Potražite
O sustavu kontrole
mlijeka
str. 19 •••
Naslovnica:
Unutrašnjost Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Križevcima
Krava FIGA - šampionka sajma u GUDOVCU s vlasnikom
Stjepanom iz Cugovca
Redakcijski kolegij: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet. med. Antun dipl. ing. Ljiljana Husinec, prof. dr. Zvonimir Štafa
Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. JuraJ
Redaktonca: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna
Lektorica: Katarina-Zrmka prof.
Crteži: dipl. ing. Nikola
Vlasniki Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb
Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: O1/4833-349
e-mail: hmu@zg.hinet.hr
MB: 3206599
Žiro 2360000-1101408596
Cijena: 4,50 kn
priprema: "Hlad", Pluska
Tisak: Orbis d.d., Hica 65, Zagreb
ISSN 0351-9104
SADRŽJ\J
KRMNEKULTURE
vrijeme i norme sjetve te i ~~ije~e kori~t~nja oz~mih žitarica i smjesa zttance s oz1m1mgraskom
HRANIDBA
Potrošnja i probavljivost krmiva za visoku muznost krava
Hranidba teladi od do
VETERINARSlVO
!,nfekcijskaanemija kopitara - konjska sida
ej
Ozime žitarice, odnosno smjese ozimih žitarica, trava i krmnih mahunarki u nas nisu dovoljno proširene kao krmne kulture premda su uvjeti za proizvodnju krme istih u nas vrlo povoljni. Rezultati postignuti u proizvodnji kvalitetne krme ozimim žitaricama i smjesama u prethodnim istraživanjima niza autora ukazuju na velike ozimih žitarica odnosno smjesa žitarica s ozimim mahunarkama u proizvodnji kvalitetne krme. U novije vrijeme kreiran je niz novih kultivara ozimih žitarica, odnosno mahunarki (grašak, grahorice), koje se mogu sijati u smjesama s kultivarima ozimih žitarica za zelenu krmu , siliranje, odnosno proizvodnju zrna (koncentrat). U okviru VIP Projekta su osobine, p~oduktivnost i novih kultivara ozimih smjesa (vidi tablicu 1.) kojima su rezultati i interpolacije ozimih smjesa. Još bolji rezultati postignuti su kombinacijama ozimih i naknadnih kultura na istoj površini tijekom vegetacije-dvije žetve godišnje. Na taj se osigurava kvalitetna krma od ranog (kraj travnja, tijekom svibnja i lipnja) ozimim smjesama. Nakon skidanja ozimih smjesa sjetvom krmnog sirka, hibrida kukuruza, raznih osigurava se krma tijekom ljeta i jeseni do Na taj se na istoj površini postignu dvije žetve tijekom jedne godine i proizvede znatno više krme po jedinici površine u odnosu na jednu kulturu. Da bi se osiguralo dovoljno kvalitetne zelene krme u slijedu tijekom vegetacije treba koristiti nekoliko kombinacija ozimih i naknadnih kultura. Odnosno, treba podesiti rokove, omjere sjetve i kultivare koji pristizati u slijedu tako da za korištenje biti na raspolaganju uvijek dovoljno kvalitetne krme za
korištenja na lokaciji. Viškovi proizvedene krme pospreme se u optimalnoj fazi za korištenje na onaj koji najbolje odgovara korisniku krme (vrsti i kategoriji stoke), odnosno na korištenja za koji je gospodarstvo opremljena, odnosno gospodar educiran. Za tu se svrhu može koristiti niz kultivara ozimih i naknadnih kultura, odnosno smjesa kultura (vidi tablice 1. i 2.). Smjese kultura, ako su dobro kultivara, mogu dati znatno bolje rezultate u odnosu na kulture i kultivare jer bolje koriste tlo, mogu se koristiti na više imaju duže vrijeme korištenja, a što smjese daju više i sigurnije urode mase a bolje su i izbalansirane zbog su u praksi dobro dobro su ih prihvatili farmeri s brojem krava visoke proizvodnje mlijeka (po kravi) i farmeri koji imaju površine za proizvodnju, a koji nemaju površina. Na takvim se farmama krma mora proizvoditi intenzivno i u slijedu na principu dvije žetve godišnje, tako da za uporabu tijekom vegetacije ima uvijek dovoljno kvalitetne krme za skidanje, dok se viškovi proizvedene krme konzerviraju. Kombinacijama dvije kulture (žetve) u jednoj godini proizvede se dovoljno kvalitetne voluminozne krme za ishranu jedne do tri krave muzare, a u vrlo povoljnim uvjetima i više po jednom hektaru, što je u zadnje godine na nekoliko gospodarstava navedenim VIP Projektom. Na tim gospodarstvima primijenjena je agrotehnika proizvodnje i korištenje kombinacije krmnih kultura ozimih smjesa graška i žitarica, a nakon njihovog skidanja sjetva krmnog sirka, odnosno kukuruza. U takvim se kombinacijama ozime smjese s naknadnim kulturama na istoj površini mogu koristiti više godina bez opasnosti od umornosti tla.
Obrada tla, predsjetvena priprema i gnojidba
Ozime žitarice za krmu, odnosno smjese žitarica i graška, mogu se sijati iza kultura koje na vrijeme ostavljaju tlo slobodno za sjetvu, pa je izvršiti osnovnu obradu na vrijeme i kvalitetno. Tlo za ozime kulture ore se na 25 do 30 cm nekoliko dana prije sjetve. Organska gnojiva daju se prije osnovne ·obrade tla. Nakon osnovne obrade tlo se gnoji mineralnim gnojivima. Usjevu treba osigurati gnojidbom 30 do 40 kg/ha dušika, 70 do 90 kg/ha fosfora i 80 do 120 kg kalija. Predsjetvena priprema tla ista je kao za sjetvu žitarica.
Sjetva ozimih žitarica odnosno smjesa žitarica i ozimog graška
U uvjetima gdje nije osigurati sjeme ozimih mahunarki grašak ili grahorice) mogu se sijati kultivari ozimih žitarica visoki tipovi bogati (raž, tritikale, pšenica, zob), odnosno smjese talijanskog ljulja i inkarnatke za zelenu krmu, siliranje, a smjesa ljulja i inkarnatke i za sijeno za košnju u više otkosa tijekom vegetacije. U tablicama iznešeno je po kulturama vrijeme sjetve, vrijeme prispijevanja kultura, odnosno smjese te na koje se mogu koristiti. Danas na tržištu postoji veliki broj kultivara navedenih žitarica vrlo osobina obzirom na rasta, visinu, lisnatost i vrijeme prispijevanja, zrna (masa 1000 zrna), i nabusavanja. Stoga je normu sjetve preciznije izražavati u broju klijavih zrna po m2 nego u kilogramima po jedinici površine. Zbog mase 1000 zrna, okvirne. norme sjetve imaju veliki raspon u kilogramima, pa ako bi se pri sjetvi primijenila ista sjemena u kilogramima dobio bi se usjev vrlo sklopa što je pri zakašnjeloj sjetvi u loše pripremljeno tlo i u nepovoljnim uvjetima sjetve. Da naprijed navedena tvrdnja ima potporu navodim raspone mase 1000 zrna žitarica koja iznosi od 26, pa i preko 50 grama, a u krmnog graška taj je raspon još mnogo jer zrna u vršnim mahunama su sitnija tako da masa 1000 zrna kod sitnozrnih kultivara iznosi oko 80 grama. Zrna u daljnjim mahunama su krupnija pa masa 1000 zrna može iznositi i preko 150 grama a kod krupnozrnih kultivara i preko 250 grama na istoj biljci. Isto variranje je i kod sjemena
Ozimi grašak
grahorica kojem masa 1000 zrna može varirati od 26, pa i više od 75 grama ovisno o kultivaru. Iz navedenog se vidi da bi se sjetvom sitnozrnih kultivara ili frakcija sitnog sjemena posijala dva puta, a u nekim i tri puta broj sjemenki po jedinici površine što bi se odrazilo na sklopa, pa bi se sjetvom sitnog sjemena dobio pregusti sklop, dok bi se sjetvom frakcija krupnog sjemena istom u kilogramima po jedinici površine ostvario rijedak sklop što bi imalo za posljedicu niži urod mase, a kod žitarica udio vlakanaca u krmi. Ako je cilj proizvodnje i korištenja zelena masa u ranijim stadijima razvoja (viša u kulturi ili smjesama siju se sve kulture Ako se želi masa silirati u smjesama siju se žitarice (gornja norma sjetve). Za proizvodnju zrna (koncentrat) žitarice se siju (viša norma), dok se grašak zbog grananja i razvoja iznad
Tablica-I. Kulture, vrijeme sjetve i korištenja1te norme sjetve ozimih žitarica
Ozime krame kulture Vrije111esjetve
Korištenje
Tablical Kulture,vrijemesjetvei korištenjafenonnesjetvesmjeseozimihžitaricai ozimoggraškacv.
Ozime krmne kulture Vrijeme sjetve
Ozimazob+ Prva polovica X. Kraj V.prva polovicaVI. Zelena krma
Ozimi grašak
žitarica (osim raži) sije da ne do polijeganja i gubitaka, a žetva poleglog usjeva je otežana i uz gubitke, a je potrebno i dosušivanje sjemena zbog dozrijevanja. Mahunarke, a grašak, u pravilu treba sijati dublje (6-8 cm) u odnosu na sjetvu žitarica (3-4 cm duboko). Ako se grašak posije plitko (3 cm), može do izniklih biljaka kasnim mrazevima na površinu, a posljedica toga je lomljenje korijena. da grašak nema razvoja sekundarnog korijenja kao žitarice, on ako je na površinu ne može se obnoviti pa propadne (osuši se). Zbog plitke sjetve graška i izlaganja mrazevima (sriježi) biljke graška tijekom zime, ne postignu željeni sklop, tako da je u smjesama udio žitarice u odnosu na udio što za posljedicu ima niže urode i slabiju Da se to ne bi dogodilo sjeme graška treba prvo posijati dublje, a zatim na posijani usjev graška posijati sjemena žitarice. Pri sjetvi žitarice treba paziti na dubinu ulaza u tlo tijela da se nebi pri sjetvi žitarice izbacilo na površinu sjeme posijanog graška. U suhim uvjetima i na vrlo laganim tlima (pjeskovita tlo) dobro je usjev nakon sjetve povaljati laganim valjkom. Sve lulture i smjese kultura za krmu treba sijati u HRANIDBA
prvoj polovici listopada. Ako su uvijeti za sjetvu loši ili se kasni sa sjetvom u odnosu na navedeni rok, radi sigurnosti norme sjetve mogu se povisiti i do 25 % ovisno o kašnjenju sjetve. Kasna sjetva krajem listopada ili studenog može biti samo u Mediteranu, a u ostalim krajevima R. Hrvatske je nesigurna, pa može dati slabije rezultate, ili propasti, pogotovo ako se grašak posije plitko jer ga kasni mrazevi (srijež) iznijeti na površinu zbog stradati.
Vrijeme prispijevanja za korištenje ozimih žitarica odnosno smjesa U tablicama (na strani 4.) je naveden slijed prispijevanja ozimih žitarica odnosno-smjesa žitarica i graška te korištenja. Ozime žitarice, ali i smjese žitarica i graška za košnju i ishranu zelenom krmom prispijevaju za korištenje u drugoj polovici travnja (ozima raž i smjesa na osnovici raži) ovisno o godini i na Mediteranu i ranije, a mogu se koristiti za zelenu krmu tijekom svibnja i u prvoj polovici lipnja (ozima zob i smjese na osnovici zobi). Za siliranje žitarice se mogu koristiti u zriobi, pa do voštane zriobe, što je krajem svibnja i u prvoj polovici lipnja, dok ozima zob i smjese zobi i graška prispijevaju za siliranje sredinom, odnosno u drugoj polovici lipnja. _J
POTROSNJ4IPROBA\'IJIVOSTKRMIVA
ZAVISOKUMUZNOS1 1 KRAV.i\
Zdravlje je uvjet za dobru proizvodnju mlijeka i reprodukciju krava. Zdrave krave daju optimalne proizvodne rezultate, kvalitetno meso i mlijeko, a zbog minimalnih intervencija lijekovima manje antibioticima i kemikalijama.
Za održavanje zdravlja i visoke muznosti vrlo su tehnologija držanja i hranidbe krava, pravilan sastav i kvaliteta krmnih obroka. Krmni obroci moraju biti ukusni, dobro uravnoteženi sa svim hranidbenim sastojcima ovisno o potrebama krava.
Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer
Potrošnja krmiva
Biljna krmiva su vrlo promjenjiva kemijskog sastava i ovisno o vrsti, vegetacijskom razdoblju i tehnologiji proizvodnje. Daju se kravama kao osnovna i dopunska krmiva u Okus i kvaliteta krmiva moraju stoga poticati životinju na uzimanje hrane, a dobra probavljivost i iskoristivost u izmjeni tvari (metabolizmu) moraju zadovoljavati sve potrebe za proizvodnju mlijeka, dobro zdravlje i reprodukciju
Glad i želja za uzimanje hrane javljaju se zbog hranidbenih potreba organizma, a potrošnja krmiva ovisi:
- o genetskim sposobnostima goveda, - o intenzitetu rasta i proizvodnje, - o vrsti, kemijskom sastavu i kvaliteti krmiva, - o kapacitetu buraga i probavnog sustava, - o aktivnosti buragovih mikroorganizma, - o obliku (strukturi), probavljivosti i krmiva u probavnom sustavu - o temperaturi tijela i okoliša
- o uvjetima držanja i tehnologije hranidbe
Glad i želja ~a uzimanje hrane nisu uvijek istog Zivotinje mogu imati želju i uzimati hranu iako nisu gladne jer ih miris, okus i kvaliteta krmiva, a mogu biti i gladne i odbijati hranu zbog lošeg mirisa, okusa, neprikladnog davanja, uznemiravanja i drugih uzroka.
Za visoku muznost krave moraju jesti hrane. To je povezana kod nekih pasmina s tjelesnom širinom i obujmom prsa, kapacitetom buraga i proizvodnjom mlijeka.
Krave više jedu krmiva, krmiva s manje sirove vlaknine i bolje probavljivosti, na odgousitnjenu ili peletiranu. Krmiva se ne smiju prašiti i moraju biti dobre higijenske bez stranih primjesa, bakterija i plijesni. kiselost u buragu smanjuje uzimanje hrane i krmiva ne smiju sadržavati ili stvarati u buragu koncentraciju kiselina.
zagrijavanje tijela zbog visoke temperature okoliša ili uzrokovano probavom teže probavljivih voluminoznih krmiva, smanjuje uzimanje hrane.
Kravama visoke muznosti treba osigurati slobodan pristup hrani, oko 12 do 13 sati dnevno nesmetane hranidbe. Uvijek mora biti na raspolaganju dovoljno pitke vode.
