proizvod fermentiran s jogurtnom kulturom i dodatkom LGG-a.
Što je LGG?
Lactobacillus GG najistraženiji je probiotik, bakterija kiselog vrenja, je blagotvorno djelovanje na zdravlje ispitano i najopširnije dokumentirana.
BioAktiv LGG - osigurava sklad i otpornost organizma.
Redakcijskikolegij:
dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran
dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet. med. Antun dipl. ing. Karmen prof. dr. Zvonimir Štafa
Glavnii odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj
Redaktorica: dipl. ing. Vera
urednica: ing. Mirna
Lektorica: Katarina-Zrinka
Crteži: dipl. ing. Nikola
Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb
Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349 e-mail: hmu@zg.hinet.hr MB:3206599 Žiro 30102-678-5514
Cijena:4,50 kn
priprema: "Hlad", Pluska
Tisak:
Orbis d.d., Ilica 65, Zagreb
SADRŽAJ
KRMNEKULTURE mahunarke naše flore
Izbor krmnih kultura za proljetnu sjetvu
HRANIDBA
Ub_rzaj~o protok_znanj~ do prakse u interesu 1 stocarske pro1zvodnJe
ODGOVORNA PISMO
VETERINARSTVO
Njega kože životinja
Mljekarski fi,st 2/2002.
Pripreme
ISPITIVANJE MLIJEKA
Kako osigurati trajnost uzoraka mlijeka
SELEKCIJA I REPRODUKCIJA
Provedba uzgojno selekcijskog rada za krave holstein - fi-iesian pasmine u RH od 1974. do 1990. godine.
GOSPODARSTVO
Troškovi nabave muzne opreme
Strateška opredjeljenja u razvoju
RAZMIŠLJANJATERENSKOGAGRONOMA
Mlijeko raste na polju, a muze u staji
naše flore
Piše:prof.dr.sc.ZvonimirŠtafa
nastavak na brojeve Mljekarskog lista br. 12/2001. i br. 1/2002. godine
U sitnozme mahunarke uvršten je rod Trifolium (prave djeteline) zastupljen u našoj flori s oko 50 vrsta i brojem podvrsta koje se razlikuju nizom gospodarskih i osobina. S gospodarskog stajališta bitne su razlike u i krme koju daju (zelena mas_,a, sijeno), a koja po Kompleksnoj metodi (K. i J. 1974.) varira od (Trifolium repens) do škodljive (Trifolium sellatum). se razlikuju i po habitusu od vrlo krupnih (crvena djetelina i dr.) do vrlo sitnih, visoke uspravne i razgranate stabljike (crvena i švedska djetelina i dr.) do vrsta puzave stabljike (bijela, jagodasta i podzemna djetelina).
Razlikuju se i po vremenu i ritmu porasta tijekom vegetacije. Neke rano u nakon košnje brzo regeneriraju više otkosa, a neke· su jedno otkosne pa nakon dozrijevanja formiraju rozetu ili potpuno odumru (inkarnatka). Osim najproširenijih i djetelina nekima su selekcijom poboljšana svojstva i produktivnost) pa se uzgajaju i na oranicama, (opisane su u M. L. br. 12. 2001. i 1. 2002.). U flori naših travnjaka i ruderalnim staništima pojavljuje se velik broj djetelina dobre i vrlo dobre krme (zelena, sijeno) kojima se ne poklanja dovoljno pažnje i ne podešava agrotehnika proizvodnje i korištenja.
Neke od kvalitetnih vrsta djetelina proširene su na staništima tipom tla, vodom i hranjivima, tako su proširene na samo za njih staništima. Primjenom agrotehnike proizvodnje i korištenja na tim staništima mogao bi se njihov udio u masi kao i areal uspijevanja a time i produktivnost tih staništa i krme koja se na tim staništima proizvodi.
Neke od kvalitetnih djetelina manje su proširene ili su proširene na staništima neprikladnim za intenzivnije korištenje stoga se ovdje ne spominju, kao ni vrste djetelina niskog rasta i sitnog habitusa zbog se smatra da imaju manje gospodarsko Vrste djetelina slabe i loše biti ovdje opisane iako su znatnije proširene i na površinama.
Za uspješan rast i razvoj svih vrsta mahunarki (i sitno i krupnozrnih) treba osigurati dovoljno hranjiva u obliku, a fosfora, kalija, kalcija kao i mikroelemenata koji bolji rast i razvoj djetelina, a time i konkurentsku sposobnost u odnosu na ostale vrste u tratini. Na taj se može udio djetelina u masi tratine, a poboljšati i proizvedene krme na travnjaku što je utvrdio niz autora u nas. Stoga se ovdje naglašava, a u praksi ne koristi. Potrebe dušika mahunarki namiri fiksacijom atmosferskog dušika bakterijama koje žive na korijenu u simbiozi s biljkom.
Vrlo dobru zelenu krmu odnosno sijeno daju još vrste djetelina:
- Trifoliumbadium Schreb. - djetelina
- TrifoliumnigresceensVis. - crnkasta djetelina
- Trifoliumpallidum W K. - svjetla djetelina
- TrifoliumsquarosumL. - palermska djetelina
djetelina (Trifoliumbadium Schreb.)
Kvaliteta: zelena= vrlo dobra, sijeno= vrlo dobro Višegodišnja je vrsta s jako razvijenim glavnim korijenom i podancima. Tjera veliki broj nadzemnih fertilnih stabljika, ali i rozete koje ne cvatu. Stabljika je uspravna s manje ili više grana. Naraste do 25 cm visoko i više. U je dlakava kasnije gola. je na dugim drškama dok su gornji listovi na drškama gotovo i nasuprotni. su veliki i šiljasti. Cvat je okrugla glavica, žute boje koja nakon cvatnje i izduži se. cvjetovi se objese. Mahunica je jednosjemena. Sjeme je spljošteno i jajasto žuto zelene boje. Komponenta je brdskih i planinskih travnjaka ( livade, pašnjaci ).
