Mljekarski list 12-2002

KRMNE KULTURE

Proizvodnja i korištenje hrane za stoku u slijedu na obiteljskom gospodarstvu .

HRANIDBA

Bolje iskorištavanje krmiva muznost i poboljšava kvalitetu

REFORMA

SUSTAVA POTPORE U POLJOPRIVREDI

1. Da li Vi znate što je UPISNIK poljoprivrednih gospodarstava?

UPISNIKje evidencija svih poljoprivrednika u zemlji. Upisom se dobiti podaci o broju poljoprivrednika i njihovoj ukupnoj proizvodnji.

2. Mislite li da se MORATE upisati?

Upisati se MORAJUoni koji prodaju vlastite poljoprivredne proizvode na tržištu, podnose zahtjeve za sredstva, kredite i ostale oblike potpore u poljoprivredi.

3. GDJE se obavljati upis?

Zahtjevi za upis predavati se u uredima državne uprave od 01. prosinca do 31. godine. Za detaljinije obavijesti obratite se djelatnicima Zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu, zatim Hrvatsko selekcijskog centra ili nazovite besplatan telefon.

4. što time dobivaju hrvatski POUOPRIVREDNICI?

Važno je znatitko se ne upiše, dobiti poticaje!

VETERINARSTVO

mužnje

GOSPODARSTVO

Redakcijski kolegi): Vlasnik I IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA dr. Ivo Belan, dipl. 1ng.Sijepan Brlek, Hrvatska m1Jekarskaudruga, Zagreb 10. 12. 20. 12. 31.

dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Uprava I uredništvo: dipl. ing. Darko Kantoc1,dr. vat. med. Antun Zagreb, !lica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, dipl. ing. Ljiljana Husinec, prof. dr. Zvonimir Štala fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.hinet.hr

Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. JuraJ MB: 3206599 Redaklorlca: dipl. ing. Vera Žiro 2360000-1101408596 ' i

urednica: ing. Mirna Cijena: 4,50 kn Lektorica: Katanna-Znnka prof. priprema: "Hlad", Pluska Crteži: dipl. ing. Nikola Tisak: Orb1sd.d., llica 65, Zagreb

Ml:fekarskili,st 12/2002.

-~ U nizinskim gusto naseljenim 15. R. Hrvatske poljoprivredne ;a površine su i k tome vrlo i-: usitnjene. Na tim malim posjedima i (I) § usitnjenim površinama proizvodi se hrana za zadovoljenje potreba obiteljskih gospodarstava. da su površine za proizvodnju hrane na tim ograrucenim površinama treba hranu proizvoditi intenzivno interpolacijom niza kultura.

Za interpolaciju su prikladne krmne kulture kratke vegetacije, a koje uspijevaju u ono doba vegetacije koje je za druge kulture manje pogodno, ili nepogodno. Interpolacijom krmnih pros1ruje se plodored, umornost tla, širenje štetnika i bolesti, a osobito korova, duže korištenje zelene krme za izravnu ishranu stoke, ravnomjernije su raspodijeljeni poslovi i uporaba mehanizacije.

formiraju veliku masu korijena kojim dreniraju tlo, a nakon skidanja i preoravanja tlo organskom tvari, a time popravlja fizikalna i kemijska svojstva tla. Neke od krmnih mahunarki ·kratko nakon nicanja formiraju na korijenu kvržice kojima vežu znatne atmosferskog dušika plodnost tla. Zato su te mahunarke dobar predusjev za kultura.

da se mogu interpolirati kultura i u doba godine (ozimi, naknadni; postrni) kada bi tlo bilo slobodno, oni ·predstavljaju stavku u osiguranju potrebne krme na gospodarstvu.

Kontinuiranim selekcijskim radom kreiran je veliki broj novih genotipova kultura od kojih su neki prikladni i za proizvodnju kvalitetne krme. Osobito dobri rezultati postižu se novim kultivarima krmnih mahunarki, kojima mjesto imaju, novi kultivari krmnog

graška visokog (krmni) ili niskog determiniranog tipa rasta (zrnaši). Selekcijskim radom dobiveni su novi kultivari krmnog graška koji dobro podnose niske temperature pa se mogu sijati i u ozimirn i ranim jarim rokovima sjetve. Ozime krmne kulture ili smjese kultura u nas -su malo zastupljene, stoga se danas vrši izbor najpodesnijih kultivara u sjetvi, i omjera sjetve u smjesama, te gnojidbe kojima se proizvesti dovoljno potrebne vrlo kvalitetne krme za zadovoljenje potreba na gospodarstvu. se i rokovi korištenja, odnosno prinosi i proizvedene krme potrebne namirenju potreba na gospodarstvu za vrste i kategorije stoke, ali i visinu proizvodnje, ozimih koji prispijevaju za korištenje krajem travnja, se potreba za skladištenjem krme, a produžava ishrana zelenom krmom tijekom Ozirni usjevi u nas imaju vrlo povoljne uvjete za rast i razvoj, a posebice u Mediteranskom da ozime krmne kulture prispijevaju za korištenje krajem travnja, tijekom cijelog svibnja, pa i u prvoj polovici lipnja, u kontinentalnom njima možemo hraniti stoku izravno s polja u razdoblju od 40 pa i do 60 dana tijekom

Izbor kultura i kultivara, odnosno smjesa, treba planirati tako da se kultura koristi u optimalno vrijeme a da prispijevaju u slijedu. Pri izboru kultura, odnosno smjesa kultura, treba odabrati one kulture, kultivare i smjese koje u agroekološkim uvjetima biti sigurne, prispjeti za korištenje u planirano vrijeme, i zadovoljiti potrebe vrste i kategorije stoke. treba koristiti one kulture, kultivare i smjese kojih se viškovi proizvedene mase spremiti (uskladištiti) na nacm za koji je opremljena opremom, a gospodar educiran za

spremanja viškova krme koja se koristiti u ono vrijeme kada nema dovoljno prirasta (suša) ili tijekom zime. Vremenske prilike ove jeseni nisu bile povoljne za berbu i sjetvu, pa u uvjetima gdje se nije mogla na vrijeme obaviti jesenska sjetva krmnih kultura treba

HRANIDBA

LRD~WJ.l

~OOW.i1

1--o Krave su biljojedi i moraju dobivati '8 biljna krmiva. Mesna krmiva se ;§ nepravilno i nepotpuno u probavnom sustavu krava i mogu 1a uzrokovati probavne poremetnje, a zaostali fil' razgradni produkti stranih g mogu se taložiti u pojedinim organima u krava kao amiloidne i tvorevine. ti)

i3 Proizvodnja krmiva i hranidba krava

aS temelje se na pravilima i normativima koji a:: su višestruko provjeravani poradi postizanja uspješne proizvodnje i održavanja zdravlja krava. Pri tome treba naglasiti, da krave kao i drugi ne podnose , nagle promjene u sastavu krmnih obroka, jer za razgradnju krmiva moraju imati mikroorganizme u buragu, a svaka promjena hrane iziskuje vrijeme za promjenu buragove mikropopulacije.

OSNOVNA VOLUMINOZNA KRMIVA

S obzirom na veliku zapreminu buraga, goveda troše veliku osnovnih ,volurninoznih krmiva koja ispunjavaju burag i daju os1eca1 sitosti, zadovoljavaju osnovne životne potrebe hranjivim tvarima, kao i dio genetski proizvodnje mlijeka. Osnovna voluminozna krmiva su niže hranidbene vrijednosti, ali biološki vrlo krmiva. Sadrže sirove vlaknine koja ovisno o vrsti krmiva iznosi oko 20-

Mljekarski li.st 12/2002.

tijekom zime, kada budu povoljni uvjeti, obaviti osnovnu obradu tla da bi krajem zime i mogli što je ranije posijati fakultativne ili rane kulture kojima biti namirene potrebe gospodarstva.

45% u suhoj tvari, zbog imaju slabiju probavljivost i energetsku hranidbenu vrijednost. Probavljivost i hranidbena vrijednost ovise o (lignifikaciji) krmiva, jer proraštenost celuloze s ligninom otežava razgradnju, u probavnom sustavu, a osobito ako sušenjem izgube i vlažnost (primjerice sijeno, slama, kukuruzovina).

Voluminozna krmiva su, potrebna jer ' rad buraga i probavnog sustava održavaju rastresitost i ph vrijednost buragova sadržaja koji su potrebni buragovim mikroorganizmima za dobru razgradnju i iskorištavanje celuloze. Krmiva, uz to, moraju zadovoljavati hranjivim tvarima uzdržne potrebe krava i potrebe za reprodukciju i proizvodnju mlijeka (najmanje 1.500 do 2.000 1 mlijeka na godinu).

Voluminoznim krmivima moraju se nadopunjavati krmni obroci krava tako da sadrže 17-23% sirove vlaknine (najmanje 15% sirove vlaknine) u ukupnoj suhoj tvari. Krmiva ne smiju biti prašna, pokvarena i pljesniva.

Kod krava s visokom muznosti treba nastojati da se s osnovnim voluminoznim krmivima postiže što proizvodnja mlijeka, jer se na taj smanjuje potrošnja skupljih krepkih krmiva a lakše postiže najviša

U tu svrhu dobro je da krmni obroci sadrže vlagu koja olakšava žvakanje, preživanje i fermentativnu razgradnju krmiva u

buragu, kao i i kvalitetu energetskih i hranjivih tvari.

Goveda radije uzimaju vlažna voluminozna krmiva (svježu travu, silažu i a suha voluminozna krmiva ako su pomiješana sa krmivima.

Gruba voluminozna krmiva mogu se mljevenjem osposobiti za lakše uzimanje i potrošnju u hranidbi goveda. Mljevenjem se razbijaju strukture krmiva, a sastoje se od niti celuloze i lignina pa je na taj bolje djelovanje probavnih sokova. goveda gutaju sitno samljevena krmiva bez mnogo žvakanja, pa krmiva dolaze u burag nedovoljno nakvašena slinom. se vrijeme preživanja i zadržavanja krmiva u buragu, što da su krmiva manje izložena djelovanju buragovih mikroorganizama mikrobnoj razgradnji u buragu.

Slabija probava samljevenih voluminoznih krmiva u buragu donekle se boljom fermentativnom razgradnjom u crijevu, ali to je ipak fiziološki i prizvodnonepovoljnije za

Slabi reprodukcija buragovih mikroorganizama i stvara se nepovoljna koncentracija hlapivih masnih kiselina (propionske, octene, i dr.) u buragovu sadržaju. Smanjuje se i mlijeka.

Sitno samljevena krmiva, nedovoljno u buragu, dolaskom u crijevo slab su podražaj za peristaltiku crijeva što može uzrokovati (opstipacije) i druge probavne poremetnje. Stoga u svrhu boljeg iskorištavanja voluminoznih krmiva posebice kasno košenog i tvrdog sijena, slame žitarica i mahunarki, kukuruzovine i se samo usitnjavanje na 3-5 cm dužine. To životinje na optimalno vrijeme žvakanja i preživanja, kao i mikrobiološku aktivnost u buragu.

Vrlo dobro je takva krmiva davati pomiješana s vlažnim krmivima (repom, sirovim repinim rezancima, krumpirom, pivskim tropom, melasom i sl.) jer ona poboljšavaju okus, uzimanje i probavljivost krmiva, resorpciju hranjivih tvari i proizvodnju mlijeka.

Kvalitetno sijeno, na vrijeme košeno i dobro sušeno, ne treba sjeckati.

Ako su krmiva sitno samljevena, mogu se krupno peletirati ili briketirati što produžiti žvakanje i probavu u buragu. tu dolazi u pitanje isplativost takve prerade manje vrijednih voluminoznih krmiva. Tehnologija peletiranja se stoga iskorištavaju samo za pojedina vrjednija krmiva kao što su sijena leguminoza (jer se bolje mekši dijelovi stabljike i bogati i kalcijem), cijele stabljike kukuruzne biljke (za dobivanje kvalitetne voluminozne i energetske sirovine), rezanci repe i krmiva koja se daju u krmnim smjesama.

Suha voluminozna krmiva imaju loš okus i miris zbog neprikladnog sušenja i u lošim uvjetima, zbog prljavštine, plijesni, gnjilenja prisutnosti korova, mirisnih trava ili otrovnih kemijskih sastojaka.

U suvremenoj proizvodnji su u upotrebi razni proizvodi, dodatci krmivima, za popravljanje m1nsa i okusa (stomahika, aromatika, enzimi, probiotici, antibiotici i dr.). Uzimanje tih · pripravaka, radi boljeg iskorištavanja krmiva i prizvodnje, može biti opravdano, ali i opasno ako se prikriva miris i okus pokvarene i pljesnive krme, otrovnih i štetnih sastojaka. Na taj prevarena životinja uzet više krmiva zbog kojih može do oboljenja ili

KREPKAKRMIVA

Osnovna voluminozna krmiva (suha i moraju kod krava u visokoj proizvodnji mlijeka ispunjavati najmanje 60% ukupne suhe tvari krmnih obroka. Ostalo mogu biti krepka krmiva (koncentrati) s kojima treba zadovoljavati sve ostale hranidbene potrebe ovisno o muznosti i gravidnosti krava (potrebe za energijom, mineralima, vitaminima i dr.).

Velika

škroba i lako probavljivih ugljikohidrata slabi aktivnost mikroorganizama što sman1u1e razgradnju i

predstavlja u Hrvatskoj

Vrbovec,E.de Piennesbh vrhunsketraktore Kompletan

Ekskluzivno - ~o?1Pl~tan?1'ogram :.I zakosnJu I baliranJe: SaMASZPoljska Rotacionekosil~ce,~aste i diskaste . lJa

HRANIDBA

iskorištavanje celuloze. Stoga krepka krmiva treba davati kravama u manjim i podijeljena u više manjih obroka dnevno.

Kao krepka energetska krmiva u krmnim obrocima krava, na1cesce se upotrebljavaju: žitarice, sjemenke mahunarki i proizvodi iz njihove prerade. i uljarica služe kao dodatci, a zbog sadržaja ulja imaju i dobru energetsku vrijednost. Krmni obroci moraju biti uvijek dobro uravnoteženi sa svim hranidbenim sastojcima što i mineralne i vitaminske dodatke.

Žitarice

Zrnje žitarica sadrži škrob koji ima veliku energetsku hranidbenu vrijednost (1,1-1,3 H.j,/kg) i visoku probavljivost (85-94%). Sadrži manji postotak (8-12%) i daje se u (65-75%) u krmnim smjesama kao energetsko krmiva.

Velika krmnih smjesa i žitarica u intenzivnoj govedaskoj proizvodnji je uzrok oboljenjima zbog kiselih indigestija, nadimanju (timpanije), pojavama proljeva i smanjenju mlijeka.

Oboljenja se mogu ako krmni obroci sadrže lako topljivih i probavljivih ako se dodaju spojevi dušika (NPN spojevi, BENURAL S, urea i sl.) i ako se krepka krmiva daju podijeljena u više manjih obroka dnevno (do 2 kg u obroku).

Sjemenke nekih mahunarki i uljarice

Sjemenke nekih mahunarki (grašak, lupina, grah, grahorice i dr.) sadrže mnogo škroba, a sjemenke uljarica (soje, suncokreta, repice i dr.) sadrže ulja (20-40%) i postotak (25-40%). Sve su to dobra energetska, a ujedno i krmiva.

S obzirom da goveda teško probavljaju se . davati sjemenke uljarica najviše 1,0 do 1,5 kg na dan, a najbolje je davati ih nakon istiskivanja ili ekstrakcije ulja ili uljane ili Na taj se dobivaju vrlo kvalitetna

krmiva s aminokiselinama visoke biološke vrijednosti, sojina s lizina (2,83%), triptofana i treonina, a suncokretova i s nešto manje lizina a više metionina i cistina. Uljane u mlijeku.