Loš tek i ostavljanje neiskorištenih krmiva upozorava na bolesna stanja, fiziološke i metabonepovoljne uvijete držanja i tehnologije hranidbe, lošu i pokvarenu hranu i sl.
Krave s proizvodnjom 15 do 25 1 mlijeka dnevno uzimaju oko 2,5 - 3,0 kg suhe tvari krmiva na 100 kg tjelesne mase (2,5 - 3,0%).
To odgovara zapremnini buraga i muznosti krava. Za višu muznost krave moraju dobivati krmiva i to krmiva bolje i probavljivosti. (Tablica 1.}
Tablica 1: Potrebei kvaliteta krmiva za muznost krava (650 kg tjelesnetežine) u suhoj tvari
Zamuznost Ukupno Energijakrmiva I/ dan Krmiva H.j./dan H.j./kg g/dan g/kg kg/dan
Probavljivost i iskorištavanje krmiva u muznih krava
S obzirom na fiziološko zbog kapaciteta buraga, mikrobiološke aktivnosti u buragu i fermentativne probave i resorpcije u crijevu, kravama visoke muznosti nije sukladno s krmiva. Stoga se mora sa visokom muznosti poboljšavati hranidbena kvaliteta i probavljivost ukupnih krmnih obroka od 0,61 H.j./kg suhe tvari do 1,0 H.j./kg suhe tvari za proizvodnju 35 litara mlijeka dnevno.
Za visoku muznost mora se u krmnim obrocima i probavljivih sirovih od 46,1 g do 109,1 g/kg suhe tvari krmiva. (Tablica 1.)
Primjerice krave 650 kg tjelesne mase, koje daju 35 litara mlijeka na dan, moraju dobivati
7,000 Ut,a,,ea,/~, t ~?
Ai,,e,;te,ute~SA1tfJ~~~~- fu- ti4#ie~ ~iu«u,,,E~
Od se sastoji SANO-koncept?
1. Proizvodnja travne I kukuruzne silaže po SANO-tehnologljl
•
• bolje iskorištavanjepoljoprivrednihpovršina
• ušteda novca - opskrba organizmakvalitetnimproteinom iz osnovnog obroka
2. Samostalna proizvodnja koncentrata iz vlastltlh žitarica +prlkladan SANO-dodatak
• bolja kvalitetasmjese, potpuna opskrba organizmahranjivimtvarima
• smanjenjetroškova
• bolja i kvalitetamlijeka
• bolja plodnost
• bolje zdravlje- manje mastitisa
3. Uzgoj teladi zamjenicom
•dodatna zarada i do 104 EUR / teletu
• lijepa i zdravatelad - dobar prirast, dobra cijena kod prodaje
• bolji razvojteladi - bolji rezultatiu tovu
+ Besplatno savjetovanje u Vašoj štall od strane vrhunskih
• balansiranjeobroka, Vašim potrebama i
• bolji proizvodnirezultati,manje bolesti
• profit I VIDI DRUGU STRAN~
Samostalna proizvodnja koncentrata iz vlastitih
Balansiranjeproteinskog,energetskog i vitaminsko-mineralnogdijelaobrokaputemoptimalneSANO-recepture i prokladnog dodatka ovisno o Vašem hranidbe (kuk. silaža, travna silaža, lucerna, sijeno, zelena krma itd.)
1. Kombinacijaobroka: Livadnusijeno +smjesa 18% SP
3000 - 4000 litara
Vltarrinsko-nineralni dodatak 15%CB,6% P,1CXXlmgvitarrin E
SANO Osnovniobrok
Smjesa18%SP
SANOHS1000
Ukupno
krava,600 kgtjelesnetežine• 20 litaramijeka/dan • 3,8%mm.,3,4%proteina
Tablica 1 - osnovniobrok:zauzdržnepotrebe+1OI rrlijeka
2 -
2. Kombinacijaobroka:Kukuruznasllaža +travna silaža +sijeno +smjesa 18% SP 5000- 6000 litara
TabUca 1 • osnovniobrok:zauzdržnepotrebe+ 1OI niijeka (l<g/dan)
krava,600 kg tjelesnetežine• 25 litaramijeka/dan • 3,8%m.m,3,4%proteina
TabRca 2 - SMJESAza krave(7,0%MJNa/ 18%SP) Udio(%) Udiof)i,) Kukuruz 40,00 posije 10,00 14,00 Sojlna 24,00 Zob 12,00 Ukupno 100,00
3. Kombinacijaobroka:Kukuruznasilaža +sijeno +smjesa 18% SP
litara
Tablica 1 - osnovniobrok:zauzdržneootrebe+ 1OI niiieka Vltaminsko-mlneralnidodatak (l<g/dan) 18%
Tablica2: Probavljivostkrmiva u goveda ovisnoo sirovojvlaknini u suhoj tvari
Sirove vlaknine % -O 5 10
Probavljivost .organske tvari % 90,1 85,7 81,3 krmiva
pros1ecno 22,8 kg suhe tvari krmiva/dan što iznosi 3,5 kg suhe tvari krmiva za 100 kg tjelesne težine (3,5%) i na granici je fizioloških konzumacije krmiva u naših pasmina krava. Krmiva za tako visoku proizvodnju mlijeka moraju. stoga sadržavati energetsku hranidbenu vrijednost 1,0 H.j./ kg suhe tvari i 109,1 g probavljivih sirovih suhe tvari.
Krmiva tako visoke hranidbene vrijednosti moraju imati dobru probavljivost što da ne sadrže mnogo balasta, teže probavljive s.irove vlaknine, koji smanjuju probavljivost i iskoristivost krmiva. (Tablica2.)
se da krmiva moraju sadržavati sirovu vlakninu i probavljivost organske tvari ovisno o muznosti krava kako je prikazano u tablici 3. Visoka muznost krava temelji se dakle na i boljoj probavljivosti krmiva, s manjim sadržajem sirove vlaknine. Dodavanjem lakše probavljivih krmiva se vrijeme preživanja i razgradnja krmiva u buragu, ubrzava se ispražnjavanje digesta iz želudca u crijevo i na taj se brže· prostor u buragu za uzimanje novih hrane potrebne za visoku muznost krava.
hranidba krava za visoku muznost s krmivima visoke hranidbene vrijednosti idobre probavljivosti je povezana s nedostatkom sirove vlaknine u krmnim obrocima ili u protivnom nedostatkom energije. Opasnost je kod krava koje imaju genetski sustav za visoku muznost i nastavljaju se s visokim mlijeka i u nepovoljnim uvjetima i u nedostatku nekih hranjivih tvari što nakon izvjesnog vremena dovodi do težih oboljenja krava.
Krave muzare moraju dobivati redovno energetskih i nastih krmiva ovisno o proizvodnji mlijeka. za održavanje normalnog stanja u probavnom sustavu i za dobru
Tablica 3: Sirova vlaknina i probavljivostorganske tvari krmiva prema muznostikrava (krave tjelesnetežine 650 kg)
Muznost mlijeka - 5 10 15
Knniva
Krmiva% tjelesne 2,0
mase
vlaknine%
Probavljivost knniva%
* Feklhofer (2000.) ** Nehnng (1972.) ••• Axelsson (1972.)
Tablica4: mlijeka u odnosuna sirovu vlakninu energijui u krmivima
Mlijeko s Ukrmivima masti Sirove Energetskahranidbena Probavljivihsirovih % vlaknine % vrijednostzaImlijeka zaI mlijeka H.i. J! ispod3,0 do15%
mlijeka krave moraju dobivati još oko 1723% sirove vlaknine u suhoj tvari krmnih obroka (minimalno 15%).
S obzirom na prostor u buragu i velike potrebe za lako probavljivim energetskim i krmivima, krave s visokom muznosti ne dobivaju dovoljno teže probavljivih suhih voluminoznih krmiva i sirove vlaknine. To je uzrok da se u buragu krava nalazi hlapijivih masnih kiselina (octene, propionske, i dr.), snižena pH vrijednost buragova sadržaja i: javljaJu se oboljenja zbog kiselih indigestija (ruminitis, nekroze bura:gove sluznice, ketoze, bolesti jetre, papaka i dr.).
Krave prikriveno (latentno)! boiuiu od kiselih indigestira bez. izraženih simptoma bolesti. Može se samo primijetiti da krave povremeno slabije uzimaju i probiru hranu, a zbog kiselosti buragova sadržaja i peristaltike crijeva ispražniava se mekano - rijetka balega (feces). to upozorava da se provjeri sastav i kvaliteta voluminoz.nih krmiva (ispod 15% sirove vlaknine).
upozorenje može biti smanjenje koliizmuženog mlijeka i niži postotak masti što izravno ovisi o sirovoj vlaknini u krmnim obrocima. (Tab/ica4.)
U nedostatku sirove vlaknine treba intervenirati dodavanjem suhih voluminoz.nih krmiva, posebice kvalitetnog sijena (2-4 kg/dan), zobene ili slame, kukuruzovine, mljevene suncokretove ili sojine ljuske i sl.
Dodavanjem voluminoznih krmiva smanjit se ukupna hranidbena
Potrebne su dvije godine da tele u naše stado. Kako bismo bili sigurni da biti zdravo, produktivno i profitabilna govedo trebamo mu, kao teletu a kasnije junici, osigurati hranidbu i držanje. To nam je .važno zbog organiziranja vlastite izmjene stada i dobrog programa hranidbe, kako bi u mogli donositi pravilne odluke na farmi, a sve sa svrhom smanjenja sadašnjih troškova proizvodnje i
Mljekarski li,st 10/2002.
vrijednost krmnih obroka, ali se poboljšati uzimanje i iskorištavanje krepkih krmiva (koncentrata) s kojima treba održavati dobro uravnotežene krmne obroke energijom, bjelani drugim aktivnim tvarima za odgovavisoku muznost krava. Na taj se i oboljenja zbog kiselih indigestija. treba upozoriti da ukupna suha tvar krmnih obroka ne treba sadržavati iznad 40% krepkih krmiva (koncentrata) i više od 32% lako probavljivih ugljikohidrata (škroba, i sl.) jer dolazi do slabijeg razvoja buragovih mikroorganizama i: do depresije (slabljenja) .razgradnte i iskorištavanja celuloze.
Veliko za .razgradnju, resorpciju i iskorištavanj:e krmiva ima kemijski sastav i dobra topliivost krmiva, fiziološko stanje probavnog sustava, brojt vrsta i aktivnost buragovih mikroorganizama, sposobnost difuzije, filtracije, osmoze i metabolizma hranjivih tvari.
Bolja probavljivost i iskorištavanje krmiva može se i strukturom krmiva tako da se krmiva na usitne. Usitnjavanje i granulacija krmiva mora odgovarati vrsti i topljivosti krmiva, sadržaju i proraštenosti s ligninom i mjestu primarne razgradnje u probavnom sustavu krava (mikroorganizmima u buragu ili fermentaciji u crijevu).
Treba da se krepka krmiva posebice žitarice, daju krupnije samljevene (oko 2 mm), zdrobljena ili peletirana, a suha voluminozna krmiva krupno (3-4 cm dužine) što osigurava primjereno uzimanje krmiva, dobro žvakanje i preživanje.
Piše:GoranKiš,dipl. ing. proizvodnje bazirane na vlastitom podrriladku. Vrijeme od do je u životu svake životinje. Pravilnom hranidbom i držanjem teladi možemo smanjiti stopu mortaliteta i troškove hrane, pa i rast i razvoj životinja biti dobar.
Smanjenje smrtnosti teladi
Na mnogim našim farmama više od 10% teladi ugine prije jedne godine starosti. Poradi smanjenja gubitaka uzrokovanih smrtteladi na manje od 5%, moramo nastojati smanjiti stresne situacije životinja, a uz to ih pravilno držati i hraniti.
Kolostrum razvija pasivni imunitet teleta
Prilikom teletov imunitet je slab ili nikakav. Tele ga dobiva iz apsorbiranih antitijela (imunoglobulina) koja se nalaze u kolostrumu. Ti imunoglobulini su proteini koji su prešli iz krvi majke u kolostrum za vrijeme suhostaja. Prema tome, kratko vrijeme suhostaja može smanjiti potreban sadržaj imunoglobulina kolostruma. Razina imunoglobulina kolostruma je najviša u prvom mlijeku nakon telenja a nakon toga opada. Kolostrum starijih krava ima više imunoglobulina nego kolostrum jer su one tijekom života bile izložene utjecajima više bolesti i imale razvoja antitijela protiv svih tih bolesti.
Kolostrum unutar prvih 30 minuta nakon telenja tele apsorbira imunoglobulin kolostruma kroz stijenku tankog crijeva. Ta apsorpcija ovisi o vremenu. Vrlo je dobra neposredno nakon telenja, ali se smanjuje sve dok se crijevna stijenka ne zatvori za te velike molekule proteina 24 sata poslije. Zbog toga je krajnje važno da tele dobije dovoljnu kolostruma što je prije najbolje u prvih 15 do 30 minuta života.
Kako bismo bili sigurni da je tele popilo dovoljnu kolostruma unutar tog kritiperioda nakon telenja, najsigurnije je kolostrum dati u s dudom ili prisilno pojilicom kroz jednjak. telad Holstein pasmine treba popiti oko 4 I kolostruma što prije, nakon poroda. Ta je oko 10% porodne težine teleta. Telad ili manjih pasmina treba se, napojiti sukladno svojoj težini.
Punomasno, svježe mlijeko
Punomasno, svježe mlijeko treba, isto tako, davati teladi u obrocima od 10% od porodne težine teleta. Zbog smanjenja troškova hrane može se iskoristiti u hranidbi teladi i otpadno mlijeko ili višak kolostruma. Vrlo je velika važnost i zdravstvene ispravnosti posuda i ostalog materijala, koji koristimo prilikom hranjenja teladi, da bi se probavne smetnje i
rasprostranjenost eventualnih bolesti sveli na minimum.
Pasterizacija mlijeka U vrijeme mužnje i manipulacije mlijekom uvijek postoji mlijeka. Ono može biti prašinom, zemljom, ostacima starog, zaostalog mlijeka pa i fecesom. Takvo mlijeko zbog ima razinu štetnih, patogenih mikroorganizama i nije ga dobro takvog davati teladi. Da bi se uništili patogeni mikroorganizmi dobro je, prije hranjenja teladi, mlijeko pasterizirati, odnosno, prokuhati. Ispitivanja su pokazala da je telad - hranjena pasteriziranim, prokuhanim mlijekom - bila zdravija i bolje rasla od teladi hranjene nepasteriziranim mlijekom. zamjena zamjenu možemo davati teladi umjesto punomasnog, svježeg mlijeka. Izbor hranjenja mlijekom ili zamjenom ovisi o cijeni zamjene i cijene koju možemo za mlijeko na tržištu. U pravilu, zamjena zamijenit punomasno mlijeko u odnosu 1 kg zamjene u prahu za svakih 6 kg svježeg mlijeka. zamjena trebala bi sadržavati, najmanje, 20 do 22% sirovih proteina i 15 do 20% masti. Najbolji su proteini u zamjeni porijeklom iz mlijeka, no rezultati mogu se korištenjem nekih alternativnih izvora proteina.
