaštitu od mastitisa
Za sve detaljnije obavijesti, obratite nam se s povjerenjem
Proizvodnja veterinarskih proizvoda, društvo s Svetonedjeljska 2, Kalinovica, l 0436 Rakov Potok Uprava· Ulica grada Vukovara 49, 10000 Zagreb, Hrvatska. Telefon: 01/61 60 352, telefaks: 01/61 15 668, www.veterina.hr