Žitarice i razne druge sjemenke su ovojnicom (kutikulom) koja se zbog bolje probavljivosti mora prije hranidbe razbiti ili da se lakši pristup i djelovanje probavnih sokova.

Žitarice treba kravama davati krupnije samljevene (prekrupa oko 2 mm), zdrobljene ili peletirane. Na taj se prašenje i poboljšava uzimanje hrane, usporava prebrza razgradnja od buragovih mikroorganizama, nadmovi (timpanije) i da se dio škroba i za enzimatsku razgradnju u crijevu, što treba muznost krava, (glukoze) u krvi i laktoze u mlijeku.

Krave moraju imati uvijek na raspolaganju dovoljno pitke vode. Samo topljive i tvari sposobne su za resorpciju i iskorištavanje u probavnom sustavu i metabolizmu krava. Teško razgradive i neprobavljive tvari u se iz organizma neiskorištene s balegom (fecesom)

BALEGA (FECES) TE POKAZATELJ

KVALITETE I ISKORIŠTENOSTI KRMIVA

Balega sadrži vodu, neprobavljene i neiskorištene dijelove hrane, kiseline, masti, sluz i oljuštene stanice crijevne sluznice, brojne bakterije i mineralne tvari. Izgled i sadržaj balege na kvalitetu i probavljivost krmiva, kao i na stanje u probavnom sustavu krava.

neprobavljenih dijelova krmiva i biljnih ostataka nalazi se u balegi ako krmiva nisu primjereno usitnjena, u preživanju dobro sažvakana, dovoljno razgradena od buragovih mikroorganizama i probavnih sokova, a osobito, ako krmiva djeluju laksativno i izazivaju proljeve.

Proljevi (diarea) i brzi protok hrane (digesta)

kroz crijevo slabi probavnih sokova, razgradnju i resorpciju hranjivih tvari. U tim

se u balegi nalazi neprobavljenih hrane, biljnih vlakana i dijelova žitarica koje se nisu na vrijeme u crijevu razgradile i proba vile. To mogu biti gubitci hranjivih tvari i uzrok slabijoj proizvodnji životinja.

Mekana i rijetka balega javlja se kod krava na paši, hranjenih svježom zelenom travom i krmivima. Ispražnjavanje mekane balege mogu izazivati amonijaka i NPN spojeva, mnogo kalija i magnezija u hrani, kao i nedostatak suhe tvari u krmivima.

Rijetka balega i proljevi se javljaju kao simptom kiselih indigestija uz hranidbu s krepkih krmiva i lako probavljivih ugljikohidrata, uz hranidbu s jako kiselom i pokvarenom silažom s mnogo octene i kiseline, amonijaka i drugih tvari nastalih raspadanjem i gnjilenjem organskih tvari krmiva.

Organske tvari krmiva, koje zbog resorpcije dolaze neprobavljene u slijepo i debelo crijevo, ponovo su ondje izložene mikrobnoj fermentaciji i trulenju, osobito Tu nastaju hlapive masne kiseline, ali one više nemaju hranidbenu vrijednost, a produkti raspadanja i plinovi izazivaju nadmove, upale crijeva i otrovanja (intoksikacije). Kao posljedica javljaju se proljevi, pjenušavi i s primjesama krvi.

Kod krava, ako se hrane kukuruznom silažom ili ako dobivaju zrnja kukuruza koje nije prilikom siliranja dobro usitnjeno, i omekšano, se u balegi nalaze zrna ili dijelovi neprobavljenog kukuruza.

Suha voluminozna krmiva, davana u teško se i duže zadržavaju u buragu krava. se sporije ispražnjavaju crijeva tako da je balega suho-kašaste konzistencije, tamne boje, s puno biljnih vlakana, nekad obavijena i sa sluzi. Takva balega javlja se kod krava posljednjih tjedana prije telenja (zbog konzumacije suhih krmiva u zasušenju) i u prvim tjednima poslije telenja zbog oslabljenog tonusa probavnog sustava (ruminointestinalna staza).

Nalaz takve balege može upozoravati na nastajanje oboljenja i ketozu uslijed nedostatka energetskih i drugih krepkih krmiva. Normalan je izgled balege ako nakon ispražnjavanja ostaje na tlu mekana, tanjurastog oblika u sredini malo udubljena. U razdoblju visoke muznosti i potrošnje krepkih krmiva može biti malo pa se na tlu zrakasta raspršuje, a kod zasušenih krava i junica, ako se drže u štali i hrane suhim manje krepkim krmivima, balega je normalno suha.

Balega (feces) je, dakle, pokazatelj kvalitete, probavljivosti i iskoristivosti krmiva te stanja u probavnom sustavu krava, a izgled i konzistencija ovisi o: -sadržaju vode u krmivima i raspoloživosti pitke vode, i kvaliteti voluminoznih i krepkih krmiva (koncentrata), -fizikalno kemijskom sastavu krmnih obroka, usitnjenosti, topljivosti probavljivosti krmiva, -žvakanju, prez1vanju mikrobiološkoj aktivnosti u buragu, -brzini prolaza digesta kroz probavni sustav, enzimatskoj sposobnosti razgradnje i resorpcije u crijevu, -intenzitetu naknadne fermentacije ostatka krmiva u slijepom i debelom crijevu.

Na toj osnovi je poduzimati mjere za bolje iskorištavanje krmiva, bolju muznost krava i kvalitetu mlijeka.

list 12/2002.

Krave spremne @ W

za start nakon telenja ~-~A-

Za brži oporavak krava nakon telenja

Zahtjev:

Krava se nakon telenja mora brzo oporaviti. Proces izvanredno je Oporavak i regeneracija moraju se odvijati brzo.

Izgubljene mineralne tvari, elektrolite dati u obliku posebne vrste mineralne vode.

Uzrok:

Krava je oslabljena, postoji manjak elektrolita i energije, slaba vitalnost, zaležavanje, groznica, usporedni start laktacije, niska proizvodnja mlijeka.

Rješenje:

BoviFit, fitnes napitak zlfsvježe oteljenu kravu.

Djelovanje:

Otopina elektrolita za brzu regeneraciju krava nakon telenja. Smanjivanje osjetljivosti na stres i brže ustajanje nakon telenja. laktoza za brže snaga, pivski kvasac kao fitnes_~omp~:menta i apetita u buragu. Dodatru izvon energije uslijed laktoze i dekstroze (groždani

Zašto:

Sa svakim gubitkom vode povezan je i gubitak elektrolita. Elektroliti su minerali (npr. natrij, kalij,

klorid, itd.), je glavna regulacija prometa vode u organizmu. Iz tog je razlog izuzet1;0 bitno nadoknaditi i gubitke elektrolita nakon telenJa. Osim toga, telenje je ~?vezano i s v:lo ve!ik:i~ gubitkom energije, koJl kravu oslabi u vecoJ ili manjoj mjeri.

Kada: Neposredno nakon telenja prije nego krava popije vode.

Kako:

Jedna BoviFita (1 kg) otopi se u 20 litara tople vode (25 - 30°C) i ponudi kravi piti direktno nakon telenja. U potrebe dati sondom.

Utrošak: I kg BoviFita po kravi.

Rezultat:

Manjak elektrolita i izotonije odmah se nadoknadi, kupiraju se problemi s cirkulacijom, stimulira se burag, a time i konzumacija hrane. Punjenje buraga, da bi sirište ostalo na svom mjestu (zaštita od dislokacije buraga), brzo posteljice, dobrog zdravlja krave.

Prednost: - zdrav krava - visok - optimalan start laktacije

Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o., 10010 Zagreb, 98, Tel: 01 / 6609 - 851, Fax: 01 / 6609 - 728, e-mail: sano-zagreb@zg.tel.hr

[JJJ[fJJ[ZfM})J

U Republici Hrvatskoj glavna ob komponenta na kojoj se bazira cijena .S mlijeka je mast. Mlijeko se o. prema sadržaju masti i :S svaka njena promjena ekonomski je za

i:: Zbog važnosti sadržaja masti ctS za samog u ovom tekstu c3 raspraviti o hranidbi kao koji na ,si nju Od ostalih tu su još: ii: stadij laktacije, godišnje doba, temperatura i genetski potencijal naših krava.

Utjecaj hranidbe goveda jedu voluminoznu krmu (sijeno, silažu, pašu i neke nusproizvode industrije) i žitarice koje se u buragu miješaju s vodom i slinom. Tamo se grubi materijal usitnjava na manje se poboljšava probava. U buragu se nalazi i znatna mikroorganizama (bakterija i protozoa) koje s vodom, slinom i toplom temperaturom idealan okoliš za probavu hrane u buragu. Bakterije i protozoe mogu rasti brzo· ili sporo, ovisno o kvaliteti hrane koju dajemo kravi, dok vrsta ovisi o i vrsti hrane koju je krava pojela.

Rezultati nekih znanstvenih istraživanja pokazuju da proizvedene hlapljive masne kiselina buraga u odnosu 65% octena, 20% propionska i 15% kiselina daju vrijednosti masti. Obrok koji daje udio octene u odnosu na propionsku kiselinu može sadržaj masti. Octena kiselina je primarni prekursor masti dok je propionska kiselina prekursor · proizvodnje i vodi do debljanja krava. Zbog toga je obrok koji daje viši udio octene kiseline najbolji za goveda, dok je onaj s proizvodnjom propionske kiseline prikladniji u tovu.

Mnogi su povezani s hranidbom i mogu utjecati na sadržaj masti.

Mljekarski Hst 12/2002.

ErflllJJ~

Neki od njih su:

1. odnos voluminoza i koncentrata u obroku

2. mljevenje i peletiranje koncentrata

3. mljevenje i peletiranje voluminozne krme ili sitno sjeckanje

4. razina vlakana u obroku

5. sastav koncentrata

6. hranjenja

7. puferni dodaci u obroku

8. bujna paša ili košena zelena masa

9. dodavanje

10. nivo proteina u obroku i drugi. Odnos voluminoza i koncentrata u obroku

zakonitost u obroku za goveda, koja proizvode mlijeko pros1ecne vrijednosti masti, je da se on sastoji od 50 ili više % voluminozne krme s najmanje 17% surovih vlakana. Obrok s odnosom 60-65% voluminozne krme i 17-20% surovih vlakana vjerojatno proizvesti viši sadržaj masti koji je skoro u okvirima genetskog potencijala goveda. Obrok s manje od 50% voluminozne krme uzrokuje smanjenje sadržaja masti i je vrijednosti hranidbi žitaricama.

Tablica 1: Utjecajodnosaobrokavoluminoznekrme i žitarica na mast. I I! 90:10 11 60:40 :113'0.:7.o llo:10° I

[Mlijeko (kg) li 14,15 1117,51 1111,06 1111,46 I mast (%)11 3.6 li 3.6 li 3.5 li~

!surova vlakna (%)11 28.7 li 2LB li 14_9 ICEJ

[surovi protein (%)j[ 17.5 li 17.8 li 17.5 I~ tjelesne

039

mase (kg/dan)

Tablica 1. pokazuje podatke hranjenja krava obrokom s udjelom žitarica u rangu od 10-1000/4. Kad obrok sadrži više od 40'3/ožitarica, sadržaj masti opadati kada je voluminozna krma zamijenjena žitaricama, krave tjelesnu masu, tj. se debljati što nije dobro.

Tablica2: Utjecajpeletiranja na mast

Udio kukuruza mast % u obroku

Nepeletirano Peletirano

Kukuruz49% 3,7 2,7

Kukuruz35% 3,5 3,2

Mljevenje i peletiranje koncentrata

Sitno mljeveni i potom peletirani koncentrat može utjecati na sadržaj· masti 0,1 do 0,2% ili više u usporedbi s obrokom koji sadrži samo grubo mljeveni koncentrat. Tablica 2. pokazuje utjecaj hranidbe peletiranim i nepeletiranim obrokom na sadržaj masti. Isto tako, povišena temperatura i vlaga, koji se javljaju prilikom samog procesa peletiranja, imaju utjecaj na škrob koncentrata i djeluju na njegovu fermentaciju u buragu. peleta, povezana s odnosima krme u obroku i fermentacijom u buragu, da krava jede više, a sve skupa ima utjecaj na sadržaj masti.

Mljevenje i peletiranje voluminozne krme ili sitno sjeckanje !sjeckano ili usitnjeno sijeno na dužinu od 0,5 cm ili silaža dužine od 1 cm ima utjecaja na mlije~nu mast zbog toga što takva hrana prolazi kroz burag brže i tako se mijenja tijek fermentacije krme u buragu. Takvo usitnjena voluminozna krma, ako se još i peletira kao što je to s lucernom, ima smanjenu

vrijednost za oko 20% u odnosu na tu istu krma kada se daje životinjama u dugoj formi.

Razina vlakana u obroku

minimalna razina vlakana u obroku krava je 17% i biti dovoljna u opadanja sadržaja masti. Osnovno je znati da ukupni obrok treba osiguravati minimum od 6,5 kg ili 1-1,5% tjelesne mase kao voluminozna krma. Voluminoznu krmu treba davati kao dugo sijeno, silažu, sjenažu, ljuskaste suncokretove ili druge nusproizvode koji imaju višu vrijednost sumvih vlakana. Surova vlakna, sama za sebe, održati kravu zdravom niti biti dovoljan postotak masti. Krava mora pojesti od 11,5% obroka voluminozne krme ili drugih nusproizvoda sadržaja vlakana 1,25 i više cm da bi mogla dovoljno žvakati i preživati, te na taj održavati povoljnu razinu pH u buragu. Jedan od na koji znamo da krava dobiva dovoljno vlakana u obroku je da ona preživa kad se odmara. Ustanovljeno je, ako krava preživa manje od 60% hrane, najvjerojatnije je u obroku manje vlakana, odnosno, duge voluminozne krme. ·

U Tablici 1. možemo vidjeti kako sadržaj vlakana u obroku s· 28,7 do 7,3% na pad sadržaja masti koja opada sa smanjenjem vlakana s 3,6 do 2,4%. S tim da ne smijemo zaboraviti i na formu (dužinu vlakana u obroku.

Sastav koncentrata

Zrno kukuruza u smjesi žitarica morala bi biti na 50% ili oko 35% suhe tvari (ST) ukupnog obroka. Dodatak nekih nusproizvoda, kao što je sojino brašno, može postotak masti. Pšenica bi morala biti na 25% ili još manje u smjesi žitarica zbog svojeg utjecaja na fermentaciju u buragu. Mnoga današnja istraživanja dokazuju da vrsta ugljikohidrata na fermentaciju u buragu i da može utjecati na sadržaj masti. Ugljikohidrate dijelimo na strukturalne i nestrukturalne ugljikohidrate. Strukturalne ugljikohidrate predstavljaju celuloza, hemiceluloza i lignin, dok su nestrukturalni škrob, saharoza. Aktualni hranidbeni da nestrukturalni ugljikohidrati ne premašuju 35% obroka jer se na taj postižu optimalni uvjeti fermentacije u buragu, se nizak pH buraga i sadržaja masti mlijeka.

/i,st 12/2002.

hranjenja

hranjenje životinja pomaže u održavanju stalne opskrbe buraga hranom i održanju povoljnih uvjeta u buragu. To je razlog zbog je potpuno izmiješani obrok bolji od hranjenja žitaricama i voluminoznom krmom svakom posebno. Izmiješani obrok kravi da sve što treba dobije svaki puta kad }ede obrok.