Rano teladi
Punomasno mlijeko, ili zamjenu, trebalo bi davati teladi 4 do 8 tjedana, odnosno sve dok tele ne pojede najmanje oko kilogram visoko kvalitetnog startera za telad i to u tri uzastopna dana.
Istraživanja su pokazala, da telad odbita s 28 dana starosti i ona odbita s 56 dana starosti imaju tjelesnu težinu i visinu do grebena u dobi kad su postigla 90 dana starosti. Rano odbita telad rano odbita jede više startera za telad, pa za svoj rast košta manje. Preporuka je odbiti tele sa 6 umjesto s 8 tjedana starosti jer 2 tjedna prije uštedjeti u hranidbi teladi mlijekom jer ono pojesti više startera.
Starter za telad
Telad treba hraniti visoko kvalitetnim starterom koji sadrži 18 do 22% sirovih proteina i oko 80% ukupnih probavljivih tvari. Na našem je tržištu dostupno nekoliko kvalitetnih startera za hranjenje teladi. Ti starteri moraju biti ješni, da pospješe konzumaciju, te moraju sadržavati dodatke za zaštitu teladi od bolesti. Zrnevlje koje je u sastavu startera za telad mora biti grubo
Zagreb,Žitnjakb.b.
Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503
fax (01) 2499 508
tel (01) 2405 732 skladište
fax (01) 2499 509
Sve naše sjeme u maloprodaji možete u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske I u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu I u Vlnkovcima.
mljeveno, lomljeno ili rolano da bi se ješnost i stimulirao razvoj predželudaca teladi. Starter mora sadržavati dovoljno brzo ugljikohidrata, ali i probavljivih vlakana potrebnih za normalan razvoj tkiva buraga. Teladi se daje tako dugo dok ona ne pojede oko 2 kg startera dnevno. Tada hranidba jeftinijim graverom za telad ili se sastavlja potpuno izmiješani obrok za junice.
Sijeno
U ovom razdoblju je probava vlakana zbog nerazvijenosti buraga i njegove mikropopulacije. U razvoju funkcioniranja predželudaca sijeno nije tako kao što su koncentrati, jer daje malu energije.
Za rast teladi prije ne treba sijeno. Bolje su hranjive tvari iz mlijeka i visoko kvalitetnog startera. Starter za telad fermantirat u buragu i proizvesti hlapljive masne kiseline koje stimuliraju razvoj papila. Ukoliko telad konzumira malo hrane, treba jesti više startera jer tako primiti više hranjivih tvari nego iz sijena. Odbita tele treba jesti visokokvalitetno sijeno ili potpuno izmiješani obrok za junice. ::J
ri.ff.ff.
P.J.Vinkovci,KraljaZvonimira80
Tel. {032) 308 587
fax {032) 308 589
DTS LIVADA za košnju i ispašu
DTS TRAVNIKza košnju
DTS PAŠNIKza lspašu
Sudanska trava "SuSu"
grašak "Poneka" za zelenu masu
grašak "Solara" za zrno mrkva "Ljubljanska žuta"
repa "Brigadier" 1"Eckendorf"
Jara grahorica" Jaga" i "Ebena"
Ozima grahorica "Popelsdorfer"
Lucertna "OS-66", "Elga", "Orca", "Europa"
Sve vrste djetelina i trava
INFEKCIOZNA ANEMIJA KOPITARA
D ill(])RfJJ~~
Piše: Antun dr. vet. med.
U posljednje vrijeme se u novinama dosta pisalo· o infekcioznoj anemiji kopitara, popularno nazvanoj konjskoj sidi, koja se pojavila u pojedinim Hrvatske i nanijela velike štete u uzgojima konja. Ukratko opisati tu bolest. je da je pojavi i širenju bolesti jednim dijelom pridonio ilegalan uvoz (šverc) zaraženih konja iz Bosne i Hercegovine.
I ŠIRENJA BOLESTI
Bolest uzrokuje virus su pojedini dijelovi virusu HIV koji u ljudi izaziva sidu. VIRUS IZAZIVA OBOLJENJE KOPITARA I NIJE OPASAN ZA ZDRAVLJE LJUDI I DRUGIH ŽIVOTINJA
Bolest se javlja uz i šumom obraslim uz rijeke u kojima su pogodni uvjeti za razvoj insekata koji prenose bolesti. B~lest se prenosi ubodom preko kože ili preko rana. Sirenju bolesti najviše pridonose insekti koji buše kožu i hrane se krvlju.
Piše:Antun dr. vet. med.
Šuga je parazitarna bolest koja kožu brojnih vrsta divljih i životinja, a i
U stajama životinja zbog pojave svrbeža od šuge smanjuje se proizvodnja mlijeka. životinje postaju nemirne, podložne su stresu - koji negativno djeluje na Pri pojavi šuge nije dovoljna samo terapija živ.otinja, nego i s~nacija pribora, opreme i staje. '
UZROCNICI BOLESTI
šuge goveda su mikroskopski malene grinje iz porodice Sarcoptidae koje parazitiraju na brojnim vrstama i divljih životinja, te na
ZNAKOVI BOLESTI
Bolest karakteriziraju visoka tjelesna temperatura, potištenost, slabokrvnost (anemija), krvarenje na vidljivim sluznicama (nos, jezik, usta). Mogu se javiti i kolike odnosno bolovi u trbuhu. Na trbuhu, prsimva, nogama i prepuciju javlja se oteklina (edem). Zivotinja može uginuti ili bolest u oblik.
DIJAGNOZA BOLESTI
Ako se konji nalaze u gdje se pojavljivala bolest, i na temelju znakova bolesti, treba pretragu krvi, seruma ili plazme sumnjivih životinja.
LIJECENJE
Lijeka protiv infekciozne anem11e kopitara nema, pa tako niti
PREVENTIVA
Preventivne mjere spqecavanje prometa kopitara na gdje se pojavila bolest i ilegalnog uvoza. Najsigurnija metoda je propisana zakonom a odnosi se na redovito (obvezno) i analizu krvi konja kako bi pravovremena, u prisutnosti virusa, te životinje neškodljivo uklonili ili ekonomski iskoristili.
PUTEVI ŠIRENJA I PRENOŠENJA ŠUGE
Šuga se prenosi na udaljenosti prijevozom invadiranih životinja i novih grla u staju. se pojavljuje zimi.
To je bolest koja se lako širi i broj životinja. Pojavi bolesti pogoduju staje s brojem životinja. Zdrave životinje se invadiraju kontaktom sa šugavim životinjama ili predmetima koje koristimo u staji. Izbijanju šuge pogoduju loše higijenske prilike u staji: tijesne, vlažne i prljave staje, ali i loša prehrana zbog koje je smanjena otpornost ~rganizma.
RAZVOJ PARAZITA NA ZIVOTINJI
ženke buše tunele u površinskim slojevima kože se tkivnim i jajašca iz kojih se za 3 do 5 dana razviju s tri para nogu. se penju na površinu kože, te u tom stadiju mogu na drugu životinju. Nakon dolaska na površinu kože je buše i smještaju se u površinski sloj
(epidrema), gdje se dalje razvijaju do odrasla parazita koji ima para nogu. Nakon oplodnje ženke proširuju ili buše nove tunele. Razvoj parazita traje od 17 do 21 dan.
ZNAKOVI BOLESTI
GOVEDO - šuga glavu, vrat, k9rijen repa i putište, a napada i kožu trupa. Bolest, može zahvatiti kožu vimena.
Na koži se nakon invazije parazita pojavljuje crvenilo, gnojni i kraste, a posljedica tih promjena je opadanja dlake. U goveda se nakon svih navedenih promjena pojavljuje i zadebljanje kože, a na vrata koža postaje debela i naborana. Pojavu bolesti u životinja prati jak svrbež i nemir, tako da se životinje o tvrde predmete (stojnica, jasle), što dovodi do skidanja krasta i pojave manjih rana na koži koje se mogu sekundarno inficirati.
KOZA - šuga prvo okolinu i ušiju. Dolazi do pojave svrbeži i otpadanja dlake, eotom se širi na ostale dijelove tijela (vrat i trup). Zivotinje se o okolne predmete (npr jasle).
Dolazi do pada
OVCE - postaju uznemirene i se Na mjestima šugom runo je i lako otpada. Na ogoljelim mjestima javljaju se masne kraste. Životinje mršave i proizvode manje mlijeka.
DIJAGNOZA
Na pojavu šuge posumnjamo tek kada da se životinje intenzivno da su nemirne i da im otpada dlaka.
Bolest prepoznajemo po promjenama na koži, kao što su pojava perutanje, zadebljanje i naboranost kože. Dijagnozu sa postavljamo nalazom u strugotinama (krastama) kože s promjjenjenih mjesta.
LIJECENJE
Bolesne ili sumnjive životinje moramo odmah odvojiti V od ostalih da bi daljnje širenje bolesti. Sugu primjenom vodenih kupki, spreja ili parenteralnom (injekcija) aplikacijom lijeka. Lijek možemo dati u hrani (koncentrat) i vodi za napajanje.
NEGUVON (triklorfon) kao vodena otopina za kupke, u obliku spreja,masti ili preko usta djelotvoran je za goveda, njime treba izvršiti i dezinsekciju pribora i staje. Vodena otopina Neguvona pokazala je dobre rezultate, stoga ju je poželjno koristiti u krava u laktaciji.
Mljekarski list 10/2002.
U posljednje vrijeme vrlo je preparat širokog spektra djelovanja poznat pod nazivom IVERKTIN. Poželjno je da vlasnici u dogovoru s veterinarom odrede
Kod primjene antiparazitika u suzbijanju šuge potrebno je obratiti pozornost na karencu prema uputama
PREVENTIVA SUGE
Novonabavljenim životinjama treba pogledati kožu, odnosno obraslost dlakom ili runom I obratiti pozornost na postojanje crvenila, rana ili krasta na koži.U i staji p·rovoditi redovitu sanitaciju,dezinfekciju i dezinsekciju staje i pribora, kako bi pojave zaraznih ili parazitarnih bolesti. Ne smije se koristiti oprema i pribor iz staja u kojima su boravile šugave životinje.
Ako su strop i zidovi u staji orošeni (vlažni), što da je previsoka vlažnost zraka, potrebno je otvoriti prozore ili vrata, ali ne smije biti propuha.
BOLESTI ŠUGI
Šugi mogu biti, prema slici, dermatofiloza, dermatomikoza, seboreja, eiodermJje, malofagoza i sifunkuloza.
SUGA COVJEKA
Kod šuga uzrokuje jak svrbež i crvenilo kože uz pojavu gnojnih kožu prstiju, na preponama i vanjskim spolnim organima. Šuga uzrokovana kontaktom sa šugavim životinjama ima blaži jer se šugarci na koži ne razmnožavaju i ne buše tunele u koži. Bolest prolazi bez za nekoliko tjedana, a ukoliko do ponovljenog kontakta sa šugarcima može do senzibilizacjie i pojave osipa na koži.
I AR
Piše:Tamara
Pecoja
Od 6. do 8. rujna na sajamskom prostoru u Gudovcu održan je 10. i gospodarski sajam. Generalni sponzor ovogodišnjeg Sajma, kao i prethodnih godina, bila je Lura d.d. Sajam su organizirali Bjelovarski sajam d.o.o. i Hrvatski centar uz Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH, Bjelovarsko-bilogorsku županiju i Grad Bjelovar kao suorganizatore. Pokrovitelj Sajma bio je predsjednik Sabora RH gospodin Zla tko T
Iz godine u godinu Sajam je sve uspješniji o najbolje ovogodišnjih 50000 posjetitelja i 20 posto više nego lani.
Sajam kontinuirano radi na poboljšanju svoje infrastrukture zahtjeve i interese posjetitelja. Ove godine je 200 m 2 zatvorenog prostora, a je atrakcija bila, iako ne u potpunosti dovršena, nova aukcijska dvorana u kojoj se održalo i otvorenje Sajma. · U gospodarskom dijelu izložbe predstavili su se gospodarstvenici iz dvanaest hrvatskih županija te šest inozemnih zemalja, kojima je bila i Ekonomska misija Francuskog veleposlanstva.
Izuzetno zanimljive bile su specijalizirane izložbe trofeja, vinogradara, i malih životinja, te revija pasa i prikaz rada hrvatskih u
U dijelu bilo je izložena više od 400 grla razne stoke.
dio bio je zastupljen u
nagradei poklonpakete vlasnicima prvonagradenihgrla je Mirka direktorotkupa i razvojaproizvodnjemlijeka, Lura d.d.
Predvodenje grla govedarstva, svinjogojstva, ekološke poljoprivrede i zaštite na radu u poljoprivredi. Jedan od ukupno sedam organiziranih okruglih stolova bio je programu potpore Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo.
Vrhunac Sajma svakako je izbor Šampionke, a prethodio mu je izbor pobjednica u kolekciji steonih junica, mladih krava, ostalih krava i bikovskih majki za simentalsku pasminu te zasebno za holstein - friesian pasminu.
Lura d.d., kao generalni sponzor, nagradila je svakog vlasnika grla u svim kolekcijama poklon paketom svojih proizvoda i nagradom u iznosu od 1.000 kuna, dok je vlasniku Šampionke uz poklon paket i nagrada u iznosu od 8.000 kuna.
Od osam kolekcija, sedam njih su Lurini kooperanti.
Za simentalsku pasminu: u kolekciji steonih junica je grlo Mirka Imbišaka iz Starog Stefanja (podaci za majke: maksimalna druga laktacija9.322 kg mlijeka u drugoj laktaciji - 3,9% masti - 364 kg masti - 3,2% proteina302 kg proteina), u kolekciji mladih krava je grlo Zlatka Pražetine iz Daskatice - {u prvoj kontroli 27,2 kg mlijeka3,90% masti - 3,38% proteina), u kolekciji ostalih krava (broj teladi: 2 - maksimalna prva laktacija - 6.652 kg mlijeka u prvoj laktaciji4,30 % masti - 288 kg masti3,50 % proteina - 234 kg proteina) i u kolekciji bikovskih majki (broj teladi: 3 - maksimalna druga laktacija - 7.717 kg u drugoj laktaciji - 3,9 % masti - 308 kg masti - 3, 1%
Klasa Broj mikroorganizama / mi. E < 50.000
I 50.000 - 100.000 li 101.000- 400.000
Ili > 400.000
21. Pravilnika o svježeg mlijeka
LSredstva za pranje muznih laktofriza1 bazena i mljekovoda --~
caluonlt o
caluonltLR
lužnato sredstvoza svakodnevno pranje
lužnato sredstvo s dodatkom klora
caluonlt s kiselo sredstvo - I za uklanjanje kamenca
S_r_ed_s_tv_a za njegu vimena J
caluonlt
calodlp
konc. 1:100
·n1ega Jimen· prije mužnje)
kon na bazi glicerina 1.10 (njegavim na posli1emužnj )
melk-creme-balzam
za n vunena
DISTRIBUTERI : I
ISTRUVET Zagreb (01 658 90 62) I
TRGOPROM servis Sv. I. Žabno (048 851 474) I
AGROSIPGornji {040858 430)
BRAZDAVirovitica (033 725 994)
PZ Pože&_a(034 211 580)
PZ NAPREDAKZupanja (032 840 162)
AGROOPSKRBAMATEJZagreb (012308 261)
AGROTRGlipovljani (044 676690)
AGRORASINJARasinja (048 837 400)
OROZ PHARMPleternica (034 251 053)
POLJOVET (031 814 274)
i ostaleboljeopskrbljene poljoprivredne i veterinarskeljekarne
proteina - 240 kg proteina) su grla lvana iz Cepidlaka.
