U Dukatovim jogurtimaBioAkbvžive bakterije kiseline- LGG,prirodnistanovnicizdrave crijevnemikroflore. Znanstvena istraživanjavišestruko su potvrdila da je LGG najdjelotvorniji dodatak hrani:
imunitet,smirujealergije,ublažavaposljedice virusnih i bakterijskihinfekcijate reguliraprobavu.
Svakodnevnimužitkom u jednom od BioAktiva LGG,s dodacima ili bez njih, izabrali ste prirodnu zaštitu svojeg organizma.
BioAktiv LGG - najukusniji vašegzdravlja i dobrog raspoloženja.
ZDRAVLJEJE SVE!
ISSN 0351-9104
PRAVILNIK
str. 21
Naslovnica:
Junice obitelji iz
Redakcijski koleglj: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet. med. Antun dipl. ing. Ljiljana Husinec, prof. dr. Zvonimir Štafa
Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj
Redaktorica: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna
Lektorica: Katarina-Zrinka prof.
Crteži: diP.I.ing. Nikola
Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb
Uprava i uredništvo: Zagreb, !lica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349 e-mail: hmu@zg.hinet.hr
MB: 3206599 Žiro 2360000-1101408596
Cijena: 4,50 kn
priprema: "Hlad", Pluska
Tisak: Orbis d.d., llica 65, Zagreb
KRMNE KULTURE
Kako proizvesti kvalitetnu krmu za visoku proizvodnju mlijeka po jedinici
HRANIDBA
VETERINARSTVO
GOSPODARSTVO O programu razvitka govedarske proizvodnje do 2010.
o. :a
;...; (1) .c ;:J .§
co Cl
ci.i >lll
V
oIntenzivnom proizvodnjom i korištenjem kvalitetne krme mogu se namiriti potrebe krme za dvije do tri krave muzare u kompletnom obroku, odnosno osigurati krmu za namirenje voluminoznog dijela obroka za krave muzare. Da bi se postigao navedeni cilj, voluminoznu krmu treba koristiti tijekom vegetacije kontinuirano i u slijedu kultura kada im je visoka i kada prinosom po jedinici površine zadovoljavaju potrebe.
Za osiguravanje kvalitetne krme rano u mogu se koristiti visoki kultivari ozimih krmnih za uvod u hranidbu zelenom krmom, jer za korištenje one pristižu prve. Od najranije prispijeva hibridna krmna
repica cv. Perko PVH, sredinom travnja pa i ranije, a u Mediteranu travnja, ovisno o kretanju vegetacije u (tablica 1.). Kultivar Perko PVH u formira veliku lisnu masu u rozeti i vrlo rano tjera generativnu stabljiku. U toj fazi porasta ima malo suhe tvari, ali zbog brzog porasta i velikog dnevnog prirasta, prikladan je za uvod u ishranu zelenom krmom. Može koristiti do pune cvatnje (10 do 14 dana) za zelenu krmu. U dnevnom obroku od 30 kg osigurava za namirenje uzdržnih potreba i 1,3 I mlijeka. Ali zbog niske energetske vrijednosti zelene mase (0,58 MJ) navedena nije · dostatna za namirenje dnevnih potreba na uzdržnoj krmi.
Nakon Perka PVH za korištenje prispijeva
Tablica 1: Urodi i krtnna vnfednost ozitnih krtnnih kultura i stnjesa u vrenzenskotn I d r- ·
1 .Krmne
cv.
cv. Starška U
2. Ozitna kn:nn.a raž u stadijiina korištenja
Smjesa ozime raži i graška cv. Maksinlirski ozimi u
krmna ogrštica cv. Starška (mogu se koristiti i visoki tipovi repica za proizvodnju ulja). Kultivar Starška ima znatno više suhe tvari u zelenoj masi (13 %) u odnosu na cv. Perko PVH (9,5 %), zbog u zelenoj masi ima udio PSBi energije dok su te razlike u suhoj tvari znatno manje. Starška brže ogrubi u odnosu na kultivar Perko PVH, stoga je i vrijeme ješnosti cv. Starške U dnevnom obroku od 40 kg zelene mase osigurava probavljivih za oko 7,0 litara mlijeka, ali i ona u zelenoj masi nema dovoljno energije za namirenje dnevnih potreba ni na uzdržnoj krmi kao ni Perko PVH (tablica 2).
Ozima raž ima diploidne i poliploidne kultivare. Za zelenu krmu treba koristiti diploidne populacije i kultivare, nježnije stabljike i bogatije koji nabusavaju. Poliploidni kultivari imaju grublju stabljiku koja je u klasanja tvrda, zbog joj je smanjena ukusnost, a time i vrijeme korištenja, stoga se u rijetkoj sjetvi (50 do 100 zrna/m 2 ) koriste kao u smjesama za zelenu krmu. populacija raži, ima nježniju stabljiku, nastupom toplijeg razdoblja u prvoj dekadi svibnja (7.05.)
Tablica 2: zelene krnie
nakupila je dosta suhe tvari (25,98. %), a sredinom svibnja (14.05.) 31,64 % , što se može smatrati optimalnim za siliranje jer je raž u to vrijeme bila u završetku nalijevanja zrna, odnosno zriobe.
Ozimu raž je bolje koristiti u smjesama s ozimim graškom ili grahoricama u omjerima sjetve i rokovima korištenja, ovisno o svrsi proizvodnje i korištenja. Za ranije korištenje prikladnije su smjese raži u smjesi, dok su za kasnije korištenje prikladnije smjese udjela mahunarki (Štafa i sur. 2000.). Smjesama se postižu urodi mase i hranjiva, a osim toga imaju bolju Mogu se i duže koristiti, osobito ako su u krmi mahunarke znatno više zastupljene.
U dobro izbalansiranim omjerima sjemena pri sjetvi smjese raži populacije i graška cv. Maksimirski ozimi postignuti su vrlo visoki urodi vrlo kvalitetne zelene mase koju je koristiti i više od 14 dana, jer grašak u to vrijeme ima intenzivan · porast. Zbog intenzivnog porasta, grašak zadržava visoku mase koja se do završetka cvatnje graška neznatno mijenja, kao i
oziniih krnznih kultura, snijesa žitarica i oziniog graška u dnevnoni obroku krava niuzara
U dnevnom obroku kg Probav]jive surove
5. Tritikale + grašak Puna
6. Pšenica
+ grašak
KULTURE
ukusnost proizvedene krme. Urodi mase i nakupljanje suhe tvari smjese raži i graška brzo rastu, udio suhe tvari u zelenoj masi ne raste tako brzo kao kod usjeva raži. Zato se smjese s udjelom graška u masi mogu duže koristiti u odnosu na usjev žitarice. Na korištenja smjese raži i graška postignuta je 860 obroka kojima se namire potrebe na PSB na uzdržnoj krmi i još za 20,61 mlijeka, a energije za uzdržne potrebe i 16,1 mlijeka. Zbog brzog nakupljanja suhe tvari žitarice u drugom roku korištenja u dnevnom obroku od 50 kg zelene mase i gubitkom (disanje, rastep), postiže se 1070 obroka kojima se podmiruju potrebe na uzdržnoj krmi u za dnevnu proizvodnju od 14,4 I mlijeka odnosno u energiji za 11,71mlijeka.
U punoj cvatnji i nalijevanju mahuna zbog intenzivnog rasta graška znatno je dnevni prirast mase tako da je u roku skidanja postignuta smjesom raži i graška više od 1500 obroka od 40 kg zelene, kojima se u namiruje dnevna potreba na uzdržnoj krmi i još za dnevnu proizvodnju 12,3 I mlijeka, a u energiji za 12,51mlijeka.
Tritikale cv. Clercal i ozimi grašak cv. Maksimirski ozimi imaju ritam rasta do klasanja tritikale. Zbog nedeterminiranog tipa rasta grašak kasnije preraste tritikale i formfra znatan dio mase iznad mase tritikale, produžuje vrijeme korištenja smjese za zelenu krmu. Kod sjetve u jesen treba normu sjetve graška na 120 do 150 zrna/m 2 a smanjiti normu sjemena tritikale na oko 200 zrna/m 2 i smjesu sijati na roka sjetve (prva polovica listopada) ako je namijenjena za zelenu krmu. Tijekom prve dekade svibnja ovom smjesom proizvede se zelene mase dostatne za namirenje oko 760 obroka od 60 kg zelene mase, a koja je dostatna za namirenje potreba na suhoj tvari od 11,10 kg, odnosno za namirenje uzdržnih i produktivnih potreba od 17,61 mlijeka. Ali ta smjesa, u toj fazi razvoja (ranije korištenje), ima energije za namirenje samo 6,61 mlijeka. Zbog intenzivnog rasta i nakupljanja suhe tvari na prijelazu iz druge u dekadu ovom smjesom proizvede se preko 1100 obrsika zelene mase od 50 kg kojom se namiruju potrebe na i energiji za uzdržne potrebe i dnevnu proizvodnju od 13,11mlijeka.
Smjese ozimog graška cv. Maksimirski ozimi i pšenice cv. Sana prispijeva za korištenje za zelenu krmu u drugoj polovici svibnja, a za siliranje krajem svibnja, ili u prvoj dekadi lipnja ovisno o klimatskim prilikama. U ovoj smjesi pšenica, osim što je komponenta uroda, služi i kao graška, jer sredinom svibnja grašak znatno preraste i prekrije pšenicu tako da u masi smjese masa graška može znatno dio, a koja produžuje vrijeme uporabe ozime smjese za zelenu krmu. Ova smjesa, u pravilu, daje visoke urode vrlo kvalitetne zelene krme u drugoj polovici svibnja, što je u suglasju s istraživanjima Štafe i sur. (1993., 1997., 1998.), Uhera (1998.). Sredinom svibnja u dnevnom obroku od 60 kg zelene mase ovom smjesom osigurava se 870 obroka, odnosno u dnevnom obroku 10,92 kg suhe tvari, odnosno PSE za uzdržnu normu i dnevnu proizvodnju od 20,31 mlijeka. U ovoj smjesi u punoj cvatnji graška, odnosno nalijevanju doljnih mahuna, dio zelene mase otpada na grašak, stoga je ova smjesa u vrijeme korištenja (1.06.) imala u zelenoj masi3,05 % PSE odnosno 1,6 MJ. U dnevnom obroku, u to vrijeme, smjesa graška i pšenice u od 50 kg osigurava 1227 obroka od 13,07 kg suhe tvari dnevno odnosno 1525 g PSE što namiruje dnevne potrebe na uzdržnoj i produktivnoj normi za 18,71 mlijeka, a u energiji za uzdržne potrebe i dnevnu proizvodnju od 13,3 1 mlijeka s 4,0 % m/m. Navedeni slijed krmnih kultura može se modificirati i u izvedenicama prilagoditi i primijeniti u gotovo sva Hrvatske uz primjenu intenzivne agrotehnike proizvodnje. Na taj se može namiriti potreba krme (voluminozne i zrno) za sve pasmine stoke, pa i one visoke
Siliranje je metoda konzerviranja krme s minimalnim gubitcima hranjivih tvari. Ako je siliranje pravilno izvršeno, hranjiva vrijednost silaže je onoj svježe krme prije siliranja. Gubitci hranjivih tvari (koji se javljaju prilikom spremanja sijena) su negoli kod spremanja silaže pa prema tome silaža može imati nešto hranjivu vrijednost od sijena. I kod spremanja silaže javljaju se gubitci hranjivih tvari, posebno i proteina, nastalih njihovom razgradnjom u vrijeme samog procesa fermentacije. Temeljna razlika hranjive vrijednosti silaže i sijena uzrokovana je vremenskim prilikama i gubitcima lista prilikom spremanja sijena, odnosno, vrsti fermentacije koja se u toku procesa siliranja. Tako bi, ukoliko u vrijeme košnje loše vrijeme s kišom, najbolje bilo spremiti više voluminozne krme kao silažu, a ako je vrijeme suho i spremiti kao sijeno. Naravno, sve u okvirima raspoloživosti objekata.
Po kemijskom sastavu zelena masa i silaža zelene mase se razlikuju. Prvo, silaža sadrži manje lako topivih ugljikohidrata nego zelena masa jer se oni iskorištavaju za proizvodnju organskih kiselina tijekom siliranja. Drugo, proteina razgradi se tijekom siliranja u neproteinske tvari kao što su aminokiseline, amini i amonijak. Ovi produkti razgradnje proteina s hranidbenog stajališta nisu toliko kao tvari su razgradnjom nastali, dok neki mogu izazvati i druge nepoželjne koje spada i smanjena konzumacija hrane.
vrijednost probavljive energije silaže je jednaka onoj zelene mase iz koje je silirana. Sadržaj sirovog proteina silaže podjednak je zelenoj masi s tim da je 10 ili više% proteina zelene mase u neproteinski dušik. Mineralni sastav silaže visok je kao i u zelene mase, ukoliko nije došlo do gubitka Silaža pripremana iz zelene mase košene u stadiju rasta, bez
pretjeranog zagrijavanja u silosu, može biti za životinje dobar izvor vitamina A. Bez obzira što je za formiranje vitamina D u biljci neophodna svjetlost nakon košnje, silaži izloženoj utjecaju svjetlosti za kratko vrijeme smanjit se sadržaj vitamina D.
Konzumacija silaže i sijena
Ukoliko je obrok našeg goveda u razvoju zasnovan na hranidbi voluminoznom krmom, krme koju ono dragovoljno pojede vrlo je važna jer ona potrebu za hranjivim tvarima životinje.
Kad se naše govedo jednom navikne na okus silaže, ona mu postati vrlo ukusna i rado ju jesti, no u danima hranidbe silažom konzumacija silaže bit vrlo mala. i kada se govedo navikne na silažu, ono ju u suhoj tvari jesti manje negoli kada tu istu krmu jede kao zelenu masu. Govedo pojesti više dobrog sijena nego isto tako kvalitetne silaže.
Krave pojesti više silaže s više suhe tvari, negoli ako ima više vode. Razlog ovome nije u potpunosti objašnjen, no znana je da vode u silaži nije uzrok ovoj pojavi. Smanjena konzumacija vlažnije silaže povezana je s aminima i amino-produktima nastalim prilikom razgradnje proteina, te zbog formiranja drugih organskih spojeva. Kod vlažnije silaže i proizvodnja ukupnih kiselina je pa se poradi konzumacije takve silaže ona može prilikom hranjenja neutralizirati.
Da bi goveda više konzumirala silažu ili sjenažu možemo primijeniti i zeleni materijal.
Prilikom spremanja u silose, treba
Koliko silaže dati životinjama?
Kako silaža sadrži više od 50% vode, krave moraju pojesti više silaže nego sijena da bi zadovoljile potrebe za hranjivim tvarima. Da bi potrebnu silaže za obrok krave, moramo znati vode u silaži kako bismo sadržaj suhe tvari te silaže. Suha tvar silaže u osnovi je jednaka suhoj tvari zelenog materijala iz kojeg je pripravljena, uz pretpostavku da nije bilo pretjerano otjecanje sokova
prilikom pritiskanja zelene mase.
Tablica 1 nam pokazuje vrijednosne odnose sijena i silaže s obzirom na sadržaj vode. Ona nam može prilikom procjene silaže koju namjeravamo dati životinjama.
Tablica 1: silaže koja j~ potrebna da osigurajednaku vrt/ednost kao 1 kg sijena {90% suhe tvari)
vodeu silažiili I %suhetvari kgsilažedazamijeni sjenaži I I
silaže na
je potrebnu
1. sadržaj suhe tvari (ST) silaže: % ST = 100 - 40% vode
2. sadržaj potrebne silaže za : potrebno kg ST x 100 / ST silaže
Primjer: Ako u zimskom obroku 11 kg sijena (91% ST) na dan zadovoljava dnevne potrebe krave za hranjivim tvarima, tada krava dobiti 10 kg ST iz sijena (11 x 91 / 100). Ako silaža sadrži 60% vode, onda sadrži 40% ST (100-60). silaže koju moramo dati kravi 10 x 100 I 40 = 25 odnosno, kravi moramo dati 25 kg silaže.
Hranidba silažom kategorija životinja
Telad od mjeseca
Obrok teladi ne bi trebao sadržavati silaže. Razlog tome su proljevi koje silaža može a da ju telad manje pojede, takvim obrokom ne podmiri u potpunosti svoje potrebe za hranjivim tvarima.
M(fekarski list 11/2002.