Puferni dodaci u obroku

Za dodatke, kao što je natrij bikarbonat (soda bikarbona) i magnezij oksid, je da djeluju u niske mlijeka kada su uvjeti buraga takvi da uzrokuju smanienfe postotka masti. Ti puferi postotak masti natrag na normalnu vrijednost, ali u smanjenju utjecaja hranidbe voluminoznom krmom.

Podatci u Tablici 3. pokazuju rezultate hranidbe natrij bikarbonatom i magnezij oksidom

Tablica3: Utjecajnatrij bikarbonata i magnezijoksida na mast

na postotak masti. Dodavanje 90 i 180 g natrij bikarbonata, te 50 i 90 g magnezij oksida mast bez smanjenja proizvodnje mlijeka. Kad je dodano više, 270 i 140 g oba pufera, sadržaj masti je porastao, no uz pad konzumacije žitarica i proizvodnje mlijeka. Prikazani podaci dokazuju da hranidba natrijevim bikarbonatom u izmiješanom obroku krava u ranoj laktaciji, koje jedu kukuruznu silažu, mogu povisiti konzumaciju suhe tvari i sadržaj masti.

Preporuka - Natrij bikarbonat može se davati životinjama do 0,5 kg po kravi na dan ili 0,5% od udjela žitarica u obroku. Magnezij oksid može se, dati životinjama do 0,5 kg po kravi na dan, no njegov udio za 250 g djeluje na smanjenje konzumacije hrane. Poželjan

Mljekarski list 12/2002.

davanja ovih dodataka životinjama je u kompletno izmiješanom obroku, jer ako se daje u smjesi žitai;ica može izazvati probleme ješnosti hrane. Istraživanja još pokazuju da dodavanje 250 g natrij bikarbonata i 250 g magnezij oksida zajedno, daje bolje rezultate u korekciji mlijeka, nego kada se svako od njih daje posebno.

Bujna paša ili košena zelena masa . Krave kofe su na bujnoj, paši ili jedu velike sjeckane zelene mase proizvod~e mlijeko smanjenog sadržaja masti. Oni se da su tome razlog smanjena vlakna u obroku. Proizvodnja mlijeka poraste, što isto tako, na proizvodnju masti. Tablica 4. pokazuje utjecaj hranidbe krmivom konzumiranim kao paša ili sijeno na sastav mlijeka. je, da se sadržaj masti smanjuie za 0,21% kada ie krava na paši.

Dodav~je

Dodavanje masti ili ulja u obrok krava može utjecati na fermentaciju u buragu i smanjiti

Tablica4: Utjecajpaše na mast

Sijeno Paša Razlika

sadržaj masti. Ukupna mast u obroku ne smije prelaziti 6-7% ukupne suhe tvari obroka. Hranidba lojem i by-pass mastima .sadržaj masti, dok hranidba biljnim uljima ili sojom djelovati suprotno i smanjiti mast. Punomasna soja može se dati u obroku 2,5-3 kg na dan po kravi, dok se loj i bypass masti trebaju dati na razini 250 gna dan.

Nivo proteina u obroku

Nivo proteina u obroku na sadržaj masti. proteina iznad 15% ukupnog obroka pokazalo je smanjenje razine masti stada koja imaju normalnu mast. Ipak, generalno da viši nivo proteina (16-18%) ukupnog obroka proizvodnju mlijeka pa tako i proizvedenu ukupnu mast. Tablica 5. pokazuje hranidbu krava Jersey pasmine dodatnim proteinskim krmivom i utjecaj na

proizvodnje mlijeka i masti u odnosu na standardni obrok.

preporuka

Hraniti obrokom koji se sastoji barem od 50% voluminozne krme, na ST obroka. je odnos voluminoze i žitarica 60:40%. Podmiriti obrok s najmanje 17% proteina i ne prelaziti 35% zrna kukuruza u obroku, ne odnosi se na kvalitetnu kukuruznu silažu. Nusproizvodi, kao sojino brašno, dobra je primjesa u smjese žitarica s kukuruzom i proteinskim dodacima. Hranidbom potpuno izmiješanim obrokom sigurni smo da je životinja dovoljno jela. Smanjene razlike u sadržaju masti iz dana u dan uzrokovane su neravnomjernom i selektivnom konzumacijom voluminoza i žitarica.

Tablica5: Utjecajproteinskogdodatka u obrokna proizvodnjum/1/eka

Kukuruzna silaža Bez sojine S dodatkom

Zagreb,Žitnjakb.b.

Tel. (01)2499504 uprava (01)2499503

fax (01)2499508

tel (01)2405732 skladište

fax (01)2499509

Sve naše sjeme u maloprodaji možete u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem

Hrvatske i u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u

Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu i u Vinkovci ma.

P.J.Vinkovci,KraljaZvonimira 80

Tel. (032) 308 587 fax (032) 308 589

DTS LIVADA za košnju i ispašu

DTS TRAVNIKza košnju _ DTS PAŠNIKza ispašu

Sudanska trava "SuSu" grašak "Poneka" za zelenu masu grašak "Solara" za zrno ' mrkva "Ljubljanska žuta" repa "Brlgadier" i "Eckendorf"

Jara grahorica" Jaga" i "Ebena"

Ozima grahorica "Popelsdorfer"

Lucertna "OS-66", "Elga", "Orca", "Europa"

Sve vrste djetelina i trava I

Rezultati analiza mlijeka pokazali su da mlijeko od samo 23 % zadovoljava europske standarde mlijeka. Mlijeko s prevelikim brojem mikroorganizama ima manju otkupnu cijenu, stoga je potrebno posvetiti punu pažnju higijeni i tehnici mužnje kako bi mlijeko odgovaralo propisanim uvjetima.

U želji da pomognemo

mlijeka opisat mužnje Q.)

1s:; bismo dobili mlijeko koje zadovoljava propisane higijenske standarde.

Higijenska svježe pomuzenog mlijeka uvjetovana je zdravljem vimena, higijenom mužnje i postupkom s mlijekom nakon mužnje. Važno je posvetiti puno pažnje tehnici i higijeni mužnje kako bi se dobilo što kvalitetnije· mlijeko i smanjila oboljenja vimena. Možemo je obaviti a u stajama s brojem goveda muzilicom. mora biti u

pravila mužnje

Prije mužnje staju treba zatim govedima dati koncentrat i staju da prašina.

Krave ne smijemo jer zbog stresa dati manju mlijeka (ustežu mlijeko). Prije mužnje rep krave zavežemo ili na njega stavimo imobilizator.

mora oprati ruke sapunom.

Vime oprati toplom vodom (30° C), a pranje istovremeno predstavlja i masažu vimena tako da krave "otpuštati" mlijeko.

Vime obrišemo suhom krpom, a poželjno je upotrebljavati maramice za dezinfekciju sise i sisnog otvora.

Ako vime nije uprljana balegom, dovoljno je dezinficirati sise higijenskim ali tada je potrebna i masaža vimena kako bi krava «pustila» mlijeko.

Iz svake sise treba izmusti prve mlazeve mlijeka i pregledati ih na crnoj podlozi u posudici ili specijalnoj plitici. Najmanje jednom tjedno potrebno je prije mužnje napraviti mastitis test s ciljem što ranijeg otkrivanja upale vimena.

Mužnju ili strojnu) moramo obaviti bez prekidanja.

Nakon izmuzivanja posljednjih mlazeva mlijeka vrh svake sise treba uroniti u dezinficijens ili poprskati otopinom dezinficijensa za vime.

MUŽNJA

mužnjom se vrlo lako može zagaditi mlijeko, stoga je potrebno posvetiti punu pažnju higijeni i tehnici.

Prije mužnje potrebno je (istimariti) kravu na strani s koje muzemo kako (balega, slama i prašina) ne bi padala u muzlicu. Potrebno je vezati rep _ ili staviti imobilizator da krava ne bi mahanjem udarala po glavi i da tijekom mužnje ne pada s repa u muzlicu.

Pri mužnji stiskanje sise cijelom šakom uzrokuje . otpuštanje mlijeka. Stiskanje mora biti dovoljno snažno jer se slabim stiskanjem smanjuje protok, pa krava zadržava mlijeko. i brzinu stiskanja moramo prilagoditi kravi. _ ili sjedi s desne (može i s lijeve) strane krave, koljeno neosjetno dodiruje zadnju nogu krave, a posudu drži koljena. Važno je kravu musti uvijek s iste strane. Prvo muzemo prednje a kad su one prazne lakše muzemo zadnje Sisu zahvatimo dlanom, stisnemo palac i kažiprst odmah _ispod vimena da bismo mlijeka iz sisne cisterne u žljezdanu cisternu, a potom stisnemo ostala tri prsta odozgo prema dolje.Tako istisnemo mlijeko. Smanjimo pritisak, malo otvorimo šaku, a potom ponavljamo postupak. Svaki mlaz mlijeka mora biti i Sise ne smijemo istezati, a vime ne smijemo previsoko. Mužnja istezanjem sisa nije zdrava za vime. Treba paziti da sise ne noktima. Tako se može brzo pomusti krava normalno razvijenih sisa. Krave manjih sisa ne možemo musti cijelom šakom, palca i kažiprsta po sisi prema dolje, aH palac ne smije bit previše savijen (t!potreba gornjeg dijela palca).

Na kraju je važno naglasiti da se mužnjom može dobiti mlijeko higijenske uz uvjet da se drži

Mljekm-ski list 12/2002.

opisanih postupaka prije i tijekom muženje.

Ako mužnju obavljamo na opisani ne do upale vimena.

MUŽNJA MUZILICOM

Muzilica nam olakšava· rad ali ju moramo pravilno koristiti.

Pravila kao i pri mužnji: prekrivena glava i ruke, za prve mlazeve mlijeka, ubrusi za brisanje vimena i posuda s dezinfekcijskim sredstvom u kojem stajati sisne muzilice. U staji mora biti i topla voda za pranje ruku i vimena.

Uz pranje toplom vodom neophodna je masaža vimena kako bi krava pustila mlijeko. Krave treba postupno navikavati na strojnu mužnju jer mlijeko brzo. Prve mlazeve mlijeka pregledamo na crnoj podlozi. Ne smijemo zaboraviti najmanje jednom tjedno napraviti mastitis test.

Važno je da sisne ne po podu staje prije stavljanja na vime. Uprljanim sisnim ulazi velik broj klica u muzilicu i mlijeko.

Nedezinficiranim sisnim se prenose mikroorganizmi s jedne krave na drugu. Može do upale vimena. Nakon stavljanja muzilice u pogon, sisne moramo staviti brzo na sise kako ne bi došlo do usisavanja stajskog zraka (s prašinom i mikroorganizmima) u muzilicu.

Protok mlijeka pratimo kroz kontrolno stakalce (prozirne cijevi). Kada opazimo da se smanjivati, jednom rukom muznu jedinicu lagano potegnemo prema dolje i masiramo svaku posebno te lagano nekoliko puta po vimenu od trbuha prema vrhu sisa. Tako izmuzujemo posljednje mlazeve mlijeka u kojima je postotak masti, a ujedno i potpuno praznimo vime.

Sisne ne skidamo dok je u njima podtlak, jer bismo time oštetili sluznicu puteva i cisterne vimena.

Nakon skidanja sisnih potrebno je izmusti zaostala mlijeko iz vimena u posudu.

Mlijeko iz muzilice potrebno je van· staje kako se mlijeko ne bi prašinom iz stajskog zraka odnosno kako ne bi poprimilo miris po staji.

Nakon završetka mužnje temeljito operemo sve dijelove stroja za mužnju, kako ne bi došlo do zgrušavanja mlijeka u muzilici što nam otežava pranje. Muzilicu se ne smijemo prati u staji!!!

Najprije sve isperemo hladnom vodom. Potom toplom vodom i sredstvom za pranje i raskuživanje. Pri pranju moramo koristiti za pranje. Na kraju temeljito sve isperemo vodom i odložimo u mljekaru.

Prije mužnje sve oplahnemo u vodi. Ako nemamo vodu nije potrebno oplahivanje.

Važno je da dobro poznaje princip rada i sve dijelove muzilice, kao i pranja i održavanja muzilice.

MUZILICA SE NE SPREMA U STAJU

Velik broj mlijeka sprema stroj za mužnju ili kante u koje se muze u kut odnosno na zid unutar staje što je velika pogriješka. Tako pospremljene muzilice i kante stalno su izložene prašini i koja kasnije tijekom mužnje mlijeko. se varaju da prašina, slama i druga ne mogu u stroj za mužnju ako je pokriven, prljavom krpom, odnosno ako kantu u koju se muze okrenu s otvorom prema podu. Važno je upamtiti da prašina i lebdi u zraku staje i neometano može muzni pribor.

držanje kanti na vanjskom zidu staje nije jer uslijed vjetra prašina se taloži na kante, ali i unutar same kante. Stoga je potrebno sav pribor koji koristimo u mužnji (muzilice,kante, higijenske ubruse itd.) u zasebnoj i prostoriji kako bi se izbjeglo mužnji koje, kada se .musti, vrlo lako dospijeva u mlijeko smanjuje njegovu higijensku (Pravilnik, mikroorganizmi) ..!.]

ENZOOTSKA BRONHOPNEUMONIJA GOVEDA (EBPG)

"2

EBPG je pojam što sve

S manifestne infekcije dišnih organa u goveda koje se ne mogu svrstati ni u i-: jednu samostalnu, etiološki bo-o lest. Bolest je proširena u uvjetima intenzivne govedarske proizvodnje pa i sam :g naziv enzootska proizlazi iz da se uporno javlja u stajama s brojem ·l:l životinja na malom prostoru, napose u i:: tovilištima junadi. U njenom nastanku su] djeluju vrste mikroorganizama, zatim fizikalni, kemijski i uzgojni

Mikroorganizmi: Bolest· virusi koji uzrokuju primarnu infekciju nakon slijedi infekcija bakterijama koja daje bronhopneumonije.

Prema na prvom je mjestu infekcija virusom parainfluence-3 (PI-3), zatim po slijede adenovirus pneumoenteritisa), rhinovirus, respiratorni sincicijski virus (RSV) i dr.

Od - sekundarnih bakterijskih infekcija je ona uzrokovana bakterijama iz roda Pasterella, dok ostale imaju manje (Corinebacterium spp., Fusobacterium necrophorum, Pseudomonas aeruginosa, Echerichia coli i dr.).

Fizikalni i kemijski

-temperatura i vlažnost zraka (pregrijanost zraka i visoka relativna vlaga, ili suviše hladan i suhi zrak ) -kretanje zraka (propuh) -štetni plinovi (C02, H2S, NHs) je svim ovim da smanjuju lokalnu otpornost te sposobnost i prednjeg dišnog sustava da se odupru naseljavanju patogenih mikroorganizama.

Uzgojni

U uzgojne koji pogoduju pojavi bolesti, možemo ubrojiti :

-transport 1 prenatrpanost objekata 1 genotipska i fenotipska dobne skupine u istom stadu1 nepoštivanje «sve unutra sve van» 1 greške u prehrani.