Za holstein - friesian pasminu: u k~lekciji steonih junica je grlo Zeljka iz Markovca (maksimalna druga laktacija - 9.417 kg mlijeka u drugoj laktaciji - 4,40 % masti- 419 kg masti - 3,20% proteina - 303 kg proteina) te u kolekciji mladih krava (broj teladi: 1 - u prvoj kontroli 34,0 kg mlijeka - 4,20 % masti3,36 % proteina) i kolekciji ostalih krava (broj teladi: 3 - maksimalna druga laktacija - 9.100 kg mlijeka u drugoj laktaciji - 4,40 % masti285 kg masti - 3,50 % proteina - 224 kg proteina) su grla Marijana Hartmana iz Sv. lvan Zabno.
Ovogodišnja Šampionka po imenu Figa, simentalske je pasmine, a njezin je ponosni vlas-
nik Stjepan iz Cugovca (broj teladi: 4 - maksimalna laktacija -10.452 kg mlijeka u laktaciji - 4,1 % masti - 435 kg masti - 3,8 % proteina - 401 kg proteina).
Osim kao generalni sponzor Lura je na Sajmu bila prisutna i s izložbenim prostorom pored glavne tribine i prostora za stoke na kojem je predstavila svoj proizvodni asortiman te ugostila brojne poslovne partnere, osobito svoje kooperante.
proizvodnje mlijeka te podizanje njegove kvalitete je dio poslovne strategije Lure. Upravo stoga aktivnostima, kao što su edukacija i kreditiranje kooperanata te nabava repromaterijala i sirovina, kao i kroz dugogodišnje podupiranje ovog Sajma, Lura nastoji doprinijeti daljnjem razvoju proizvodnje mlijeka. [J
USKORO IZLAZI IZ TISKA DUGO KNJIGA
KOZARSTVO
Naši uvaženi profesori s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prof.dr.sc. Boro i prof.dr.sc. Vesna obradovali su nas i podarili svima nama izuzetno vrijedno djelo s kozarstva. Ono zasigurno osuvremeniti i upotpuniti literaturu te zadovoljiti potrebu za kvalitetnim štivom s tog Malo je autora napisati tako vrijedno djelo, u vrijeme nepovoljno za izdavaštvo. Tim više se s nestrpljenjem izlazak iz tiska ove vrijedne knjige, obzirom da literature s tog gotovo da i nema.
Djelo je namijenjena prvenstveno studentima Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, koji u nastavnom programu teme iz kozarstva. Nadalje, koristit u praksi, nastavnicima i u srednjim gospodarskim školama, ali istovremeno biti izuzetno štivo našim vrijednim koza.
Knjiga je sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, tablice i grafikoni ovo djelo još preglednijim. Kvaliteti djela doprinosi i ukomponirana povezanost i informacija, što daje potpunog razumijevanja. Recenzirana je od strane naših eminentnih koji su u svojim vrlo pozitivnim ocjenama jedinstveni.
Kroz 16, slijedom poredanih poglavlja, je relativno brzo i lako usvajanje najvažnijih informacija o kozarstvu, kao jednoj od grana u 1. Uvod; 2. Privredno~ekonomskavažnost koza; 3. Tipovi i pasmine koza u svijetu; 4. Namjena koza; 5. Uvijati držanja koza; 6. Divlje koze i prilagodba; 7. Anatomske i fiziološke osobitosti koza; 8. Reprodukcija koza; 9. i selekcija koza; 1O. Uzgojna-tehnološki postupci s jaradi; 11. Hranidba koza; 12. Proizvodnja mesa; 13. Proizvodnja mlijeka; 14. Proizvodnja vlakna; 15.0bjekti i oprema; 16. Bolesti koza.
Cijena knjige iznosit 250,00 Kn, a sve dodatne informacije te narudžbu možete izvršiti na adresi Hrvatska mljekarska udruga, llica 31, tel./fax: 01/4833-349.
Poštovani i korisnici usluga HSSC Piše:KrešimirKuterovac,dipl. ing
Novi sustav kontrolemlijeka je s radom, time je naša poljoprivrednaproizvodnja napravila veliki iskorak u kontroli i standardizaciji poljoprivrednih proizvoda. Uš/i smo u krug zemalja koje su u potpunosti zaokružite sustav kontrole ml1/eka 1 od zakonske regulativedo provedbepropisa u proizvodnji i na tržištu mlijeka.
Uspostava sustava nije bila lagana, mnogo je i situacija na terenu i bilo je potrebno najpovoljniji provedbesustava u djelo. Uz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, i znanstvenika, poljoprivrednih i industrije te djelatnika HSSC-a ipak nam je to uspjelo u vrlo kratkom vremenskomperiodu. Iza nas su muke koje uvijek i prate velikeprojekteovogatipa ali koje brzo biti zaboravljeneako nastavimo kvalitetnim radom dotjerivatii usavršavatisustav te zajedno s njim kroz godine ga boljim na zadovoljstvosvih korisnika usluga.
Mislim da ovom prilikom nije potrebnodetaljno obrazlagati· sustav, jer smo i preko stranica Mljekarskog lista upoznavali zainteresirane o uspostavi, ali je dobro naglasiti pozitivne strane koje nam donosi:
• Jedinstveni sustav kontrole za cijele RH
• Standardi kontrole koji su u suglasju sa EU standardima
• Neovisni sustav kontrole mlijeka
• Proširenje tržišta i sigurnost proizvoda za
• Kontinuirani proces popravljanja kvalitete mlijeka
novi sustav kontrole mlijeka Republika Hrvatska se u potpunosti pridružuje zemljama koje imaju visoke standarde kontrole proizvoda. Deseci mltjeka i industrija dio su prehrambenoglanca su krajnji korisnici milijuni a oni zahtijevaju sigurne i kvalitetne proizvode te sustave koji im to mogu garantirati.
Mlfekarski list 10/2002.
Pred nama je i dalje veliki posao, a to je neprekidnirad na popravljanjukvalitete mlijeka. Svi sudioniciu sustavu proizvodnjemlijeka dužni su dati svoj doprinos ovomeposlu koji biti jednostavan niti lak, ali je važno krenuti odmah jer si time produžavamovrijemeprilagodbenaše proizvodnjena nove standarde koji našu poljoprivrednu proizvodnju.
Osnovni zadatak HSSC-a nije samo utvrditi mlijeka nego kroz edukaciju uputiti kako popraviti kvalitetu mlijeka a samim time i ekonomskipoložaj svojihgospodarstava.U tom smislu Hrvatski selekcijskicentarnastavit daljnje aktivnosti kako bi pružili kvalitetnu podršku u razvojuproizvodnjemlijeka, bez koje bi oni teško nešto mijenjali.U pripremije projekt koji analizu sirovine hrane), analizu proizvoda(mlijeka)po i te na osnovi konkretnih rezultata, informirati i educirati mlijeka kako popravitiproizvodnjumlijekana gospodarstvima . Uz ovaj novi posao HSSC i dalje intenzivno raditi na poboljšanjimana uzgoju,selekciji, kontroli proizvodnosti i procjenamaUV koji ovaj novi sustav dodatnounaprijediti
Na stranicama Mljekarskog lista redovno
Vas informirati o radu novog sustava, izvještajima o mlijeka, te educirati kako popraviti mlijeka. Ovom prilikom želim se zahvaliti svima sudionicimastvaranja novogsustava kontrolemlijeka koji su neposrednosudjelovaliu ovom poslu ali isto tako i onima koji su svoje radne, i znanstvene naporegodinama ulagali u ovu granu poljoprivredne proizvodnješto je i rezultiralonovimsustavom kontrolemlijeka. Siguransam da svi korisnicinaših usluga zajedno s nama aktivno sudjelovati u razvijanju i radu sustava, kao i svi zainteresirani i znanstvenici.Na taj dokazati da u ovom poslu svi imamo interes proizvoditi kvalitetno i dovoljno mlijeka u RepubliciHrvatskoj.
PODSJETIMOSEJOŠJEDNOM I PONOVIMOORGANIZACIJSKI
TIJEKKONTROLE
MLIJEKA U REPUBLICIHRVATSKOJ
Doprema ! uzoraka mlijeka do mljekare
LOGISTIKAI
ODRŽAVANJE
Priprema ambalaže za uzorke:
- pranje ambalaže
- doziranje konzervansa
- pakiranje u kašete
- priprema za transport
Plan dopreme uzoraka za pojedine mljekare po danima unutar mjeseca
Plan pripreme ambalaže za sabirna mjesta i
CENTAR
LABORATORIJA
Štampanje bar-kod naljepnica prema bazi podataka, ažuriranje prema planu dopreme, priprema kompletne dokumentacije i plana pripreme ambalaže
uzoraka
na rampi mljekare
Otprema ambalaže, dokumentacije i bar-kod
Doprema uzoraka
Dostava dokumentacije u ekspedlt, dostava ambalaže I pripremaza distribuciju LABORATORIJA (+4°C) u laboratorij
Distribucija ambalaže za uzorke
Prijem uzoraka, identifikacija sabirnih mjesta i broja uzoraka
ledišta = stupnja
patvorenja mlijeka dodatkom vode / I prema potrebi
kemijskog
sastava mlljeka: - proteinidvije analize
- mastdvije analize
(-laktoza - suha tvar - suha tvar bez masti)
broja
somatskih stanica u mlijeku
- jedna analiza
1D' .5!
HIGIJENSKAISPRAVNOSTMLIJEKA!!!
ukupnog
broja mikroorganizama u mlijeku
- dvije analize
Priprema laboratorijskih ispitivanja, selektivna identifikacija
s•obzirom na potreban broj i metode laboratoriskih 1·ispitivanja
antibiotika u mlijeku
- analize za svako
sabirna mjesto, tj.
Istovremena detekcija
svakog
VETERINARSKA
Prikupljanje podataka laboratorijskih ispitivanja u centru laboratorija
Obradapo---• Aalcog ....... Juumraa.
Svrstavanje mlijeka u razrede, odnosno klase prema Pravllnlku o mlijeka te Uredbi o I formiranju cijene mlljeka
Sustav kontrole rn,,lijeka u Republici Hrvatskoj je "živjeti"!
Za uspješan nastavak i sustava kontrole mlijeka potrebna je aktivnost svih zajedno:
IABORA TORIJA, MLJEKARA! "sustava" je 01.07.2002. godine. Za ispravan uzimanja uzoraka mlijeka tijekom srpnja i kolovoza educirali smo 3750 mlijeka.
Da su edukacije bile uspješne sadašnje stanje u dopremi uzoraka i sve manji broj nesukladnosti u odnosu na propise, s onih mljekara koje su provedbi sustava prišle prve (LURA, LEDO, MIA, BELJE, a odmah nakon toga su se i druge mljekare.
Do 1. srpnja 2002. ambalaže za uzorke mlijeka i planovi uzimanja uzoraka te dopreme uzoraka dostavljeni su svim mljekarama u Hrvatskoj.
Petog rujna službeno je otvoren "Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka" Križevci, kao i Referentni laboratorij pri Zavodu za mljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Ovo je svih nas u lancu proizvodnje, kontrole i prerade mlije):<a.Sustav trebamo dalje ispravno i dosljedno provoditi.
Ciljevi su Postizanje dobre mlijeka, koje i donijeti bolju zaradu, osigurati dobru te zadovoljiti proizvoda.
KAKO LABORATORIJ DOPRINIJETI
FUNKCIONIRANJU SUSTAVA?
HSSC-SLKM stvarati i održavati povjerenje svojih korisnika osiguravanjem nepristranosti, neutralnosti, neovisnosti, objektivnosti i dosljednosti osiguranjem propisanih mjeriteljskih uvjeta i kadra u cilju postizanja maksimalne i pouzdanosti pri obavljanju laboratorijskih ispitivanja. Naš je cilj! = postizati maksimalnu u svim segmentima našeg djelovanja = provoditi odredbe politike o našeg rada = održavati pravilan, kontinuiran pristup osiguranju rada laboratorija
Piše:Mr. se.Ana dipl. ing.
Od sustava kontrole svi mnogo, ali za njegovo uspješno potrebno je aktivno i mljekara!
Sustav trebamo dobro upoznati i razumjeti! Stoga su stalne edukacije neophodne!
Od presudnog je ustrajati na provovremena i sabiranja mlijeka; i transporta' mlijeka te uzoraka mlijeka. Ustrajati na korektnom i profesionalnom sabiranja mlijeka i uzimanja uzoraka mlijeka, svakako su zadaci mljekara.
Trenutak donošenja mlijeka na u sabiralište najkasnije 1-1.5 sat nakon mužnje vrlo je važno.
To je istovremeno trenutak uzimanja uzorka koji prezentira mlijeka i po tome uzorku biti mlijeko svrstano u kvalitativni razred.
pri tome ne smiju zaboraviti i izostaviti temeljne radnje neophodne za postizanje maksimalne higijenske
Imajmo na umu da "isporuka mlijeka u staji, a završava u mljekari".
ŠTO NAM DONOSI SUSTAV KONTROLE MLIJEKA I USPOSTAVA LABORATORIJA?
Za mljekare mlijeka) poboljšanje mlijeka i približavanje visokoj Europskoj klasi mlijeka. Sigurnost i manje troškove u preradi, kontinuiranu dobru mlijeka i stabilnu gotovog proizvoda, odnosno povjerenje i niz drugih prednosti. i znanstvenicima biti na najsuvremeniji na jednom mjestu, priznatim metodama obavljati veliki broj laboratorijskih ispitivanja što je uvjet za ispravno donošenje procjena i u znanstvenim i istraživanjima.
"Znanost ne priznaje procjenu od oka"
Za mlijeka ovo je nepristrana i neovisna kontrola!
nove suvremene tehnike i metoda je veliki broj pokazatelja mlijeka. vrijednosti mlijeka se temeljiti samo na masti koja je vrlo
Mljekarski li_st10/2002.
varijabilan sastojak mlijeka vec 1 na temelju proteina daleko stabilnijeg sastojka mlijeka, ali i na temelju higijenske ispravnosti mlijeka (broja somatskih stanica i broja mikroorganizama u mlijeka).