No silaža nije uvijek nepovoljna za telad. Dokle god tele konzumira dovoljno mlijeka i žitarica, odnosno dodatke proteina, minerala i vitamina zadovoljava svoje hranidbene potrebe, pa se silaža može koristiti kao jedino voluminozno krmiva za telad.
Telad stara od pet do deset mjeseci
Silaža se može upotrebljavati kao glavni sastojak obroka. No u obrok ovoj teladi bit potrebno dodavati žitarice i ostale dodatke da bi ono podmirila svoje hranidbene potrebe, želimo li imati dobru i proizvodnju. Ovdje moramo zapamtiti i to, da ova telad jesti manje silaže nego sijena (izražena u suhoj tvari). Ako jede obrok sastavljen od silaže, moramo dodatak žitarica, što je osobito važno ako imamo vrlo vlažnu silažu.
Telad za tov
Silaža je vrlo dobra krma koju možemo koristiti za tovnu junad, da takav obrok smanjuje nadam. Prvih nekoliko dana u tovilištu sijeno je najbolja krma koju možemo dati životinjama. Neke životinje ne odmah silažu što se odmah smanjenom konzumacijom koja rezultira pojave bolesti i slabijeg prirasta životinja u tom dijelu tova.
Junad starija od godine dana
Obrok ovih životinja može biti sastavljen samo od silaže bez dodataka žitarica, ali samo uz pretpostavku da je silaža dobre kvalitete.
Odrasle tovne krave
U zimskom periodu silažu možemo davati kao jedini izvor energije i proteina u obroku, a proteinski dodatci biti potrebni samo u rijetkim U obroku od voluminozne krme trebali bi dodavati, u obliku soli, mikroelemente i dodatke fosfora. Dodavanje vitamina D u obrok baziran na silaži potreban je u vrijeme zimskih mjeseci, a dodavanje vitamina A je i kada je razina karotena u silaži visoka.
Ako imamo silažu dobre kvalitete može se smanjenje dnevne silaže koju dajemo životinjama uz zamjenu sa slamom. Tako smanjiti cijenu obroka, a krave biti predebele. Za hladnog vremena i s približavanjem termina telenja možemo dnevnu silaže, a ako je potrebno možemo dodati žitarice.
VS-=--~-1Sano-koncept za telad do 200 kg
Hsa"
Dvostruko jeftinija othtana teladi - DODATNA ZARADA NA MLIJEKU
VAŠA PREDNOST:
blllillalB t=::-+lijepa, zdrava telad
S:.no-~~\-+ visok prirast
0 -~•r..~~-= -+jednostavna primjena -+rano uzimanje hrane -+zdravo tele
PAZNJA
AKCIJA·STUDENI/PRO·SINA
Za kupnju 2 Milsan-a dobivate na pokon 1 kantu za napajanje
Sano-Suvremena hranidba životinja d.o.o., HR-10010 Zagreb, 98
Tel. 01 / 66 09 851, Fax: 01 / 66 09 728
E-mail: sano-za2reb(ii),z!!.tel.hr
Rezultat: -+optimalan starter za telad -+idealna dopuna mlijeku
zdravu crijevnu floru, trenira enzimatski sustav i
razvoj buragovih resica
brz razvoj mladog organizma u = bolji rezultat tova
visok dnevni prirast = dobra zarada pri prodaji
Osobitosti proizvoda:
• koncentrat proteina, minerala, vitamina i elemenata u tragovima
• sušeni pivski kvasac i laneno brašno
aminokiselinama - lizinom, metioninom i treoninom
Tovne krave s taladi
Silaža pripravljena od visoko kvalitetne zelene mase i s manje od 70% vode bit dovoljna, pa nije potrebno dodavati žitarice, u obrok tovnim kravama s teletom. Ako silaža sadrži više od 70% vode, a zelena je masa slabe ili kvalitete, bit potrebno dodati žitarice ili kvalitetno sijeno u obrok kravi koja proizvodi mnogo mlijeka. Ako je silaža glavno krmiva, trebalo bi utvrditi hranjivu vrijednost silaže, zbog uzrokovanih smanjenjem proteina ili drugih hranjivih tvari u obroku.
Rasplodni bikovi
Hranidba silažom ne na kvalitetu ili proizvedene sperme kod bikova. Silaža može predstavljati ukupni obrok bikovima, samo ako dodamo minerale i vitamine. Proteinski dodatci bit potrebni ako koristimo samo travnu silažu. Ako bikovima slabe kondicije dodajemo silažu loše kvalitete, s više od 70% vode trebamo u obrok dodati i žitarice ili kvalitetno sijeno.
Piše: Damir Rimac, dipl. ing.
Vitamini u organizmu goveda, ali i svih drugih sisavaca, imaju ulogu bioloških katalizatora. Sastavni su dio raznih enzima koji djeluju na izgradnju i razgradnju hranjivih tvari. Ako krava hranom dobiva premalo vitamina ili ih ne dobiva, nastupaju smetnje u proizvodnosti, zastoj u rastu i bolest. Nedostatak vitamina uzrokuje i smetnje u plodnosti krava te smanjuje otpornost organizma na zarazne i parazitske bolesti.
Za nesmetana odvijanje fizioloških procesa u organizmu goveda potrebno je osigurati ravnomjernu opskrbu s 40-tak esencijalnih komponenti. Nedostaje li samo jedna komponenta nastaju smetnje u metabolizmu, a u najtežim i smrt. Te esencijalne
Mljekarski list 11/2002.
krave
Silaža predstavlja dobro krmiva za krave, ukoliko je dovoljno pozornosti usmjereno na košnju zelene krme u pogodnom stadiju zrelosti.
Silaža može koristiti kao jedino voluminozno krmiva u obroku krava. Zbog silaže, ako je jedino voluminozno krmiva, može se smanjiti sadržaj masti. Naime, ako je zelena masa na kratke dijelove smanjen je udio "efektivnih vlakana" obroka što smanjuje sadržaj masti. Na farmama s takvim problemima uz silažu dodajemo u obrok dugo i grubo sijeno. duljine može popraviti i situaciju s visoko vlažnom silažom.
Mužnja neposredno nakon konzumacije silaže može rezultirati okusom mlijeka, osobito kod travne silaže s visokim sadržajem kiseline. okus mlijeka povezan je s neugodnim zadahom iz usta krava. U tom kravi bi trebalo dati takvu silažu nakon mužnje.
komponente dijele se na tvari (bjelanmasti, ugljikohidrate, aminokiseline i mineralne soli) i djelotvorne tvari (mikroelemente i vitamine). Životinjama je dnevno potrebno od nekoliko mikrograma do nekoliko miligrama vitamina, a ostalih hranjivih tvari najmanje 1000 puta više.
Pronalazak vitamina imao je veliki utjecaj na proizvodnju, njezino proizvodnje, na suzbijanje nekih bolesti te poboljšanje hranidbe. Vitamini su organske tvari neophodne u metabolizmu životinja, pa tako i krava. Potrebni su u malim a životinja ih može dobivati: hranom (A i E); hranom i posredovanjem mikroflore u sustavu probave koja sintetizira neke vitamine (B - kompleks i K); hranom, vlastitom sintezom i heliosintezom, tj.uz svjetla (Ci D).
Do 20. smatralo se da za održavanje života organizam potrebne tvari dobiva iz hrane i to od ugljikohidrata, proteina, masti i mineralnih tvari. Kazimir Poljak Fuks otkrio je da su životinjskom organizmu za normalno funkcioniranje potrebne i druge tvari koje se u hrani nalaze u vrlo malim i koje je on nazvao vitaminima. Do sada je poznato preko 20 vitamina. Danas se zna da svi vitamini nisu neophodni sastojci hrane kod goveda, jer neke pojedine vitamine mogu same sintetizirati u svom organizmu i tako podmiriti svoje potrebe, dok ih druge vrste životinja ne mogu sintetizirati ih moraju primati iz hrane.
U uzgoju se krave ne hrane obrocima u kojima je potpuno u nedostatku neki od važnijih vitamina. je pojava da dolazi do nedostatka pojedinog vitamina. Kod ovakve pojave se usporavaju procesi, ali se ne pokazuju znakovi nedostatka pojedinog vitamina. Kod krava se smanjuje proizvodnja mlijeka i slabije je iskorištavanje hrane. ovo se javlja i u nedostatku drugih hranjivih tvari što komplicira suzbijanje ili potpunog nedostatka pojedinog vitamina. Dajemo li dulje vrijeme neke vitamine zbog može se pojaviti prekomjerna vitamina u organizmu što rezultira
Sve vitamine prema njihovoj topivosti dijelimo na vitamine topive u masti (A, D, E i K vitamini) i vitamine topive u vodi (vitamini B kompleksa i C vitamin). Razlikuju se po tome što se vitamini topivi u masti mogu pojaviti u biljnom tkivu u obliku provitamina, koji može biti pretvoren u vitamin u životinjskom tkivu.
Vitamin A
Ovaj vitamin životinje ne mogu sintetizirati se njegove potrebe podmiruju hranom. U prirodi vitamin A rasprostranjen je u biljkama u obliku svog provitamina, biljnog pigmenta karotina, koji organizam pretvara u vitamin A. Pretvaranje karotina u vitamin A se odvija u stijenci crijeva premda se može obavljati i u drugim tkivima, a koliko se apsorbirati ovisi o stupnju probavljivosti hrane. Po svojoj važnosti u uzgoju krava vitamin A dolazi na prvo mjesto. Važan je za rast i razvoj, reprodukciju,
proizvodnju mlijeka i održavanje života. Najvažnija funkcija vitamina A je održavanje površinskih tkiva u zdravom stanju tako da je sluznica organa otporna prema infekcijama, što svakako doprinosi zdravlju, a time i visokoj proizvodnji. Ako do nedostatka ovog vitamina površinska tkiva se promijene i slabe, bakterije ih lako napadaju pa dolazi do upale proljeva, stvaranja kamena u bubrezima i mjehuru (zbog djelovanja urina na epitel), do sušenja i ispucanosti kože. Od nedostatka vitamina A obolijevaju sva goveda, a posebice telad. Ukoliko se krave drže vezane u staji nedostatak vitamina A se može javiti u broju grla. Najraniji znak nedostatka vitamina A je posve funkcionalni tzv. (kokošje) sljepilo», tj. nesposobnost adaptacije vida u sumraku. Uslijed pomanjkanja vitamina A, ubrzo dolazi do promjena na epitelu koji orožnjavati, te tako dolazi do suhe i perutave kože kao sušenja sluznice oka s orožnjavanjem.
Posljedice nedovoljne opskrbe vitaminom A javljaju se zbog loše sastavljenog obroka u kojem je nepravilan odnos vitamina A i njegova provitamina karotina. Ako krave u primaju vitamin A, one ga mogu akumulirati u svom organizmu (u jetri i mastima). Mlade životinje pri porodu imaju malu rezervu ovog vitamina u tijelu. Kolostrum je bogat vitaminom A te se mlada grla opskrbljuju preko njega. Rezerve vitamina A mogu trajati oko 200 dana. Vitamin A se u organizam životinje unosi hranom u obliku vitamina ili u obliku provitamina karotina.
Najvažniji oblici relativnog nedostatka vitamina A su:
• smanjenje plodnosti ili potpuni sterilitet; krave hranjene obrocima s nedovoljno vitamina A ne mogu ostati gravidne, a ako i ostanu telad se mrtva ili vrlo slaba, pa brzo uginu. Nedostatak vitamina A kod rasplodnih bikova uzrokuje degeneraciju stanica koje proizvode spermu, dok poslije poroda kod ženki, se ne javlja spolni žar;
• su proljevi kod mlade teladi koja nema dovoljne rezerve vitamina jer majke nisu uzimale dovoljne vitamina A u tijeku gravidnosti i laktacije;
• sustava koje dovodi do Mljekarski Hst 11/2002.
nesigurnosti na nogama, nesigurnog hoda, i paralize; javlja se jako suzenje, a mlada grla u nedostatku vitamina A pokazuju stalnu nezdravu vanjštinu, imaju dugotrajne proljeve i infekcije organa za disanje.
Najviše vitamina A sadrži riblje ulje, mlijeko, maslac, žumanjak jajeta, jetra, a njegov sadržaj varirati ovisno o hranidbe goveda. Kao provitamin karotin se nalazi u svim zelenim dijelovima biljaka, a najviše ga ima u djeteline i lucerke. Mlade zelene biljke i paša najbogatiji su izvori vitamina. U sijenu vitamin A ovisiti o spremanja. Umjetno sušeno sijeno ima 2 - 10 puta više karotina nego kad je sušeno na Smatra se da je intenzitet zelene boje vizualno mjerilo sadržaja karotina. Od korjenasto krtolastih biljaka ima ga samo u mrkvi, repi, zatim tikvama, te u žutom kukuruzu, dok je ostalo zrnjevlje siromašno vitaminom A.
Pri lošem konzerviranju suhe i silosirane voluminozne hrane u zimskom razdoblju može i do 60 - 80 % prvotnih karotina biti oksidacijom.
Vitamin D
Za vitamin D se smatra da je neophodan za sve životinje. Postoje dva oblika vitamina D: a to su · vitamin D 2 i D 3 Oba vitamina nastaju iz provitamina D, djelovanjem svjetla. vitamina D i upoznavanje s njegovom funkcijom i izvorima, bilo je od izvanrednog za ljude i proizvodnju, posebice proizvodnju mlijeka. Ovaj vitamin nastanak rahitisa, pa se naziva vitamin. Neophodan je za pravilnu asimilaciju i iskorištavanje kalcija i fosfora te za razvijanje kostura i zuba. U prirodi u biljnom svijetu ima malo vitamina D, ali ima mnogo njegovog provitamina, pa ako je sijeno sušeno na suncu onda ono biti bogato tim vitaminom. za vrijeme rasta vitamin D posebno treba i to u vrijeme stvaranja kostura. Kod gravidnih grla za razvoj embrija, su velike potreba za vitaminom D. Za vrijeme laktacije još je potreba za ovim vitaminom zbog velikih kalcija i fosfora koji se putem mlijeka. Utjecaj vitamina D u metabolizmu kalcija i fosfora se u potpomaganju njihove Ml_jekarskilist 11/2002.
resorpcije iz tankog crijeva i njihovog odlaganja u kostima, u održavanju normalne razine kalcija i fosfora u krvi, kao i reguliranju njihovog putem bubrega.
Od potpunog nedostatka vitamina D obolijeva telad (rahitis), a u izuzetno nepovoljnim prilikama može se javiti i u odraslih životinja, prije svega u gravidnih krava (osteomalacija). Osnovni su promjena odnosa kalcija i fosfora u krvi koja se manifestim usporenim i nedovoljnim okoštavanjem, a u teškim i demineralizacijom kostiju. Kosti postaju mekše i deformiraju se (prednje i zadnje noge u obliku slova «O» i «X»), a kralježnica, prsni koš i zdjelica se krive. Zbog zadebljanja krajeva rebara javljaju se i tzv. brojanice. odnos kalcija i fosfora dovodi do razdražljivosti i Kao manje znakovi javljaju se smanjeni apetit, usporeni rast i anemija. Nedostatak vitamina D u odraslih goveda, uglavnom gravidnih krava, manifestira se prije svega demineralizacijom i razmekšavanjem, te deformacijom, pa i prijelomima kostiju.
Vitamin D se može odlagati, ali manje nego vitamin A. Nalazi se u jetri, ali ga ima i u bubrezima i drugim organima. Mlada grla imaju u tijelu pri malu rezervu ovog vitamina. Kada se zelena hrana suši na suncu, djelovanjem zraka u njoj se iz provitamina stvara vitamin D. Djelovanjem u koži životinja iz provitamina D se stvara vitamin D3 , pa se rahitis može i kad se životinje
Vitamin D je raširen u prirodi. Zrnasta hrana ne sadrži vitamin D niti mlade zelene biljke. Tek poslije košnje, pod utjecajem stvara se ovaj vitamin. Dosta vitamina D sadrži sijeno leguminoza, koje ima dosta (ako je lijepu zelenu boju). Najviše vitamina D ima u ribljem ulju i kvascu. Kožni i lojni sekreti sadrže provitamine koji pod utjecajem svjetla prelaze u vitamin D i koji organizam iz kože apsorbira. Zbog toga se rahitis kod mlade teladi može i trljanjem kože ribljim uljem. biti kod svijetlo pigmentirane kože grla, a bolje na koži slabo obrasloj dlakom nego gusto obrasloj.