M~'ekarskilist 12/2002.

treba spomenuti i sklonost goveda infekcijama dišnog sustava koja proizlazi iz malog fiziološkog kapaciteta i anatomske rascjepkanosti u odnosu na ostale sisavce, zatim manje obrane: lizocima (enzim u tjelesnim koji ima antibakterijski i makrofaga u lumenu alveola.

slika: Bolest seroznim iscjedkom iz nosa i ociiu, zatim kašljem koji je u suh, a kasnije postaje vlažan. u nekim usporedo s pojavom prvih simptoma na dišnom sustavu ili neposredno prije, može se javiti kratkotrajni proljev. Temperatura tijela je povišena, disanje plitko i ubrzano. Postepeno obolijeva sve broj životinja u stadu. S napredovanjem bolesti disanje postaje sve ·teže pa životinja diše otvorenih usta, ispruženog vrata i glave, jezik viri iz usta koja su ispunjena pjenušavim sadržajem. se pojavljuje i osjetljivost u rebara. Zbog akcije i trbušnih tijekom gisanja životinja se prati ritam disanja. Zivotinja se teško i nerado pri pokretu pokazuje bolnost, a uz napor može i uginuti. Trajanje i ishod bolesti ovisi o sekundarne bakterijske infekcije, otpornosti životinje i dakako, vremenu

Dijagnoza se postavlja na temelju epizotioloških podataka, podataka o pojavi i tijeku bolesti te na osnovi znakova bolesti.

Odmah po pojavi prvih znakova bolesti treba pozvati veterinara i pristupiti se usmjerava na sekundarne bakterijske infekcije (primjena antibiotika i/ili sulfonamida) i simptomatsko cirkulacije te primjeni sekretolitika i sekretomotorika). Pri tome treba voditi i o trajanju kako bi se pojava recidiva.

treba biti ekonomski opravdano i prihvatljivo.

Profilaksa: U ove bolesti razlikujemo dvije skupine mjera: imunoprofilaksu i mjere.

imunoprofilaksa se sastoji u primjeni polivalentnih vakcina (npr. «Cattlemaster 4» ili «Triangle 4»). To su vakcine koje u vakciniranih goveda stvaranje

protutijela za viruse parainfluence-3 (PI-3), zaraznog rinotraheitisa goveda (ZRG), respiratornog sincicijskog virusa (BRSV) i virusa proljeva goveda (VD).

Zdravim govedima se daju dvije doze cjepiva s razmakom od dva do tjedna. Cijepimo· li telad od 6 mj., potrebno ju je docijepiti kada navrši 6 mj. Tako se izbjegava interferencija protutijela s aktivnom imunizacijom. Nakon osnovnog cijepljenja životinje treba redovito docijepiti jedanput na godinu ..

fenotipska i genotipska teladi, bolesnih i zakržljalih prije stavljanja u tov, transport u higijenskim prilikama, trajanje karantene najmanje 3 do 4 tjedna, poštivanje "sve unutra, sve van".

Priprematovi/išta prostora tj. podna povrsma treba odgovarati broju i kategoriji životinja, treba voditi o optimalnoj stajskoj klimi (brzina strujanja zraka do 0,2 m/s, optimalna temperatura u staji za telad 16-20°C, za junad 12 do 18°C, relativna vlažnost 60-80%, koncentracija plinova u stajskom zraku CO2 do 0,35 %, NH3 do 0,01%, H2S do 0,001%).

Prije ulaska svake nove skupine životinja staje treba temeljito i dezinficirati, redovito uklanjati gnoj i tijekom tova, uklanjati insekte i glodavce, održavati higijenu osoba (ruku i i dezinfekcijske barijere na ulasku u staju. Sama vakcinacija, bez obzira na kombinaciju antigena, ne" može biti nadomjestak za mjere.

mjere

Kontroluživotinjapri nakupu Treba nabavljati telad iz poznatih, nezaraženih uzgoja, izravno od uzgajatelja (bez posrednika),

V

Hrana i sastavom mora odgovarati proizvodnoj kategoriji. Mora uvijek biti svježa bez stranih mirisa i okusa. Voditi o hrane tijekom pripreme skladištenja.

UPRAVO JE IZASLA IZ TISKA V DUGO OCEKIVANA KNJIGA

KOZARSTVO

Naši uvaženi profesori s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prof.dr.sc. Boro i prof.dr.sc. Vesna obradovali su nas i podarili svima nama izuzetno vrijedno djelo s kozarstva. Ono zasigurno osuvremeniti i upotpuniti literaturu te zadovoljiti potrebu za kvalitetnim štivom s tog Malo je autora napisati tako vrijedno djelo, u vrijeme nepovoljno za izdavaštvo. Tim više se s nestrpljenjem izlazak iz tiska ove vrijedne knjige, obzirom da literature s tog gotovo da i nema.

Djelo je namijenjeno prvenstveno Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, koji u nastavnom programu teme iz kozarstva. Nadalje, koristit u praksi, nastavnicima i u srednjim gospodarskim školama, ali istovremeno biti izuzetno štivo našim vrijednim koza.

Knjiga je sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži i tablice ovo djelo još preglednijim. Kvaliteti djela doprinosi i ukomponirana povezanost i informacija, što daje potpunog razumijevanja. Recenzirana je od strane naših eminentnih koji su u svojim vrlo pozitivnim ocjenama jedinstveni.

Kroz 1·s, slljedom poredanih poglavlja, je relativno brzo I lako usvajanje najvažnijih informacija o kozarstvu, kao Jednojod grana u 1. Uvod; 2. Privredno-ekonomska važnost koza; 3. Tipovi i pasmine koza u svijetu; 4. Namjena koza; 5. Uvijeti držanja koza; 6. Divlje koze i prilagodba; 7. Anatomske i fiziološke osobitosti koza; 8. Reprodukcija koza; 9. i selekcija koza; 1o. Uzgojno-tehnološki postupci s jaradi; 11. Hranidba koza; 12. Proizvodnja mesa; 13. Proizvodnja mlijeka; 14. Proizvodnja vlakna; 15.0bjekti i oprema; 16. Bolesti koza.

Cijena knjige iznosi 250,00 Kn, a narudžbu možete izvršiti na adresi Hrvatska mljekarska udruga, llica 31/111,tel/fax: 01/4833-349 i e-mail: hmu@zg.hinet.hr

Mljekarski list 12/2002.

UKOJOJKLASI MLIJEKO

Ktasa Broj mikroorganizama / mi.

E < 50.000

I 50.000 • 100.000

li 101.000• 400.000

Ili > 400.000

21. Pravilnika o svježeg mlijeka

Sredstva za pranje muznih laktofriza, bazena i mljekovoda

lužnato sredstvoza svakodnevno pranje

calgonitLR

cal- s

al nit

lužnato sredstvo s dodatkom klora

kiselo sredstvoza uklanjanje kamenca

Sredstva za njegu vimena

konc. l: 100 C fnje~a vimena prije muž.njt:" 1

calgodip

konc. na baz.1gl1reuna 1.10 (n1cgavimena po h1 muž.n1c)

melk creme-balzam za n1e u vimena

DISTRIBUTERI :

ISTRUVET Zagreb (01 658 90 62)

TRGOPROM servis Sv. I. Žabno (048 851 474)

AGROSIP Gornji (040 858 430)

BRAZDAVirovitica (033 725 994)

SJEMENARNAZAGREB(0124 05 200)

PZ NAPREDAKŽupanja (032 840 162)

ACROOPSKRBA!\1ATEJ Zagreb (01 23 08 261)

AGROTRG Lipovljani (044 676 690)

AGRORASINJARasinja (048 837 400)

OROZ PHAR1'v1Pleternica (034 251 053)

POLJOVET (031 814 274) i osude boljerpskrbljene poljoprivredne i vetermarskeljchm1e

EPiše: Antun dr. vet. med.

L pPosljednjih su se godina mlijeka uvjerili na primjeru mnogih europskih zemalja kolike štete mogu nanijeti zarazne bolesti. tih bolesti, efikasnim preventivnim mjerama mjerodavnih službi (prvenstveno veterinarske), nije se pojavila u Hrvatskoj. Da bi obnovili stado, moraju kupovati životinje, no postoji da kupe inficiranu životinju preko koje mogu zaraziti stado. Zbog toga opisati postupke koje bi mlijeka morali poduzeti kako bi unos zaraznih bolesti u stado.

Karantena štiti stado

Zarazne bolesti najlakše unose u stado novonabavljene (kupljene) životinje, pa da bi umanjili rizik od kupnje zaraženih životinja ili kako bi ih pravovremena otkrili potrebno je:

1. kupovati životinje iz zdravih uzgoja

2. prilikom kupnje pregledati cijelo stado i pokušati sumnjive (bolesne) životinje

3. raspitati se o prijašnjim bolestima unutar stada ne mora govoriti istinu)

4. životinji koju kupujete temeljito pregledajte usta, kožu, zglobove, vime, testise

5. poželjno je da veterinar pregleda životinju

6. za kupljene životinje obvezno tražite veterinarsku svjedodžbu (zakonom propisanu)

7. kupljene životinje držati 30 dana u zasebnom objektu (karantena) da se postupno naviknu na novog vlasnika i hranu, i da se u tom periodu eventulane bolesti

8. pozvati veterinara da još jednom pregleda životinju prije puštanja druge životinje

9. u tom periodu potrebno ih je tretirati antiparaziticima, ako ih prijašnji vlasnik nije tretirao ( i obrezati papke)

Navedenim mjerama smanjit opasnost od zaraze stada. Cijena usluge veterinara minimalna je u odnosu na štetu koju može izazvati zaražena životinja. primjeri zaraze stada je kupnja bolesnih ili ovnova za rasplod, stoga je potrebno najmanje mjesec dana prije pripusta nabaviti rasplodnjake kako bi imali dovoljno vremena provjeriti njihovo zdravstveno stanje.

Ljudi mogu prenijeti zarazu!

Poznato je da se mnoge zaraze iz stada u stado mogu prenijeti na i zbog toga treba nepotrebno kretanje drugih ljudi po staji. Nedavno se u jednom uzgoju koza u sjeverozapadnoj Hrvatskoj pojavio zarazni ektim, a u uzgoj nisu uvedene nove životinje. uzgoj je posjetila delegacija druge regije i pritom je na ili unesena zaraza.

U pojave zarazne bolesti u selu, nemojte gledati bolesne životinje da ne donesete u vlastiti uzgoj. Vlasnik oboljelih životinja ne smije u druge uzgoje dokle god su zaražene njegove životinje da ne bi i sam prenosio zarazu. Važno je znati da nisu sve zarazne bolesti iste i ne šire se na isti (ili se ne šire), pa je potrebno tražiti savjet veterinara!!! Navedenim mjerama unos parazitarnih bolesti u stado.

Piše: mr se. Ana

Na kraju 2002.

svima nam je poznat cilj "

MAKSIMALNA KVALITETA"!

Stoga saznajmo nešto o kvaliteti

KVALITETA(lat.qualitas) = svojstvo, nekestvari, odlika, i sposobnost. kvalitetan,-tna,-tno= kojijedobrekvalitete,kojaimadobreosobine

Kako se misao o kvaliteti razvijala kroz povijest ! ! !

Stari narodi i p.jihove kulture (Arapi, Babilonci, Zidovi, Grci, i Rimljani) bili su poznati po proizvodnji i trgovini.

Prije 4.000 godina, bankari su novac uz kamate malim poduzetnicima. Njihovi su proizvodi vrlo bili od loših materijala i loše izrade pa se tako pokušalo varati

Babilonski kralj Hamurabije, godine 400. prije Knsta, napisao je i izdao tristo zakona s namjerom da zaštiti i male privrednike od prijevare.

Njegovi zakoni uklesani u 2,25 metara visoke mramorne stupove, iako istrošeni utjecajem vremena, i danas se u muzeju LOUVRE u Parizu.

Glede kvalitete proizvoda i usluga te zaštite zakoni su bili izuzetno strogi, a državne su institucije prisiljavale na kvalitetnu proizvodnju.

Da je postajala odgovornost tj. svijest o kvaliteti proizvoda, i segment jedne uredbe iz toga vremena za zanatstvo.

Zlatari i srebra imali su pravila. Sve srebro trebalo je biti kvalitetno dobro, kako bi bilo dostojno da nosi znak grada. Zlato ispod 16 karata nije se smjelo za trgovinu, a samo je po narudžbi bilo

dozvoljeno spustiti se do 14 karata. Svakih 6 mjeseci zanatstvo je imenovalo dva majstora u svojstvu kontrolora zlata i srebra, a oni bi se s vremena na vrijeme pojavljivali u svim radionicama te ispitivali sadržaj plemenitog metala u predmetima i lomili sve ono, što nije imalo ·propisanu te kažnjavali majstore. Tko bi u zlatu i srebru zbog prijevare podvaljivao bakar, cink, olovo, ili željezo, kažnjavan je tjelesno i materijalno. Tko bi neplemenite metale prodavao kao plemenite, tom su vezali ruke i noge i utapljali ga u Dunavu.

Godine 1879. (cit. "General Regulativ") firme Friedrich Krupp, da je svijest o kvaliteti razvijana i u 19.

Kod svih postrojenja, kako u pogonima radionica gledano, tako i pojevalja kao osnovni zakon pred imati cilj da tvrtka treba proizvoditi uvijek i što je savršenije.

Kako bi se postigao ovaj cilj, imaju se nabavljati sirovine i materijali nikad do kvalitete, te se nadalje mora brižljivo paziti da budu najsvrsishodniji strojevi te da se primjenjuje, ako je to savršena metoda izradbe.

Nadalje se s brižnom pažnjom, kako u planiranju, tako i u izvedbi i kontroli, trba obratiti pažnja na to da ne nastupe zastoji, da se ne dogode nikakva te da svim nastalim potrebama bude na vrijeme udovoljeno.

O vrijednosti kvalitetnog rada. govori citat Roberta Boscha.

Najbolje što se može proizvesti uz dobru volju nakon zrelog promišljanja i detaljnih pokusa s najsavršenijim sredstvima i iz najboljih sirovina je upravo dovoljno dobro da nosi ime «BOSCH».

_Tako_ pojam i kvalitete procesa pr01zvodn1e, prerade i usluga postaje sve jasniji. vezan uz kvalitetu

Mljekarski list 12/2002.

MAKSIMALNA KVALITETA

bilježimo iz 1887. godine kada je Britanski Donji dom odredio da se svaku robu uvezenu u Englesku mora podatkom o njenom porijeklu.

Nastao je tako i poznati pojam "Made in Germany'', zamišljen kao a kasnije se pretvorio, i kao takav ostao do danas, u pojam kvalitete.

To je nametnulo potrebu osiguranja kvalitete, a sam postupak osiguranja kvalitete postao je vrlo

Danas se sve više pažnje pridaje sustava osiguranja kvalitete i kontroli procesa proizvodnje, a zatim i samom proizvodu. Primjena dobre proizvodne prakse trebala bi rezultirati i kvalitetnim gotovim proizvodom korištenjem dobre sirovine i ispravnim procesom izrade proizvoda.

Svijest o kvaliteti sve više u zemljama jedinstvenog evropskog tržišta.

Niz godina, se gospodarstvo oslanjalo na visoku kvalitetu, ulagalo u visoku tehnologiju, ali i visoku razinu edukacija što je osiguravalo zavidnu kvalitetu.

Danas se, takav pristup kvaliteti proširio na mnoge zemlje europskog tržišta.

Izobrazba i osposobljavanje kadrova se promijenila i su zahtjevi za kvalitetom proizvoda i usluga.

Tako osiguranje kvalitete rada i proizvoda postaje prioritetni zadatak dobrog gospodarenja u svim djelatnostima, svim granama proizvodnje i prerade, a os~bito hrane i što je posebno važno ZA SVE VELICINE PROIZVODNJE.

Postavljeni su strogi zahtjevi i odgovornost za proizvod

Politika o kvaliteti i sustav kvalitete proizvoda moraju biti strateško pitanje, glavni zadatak svakog menagementa.

Na gospodarstvima koja se bave proizvodnjom mlijeka «mlijeko mora biti glavni proizvod«.