Proširena je na vlažnim stijenama i na šljunkastim nanosima. Južnoeuropski je florni element.
Crnkasta djetelina
(TrifoliumnigrescensVis.)
Kvaliteta: zelena= vrlo dobra, sijeno= vrlo dobro
Jednogodišnja je biljka. Naraste 10 do 40 cm ovisno o uvjetima. Liske su joj nazubljene srcolike do romboidne. Glavice su okrugle, bijele boje na dugim drškama široke do 2 cm. Mahunica ima 1 do 2 sjemenke. Cvate rano u (travanj, svibanj).
Stabljika je granata, uspravna do polegla, ispunjena, ima subsp. debele šuplje stabljike. Proširena je na suhim livadama i pašnjacima kao i na ruderalnim staništima. Komponenta je mediteranskih i submediteranskih travnjaka. je proširena na rubovima polja gdje predstavlja vrlo vrijednu krmnu biljku. Koristi se košnjom i napasivanjem. Ako se osjemeni može se proširiti.
Svjetla djetelina (TrifoliumpallidumW K.)
Svjetla djetelina je jednogodišnja ili dvogodišnja biljna vrsta. Naraste do 40 (60) cm visoko. Stabljika je jako razgrana ta, pokrivena gustim dlakama. Liske su
Zagreb, Žitnjakb.b.,
Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503
fax (01) 2499 508
tel (01) 2405 732 skladište fax (01) 2499 509
Sve naše sjeme u maloprodaji možete u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske i u našoj novootvorenoj
maloprodaji "KALIA:' na Žitnjaku
b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu I u Vinkovcima
jajolike. široko jajoliki završavaju bodlja-stim šiljkom. Cvjetna glavica se na vrhu grana, okrugla do jajolika, jedna ili dvije u parovima. Glavice - i dlakave. je bjelkast ili nahukan.
Rasprostranjena je na livadama, pašnjacima, i oranicama Podnosi povremene kratkotrajne poplave. Submediteranski je florni element. Proširena je u Istri i u Podunavlju, ali i u drugim
Palermsl<a djetelina (TrifoliumsquarrosumL.)
Kvaliteta: zelena krma= vrlo dobra, sijeno= vrlo dobra
Stabljika palermske djeteline osuta je prilegnutim
Cvat je okrugla glavica na dugoj peteljci boje, vrlo oštrog mirisa. Listovi su na dugim peteljkama. Plojke su
P.J.Vinkovci,kraljaZvonimira80
Tel. (032) 308 587
fax (032) 308 589
DTS LIVADAza košnjuI lspašu
DTSTRAVNIKza košnju
DTS PAŠNIKza ispašu
Sudanskatrava "SuSu" grašak "Poneka'.'za zelenu masu grašak "Solara"za zrno mrkva"Ljubljanskažuta" repa "Brlgadier"I "Eckendorf" Jara grahorica" Jaga" I "Ebena" Ozlma grahorica"Popelsdorfer" Lucertna"05-66", "Elga","Orca","Europa" Sve vrste djetelina I trava
Rasprostranjena je u Mediteranu. U nas je komponenta mediteranskih travnjaka u Dalmaciji. Koristi se i kao kultivirana vrsta, jari ili ozimi krmni usjev. Bolje rezultate daje kao ozimi usjev. Stabljike su nježne. Nakon košnje brzo se regenerira. Može dati 1 do 4 otkosa. Otpornija je na niske temperature od inkarnatke. Kosi se prije cvatnje za zelenu krmu ili sijeno. Cvjetovi imaju oštar miris od kojega masa krme miriše zbog ju stoka slabije jede (smanfeno uzimanje).
Krmu dobre po kompleksnoj metodi daju još vrste djetelina naše flore:
- Trifoliumambigunum
- Trifoliummolinerii
- Trifoliummoricum
- Trifoliumpannonicum
- Trifoliumrubens
Zelena masa vrsta po kompleksnoj metodi dobre je a sijeno srednje
- Trifoliumpalescens
- Trifoliumstrepens
Ostale vrste djetelina zastupljene u našoj flori daju krmu srednje ili loše pa su bezvrijedne, dok zvjezdasta djetelina (Trifolium steflatum) zbog ogrubjele s bodljama škodi zdravlju stoke (oštre bodlje) ako je u sijenu zastupljena u udjelu.
IZBORKRMINIHKULTURA ZAPROIJETNUSJETVU
..c: ::, Da bi se u što je ranije moglo sijati, uz osnovnu obradu tla, treba izvršiti grubu pripremu '° tanjuranjem i ispustiti suvišnu oborinsku vodu iz jaraka i depresija. Za one koji to još nisu a uvjeti tla i vlage u tlu dopuštaju, da treba što ranije izvršiti osnovnu obradu tla i grubu pripremu tla kako bi rano u tlo moglo biti na vrijeme zasijana.
Prije osnovne obrade tlo treba po pognojiti fosfornim i kalijevim gnojivima, a ako se zaoravaju biljni ostaci dobro je_ dodati malu uree koja bolju ra:zgradn1u organske tvari (kukurozovina, nezreli stajski gnoj, ili neke druge biljne ostatke.).
fosfora i kalija koja se .unosi u tlo trebala bi biti oko polovice od namijenjene kulture, ovisno o gospodarstva. Gospodarstvima, koja imaju dodati gnoji~a i .1:1osnovnoj gnojidbi, predlažemo (200 do 300 kg/ha) kombmac11u s naglaskom na fosfor (PiOs) i kalij (KzO) sa što manje dušika (N).
Prije osnovne obrade tla (gdje uvjeti dopuštaju) treba neposredno pred oranje izvesti stajski gnoj ili gnojovku te zaorati. Nakon skidanja ranih krmnih kultura sijemo kasne, naknadne ~~!ture, ka½-obi se uspješno mogle uzgajati u našim uvjetima, t11ekom1eseruodnosno zime, treba izvršiti duboku obradu tla da bi se akumuliralo dovoljno vlage u tlu.