Prevelika vitamina D dovodi do odlaganja kalcijevih soli u krvne žile, pa one
postaju uže što dovodi do smetnji u cirkulaciji krvi. Za ovu pojavu je potrebna velika D vitamina, pa se ona rijetko u praksi.
Vitamin E
Naziva se još i antisterilitetni vitamin i neophodan je jer održava pravilno razmnožavanje. Kada ga nema u hrani, fetus krava ugine, a kod bikova nastaju degenerativne promjene na testisima i može do stalne neplodnosti. Najviše se skuplja u masnom tkivu i skeletnom Najbogatiji izvori vitamina E su ulje iz klica pšenice, kikirikija, pamuka, zatim djetelina, soja, jaja, mlijeko i zeleno Nalazi se u svim krmivima pa se ne mora posebno dodavati. Vitamin E djeluje na plodnosti te degeneracije i nekroze jetre. U organizmu se vitamin E nalazi u svim stanicama, ali ga najviše ima u uterusu (maternici), testisima i hipofizi što je povezana s njegovim djelovanjem.
Nedostatak vitamina E se manifestira sljesimptomima: omekšavanje moždanog tkiva, degeneracijom i skeletne muskulature, oksidacije tjelesne masti, raspadanjem crvenih krvnih zrnaca, anemijom, degeneracijom testisa, smanjenjem plodnosti i Problem avitaminoze E u goveda još nije riješen. Ipak dosadašnje iskustvo pokazuje da je nedostatak ili nedovoljno uzimanje vitamina E, uz istovremeni nedostatak mikroelementa selena, bitan atrofije skeletnog u teladi.
Vitamin K
Naziva se još i jer je potreban nekim vrstama životinja za održavanje sposobnosti zgrušavanja krvi, odnosno stvaranja trombocita. U nedostatku ovog vitamina dolazi do potkožnih i intramuskularnih izljeva krvi (hemoragija) u glavi, prsima, nogama do slabih rana i ozljeda. Krv se ne zgrušava zbog nedostatka ovog vitamina, zbog toga što se u krvi smanjuje sadržaj protrombina. Protrombin je tvar od koje se stvaraju enzimi koji zgrušavaju ili koaguliraju krv pri istjecanju. Vitamin K se nalazi u jetri i zelenoj hrani, svježoj travi, dobrom sijenu i pravilno siliranoj djetelini. Pod fiziološkim uvjetima mikroflora debelog crijeva sintetizira dovoljnu vitamina K. Zbog toga pri
sastavljanju obroka kod životinja nije potrebno da se ovom vitaminu posebna pažnja. Resorbira se u prednjem dijelu tankog crijeva uz prisutnost a skladišti se u jetri. Avitaminoza K se manifestira spontanim krvarenjem iz sluznica organa za disanje i probavu te u unutarnjim organima. Uzrok tome je odnosno produžen proces zgrušavanja krvi zbog snižene razine protrombina.
Vitamini B - kompleksa
je da u uv1et1ma u uzgoju goveda ne postoji nedostatak vitamina B kompleksa jer se sintetiziraju djelovanjem bakterija i drugih mikroorganizama u buragu svih pa tako i krava.
Vitamin B1
Vitamin B1 suzbija simptome nervoze. Nalazi se gotovo u svim stanicama gdje regulira izmjenu ugljikohidrata. Sastavni je dio enzima koji sudjeluje u metabolizmu ugljikohidrata. Ima ga u zrnjevlju žita, svježoj zelenoj hrani, sušenom sijenu, mlijeku, sirutki i kvascu. Pomanjkanje vitamina B1 uzrokuje bolesti metabolizma koje se dijele u dvije grupe: kardiovaskularnog sustava i osjetljivost sustava. Nedostatak ovog vitamina se vidi jedino u jer ga uz mikroflore sami sintetiziraju. Nedostatak vitamina B1 javlja se spontano ako se s hranom unosi enzim (tiaminaza) koji vitamin B1, kao što se to ako se krave hrane biljkama koje sadrže sastojke antivitaminskog djelovanja, te biološko djelovanje vitamina B1
Nedostatak ovog vitamina izaziva gubitak apetita, prestanak rasta, mršavljenje, slabost, smanjenje tjelesne temperature, usporen puls, proljev, krvarenje u želucu i crijevima te smrt, ali zbog sinteze ovog vitamina u buragu, goveda vrlo rijetko imaju nedostatak ovog vitamina.
Vitamin B2
Ima ga dovoljno u organizmu svih životinja, goveda. Važan je za rast životinja. Ima ga u mlijeku, sirutki, kvascu, zelenoj hrani, osušenom sijenu i u mekinjama (više nego u cijelom zrnu).
Od nedostatka vitamina B2 krave, kao u ostalom i svi rijetko obolijevaju. simptom nedostatka ovog vitamina je preosjetljivost na svjetlo tzv. «snježna slijepila», a zna se javiti i proraštanje rožnice oka krvnim kapilarama, anemija, kožne i z1vcane promjene. U teladi je redovna pojava zaustavljanje rasta.
Vitamin B3 ili PP vitamin
Vitamin B3, je rasprostranjen u krmivima biljnog i životinjskog porijekla. Njegov nedostatak kod visoko krava izaziva slab rast i bolest kože. Najviše ga ima u klicama žitarica, kvascu i jetri. Simptomi nedostatka tog vitamina se mogu podijeliti u 3 grupe: promjene na koži, promjene na sluznici usta, jezika i crijeva, te sustava. pravilnom radu mikroflore buraga, goveda ne nedostatak ovog važnog vitamina.
Vitamin B6
Nedostatak vitamina B6 ili piridoksin u eventualnom nedostatku kod goveda izaziva gubljenje apetita, slab rast i Nalazi se u kvascu, žitaricama, mekinjama, grašku, soji i grahu, a ima ga i u krmivima životinjskog porijekla. U organizmu se jednakomjerno raspoi nagomilava u jetri, bubrezima i spojen s se uglavnom
Goveda ga sintetiziraju u buragu. Nedostatak vitamina B6 je kod teladi opisan pod eksperimentalnim uvjetima. Najvažniji znaci su zaustavljanje rasta, anemija, promjene na koži s gubitkom dlake, na krajevima udova.
Vitamin B12
Vitamin B12 je posebno važan kod mladih organizama. U svom sastavu sadrži mikroelement kobalt. Najviše ga ima u jetri, ribljem i mesnom brašnu, obranom mlijeku, pivskom kvascu, lucerki i paši. Pri uzgoju životinja nedostatak vitamina B12 uvjetovan hranidbom samo biljnim proteinima uzrokuje zaustavljanje rasta. Stoga se vitamin B12 naziva animalni proteinski faktor. Simptomi nedostatka tog vitamina su slabo iskorištavanje hrane, nakostriješena dlaka, dermatitis, razdražljivost, nekoordinirani pokreti,
smanjenje plodnosti jaja, smanjenje i težine legla. Do nedostatka vitamina B12 u goveda dolazi ukoliko s hranom ne dobivaju dovoljno kobalta.
Vitamin C
Telad u prvoj dekadi života ne može sintetizirati ovaj vitamin. Smatra se da je za sintezu vitamina C neophodna dovoljna vitamina A i E i da u goveda do avitaminoze C dolazi zbog nedostatka vitamina A i E. Vitamin C na oblikovanje dijelova u kostima i mekom tkivu. U životinjskom organizmu se ne može skladištiti kao višak, se organizam mora stalno njime opskrbljivati. Nalazi se u limunu, zelenim lisnatim biljkama, krumpiru i nekim drugim plodovima i biljkama. Kada biljni dijelovi odrvene, oni sadrže vrlo malo vitamina C, što je jako bitno kada se priprema košnja trave. Nalazi se u mlijeku, ali se pri pasterizaciji gubi. Stvara se za vrijeme klijanja sjemena, pa je njime bogato proklijalo sjeme. U stresnim situacijama vitamina C može pomoživotinji da lakše podnese stres, a pomaže i kod bržeg zarastanja rana.
vitamina
Na važnost primjene vitamina u svakodnevnom uzgoju krava ukazuju brojni primjeri iz prakse. U životnim razdobljima kada su procesi najintenzivniji, tj. u razdobljima rasta, razvoja i razmnožavanja kao i u razdobljima gravidnosti i laktacije, potrebe za vitaminima su a posljedice njihova nedostatka najteže. Na temelju iznesenog, da bi se osigurao pravilan uzgoj vrhunskih krava, kao i njihovo besprijekorno zdravstveno stanje, može se da goveda nije dobro hraniti samo jednom vrstom hrane (osim ispaše) nego je potrebno poznavati simptome nedostatka pojedinog vitamina i potrebno je znati u kojoj vrsti krmiva nalazimo potrebne vitamine. Vitamina ima puno, ali treba znati da svaki pojedini vitamin u organizmu krave obavlja posebnu ulogu te da se jedan vitamin ne može zamjenjivati drugim niti može imati istu ulogu u organizmu.
Mljeka.rski list 11/2002.
Piše: Antun dr. vet. med
Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja mlijeka ne zadovoljavaju potrebe tržišta, stoga je prisiljena uvoziti mlijeko. su svjesni da je uvoz još neko vrijeme neizbježan, nitko ne postavlja pitanje mlijeka koje uvozimo. Somatske stanice i mikroorganizmi nisu problem u Europskoj uniji.
U Hrvatskoj je proizvodnja mlijeka· po kravi posljednjih godina u porastu, ali je još uvijek veliki problem higijenska mlijeka, posebno mikroorganizmi (bakterije) u mlijeku je broj znatno viši nego što dopušta Pravilnik.
Nažalost, još dosta vremena dok hrvatski ne zadovolje potrebe tržišta i a do tada smo prisiljeni uvoziti mlijeko.
U zapadnim zemljama se niz godina puno pažnje higijenskoj mlijeka, pa danas proizvode mlijeko s manjim brojem somatskih stanica i bakterija u odnosu na hrvatske u razvijenim zemljama postoji jedan veliki, i možemo slobodno nerješivi problem - okoliša!
Krave pasu uz autoceste i u industrijskim zonama
Tko je putovao zapadnom Europom mogao je goveda na brojnim pašnjacima i to krave i podmladak namijenjen za rasplod. Možemo slobodno postaviti pitanje kakve je mlijeko tih životinja da pasu u velikog zraka, livada i pašnjaka ispušnim plinovima iz vozila, ali i iz dimnjaka brojnih industrijskih postrojenja. Promet je na autocestama u zapadne Europe znatno nego u Hrvatskoj, a time i prirode, konkretno svih poljoprivrednih površina. Sva ta krme prije ili kasnije završe u organizmu životinja i u njihovim proizvodimamlijeku i mesu.
Katalizator nije
Bez obzira što vozila primjenjuju nova tehnološka za smanjenje emisija štetnih plinova iz motora vozila boljim izgaranjem goriva i primjenom katalizatora,
plinova koji dolaze u okoliš još uvijek je velika, jer katalizator ne u potpunosti emisiju štetnih plinova iz motora.
Nažalost, još uvijek dolazi do taloženja štetnih spojeva i elemenata na površine koje se protežu uz velike prometnice i u industrijskim
Uz ispušne plinove veliko okoliša nastaje i trošenjem guma na vozilima.
Podatke skrivaju!
Koliko se štetnih elemenata nalazi u mlijeku životinja koje pasu u okolišu teško je saznati. Jedan od izgovora je da su takve analize skupe, što je istina ako se s osnovnim kemijskim analizama mlijeka, ne postavlja se pitanje cijene zdravlja ljudi (i životinja).
Švicarci tvrde, na upit naših da je okoliša ispušnim plinovima iz vozila manje nego prije tridesetak godina. Možemo slobodno da to nije istina jer je u tih trideset godina broj vozila nekoliko stotina (milijuna) a time je ispušnih plinova bez obzira na upotrebu kvalitetnijih motora i katalizatora.
Krave u zapadnoj Europi, bez obzira što tvrde njihovi jedu krmiva koja sadrže velike štetnih tvari (npr. teških metala), a one - prije ili kasnije - preko mlijeka ili mesa završe u tijelu ljudi te postupno narušavaju zdravlje.
Hrvatska može proizvoditi kvalitetnije mlijeko Ne ponavljati poznate o poljoprivrede u Hrvatskoj, osvrnut se na okoliša koje je u našoj
zemlji još uvijek zanemariva u usporedbi sa zapadnim zemljama.
Upravo tu leži veliki potencijal u proizvodnji! Imamo zemlju koja nije
što da stoka može boraviti i biti hranjena na površinama, a drugo, podjednako važno, u Hrvatskoj se nisu dosada
ZA
Piše: Antun dr. vet. med
Veliki broj krava u Hrvatskoj cijeli je proizvodni vijek na vezu, pa je zato potrebno posvetiti punu pažnju kvaliteti ležišta jer ono može utjecati na zdravlje i proizvodnost životinja. Ležište je izložena svakodnevnom balegom i te trošenju zbog velike težine goveda. Navest osnovne karakteristike ležišta bez obzira na njegovu duljinu.
• ne smije biti sklisko
Ležište ne smije biti sklisko jer prilikom hodanja, lijeganja i dizanja krava može do teških ozljeda tetiva, zglobova, i kostiju koje nerijetka mogu završiti prislinim klanjem životinja. U da se u blizini nalazi krava ga može ozlijediti ili usmrititi prilikom pada.
• mora imati dovoljan nagib
Ležište krava mora imati nagib 2% od jasli prema kanalu za izgnojavanje (kanalizaciji) se zadržavanje ispod životinje. U da krava stoji u dolazi do upale papaka, a prilikom ležanja mikroorganizmi lakše ulaze u vime kroz sisni kanal.
• mora biti termoizolirano
Termoizolirano ležište zadržavanje topline što je važno kada životinja leži. Hladno ležište ima negativan utjecaj na krvotok · u vimenu se usporava mlijeka i smanjuje otpornost vimena pa ono postaje podložno upalama.
• ne smije upijati vlagu Vlažano ležište negativno djeluje na zdravlje
Mljekarski list 11/2002.
pojavile zarazne bolesti koje su ugrozile fond i zdravlje ljudi širom Europe.
Postavlja se pitanje, kada napokon iskoristiti sve poljoprivredne potencijale savjete stranih, ali se osloniti na znanje vlastitih
papaka i kože na tiielu (vimenu). ležište ostaje vlažno zbog upijanja koja postupno isparavati te dolazi do povišenja koncentracije amonijaka u zraku staje. Amonijak je izrazito štetan za zdravlje životinja i ljudi Ako je koža vimena izložena utjecaju vlage smanjuje se otpornost, a stvaraju uvjeti za razvoj i štetno djelovanje mikroorganizama na i u koži.
• ne smije se trošiti ležište
Trošenje ležišta nastaje zbog velikog pritiska papaka i zbog djelovanja na ležište, pa nastaju neravnine, ležište postaje životinjama neudobno te one manje mlijeka.·
Danas na tržištu postoje brojne izvedbe ležišta - npr. od gume, pijeska, piljevine, umjetnih materijala, a u nekim stajama se nalaze ležišta na principu vodenog kreveta. Znanstveno je dokazana da krave koje borave na udobnim ležištima proizvode više mlijeka stoga je potrebno puno pažnje posvetiti kvaliteti ležišta goveda.
O PROGRAMURAZVI KAGOVED PROIZVODNJD 201O SKE
Piše: doc. dr. Zoran
Potreba za Programom razvitka
U posljednje vrijeme u nas nema odgovakvalitativnih i kvantitativnih promjena u govedarskoj proizvodnji (mlijeko i meso) relativno velikim izdvajanjima u ovu proizvodnju kroz sustav poticaja i naknada, te izravno kreditiranje Proizvodne bilance ukazuju na stalne manjkove proizvoda, a analize na njihove vrlo slabe proizvodne rezultate, jer je struktura vrlo loša i bez naznaka popravljanja u dogledno vrijeme.