Za one koji u proizvodnju ulažu više, koji se žele ozbiljno baviti. proizvodnjom mlijeka i ekonomske aspekte ovaj sustav kontrole mlijeka smatramo stimulativnim i poticajnim.
U idealnog biti i sa lošim pokazateljima mlijeka. Neka to ne bude teret temelj i polazište za rješavanje u. proizvodnji s ciljem postizanja maksimalne mlijeka, a time i maksimuma u ostvarivanju dohotka od mlijeka.
Molimo da na adresu Hrvatske mljekarske udruge, u Uredništvo Mije.a. karskog lista upute pismena pitanja vezana za sustav mlijeka i sve druge nejasi nepoznanice vezane uz proizvodnju i
isporuku mlijeka, laboratorijsku kontrolu, pa i šire od toga. U narednim brojevima Mljekarskog lista truditi se da svima odgovorimo na postavljena pitanja. Osim informativni, ovaj komunikacije imao bi i edukativni karakter.
Obavijest!
Narednih dana i mljekarama laboratorij uputiti na potpis ugovore o poslovnoj suradnji. Osoblju koje je educirano za ispravan sabiranja mlijeka laboratorij poslati uvjerenja o osposobljenosti i dokument kojim treba potvrditi primitak uvjerenja. Molimo sve osoblje koje sabire mlijeko i mljekare da svojim aktivnim doprinesu što bržem obavljanju ovog zadatka i uredno vrate povratnu dokumentaciju u laboratorij.
Na vašem trudu unaprijed se zahvaljujemo. :_J
:Mužnja i m{ijek.g u dnevnimnovinama
Piše: Antun dr. vet. med.
Prvi rezultati analiza u Središnjem laboratoriju za kontrolu mlijeka u Križevcima potvrdite su poznate o lošoj higijenskoj mlijeka. Pritom su u medijima, posebno novinama, tvrdili da zadovoljiti propisanu Pravilnikom o svježeg sirovog mlijeka zbog brojnih razloga, a jedan je i mužnja.
Možemo slobodno da ta tvrdnja nije istinita!
ruke ili prljavi muzni
Možemo tim slobodno postaviti pitanje: li mlijeko imati manje bakterija mužnjom ruku i opranog vimena ili mužnjom prljavim strojem za mužnju? Pogrješna je mišljenje da se strojnom mužnjom bezuvjetno dobiva mlijeko. Strojna mužnja isto kao i zahtijeva pridržavanje strogih higijenskih pravila i tehnike. Još uvijek veliki broj ima alo krava pa im se ne isplati kupnja stroja za
Mljekarski li,st 10/2002.
mužnju. mužnjom, dakle bez ulaganja, mlijeko može zadovoljiti propisanu Pravilnikom, ali je potrebno pridržavati se osnovnih pravila higijene i tehnike mužnje.
Što je sa smještajem?
Drugi izgovor u novinama je da brojni imati mlijeko lošije a time i niže otkupne cijene, zbog lošeg smještaja krava koji rezultira lošijom mlijeka. U brojnim stajama, u kojima su povoljni uvjeti smještaja, proizvodi se mlijeko nezadovoljai to prvenstveno zbog loše tehnike i higijene mužnje!
U svakom ne smiju tražiti izgovor zbog velikog broja bakterija i somatskih stanica u mlijeku nego moraju poduzeti sve mjere (uz kako bi proizveli što kvalitetnije mlijeko, bez obzira na koji muzu. Naglašavamo, da za brojne mjere nisu potrebna financijska ulaganja ili su ona minimalna u odnosu na korist koju donijeti!
U narednim brojevima Mljekarskog lista bit govora o pogrješkama u smještaju goveda. D
Sredstva za pranje i dezinfekciju (muznih mljekovoda, hladnjaka za mlijeko i ostalog
P3 Asepto N - alkalno sredstvo za automatsko i pranje i dezinfekciju. • P3 Horolith N - kiselo sredstvo za automatsko i pranje• P3 Duett - praškasto, kombinirano (alkalno i kiselo) sredstvo za automatsko i pranje i dezinfekciju • P3 Unisept - praškasto, kiselo sredstvo za automatsko i pranje ujutro i • Zlatol MR-Fpraškasto, alkalno sredstvo za pranje i dezifekciju • P3 Veloucld - emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam - aktivna pjena za dezinfekciju vimena prije mužnje • P3 lo-Shield - Zaštitni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Gard - Mastitisprofilaksa.
ECOIAB
Henkel - ECOLAB Zagreb d.o.o. tel. 01 3651 383, fax. 01 3651 388, 5, 10 000 Zagreb, www.ecolab.com
Postignutdogovor o snošenjutroškova
analizadržavnogLaboratorijazakontrolumlijeka
Na sastanku Povjerenstva za izradu prijedloga formiranja cijene mlijeka, održanom 05. rujna 2002. godine u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva postignut je dogovor o snošenju troškova analiza državnog Laboratorija za kontrolu mlijeka.
U cilju proizvodnje mlijeka s europskim standardima, te gospodarstvima u novom sustavu ispitivanja i vrednovanja mlijeka, Lura je prihvatila snošenje dijela troškova analiza državnog Laboratorija u prijelaznom razdoblju do kraja 2003. godine. Ujedno ovime Lura dokazuje i svoju potporu rada državnog laboratorija u Križevcima, koji osigurati jedinstven sustav ispitivanja za mlijeko svih u Hrvatskoj, a time i za sve mljekare.
Predstavnici Lure na sastanku su prihvatili dogovor s predstavnicima industrije, mlijeka i Ministarstva:
- Lura kao i svi ostali mlijeka u Hrvatskoj, snositi dio troškova analiza mlijeka u državnom laboratoriju u prijelaznom razdoblju do kraja 2003., od rujna ove godine, i to u iznosu od 25 kuna po kooperantu, s PDV-om.
- od ovog mjeseca Laboratorij ispitivati mlijeko po sva propisana parametra mast, proteini, somatske stanice i mikroorganizmi), a svi preramlijeko prema masti i proteinima. Sva parametra postaju obavezni kriteriji za za sve mljekare od 1. studenog, što Ministarstvo osigurati donošenjem Uredbe o formiranja cijene mlijeka prema modelu na Povjerenstvu 29. srpnja. Poticaje ostvariti samo koji biti ovim jedinstvenim sustavom ispitivanja kvalitete i vrednovanja.
Snošenje ovakvog dijela troška analize mlijeka u Središnjem laboratoriju za Luru koja otkupljuje mlijeko od cca 26.000 kooperanta dodatan trošak od oko 8 milijuna kuna godišnje. S druge strane, tijekom prošle godine je cijena sirovog mlijeka kooperantima za 18 % a što za Luru dodatnih 60 milijuna kuna troška u 2002. godini. Istovremeno, cijene gotovih proizvoda ne samo da nisu je zbog novih uvjeta tržišta nakon njegovog otvaranja i konkurencije, Lura s permanentnim pritiskom da snizi cijene svojih proizvoda. Sve ovo utjecat na poslovanje Lure u 2002. godini ostvarenjem znatno nižih poslovnih rezultata u odnosu na 2001. godinu. niz godina Lura u svojem laboratoriju ovlaštenom od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, a kojeg kontroliraju Referentni laboratoriji Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Institut za mljekarstvo u Ljubljani, vrši analizu mlijeka te vrednuje mlijeko uz mast i prema postotku ukupne suhe tvari bez masti, te broju somatskih stanica. Troškove laboratorijske analize, kao i troškove uzorkovanja, prikupljanja i prijevoza uzoraka snose mljekare, za razliku od zemalja Europske unije gdje ne snose spomenute troškove. Lura kontinuirano ulaže sredstva u opremanje te održavanje svojih 1.600 sabirališta širom Hrvatske. Kompanija je ukupno instalirala 2.000 vlastitih laktofriza. Samo primjera radi, upravo završava projekt izgradnje i opremanja trinaest novih sabirnih mjesta a u što Lura ulaže 800.000 kuna. Ovakve troškove mljekare u Europi, pa ni u susjednoj Sloveniji, ne snose.
Lura d.d. kao mlijeka u Republici Hrvatskoj, usmjerena je na proizvodnju mlijeka kao glavni izvor sirovine, te i dalje graditi partnerske odnose sa svojim kooperantima te programima i aktivnostima proizvodnju i raditi na podizanju kvalitete mlijeka. O
Mljekarski [1,St
osjemenjiva nja
Piše:Gabrijela Grdan, dipl. ing. agr.
Test osjemenjivanja je test mladih bikova koji su nakon završenog perfomance testa, a koje je Centar kupio za umjetno osjemenjivanje. Ovim testom želimo dobiti potomke koji služiti za progenih testova za meso i mlijeko. Uspješnost ovog testa ovisi dijelom o dobroj organizaciji tj. koordiniranom radu Hrvatskog selekcijskog centra i Centra za reprodukciju.
su potrebna za progenih testova, a ako nije, organizira se ponovno test osjemenjivanja za bika.
Udio populacije koji biti osjemenjen bikovima u testu osjemenjivanja ne smije biti od 20%, jer se s % na populaciju može prenijeti nekvalitetan genom pojedinih muških rasplodnjaka.
Nakon završenog te·sta, bikovi su u fazi rezultata testova, a za to se vrijeme ne smije vršiti daljnja distribucija sjemena po terenu. Ako je test negativan, onda se ostatak sjemena uništava, a bik odlazi na klanje. Ako je test pozitivan, tada se vrši daljnje uzimanje sjemena i njegova distribucija po terenu.
U prikazu možemo vidjeti broj bikova koji su ušli u test osjemenjivanja u 2002. godini, te njihove rezultate performance testa na osnovu kojih su ocijenjeni za korištenje umjetnog osjemenjivanja. O
Neposredno nakon završenog performance testa (testa na vlastita proizvodna svojstva), bikovi dolaze u Centar za Tablica 1: Bikovi iz Centraza reprodukcijuu Hrvatske umjetno osjemenjivanje. Nakon - Zagreb koji su uš/i u test osjemenjivanjau 2002. godini nekoliko dana adaptacije na prostor i hranu, se uzimati sjeme jer nam je cilj da u što vremenu skupimo dovoljan broj doza kako bi bik mogao u test. Test osjemenjivanja se provodi na populaciji koja se nalazi pod kontrolom izuzev bikovskih majki.
HSSC osigurat Centrima za reprodukciju podatke o populaciji krava koje su pod kontrolom mlijekako bi se mogla izvršiti njihova oplodnja, s time da treba voditi da sjeme bikova bude raspodijeljeno na terenu. Centri za reprodukciju i Hrvatski selekcijski centar kontroliraju distribuciju sjemena pojedinim ambulantama. Nakon izvršenog osjemenjivanja, Centri za reprodukciju moraju izvijestiti koliko je doza sjemena pojedinog bika utrošeno. Kako bi bio osiguran dovoljan broj potomaka za testiranje rasplodnjaka, potrebno je po svakom rasplodnjaku osigurati
600 i 800 doza sjemena.
HSSC prati je li oteljen dovo-
ljan broj muške
Imebika -Hb
Vandal 7464
Dužd 7465
Pablo 7484
Salas 7483
Vezuv 7485
Pirk 7487
Vuk 7488
King 7489
Dago
Brojdoi.a Visina grebena
Težina Dnevniprirast UVzaprirast Index kg
.
PROGENOTESTIRANJEBIKOVA
Piše: Ljiljana Husinec, dipl. ing.
Progeno testiranje, odnosno po potomstvu, provodi se nakon završenog performance testa i testa osjemenjivanja kvalitetnog muškog rasplodnjaka. namijenjenog za umjetno osjemenjivanje. To je najsigurniji i procjene uzgojne vrijednosti svakog muškog rasplodnjaka. Testiranje po potomstvu provodi se na osobine tovnosti i mesa (dnevni prirast, hladni randman i udio u i osobine . (kg mlijeka, kg i % masti i
Prema Programu gojidbenog stvaranja goveda u Hrvatskoj (Zagreb, 1991.) relativan odnos osobina mlijeko meso vrednuje se 45:55 u korist mesa. Današnje tendencije u govedarskoj proizvodnji promijenjene su u odnosu na to i naginju više proizvodnji mlijeka pri je proizvodnja mesa malo zasjenjena, ali još uvijek veoma bitna. To proizlazi iz da je na našim najzastupljenija simentalska pasmina kombiniranih osobina, a podjednako su važne i osobine tovnosti i osob~e Iz tog razloga i testiranja na ob1e osobine su veoma važna.
Progeni test na osobine tovnosti kod nas se nekad provodio u Varaždinu u sklopu Veterinarske stanice Varaždin, a danas se obavlja u testnoj stanici Hrsovo. testa pod nadležje i u organizaciji Centra za reprodukciju u Hrvatske - Zagreb (Križevci) u suradnji s Hrvatskim selekcijskim centrom.
Ovo testiranje bazira se na Zakonu o mjerama za koji propisuje da svi bikovi, koji su po završenom performance testu komisijski namijenjeni za korištenje umjetnog osjemenjivanja, trebaju biti progeno testirani ili potjecati od testiranih roditelja i nalaziti se u postupku progenog testiranja.
Pravilnikom o provedbi progenog testa bikova kombiniranih pasmina na osobine tovnosti reguliran je postupak testa koji treba dati podatke o dnevni prirast u testu konverzija (utrošak hrane za jedinicu prirasta)
tjelesne mjere randman
ocjena kvalitete mesa na liniji klanja udio u dobiven disekcijom 7-9 rebra (odnos meso - kosti - loj)
Provedba progenog testa na osobine tovnosti sastoji se od više faza:
Nabava teladi
Telad za test (muškog spola) odabire se sluodabirom na terenu gdje je obavijen test osjemenjivanja s mladim bikom. Bitno je provjeriti da li telad ima sigurno podrijetlo što je osigurano markiranjem sa životnim brojem. Za test se uzima telad starosti do 60 dana.
Smještaj
Po svakom biku u testu formira se grupa od minimalno 12 teladi koja je cijelo vrijeme testa u zasebnom boksu na slobodnom držanju u istim mikroklimatskim i hranidbenim uvjetima. Taj broj na kraju testa je manji i se od 7 do 10 životinja u grupi po jednom ocu tijekom testa uslijed zdravstvene problematike).
Tehnološke faze u testu:
• pripremni period traje od 60 do 120 dana starosti teladi. To je period adaptacije teladi na nove uvjete i prilagodba za test. U„ ovom periodu provodi se zdravstvena i preventivna obrada teladi te se posebnim ishrane nastoji od teladi napraviti što bolje koji što optimalnije iskoristiti svoj genetski kapacitet i vjerodostojne rezultate u testu.
• period testa traje od 121 do 350 dana starosti testiranih životinja. U ovom periodu mladi ishrane trebaju oko 72% ukupnog životnog prirasta. ·
• period završnog tova traje od 351 do 420 dana starosti testiranih životinja.