U našoj djelatnosti oduvijek se govori o kvaliteti, a posljednjih godinu dana se s "kvaliteta".

Posebno smo o kvaliteti govorili,u odredbi "PRAVILNIKA O KAKVOCI MLIJEKA" koji minimalne uvjete kojima, glede mora udovoljiti svježe mlijeko na tržištu odnosno prilikom isporuke iz gospodarstva.

se s pojmom kvalitativnog razreda (klasa mlijeka) kojemu, na osnovu pokazatelja mlijeko pripada. Itekako nam je dobro poznato da kvaliteta može biti dobra ili loša, prihvatljiva ili neprihvatljiva, ili ali i izvrsna.

Nadamo se da dilema više nema.

Na tržištu je opstati jedino s proizvodom ili uslugom kvaliteta odgovara zahtjevima i kupaca i korisnika usluga.

Kvaliteta proizvoda postaje uvjet za egzistenciju, uvjet za ostvarivanje dohotka.

Da bi to bilo potrebno je stalno u kontinuitetu osiguravati dobru proizvoda ili usluga.

Tako i u proizvodnji mlijeka kontinuirano (stalno) visoka proizvoda postaje element uspješnosti svakog našeg poljoprivrednog gospodarstva koje se baviti proizvodnjom mlijeka, ali i element uspješnosti proizvodnje mlijeka i postizanja dobre proizvoda.

Kako sagledavamo kvalitetu, znamo li uistinu što je kvaliteta i što pod kvalitetom podrazumijevamo?

Kada govorimo o kvaliteti razmišljamo i o cijeni kada smo kupci a ako smo razmišljamo o kvaliteti vrlo malo ili gotovo nikako iako smo svjesni da naš proizvod, usluga ili rezultat rada biti ocijenjen. se misli da bi za loš razultat (kvalitetu) trebao biti kriv netko drugi.

Svi smo kupci u svakodnevnom životu, a u vlastitom gospodarstvu smo proizvoda ili usluga i želimo da netko udovolji našim zahtjevima.

Postoje kvalitete.

Definicija prema DIN 55 350 DIO 11:

"Kvaliteta je ukupnost karakteristika i osobnosti nekog proizvoda ili neke djelatnosti, koje se odnose na njenu sposobnost da udovolji zahtjevima."

"Kvaliteta je prvo i najvažnije."

"Kvaliteta mora biti usmjerena prema zahtijevima kupaca."

"Kvaliteta je kada se vrati kupac, a ne proizvod."

Ova definicija vrijedi i pri isporuci mlijeka. su vrlo s problemom loše mlijeka koje ne mogu a Mljekarski List 12,2002.

sve završava izrekom: "Mlijeko mi je To da se za kvalitetu treba boriti.

Kao što svaka tvornica mora razvijati kvalitetu svojih proizvoda i usluga, tako i svako naše poljoprivredno gospodarstvo morati odrediti razinu kvalitete koju želi i koju može i na taj ostvariti i dohodak. Pri tome treba voditi da kvaliteta bude stalna i stabilna, dakle što bolja, kako bi mlijeko kao proizvod gospodarstva bilo prihvatljivo na tržištu.

Kao što velike tvornice grade vlastite sustave upravljanja kvalitetom tako je neophodno da svako malo gospodarstvo gradi svoj pristup i upravljanja vlastitom kvalitetom proizvoda, što rezultirati financijskim efektom.

ZA TO JE UPRAVO SADA PRILIKA KROZ

FORMIRANJA CIJENE MLIJEKA I SVRSTAVANJA MLIJEKA U KVALITATIVNE RAZREDE

Kvaliteta nije ništa novo, ona je poznata i prepoznatljiva, ona je "besplatna", a donosi profit, samo su nas u tome ometala nestabilna vremena u kojima smo samo promatrali kako se i u nama susjednim zamljama s kvalitetom" i mislili smo da mi još uvijek imamo vremena.

Jfljekarski list 12/2002.

MAKSIMALNA KVALITETA

Sada moramo rješavati koje su, glede kvalitete, neke susjedne zemlje riješile prije 10, 15, 20 pa i više godina.

Kao što vidimo nije nas zaobišla problematika kvalitete pa se pokušajmo s njom te maksimum i to "od prve - bez greške".

Pritome nam uvijektreba biti na umu da se bavimoplemenitom da proizvodimohranukojom stolove a to su velikevrijednosti

Uvaženi mlijeka, CtJen1eni dragi Mljekarskog lista! Ovim se u posljednjem ovogodišnjem broju Mljekarskog lista opraštamo od 2002. godine, nimalo jednostavne, ali ipak uspjšne.

Imamo naš sustav kvalitete mlijeka i naš Laboratorij !

Vjerujemo da smo potaknuli razvoj misli o kvaliteti i inicirali kreiranje Vašeg individualnog pristupa i sustava kvalitete mlijeka u gospodarstvu, s1 kojim želimo da u Novu godinu.O

z Z IT NE D G V D 2 10.

Piše: doc. dr. se. Zoran

Osvrt na proizvodna obilježja i razvojnu sposobnost

Proizvodnja mesa i kravljeg mlijeka u Hrvatskoj organizirana je u 110.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, od koji se oko 61.000 bavi tržnom proizvodnjom kravljeg mlijeka.

S gospodarskog stajališta, a kao dobar pokazatelj slabe razvojne sposobnosti našeg govedarstva valja kako gotovo 2/3 ima manje od 3 grla u osnovnom stadu, a tek 200 gospodarstava posjeduje više od 15 muznih grla.

U proizvodnji i isporuci mlijeka mala, nerazvijena obiteljska gospodarstva. Ovih do 10 litara mlijeka godišnje ima 52.119 ili 50,89% ukupnog broja, a godišnje za tržište svega 3.412 litara po jednom ili dnevno 9,35 litara mlijeka. Iako je ova grupa najbrojnija (85,44 %), u ukupnom otkupu mlijeka sudjeluje samo sa ukupno otkupljenih 50,89 % mlijeka s godišnjom isporukom mlijeka iznad 10.000 litara ima svega 14,56 % (8.881 gospodarstava), a ova kategorija u ukupnom otkupu sudjeluje sa 49,11 % otkupljenih mlijeka. Ova grupa ima godišnju isporuku mlijeka od 19.327 litara ili dnevnu isporuku mlijeka od 52,95 litara. Godišnji prosjek isporuke mlijeka tijekom 2000. godine svih iznosi 5.729 litara mlijeka ili dnevno 15,69 litara, što ukazuje na nepovoljnu proizvodnu strukturu. gledano, nakon ulaganja 1 državne potpore u govedarsku proizvodnju nakon broja grla i proizvodnje, posljednjih nekoliko godina je došlo do ponovne stagnacije. Osnovni uzroci takvog kretanja se mogu podijeliti na organizacijskoekonomske, socio-ekonomske, tehnološke, tržišne i

S organizacijsko-ekonomskog stajališta je

važno da se govedarskom proizvodnjom, koja proizvodnju mlijeka, bavi veliki broj gospodarstava u Hrvatskoj. Ona se razlikuju po tehnologiji proizvodnje, kapacitetima i mjestu mljekarske proizvodnje u ukupnom poslovanju Gotovo 90% gospodarstava s muznim kravama (do 6 grla) ostvaruje prihode od mlijeka dostatne tek za osiguranje egzistencije. Vrlo im 1e poljoprivreda samo dopunsko zanimanje. Takva gospodarstva u povoljnijim uv1et1ma (bolji odnos inputa i outputa) svoje kapacitete za nekoliko grla, ali ih isto tako u relativno kratkom vremenu zbog kolebanja na tržištu mogu smanjiti na prijašnju razinu. Loša organizacija rada (visoki utrošci ljudskog rada i manja primjena strojnog rada) u proizvodnji mlijeka i proizvodnji vlastite hrane dodatno djeluju na loše ekonomske rezultate ovog dijela mlijeka u Hrvatskoj. Mljekarska proizvodnja, kao jedini izvor prihoda dostatan za osiguranje egzistencije cijelom ustrojena je na manje od 10% gospodarstava koja posjeduju više od 7 muznih krava. Poslovanje takvih gospodarstava je utemeljeno na relativno ekonomskim

Grafikon 1: osnovnog stada po 10-15 krava 4-9 krava34% 4% "--.. -16 i višekrava 1%

broja ovih gospodarstava su: i ekonomska zastarjelost poljoprivrednih objekata i opreme, nedostatak vlastitih sredstava za potrebna ulaganja, nedostatne proizvodne površine i sl.

Socio-ekonomski koji djeluju na postojanje broja gospodarstava s relativno malom proizvodnjom posljedica su funkcioniranja gospodarstva kao ponajprije društvene kategorije, a tek poslije kao poslovnog sustava. Naime, u znatnom dijelu gospodarstava je poljoprivreda života, a ne poslovn~ djelatnost namijenjena stjecanju prihoda i osiguranju egzistencije. Posebice se gospodarstva s manjim proizvodnim kapacitetima · povode emotivnim, a ne ekonomskim motivima kada zadržavaju 1-3 grla s tržišno minimalnom proizvodnjom mlijeka.

S tehnološkog stajališta, ogramcava1uci razvitka intenzivne proizvodnje mlijeka na - obiteljskim gospodarstvima je niski stupanj iskorištenja proizvodnog potencijala. proizvodnja mlijeka je oko 2.200 litara po grlu, a osnovni razlozi tome su smještaj i ishrane goveda. je u relativno malom osnovnom stadu (3-8 grla) nekoliko pasmina tehnološkog potencijala, a za sve se primjenjuju iste mjere smještaja, ishrane iskorištavanja.

Tržišni mehanizmi u mljekarske proizvodnje su posljednjih 30-ak godina usmjereni na štetu privatnih mlijeka. U ratnim i inflacijskim godinama je narušen odnos cijena inputa i outputa. popravljanje uvjeta za intenzivnu tržnu proizvodnju je nastala nakon državne intervencije u politike otkupne cijene mlijeka 1995. godine.

U razdoblju od 1996. do 2000. godine za razvitak govedarske proizvodnje iz sredstava državnog odobreno je oko 135 milijuna kuna, što je oko 32 % ukupnih kreditnih sredstava od gotovo 425 milijuna kuna. Za kupnju rasplodne stoke, te objekte i opremu u govedarstvu kredit je dobilo oko 4 korisnika. Iako se radi o sredstvima u našim uvjetima, valja napomenuti da je nedovoljno istaknuta razvojna komponenta

Grafikon 2: Struktura korisnika poticaja za predano mlijeko po godišnjim mlijeka

od 30.000 do 70.000 1,5% od 10.000 do 30.000 12,7% - više od 70.000 0,3%

Mljekarski list 12/2002.

Izvor:Premapodatcima P. 1 LURA 2001.g

kreditiranja govedarstva. Naime, sredstva po korisniku kredita za rasplodnu stoku su nešto od 20 kuna, što osigurava sredstva za kupovinu dva rasplodna grla. Isto tako, vrlo je malo kredita odobreno za izgradnju suvremenih objekata i ustrojavanje govedarskih farmi, jer se dio odnosi na tehnološki smještajnih prostora s manjim osnovnim stadima.

odnose u našem gospodarstvu i položaj poljoprivrede u tom sustavu, mora se kako se radi o vrlo visokim i sredstvima. Upitna je ponekad ispunjavanje gospodarske opravdanosti trošenja poticajnih sredstava u odnosu na njihovu nesumnjivu socijalnu važnost. Naime, ova sredstva koristi veliki broj obiteljskih gospodarstavamlijeka (prema od 58 do 65 gospodarstava), pa je iznos potpore mlijeka u razdoblju od 1996. do 2000. godine od oko 5.600 do gotovo 6.300 kuna po gospodarstvu. dio gospodarstava - korisnika državnih poticaja za mlijeko - posjeduje osnovno stado manje od 3 muzne krave, što je nedovoljno za utjecaj poticaja na ukupni dohodak gospodarstva. Kako upravo gospodarstva s manjim brojem grla bilježe nedovoljnu po muznom grlu oko 2 litara godišnje predstavlja manje od 30% od

Sredstva za pranje i dezinfekciju (muznih mljekovoda, hladnjaka za mlijeko i ostalog

P3 Asepto N - alkalno sredstvo za automatsko i pranje i dezinfekciju. • P3 Horolith N - kiselo sredstvo za automatsko i pranje• P3 Duett - praškasto, kombinirano (alkalno i kiselo) sredstvo za automatsko i pranje i dezinfekciju• P3 Unisept - praškasto, kiselo sredstvo za automatsko i pranje ujutro i • Zlatol MR-Fpraškasto, alkalno sredstvo za pranje i dezifekciju • P3 Veloucid - emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam - aktivna pjena za dezinfekciju vimena prije mužnje • P3 lo-Shield - Zaštitni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Gard - Mastitisprofilaksa.

ECOIAB

Henkel - ECOLAB Zagreb d.o.o. tel. 01 3651 383, fax. 01 3651 388, 5, 10 000 Zagreb, www.ecolab.com

potencijala, u nas simentalske pasmine), dijelu mlijeka državni poticaji ne koriste kao ravnotežni mehanizam dohotka nego tek "slamka spasa" za puko preživljavanje u narušenom odnosu prihoda i izdataka u poljoprivrednoj proizvodnji za obiteljska gospodarstva.

Kod ovih se nikako ne može promišljati o nekom razvojnom djelovanju državnih poticaja za mlijeko. Zato treba konsenzus kreatora agrarne politike, službi potpore i drugih subjekata u proizvodnji da sitna gospodarstva nisu temelj razvoja, pa ulaganja u njih nisu ekonomski opravdana.

Službe državne potpore razvitku govedarstva

Posljednjih pet godina su porasle aktivnosti prestrukturiranja starih i utemeljenja novih ustanova i službi kao potpore poljoprivredi. ovih službi nije s obzirom na vrlo velik broj te relativno male kvalitativne pomake u specijaliziranoj proizvodnji - posebice govedarskoj.

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS) koji djeluje putem županijskih podružnica ima važnu ulogu u širenju novih tehnologija i gospodarenja, te u prijenosu poljoprivrednih znanja i vještina, tehnika i sl. Služba je posljednjih nekoliko godina mnogo u kadrovske i opremljenosti, no djelotvornost službe je još uvijek manja od i potrebne. Broj savjetodavaca 7 po županijama ili 3-4 na sto obiteljskih gospodarstva) i djelokurug sadašnjih aktivnosti nije dostatan za utjecaj ove službe na razvitak hrvatske poljoprivrede i prilagodbu suvremenim kretanjima i tržnom gospodarstvu. Isto tako, u okviru djelovanja službe tek je manji dio ukupnog broja obiteljskih gospodarstava. se da u razdoblju prijenos znanja, koja se temelje na i stranim i znanstvenim spoznajama, biti intenzivniji.

U za poslove selekcije, reprodukcije i zaštite djeluje nekoliko ustanova i službi.

Promicanje poslova selekcije u

dužnost je Hrvatskog selekcijskog centara (HSSC) koji provodi uzgojna-selekcijski rad na farmama putem županijskih službi. Služba sudjeluje u aktivnostima poticanja kvalitetnih rasplodnih grla goveda ·i provedbi kreditiranja ženskog podmlatka, te tova junadi. U govedarstva ostvaruje najbolje rezultate, a u ekspanziji je selekcijski rad u i kozarstvu ..