Prema podatcima u tablici 1. razvidna je da preko 75% gospodarstava posjeduje od 1 do 8 ha poljoprivrednih površina. Glede gospodarstava može se da okosnicu razvitka predstavljaju ona koja imaju više od 5 ha
Tablica 1: Pregled gospodarstava prema posjeda i broju grla 2000. godine
Brojgospodarstava sa posjeda ukupno1grlo od2 doS od6dol0 višeodli
poljoprivrednih površina (oko 63.000 gospodarstava). Kako je u ovoj skupini dio proizvou posljednjih 5 godina koristilo kredite za obnovu i razvitak (oko 8-10 korisnika kreditnih linija), preostaje dovoljan broj razvojno i kreditno sposobnih proizvodnih jedinica za uspješnu realizaciju ovoga programa. S obzirom na nepostojanje jasne koncepcije razvitka govedarstva u Hrvatskoj, dosadašnjeg sveukupne društvene podrške, te dislociranost proizvodnje na najmanje 100 proizvodnih jedinica (više obiteljskih
gospodarstava i znatno manje poslovnih subjekata), nerealno je u skorije vrijeme intenzivan rast proizvodnje bez potpore u materijalnom smislu (stalna kreditna politika, popravljanje gospodarskog položaja proizvopoticanje razvitka prerade i potrošnje mlijeka, i govedskih proizvoda).
S tim ciljem. je i predložen Program razvitka govedarstva, kao temeljni obnove i ustroja suvremenog sustava govedarske proizvodnje. Ovaj program uvažava regionalne posebnosti proizvodnih u Hrvatskoj, a proizvodni sustavi se posebno prilagoditi ruralnim i od strateške važnosti (brdsko-planinska ratom uništena i neobnovljena
Potrebe potražnje i potrošnje
Prema podacima u ovom trenutku Hrvatskoj za potrebe potrošnje nedostaje oko 170 milijuna litara mlijeka i oko 6 tona mesa. Ovi se podaci odnose na sadašnje potrebe koje su realno smanjene zbog pada standarda. U uvjetima potrošnje od 195 do 200 litara mlijeka, te 19-20 kg mesa po stanovniku, ovi se manjkovi prema procjeni u širokom rasponu od 250 do 350 milijuna litara mlijeka, te od 20 do 30 tona mesa.
Tablica2: potrošnjemlijekai govedegmesa
Opis I Godina 1995. 2000.
stanovnika-milijuna
goveda
Potrošnia mesa kg /stanovnik 20 13
mlijeka lit /stanovnik 194 175
E < 50.000
I 50.000 - 100.000
li 101.000 • 400.000
Ili > 400.000
21. Pravilnika o svježeg mlijeka ,- - - --
1 Sredstva za pranje muznih / [ _ _ laktofriza, bazen~ mljekovoda _ J
calgonlt D
calualtLB
lužnato sredstvoza svakodnevno pranje
lužnato sredstvo s dodatkom klora
ca1uon1t s
kiselo sredstvoza uklanjanje kamenca
]___ _ Sredstva za njegu vimena
konc. 1:100
I lt
08 un njega vunena µn,e muzni~,
IIBIOmllP k n 1 w1a l lU 111 muž.ni ) m lk -
I DISTRIBUTERI : I
ISTRUVETZagreb (0165890 62) ', TRGOPROMservisSv. I. Žabno (048 851 474)
AGROSIPGornji (040 858 430)
BRAZDAVirovitica(033 725 994)
PZ Pože&_a(034211580)
PZ NAPREDAKZupanja (032840 162)
AGROOPSKRBAMATEJ Zagreb (01 23 08 261)
AGROTRGLipovljani(044676690)
AGRORASINJARasinja (048837 400)
OROZ PHARMPleternica(034251 053)
POLJOVET (031814 274)
i ostaleboljeopskrbljene poljoprivredne i veterinarskeljekarne
Na ovim manjkovima se temelji osnovna pretpostavka govedarske proizvodnje. Pri planiranju razvitka u obzir su uzeti sadašnji i stupanj razvitka preradbene industrije, te službe potpore govedarskoj proizvodnji. Isto tako analizirane sti potpore razvitku govedarstva od strane speciu prometu govedarskih proizvoda, kao što su potrebe, te potrebe izvoza. Ciljana proizvodnja u Programu razvitka
Pri ostvarenju ciljane proizvodnje vadilo se o realnim te zatjevima intenzivnijeg tržišnog orijentiranja, posebice onog dijela u koje se više ulagati.
U proizvodnji mlijeka su temeljne pretpostavke razina proizvodnje od 1,2 milijarde litara mlijeka. Sve aktivnosti Programa treba usmjeriti na tržnost od 75%, što biti uvjetovano modelima potpore (krediti i poticaji samo u uvjetima predaje mlijeka u otkup), a ostvariti na ciljanom broju Tako na kraju razdoblja Programa (2010.g) u otkupu biti oko 900 milijuna litara mlijeka, što zadovoljavati minimalnu potrošnju od 200 litara po stanovniku. Stanovitu rezervu predstavljaju u naturalnoj potrošnji (300 milijuna litara, odnosno s gubitcima i tehnološkim potrebama preko 200 milijuna litara). _
Ciljane kategorije su sadašnjim stanjem u kojem preko 60% proizposjeduje stado do 3 muzna grla, a samo 200-tinjak ima više od 15 muznih grla.
Programom je pretpostavljeno ulaganje u preko 42 malih farmi koje egzistiraju i se tijekom vremena Programa (nemaju preduvjete ni želje za poslovnim napredovanjem). Radi se o gospodarstvima s 4 muzna grla i minimalnom prodajom od 2,5 litara mlijeka po grlu. U tom bi se sustavu potpore našla preko 169 grla s proizvodnjom oko 430 milijuna litara mlijeka.
U sustavu adaptiranih farmi (temeljene na ulaganjima u "male farme") našla bi se oko 6 s 15 muznih grla u stadu (minimum za potporu i sudjelovanje u Programu). Tako bi se poticalo minimalno oko 90 grla s ciljanom proizvodnjom od 4,5 litara mlijeka. U ovom obliku bi se osiguralo preko 400 milijuna litara mlijeka.
U sustavu specijaliziranih "obiteljskih" farmi je 1200 gospodarstava s 40 muznih• grla. S proizvodnjom od 6 litara, u ovoj bi kategoriji bila poticana proizvodnja oko 290 milijuna litara mlijeka. U okviru sustava poticaja i kreditiranja nabave muznih grla bez posebnog kreditiranja objekata i opreme (jer radi se o ulaganju kreditiranom iz drugih izvora) našla bi se 40 do 100 farmi s 150 do 300 grla. je da prema sadašnjem stanju i planiranom razvitku u ovom sustavu bude oko 12 grla koja bi s proizvodnjom od 7 litara mlijeka ostvarila ukupnu proizvodnju od 84 milijuna litara mlijeka.
Sveukupno bi se Programom razvitka poticalo oko 320 muznih grla bi seproizvodnjom od 3. 750 litara ostvarila ciljana ukupna godišnja proizvodnja od 1,2 milijarde litara mlijeka.
Bilanca proizvodnje mesa se temelji na zadovoljavanju potrošnje od 15 kg mesa po stanovniku, odnosno ukupnim potrebama od 67,5 tona. je oko 5% dodatne potrošnje, odnosno 4 tona, te oko 1Otisu ta tona izvoznih živih tovljenika i mesa u primarnoj obradi. Zbog tehnoloških potreba mesne industrije i ostalog uvoza živih životinja i mesa primarne obrade se s uvozom od 7 tona. Tako su stvarne ukupne potrebe procjenjene na oko 75 tona.
Proizvodnja mesa se temeljiti na Programu proizvodnje mlijeka i poticanom Programu proizvodnje u sustavu krava-tele. Tako je 20%-tni remont oko 320 grla poticanih u programu proizvodnje mlijeka 63.480 grla s 570 kg 36.389 tona žive mase), te tov oko 132 muške teladi i 68 ženske teladi.
U sustavu krava-tele poticajima biti s oko 40.420 krava od kojih bi se u tovu dobilo godišnje oko 27 teladi, a na temelju 17% remonta stada godišnje bi se dobilo i oko 6,9 grla mase 550 kg (ukupno oko 3,8 tona žive mase).
Osnova Programa razvitka govedarstva Razvojni program govedarske proizvodnje pretpostavlja broja grla, s promjenama strukture stada. Ove promjene su porastom intenzivnosti proizvodnje. Proizvodne jedinice, u kojima se provesti
Ml:fekarskilist 11/2002.
znaca1rn1a ulaganja s velikim utjecajem državne potpore, trebale bi poslovati kao poslovni sustavi koji nakon poticanja stabilno poslovanje i stalni razvitak u uvjetima poslovanja sukladan politici poticaja i naknada, te pridonijeti konkurentnosti proizvodnje u gospodarskim odnosimp. europskih i svjetskih integracija u kojima se nalaziti Republika Hrvatska nakon 2010. godine.
Program razvitka govedarske proizvodnje u nas temelji se na: zadovoljavanju okvirnih potreba i potrošnje, povoljnom raspoloživih poljoprivrednih površina, što stupnju upošljavanja raspoloživih kapaciteta na ekonomskim iskorištavanju ruralnih i od strateške važnosti.
U tu svrhu bi kao osnovne pretpostavke trebalo: osigurati stalne izvore kreditiranja razvitka, ustrojiti stalni sustav mjera poticaja i naknada za povoljni gospodarski položaj govedarstva u cijelom sustavu poljoprivrede i
industrije, definirati i poticati glavne, kao i smjerove govedarske proizvodnje, te osigurati kvalitetnu potporu poticaj razvitku govedarstva predstavljat poslovna suradnja i povezanost s poslovnim subjektima industrije, turizma i drugih gospodarskih djelatnosti. No, predstavlja nerazvijeno tržište i promet poljoprivrednog zemljišta, posebice državnog· i zapuštenog u vlasništvu privatnih posjednika. Zato je niji razvoj govedarstva uvjetovan ekonomskodruštvenim promjenama u osiguranja sredstava za proizvodnju.
Osiguranje stalnih izvora financiranja razvitka, ustrojavanje proizvodnih jedinica (koje poslovati kao poslovni sustavi) te kvalitetna potpora (savjetodavna, selekcijska, veterinarska i dr.) predstavljaju najvažnije i brzog, ali uravnoteženog razvitka govedarske proizvodnje koji se ovim Programom.
UPRAVO JE IZAŠLA IZ TISKA DUGO KNJIGA
KOZARSTVO
Naši uvaženi profesori s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prof.dr.sc. Boro i prof.dr.sc. Vesna obradovali su nas i podarili svima nama izuzetno vrijedno djelo s kozarstva. Ono zasigurno osuvremeniti i upotpuniti literaturu te zadovoljiti potrebu za kvalitetnim štivom s tog Malo je autora napisati tako vrijedno djelo, u vrijeme nepovoljno za izdavaštvo. Tim više se s nestrpljenjem izlazak iz tiska ove vrijedne knjige, obzirom da literature s tog gotovo da i nema.
Djelo je namijenjena prvenstveno Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, koji u nastavnom programu teme iz kozarstva. Nadalje, koristit u praksi, nastavnicima i u srednjim gospodarskim školama, ali istovremeno biti izuzetno štivo našim vrijednim koza.
Knjiga je sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži i tablice ovo djelo još preglednijim. Kvaliteti djela doprinosi i ukomponirana povezanost i informacija, što daje potpunog razumijevanja. Recenzirana je od strane naših eminentnih koji su u svojim vrlo pozitivnim ocjenama jedinstveni.
Kroz 16, slijedom poredanih poglavlja, je relativno brzo i lako usvajanje najvažnijih Informacija o kozarstvu, kao jednoj od grana u 1. Uvod; 2. Privredno-ekonomska važnost koza; 3. Tipovi i pasmine koza u svijetu; 4. Namjena koza; 5. Uvijati držanja koza; 6. Divlje koze i prilagodba; 7. Anatomske i fiziološke osobitosti koza; 8. Reprodukcija koza; 9. i selekcija koza; 10. Uzgojna-tehnološki postupci s jaradi; 11. Hranidba koza; 12. Proizvodnja mesa; 13. Proizvodnja mlijeka; 14. Proizvodnja vlakna; 15.0bjekti i oprema; 16. Bolesti koza.
Cijena knjige iznosi 250,00 Kn, a narudžbu možete izvršiti na adresi Hrvatska mljekarska udruga, llica 31, tel./fax: 01 /4833-349 i e-mail: hmu@zg.hlnet.hr
li,st 11/2002.
PRVIIZVJEŠTAJOKVALITETI
PRIJEDLOG NOVOG
CIJENE MLIJEKA
MLIJEKAKONTROLIRANOG
u Središnjemlaboratoriju za kontrolumlijeka - Križevci
krešimirKuterovac.dipl. ing.
Nakon službenog otvaranja laboratorija posmo sa intenzivnom organizacijom dopreme i ispitivanja uzoraka mlijeka komercijalnih
.
U toku 9. mjeseca u laboratoriju je kontroliran broj analiza i mlijeka:
Broj analiza mlijeka
Od ukupno 101-nog prijavljcnog mlijeka u laboratoriju je kontrolirano 74, od su 55
U bazi mlijeka prema prijavama
nalazi se 65.611
Od tog broja za 9. mjesec u laboratoriju je kontrolirano 42.808 sa brojem analiza.
Kemija Somatske Mikroorganizmi stanice
89.791 69.030 26.517
Ukupno je za sve pros1ecru obuhvat mlijeka u odnosu na prijavljeni broj u bazi za 9. mjesec 65,2%.
Kvaliteta mlijeka
Od ukupno kontroliranih 42.808 tokom 9 mjeseca te na prikazanom broju analiza. Ustanovljena je kvaliteta mlijeka:
Prema dogovoru mlijeka i industriju sa MPŠ dogovoren je mlijeka koji zajedno sa ciljnom cijenom mlijeka biti definiran kroz
Uredbu Vlade.
Osnovna cijena mlijeka = (% m.m. x vrijed. m.j.) + (%bje!. x vrijed. bjel. i)
Novi mlijeka trebao bi se primjenjivati od 1. 11. 2002. godine odnosno od objave uredbe.
Za mlijeka primjenjivat se analize iz Središnjeg laboratorija Križevci.
Novi mlijeka donijet velike promjene u otkupu mlijeka i poljoprivrednici moraju biti upoznati sa novim sustavom i svoju proizvodnju efikasnoj i proizvodnji
U broju nešto više o samom namlijeka te o tome kako proizvesti kvalitetnije mlijeko.
IUftAVA I ICONTRO IMAMO I ZUEDNJtD OBVBD
® @
Laboratorij mora raditi po principima dobre laboratorijske prakse, a mljekare i moraju provoditi principe dobre prakse.
Ulaskom u fazu cjelovite provedbe SUSTAVA KONTROLE MLIJEKA U REPUBLICI HRVATSKOJ, u laboratorij svakodnevno pristiže velik broj uzoraka mlijeka.
Iz dana u dan sve je bolja unutarnja organizacija laboratorija po principima dobre laboratorijske prakse.
Ovisno o dinamici dopreme uzoraka, rad u laboratoriju odvija se svakodnevno, subote, nedjelje, praznike, a prema potrebi i rad u smjenama.
Laboratorijskom kontroiom su svih mijekara u Hrvatskoj.
Za razdoblje rujna i listopada 2002. godine na sedam linija dopreme planirano je 195.000 komercijalnih i 35.000 selekcijskih uzoraka.
Svi prispjeli uzorci usmjereni su na potrebna laboratorijska ispitivanja kako bi za svakog odredili rezultate na propisani
Laboratorij na temelju rezultata pojedinih pokazatelja svrstavati mlijeko u kvalitativne razrede što biti temelj vrijednosti mlijeka i ostvarivanja državnih poticaja u proizvodnji mlijeka.
Zajedno s tim teku aktivnosti vezane uz informiranja o rezultatima laboratorijskih ispitivanja, što je i Pravilnikom o svježeg sirovog mlijeka 16)
Pravilnikom su regulirane obveze ispitnog laboratorija, obveze referentnog laboratorija, a isto tako propisani su i zahtjevi kojima u pogledu mora udovoljiti svježe mlijeko pri otkupu.
M!Jekarski list 11/2002.
MU.JUA
Stoga smo podsjetiti Vas i ponoviti još jednom - Pravilnik o svježeg sirovog mlijeka (NN .17. listopada 2002.)
Na temelju 38. stavka 4. Zakona o (»Narodne novine« 70/97. i 36/98.)
ministar poljoprivrede i šumarstva, uz suglasnost ravnatelja Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, donosi
PRAVILNIK
SVJEŽEG SIROVOG MLIJEKA
1. TEMELJNEODREDBE
1.
Ovim se Pravilnikom propisuju zahtjevi kojima u pogledu mora udovoljavati svježe sirovo mlijeko (u daljnjem tekstu: sirovo mlijeko) pri otkupu, ispitivanja njegove i uvjeti koje moraju ispunjavati ovlašteni i referentni laboratorij za ispitivanje sirovog mlijeka.
2.