Izbor kultura za ranu proljetnu sjetvu ovisi o nizu koji u. i na uvjetima te na g?spodarst~a ~ogu biti pri izboru u vrijeme sjetve. S1eme vrste 1 kult1vara treba na vrijeme osigurati. Na izbor sorte, odnosno smjese za sjetvu, može utjecati cijena sjemena nekih kultura, pa ako tražimo zamjenu, tada valja dobro ocijeniti sve kako bi zamjena kultura (kultivar, smjesa) i proizvedene krme u potpunosti mogla zamijeniti planiranu kulturu.
Nedostatna opremljenost gospodarstva opremom za sjetvu, skidanje i spremanje, može utjecati na izbor kultura površine, na rokove sjetve i skidanja. i potrebit~ krme ne prida1e se dovoljno pozornosti. Za vrstu i kategoriju stoke, te za vrijeme laktacije treba prilagoditi i proizvedene krme kojom se namiriti potrebe dnevnog obroka. Svaka poremetnja u i krme odrazit se i na dnevnu proizvodnju i mlijeka.
Sve vrste i kultivar (smjese kultura) nemaju tijekom vegetacije i u svim stadijima razvoja istu Stoga treba rokove sjetve i agrotehniku proizvodnje podesiti tako da krmnih kultura u vrijeme korištenja bude u optimalnom stadiju
razvoja te da u potpunosti zadovoljava potrebe stoke i Na ali i proizvedene krme mogu bitno utjecati vrsta (sorta, hibrid, smjesa), rokovi sjetve i uporabe, iskorištenja krme, a gnojidba kojoj se u nas ne pridaje dovoljno pozornosti. Stoga pri izboru kulture za sjetvu treba uvažavati sve navedene kao i korekture gnojidbe dušikom kojim se može utjecati na i proizvedene krme kultura iz porodice trava i
grašak u jaroj sjetYi za voltsminoznn. krmu ili koncentrat
Grašak se najviše uzgaja u umjerenom klimatskom pojasu na velikim površinama koje se u zadnje vrijeme zbog gospodarski vrlo vrijednih osobina, kako za ishranu liudi (zrno) u sv1ežem stanju, i konzerviran, a u isbrarn stoke koristi se suho zrno graška kao koncentrat ali i za preradu. Nadzemna masa služi kao vofomi111Dzna krma (zelena krma), silirana ili u povoljnim uvjetima osušena kao sijeno u kulturi, ili u smjesama s drugim kulturama. Grašak, zbog dobro razvijenog kori}enovog sustava i velikemase kotu formira u kratko vrijeme, koristi se i za zelenu gnojidbu.
Grašak ima niz gospodarski vrijednih osobina: veliki potencijal rodnosti, daje visoke i sigurne urode mase i zrna, ima veliku kombiniranja s drugim kulturama pri sjetvi i u rokovima sjetve i korištenja na (zelena krma, silaža, sijeno, zrno odnosno koncentrat). da se grašak može uzgajati u raznim rokovima sjetve i u svrhe, selekcijskim radom kreiran je velik broj kultivara graška koji, uzgojen u klimatskim i edafskim uvjetima, mogu zadovoljiti krmne potrebe a u novije vrijeme i potrebe zrna u zamjenu za druge zrnate kulture.
Zbog tako velikog broja kultivara, kojima se u proizvodnji postižu vrlo dobri rezultati, grašak zauzima svake godine sve površine. U uvjetima koji ne odgovaraju uzgoju soje tj. vlažnijim s hladnijom i humidnijom klimom pa i u brdskim graškom se može obogatiti koncentrat
Kratka vegetacija od 100 do 120 dana (jari kultivari) pogoduje uzgoju graška za potrebe zrna (koncentrat) u odnosu na druge kulture. Nakon skidanja jarog graška ili smjesa, ostaje još dovoljno vremena za uzgoj druge kulture na istoj površini. Jari kultivari graška, koji se koriste kao zelena
krma, nadovezuju se na ozime krmne smjese krajem svibnja i osiguravaju zelenu krmu cijeli lipanj, ako se sije u smjesi s kultivarom zobi. Ako su povoljne klimatske prilike, smjesa graška i zobi može se sušiti i za sijeno (suha Submediterana ili u Mediteranu), a u kontinentalnim uvjetima može se osušiti tako velika masa smjese graška i zobi samo na laganim tlima. Za sušenje su prikladne smjese graška i zobi sa znatnim udjelom talijanskog ~ulja.
su dobri rezultati ako se sjeme prije sjetve cijepi (inokulira) Rhizobium bakterijama. U smjesama graška i žitarica ili trava i žitarica, ako je sjeme graška bilo inokulirano, vezivanje atmosferskog dušika može biti tako dobro da nami:ri dio potreba dušika i druge komponente u smjesi. Ako je cijepljenje uspjelo, a uvj·eti za vezivanje su vrlo povoljni, takve smjese ne treba u prihranjivati gnojivima jer su vlastitim vezivanjem dušika u potpunosti namirene. Nakon skidanja grašak ostavlja znatnu masu lako razgradivog korijenja i strni kojom tlo organskom tvari. Zbog toga je grašak dobar predusjev za kultura jer prinose 10 pa i do 30 %.
Uvjeti uzgajanja
grašak se uzgaja u plodoredu jer ne podnosi ponovljeni uzgoj. Na istu površinu može se sijati tek nakon godine, a ako je u plodoredu s mahunarkama se na istu površinu tek nakon 6 godina. Nakon skidanja graška ili smjesa s graškom, na istu površinu siju se ili razne vrste koje u preostalom dijelu vegetacije dospjeti za uporabu i iskoristiti sav vezani dušik koji ostaje nakon skidanja usjeva graška.