Centar za reprodukciju u Hrvatske te centri za umjetno osjemenjivanje u Osijeku i Sl. Brodu nadležni su za proizvodnju i promet sperme rasplodnjaka za umjetno osjemenjivanje, testiranje rasplodnjaka te suzbijanje neplodnosti. Njihov razvoj je stagnantan, se potreba uspostavljanja organizacije u spoju službe za selekciju i reprodukciju, su one po svom karakteru nedjeljive. ·

Veterinarsko-zdravstveni pregled i nadzor nad U:?'.gojemstoke i proizvodnje obavlja veterinarska služba. U nadležnosti veterinarske službe, koja je razmještena po svim županijama, je i provedba mjera veterinarsko zdravstvene zaštite radi širenja i suzbijanja zaraznih bolesti životinja, nadzor nad prometom, preventivna cijepljenja, ispitivanja i sl.

Jedan od uspješnog planiranog razvitka govedarske proizvodnje je ovih službi potpore. Pritom svakako treba uskladiti aktivnosti svih službi, posebice pri korištenju sredstava namijenjenih govedarstva. U posljednjih desetak godina se, ulaganjima i provedbama broja projekata razvitka govedarske proizvodnje, djelovanje navedenih službi zbog objektivnih i subjektivnih razloga nije pokazalo dovoljno efikasnim i nije ujecalo na ozbiljniju promjenu proizvodnje u pravcu proizvodnosti proizvodnje mlijeka i prirasta mesa) po grlu. Stupanj Programa u velikoj mjeri ovisi o stupnju djelovanja svih službi potpore uz što treba vezati i bolje djelovanje u praksi rezultata znanstvenih istraživanja (instituti i fakulteti).

Ml_jekarskili.st 12/2002.

U nastojanju održanja tradicije :& izdavanja kataloga bikova, HSSC je .i ove -o godine u rujnu izdao novi katalog.

Katalog bikova sadrži 53 stranice u boji l5 sa slikama bikova, njihovim osnovnim ra podatcima, podatcima o podrijetlu, kao i podatcima o testovima na meso ili mlijeko ..o ako je bik testiran. Prezentacija kataloga ,'I! \.J bila je na 10. i Q,) a: gospodarskom saimu Bjelovar-Gudovac 2002.

Tablica,J. Vlastiti proizvodnirezultati tri elitna bika

Ime bika i HB dne.prirast (g) UV za prirast Index bika

U ovom katalogu su informacije i proizvodni rezultati 74 testirana bika simentalske pasmine i 11 bikova holstein fresian pasmine.

Bikovi simentalske pasmine rezultat su usmjerene oplodnje bikovskih majki i

Bikovi holstein fresian pasmine prikazani u katalogu uglavnom 1z kvalitetnog inozemnog uzgoja.

U katalogu su prikazani i bikovi koji nisu više živi, a njihovo se sjeme zbog visoke kvalitete i

T.1b/ica 2: 5 najboljihbikovau testuna

Imebika Bel-7251Horfred-7183Pero-7131Raul-n98Sorbon-7189

Broj 28 274

dalje koristi, ali i mladi bikovi koji se nalaze u fazi progenog testiranja (testiranje na vlastitom potomstvu).

8 bikova simentalske pasmine ima i ocjenu «Linear scoringa« tj. ocjene za 20 svojstava linearnih osobina koje nam pomažu pri odabiru kvalitetnijeg rasplodnjaka

U katalogu se osim elitnih bikova nalaze i bikovi I.A, I., II. i III. klase.

U tablici 1. su vlastiti proizvodni rezultati tri elitna bika iz uzgoja koji imaju završen performance test u testnoj stanici V araždin

To su ·proizvodni rezultati koje su bikovi ostvarili u periodu perfom~nce testa u razdoblju od 120-365 dana . Iz prikazanih podataka vidljivi je da je najbolje rezultate u tom razdoblju postigao bik Pero u vlasništvu «Centra za To je bik koji ulazi u elitnu (E) klasu bikova kod kojeg je procjena RUV progenim testom na na osnovu podataka o prvoj laktaciji od 162 a test na tovne osobine i mesnatost na temelju podataka njegovih 11 sinova. Ukupan broj goveda u Hrvatskoj lagano opada, ali broj · uzgajatelja koji se u provedbu uzgojno selekcijskog rada sve više raste, što pozitivno na kvalitetu provedbe testiranja

Ovaj katalog je rezultat rada

Tablica 3: 5 najboljihbikova u testu na tovna i svojstva

Imebika Bel-7251Horfred-7183Madrid-7320Pero-7131Remi-7342

Dne.prirast(g) 1368 1371 1441 1466 1540

109,94 111,89

59,17

61,63

list 12/2002.

Centra za reprodukciju u · HrvatskeZagreb, Centra za Osijek, Centra za - Slavonski Brod, Centra za reprodukciju perfomance test Varaždin, Agronomskog i Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, te Hrvatskog selekcijskog centra.

Bik Pero HB 7131

U Drenovcima, mjestu l? kraja nedaleko Županje, 06. listopada 2002. a. godine održana je izložba '6 pod pokroviteljstvom Ministarstva polja- u a, privrede i šumarstva i Vukovarska - sric: -~ jemske županije.

I Ovo mjesto okruženo sa osam sela Cvelferije je naselje o kojem prvi povijesni zapisi datiraju još iz aS 1484.godine. Oduvijek su spominjani kao ii: lokalni centar, sve od vremena vojne krajine i stolovanja XII. kompanije Brodske regimente, pa do stjecanja hrvatske nezavisnosti kada Drenovci postaju sjedište novoustrojene Ovo bogato je

šumskim i ratarskim resursima, ali je u nedostatku industrije ostalo nekako po strani i nema neku gospodarsku važnost. To ipak ne vrijedne ovog kraja da marljivo rade na svojim gospodarstvima i prikažu rezultate svog rada na ovoj izložbi u vidu izloženih grla kvalitetne rasplodne stoke. Sva izložena grla su uzgojna selekcijskim radom provedbe na

Vukovarska - srijemske županije datira još iz 1965. godine 29 krava u tzv.

"Z" kontrolu.

Organizatori ove izložbe bili su Hrvatski

Mljekarski list 12/2002.

Šampionka izložbe,krava Rogažb 12005535, vlasnikMarijan Županja

selekcijski centar, selekcijska služba Vukovarska - srijemske županije, Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu - odsjek Vukovarska - srijemske županije i Drenovci.

Prigodnim govorom Izložbu su otvorili odbora u sastavu Miroslav Pažur, doministar u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, Nikola Šefer, Župan vukovarskasrijemski i Krešimir Kuterovac, ravnatelj Hrvatskog selekcijskog centra.

Na izložbi su predstavljene kolekcije goveda simentalske i holstein friesian pasmine, i to:

kolekcija steonih junica simentalske pasmine sastavljena od pet kvalitetnih steonih rasplodnih junica.

kolekcija mladih . krava simentalske pasmine sastavljena od pet krava kolekcija ostalih krava simentalske pasmine sastavljena od jedanaest krava starosne dobi.

- kolekcija steonih junica holstein friesian pasmine zastupljena sa svega tri grla, vlasništvo d.d. u - farma Bošnjaci.

- kolekcija mladih krava holstein friesian pasmine sastavljena od pet krava.

- kolekcija ostalih krava holstein friesian pasmine zastupljena sa svega dvije krave vlasništvo d.d. u - farma Bošnjac/

- kolekcija goveda hereford pasmine sastavljena od pet grla, vlasništvo Radovana Kurtešanina iz Borova.

Pregled grla po kolekcijama:

1. u kolekciji steonih junica simentalske pasmine je junica Veronika žb 16011391 je majka u maksimalnoj laktaciji proizvela 6.408 kg mlijeka sa 3,5 % masti i 3,4% s pr~~jekom tri laktacije od 6.539 1 kg mh1eka sa 3,9% masti i 3,6%

Uzgajatelj ove junice je Marijan iz Županje.

2. u kolekciji mladih krava simentalske pasmine je krava Rumenka žb 16012030 koja je u· ostvarene dvije kontrole proizvela 14,1 kg mlijeka.

Prvonagradenakrava u kolekcijiostalihkrava simentalskepasmine Lasta žb 12007954, vlasnik Pejo Županja

Drugonagradenakrava u kolekcijimladih krava holsteinfriesianpasmineErnažb 35013555, vlasnik Leskovacd.o.o.,Vera,Daljska bb

Uzgajatelj ove krave je Mirka 1z Babine Grede.

3. u kolekciji ostalih krava simentalske pasmine je krava Lasta žb 120_07954 koja je u maksimalnoj laktaciji proizvela 6.736 kg mlijeka sa 3,4% masti i 3,3% s prosjekom ostvarene laktacije od 6.210 kg mlijeka sa 3,6% masti i 3,2%

V Uzgaj~telj ove krave je Pejo iz Zupanje.

4. u kolekciji mladih krava holstein friesian pasmine je krava Sabine žb 35013554 koja je u ostvarene tri kontrole proizvela 23, 1 kg mlijeka.

Uzgajatelj ove krave je Leskovac d.o.o. Vera, Daljska bb.

Šampionsko grlo izložbe, krava Roga žb 12005535, birano je iz kolekcije ostalih ·krava simentalske pasmine. Ta krava je do sada otelila pe:_ teladi, maksimalnu proizvodnju od 8.380 kg mh1eka sa 3,9% masti i 3,4% ostvarila je u laktaciji, a pr~~Jek ostvarene laktacije iznosi 6.876 kg mlijeka sa 3,8% masti i 3,5%

·

V Uzgajatelj ove krave je Marijan iz Zupanje.

Krava šampionka je od strane HSSC-a šampionskim zvonom i diplomom, te i naturalnim nagradama sponzora.

Ml,jekarski list 12/2002.

Svako grlo dobilo je diplomu HSSC-a, i naturalnu nagradu sponzora, a za izložene kolekcije u kojima nije bilo birati grlo zbog malog broja grla po kolekciji, vlasnicima je zahvalnica HSSC-a za sudjelovanje na izložbi.

Pored izloženih grla goveda, izložene su bile kolekcije konja lipicanske pasmine iz Konjogojske udruge Otok, Stari Županja i Babina Greda, te kolekcije ovaca safolk i wirtenberg pasmine, kolekcije koza pasmine francuska alpina i sanska i kolekcija svinja raznih plemenitih pasmina.

MLIJEKORASTE

Ova izložba, iako se po broju izložbenih grla svrstava u manje izložbe, je sama po sebi jer je u njoj sadržano puno truda, volje i nastojanja ovog lijepog slavonskog kraja. Bez njihova truda i izraženog natjecateljskog duha ona se ne bi mogla održati, kao uostalom · niti ijedna druga izložba.

I zato, velika hvala, ostanite i dalje uporni u nastojanju za što i kvalitetnijom proizvodnjom koju ako bude volje i prezentirati na izložbi i dogodine.

RAZMIŠLJANJATERENSKOGAGRONOMA

NAPOLJU, /A (MJ~ QD

kukuruza: kukuruz se izgleda tužno, a na susjednoj parceli izgleda normalno.

Zemlja na našoj parceli mora imati najmanje dvije sposobnosti:

1. da zadržava i unesena hranjiva iz stajnjaka, gnojnice, gnojovke ili ( NPK gnojiva).

2. da što duže zadržava vodu, odnosno vlažnost.

zapravo, mjerimo plodnost tla ?

Plodnost tla mjerimo visinom prinosa i kvalitetom proizvedene krme.

Cime mjerimo hranjiva u tlu i stanje tla ?

Kemijskom analizom uzorka tla! S jedne parcele možemo uzeti samo jedan uzorak tla ili dva, ako parcela pokazuje plodnost.

Da bismo na našim poljima proizveli što više, biljke koje uzgajamo moraju u tlu imati dovoljno hranjiva i vode. hranjiva u tlu + voda, plodnost tla. Svake godine, s prinosom proizvedene krme, iz tla odnosimo hranjiva, smanjujemo plodnost tla. Tijekom godine plodnost tla se smanjuje i ispiranjem hranjiva, jer oborinska voda odnosi dio hranjiva ili ga iz gornjih slojeva ispire u dublje do kojih ne prodire korijenje biljaka. S gnojidbom naših parcela hranjiva natrag u tlo, pa možemo plodnost tla zadržati na razini, a možemo ju S druge strane, tlo moramo takvim da što bolje zadržava i unesena hranjiva, i da što duže zadržava vodu. ·

Znamo i sami da se na jednoj parceli zemlja brže suši i brže ispuca negoli na nekoj drugoj. Nedostatak vlage se osobito kod

Mlfekm·ski li.st 12/2002.

Sonde za uzimanje uzoraka zemlje za kemijsku analizu imaju sve ispostave Poljoprivredne savjetodavne službe i svaki savjetnik vam rado uzeti uzorak zemlje.

Moja je preporuka svima koji se ozbiljnije bave proizvodnjom mlijeka da godišnje daju na analizu bar jedan uzorak zemlje. U suvremenoj tehnologiji i suvremenom gospodarenju u razvijenim zemljama farmeri svake godine sa svake parcele daju zemlju na kemijsku analizu, da bi znali stanje tla, te koliko treba u tlo dodati kalcija (Ca) odnosno vapnenca ili vapna, te ostalih NPK hranjiva. Kemijskom analizom se i stanje humusa - organske tvari - u tlu. Humus je jedan od najvažnijih zadržavanja vode u tlu za vrijeme sušnog razdoblja.

Gnojidbom parcela istovremeno gnojimo

V Naš mo!o za prosinac: - NASE ZEMLJISTE - TLO - PLODNO

MANJE PLODNO, JOŠ MANJE PLODNO IZBETONIRAJMO NAŠA GNOJIŠTA

biljke i tlo. Tako se iz gnojiva· biljke direktno hrane, a istovremeno stajski gnoj popravlja kemijska, fizikalna i biološka.svojstva tla. Vrlo je bitno da znate:

1. Barem 50 % dušika (N) iz KAN-a i UREE i ostalih NPK gnojiva koji unosite u tlo, izgubi se i ne sudjeluje u prinosa.

2. Tlo je živi organizam. Na površini od jednog hektara u sloju ima 3 000 do 4000 kilograma mikroorganizama (bakterija i gljivica) koji žive na organskoj tvari u tlu.

3. Da nema tih mikroorganizama, hranjiva iz stajnjaka (kao i ostale organske tvari) uglavnom ne bi bila dostupna biljkama.

4. Što je u tlu više organske tvari, a time i više mikroorganizama, je zadržati u tlu (od onih 50 %) inineralnog dušika koji biljke u toku vegetacije ne iskoriste i koji naprosto izgu!>imo.

Sto je to organska tvar ?

Zbog neznanja se prema organskoj tvari vrlo ne odnosimo pažljivo.

Organsku tvar na našoj parceli sav stajnjak koji tamo dovezemo, sva slama i kukuruzovina koja ostaje na parceli, svi ostaci biljne mase nadzemnih i podzemnih dijelova biljaka.

Potrebno je uspostaviti ravnotežu izmedu iznošenja hranjiva i unošenja biljnih hranjiva u tlo.

Llebig je još davne 1841. godine napisao biljne proizvodnje: « Sve ono što je izneseno iz tla mora u njega biti u potpunosti Jednostavno Sve ono što si u toku godine pokupio sparcele, moraš natrag i vratiti. Sve, osim onoga što je otišlo s mlijekom i mesom». Sav fosfor ( P ), kalij ( K ), kalcij ( Ca ), magnezij (Mg), te dio dušika ( N) i sve ostalo što su biljke uzele iz tla. ·

Napominjem, dio dušika, jer je on jedini

element koji ima prošireni krug kretanja: zrak, tlo i biljka, životinja i staja te ponovno tlo i zrak, odnosno gubi se i isparavanjem u plinovitom stanju, dok to s drugim elementima nije Dušik je jedini element koji iz zraka dolazi u tlo, a svi se ostali elementi kao biljna hranjiva nalaze u tlu.