Otkupljivati se može sirovo mlijeko kojem je
Smatia se da )e utvt&ena sirdvog mliteka ako teispitivanjd obavio ovlašteni Jaboratoriij na pwpisianom brnju uzoraka sukladno 12. ovog Ptavilnrl<a.
2. TEMELJNIZAHTJEVI MLIJEKA
3.
Sirovo mlijeko jest prirodni sekret žlijezde, dobiveno redovnom i neprekidnom mužnjom jedne ili više zdravih muznih životinja, pravilno hranjenih 1 držanih, kojem nije ništa dodana niti oduzeto i nije zagrijavano na temperaturu višu od 40°C.
Sirovo mlijeko mora potjecati od muznih životinja kod kojih je do poroda najmanje 30 dana, ili je od poroda prošlo više od osam dana.
Sirovo mlijeko se, zavisno od vrste muznih životinja od kojih je dobiveno, razvrstava kao kravlie (u daljnjem tekstu: mlijeko), i kozje.
Clanak 4.
Sirovo mlijeko mora imati svojstven izgled, boju, miris i okus. Sirovo mlijeko mora najkasnije
dva sata nakon mužnje biti na temperaturu do najviše 6°C.
5.
Mlijeko mora udovoljavati zahtjevima
- da sadrži najmanje 3,2 % masti;
- da sadrži najmanje 3,0 %
- da sadrži najmanje 8,5 % suhe tvari bez masti;
- da mu je od 1,028 do 1,034 glcm na temperaturi od 20°C; - da mu je kiselinski stupanj od 6,6 do 6,8°SH, a pH vrijednost od 6,5 do 6,7; - da mu ledišta nije viša od -0,517°C; - da mu je rezultat alkoholne probe sa 72 % etilnim alkoholom negativan.
6. mlijeko mora udovoljavati zahtjevima
- da sadrži najmanje 4,0 % masti;
- da sadrži najmanje 3,8 %
- da sadrži najmanje 9,5 % suhe tvari bez masti;
- da mu je od 1,034 do 1,042 glcm na temperaturi od 20°C;
- da mu je kiselinski stupanj 8,0 do 12,0°SH, a pH vrijednost od 6,5 do 6,8;
- da mu ledišta nije viša od -0,56°C.
7.
Kozje mlijeko mora udovoljavati zahtjevima
- da sadrži najmanje 2,8 % masti;
- da sadrži najmanje 2,5 %
- da sadrži najmanje 7,5 % suhe tvari bez masti; - da mu je 1,024 do 1,040 glcm na temperaturi od 20°C; - da mu je kiselinski stupanj 6,5 do 8,0°SH, a pH vrijednost od 6,4 do 6,7; - da mu ledišta nije viša od -0,54°C.
8.
Sirovo mlijeko ne smije sadržavati rezidue iznad dozvoljene koje imaju farmakološko ili hormonalno djelovanje te antibiotike, pesticide, detergente i druge štetne tvari koje mijenjaju svojstva mlijeka. Dozvoljene rezidua i štetnih tvari propisane su posebnim veterinarsko zdravstvenim propisima. Sirovo mlijeko ne smije sadržavati
Sirovo mlijeko ne smije sadržavati dodane vode.·
9.
Smatra se da je sirovo mlijeko koje se pri daljnjoj preradi toplinski standardne glede broja mikroorganizama i somatskih stanica
ako udovoljava zahtjevima:
Vrsta mlijeka j Geometrijski prosjek j Mlijeko ~0.000 I :::;400.000 _j ; i kozje mlij~ 1.500.000 I._ j 1
3. UZIMANJE UZORAKA ZA ISPITIVANJE SIROVOG MLIJEKA
10.
Uzimanje uzoraka za ispitivanje sirovog mlijeka (u daljnjem tekstu: uzimanje uzoraka) obavlja za to osposobljena osoba. Osposobljavanje osoba iz stavka 1. ovoga provodi ovlašteni laboratorij (u daljnjem tekstu: laboratorij).
Uzimanje uzoraka za ispitivanje pojave rezidua može obavljati osim osposobljene osobe iz stavka 1. ovoga i ovlaštena osoba mljekare.
11.
Uzimanje uzoraka i postupak s njima mora biti u suglasju s hrvatskom normom: Mlijeko i proizvodi - Poduka za uzorkovanje (HRN EN ISO 707:1999.)
. 12.
Uzimanje uzoraka obavlja se svaki mjesec metodom izbora kod najmanje broja uzoraka:
1. dva za udjela masti; 2. dva za udjela 3. jedan za broja mikroorganizama; 4. jedan za broja somatskih stanica; 5. jedan za ledišta; 6. jedan za pojave rezidua. mlijeka može prigodom otkupa ispitivati pojavu rezidua u otkupljenom sirovom mlijeku, mjestima otkupa te kod Ako se ispitivanjem utvrdi pojava rezidua u mlijeku prije isporuke u mljekaru mlijeka uzet uzorak iz svih rashladnih na otkupnim mjestima i farmama gdje je mlijeko sabirano te nakon toga kod svih koji su mlijeko u rashladne u kojima je pozitivna reakcija na rezidue.
4. ISPITIVANJE SIROVOG MLIJEKA
13.
Ispitivanje sirovog mlijeka (u daljnjem tekstu: ispitivanje) se obavlja referentnim, standardnim i rutinskim metodama.
Referentna metoda ispitivanja koristi se u referentnom laboratoriju za provjeru rezultata ispitivanja
M{jekarski Hst 11/2002.
koja su obavljena standardnim ili rutinskim metodama.
Standardna metoda ispitivanja koristi odobrene mjerne za ispitivanje.
Rutinska metoda ispitivanja koristi se u kada nije na raspolaganju odobreni za ispitivanje, te se stoga ispitivanje ne može organizirati standardnim metodama. 14.
Ispitivanje obavlja laboratorij mjernim koji su ovjereni ili umjereni i imaju sljedivost do državnog etalona.
Mjerni iz stavka 1. ovog podliježu odredbama posebnog propisa o mjeriteljskoj djelatnosti.
obavljenih ispitivanja iz stavka 1. ovoga provjerava se referentnim metodama u referentnom laboratoriju. 15.
i rezultati ispitivanja sadržaja masti i se postotnim vrijednostima, a objavljuju se na razini od dva decimalna mjesta.
Iz rezultata dobivenih analizom se za svaki mjesec, sredinu, sadržaj masti i u sirovom mlijeku.
Iz rezultata dobivenih ispitivanjem tijekom zadnja dva mjeseca se geometrijsku sredinu broj mikroorganizama,
Iz rezultata dobivenih ispitivanjem tijekom zadnja tri mjeseca se geometrijsku sredinu broj somatskih stanka. ledišta se koja se izražava u 0 C.
16.
Laboratorij dostavlja svaki mjesec i rezultate ispitivanja, te njihove vrijednosti.
17.
Ako se ispitivanje zbog opravdanih razloga ne može obaviti na broju uzoraka propisanim u 12. ovog Pravilnika, vrijednost se raspoložive podatke dva prethodna ispitivanja.
18.
Ako se ispitivanjem broja mikroorganizma i somatskih stanica utvrde vrijednosti više od onih propisanih 9., laboratorij izvještava o tome i sirovog mlijeka, te nadležni Veterinarski ured. Ako ispitivanjem utvrdi pojavu rezidua
Mljekarski list 11/2002.
O SUSTAVU KONTROLE
o tome izvijestiti laboratorij te mu dostaviti uzorke mlijeka za sve kod kojih je pojava rezidua.
Laboratorij izvještava nadležni Veterinarski ured ukoliko utvrdi pojavu rezidua u sirovom mlijeku. Sirovo mlijeko kod kojeg je pojav?rezidua viša od propisanih 8. stavkom 2. ovoga Pravilnika ne smije se dalje otkupljivati.
biti dozvoljena ponovna isporuka sirovog mlijeka kada potvrdom izdanom od strane nadležnog Veterinarskog ureda dokaže da sirovo mlijeko ne sadrži rezidue.
19.
Ako se ispitivanjem utvrdi da je sirovom mlijeku dodana voda, sirovo se mlijeko ne smije otkupljivati.
biti dozvoljena ponovna isporuka sirovog mlijeka nakon 15 dana od dana kada je prestao otkup.
Ako se ispitivanjem posumnja da je sirovom mlijeku dodana voda, uzet se novi skupni uzorak u staji neposredno nakon mužnje.
Ako se ispitivanjem iz stavka 3. ovoga utvrdi da sirovom mlijeku nije dodana voda, a sadržaj masti i je ispod temeljnih zahtjeva, mlijeko se može preuzeti za preradu.
20.
Laboratorij je dužan voditi evidenciju o datumu uzimanja uzorka, konzerviranja, metodi i datumu ispitivanja te o dobivenim rezultatima.
Evidencija iz stavka 1. ovoga se dvije godine te se na zahtjev nadležnog tijela mora · na uvid.
5. RAZVRSTAVANJE SIROVOG MLIJEKA
21.
Laboratonj razvrstava mlijeko zavisno od broja mikroorganizama u klase, i to:
22.
Laboratorij razvrstava i kozje mlijeko zavisno od broja mikroorganizama u klase, i to:
Sredstva za pranje i dezinfekciju
(muznih mljekovoda, hladnjaka za mlijeko i ostalog
P3 Asepto N - alkalno sredstvo za automatsko i pranje i dezinfekciju.• P3 Horolith N - kiselo sredstvo za automatsko i pranje• P3 Duett - praškasto, kombinirano (alkalno i kiselo) sredstvo za automatsko i pranje i dezinfekciju • P3 Unisept - praškasto, kiselo sredstvo za automatsko i pranje ujutro i • Zlatol MR-Fpraškasto, alkalno sredstvo za pranje i dezifekciju • P3 Veloucid - emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam - aktivna pjena za dezinfekciju vimena prije mužnje • P3 lo-Shield - Zaštitni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Gard - Mastitisprofilaksa.
ECOIAB
Henkel - ECOLAB Zagreb d.o.o. tel. 01 3651 383, fax. 01 3651 388, 5, 10 000 Zagreb, www.ecolab.com
Klasa Broj mikroorganizama/mi
I. 51.000 - 100.000
II. 101.000 - 400.000
III. >400.000
6. UVJETI ZA LABORATORIJA
23.
Ovlaštenje za obavljanje isp1t1vanja ?aj_e se laboratoriju koji je registriran za obavl1an1e te djelatnosti kod nadležnog suda ili j~ u_ sastavu pravne osobe registrirane za oba_vl1an1e t_akve djelatnosti, a ispunjava i ostale uvjete propisane ovim Pravilnikom.
24.
Laboratorij mora imati posebne radne prostorije za: 1. preuzimanje i valjanu pohranu uzo~a~a'. . 2. smještaj i instrumenata za 1sp1t1vai:i,1e, 3. smještaj kemikalija, laboratorijske opreme 1 4. pranje i sušenje laboratorijskog i opreme, 5. obradu rezultata i pripremu
25. -
Laboratorij mora osigurati sustav uzimanj~ u~oraka mlijeka propisan u 11. ovoga Praviln~ka, te raspolagati mjernim iz 14., 1?s~rumentima i drugom opremom za ispitivanje koJa Je u suglasju sa odnosnim stanjem znanosti i tehnike.
26.
Laboratorij mora imati pisane upute za ispitivanja, te za uporabu i rad svih mjernih i instrumenata koji se koriste za pripremu uzoraka 1 ispitivanje.
27.
Laboratorij mora imati u radnom odnosu osposobljene zaposlenike, i to_: V • • a) najmanje jednog zaposlemka sa zavrsen_1m dodiplomskim studijem poljoprivrednv~g, _vete_~marsk?g, tehnološkog ili kemijskog podrucia 1 dv11e godme radnog iskustva; . . b) zaposlenike (IV.) stupnja obrazov~nJ~, poljoprivredni, veterinarski ili ke:111~j_skitehm~an, osposobljeni za rad na odgovara1uc1m poslov~:111a broj zaposlenika primjeren opsegu rada laboraton1a. c) PKV/NKV osoblje prema opsegu rada laboratorija.
Nalaze ispitivanja potpisuje ovlaštena osobavoditelj laboratorija.
28.
Laboratorij podnosi Ministarstvu poljoprivred~ i šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) zahtjev za dobivanje ovlaštenja, uz koji prilaže:
O SUSTAVU KONTROLE
1. izvadak iz registra suda; 2. dokaz o prostornim uvjetima smještaja; 3. dokaz o valjanom sustavu uzimanja uzo_raka; 4. popis mjernih instrumenata 1 opreme; . . . . 5. dokaz o osposobl1enost1 1 bro1u zaposlenika; 6. dokaz o osiguranju nepristranosti i neovisnosti. 29. Ispunjavanje propisanih uvjeta za dobiv~nj_e ovlaštenja povjerenstvo (u dalJnJe°: te~stu: povjerenstvo) koje imenuje minis_ta_rpol1opnvrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: mm1star).
Povjerenstvo se sastoji od tri Povjerenstvo obavlja nakon sastavl1a zapisnik s prijedlogom o .
Na temelju zapisnika i prijedloga pov1ere1:1stv~,uz suglasnost Državnog zavoda za norm1zac11u 1 mjeriteljstvo (u daljnjem tekstu: ~rž~vni zavod),
Ministarstvo izdaje rješenje o Ministarstvo može, uz suglasnost Državnog zavoda izdati rješenje o laboratorija koji ne udovoljava uvjete propisane ovim Pr~vilniko°:, _ak~ se na ne maze orgamzirat1 ispitivanje sukladno ovom Praviln~ku
Rješenje iz stavka 5. ovog 1zda1e se na rok od jedne godine.
Popis ovlaštenih laboratorija objavljuje se u »Narodnim novinama«.
30.
Provjeru rada laboratorija obavlja referentni lab~r~torij koji je ovlašten na temelju rješenja Mm1starstva.
Ministarstvo uz suglasnost Državnog zavoda izdati rješenje iz stavka 1. ovoga ako referentni laboratorij udovoljava uvjete Hrvatske norme: uvjeti za rad ispitnih laboratorija (HRN EN 45001:1996.).
Naziv referentnog laboratorija objavljuje se u »Narodnim novinama«.
31.
Referentni laboratorij mora udovoljavati uvjetima:
1. raspolagati dostatnim brojem oso?a osposobljenih za korištenje mj~r~i~ instrumenata i opreme za 1sp1t1van1e; 2. raspolagati mjernim instrumenti~a i opremom koja osigurava val1ano ispitivanje a u suglasju je sa danim stanjem znanosti i tehnike;
3. imati administrativnu infrastrukturu; 4. imati dostatno znanje o standar-
Mljekarski list 11/2002.
dima i praksi; 5. imati valjane podatke o raspolaživim tvarima koje se koriste u laboratoriju te o tih tvari.
32.
Referentni laboratorij zadužen je za: upoznavanje laboratorija sa detaljima nja postupaka ispitivanja i organizacijom usporednih testiranja; koordiniranje i primjenu referentnih metoda za provjeru ispitivanja te organiziranje usporednih ispitivanja; istraživanje i novih postupaka ispitivanja; organiziranje i provedba za zaposlenike laboratorija; erovjeru ispitivanja. Oanak33.
Laboratorij je dužan referentnom laboratoriju nesmetana obavljanje nadzora iz 14. stavka 3. ovog Pravilnika.
Ako referentni laboratorij utvrdi da· laboratorij ne ispunjava neke od propisanih uvjeta iz ovog Pravilnika, utvrdit nedostatke i o tome izvijestiti Ministarstvo. Ministarstvo odrediti rok u kojem
GOSPODARSIVO
Piše:dr. se. Petar
Uvod
2001. god. za poljoprivredu u Hrvatskoj predstavljala je godinu priprema za nove agrarne reforme u skladu s obvezama koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u Europsku uniju prema kojem je broj industrijskih proizvoda prešao u bescarinski režim, a ostalim se proizvodima kao i poljoprivrednim - carine postepeno smanjuju kroz broj godina. Prethodno je Hrvatska primljena · u punopravno u Svjetsku trgovinsku organizaciju ry,JTO) pa su potpisani ugovori o slobodnoj trgovini s nekima od sedam zemalja CEFT-a (Asocijacija slobodne
se ti nedostaci moraju otkloniti, odnosno rok u kojem se moraju ispuniti propisani uvjeti.
Ako laboratorij u roku ne postupi u suglasju s odredbama iz stavka 2. ovoga Ministarstvo rješenjem oduzeti ovlaštenje i brisati ga s popisa ovlaštenih.