Za cijelo vrijeme trajanja testa, testiranim životinjama za ishranu treba osigurati isto sijeno i koncentrat od istih komponenti uz opskrbu svježom vodom iz automatskih pojilica.
• vaganje se obavlja u više navrata tijekom testa: pri ulasku u testnu stanicu, testa
(120. dan starosti grupe), 350. dan i 420. dan starosti grupe, uz osiguranje posta od 12 sati.
• izmjera, vaganje i otprema bikova - neposredno prije utovara i otpreme obavlja se zadnje, vaganje grupe i tjelesne mjere (visina do grebena i širina bokova). Nakon dopreme u klaonicu, bikove treba ponovo izvagati. Prije klanja osigurava im se 12 satni post.
• klanje - poželjno je da se klanje obavlja uvijek u istoj klaonici.
• postupak nakon klanja - obavlja se rasijecanje trupova i otprilike jedan sat nakon klanja vaganje toplih polovic~ zajedno s bubrežnim i lojem. Na osnovu dobivenog podatka se topli randman. Tople polovice otpremaju se u gdje se hlade 24 sata i nakon toga ponovo važu radi hladnog randmana. Radi rasporeda najkvalitetnijih
Tablica 1: Pregledparametaraprovedbeprogenog testa na osobinetovnosti
Vrstaparametra Imebika i HB
Roksi Mali Mak Elija Hadija 7340 7341 7329 7394 7417 7416
Brolsinova 8 8 9 7 10
testa(dana)
Završetaktesta 16.01.02.21.01.02.29.01.02.18.02.02.17.06.02.10.06.02.
Traianietesta[dana)
izlaskaiztestalknl
dijelova mesa, obavlja se rasijecanje desne polovice svakog bika 6. i 7. rebra na prednju i zadnju koje se važu zbog odnosa prednja zadnja Loj se odvaja prije rasijecanja na i posebno važe.
• kvalitete mesa obavlja se uzimanjem rebrenog koji se dobije rasijecanjem desne polovice na dva mjesta: 6. i 7. rebra i 9. i 10. rebra, odnosno uzima se 7 - 9. · rebro za analizu tkivnog sastava i kvalitete mesa. Analizom se udio MLD (musculus longisimus dorsi - dugi udio ostalih loja, tetiva i ovojnica te kosti.
Tablica2: Pregledrezultataprogenogtesta na osobinetovnostii mesa
Osobine RezuHatitesta
Ime i HBbika Rodni Roksi Mali Mak Elija 7340 7341 7329 7394
Hladnirandmanuv 0,141 --0,91 --0,577
Tablica3: rezultatidisekcijeuzoraka mesa sinovaprikazanipo testiranim bikovima (u%) (podaciCRSH - Zagreb) Ime i Broj Udio OstaliUkupniL~ Telive i Kosti Kalo HBbika~novaM.LD. miši~ ov~nice rada Rodni 8
7340
7341
7329
7417
7416
Rodni
Nakon završenog progenog testa na osobine tovnosti dobije se rezultat o tovnim osobinama (dnevni prirast, utrošak hrane za kg prirasta izražen u hranidbenim jedinicama i sirovim tjelesne mjere), osobinama (topli i hladni randman odnosno težina, kala odnos prednjih i zadnjih te o kvaliteti mesa (odnos kosti: loj: tetive, kemijska analiza MLD).
Na temelju svih dobivenih rezultata testiranja potomaka jednog bika, za istog se uzgojna vrijednosti i relativna uzgojna vrijednost (RUV) za osobine dnevnog prirasta, hladnog randmana i udjela te uravnotežena relativna uzgojna vrijednost za sve tri navedene osobine.
Tijekom ove godine šest mladih bikova progeno je testirana na osobine tovnosti i mesa.
Testirani bikovi, vlasništvo Centra za reprodukciju u Hrvatske - Zagreb su Rodni HB 7340, Mali HB 7329, Roksi HB
Tablica4: kemijski sastav M.L.D. (dugog grupa sinova testiranihbikova (podaciCRSH Zagreb}
lmeiHB%suhetvari %vode %
broj ~elant.evina
7340
7341
7329
7394
7417
7416
7341, Mak HB 7394, Elija HB 7417 i HB 7416.
Parametri provedbe progenog testa na osobine tovnosti prikazani su u tablici 4. (izvor podataka - Centar za reprodukciju - Zagreb)
Piše: Stjepan Brlek, dipl. ing
Pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka dipl. ing., u organizaciji Bjelovarskog sajma i Hrvatskog selekcijskog centra te suorganizatora Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i ribarstva RH, Bjelovarskobilogorske županije, Grada Bjelovara, Županijske komore, Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu i generalnog sponzora LURA d.d. Zagreb i Županije partnera Brodsko-posavske, organizirana je ova 10. jubilarna manifestacija.
posjetitelje i goste - kojima i inozemne iz: Austrije, Francuske, Italije, Slovenije i Indije - te gotovo svih županija republike Hrvatske pozdravili su:
• Zlatka Salaj, dr. vet. med., direktor Bjelovarskog sajma
Mljekarski list 10/2002.
• Krešimir Kuterovac, dipl. ing., ravnatelj Hrvatskog selekcijskog centra
• Bjelovara
• Damir Bajs, · dipl. iur., župan Bjelovarskobilogorski
• Mr. se. Božidar ministar poljoprivrede šumarstva i ribarstva RH
• Zlatka T dipl. ing., predsjednik Sabora, pokrovitelj Izložbe i Sajma (koji je i otvorio sajam).
U okviru Sajma organiziran je i okrugli stol iz govedarstva i drugih poljoprivrede.
Iz govedarskog programa simentalske pasmine za Izložbu su odabrane kolekcije: = 14 steonih junica simentalske pasmine kojih je proizvodnja majki u jednoj od standardnih laktacija 7012 kg mlijeka
= 1lmladih krava simentalske pasmine koje su u prvoj kontroli proizvele 24 kg mlijeka
REPORTAŽA
= 7 mladih krava simentalske pasmine iz uvoza (Austrija) koje su u prvoj kontroli proizvele 19 kg mlijeka
= 14 ostalih krava simentalske pasmine koje su u jednoj od laktacija proizvele 5988kg mlijeka
= 16 bikovskih majki simentalske pasmine koje su u jednoj od laktacija proizvele 7137 kg mlijeka
= 2 rasplodna bika simentalske pasmine: Mali, oteljen 1996. godine, progeno testiran; uzgajatelj Beštek iz Kuštana, i bik Horok, oteljen 1997., uzgajatelj Tot iz Velikog
Iz programa Holstein-friesian pasmine izloženo je:
= 9 mladih krava koje su u prvoj kontroli proizvele 36 kg mlijeka
= 8 steonih junica kojih je proizvodnja majki u jednoj od laktacija iznosila 8255 kg mlijeka
<3" 5 ostalih krava koje su u jednoj od laktacija proizvele 8615 kg mlijeka
Izloženo je i:
= 5 steonih junica pasmine kojih je proizvodnja majki u jednoj od standardnih laktacija iznosila 8815 kg mlijeka = kolekcije Charolais pasmine krava s teladi i 1 bik
"" Slavonsko-srijemska podolsko govedo, bik i krave
<3" 5 junica Hereford pasmine = krava, junica, bik i vol - Istarska govedo
Za aukcijsku prodaju je 111 junica simentalske i Holstein-friesian pasmine kojih je proizvodnja u nekoj od standardnih laktacija majki iznosila 4543 kg mlijeka. Prodana je 97 junica po cijeni od 11.139,00 kn.
Iz kozarskog programa izložena je 41 koza sanske i francuske alpina pasmine.
Izložene su i pasmine svinja, a u konjogojskoj kolekciji dominirao je hrvatski hladnokrvnjak.
Proglašena je i krava šampionka i 2 pratilje.
G" steona junica Stela simentalske pasmine koje je proizvodnja majke iznosila 9322 kg mlijeka; nagrada dodijeljena Mirku Imbrišak iz Starog Štefanja 80
G" mlada krava Floris koja je u prvoj .kontroli proizvela 27,2 kg mlijeka; vlasnik Zlatko Pražetina, Daskatica 61
G" krava Gilda simentalske pasmine koja je u maksimalnoj laktaciji proizvela 6652 kg mlijeka; vlasnik je Ivan Cepidlak, Sv. I. Žabno
G" je i bikovska majka Sana koja je u maksimalnoj laktaciji proizvela 7717 kg mlijeka, vlasnika Ivana Cepidlak, Sv. I. Žabno
G" iz kolekcije steonih junica holsteinfriesian pasmine je junica Azra je majka: u maksimalnoj standardnoj lakta.ciii proizvela 9147 kg mlijeka;. vlasnik Željko Piškoric, Markovac Sv. I. Žabno,
G" mlada krava holstein-friesian pasmine Asta, u prvoj kontroli proizvela je 34 kg ~eka; vlasnik ie Marijan H, Hatman Sv. LZabno
G" iz kolekcije ostalih krava holstein-friesian pasmine je krava Dumeco koja je u maksimalnoj laktaciji proizvela 9100 kg mlijeka; vlasnika Marijana H.ttmana
G" druga pratilja šampionke je krava Mala simentalske pasmine, koja je u maksimalnoj laktaciji proizvela 7330 kg mlijeka, a vlasnik je Vlado Babinac 46, Ivanska
G" prva pratilja je krava Pegi - holsteinfriesian pasmine koja je u maksimalnoj laktaciji proizvela 10234 kg mlijeka, a vlasnik Le Josip iz Vagovine 107, Štefanje
Svim stoke, posebno ma, Hrvatski selekcijski centar dodijelio je diplome, a iz svake kategorije goveda dodijeljena je prva, druga i nagrada.
Šampionkom je proglašena krava FIGA simentalske pasmine, koja je u maksimalnoj laktaciji prizvela 10452 kg mlijeka, a njezin je Stjepan , Cugovec 172. Sampionsko zvono je mr. ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH. Gospodin okitio je svoju FIGU šampionskim zvonom i dobio primjerenu nagradu.
MLIJEKORASTENAPOLJU,
Naš moto za listopad NOVOSTVORENA VRIJEDNOST KAKO STVORITI HRVATSKOG FARMERA U PROIZVODNJI MLIJEKA
ove godine izgubili na izvozu i proizvodnji nepotrebnih viškova pšenice uložili u izgradnju staja i proizvodnju mlijeka mogli smo osigurati stvaranje novostvorene vrijednosti koja bi nas bogatijima.
RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI
MODEL IZ KOPRIVNICE
Što je to novostvorena vrijednost ?
Novostvorena vrijednost je temelj cjelokupnog rada i stvaranja, temelj razvoja, osnova ulaganja kapitala, znanja i rada, temelj svih reformi, strategija i operativnih planova. Ako je ta novostvorena vrijednost, proizvedena ili stvorena na nacionalnoj osnovi, sirovina, poluproizvod, proizvod, tada se radi o 100 % novostvorene vrijednosti. Ako je uvezen iz inozemstva tada nacionalna novostvorena vrijednost proizvoda iznosi manje, jer se dio te vrijednosti mora umanjiti za vrijednost rada i znanja ili prirodnog dobra. da bi trebali uvoziti samo ono što u prirodnim resursima naše zemlje nemamo, te sve orio što sami ne možemo proizvesti. Da bismo ostvarili razvoj naše Hrvatske, u kojoj živimo, moramo nastojati proizvesti što više novostvorene vrijednosti za nacionalne potrebe, te potrebe i izvoza.
Da bismo u Hrvatsku uvezli neku sirovinu, poluproizvod, proizvod, znanje ili uslugu, moramo za to osigurati sredstva.
U Hrvatskoj je izvozno uvozna bilanca negativna, a jedino kod monetarnog fonda možemo dignuti kredit uz kamate, za nabavu repromaterijala nabavu proizvoda novcem sve više zadužujem.o našu državu, našu lijepu Hrvatsku.
A sve to možemo proizvesti sami i na našim prekrasnim i plodnim poljima.
Kupovati mlijeko i rasplodne junice, novcem, zar nije žalosno?!
Istovremeno proizvoditi viškove vrlo skupe pšenice i izvoziti je državni gubitak još je žalosnije. Da smo novac koji smo samo prošle i
Kupovati uvozne junice koje kao krave davati više mlijeka od naših krava, kupujemo i i rad i znanje. U našem radu, moramo uvijek polaziti od da po znanju i možemo stati uz rame s poljoprivrednim europskih zemalja. I naše junice i krave moraju po proizvodnji mlijeka stati uz bok junicama i kravama tih zemalja.
Ako to nije da negdje griješimo u radu i stvaranju novostvorene vrijednosti.
1990. godine Hrvatska je bila dužna 4 milijarde dolara, 2000. godine oko 11 milijardi, a sada se spominje oko 13 milijardi. Bilo bi dobro proanalizirati, koliko smo novostvorene vrijednosti stvorili za te kredite. li Hrvatska 2005. i ·2010. godine biti dužna 15 ili 20 milijardi dolara, za koliko smo od toga novca razvili našu poljoprivredu i za koliko smo novostvorenu vrijednost poljoprivredne proizvodnje. Volio bih kada bi netko u Mljekarskom listu na to pitanje reagirao u jednom od brojeva. Neki tvrde da Hrvatska s 11 milijardi dolara državnog duga nije još prezadužena zemlja. Smatram da nas takav odnos prema problemima i vlastitoj zemlji ne vodi nikuda.
Ako se uzme kredit, tada se on može vratiti samo iz novostvorene vrijednosti_ koja mora biti tolika da pokrije + (plus) vrijednost kamata i stvori + (plus) novu glavnicu, novo bogatstvo, nacionalno bogatstvo!
Na osnovi znanja, dobre procjene i rada, stvaranja novostvorene vrijednosti, postoje svuda u svijetu pa i u vrlo teškim i nepovoljnim okolnostima, a kamo li ne u našim izuzetno povoljnim okolnostima.
Na otvorenju centralnog mljekarskog laboratorija u Križevcima istaknuto je da smo u Hrvatskoj proizvodnju mlijeka za 18 %. U prikazivanju obiteljskih gospodarstava s županije, neki
su nezadovoljni prikazivanja tih podataka. Mnogi mlijeka su dnevnu proizvodnju mlijeka s 20 litara na 200, na 300, na 500 litara i više. Od 3 krave na 5, na 25 pa i više i isto toliko rasplodnog ženskog podmlatka junica uzrasta. Proizvodnju od 3000 litara po kravi godišnje, podigli su na 4500 do 7000 litara mlijeka po kravi. Badava genetski potencijal ako nema dobre krme i zoohigijene.
S prosjekom i podacima nikada se nisam slagao jer u prosjeku se «šlepa» puno toga.
Ovo je jedini put stvaranja bogate Hrvatske koja ne uvozi ono što sama može proizvesti i koja je uredno vratila svoje kredite i nije nikome ništa dužna.
Gazda koji diže kredite, a ne ih ili vrati kredit a da se s njim nije pomakao s mjesta, nije dobar gazda i vrlo brzo dolazi na loš glas.