Ove elemente zovemo makroelementi (veliki elementi) jer se oni pojavljuju u mnogo a i za razvoj biljke potrebni su u ili velikim u odnosu na mikroelemente (male elemente) kojih u tlu ima manje, a biljkama su potrebni u sasvim malim željezo, cink, bakar, mangan, molibden, cobalt, bor i drugi. sve što je s parcele, odnosno iz štale otišlo s mlijekom i mesom ili isparilo (dušik), ne možemo više stajnjakom vratiti na parcele.

Ovo nazvati gubitak broj jedan. Ovaj gubitak moramo nadoknaditi masom NPK-a gnojiva i kalcija (vapno).

Gubitak broj dva nastaje u našem dvorištu, na gnojištu.

Izbetoniraj i obzidaj s tri strane gnojište, a ispod njega ili pored njega iskopaj i izbetoniraj jamu za svu iz štale + svu oborinsku vodu koja padne na gnojište i koja ispire stajnjak.

Sve što pokupiš tijekom godine na polju i dopremiš doma, a kroz staju, moraš i vratiti na polje. Sve što se izgubi morat poslije kupovati.

Nemati izbetonirano gnojište i jamu za gnojnicu, isto je kao imati rupu na Rupu na odmah zatvaramo, a mnogo je rupa na gospodarstvu ako gnojište nije izbetonirano. i mineralnog gnojiva iscuri zrno po zrno.

Gubitak broj tri je ispiranje hranjiva iz tla, tj. koju voda stalno odnosi, ako u tlu nema dovoljno kalcija (Ca), odnosno vapna i dovoljno organske tvari - humusa. Ovaj _ se nedostatak može zakrpati jedino gnojidbom kalcijem, odnosno kalcifikacijom tla i stalnim unošenjem organske tvari odnosno biljne mase u tlo (stajnjak, gnojovka, zelena gnojidba).

O gnojidbi kalcijem - kalcifikaciji - u nastavku.

Zablude o gnojidbi stajskim gnojem

Gnojidbo~ stajskim gnojem ne povebiljnih hranjiva na našim parcelama. Sto si pobrao na polju to , natrag na polje.

Još uvijek potkradaju, parcele s dugogodišnjim livadama, a stajnjakom gnoje parcele pod pšenicom i kukuruzom, dvjema nisko profitabilnim kulturama, posebno ako ih za tržište proizvodimo na malome posjedu. K tome, te dvije kulture još dobro gnojimo dušikom iz UREE, a bez gnojidbe kalcijem. . cr_,

Ovo je izvanredno dobra tehnologija za zakiseljavanje t!a, odnosno snižavanje pH vrijednosti tla. Sto je kiselost tla to je rupa na našoj parceli za gubitak broj tri ispiranje hranjiva iz sloja s parcele ili u dublje slojeve tla. biljnih hranjiva na parcelama možete _jedino kupnjom mineralnih gnojiva NPK i Ca, a i stajnjakom kojega ste kupili od drugog gazde ( a oni koji prodaju stajnjak su dobre gazde).

Zbrojite sve tone mineralnog gnojiva koje ste kupili u zadnjih 10 ili 20 godina.

Za koliko ste ukupno plodnost vaših parcela ?

Kamo je nestao taj silni fosfor i kalij ?

U razvijenim zemljama sa suvremenom intenzivnom tehnologijom gdje su izbetonirana gnojišta pokraj staja i gdje se redovito gnoji kalcijem (vapnom), fosfor i kalij se više ne kupuju jer ih u tlu ima u sasvim dovoljnim Njihov sadržaj u tlu i biljkama kontrolira se kemijskim analizama. Kupuju ih samo onda kada njihov nivo padne ispod plodnosti tla.

U Nizozemskoj se proizvodnja NPK gnojiva planira na ukupnoj godišnjoj proizvodnji stajskog gnoja svih životinja. _

Mljekarski list 12/2002.

O i dezinfekciji u Vašoj -proizvodnji brinemo mi! IIWAGl~•Mtll _,, Di Wagnerd.o.o. _ TrgkraljaP. 6/11,10000Zagreb

tel: +385(0)1-4577 652,45 77264,45 73 037 fax:+ 385(0)1-4577264

e-mail:di-wagner@zg.hinet.hr

Johnsonmversey A o.n;sjustthebepwq

,----

(O u

>CI.)

Ovim posebno dragim tradicionalnim ukrašava se stol, a Virovski nezamisliv je bez «konglufa». se na badnjak (ili dan prije badnjaka). se u tipiziranoj okrugloj glinenoj posudi rebrastih stijenki. U sredini posude je vretenasta Zapremine je 1 kg, ima finu caklinu i zove se «KONGLUFENKA».

Negdar zdavnja, zdavnja podravske nabavljale su konglufenku od i Zagoraca koji su negda kružili podravskim selima i prodavali svoje proizvode. Te proizvode rijetko su prodavali za novce jer nije bilo, nego za žito prema slobodnoj pogodbi. Gazdarica bi donijela žito i nasula žita u posudu dva, tri puta.

Da bi se pripremio KUNGLOF» uzima se bijelo brašno najbolje vrste, od kojega se priprema «gibanica» (u Podravini «kvasnica»). 70 100 dag (ovisno o «konglufenke») brašna dobro se prosije u posudu prikladnu za miješanje. U masu brašna koje se rukom malo stavlja se najprvo malo soli 1 žlica) zatim finoga ulja (0,5-1dcl) ili masti ili svinjske). Germu staviti u otopinu kiseloga ili slatkoga mlijeka, dodati 1 žlicu kako bi se pospješila vrenje kvasca i ostavi na toplom. Otopinu s kvascem ulijte u brašno, dodajte jedno jaje, a zatim mijesite s mlakim mlijekom (slatkim ili kiselim) po potrebi. Mijesite tako dugo dok se na tijestu ne pojave i dok se cijela masa ne odlijepi od prstiju i od posude u kojoj se mijesi. Umiješeno tijesto ostavite u zdjeli, prekrijte krpom i ostavite da se odmori pola sata ako je na toplom, a ako je na hladnom onda i više od «pol vure».

Za to vrijeme, dok se tijesto odmara, pripremite nadjeve («filji»).

Za punjenje konglufa pri nam na Vire upotrebljavaju se orasi, («cvebe»), mak, pekmez. orasi tuku se vu «moždaru» (sekiram).

oreji se poliju («popare») vrelim mlijekom i u smjesu se doda malo slatkog vrhnja, jedno jaje, cimeta, naribana korica od limuna («lemone) i nekoliko kapi ruma. Tako je nadjev spreman za uporabu. Kada se tijesto odmori, razvaljajte drvenim valjkom («cepcom»).

Razmažite nadjev žlicom na dvije razvaljanog tijesta, potom ga savijte premažite

(mast, maslac) i jajetom da dobije finu caklinu.

«Konglufenka» se maže hladnom a namotani mlinac savija se u krug u obliku puževe i stavi u posudu. Odmara se otprilike pola sata, a se na laganoj vatri. _ Negdar zdavnja, dok so još funkcionerale krušne kunglofi su se s ostalim pekli u krušnoj

«Konglufu» je, uz zasijanu pšenicu i posudu s sjemenjem, sitnim novcima i savijamjesto na stolom.

On je ponos i dika svake prave

Na stolu, na istaknutom mjestu, stoji on za vrijeme blagdana, a se do blagdana Sv. tri kralja. Polovica «konglufa» može se pojesti na Novu Godinu i to u osvit zore I a druga polovica do Bogojavljenja (6.

Budite sretni - - Tak se je to, dragi moji, negda vu te prekrasne blagdane pripravljalo, a dišalo je z ralja i bilo je toplo i pretopio i bili so si okulu .. . okulu stola ... popevali so pesme i molili .. . Najljepša- od svih mojih spoznaja o obiteljskom bliigdanu, jest neopisivo ugodna radost i blagost Kao da u onim lijepim melodijama i Božji šapat:»Ja vas volim takve kakvj jeste ... Ne postoji ništa što morate Zelite li biti sretni, želite li biti ljubav, budite ljubav... Vi ste voljena Božje stvorenje ». I tada se svih onih i želim ... da na jedan sat imam ponovo pet g~dina, želim se mnogo i smijati i plakati ... Zelim radost i jednostavnost. Smijeh, san i glas ... i zadivljenost, bezazlenost i magiju .. .

Jer je Dijete, Dijete iz daleka i iz davnina, i današnje Dijete

Dijete koje živi u vama i u meni. Koje ustreptala iza vrata našeg srca, da se dogodi nešto prekrasno. Dijete koje nije nije realno, koje je jednostavno i veoma osjetljivo na

I zato, sretan vam i ovaj ... Budite u miru Božjem, ma što On za vas bio i ma kakvi bili vaši zadaci u ovoj životnoj zajednici. mir u svojoj duši... Uložite sve što imate i jeste i budite SRETNI!!!

Spavajte u miru i budite se s ... . . . Sve dok imate što raditi, dok imate koga voljeti, i dok se imate nadati, bit sretni ...

Djevica i

Piše: Stjepan dipl. ing.

U naših dragih Barbara koje nose ime ove svetice, smo opisati njen kratki život koji se završio smrti 4. prosinca 306. godine.

Rodila se u gradu Nicomedija (sada lzmit) na obali Mramornog mora, a nalazi se u današnjoj Turskoj. Otac joj je bio ugledan i bogat, imenom Dioskor, a priznavao je državnu pogansku vjeru.

carstvom vladao je car Maksimijan progonitelj prvih Lijepa i umna Barbara prihvatila je svom dušom zbog ju je otac zatvorio u kulu. Predveo ju je zatim pred suca Martinijana koji ju htjede lijepim nagovoriti da se pokloni kipovima bogova. da ona to nikako nije htjela predao ju

Evo kako je to opisao franjevac Francisko godine 1657.: » U opet preda se ju dojti,i stalnu u vjerikao i prvo našavši ju, grebeni gvozdenimi kožu i meso njena

žgati ter opet meštriti a da s njom vrieme gubi, joj glavu »Sada je došlo ono najžalosnije:kad joj je krvnik dignuo nad njen

Kare/a sv. Barbare:vslikani strop

otac, uzme krvnikov i sam, osobno, glavu, se tako caru umiliti. U taj iz vedrog neba udari munja u njega i on pade mrtav.Taj dramatski prizor naslikao je barokni umjetnik na slici pokrajnog oltara sv. Barbare u župnoj crkvi u Varaždinskim Toplicama. To se zbilo 306. Prema kratkom životopisu, su je uzeli za zaštitnicu od groma i vatre, a kasnije je zaštitnica topnika i Nju slave rudari.

Prve kapelice njoj u su u 12. i 13. i to:

U Šibeniku nasuprot katedrale, u T rogiru iza gradske lože te u Dubrovniku u zidinama što spajaju kule i Revelin je i kula sv. Barbare.

Kapela sv. Barbareu VelikojMlaki

U sjeverozapadnoj Hrvatskoj najljepša je drvena kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki 1642. a iznutra sva obojena najživljim bojama. To je najreprezentativniji primjerak drvene hrvatske arhitekture baroknog razdoblja. U Rudama kod Samobora župna je crkva s vitkim torL-----------' njem i okruglim sveO/tarna slika sv. Barbare tištem iz 17.

Selo Pokupski breg SUVREMENIKOMENTARISUSOVIHGOVORA

Piše: mr. se.

«A ovo je poganska Tko te želi slušati «? prekorava Petar, u Cezareji Primorskoj.

«Hajdemo tamo, na onaj ugao prema moru. Ondje govoriti» odgovara lsus. «Valovima?»

«I valove je Bog stvorio.»

Lud je onaj kojit vidjevši da je zdrav, sretan, kaže: Sto mi je potrebno? I tko? Nitko! Ništa mi ne manjka, dovoljan sam sam sebi; stoga Božji zakon i odredbe za mene ne vrijede. Moj zakon je što mogu, ne je li to dobro ili zlo.

Meni, meni, treba sve: tvornice, banke, hoteli, velika ... ; ne velika primanja, puno novaca. Meni treba najviše! Meni treba i vlast! Meni, mojoj oholosti, mojoj taštini, mojem sebeljublju jer ja sam tako važan, Ako meni bude premalo, otpustit višak radnika. To što oni nemaju, oni i njihova

ima drvenu kapelicu s krilnim oltarom. Na vinorodnim brežuljcima kod Vinice diže se barokna crkva sv. Barbare.

Sjajnu crkvu sv. Katarine u Zagrebu resi kapelica sv. Barbare kojoj je grof E. Erdody darovao štuko ukrase. U Gornjem kod Zagreba postoji 302 godine župna crkva svetici u s pet pokrajnjih oltara.

U slavonskom selu u sv. Barbare je 1789. crkva, a novi oltar od kamena podignut je 1961.

Neka nam oprosti sv. Barbara kao i vjernici onih njenih crkava u Hrvatskoj koje nismo ovdje spomenuli! Svim našim imena Barbara~ Barica, Barek, Betika i s najljepšim željama za dug i dobar život u sretnijoj nam domovini Hrvatskoj!

djeca, to nije moja briga, oni su tako i tako nevažni, nebitni, oni nisu, Ja. Profit, samo profit, ali samo moj profit! Ne vaš! Ne želim s vama i vašima ništa dijeliti. Novac, novac je moj bog! Tako govori bez mudrosti i bez vjere. Ako tako pokazuje onda je u srodstvu sa Zlim.»

Ali sjeti se, o da svakoga trenutka možeš biti mrtav. pokazuje, ne r11ec1ma nego djelima, da je u srodstvu s Bogom i Istinom kada promišlja da je život nestalniji od morske vode koja je danas mirna a sutra bjesni. Isto tako današnje blagostanje i sutra može biti bijeda i A što onda raditi koji nije sjedinjen s Bogom?

Kada netko ima odgovornost i kada je prvi u nekome mjestu ili u skupu ljudi, uvijek mora imati na pameti: ljubav i pravednost, razboritost i poniznost, umjerenost i strpljivost, ali ne samovolju.

Mudrost je u tome da zna priznati svoju pogrješku, da uzljubi Boga i

Ml:fekarskilist 12/2002.

njegovu Istinu.

Bog je udahnuo duh, i dao mu razum koji ima uzvišeni glas i savjet i da ljubi i bližnjega kao samoga sebe.

Uvijek budi dobar.

«Zdravo

«Došla ti želja za «Duša se Nebesa.»

je. Zato se Boga koji ju je stvorio.

Što je to duša?

Duša je duhovna krv Stvoritelja.

Boga je dakle po duši koja je u njemu i koja je živa dok je sjedinjen s Bogom.

Ponekad kažemo da je netko bez duše (bezdušan) kada je bez ljubavi, blagosti i milosti

PONAVLJANJE JE MAJKA ZNANJA

o.o .s -a :e ,c.J ·s (1)

Zemljopisni položaj

Italija je južnoeuropska zemlja smještena na Apeninskom poluotoku koji je u obliku (sa stopalom i petom) kojoj je sara oko 1.200 km, a široka samo 150-200 km. i Europskog kopna drži se na svom V i::: sjeveru te gramc1 sa Svicarskom, ctS Austrijom i Slovenijom, a na zapadu s fr Francuskom. obalu ';:.'

VJ oplakuje joj Jadransko more, v je Jonsko more, na zapadu Tirensko i Ligursko more i na jugu Sredozemno more. tim morima su veliki otoci: Sicilija, Sardinija i Elba, te T oskansko, Kampansko i Liparsko.