34.
Ako laboratorij odnosno referentni laboratorij ne ispunjava uvjete propisane ovim Pravilnikom, Ministarstvo rješenjem oduzeti ovlaštenje i brisati ga s popisa ovlaštenih odnosno referentnih laboratorija.
7. PRIJELAZNEI ZA VRŠNE ODREDBE
35.
Danom primjene ovog Pravilnika prestaju važiti odredbe 11., 12., 13. i 14. Pravilnika o mlijeka, proizvoda, sirila i kultura (»Narodne novine«, br. 53/91.).
36.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. 2001. godine.
Klasa: 011-02/00-01/121, Urbroj:525-01-00-01 Zagreb, 10. listopada2000. Ministar: mr. se. Božidar v. r.
•Gtrgovine centralne Europe) a pregovara se i sa zemljama EFTA (Udruženje slobodne trgovine Europe: Švicarska, Lichestein, Norveška, Island). 2002. god. u okviru Europske _unije je obvezna primjena upotrebe valute EUR za sve Unije osim za Englesku, Švedsku i Dansku, i tako se prvi puta na valutnom tržištu pojavila veoma jaka konkurencija dolaru.
Put u globalizaciju za siromašne i male zemlje nepravedan je svjetski proces koji je veoma složen i zahtjevan. I za Hrvatsku globalizacijski procesi otvaraju niz problema i pitanja, a posebno iz gospodarstva: kada Hrvatska biti sposobna da ispuni kriterije razvijenih zemalja kako bi se mogla pridružiti
Tablica 1: Brojgoveda,proizvodnja i tržište mlijeka u Hrvatskoj 1990. - 2001. god.
Broj goveda
Godišnji Proizvodnja
asoc11ac11amai izložiti se ravnopravnoj tržnoj konkurenciji? U položaju je poljoprivreda koja u tranziciji i u svom razvoju biti mnogim obvezama (proizvodne kvote, limitiranje iznosa subvencija, zabrana korištenja izvoznih premija za poljoprivredne prehrambene proizvode, carinska politika, složeno agrarno zakonodavstvo, visoke norme kvalitete za agrarne proizvode i hranu).
Proizvodnja mlijeka
U usporedbi sa srednje razvijenim zemljama, Hrvatska u gospodarstvu zaostaje a pogotovo u odnosu na razvijene industrijske zemlje. Govedarstvo, s proizvodnjom mesa i mlijeka, u proizvodu poljoprivrede u EU-15 sudjeluje sa 29 % a u Hrvatskoj sa svega 16%. Zastupljenost govedarstva u godišnjoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje mjerilo je razvijenostinerazvijenosti agrara, a Hrvatska i te kako zaostaje u proizvodnji mesa i mlijeka.
U proizvodnji mesa i mlijeka postoji
niz faktora koji na produktivnost, ekonoi rentabilnost proizvodnje (organizacija imanja, poljoprivredne površine, kapaciteti farme, oprema, mehanizacija, pasminski sastav krava, godišnja grla, vlastita proizvodnja hrane, tehnologija hranidbe krava, iskustvo i dr.).
U razdoblju 1990.- 2001. god., zbog politii gospodarskih razloga, govedarstvo Hrvatske je promijenilo broj i strukturu grla te i nivo proizvodnje i odnose u proizvodnji mesa i mlijeka.
Negativne promjene u proizvodnji mesa i pad godišnjeg prirasta od 117.000 tona u 1990. god. na svega 56.387 tona prirasta u 2001. god. uvjetovano je smanjenjem ukupnog broja goveda odnosno reproduktivnog stada krava i steonih junica sa 492.000 grla na 287.000 (2001. god). Zbog utjecaja navedenih i drugih razloga pala je godišnja potrošnja mesa u Hrvatskoj sa 18 kg po stanovniku na 12 kg. Ranije ekstenzivno neproduktivna govedar-
Tablica2 :Pokazatelji tržišta mlijeka u Hrvatskoj2001. god.
GOSPODARSTVO
stvo privatnog sektora, nakon pada proizvodnje do 1996. god., u novim (iako) nepovoljnim gospodarskim uvjetima ostvaruje u proizvodnji mlijeka pozitivne efekte. U 2001. god. stabiliziranje ukupan broj goveda na 438.000 grla kao i broj krava i steonih junica na 287.000 komada
Za 10,8 % je ukupna proizvodnja mlijeka i to s 587,63 mil. lit. u 2000. god. na 634,52 mil. litara u 2001. god. godišnja proizvodnja mlijeka jednog obiteljskog gospodarstva iznosi 6.228 litara mlijeka (cca 102.000 mlijeka).
Pozitivan trend bilježi i ukupan otkup mlijeka koji je sa .380,04 mil. litara u 2001. god. na 409,33 mil. lit. U strukturi otkupa mlijeka, obiteljska gospodarstva su na tržište otkupom 373,71 mil. lit. ili 91,30% od ukupnih godišnjih a poslovni subjektidruštvene farme prodale su 35,64 mil. lit. ili 8,70 % ukupnog tržnog mlijeka.
Tržište mlijeka u Hrvatskoj mlijeka tijekom 2001. god., organiziranim otkupom su mljekarama 64,46 % mlijeka od ukupne proizvodnje, tako da pored proizvodnje tržnost mlijeka ne raste. mlijeka plasiraju se kroz proizvode (svježi sirevi) direktno na lokalna tržište. Jedan dio mlijeka upotrebljava se u a za ishranu teladi. Na nivou Hrvatske se po jednoj muzenoj kravi godišnje ukupno 1.611 litara mlijeka, od obiteljskih gospodarstava po jednoj kravi se proda svega 1.517 litara a poslovni subjekti-društvene farme prodaju 4.375 litara mlijeka po kravi. Od ukupnog broja mlijeka ima oko 60.000 tržnih gospodarstava koji preko otkupa prodaju mlijeko i korisnici su poticaja za mlijeko. Njihov godišnji prosjek isporuke mlijeka je 6.228 litre mlijeka/
Mlijeko, tržištu kao komercijalno mlijeko u 2001. god., imalo je sadržaj masti od 3,95 % (min. 3,43 %- max. 4,10 %m.m.).
proizvodnja mlijeka, kao i njegova tržnost, nedovoljni su da podmire potrebe godišnje potrošnje mlijeka i prerai tako smo jedna od rijetkih zemalja u Europi koja godišnje uvozi mlijeka i proizvoda. U 2001. god. Hrvatska je uvezla 97.231 tone mlijeka i proizvoda (vrijednost uvoza 56 mil. USD) od te 74,12 mil. lit. mlijeka je za daljnju preradu. Izvezeno je 30.991 tona u vrijednosti od 18,8 mil. USD i vanjsko trgovinska bilanca mlijeka je negativna. Za 37,1 mil. dolara više je uvezena nego izvezeno proizvoda . Pokrivenost uvoza izvozom mlijeka i je 33,63 % dok je na nivou Hrvatske ukupni robni deficit poljoprivredno prehrambenih proizvoda nešto povoljniji i pokrivenost uvoza izvozom iznosi 58,70 %.
Industrijska prerada mlijeka i proizvodnja proizvoda u 2001. god. iznosila je 472.391 tone/000 litara raznih proizvoda i na razini je prerade u 2000. godini, pa u ukupnoj bilanci proizvodnje i potrošnje mlijeka i proizvoda u 2001. nema razlika. U bilanci proizvodnje i potrošnje nastale su odrestrukturne promjene tako da je za 10,8% porasla proizvodnja mlijeka a za 9,6% je manji uvoz u odnosu na 2000. god. Prema podatcima o raspoloživim mlijeka u 2001. god., po glavi stanovnika potrošeno je 155 - 160 litara mlijeka ekvivalent litara) i broj turista.
Otkupne cijene mlijeka
U 2001. god. obavljene su aktivnosti i pripreme za primjene Pravilnika o svježeg sirovog mlijeka i to na osnivanja Središnjeg laboratorija za ispitivanje kvalitete mlijeka u Križevcima kao i oko formiranja otkupnih cijena mlijeka. Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i šumarstava, proizi mlijeka potpisali su u Zagrebu (27.09. 2001. god.) Sporazuma o formiranja cijene i visini minimalne otkupne cijene mlijeka.
Formiranje cijene temelji se na uvjetima kvalitete iz 5. 9. Pravilnika o
sv1ezeg sirovog mlijeka kojim je fizikalno kemijski sastav mlijeka i higijenska ispravnost. Dogovorena je temeljna cijena za mlijeko sa 3,6 % masti i 3,2%
Uz temeljnu cijenu je i minimalna premija mljekara (mlijeko 3,6% m.m., 3,2 % od 0,15 kn/ lit. mlijeka. Pored navedenih uvjeta prema svojim kriterijima posebno proizvotzv. premiju kao stimulaciju za isporuku mlijeka tijekom godine. Ovim korekcijama je porasla otkupna cijena mlijeka, i precijenjena je u odnosu na cijene u Europskoj uniji gdje je visoka kvaliteta mlijeka mierena prema standardima kvalitete.
Naši mogu na komentirati pitanje primjene Pravilnika nakon što profunkcionira Laboratorij u Križevcima, ali se ne može dovoditi u pitanje kvaliteta proizvoda.
Usaglašavanje i dogovaranje poslovnih partnera i mljekare) u uvjetima tržnog gospodarstva je proces, u kojemu sudjeluje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva kroz provedbu zakonskih obveza iz mjera agrarne politike. Hrvatska u proizvodnji mlijeka ima deficit i nepovoljnu agrarnu strukturu mlijeka, pa se ne može - u uvjetima nedovoljne ponude mlijeka - postavljati kao primaran problem politika cijena a ne razvojna politika.
Odnosi u proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj i EU-15
Proizvodnja mlijeka po kravi u EU-15 iznosi 5.987 litara od se proda 5.592 litre (tržnost mlijeka iznosi 94,1 %). U Hrvatskoj se po jednoj kravi proizvodi 2.498 litara, a kroz otkup proda 1.611 litara mlijeka (tržnost mlijeka iznosi 64,5%). EU-15 proizvodnjom mlijeka ostvaruju samodostatnost od 108%, a u Hrvatskoj se iz proizvodnje podmiruje 70% godišnje potrošnje mlijeka i je naglašena razlika u nivou gospodarske razvijenosti odnosno nerazvijenosti kroz godišnju potrošnju mlijeka i proizvoda po glavi stanovnika, te potrošnja u EU-
15 p.c. iznosi 300 lit. mlijeka (litara ekvivalent), a u Hrvatskoj svega 160 litara.
Manje razvijene zemlje, zemlje u tranziciji kao i Hrvatska, ne mogu se (u odnosu na stupanj razvijenosti poljoprivrede i proizvodnje mlijeka) sa zemljama Europske unije. Hrvatska se kroz planska razdoblje (deset godina) može usmjeriti na razvoj proizvodnje kravljeg mlijeka tako da ostvari nivo od 70 % razvijenosti Europske unije, a taj nivo proizvodnje kravljeg mlijeka sada imaju Irska, Austrija, i susjedna Slovenija.
Nova agrarna reforma u poljoprivredi, se mjere primjenjivati od 2003. god., široko agrarne politike od primame proizvodnje, prehrambene industrije do tržišta agrarnih i prehrambenih proizvoda, a definirana je prema agrarnih reformi Europske unije.
Reforma u našim uvjetima, kao što se to i drugim zemljama, otvoriti procese restrukturiranja agramog sektora i stvaranja povoljnijih uvjeta robnim tržnim te se ujedno s rješavanjem pitanja socijalnih problema malih neproduktivnih i
Širok je paket reformskih rješenja za proizmlijeka koja su istovremeno i povoljna i restriktivna. Povoljnija perspektiva i uvjeti razvoja za komercijalne stvara hrvatski agrar osposobljen za konkurenciju na tržištu.
Grafikon:Pokazateljiu proizvodnji i tržištumlijekaEU-15i Hrvatske 5.917 5.592
Mljekarski li.st 11/2002.
Proiood.Krava
MLIJEKORASTENAPOLJU,
LPRAKSA I ISKUSTVA RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI
Zemljište, tlo - sva naša znanja i neznanja, zablude i propusti pravilnog gospodarenja našim zemljištem, odnosno tlom
Kakvo je zapravo naše tlo?
Osnovnu zabludu stare tradicionalne tehnologije o podjeli zemljišta na tri kategorije: oranice, livade i pašnjake moramo jednostavno izbrisati.
Mislim da smo o ovome pisali, pa se samo podsjetiti. Stari Latini su rekli da je ponavljanje majka znanja. Nažalost, u životu vrlo ponavljamo jer nismo a bez ne možemo do znanja. Tek kada se prihvatimo i ponavljanja gradiva, tek tada možemo do znanja, a samo nas znanje uz marljivi rad može voditi naprijed.
U svijetu razvijene suvremene poljoprivrede postoje samo dvije kategorije poljoprivrednog zemljišta: zemljište koje možemo preoratioranica i zemljište koje ne možemo preorati ali ga možemo koristiti kao prirodne pašnjake, na primjer kamenjari Like i Dalmacije, alpski pašnjaci.
I jednu i drugu kategoriju gnojidbom možemo plodnijom.
Što zapravo znamo o tlu ?
Kako gospodarimo našim tlom ?
Održavamo li pravilno, zadržavamo li njegovu plodnost ili njegovu plodnost? Ili ono postaje sve manje plodno, a proi~vodnja se sve manje isplati?
Sto je gnojidba ? Koliko i kakvih sve vrsta gnojidbe i gnojiva ima ?
Naš moto za studeni: - ZEMLJIŠTE - TLOPLODNIJIM
Kako i na osnovu planiramo gnojidbu našega tla?
Tajne tla!
'[lo i njegova plodnost !
Cega svega ima u tlu, svega nema u tlu, što se sve zbiva u tlu, kakvi se sve procesi odvijaju u tlu, kakvih i koliko živih ima u tlu - a ima ih na milijune! Tlo je pravi kemijski laboratorij u kojem se neprekidno stvaraju, i kemijski spojevi žive i nežive tvari, tlo je podloga života, u njemu se stvara i umire život. Tlo je temelj i naše proizvodnje mlijeka!
Zašto su dvije parcele jedna do druge, a jedna je plodnija, druga manje plodna? Na jednoj usjevima suša smeta više, a na drugoj manje i što sve moramo znati da bismo bili dobri gospodari našega zemljišta, odnosno našega tla ? Imamo li ljubavi i poštovanja prema zemlji po kojoj hodamo ?
Na tom tlu samo smo prolazni gospodari.
Sve iz tog praha i sve se u taj prah
U nastavcima pozabavit se malo više ovim temama.
NAŠA OBITELJSKA GOSPODARSTVA
Obitelj Ninoslava iz
Gradska dekla (djevojka) iz Koprivnice, sa završenom srednjom školom, se udati za momka sa sela s kojim izgraditi staju, nabaviti krave i baviti se proizvodnjom mlijeka. Tako si osigurati radno mjesto. Nino inženjer geodezije i Andrijana - Nina, su živjeti na selu baviti se poljoprivredom.
Nino se uglavnom bavi ratarskom proizvodnjom i održavanjem mehanizacije, a Nina vodi brigu o izgradnji staje i izmuzišta, nabavi junica i krava, telenja, mužnje, .ishrane i održavanja papaka i zdravlja krava, o kvaliteti mlijeka, te o uzgoju teladi.
Rijetko je sresti tako mlade i školovane
li,st 11/2002.
ljude koji s toliko žara i ljubavi o svojim kravama, svojim traktorima i ostalim poljoprivrednim strojevima. Nina je na Danima travnjaka 2002. u koloni, za vrijeme mimohoda mehanizacije, vozila jedan od njihovih traktora (M.F. od 114 KS). Vozi Nina i Schliitera od 200 KS, a na selu bi rekli nema je ni pedeset kila.
Njihovo oduševljenje i polet, te njihove planove da stvore obiteljsku farmu sa 30 do 45 krava (lauf staja), valja podržati i istaknuti. Za sada još žive s roditeljima, ali u planu je izgradnja potpuno novog obiteljskog gospodarstva.
Ovo je jedno od obiteljskih gospodarstava koje da Ministarstvo poljoprivrede realizaciju Strategije i operativnog plana razvoja obiteljskih gospodarstava i hrvatske poljoprivrede.