Za proljetnu (jaru) sjetvu tlo treba preorati tijekom jeseni ili zime i grubo pripremiti za što je rani1u proljetnu sjetvu. Grašak traži duboku obradu tla jer ima dobro razvijen korjenov sustav koji prodire i do 1 m duboko u tlo. Gnojidba tla za grašak u kulturi ili u smjesi izvodi se prije osnovne obrade tla s oko 20 t/ha stajnjaka ili gnojovkom. Mineralna hranjiva grašak dobro koristi, zato mu treba osigurati 80 do 100 kg/ha P20s i 120 do 150 kg/ha 1<20.Za rast i razvoj grašak treba mnogo dušika. da tijekom vegetacije veže atmosferski dušik, grašku se osigurava samo startno 30 do 40 kg/ha dušika. Samo u tlima i u uvjetima za koje sumnjamo da biti osigurano vezanje atmosferskog dušika, usjev graška ili smjese prihranjuje se gnojivima
MljekarskiliYt 2/2002.
jednom )li u dvije prihrane s 100 do 200 kg/ha KAN-a. Sto je udio druge komponente u smjesi usjev se prihranjuje intenzivnije a ako je velika potreba za krmom više forsiraju se i druge komponente.
Sjetva jarog graška treba biti što je ranije (krajem ožujka) . Ranije sijani usjev pokrije tlo i smanji zakorovljavanja, odnosno završi vegetaciju do sušnog razdoblja. Sije se na dubinu od 4 do 6 cm na težim tlima, a na lakšim i pjeskovitim (toplijim) tlima sije se na dubinu 6 do 8 cm uz obvezno valjanje tla ili s valjkom koja valja traku u koju je posijan grašak. U kulturi sije se 80 do 130 klijavih zrna po m 2 • U smjesama sa žitaric_?mai sije se 60 do 100 zrna po m 2 • Sto je kasnija sjetva ili što je lošija priprema tla, siju se više norme po jedinici površine. Ako se siju kultivari za proizvodnju zrna s vrlo razvijenim viticama (Bacara, Solara) treba ih sijati žitnim u guste redove kako bi dobili sklop, jer se kasnije viticama usjev dobro povezati i tijekom vegetacije za jakih kiša.
Ako namjeravamo koristiti grašak za proizvodnju krme (zelena, silaža, sijeno) tada sijemo visoke kultivare (Poneka , Maksimirski bijeli i dr.) u smjesi s jarim žitaricama: pšenica, najbolje s zobi, ili smjese s dodatkom ljuljeva diploidnih i poliploidnih. Grašak možemo sijati i u smjesi s bobom za zelenu krmu ili silažu. Izbor i intenzitet agrotehnike ovisi o roku sjetve, cilju proizvodnje, i vremenu korištenja, i
Tablica1: Rani (jari)krmni usjevi
krme koju želimo te vrsti kategoriji stoke i visini proizvodnje.
Korištenje zrna graška za krmu
Grašak za zelenu krmu kosi se u cvatnje pa do završetka cvatnje koja u može trajati do 30 dana. Grašak za zelenu krmu (ako su povoljni uvjeti za rast i razvoj) raste i razvija se u gornjem dijelu veliku masu. Zbog neprekinutog rasta ne gubi do završetka cvatnje. Zbog neprekinutog rasta grašak (visoki kultivari) se može sijati u smjesama s raznim žitaricama koje u imaju vrijeme korištenja- na oko 8 dana, jara pšenica 1O do 12 dana, a zob i preko 20 dana - od do pune voštane zriobe (tablica 1.), stoga i površine treba sijati tom smjesom. Smjesu zobi i graška blago najradije jede. Smjesa graška i zobi može se koristiti kao zeleno krmiva od cvatnje graška do pune voštane zriobe zobi, možemo ga silirati u voštanoj zriobi, ili sušiti za sijeno u povoljnim uvjetima.
Od kultivara visokog tipa rasta za krmu mogu se sijati Poneka (jara sorta) i Maksimirski bijeli (fakultativna sorta). Od jarih kultivara za proizvodnju zrna na tržištu se mogu nabaviti Bacara, Solara i Erbi, a mogu se koristiti i drugi poluvisoki kultivari obojenog sjemena zeleno graoraste boje). Navedeni kultivari su niskog rasta 40 do 70 cm s vrlo razvijenim viticama (Bacara, Solara) i nešto manje razvijenim viticama Erbi.
- nastavakslijediu broju3/2002.
Kultura korištenja mase, (sijena, tvari u vrijednost u sjetve uporabe zrna) tiha
Jari
Jara zob -zelena krma 3.
zriobe
zriobe
Jara zob+ 3. mjesec
jari grašak formiranja mahuna -zelena krma 3.
/i,st 2/2002.
• sredstva za alka/no i kiselo pranje te dezinfekciju muznih
mljekovoda i hladnjaka za mlijeko
• sredstva za pranje
UBRZAJMOPROTOKZNANJADOPRAKSE V V
UINTERESUSTOCARA I STOCARSKEPROIZVODNJE
Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer
Prije više godina radio sam u terenskoj veterinarskoj praksi, posebno na umjetnog osjemenjivanja, na plodnosti, reprodukciji i uzgoju goveda. Bilo je mnogo složenih situacija i intervencija koje sam zdušno i savjesno obavljao. sam pomagao stoku, osjemenjivao krave, kako mogu dobiti visoko produktivna goveda križanjem, zatim kako održati zdravlje, dobru plodnost i proizvodnju životinja.
su savjete, a suradnja s njima je i meni pomogla da postignem u radu bolje rezultate, a dopunskim provjeravanjem u knjigama da razvijam vlastitu i znanstvenu razinu.
su popratili moje preporuke «Dobro. Probat Razmišljao sam zašto svaki pojedinac mora iskušavati on9 što se u struci zna i što smo prije pokusima u praksi dokazali. Samo nepotrebno gubimo vrijeme!.