Od 1990. godine kada je djelovati savjetodavna poljoprivredna služba najviše vremena i energije utrošilo se u postepeno razbijanje tradicionalnog pristupa i razmišljanja oko organizacije obiteljskog gospodarstva.
I dan danas to je jedan od problema hrvatskog sela i seljaka.
Veliki broj hrvatskih seljaka još uvijek se drži staroga modela razmišljanja i tradicionalnog svaštarskog pristupa proizvodnji na svom gospodarstvu, s logikom ako ne ide jedno ide drugo. To se mora mijenjati!
PRIMJERI USPJEŠNOG ULAGANJA
Obiteljsko gospodarstvo Marijana Vedriš, Gola, je program 1992. s 3,5 jutara vlastite zemlje, + 7 jutara u zakupu, i 3 krave. Plan razvoja bio je 25 muznih krava s izgradnjom staje. Visina planiranog i ostvarenog kredita iznosila je 105.000 DM. Sredstva su utrošena za: 1. kupnju susjednog -40.000DM. 2. izgradnju staje - 35.000 DM. 3. kupnju 15 junica holštajnl<i -30.000 DM.
Svaki kredit za kamatu mora sam sebe, a iza sebe ostaviti barem još jednom do dva puta toliko novostvorene vrijednosti. 2002. godine:
oba kredita su u cijelosti (105.000 DM + 45.000 DM kamata) što redovnih što zateznih kamata. Od prvog dijela kredita pola je bilo uz 9,5 % kamata. Zatezne kamate su se stvorile zato što se investirala u kupnju zemlje, izgradnju silosa i kupnju mehanizacije, pa se uredno rata
bez obzira na zatezne kamate. Novostvorena vrijednost:
- kamata - 45.000 DM
- izgradnja staje - 70.000 DM
- kupnja 20 jutara kupljene zemlje - 100.000 DM
- kupnja 20 krava što holštajnki što simenfalki -70.000 DM
- kupnja 8 junica i 13 junica
uzrasta, te 14 muške junadi - 50.000 DM
- izgradnja 2 silosa -15.000 DM
- nabava mehanizacija u vrijednosti od oko -100.000 DM
-vrijednost proizvodenog mlijeka u· 2002. godine oko 100 000 litara - 75.000 DM
Ukupno: - 525.000 DM
Za vrijednost mlijeka proizvedenog unatrag 7 godina, junice, izdvojene krave i utovljene bikove ili prodanu mušku telad, kupljenu na europskom ili svjetskom tržištu, Republika Hrvatska bi se morala zadužiti. Napominjem da sve što se uvozi se devizama, dok proizvodnju možemo platiti valutom.
Ovakvih ili primjera ima još i o njima izvještavati u brojevima Mljekarskog lista.
Ovi podaci su objavljeni dozvolom Marijana Vedriš.
Hrvatska samo unatrag 5 godina nije trebala više uvoziti niti mlijeko niti rasplodne junice jer se u Hrvatskoj godišnje oteli preko 100.000 komada ženske teladi, a obiteljskih gospodarstava, koja su Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi proizvodnju mlijeka i uzgoj rasplodnih junica za više od 100%, barem na županiji, ima jako mnogo! [J
ISPRAVAK
U Mljekarskom listu broj 8, u pod nazivom Somatske stanice, u tablici 1 koja prikazuje odnos kemijskog sastava mlijeka iz zdravog i upaljenog vimena, je došlo do zamjene vrijednosti laktoze i masti. se zbog nenamjerne pogreške! U tablici 1 prikazane su ispravljene vrijednosti masti i laktoze iz zdravog i upaljenog vimena.
REI2UBLU\.fl
Stjepan dipl. ing.
Zemljopisni položaj V je europska drzava ko1a se prostire na 131,951 km 2 od je kopno 106,915 km 2 , preostala površina nalazi se na 3,054. ~t?ka od kojih je nastanjeno 167. Sa zapada n~lazi JOJse Jonsko more s mnogim jonskim otocima, a na jugu se sa svojim otokom, Kretom (8,261 km 2), nalazi u Sredozemnom moru. _Sa istoka obale joj oplakuje Egejsko mo_res duboki_~ zaljevima do središnje a na s1ever~ granici s republikama Albanijom i Makedom1om, t~ Turskom gdje granica dijelom prolazi Rodopskim gorjem. . Nizinskih ima malo u su u sjevernom dijelu oko So!una, na poluotoku Halkidki i Trakiji Ege1skog mora, a podno Rodopa. U središnjoj su zavale T esalija, Beotija i nizinski dijelovi na poluotoku Peloponezu, te nizina južno od At~ne.
Planinski lanci pružaju se kroz zapadnu i središnju a gorje Pindo gdje ima v~hunaca viših od 2000 m. Najviši vrh (2,918 m) Je slavni božanski Olimp na jugu Solunskog zaljeva. rijeka u nema, osim onih koje svojim kratkim tokom dolaz~ sa s1e:7era kao Vardar, Struma, Mesta i Manca. S khmatskog stajališta, gorje Pindo dij_:li 1:1~dvij~ zone: zapadno je blaga klima s kisovit1m zimama (oborine 700-1500 mm), a je oštrija klima s malo oborina (oko 400 mm godišnje).
Stanovništvo
ELLINIKIDIMOKRflTlfl
Prema podacima iz 2001. g. broj stanovnika je 10.259 900 te ih po 1 km ima 80, kao u Hrvat;koj. Službeno svi su Grci, ali ima i manjina kao: Makedonaca, Turaka, Bugara, Roma, Armena i oko 300,000 ilegalno prebjeglih Albanaca. crkvi pripada 97% stanovništva 1 2% muslimana te vrlo malo katolika žid~va \ protestanata. Službeni jezik je koji pripada indoeuropskim jezicima_~ dva dijalekta, a u odnosima engleski i francuski. Nepismenih je bil~ prije 12 g?_di?_a7%'. a danas ih je zacijelo man1e. Sve bolp z1votm
Atena nocu
JE MAJKA ZNANJA
standard pokazuje podatak da smrtnost iznosi 0,7%, a djece 0,8%. Porast stanovništva je ipak samo 0,4%. Zdravstvenu službu osigurava država svim bez obzira na njihov socijalni i profesionalni status. Državno
je od 1973. parlamentarna republika s Narodnom skupštinom od 300 zastupnika koji se biraju na 4 godine. Državnog poglavara bira se u skupštini na 5 godina. Današnji predsjednik Republike je Konstantinos Stephanopoulos. stranka je PASOK (Panhelenispokret), zatim je slijedi Nova Demokracija, stranka KKE, Koalicija lijevih stranaka, te ostale. Po upravnom ureRepublika je podijeljena na 13 oblasti i monašku republiku Athos s autonomnim statusom. To je brdsko (37 km i 11 km široko) na u Egejsko more Strimonskog i Singitskog zaljeva. Glavni grad je slavna Atena (Athinai) koja od prije tri milenija, a danas broji oko 800,000 stanovnika. po je Thesalonki (Solun) 400,000, zatim Pirej 200,000 i dr. Nacionalni blagdan je 25. ožujak kada je godine 1821. ustanak za od Turaka. Gospodarstvo podkraj prošlog je no svoju poziciju u novom nom okruženju te bila spremna sudjelovati u Europskoj monetarnoj uniji 2001. To joj je da je za više od 10% mogla smanjiti svoj deficit i brzo smanjivati državne dugove. Udio u bruto društvenom proizvodu pokazuje vrlo omjere kao u drugim državama . EU, pa poljoprivreda sudjeluje s 8, 1%, industrija 23,3% i uslužne djelatnosti 68,6%. Nezaposlenost je 1999. iznosila samo 9,8%.
poslovne organizacije smatraju za investicije, a napose u: telekomunikacijama, mreži prirodnog plina, istraživanju i korištenju nafte, brodogradnji, turizmu te bankama i osiguranju. Grci se pouzdaju u snagu i znanje svojih ljudi, a investitori mogu biti sigurni da produktivnost kao u svim zapadnim zemljama. To dokazuju proizvodnjom u svojim SIEMENS tvornicama.
tercijarnim djelatnostima turizam je jedan od najvažnijih sektora u ekonomiji. Tijekom 1997. je posjetilo 10,5 milijuna stranih gostiju, te se da su unijeli 3,771 milijun dolara. broj turista dolazi iz
Europe, oko 85%. ka je po cijelom svijetu poznata po svom suncu, plažama, lijepim otocima u egejskom moru, ljupkim selima u unutrašnjosti, gostoljubivosti i "philoxenii", što ljubavi za strance. Ima svakozabavišta i veliki broj festivala diljem
Vrijednost uvoza je
predsjednik
Republike
KonstantinosStephanopoulos od izvoza, a izvozi se: industrijskih proizvoda 51 % , prehrambenih proizvoda i 20%, proizvodi nafte 12%, zatim rude i minerali, sirovine i kupac je zatim USA, Italija i dr.- Prvotna privrede je njena utemeljenje na pravnom sustavu kojega državni organi nadziru.
Poljoprivreda
Brdovita dozvoljavaju da je samo 26,5 % površina pogodno za poljoprivrednu proizvodnju. Od toga 65,7% su površine, a 26,8% su citrusa, bresaka, marelica, jabuka, krušaka, trešanja i smokava, te nasadi oraha, lješnjaka, badema, pistacea i maslina. U sprkos velikoj reputaciji vina, pod vinogradima je samo 4% površina. se uzgaja na 3,4% površina. Važno je istaknuti da se 38% obradivih površina natapa što je velika stvar. Glavne industrijske biljke su duhan i pamuk, njegove površine su u porastu i su važne za poljoprivredu. Proizvodnja repe je u porastu jer je visokih prinosa dobro Maslinovog ulja proizvodi se godišnje oko 330,000 tona.
Proizvodnja mlijeka iznosila je 1.806,000 tona, ali je u opadanju (-3,1%). Mesa je proizvedeno 525,000 tona, i u porastu je za 2,9%. poljoprivredna politika (CAP) Ujedinjene Europe stvara konkurentni pritisak na poljoprivrednu proizvodnju, pa se ona mora orijentirati na proizvode tržišne vrijednosti i s njima prodirati na tržište. Radi se o mediteranskih kultura, stvaranju odnosa
i izvoznika, kako bi se dohoci iz poljoprivrede. Postoje mnoge zadružne organizacije, a što je najvažnije: Poljoprivredna banka!
Olimpijske igre
Pri spominjanju ili naroda, odmah nam se misao na Olimpijske igre i M!jekarski li,st 10/2002.
sve plemenito što se u športu može ili bi se moralo Olimpijske atletske igre su u staroj u boga Zeusa, 776. godine prije Krista i održavale su se svake godine (do 393.) u Olimpiji. Razni su daljne igre, pa su se ponovno pojavile na prijedlog Pierre de Coubertina u Ateni 1896., te se od tada održavaju svake 4. godine u drugoj zemlji. Na neopisivu Grka njihove igre opet se u njihovu domovinu jer se 2004. godine održati u sa otvorenja 13. kolovoza. Poseban naglasak daje se ideji
OLIMPIJSKOG MIRA koja iz doba igara. Tada su državice dobile poruku od Apolona iz Delfa da sa sportskim natjecanjima i prestanu ratovati. I tako je olimpijski komitet 1992. obnovio olimpijski mirovni ideal i osnovan olimpijski mirovni centar. Ujedinjene Nacije daju svoju punu potporu tom pokretu. Jedan od rezultata bio je da su športaši Južne i Sjeverne Koreje stupali pod jednom zastavom u Sydneyu 2000. godine. je u punom zanosu da se Olimpijske igre, 2004. godine, održavaju na jedinstvenim povijesnim pozornicama. Tako staza ciklinga (koturaški šport) biti blizu Akropolisa, a maratonska trka održat se na originalnoj cesti s u gradu Marathonu. U tijeku su ogromne pripreme za poboljšanje prometa u nim lukama, podzemnoj, željeznici i cestama. je izgradnja Olimpijskog sela za prihvat 16.000 sudionika. Jednom "Atena 2004. biti novi grad". Te igre bit sretno sjedinjene športa, kulture, povijesti i svjetskog mirotvorstva. i Hrvatska kao Europske zajednice od 1981. priznala je s ostalima slobodnu demokratsku Republiku Hrvatsku 15. 1992. Nakon priznanja otvoreno je u Zagrebu Veleposlanstvo Republike u ulici br.12. U cilju bolje informiranosti, Veleposlanstvo je organiziralo svoj posebni Ured za tisak u Ilici br.11. Hrvatski državljani vole i uživati u njenim prirodnim i kulturnim ljepotama.
Za Hrvatsku je važno da 1. 2003.g. preuzeti predsjedavanje Europskom unijom.
Kako bi za ovaj pribavili što vrjednije i najnovije podatke, obratili smo se spomenutom Uredu za tisak gdje nam je gospodin Ioannis TZORTTIS, savjetnik za tisak, rado poklonio bogato ilustriranu knjigu pod engleskim naslo-
Mljekarski list 10/2002.
KALENDAR RADOVA
vom "ABOUT GREECE", koju je izdalo njihovo Ministarstvo za tisak i masovne medije 2001. godine, pa mu se i ovim putem najljepše zahvaljujemo.
KALENDARRADOVA ZALISTOPAD
Listopad je mjesec obavljanja najve- ci. poslova, jer je potrebno preorati -o površine, obavlja se gnojidba stajskim i ·g mineralnim gnojem i nastoji se obaviti 1:: sjetva ozimih kultura do kraja mjeseca.
U vinogradu je nakon berbe osnovni i ] ... najvažniji posao jesenska obrada i 0 gnojidba. Svake je godine potrebno 'lJ prihraniti vinograd mineralnim gnojivima i:i: a zatim ih zaorati. Treba iskopati jame za sadnju novog vinograda ili za popunjavanje novim trsovima.
U uz sadnju novih valja obaviti i prihranjivanje. Stare i zapuštene urediti. Mlade potrebno je zaštititi od glodavaca i
U povrtnjaku razbacati stajski gnoj i mineralno gnojivo uz obradu tla za proljetnu sjetvu ili sadnju. Iz klijališta izvaditi zemlju i razgrabioenergentski materijal. Dezinficirati klijališta i klijališne prozore. skladištiti i konzervirati za zimu. Sijati bob, mrkvu, peršin i špinat, saditi luk, salatu, luk srebrenac i kelj.
U vrtu je potrebno prekopati sve slobodne površine. Zasaditi ukrasno grmlje, a ono posau lagano orezati.
Narodne za listopad: Mnogo magle u listopadu nosezimu punu snijega. Što se list dulje drži, to se zima dalje pruži. Što rantfe list opane, to ranijezima bude. Topaolistopad, ledena
Mjesec listopad, kao i svaki drugi u godini, ima mnogo svetaca, a njihov broj u naše vrijeme, zaslugom sv. Oca Ivana II., sve više raste pa je teško izabrati kojemu posvetiti naš Zbog sve uloge žena u svijetu se za dvije svetice: Sv. Tereziju od Djeteta Isusa koju slavimo i.listopada, a zove ju se "Malom" i sv. Tereziju Avilsku ili "Veliku" s njenim blagdanom 15.listopada.