Ove godine je privremena otvorena lauf staja za 20 krava. Prvih 5 crno bijelih holštajnki došlo je 27. svibnja, a 30. svibnja pozvan je poljoprivredni savjetnik da ocijeni junice i odgovori na sva postavljena pitanja u vezi tehnologije držanja i daljnjeg uzgoja, te da se dogovori prva korekcija papaka i dermatitisa jedne junice. Junice su se do sada otelile, dobivena su 2 ženska i 3 muška teleta, a u je i izmuzište. Najbolja prvotelka dnevno daje do 30, a najslabija 18 litara mlijeka. Od 5 prvotelki dnevno oko 120 litara mlijeka.
Krave su dio dana na pašnjaku, a u staji dobivaju sijeno i zelenu svježe košenu krmu, te smjesu koju Nina i Nino sami pripremaju od kukuruza, pšenice, zobi, posija, sojine i mineralno vitaminskih dodataka.
Preko selekcijske službe podnijeli su zahtjev za kredit za još 10 junica (krma je pripremljena).
40 jutara vlastite zemlje+60 jutara u zakupu, od 36 jutara kukuruza, 30 jutara repe, 26 jutara pšenice, 4 jutra i 4 jutra zasijanih livada. rujna zasijana su još 4 jutra djetelinsko travnom smjesom.
S broja krava, ženske teladi i junica mijenjat sjetvenu strukturu pa sve vise povrsma biti proizvodnji krme za proizvodnju mlijeka. Bravo!
RAZMIŠLJANJA TERENSKOG AGRONOMA
Obiteljsko gospodarstvo Steve Brnice iz Velikog Poganca
Stevo Brnica sa suprugom Snježanom ima gospodarstvo od 30 jutara vlastite zemlje (samo ima 17 jutara). dio novostvorene vrijednosti od proizvodnje mlijeka do sada je uložen u kupnju zemlje i okrupnjavanje posjeda. Prije 3 godine kupili su 7 jutara, a ove godine još 3 jutra.
Na gospodarstvu imaju 13 krava, od 10 simentalki i 3 holštajnke, te 3 junice u dobi za pripust i 10 mladih junica uzrasta. Staja je s 15 grabnerovih vezova. Prošle godine ovo je gospodarstvo s dnevne proizvodnje mlijeka dobilo i «vlastitu mljekaru» laktofriz. Dnevna proizvodnja mlijeka po kravi u vrhu laktacije se od 20 do 25 litara. Najlošije krave, njih 5, imaju dnevnu proizvodnju oko 15 litara i te pošto se otele prve junice iz vlastitog uzgoja.
Uz poljoprivrednog savjetnika rade na selekciji vlastitog stada. Savjet je: sve krave drugotelke ispod 20 litara mlijeka van iz staje, kao i sve krave prvotelke sa i ispod 15 litara dnevno proizvedenog mlijeka šezdeseti dan nakon telenja (vrh laktacije). I još jedan savjet: vlastiti uzgoj ženske teladi i junica! ~ave i junice su svakodnevno na pašnjaku.
uspjeh poljoprivrednog savjetnika 1 na ovom obiteljskom gospodarstvu je 1 da se Radmila Brnica nakon završenog osmog razreda ove godine upisala u Križevcima u Srednju poljoprivrednu školu.
Mljekarski list 1112002.
S 'DANICOM' PO HRVATSKOJ
Y/IR/IZOINSN/3
Pripremio: Darko Kantoci, dipl. ing.
Naša lijepa Hrvatska ima više ljekovitih vrela - toplica. Od tih mnogih, ukratko opisati Varaždinske Toplice.
Varaždinske Toplice leže na južnom obronku varaždinske gore, koja se spušta u lijepu bednjansku dolinu. Kako su Varaždinske Toplice sa sjevera i juga opasane nizom što što manjih brežuljaka, koji su obrasli bujnim zelenilom te sežu sve do Kalnika, imadu blago i zdravo podneblje. A to je baš i zgodno i potrebno za svako Varaždinske Toplice lijepo su trgovište, u kojem ima oko 1500 stanovnika. Varaždinske Toplice bijahu starim Rimljanima poznate 300 godina prije Krista. Rimljani su ih zvali Aqua viva (živa voda), Aqua Jassae, ili samo Jassae i Jasiae. I danas tamo ima mnogo spomenika, koji su se iz onog doba. Mnogi su rimski iz zahvalnosti što su ozdravili u toplicama,• dali postaviti lijepu vodenim vilama na se vide na Konstantinovu kupalištu, nad vratima i drugim mjestima. Kada je požar veliku štetu kupalištu i cijelomu mjestu, ponovno je lijepo od strane rimskog cara Konstantina Velikog u 4. poslije Krista. Kasnije su Varaždinske Toplice stradale kad su iz Azije divlji narodi selili u Europu. Rimljani su prestali biti gospodari u 5. i povijest šuti o Toplicama.
U 12. povijest bilježi da im je gospodar hrvatski ban Aleksije, i da ih je on poklonio prvostolnomu kaptolu komu kao zadužbinu za svog sina. U to doba zvali su ih T oplissa, Thoplitz, Thopolca, T oplika. Više puta su pojedinci otimali kaptolu te Toplice, ali ih je kaptol vazda natrag dobio. Pravo na Toplice potvrdio je kaptolu godine 1183. kralj ugarsko-hrvatski Bela III., a
(''OIINICII"1897.)
opet u 16. car Ferdinanda I. Od onda sve do 1897. vlasništvo su kaptola. Godine 1894. prof E. Ludvig istražio je u toplu vodu Varaždinskih Toplica i otkrio da je bogata sumporovodikom, na mjestu izviranja temperatura vode je 58° Ci ljekovita je.
Varaždinske Toplice imaju prekrasnu okolicu, lijepo veliki perivoj, u kojem ima više starih rimskih spomenika. U perivoju je vrelo natkrivena i ukrašeno mramornim reljefima. Vrelo obiluje vodom, dnevno izvire do 40.000 hektolitara tople vode, koja podzemnim cijevima po svim dijelovima kupališta. Osim toga ima još odvodnih kanala kojima voda i upotrebljava se u gospodarske svrhe, kao za tjeranje mlina i dr. Na uzvišenoj ravnini perivoja ima dražesnih mjesta za šetnje i plandovanje, ima lijepih paviljona i divnih vidika. Osobito lijep je pogled na krasne livade prema majuru i prema župi Svibovcu. Iz perivoja vodi sjenoviti put šumom na brdo gdje se nalazi lijepa vila "Tonimir", vlasništvo Ivana pl. S "Tonimira" se otvara divan vidik na Varaždin, na na krasnu dolinu hrvatsku od na sjever sve do štajerskih gora do Ormuža.
Varaždinske Toplice, 1897.
Piš ; tjC'pan dipl. ing.
U našem narodu su krsna imena Dragutin ili Dragica pa biti lijepo da im kao za imendansku ukratko opišemo tko je bio njihov nebeski zaštitnik kojega slavimo 4. studenoga, na dan kad se je Svetac vratio svom Stvoritelju s »Evo me, dolazim!».
Rodio se 2. 10. 1538. u grofovskoj obitelji Borromeo u Aroni kraj jezera Lago-Maggiore u Italiji. Od djetinjstva je vrlo pobožan. Izvrstan je i student te je u 22. godini postao u Paviji doktor prava. Uz svog ujaka Pape Pija IV. postao je uskoro kardinalom i nadbiskupom u Milanu. Njegov život bio je u dva pravca: vratiti urednom životu, i dostojnom obavljanju svetih a siromahe i bolesne pomagati i iznad svojih
Sudjelovao je aktivno u Tridentinskom koncilu za obnovu crkve te je njegove cjelovita provodio. Kad je htio uvesti stroga pravila života jedan je redovnik humiliat pucao u njega. Svetac je bio ranjen, a atentatoru je oprostio njegov zao pokušaj.
Godine 1570. izbila je u sjevernoj Italiji velika glad pa su seljaci i sirotinja hrlili u Milana kruha. Sveti je Karlo razdavao sve svoje zalihe, prodao obiteljsku baštinu i kupovao žitarice. je osobno obilazio bogataše ih da pomognu stradalima.
Šest godina kasnije zahvati grad Milana još zlo - strašna bolest kuga. Tko je mogao pobjegao je iz kužnog grada pa i kraljevski namjesnik s dvorom i službenicima. Nadbiskup
Karlo je zahtijevao da svi ostanu u gradu i dijele sakramente što je on i osobno Ubrzo je nestalo hrane, pa je nadbiskup svu svoju srebrninu u novac i kupovao hranu. je i svoj krevet dao odnijeti u bolnicu, a on je spavao na podu. Kad je kuga prestala, iz zahvalnosti je podigao bolnicu, zavod za žensku zavod za sinove, veliku knjižnicu i mnoge dobrotvorne udruge.
Kada su ga mnogi hvalili rekao bi skromno: »Nisam ništa što ne bi bio dužan svaki dobar pastir. »Sv.Karlo nije ostao slavan po gradnji raskošnih crkava, i perivoja, nego po svojoj požrtvovnoj ljubavi za uboge i ljude. Umro je 1584. a svecem proglašen 1616. U Hrvatskoj, u Karlobagu, ostao je samo toranj od nekad velike crkve u njegovu
Grobsv. Karla nalazi se u milanskojkatedrali
-
KQ~TENJE
:7elikoj košari na glavi pokriveno lijepom, šlingom izvezenom krpom koju smo zvali "canjka".
Piše: Zlata
Kod nas vrijedi 11Gdje legne dvoje narodi se što se uvijek nadovezuje na svatove i odlazak mladenaca na spavanje. djeteta je velika i radost za roditelje, bake, djede i ostalu rodbinu koja prati životni put svoje djece.
Kad je mlada žena zatrudnjela, su pripreme za porod, kumstvo, krštenje, babinje, (strošek), a neke bi bake posijale lan i konoplju od kojih tkati platno za svoje unuke.
Prema moje bake i mame, djeca su se kod Rijetke rodilje su odlazile u bolnicu u Koprivnicu i to samo u kada se nešto zakompliciralo u porodu. Porod su uglavnom kod obavljale starije žene ili one koje su pa su imale skromno iskustvo oko poroda.
Negdje poslije 1940. godine pa sve do 1970. u našem su kraju porod obavljati osposobljene žene "babice" ili "primalje", a bile su kod ili u Zdravstvenim stanicama (ako ih je u selu bilo). One su dolazile u da obave porod ili su pratile rodilju u bolnicu i tjedan dana iza poroda obilazile su rodilje i bi oko dojenja, kupanja i ukupn~ higijene rodilje i djeteta. Jedna je "babica" pokrivala od nekoliko sela.
. Još u tijeku a prije poroda, roditelji 61 se dogovorili tko biti krsni kumovi djeteta. To je bila najbolja prijateljica mlade mame, ili netko od rodbine, ili "sestra matka" o sam pisala u jednom broju našeg lista. Bilo je to jako važno jer je kuma, osim babice, imala glavnu ulogu i brigu oko rodilje (babinjebabelnice). _Kuma je svakodnevno rodilju i dvorila ju uvijek svježu hranu i bocu crnog vina kako bi se što prije oporavila od poroda. Kod nas se govorilo:»Sad nejdemo još u posjetu kod rodilje, još ju kuma dvori".
To je tako trajalo 7 - 8 dana, ovisno o kume. Sve se to nosilo u lijepoj
U vrijeme mojih baka i mame, djecu su nakon 8 dana starosti, nosili u crkvu na krštenje, a ako je dijete bilo slabašno to se radilo i prije kako ne bi "ne daj Bože" umrlo kao "nekrst''.
Bila je to velika u crkvi. Kod velikog oltara stajala je krstionica sa svetom vodom i uljem. Uz kumu su na krštenje išle bake, tece, strine ili još netko od rodbine. Kuma bi donijela jastuk, izvezen radom i punjen perjem, zatim lijepo izvezeni našlingan ili s posebnu košuljicu za krštenje djeteta, dar zazlatni narukvicu ili naušnice ako je bila curica.
Nakon krštenja odlazili bi mladoj mami gdje je pripremljen za kumove župnika i nekoliko uzvanika. Poslije krštenja posjet rodilji dolazila bi rodbina i prijatelji s košaricama, (stroškom) i sitnim darovima 'za dijete. Bilo je tu mnogo razgovora, savjeta i dobrih želja i mladoj mami.
Mnogo toga znadem iz moje mame i bake, a još više od moje svekrve, babice u selu T te za sela Peteranec, Sigetec, Komatnicu, Drnje i Botovo koje je tada pokrivala Zdravstvena stanica Drnje.
U bilo koje doba dana ili po lijepom i ružnom vremenu, kiši ili snijegu, kad bi je netko pozvao ona se morala odazvati i obaviti porod. Iza toga je 7-8 dana obilazila rodilju i dijete, pomagala i mladu mamu. je donosila i puno i doživljaja.
U mi je ostao tako jedan Jedne je na prozor moje sobe pokucao Cigan (Rom). Tražio je jer mu žena pod šatorom, oko dva kilometra od naše uz potok Gliboki gdje je bilo romsko naselje. Vani je padao gusti snijeg. Moja se svekrva na brzinu spremila, uzela svoju torbu i otišla za njim u mrak i snijeg nekamo u neizvjesnost. Ja više nisam mogla zaspati, brinula sam za svekrvu osobito jer je dugo nije bilo. je svitalo jutro, kada je došla i da je to bio težak porod, još pod šatorom. Cigan je bio veoma pažljiv i ljubazan prema njoj. Išao je ispred nje da bi ona mogla gaziti snijeg po njegovom tragu posebno kroz mali šumarak, vrbik, do potoka. Ispred šatora
Ml/ekarski list 11/2002.
gorjela je vatra a u loncu grijala se voda za potrebe poroda. Rodio se mali crni oko 4 kg težak. Svi su bili sretni jer se sve sretno završilo. Sve bi joj dali, ali nisu imali što osim koju su zajedno podijelili osmijehom. Bilo je još raznih u njezinoj dvadesetogodišnjoj praksi o nam je kadkada znala Mnoge su lijepo izgledale ali nije u svima baš sve "u redu", pa nema ni sretnog osmijeha kao u onom šatoru.
Danas se gotovo sva djeca u našoj bolnici uz brigu i sestara. No ih se sve manje, uglavnom jedno ili dvoje. krštenja ovise od roditelja i kumova, pa su i tu velike razlike u održavanju starih novom vremenu.
Zemljopisni položaj
Republika Irska nalazi se na istoimenom otoku zapadno od Velike Britanije od koje je u središnjem dijelu dijeli Irsko more, na jugoistoku Kanal Sv. Jurja, a sa sjevera joj je Sjeverna Irska kao dio Velike Britanije. Sa zapada i juga obale joj oplakuje Atlantski ocean. Površina irske iznosi 70.282 km 2 te je po 118. država na svijetu. Središnji dio otoka je velika ravnica (najviši 90 m nadmorske visine) koja se pruža od Irskog mora do Oceana. Tu su poznati pašnjaci - livade koje se dižu i po kosinama nevelikih brda pa odatle dolazi naziv za irsku «Zeleni otok». Najviši vrh je Carrauntoohill visok 1041 m na jugozapadu zemlje. Glavna rijeka je Shannon, koja dolazi sa sjevera i na jugozapadu u ocean. Uz još pet rijeka nalaze se mnoga jezera, i tresetišta. Jezera pokrivaju 1841 km 2 površine. Plovne puteve mnogi kanali od kojih su najvažniji Veliki kanal od Dublina do Shannona dug 264 km i Kraljevski kanal dug 122 km. Klima je oceanska, s puno vlage u zraku,
Mljekarski list 11/2002.
Jednoj takovoj prisustvovali smo i mi prije nekog vremena kada se rodio mali Antonio, prekrasan crne kose i plavih Nakon mjesec dana od kršten je u crkvi Sv. Nikole u Koprivnici uz prisustvo roditelja, kumova, brata Tomislava, jednog i drugog <ledei jedne i druge bake i najbliže rodbine. Malog Antonia dovezli su na krštenje u autu. Oko 18 sati se prikupljati rodbina, prijatelji, susjedi. Prema stoljetnom jednog sela na Bilogori, (odakle je mlada majka), došli su mnogi s košarama i mada dio njih nije bio ni od koga pozvan. No je da se u selu dogovore i onda idu na krstitke i nose darove za dijete i (meso, i kako tko može). Prikupilo se tako 80 odraslih i oko 20-tak djece, od jedne do 84 godine starosti. se, pjevalo i plesalo do jutra. U
PONAVWANJE JE MAJKA ZNANJA
, r ~-/} ~< }'I rD)( 1F I § I' / _)] [_:JJ .~ 0 J -~L:?