Površina Italije iznosi otoke 301.277 km. ravnica je Padska nizina koju sa sjevera zatvaraju Alpe, a manje ravnice

Mljekarski list 12/2002.

prema svojim bližnjima i cjelokupnoj Prirodi. «Ja sam poganka. Dakle nemam duše .... » «Ja ne vjerujem u Boga, ja sam ateista. Dakle nemam duše .... »

Imaš je! Ali je zapletena u mrtvilo. Probudi je za Istinu i za život ....

Što je Istina ? Istina je realnost našeg postojanja, postojanja drugih pored nas i svega oko nas, vidljivoga i nevidljivoga.

«Istina je prije više od 2000. godina! U Hrvatskoj mu tepamo: Mali Bogo.

Pa, evo, ova razmišljanja o i Bogu moja su prigodom blagdana.

A Bog se rodi u skromnosti. U

Bazilika Sv. Petra u Vatikanu

su uz obale svih mora koja okružuju Italiju. U gorju Apenini najviši vrh je Corno grande visok 2.914 m. Na jugu postoje živi vulkani kao Vezuv, Stromboli i Etna.

rijeka je Pad (talijanski Po) koja izvire u Kotijskim Alpama. Duga je 672 km i u velikoj delti od 14 rukava u Jadransko more. Njena i nizina, hraniteljica su Italije. Tu su i velika glacijalna jezera kao: Lago Maggiore, Lago di Como, Lago di Garda i dr. Južnije su važne rijeke Tiber i Amo.

Klima je, uz iznimke visokih planina, blaga pa je najugodnija u Europi. Ipak na sjeveru snijeg se održi tjednima pa su u ledu i jadranske lagune. U dolinama Srednje Italije snijeg je rijetkost pa tu uspijevaju masline i agrumi. Na krajnjem jugu gdje su Napulj i Sicili1a nebo je ljeti gotovo uvijek vedro. te rastu palme, aloe i papirusi.

Stanovništvo

Prema poptsu i= i':19...,. stano• ·r.1:o .ma 57.E+.3.000 :. 9-l"., su 1 ah1an1. I m 11 ,• trn manjinama su najbro1niji .:,ardmC1 lC,NJ 1 100 zatim Furiani i Ladini 70U.UUO. \ustrlj rnci ~00.00() u Juznom Tirolu. Francuzi ·, Ao:,ti 1 Piemontu 200.000. Sio,·enn oko Trsta 53.0or, 1 ostali. Po vjero1spov1est1 90",, ie rimokatolik protestanata ,'10.000. 35.000 zidova. muslimana 1 pravoslavaca.

Službeni jezik je talijanski. a u poJeainim provincijama manjinski jezici.

Državno

Italija je proglašena republikon.1 1946. !,ada Je kralj Umberto II. otišao u emigraciju. Panamenr se sastoji od 630 zastupnika i 32,'1 .Senata. od kojih su desetorica izabrani doživotno.

Predsjednik Republike je osoba. a sada je to Nj. Ekselencija g. Carlo Azeg:lir; CIAMPI. Na vlasti je desna koalicija na koje je stranka Forza Italia.

Državna uprava podijeljena je na 20 regija od kojih 5 ima poseban starus ti. višu razrnu autonomije. U regiji Molisa žive potomci Hrvata. Postoje dvije suverene državice: Papinski grad Vatikan površine U.44 km i 455 stanovnika 1 Republika San Marino na strmom gre(,enu 1 oko 1nim brežuljcima 61 m' površine i 17.0U0 stanovnika. Glavni grad je Rim s 2.65'.,;.000sranc.vmka Rim je izvor 1.1ovije:;1 · dvilizacije. a star je 2.75Eigodina.

Gatda

Verona

Nacionalni blagdan - je osnivanje Republike 1946. je prva nedjelja u lipnju.

Gospodarstvo

Glavna oznaka talijanskog gospodarstva je uslužna djelatnost a Italiju je dovela u vrh sedam najrazvijenihih država svijeta. Ta djelatnost stvara 65,5 % od ukupnog bruto društvenog proizvoda, dok industrija 31,5 %, a poljoprivreda samo 2,9 %. Taj je proizvod godišnje po glavi stanovnika iznosio krajem 20.

15.150 USA dolara, (a u Hrvatskoj 4.0_~?)Stopa nezaposlenosti je 9,3 % prema na1nov111m podacima, a inflacija 2,2 do 2,4 %.

Italija posjeduje velika nalazišta prirodnog plina, sirove nafte, kamene soli, morske _s~:i, pirita, lignita i mnogih minerala, a na1~1se sumpora, cinka, olova, željeza, žive i dr. Godme 1997. izvoz je vrijedio 434, a uvoz 389 bilijuna lira. Najvažnije su industrije: sladora, tjestenine, tekstila, automobila i Turizam je ogroman:

PONAVLJANJE JE MAJKA ZNANJA

57 milijuna inozemnih gostiju godiš~je donos~ oko 50.700 milijardi lira. Turiste kultura 1 umjetnost a crkva.

Poljoprivreda

Državna politika na razne i brojne pomaže poljoprivredne direktnim minimalnih

garantiranih cijena te promjenom struktur~ njihove proizvodnje. Povijesno gledano, za razvo1 malih bila je važna agrarna reforma 1950. kada su zakupci postali vlasnici svojih površina. Danas ima 3,023.344 obiteljskih gospodarstva (aziende) s samo 7,5 ha površine. Poljoprivredna površina iznosi 22.702.355 ha. __ za ratarsku proizvodnju najvažnije su pokra1me Lombardija i Veneto gdje se proizvede pšenice 3,5 - 3,8 a kukuruza 14 - 17 mil.q. Od industrijskog bilja visoke prinose daju: sladorna repa, duhan, konoplja, lan, pamuk a sve više i soja. U uzgo1u prevladava (40.150 mil. q) s industrijskom preradom.

Vinograda ima više od 900.000 ha s godišnjim prinosom od 60 mil. hektolitara vina je Italija s Francuskom na svjetskom vrhu. Jabuke, kruške, breskve, i limune proizvode u velikim

je narazvijenije opet u Padskoj nizini, uglavnom je to govedarstvo za proiz~odnju konzumnog mlijeka i sireva. Gove~~- ima ukupno 8 mil. grla, ovaca i koza 13 mil11una, svinja 9,2 mil. te konja 388

Ribarstvo je najrazvijenije na Jadranskog mora te oko otoka Sicilije. Lovi i na Antlantiku. Godišnje ulove riba 2,2 mil. q, a školjkaša i rakova oko 1,3 mil. q. Vrlo razvijeno zadrugarstvo jedan je ·od bitnih uspješne talijanske poljoprivrede.

Italija i Hrvatska

Italija je priznala neovisnu Hrvatsku 15. 01. 1992. i ubrzo uzvisila svoj Generalni konzulat na Veleposlanstvo u Zagrebu, ul. 22. Italija je najbolji kupac naših roba jer sudjeluje s 17,7 %, a druga je s 16,9 %. Talijanske banke posjeduju u Hrvatskoj 52,5 % dionica te zauzimaju prvo mjesto. Talijanski institut ~a kulturu u Zagrebu, Preobraženska ul. 4, otvoren Je za a i nama je pomogao oko prikupljanja potrebnih podataka na se najljepše zahvaljujemo.

Mljekarski list 12/2002.

Fontana di Trevi u Rimu

zvijezda (Euphorbia pulcherrima) ukrasna je sobna biljka raširena u SAD i Europi i najviše se prodaje krajem prosinca. Osobito dekorativno djeluju crveni pokrovni listovi a osobito su cijenjene biljke bež pokrovnih listova.

zvijezdu smjestite u normalno grijanu prostoriju, dovoljno daleko od izvora topline. Biljka je vrlo osjetljiva na hladnu vodu iz vodovoda, pa ju zalijevajte odstajalom vodom sobne temperature.

Nekoliko tjedana nakon obojeni pokrovni listovi opadati, zeleni listovi žute i otpadaju tako da na kraju ostaje samo gola

ZVIJEZDA

stabljika. Biljku smjestite na hladno i svijetlo mjesto a zalijevanje posve obustavite. travnja stabljiku prikratite na visinu oko 10 cm, izvadite je iz lonca, otresite svu zemlju sa korijenja i na kraju sadite u novu zemlju. Svježe i biljku ponovno unesite u stan i zalijevati. Ubrzo potjerati mlade izboje, od kojih ostavite dva a ostale uklonite. Od sredine svibnja zvijezdu možete preseliti u vrt, na mjesto. Redovito je zalijevajte i jednom tjedno prihranite. Krajem rujna unesite je u hladnu prostoriju, a kasnije u grijanu sobu.

KALENDARRADOVA

U PROSINCU

wr:{)YJffl

fIJ@!JO@n

službenog zime zanima nas kakva biti ova zima li biti 00 hladna ili razmjerno topla. Spomendan sv. ..9 Barbare, 4. prosinca, dan je za pretkazivanja vremena. "Kakše Barbarije, g takši - je izreka. o toga dana nagovještava hladnu zimu. ij je da su zime 1998.-1999. i ii 1999.-2000. godine bile a zime fc 2000.-2001. vrlo tople kao i ove godine. Dakako, spomenute i tople zime još uvijek ne bismo smjeli smatrati uvodom u razdoblje toplih zima.

Mišljenja o tome jesu li bolje hladne ili tople zime, vrlo su podijeljena. Prisjetimo se tople ove godine, i na kraju vrlo dobrog uroda pšenice i No, za bolju strukturu duboko izoranog tla potrebne su vrlo niske temeprature zraka. Eto, teško je svima ugoditi. Upravo zato mirno promatrajmo sve vremena, i uživajmo u blagdanskom raspoloženju.

.Ef U polju se, u skladu s vremenskim prilikama dovršava zimsko oranje uz gnojidbu stajskim gnojem. Ranije sijane ozime kulture, koje su razvile više od lista ili su izbusale, potrebno je prihraniti. Ako voda stoji na oranici treba je ispustiti. Sada napravite plan sjetve za godinu i nabavljati sjeme, zaštitna sredstva i mineralna gnojiva. Pripremite

.§ C'Cl o ci.i mehanizaciju za prezimljavanje. U vinogradu se obavlja rigolanje, priprema kolje i popravlja armatura. treba a mlade je potrebno zagrnuti kako bi ih zaštitili od studeni i Planirati novu proizvodnju i nabaviti potrebni materijal.

U u jesen zagrnite kako bi korijen zaštitili od smrzavanja. prihranite. Uredite krošnje Postavite i hranu za ptice.

Povrtnjak pognojite stajskim i mineralnim gnojivima. Tlo duboko obradite. Bioenergetski materijal skupite i do vremena kada biti potreban. Prekontrolirajte vrtni alat i po ·potrebi ga popravite ili zamijenite novim. U mediteranskom dijelu zemlje vrijeme je sjetve boba i graška, pikira se u prostoru, a u prostor treba sijati rani kupus i kelj. Vrt a vrtni alat spremite. površine, na koje sijati u pokrijte travom ili kompostom.

Ml/eknrski lu;t 12/2002.

VIRUSNEINFEKCIJE

DIŠNIHPUTEVA

Piše: dr. Ivo Belan Jesenizimagodišnjasu doba u kojima ljudi obolijevaju od akutnih virusnih infekcija dišnog sustava - viroza. Što su viroze? Viroze su bolesti virusima, ali nas ovdje uglavnom zanimaju upale dišnih puteva. Dosada je verificirano oko 150 virusa - tih oboljenja. U ovakve upale spadaju prehlade,'katar dišnih puteva i gripa (influenca). Bilo bi pogrješna tvrditi da su samo u hladnim jesenskim i zimskim danima infekcije dišnog sustava, jer prehlada ima i ljeti.

Ne se ako vam se prijatelj ili znanac potuži da malaksalost, da mu curi iz nosa, da ga pecka u ždrijelu, da ponekad.kašlje i kiše, da ima glavobolju, bolove u zglobovima, i

To su dobro poznate virusne infekcije. je za ova oboljenja dišnih organa da su jako brzo se prenose i imaju kratak imunitet pa pojedine osobe mogu i dva ili više puta godišnje oboljeti od istog ili drugog tipa virusa. Zna se pouzdano da djeca, stariji i osobe s bolestima dobivaju infekcije s težim manifestacijama.

Iako u narodu nema razlike prehlade, akutnog katara dišnih puteva i gripe, ipak se one mogu razlikovati po simptomima, a razlikuju se i po virusima kao · Za vrijeme prehlade (hunjavice) se loše, malaksala, šmrca, pecka ga u ždrijelu, pucketa u ušima, ali nema Kod febrilnog katara dišnih puteva simptomi su kao kod prehlade, ali temperatura je nešto povišena, a su zacrvenjele, peku i suze. O gripi se manje-više sve zna. Naglo visoka temperatura i do 40 stupnjeva, a bolesnik je potpuno klonuo.

Kod svih virusnih infekcija dišnog sustava zaraza se prenosi putem prilikom govora, kašljanja i kihanja (ako_izbije manja ili epidemija «krivci»sudvorane, kavane itd.).

Ova virusna oboljenja mogu biti povod da MIJekarskiHst 12/2002.

oslabljeni organizam napadnu bakterije koje mogu uzrokovati komplikacij e kao upalu srednjeg uha, sinusa, gno1nu anginu ili upalu ;::>-----

itd. Takve komplikacije se kod infekcije virusom gripe. Jer, prehlade ionako brzo prolaze.

O antibioticima sam.o Nažalost, još uvijek nemamo djelotvornog lijeka koji bi uništavao viruse - infekcija dišnog sustava. Antibiotici ne djeluju protiv virusa. Ono što nam preostaje jeste da ublažujemo simptome bolesti. Ako su oni izraženi, je ostati kod utopliti se, a za snižavanje temperature uzeti Aspirin ili Andol (rastopljen u vodi),· piti tople napitke s limunom, pobrinuti se za dobru ishranu kako bi se organizam. Posebno se dobro pokazala topla juha. Nemojte me pitati zašto baš juha, jer to ne znam, ali jeste da ima povoljan efekt. U svakom ovisiti o pravilnoj dijagnozi. Kod male. djece, starijih osoba i bolesnika, premda se pomišlja na virusni infekt, dobro je prepisati antibiotike, ali to mora biti strogo individualno i o tome može samo

Za zaštitu stanovnika od gripe danas raspolažemo cjepivom koje smanjuje zaraze za 70 do 80 posto. Cijepljenje se trudnicama i osobama koje boluju od bubrežnih ili bolesti. Zaštita nakon cijepljenja traje nekoliko mjeseci .. U prevenciji prehlade nije se mnogo napredovala jer postoji mnogo virusa Cijepiti se protiv prehlade bi zapravo primiti bezbroj injekcija, a to bi, priznajte, bilo gore nego prebroditi nekoliko prehlada godišnje. Ako vas je snašla viroza, imajte obzira prema drugima i nemojte pridonositi širenju zaraze! Tu možete dosta ako

Vitaminsko-makromineralni premiks s erobiotikom namiienien izradi krmnih sm1esa za krave

Svakodnevnom primienom u 100-200 grama po kravi osigurava se:

1.000000 i. j. vitaminaA

1.000 mgvitaminaE

9.000mgZn

6.000 mg iUhogaktivnogkvasca

Ca:P2,5:1

okus i miris

Uravnoteiena kombinaciia vitamina i minerala

ii Suhi aktivni kvasac - probiotik za visoku proizvodniu mliieka o o ~@1i'@l!.ru1l@l@~liil~

o o1®1lu@ i