Ipak treba razumjeti, a nekad je i dobro, da se novim stvarima i pristupa s izvjesnim nepovjerenjem. treba vlastito iskustvo, tim više što su gospodarske Uostalom, znamo -da sustav nije radio u interesu i za dobrobit individualnog seljaka, što je ostavilo traga i stvorilo veliko nepovjerenje u svijesti
Teško je stoga da iako vjeruju u dobre namjere izložiti svoj imetak i najmanjem riziku.
Moramo biti svjesni i stupnja obrazovanja ali i stupnja odgovornosti i savjesti pojedinih nisu poznate sve pojedinosti, uvjeti i svakog gospodarstva što može utjecati na rezultate i uspjeh pa i najboljeg savjeta. Zbog svega toga gubimo dragocjeno vrijeme i stalno smo u zaostatku za svjetskim Životne potrebe i želje su vrlo visoke, a za postizanje su potrebni znanje i
Nalazimo se u svijetu svakodnevnog rizika i potrebno je brzo raditi. Znanost i napredak idu brzo naprijed i treba dobro ocijeniti vlastite prirodne i gospodarske da bi se u ili dužem razdoblju želje i ostvarile.
ZNANOST SAMO U GRANICAMA ODRŽAVANJA PRIRODNE RAVNOTEŽE
U interesu kapitala i profita, znanost prelazi okvire prirodnih zakona, remeti prirodnu ravnotežu, a ulazi i u intimu prirode. To može imati teže i neželjene posljedice. Na u Hrvatskoj nije potrebno tako daleko, možda i u sukob s prirodom, jer nismo iskoristili ni temeljne blagodati koje nam nudi priroda.
U našem podneblju ima krajeva u kojima se može proizvesti mnogo kvalitetne i zdrave hrane, a krave daju samo tele i mlijeka nešto više od potrebne za prehranu teleta i potrošnju u gospodarstvu. Genetske krava su mnogo i neiskorištene u tržnoj proizvodnji.
S druge strane, u krajevima podižu farme suvremene tehnologije i visokog ulaganja. Nažalost farme rade s manjom dobiti, a s velikom opasnosti od materijalne štete i upropaštavanja prirode.
u proizvodno intenzivnim krajevima znanost je više prisutna i ulaganje kapitala No, se zloupotrebljavaju znanstvena u svrhu visoke proizvodnje. Posljedice zbog prekomjernog iskorištavanja prirode su teške.
DOBRA HRANA, ZDRAVA I ZADOVOLJNA ŽIVOTINJA
- TEMELJ SU VISOKE MUZNOSTI
Krave moraju imati dobar i ugodan smještaj, dobru tehnologiju držanja i hranidbe. Normativi su poznati i istraženi. Odstupanja mogu biti vrlo mala ovisno o uvjetima klime, broja, pasmine i proizvodnih sposobnosti goveda, raspoloživosti i kvalitete krmiva. Znanost je o tom mnogo rekla i treba poslušati savjete koji se objavljuju i na stranicama Mljekarskog lista.
Vrlo dobro se zna koje su optimalne temperature i postotci relativne vlage zraka, kako djeluju jake topline, sparine, propuh i na zdravlje i proizvodnju mlijeka, uzgoj teladi i junadi. Isparavanje gnojnice, amonijaka i Mljekarski list 2/2002.
drugih plinova u staji su za zdravlje stoke.
da su sustavi držanja stoke samo u vezi s tehnikom kojom se moraju postizati i održavati optimalni klimatski i mikroklimatski uvjeti u okolišu krava, hranilišta, pojilišta, ležišta, ispusti, uklanjanje gnoja i drugi higijenski uvjeti.
U vezi s hranidbom svjedoci smo da se nekad siliraju krmiva u improviziranim uvjetima, bez silosa i opreme, zbog se ne postiže dobro istiskivanje zraka i dobri uvjeti siliranja. Silaža je slabo stiješnjena, u lošim anaerobnim uvjetima, lošijeg okusa, slabije hranidbene i opasna po zdravlje životinja.
Silosi moraju biti te od materijala kako ne bi propuštali zrak i vodu. Silažu treba dobro ugaziti i istisnuti zrak jer samo u dobrim anaerobnim uvjetima dobiva se dobro vrenje.
To je tvrdnja koju ne treba više dokazivati. Kako se to izvesti, prepušteno je odluci pojedinih gospodara.
Silosi od dasaka imaju stijene i ne osiguravaju silažne mase i dobro istiskivanje zraka. Silaža na hrpi, na zemlji ili u rovu je zemljom, nije od zraka i vode, gubi od hranjive vrijednosti i brzo se kvari. To se posebno odnosi na travu i zelena krmiva koja se i u optimalnim uvjetima teže siliraju.
Upotreba folija može biti dobro tehnološko rješenje.
Poslušajmo koji moraju znati, i što je ·najbolje za gospodara, a svakako treba izbjegavati loše improvizacije, kemijska sredstva i neprirodne konzervanse. hrane mora odgovarati potrebama organizma ovisno o muznosti i kvaliteti krmiva. Uz visoku proizvodnju mlijeka može se smanjiti krmiva samo ako krave dobivaju krmiva bolje hranidbene U protivnom, prije ili kasnije, uvjerit se da je
Mi smo tvrtka grupe Haas-Falkenberg iz sa sedamdesetgodišnjim iskustvom na europskom tržištu u montažnih objekata. Iz vlastitih proizvodnih pogona tržištu nudimo zaokruženi program montažnih objekata; farme, staje, nadstrešnice, industrijske i radionice i hale; u posebno razvijenom sustavu drvetom kao ekološkim materijalom. Mi gradimo prema zahtjevima svakog gospodarstva,sa prilagodbom parceli i objektima što postižemo izlaskom na teren naših te izradom projektnih skica i cijene koštanja. savjetujemo najoptimalniji i samogradnje temelja i zidova, a da naša tvrtka izvodi montažu krova kao posebno zahtjevnog dijela Iskoristite prigodu graditi na iskustvu jedne od europskih tvrtki sa posebnom uslugom besplatnog savjetovanja i izrade idejnog rješenja vašeg gospodarskog objekta.