Piše: Stjepan dipl. ing.
pogodna za plodnost tla. padne 916 mm oborina. Snijeg i mraz kratko traju. Stanovništvo
Irska ima 3,800.000 stanovnika, 52 po 1 km 2 , što je mala naseljenost prema Engleskoj. Gotovo svi stanovnici su Irci, a od kelta. Porast stanovništva iznosi 0,2%. Jezik im je irski kao ogranak keltskog, a službeni je i engleski.
lraca (87,8%) su rimokatolici, a ostali su protestanti i nešto malo Židova (0,8%). i pismenost su primili oko 430. godine Škotu sv. Patriku. životna dob iznosi 77 godina, što je odraz visokog standarda.
države
Nakon velikih borbi za samostalnost, Irska je postala republika 1937., a izašla iz britanske zajednice Commonwealh l 949~ Parlament se sastoji od 166 zastupnika i 60 Senata biranih na 5 godina. Predsjednica republike je Nj. ekselcncija Mary McAleese, Liberalne stranke. Nacionalni blagdan je na dan sv. Patrika 17. ožujka kada se svi kite trolisnom djetelinom. Glavni grad je Dublin na Irskom moru s 1,008.000 stanovnika.
Gospodarstvo
Irska ima jednu od najbolje ekonomija u industrijskom svijetu, pa su je s pravom nazvali ,,Europski tigar gospodarstva». Stopa rasta blla joj je 10,7%. a sada je smanjena na 6'1/o.
Nezaposlenost je pala na 4%, a inflacija iznosi 3,5%. Vrijednost roba i usluga u izvozu iznosi 98 bilijuna eura, a najvažnije su elektronske opreme te kemijski i farmaceutski proizvodi. Uvoz je manji, iznosi 83 bilijuna eura. Turizam bilježi oko 5 milijuna gosti godišnje koji unesu 2105 mi!. USA dolara.
Ova sjajna su velika sredstva UE (koja su vrlo smišljena korištena),
zatim usaglašenost stavova stranaka, vlade, sindikata, poduzetnika, te poljoprivrednih i drugih nevladinih organizacija.
Poljoprivreda
Poljoprivreda sudjeluje s 5% u bruto društvenom proizvodu, zapošljava 8,8% radne snage te ostvaruje 7°/r,od ukupnog izvoza. U proizvodnji je 5 milijuna hektara, a najvažnije su kulture: pšenica,•sladorna repa, krumpir i gljive. je najvažnija grana, a uzgajaju 7,092 milijuna goveda. Godišnja proizvodnja kravljeg mlijeka je 5,842 milijuna tona. Poljoprivredne subvencije dobivaju najviše za meso. Ribarstvo je grana proizvodnje te je npr. 1977. ulovljena 278.000 tona riba, a ribarska industrija zapošljava oko 16.000 radnika.
Irska i Hrvatska Republika Irska priznala je Hrvatsku 15. 1992. jer je težinu borbe za od neželjene federacije. Irsku za sada predstavlja konzulat u Zagrebu na Zrinjskom trgu br. 6 1 a nadležno mu je Veleposlanstvo Irske u Švicarskoj. konzul je Nj. ekselencija dr. Ante On smatra da uskoro hrvatsko-irski odnosi biti podignuti na višu razinu. Njemu zahvaljujemo na darovanim tiskovinama i disketi pod naslovom o Irskoj» što smo koristili kod sastavljanja ovoga kratkog prikaza.
.-
OCNJ.
Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.
Oko svake je formirati mali u koji možemo saditi na slabo bujnim podlogama. U takvim treba saditi 1,5 m od ograde, da bismo mogli saditi jabuke ili kruške u nizu. Razmak sadnica treba biti namanje 1,3 m. Kod sadnje treba voditi o izboru sorata. Dovoljan je jedan do dva primjerka ranih sorata i isto toliko srednjih i kasnih. Na parceli dužine 20 m možemo uzgajati 10 do 15 Po svakom drvetu uz njegu možemo prinos od oko 15 kg plodova, što da s takve male površine ubrati oko 200 kg što je dovoljno za obiteljske potrebe.
JABUKE
Na je saditi starinske sorte jabuka. Za manje prostore uzgojni oblik vretenastog grma. Jabuka raste na humusnom i ilovastom tlu. Za dobar rast potrebna je jednakomjerna vlaga tla i zraka, stoga južni obronci nisu pogodni za uzgoj jabuka. Najbolje je izabrati sortu uzgojenu u našem podneblju kojemu je da se oprašuju samo sorte trebalo bi zasaditi najmanje dvije sorte jabuka koje istodobno cvatu. Korijen jabuke raste plitko pa zemlju oko jabuka ne treba U je potrebno prihraniti stajskim gnojem ili kompostom, a tlo ispod zasijati nekim zeljastim tla.
KRUŠKE
Za manje primjerene su vretenaste sorte. Kruške najbolje rastu ako su na prostoru s dosta sunca. Obilno rode ako su uzgajane na južnim ili zapadnim položajima. Za oplodnju je potrebna blizina druge sorte. Kruška ima dubok korijen pa ju treba saditi na dubokim, rahlim, toplim i hranjivima bogatim tlima. I kruške prihranjujemo u stajskim gnojem ili kompostom.
TRESNJE
Cvijet trešnje simbol je Ako imate dovoljno prostora na svakako zasadite
trešnju. Traži blizinu druge trešnje, jer sama se ne može oploditi. Najbolje uspijevaju na dubokim ilovastim tlima, dok na teškim i vlažnim tlima ne rode ili im je rodnost vrlo mala. Najbolje joj odgova~a i od vjetra položaj.
VISNJE
Višnje su rastom znatno niže od trešanja i za oplodnju je dovoljno samo jedno stablo na položaju. Nisu osjetljive na vrstu tla, no smeta im prekomjerna vlaga u zemlji. Višnju nakon berbe treba orezati. Svake godine potrebno je orezati grane koje su radile, a ostaviti jedan novi izboj. Ako se ovaj posao ne obavlja redovito, višnja samo na vrhovima, grane postati tanke, a unutrašnjost krošnje bit bez Snažnim rezom je pomladiti staro i neodržavano stablo.
BRESKVE
Pogodne su za manje jer postoji više sorata otpornih na mraz. Breskva najbolje uspijeva u vinorodnom kraju, traži mnogo topline i humusom bogato tlo. Breskve rode kao i višnje, pa je potrebno svakogodišnje orezivanje. Za oplodnju im nisu potrebne druge sorte.
MARELICE
Prikladne su za tople, položaje i lagana, hranjivima bogata tla. Cvatu u rano pa proljetni mraz može uzrokovati štete i znatno umanjiti prinos.
KAKO SADITI
Sadnice sadite u jamu dimenzija 40x60x60 cm. Na dno staviti tri lopate stajskog gnoja ili komposta. Na to dodate dvije lopate vrtne zemlje. U jamu zabijte potporni kolac, odmah do prve grane sadnice. Kolac mora biti na sjevernoj strani stabla, a udaljen od njega oko 20 cm. Sadnicu prije sadnje u mješavini zemlje, stajskog gnoja i vode, a neposredno prije sadnje skratite korijenje. Sadnicu stavite u jamu, pažljivo smjestite korijen i jamu napunite zemljom. Na kraju zagazite tlo da se Uokolo mali jarak i dobro zalijte. Cijepljena mjesto mora biti iznad zemlje tako da je sadnica nešto više nego je rasla u rasadniku. Na kraju sadnicu privežite uz kolac.
KALENDAR RADOVA U STUDENOME
Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.
U polju se nastavlja berba proljetnih kultura i sjetva ozime pšenice, osobito sorata koje podnose kasniju sjetvu. Slobodne površine, nakon završetka jesenske sjetve, duboko se pooru i gnoje stajskim i mineralnim gnojem. Brazda ostaje otvorena kako bi mogla bolje i dublje izmrznuti tijekom zime i akumulirati zimsku vlagu dragocjenu za godinu, osobito u suše.
U vinogradu treba obaviti radove koje smo propustili prošli mjesec. Rigolati ili strojno. Nabaviti materijal za proljetne radove.
U obraditi tlo, obaviti gnojidbu, saditi mlade i provoditi zaštitu od niskih temperatura i
U povrtnjaku tlo gnojiti stajskim i mineralnim gnojem, nakon treba duboko kopati i orati. Pregledati ventilaciju u trapovima i spremištima. Spremiti za dugotrajno Isprazniti i dezinficirati klijališta, okvire i prozore. Pripremiti tlo za sjetvu i sadnju. Sijati bob, grašak, mrkvu, peršin, a saditi i luk.
U vrtu zaštititi lukovice koje prezimljuju na otvorenom. Okapati ukrasno grmlje. Osjetljive biljke zaštititi od niskih temperatura.
Narodne izreke:
Grmljavina u studenom rodnu godinu. Mraz na kišu nosi lošu godinu, a snijeg na kišu dobru. Ako u studenom snijeg koji dan po/eži pa bolje godi njivi negognoj.
AGROMETEOROLOGIJA
U ove kratke i prohladne dane zvuk traktora koji se još do nedavno širio našim ravnicama, nestao je. Samo jato crnih vrana otkriva svu ljepotu njiva sada pokrivenih gustom maglom. I g stvarno. se prolazniku kao da smo zaboravili na naša polja gdje tek iznikle biljke
O: pšenice i prolaze jarovizaciju. No, i nije baš tako. Uz svakodnevne brige, misli nam odlutaju do tla. U pedosferi, toj zoni atmosfere i litosfere, život. Zivot nevidljiv prostim okom, ali dobro poznat svakom poljodjelcu.
U tlu se odvijaju fizikalno-kemijski, biokemijski i biološki procesi. Tlo se i dalje hladi pa i grije. Toplina struji u jednom, u drugom smjeru i ne da energiju klijanja, nicanja, rast i razvoj mnogih biljaka. Ovih se dana toplina tla širi iz dubljih prema slojevima tla. No, se slojevi tla ipak, i usprkos želji topline da što bliže površini tla, ohlade do temperature ispod O Celzijevih stupnjeva. I tako, niske temperature tla imaju svoj Tlo djelovanjem temperatura negativnog predznaka se zamrzava. Odmrzavanjem tlo postaje pa time u i lakše za obradu. Zbog zamrzavanja tla preko i ranog jutra, a odmrzavanja tijekom dana, plitko korijenje biljaka puca. Nastale štete na ozimim usjevima jedino pojava snijega pa se njemu ne vesele samo djeca, i ratari. Razlog je jednostavan. Svježi rahli snijeg, zbog velikog sadržaja zraka, vrlo je loš topline, a tlo se pod njime sporo hladi. No, tijekom dana površina snijega se grije, ali ne pretjerano, jer se toplina troši na isparavanje snijega.
I na kraju još da se prisjetimo kako se ovog mjeseca u tlu akumulira voda biljkama itekako potrebna tijekom proljetnih pa i ·ljetnih mjeseci. Polaganim topljenjem snijega ozimi ratarski usjevi se natapaju. Otjecanje vode s površine tla je vrlo malo pa gotovo sva voda dolazi i do najdubljih slojeva tla. O
KAKOPRISILITI V
BOLESTNAPOVLACENJE?
U nedavnom ispiPiše: dr. Ivo Belan tivanju obavljenom u Medicinskom centru u Santa Monici (Kalifornija), je 701 pacijent, a bolovali su od bolestidijabetesa tipa 2 (neovisan o izulinu). Od njih je bilo zatraženo da slijede jedan zahtjevni, izazovni životni režim, kombiniran od dijete i tjelovježbe. Jeli su hranu bogatu kompleksnim ugljikohidratima i vlaknastim komponentama, s vrlo malo Sudjelovali su u grupnoj tjelovježbi, u trajanju 40 do 50 minuta, 5 puta tjedno. Osim toga, hodali su 45 minuta svaki dan. U ovog ispitivanja, 207 njih je uzimalo tablete za reguliranje razine u krvi. Drugih 214, koji su bolovali od uznapredovalog oblika dijabetesa, bili su na inzulin injekcijama. Ostali pacijenti nisu bili na terapiji.
Nakon tri tjedna agresivnog programa, 70 posto onih koji su uzimali tablete, bili su u prekinuti s terapijom. Mnogi pacijenti u ovo ispitivanje mogli su smanjiti doze svoje terapije.
Implikacije pokusa su jasne. Agresivni program, koji se sastoji od dijete i tjelovježbe, može imati utjecaj na tijek bolestL Što ranije bolesnik s promjenama životnog stila, tim su potencijalne koristi. «Mi znamo da genetski faktori ljude više sklonim dijabetesu. svi podatci ukazuju da faktori života, posebno prehrana i tjelovježba, mogu odrediti li se ti genetski faktori ustvari manifestirati - kaže prof. James Bernard, iz Los Angelesa, jedan od autora studije. Profesor da i bolesnici koji boluju od dijabetesa tipa 1, koji se moraju osloniti na inzilun injekcije, mogu imati koristi od promijenjenog življenja, kao što je gore
Postoje šanse da takvi pacijenti smanje doze inzulina, to jest da primaju manje injekcija dnevno, a istovremeno se može smanjiti rizik od oboljenja i drugih komplikacija.
Zgrabite neprijatelja u samom
Što ranije poduzimati mjere protiv bolesti, tim bolje. Nažalost, bolest je teško utvrditi u njezinim najraijim fazama. Najbolje što možete je
ProaoaHzir~jte svoje obiteljsko stablo. Rizik obolijevanja, bilo od dijabetesa tipa 1 ili posebno tipa 2, se ako netko u obitelji boluje od bolesti, osobito ako je to jedan ili oba roditelja.
Pazite na simptome - mokrenje, i apetit. Ako primijetite te simptome, na pregled i na kontrolu u krvi.
se popnite na vagu u kupaoni. Provjeriti svoju tjelesnu težinu, a u nedostatku pregleda krvi i katkada je to jedini da provjerite jeste li otporni na inzulin. Ako u vašoj obitelji ima oboljelih od dijabetesa tipa 2, onda prekomjerna tjelesna težina može preopteretiti tjelesni sustav i dovesti do izražene bolesti.
Pazite i na druge simptome koji mogu pratiti one gore spomenute simptome. Oni sami po sebi nisu razlog da povjerujete kako imate bolest, ti simptomi mogu da prisustvo glavnih simptoma. Ti drugi simptomi su, na primjer, gubitak tjelesne težine, vida, umor, genitalni i analni svrbež, infekcije (u žena) i impotencija (u muškaraca).
Kontrolirajte svoj krvni tlak i u krvi. Znanstvenici ne znaju zašto je tako, ali ljudi koji boluju od hipertenzije više su skloni bolesti. sklonost je ako su u krvi koncentracije ukupnog kolesterola ili tiglicerida.
Neke osobe koje boluju od dijabetesa vjeruju da jednostavno s lijekova mogu kompenzirati svoju nerazboritost u prehrani.Oni zamišljaju da tako mogu držati bolest pod kontrolom. Ustvari, lijekovi su dodatak - ne zamjena ispravnoj prehrani i redovnoj tjelovježbi. prije nego išta porazgovarajte sa svojim
Kada sami kontrolirate svoj krvni to u isto vrijeme dana. Možda vam savjetovati da to nakon obroka i prije i nakon tjelovježbe. Bilježite uredno te nalaze, jer to vama i vašem doktoru analizu maksimalnih i minimalnih rezultata prema kojima prilagoditi prehranu, tjelovježbu i lijekove, ako je potrebno. unos u organizam na ispod 30 posto od ukupnog dnevnog unosa kalorija. To pridonijeti smanjenju prekomjerne tjelesne težine, koja je prisutna i koja je uzrok brojnim komplikacijama (visok krvni tlak, i bubrežna oboljenja, u krvi).
M{j'ekm-skifut 11/2002.
5%~~--
V-lkmlna&1
Vitamina a2
Kalcii,,a-
Vitaminsko-makromineralni premiks s P.robiotikom namiienien izradi krmnih sm1esa za krave
Svakodnevnom primienom u 100-200 grama po kravi osigurava se: -
1.000 000 i. j. vitamina A
1.000 mg vitaminaE
9,000mgZn
6.000mg suhogaktivnogkvasca
Ca:P2,5:1 Mg5%
okus i miris
ii Uravnoteiena kombinaciia vitamina i minerala
ii Suhi aktivni kvasac - probiotik za visoku proizvodniu mliieka