Obje svetice imaju puno toga jer su obje pripadale redu koji i danas postoji u svijetu i u nas. Njihov naziv od gore Karmel koja se nalazi u današnjem Izraelu iznad Haile, visine je 552 m, šumovita, puna spilja a u jednoj od njih boravio je sv. Ilija. Tu je za vrijeme postojanja kraljevstva osnovan 1156. god. red i od tuda se širio Europom. Ženski ogranak nastao Le prvotna u Francuskoj 1452., proširio se u Španjolsku i Italiju. se razlikuju obuvene i bosonoge oko je bilo mnogo sporova. To je kontemplativni red (razmatranje) koji razvija osobnu pobožnost redovnica, a to najbolje možemo razumjeti po sv. Oca Ivana Pavla II. Koje im je izrekao u katedrali 1994: ''Vi ste kontemplativna duša Crkve: ustrajte u pozivu da budete Apsolutnoga, stalno u dijalogu s Bogom, da biste mu prikazale radosti i nade koje treba razliti na toliku i sestre u nevolji." Osim toga one se bave mnogim karitativnim djelatnostima.
Sv. Terezija od Djeteta Isusa
Mala sv. Terezija rodila se 1873. u mjestu Alencon u francuskoj pokrajini Normandiji, od oca Louisa MARTIN i majke Zelie koji su bili obrtnici, a bila je njihovo deveto i dijete. Oboje supružnika bili su redovnici, ali su zato svojih pet darovali Bogu uglavnom u samostane. Terezija je voljela ljepote prirode, a osobito te je i sebe smatrala bijelim kojeg Gospodin ubrzo ubrati. Prigodom prve sv. rekla je: "Isuse je te ljubim, dajem Ti sebe zauvijek"! Tako
Sveta Terezijaod djetetaIsusa
je i bilo. s 15 godina izmolila je osobno od tadašnjeg sv. Oca Leona XIII. da joj iznimno dopusti u Karmel. To se zbilo 1. travnja 1888. u gradu Lisieux, zapadno od Pariza, a bilo je godine kada je prema vlastitom kazivanju stekla "sladak i dubok mir". Bila je novakinja. Željela je u misijske krajeve, ali joj zbog slabog zdravlja poglavari nisu dozvolili. Govorila je novakinjama "Ljubav se ne sastoji u nego djelima. Najljepše misli nisu ništa bez djela." To su i danas suvremene pouke za uspješan i sretan svakodnevni život. Cijeli razvoj svetosti opisala je u knjizi "Povijest jedne duše" izdane i u Zagrebu 1975. Prvo bacanje krvi zbog sušice dogodilo joj se na Veliki Petak 1896. g. Hrabro upravo s podnosila je svoje boli i umrla je 30. rujna 1897.g. u 25. godini "Ja ne umirem
nego ulazim u život." Sveticom ju je proglasio sv. Otac Pijo XI. 1925. godine, a crkve sv. Otac !van Pavao II. godine 1997. te svetice, koju se prikazuje s ružama u ubrzo se i kod nas proširilo, pa je nadbiskup 61. Alojzije Stepinac 1936. osnovao u
Trnje novu župu u njenu a prije tri godine je novi veliki župski centar koji za sada služi kao crkva. Župa izdaje svoj koji se zove TRNJANSKA RUŽA.
Sv. Terezija Avilska ili Velika
Ova slavna svetica rodila se 28.ožujka 1515. u Avila u pokrajini Stara Kastilija, sjeverozapadno od Madrida, u obitelji Cepeda. S dvadeset godina ušla je u karmelski red i toliko se odlikovala u pobožnosti i revnosti da je svoj red s olabavljenom disciplinom vratila u njegovu strogost, osnovavši bosonoge karmeli-
Bila je to žena izvanrednih duševnih darova, maštom i neodoljivom
Kao pjesnikinja i stilista pripada krugu
žena svih vremena. Ona provodi život molitve, razmatra božanske istine i duboko proživljava Njena djela i danas svi
SVETE TEREZIJE
i velike orijentalne religije. Imala je što je talijanski kipar Lorenzo Bernini u 17. divno oblikovao prema vlastitom životopisu gdje opisuje kako je plamenu zlatnu strelicu nekoliko puta zabo u njena srce, a "Bol je bila tako jaka, da sam glasno kriknula, ali sam istodobno osjetila neopisivu slast, te sam zaželjela da ta bol potraje Bilo je to milovanje duše."
Umrla je u samostanu Alba 4. listopada 1582. Sveticom je proglašena 1626., a tu vijest nosilo je iz Genove u Španjolsku sedamdeset galija. Svojom zaštitnicom mogu je uzeti sve zaposlene žene svijeta. Papa Pavao VI. proglasio ju je 27. rujna 1970., zajedno sa sv. Katarinom Sienskom, crkve, su sve žene dobile veliko priznanje.
Sv. Terezija Avilska u Hrvatskoj
Naša kraljica i carica Marija Terezija, kao nositeljica imena, mnogo se zauzimala za proširenje njenog i u Hrvatskoj. Odredila je da se u gradu Požegi sagradi nova župna crkva za koju je osobno poslala nacrt, pa je crkva u terezijansko-baroknom slogu s 27 velikih prozora. Vitki zvonik visok je 63 metra. Unutrašnjost je bogato ukrašena rokoko oltarima, a posveta je izvršena 24.srpnja 1763. uz prisustvo bana Nadasdya. Onda se govorilo da je crkva kao da se slutilo da ona daleke 1997. postati katedralom nove požeške biskupije. Osim ove crkve sv. Tereziji Avilskoj grofovska obitelj izgradila je u Suhopolju župnu crkvu 1807. joj se sastoji od stupa, unutrašnjost je kružnog oblika s kupolom, a svetište Ima dva tornja i crkva pripada vrlo uspjelom slogu rijetkom u našoj domovini. Nova Gradiška je 1756. dobila svoju župnu crkvu sv. Tereziji koju resi barokni toranj kakvog nema u Hrvatskoj. Za navedene podatke dugujemo zahvalnost povijesnim Jurju i Dr. Josipu BUTURCU.
I na kraju, vrijedne imendane svim našim koje se zovu Terezija, Tereza, Rezika ili Rezica, s najboljim željama za njih same i njihove najmilije.
''Magla''
Od svih mjeseci u godini, u listopadu se javlja magla. Na maglu se jednako ljute ratari, pa i Njena pojava nikome ne koristi. Naprotiv, njena dugo zadržavanje tijekom dana, i kad nema oblaka, samo smanjuje trajanje sijanja sunca.
I tako maglu tijekom jutarnjih sati, se da se uskoro se pomalo nad ovom pojavom. pojavu magle bilo bi mnogo lakše kada bi i njena nastajanje bilo jednostavnije. Naime, magla predstavlja lebdenje sitnih vodenih kapljica u atmosferi, a koja vodoravnu vidljivost na Zemljinoj površini smanjuje na manje od 1 kilometra. U novinama, pa i na televiziji i radiju se spominje i pojava sumaglice. To je magla ali pri kojoj je vidljivost od 1 do 10 kilometara. No, vrijedno je istaknuti kako magla nastaje zbog nižih slojeva zraka u atmosferi ispod rosišta, dodirom toplog vlažnog zraka s hladnijom podlogom, miješanjem zraka ali temperature, i vlažnosti te isparavanjem tople vodene mase iz rijeka, jezera i mora u hladniji zrak. Magla je zapravo oblak koji leži na Zemljinoj površini pa pripada skupini hidrometeora.
Ljudi su odavno željeli maglu. No, do danas se uklanjanje magle provodilo samo na nekim od aerodroma. Princip je jednostavan, a temelji se na ubacivanju velike jako zagrijanih plinova nastalih izgaranjem butana ili propana. Spomenuti uklanjanja magle je samo ako sloj magle nije· odviše debeo. Poljodjelcima spomenuti uklanjanja magle sigurno nije dostupan. I tako, ipak nam na kraju ne preostaje ništa drugo nego da i dalje promatramo kako zrake sunca u ove jesenske dane stidljivo traže put do naših njiva.
Iako je sve bliže dan kada s njiva biti odvezena i posljednje zrno kukuruza, naše želje i dalje biti okrenute prema nebu zrake sunca, j~r ne zaboravimo, tijekom listopada dan je u odnosu na rujan znatno No, i pojava kiše ovog mjeseca može biti i obilna. višegodišnje kiše ovog su mjeseca u i zapadnim dijelovima Hrvatske podjednake s u studenom, a od ne samo u prosincu, nego i pa i u
STAHETAINE
MODERNEPREHRANE
Piše: dr. Ivo Belan
Razumna prehrana koju prakticiraju Mediteranci još od doba Homera pruža zaštitu od raka i bolesti
Tajna zdrave prehrane je stara kao i Biblija
Najmanje svih bolesti raka mogla se uz relativno jednostavnih promjena u prehrani.
bolesti i rak neki nazivaju i bolestima bogatstava i obilja jer su povezane s prehranom punom kalorija, a s malo i malo vlaknastih tvari. A to je upravo prehrana za razvijene zemlje. nici su otkrili da tradicionalna prehrana mediteranskih seljaka pomaže u zaštiti od bolesti i mnogih vrsta raka u zapadnom svijetu. Prehrana Grka, Talijana, i drugih Mediteranaca obiluje žitaricama (s cjelovitim zrnjem), zelenim maslinama, grahom, tjesteninom, lukom, ribom. U toj prehrani nema puno mlijeka, maslaca, mesa, rafiniranog brašna, Maslinovo ulje - a ne meso ili proizvodi - pruža dnevnog unosa masti. Ribe osiguravaju životinjskih ProsjeMediteranac popije dnevno i jednu do dvije kvalitetnog vina za vrijeme obroka.
Nažalost, zdravstvene koristi medite~ ranske prehrane se gube u velikim gradovima kao što su Atena, Rim, Madrid, gdje su mnogi ljudi odavno prihvatili navike prehrane.
Žitarice - Ovdje se, razumljivo misli na žitarice s cjelovitim zrnjem. Još od davnine u mnogim se mlinovima mediteranskih sela melje cjelovita zrnje žitarica. Takvo je brašno zdravije od rafiniranog brašna. Hrana od takvog
brašna (kruh, tjestenina itd.) gotovo polovicu dnevnog unosa kalorija u organizam. Ta hrana je izvrstan i važan izvor kompleksnih ugljikohidrata, B-vitamina, željeza i vitalnih vlaknastih komponenata, koje mogu pojavu raka debelog crijeva.
Maslinovo ulje - Više od 400 godina maslinovo ulje je pružalo mediteranskim seljacima znatan dio njihovih dnevnih potreba za osnovnim drugim biljnim uljima, maslinovo ulje ne sadrži kolesterol, a bogato je s jednostruko mastima koje su od koristi za održavanje zdravlja sustava. Jednostruke masti, kao što je maslinovo ulje, smanjuju u krvi lipoproteine niske ("loš kolesterol"), dok ostavljaju nepromijenjene razine lipoproteina visoke ("dobar kolesterol"). Maslinovo ulje u mediteranskoj prehrani može u mjeri objasniti manju bolesti u tom dijelu svijeta.
i vino - Nedavno objavljena u engleskom medicinskom The Lancet, ono što je manje poznato u zemljama koje su vina Italija, Francuska, Španjolska, Portugal), istovremeno je najmanja bolesti. Znanstvenici tvrde da kemijski spojevi u vinu (flavonoidi) pružaju zaštitni . druga ispitivanja ukazuju da umjereno pijenje vina za vrijeme jela smanjuje dnevne stresove.
Ribe i morski plodovi - Tradicionalna prehrana ljudi na mediteranskim obalama sadrži vrlo mnogo ribe. Tuna, srdele, skuše i druge ribe bogate su kao što su omega-3 masne kiseline, koje smanjuju koncentracije kolesterola u krvi i stvaranje krvnih ugrušaka, glavnog uzroka infarkta.
i - Nedavno ispitivanje je ponovno ukazalo na znanstvenu koju je potvrdilo nekoliko studija iz drugih dijelova svijeta: kupus, salata, špinat, cikla, igraju ulogu u zaštiti od raka debelog crijeva. Istraživanja pokazuju da ljudi koji konzumiraju dovoljne znatno obo1jevaju od raka želuca, dojke i prostate. su utvrdili da i koje je bogato prirodnim spojem beta karotenom, izvorom vitamina A, može pružiti
zaštitu od mnogih vrsta raka, u zapadnom svijetu. Marelice, krumpir, mrkva, špinat, kelj, bogati su tim važnim sastojkom. Kupus, cvijeprokulica, repa su zauzeli visoko mjesto kod na malignih tumora. Pektin u smokvama, šljivama i drugom pomaže smanjenju razine kolesterola u krvi. Osim toga, vlaknaste komponente u i pomažu u nastanka raka debelog crijeva. je i grah izložen istraživanju. U vodi topive vlaknaste komponente ne u grahu, kao i u grašku i mogu u snižavanju kolesterola u krvi. Osim toga ove vlaknaste komponente, zajedno s drugim vlaknima u hrani, kao što je celuloza, prisutna u mediteranskoj prehrani cjelovitim zrnjem žitarica, mogu u zaštiti od raka crijeva. i luk - Seoska prehrana koja kombinira luk i maslinovo ulje, u svrhu obroka od pruža hranjivu, ukusnu i lako probavljivu hranu, za razliku od jako zasoljenih, gustih sosova omiljenih na zapadu. Znanstvenici su našli da je redovno uzimanje i luka smanjilo razine kolesterola u tih osoba, a pomoglo je i u borbi protiv arterija i hipertenzije.
Prema tome sve iznesena ukazuje da u svojoj prehrani trebamo staviti naglasak na grah, žitarice, i kako bi unos kompleksnih uglikohidrata i vlakana iz Odrasle osobe trebaju se prebaciti na proizvode s niskim sadržajem masti. svakako valja nastojati smanjiti unos ukupnih Valja izbjegavati masno meso, i alkohola (osim vina u umjerenim
Prehrana u mediteranskim ruralnim predjelima pruža nam izvrstan primjer razumne prehrane.
Mljekarski li,st 10/2002.
Vitaminsko-makromineralni premiks s erobiotikom
namiienien izradi krmnih sm1esa za krave
Svakodnevnom primienom u 100-200 grama po kravi osigurava se: , 0lliG'0
1.000000 i. j. vitaminaA
1.000mg vitaminaE
9.000mgZn
6.000mgsuhogaktivnogkvasca
Ca:P2,5: 1
Mg5%
okus i miris ".JUravnotežena kombinaciia vitamina i minerala
vnotežen omier sfora
iJSuhi aktivni kvasac - probiotik za visoku proizvodniu mliieka