~ru~ltcfill:P)IIDfilkzz.roJ:P)ITcoxfilro] m fi
tt®J:P)Ir®®roJJunrr@2Z®IfVIl]J]]ncfilfl]®Il@wrog
~(Q)mJI IB3~llirufml~IMYIT?4Il1r®mfilfrb~~
. o,·oljn.
· nuda od · • o godiš, , :latft h godina
trebalo odmah poslušati savjet i davati kravama dobro uravnotežene krmne obroke.
Krmni obroci moraju uvijek sadržavati potrebnu energiju, minerale i vitamine, a za i sirove vlaknine (strukturnih ugljikohidrata) iz voluminozne krme.
Dio kukuruza u krmnim obrocima može zamjenjivati pšenica, tritikale, suhi repini rezanci i energetska krmiva. Sojinu može zamijeniti suncokretove i i obratno. Na taj krave dobivati potrebnu i kvalitetnih aminokiselina.
Ako ne dobivaju dovoljno krmiva a više energetskih krmiva (žitarica) krave davati i kvalitetu mlijeka. Nakon izvjesnog vremena udebljaju se, obolijevaju im jetra i bubrezi, oslabe kosti, imaju smetnje u plodnosti i
Nije dobro ako nedostaje energije u krmnim obrocima, a je obilno davanje trave, zelenih i krmiva visoko muznim kravama.
Krave mogu živjeti i s manjkom nekih minerala i vitamina. i to se nakon nekog vremena lošim proizvodnim rezultatima, zdravstvenim poremetnjama i lošom kvalitetom mlijeka.
S obzirom da su vrlo velike varijacije hranidbene vrijednosti, probavljivosti i iskoristivosti biljnih krmiva su velike pogreške. Za hranidbene vrijednosti krmnih obroka potrebno je prethodno izvršiti kemijske analize pojedinih krmiva. To je, za skupa i sustavno teže izvediva. su stoga izradili tablice standardnih vrijednosti pojedinih krmiva i tablice o potrebama životinja.
Standardne hranidbene vrijednosti naših krmiva nisu jednake stranim podacima o krmivima. To, može dovesti do zabune pri i sastavljanju krmnih obroka. Dajmo prednost našem tradicionalnom poznavanju krmiva i hranidbenim potrebama goveda po tablicama naših koje se temeljiti na suvremenoj znanosti i potrudimo se da proizvedemo i upotrebljavamo što kvalitetnija krmiva.
Krave visoke muznosti daju visoki dohodak što može biti, uz izvjesna ulaganja i dobro uravno-
težene krmne obroke, vrlo isplativa proizvodnja. i pored dobro sastavljenih krmnih obroka pojedine krave u nekim razdobljima oskudijevaju hranjivima i moraju trošiti zalihe iz organizma. To slabi životinju, nepovoljno na proizvodnju mlijeka i na plodnost, javljaju se bolesti izmjene tvari (metabolizma), organske i zarazne bolesti, i proizvodni vijek krava. Visoko produktivne krave uvijek su na uskoj granici zdravlja i bolesti.
Promatrajmo uspjehe i neuspjehe proizvodnje u svijetu i odaberimo što od toga nama treba. Nama treba moderna tehnologija visoke proizvodnje, ali nam ne trebaju posljedice koje se javljaju zbog visokog životinja, posebice, ako se visoka proizvodnja postiže upotrebom stimulativnih sredstava (hormona, antibiotika, raznih stranih anabolika i
Mi imamo velike i neiskorištene prirodne i treba dobro razmisliti do koje granice treba razvijati visoku proizvodnju.
Uz to treba priznati, da je na gotovo svim farmama problem i neškodljivo uklanjanje životinjskog otpada. To je osobito s aspekta i zaštite okoliša pa treba postaviti pitanje optimalne farme s obzirom na prirodno ili urbano okruženje.
Pozornost treba posvetiti krajevima s proizvodno ekstenzivnim u kojima nije postignuta ni dobra proizvodnja mlijeka. · To su naša brdskoplaninska prirodnih pašnjaka, s vrlo kvalitetnom travom kojom se može dobivati ekološki i vrlo kvalitetno mlijeko i proizvodi.
Treba prepoznati bogatstva prirode, a znanost treba davati tehnološka tješenja s tim da se ne mijenja priroda. Sa znanjem i kapital koji mora poticati razvoj prirodnih i ubrzati protok znanja i novih tehnologija do proizvodnje i gospodarskog napretka. Treba vjerovati u znanost i prema brzo primjenjivati znanje u proizvodnji.
Ml.fekarskiHst 2/2002.
{f{/lf#JfljJJ#.J
Pitanje: ZLATKO ŠTAVALJ,Lipovljani
fCffil#.JllW#.J
Da li hranidba muznih krava s BENURALOM, FOSFONALOM i dn,gim proizvodima koji sadrže BENAL u dozvoljenim na reprodukcijsku sposobnost krava? Lokalni veterinari tvrde da djeluje na jajnike i mogu izazvati neplodnost.
Odgovor: dr. se. STJEPAN FEIDOHOFER, dr. vet. med.
BENAL je prirodna glina bentonitnog porijekla (alumosilikatni spoj - montmorilonit) koji ima veliku površinsku aktivnost absorpcije i razmjene i ona u dispergiranom mediju. Na taj BENAL privremeno veže u buragu u suvišku stvoreni amonijak i da sinteza mikrobnih iz amonijaka jednakim intenzitetom kroz razdoblje obroka.
BENALOM se tako izbjegava mikroorganizama u buragu, resorpcija i visoka koncentracija amonijaka u krvi, smanjuje jetre u pretvorbi amonijaka u ureu i organa u
Posebna vrijednost je dijetetska djelovanje, jer BENAL djelomice veže suvišne i tvari koje se mogu u probavnom sustavu životinja.
Prema tome, BENAL se dodaje u proizvode BENURALA 1 FOSFONALA da se poboljša iskorištavanje dušika 1z uree (u BENURALU) i monoamonijeva fosfata (u FOSFONALU), probavljivost i iskorištavanje drugih hranjivih tvari iz krmiva, smanjuje amonijaka i tvari koje se mogu u probavnom sustavu.
U vezi s postavljenim pitanjem može se da proizvodi BENURALA i FOSFONALA koji sadrže BENAL i upotrebljavaju prema uputama ne nepovoljno na jajnike i reprodukcijsku sposobnost krava.
Pitanje 1z naslova moglo bi se više odnositi na BENURAL i FOSFONAL s obzirom na sadržaj uree i amonijaka, te utjecaj spojeva dušika u krmnim obrocima na zdravlje, plodnost i reprodukciju krava. To je pitanje koje se postavlja u hranidbi visokomuznih krava, a daju se samo i neobjektivni odgovori.
O tom pitanju opširnije u broju Mljekarskog lista (br. 3, ožujak 2002. god.) pod naslovom "NEBJELANCEVINASTI DUSIK U HRANIDBI K:RAVA- UTJECAJ NA PLODNOST I REPRODUKCIJU", u rubnci HRANIDBA. 0
VETERINARSTVO
Piše:Antun dr.vet. med.
mlijeka moraju redovito održavati higijenu kože životinja jer pozitivno na zdravlje, a time i na proizvodnost životinja.
Hrvatski mlijeka premalo pažnje njezi kože životinja. Koža štiti organizam od vanjskih utjecaja odnosno od
naglih promjena temperature, vremenskih nepogoda, povreda, te aktivno sudjeluje u toplinskoj regulaciji organizma (znojenje). Znanstveno je dokazane da su životinje kojima je redovito održavana higijena kože otpornije na pojedine bolesti, pogotovo zarazne i parazitarne (npr. šuga), zatim bolje iskorištavaju hranu, a samim time proizvode i više mlijeka. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti higijeni kože štalski držanih životinja.
ŠTO NEGATIVNO DJELUJE NA ZDRAVLJE KOŽE?
Odumrle stanice kože, prašina, loj, znoj i balega zatvaraju pore na koži, a dlake pogoduju zadržavanju
Na taj ometa se fiziološka funkcija kože, a pogoduje rastu i razvoju parazita i patogenih mikroorganizama.
Na zdravlje kože važan utjecaj imaju hranidba i mikroklimatski uvjeti u staji (tu se prvenstveno misli na vlagu).
Poznato je da se pojedine parazitarne i bolesti pojavljuju u stajama s visokim postotkom vlage u zraku. je u našim stajama, posebno zimi, relativna vlažnost zraka viša od 90% (!!!). Tako visok postotak vlage, osim na kožu ima štetan utjecaj i na zdravstveno stanje organizma (ventilacija!).
KAKO NJEGOVATI KOŽU?
Potrebno je jednom tjedno sve životinje temeljito metalnom· a zatim finom Cetkanjem se uklanjaju odumrle stanice, otpala dlaka i koje "disanje" kože. Važno je napomenuti da je potrebno cijeli pokrov, a ne samo jedan dio. Pritom se ne smije biti grub sa životinjom. Poželjno je životinju izvan staje.
Veliki problem predstavlja balega u koju životinja legne, a koja se zatim sasuši i na taj kožu. Za toplijeg vremena, posebno u i ljeto, balega se može oprati vodom i pritom je važno da je staja otvorena, ali da nije propuh kako bi se životinje što prije osušile.
Držanje životinja na pašnjacima i ispustima pored svih prednosti u odnosu na štalski V držanja pozitivno djeluje na higijenu i zdravlje kože. Zivotinje držane izvan staje izložene su djelovanju zraka, vjetru i kiši, te je kod njih koža otpornija odnosno i zdravija nego u onih štalski držanih.
Kod životinja koje borave izvan staje (u pojedinim
Hrvatske), posebno u dolazi do invazija krpelja stoga je potrebno nakon svakog povratka s paše temeljito pregledati pokrov posebno na "skrivenim" dijelovima tijela i na mjestima gdje se životinje intenzivno Krpelji se hrane krvlju, pritom mogu unijeti u organizam životinje brojne zaraznih i parazitarnih bolesti.
(!J]lZ~f~
[[~R~\
Piše:Antun dr. vet. med.
Upala vimena ili mastitis je bolest koja nanosi velike ekonomske štete proizvodnji kozjeg mlijeka. Upala vimena koza posljedica je ulaska i štetnog djelovanja mikroorganizama u žlijezdi kao i kod goveda. Mikroorganizmi u vime uglavnom ulaze kroz sisni kanal, u vime mogu dospjeti i putem krvi, limfe i rana na koži vimena.
GUBICI
ZBOG UPALE VIMENA
Gubici koji nastaju zbog upala vimena su višestruki:
1. upale vimena smanjuju mlijeka
2. je skupa, a rezultat upitan jer može do gubitka polovice ili cijelogvimena
3. mlijeko (sekret) iz bolesnog vimena, zbog promiJenjenog sastava, nije dobro za prehranu ljudi, (posebno djece)
4. nakon može do trajnog smanjenja mlijeka iz oboljele polovice ili cijelog vimena
5. zbog upotrebe antibiotika u mlijeko se ne smije predavati za preradu stanovito vrijeme nakon ozdravljenja vimena, ovisno o vrsti upotrijebljenog antibiotika (karenca)
6. zbog upale vimena životinja može uginuti
UZROCI UPALE VIMENA KOZA
Uzroci su isti kao kod krava, stoga navesti glavne uzroke upale vimena koza:
1. loš smještaj i loša higijena u kozarniku
2. nehigijenska mužnja
3. loša tehnika mužnJe ili strojna)
4. neispravni muzni
5. nedostatna prehrana koza
6.loše zdravstveno stanje koza
7. oboljelih koza u stado
Kao što vidimo, upala vimena koza posljedica je brojnih Prema istraživanjima znanstvenika širenje a time i upale vimena, se javlja tijekom mužnje i to s oboljele na zdravu životinju. upale vimena nalaze se na rukama kozara i na koži vimena koza, odakle u povoljnim uvjetima ulaze u vime i dovode do njegove upale.
PODJELA UPALA VIMENA
Upala vimena može biti vidljiva upala); vime je sekret iz vimena je pro-
Ml/ekarski l~t 2/2002.
mijenjen i u njemu se nalaze ugrušci mlijeka, krvi ili gnoj, koža vimena mijenja boju, postaje modrovime postaje tvrdo i bolno. dolazi i do gangrene koju prati zdravstveno stanje koze. Koza prestaje jesti i preživati, može se javiti proljev, povišena temperatura (groznica). Oboljela vime zbog upalnih procesa može otpasti, a životinja zbog posljedica takvog oblika upale vimena ugiba. Nerijetka životinje zbog gangrenozne upale ugibaju u roku nekoliko sati. Važno je upamtiti da se takav oblik upale vimena javlja u roku nekoliko sati pa do nekoliko dana.
U drugu skupinu spadaju nevidljive upale vimena upala). Taj oblik upale vimena nanosi velike štete kozarskoj proizvodnji jer je teško Karakterizira ga smanjena proizvodnja mlijeka, a ponekad se mogu javiti ugrušci u mlijeku. Dijagnosticiramo ga brojanjem somatskih stanica u mlijeku, te izdvajanju i prepoznavanju upale vimena.
SOMATSKE STANICE U KOZJEM MLIJEKU
Somatske stanice u mlijeku koza bijela krvna tjelešca (leukociti) i stanice puteva (epitelne stanice). Bijele krvne stanice imaju obrambenu ulogu u organizmu. U koza je broj somatskih stanica zdravog vimena puno nego u goveda. Nastankom upale vimena njihov broj u mlijeku se
Za razliku od goveda u kojih je vime upaljeno ako je u mlijeku više od 200 000 (150 000) somatskih stanica, broj somatskih stanica koji na pojavu upale vimena koza je od zemlje do zemlje. znanstvenici tvrde da se u mlijeku zdravih koza nalazi manje od 500 000 somatskih stanica. taj broj je promjenjiv jer se u mlijeku zdravih koza može i više od 500 000 somatskih stanica.
DIJAGNOSTIKA
I UPALE VIMENA
Vidljivi oblik upale vimena nije teško prepoznati. Važno je naglasiti, da je ODMAH potrebno pozvati veterinara kako bi se što žurnije s temeljitim jer u suprotnom može do gubitka vimena ili, još gore, do životinje.
Nevidljivi oblik upale vimena može se dijagnosticirati brojanjem somatskih stanica (somatocel) i izdvajanjem i prepoznavanjem upale vimena.
MASTITIS TEST
Opet navesti navode znanstvenika koji kažu da je mastitis test jednostavna i brza metoda u dijagnosticiranju upale vimena, te da je broj somatskih stanica koza viši u zdravom vimenu koza nego krava. potrebno je procijeniti konzistenciju mlijeka u kojem je mastitis reagens. U da je ona izrazito sluzava se) može se opravdano sumnjati na pojavu upale vimena. Naglašavamo, da je brojanje somatskih
stanica i izdvajanje odnosno prepoznavanje najsigurnija metoda otkrivanja upale vimena.
KAKO UPALU VIMENA KOZA? uzroke koji dovode do upale vimena nije teško poduzeti sve mjere kojima je cilj sprjepojave upale vimena u uzgoju.
Higijena smještaja koza
Koze se drže na stelji koja ne smije biti pregruba kako ne bi dolazilo do kože vimena se stvaraju uvjeti za ulazak mikroorganizama u vime. Stelju treba redovito mijenjati jer ne smije biti vlažna, da vlaga omekšava kožu vimena i time smanjuje njezinu otpornost. Važno je znati da je koža vimena koza puno nježnija od kože krava pa je stoga i podložnija
Kozarnici moraju biti ali ne smije biti propuha.
Hranidba koza
Ne ulaziti detaljnije u hranidbu koza, važno je napomenuti da nedostatna hranidba i kvalitativno) osim što uzrokuje manju dovodi i do pada otpornosti organizma koze se stvaraju povoljni uvjeti za razvoj brojnih bolesti, a njima i upale vimena.
Higijena mužnje koza je navedeno da je nehigijenska mužnja jedan od glavnih uzroka pojave upale vimena u uzgoju. Ta nam govori o važnosti pridržavanja osnovnih higijene mužnje kako bi se upala vimena.
O higijeni mužnje koza bit više u jednom od brojeva Mljekarskog lista.
ROGOVI
Koze se u igri udaraju rogovima. Osim na tijelo udarci (ubodi) su usmjereni prema vimenu, pa uzrokuju gnojne upale. Stoga je odražavanje jedna od preventivnih mjera kojom se odnosno upala vimena.
PODMLADAK
Naveli smo da je kože vimena jedan od uzroka upale vimena. Do ozljeda vimena (sisa) može i prilikom sisanja jaradi, pogotovo starije koja zubima može ozlijediti kožu sisa i time mikroorganizmima ulazak u vime.
Stoga je rano jaradi ili napajanje iz kante jedna od preventivnih mjera u upale vimena.
UPALA VIMENA NE SMIJE BITI PROBLEM
Ponovit - upala vimena je jedna od bolesti koza. ako se savjesno radi u svim fazama proizvodnje, ako se kozar pridržava svih tehnoloških principa od proizvodnje krme, hranidbe, smještaja a to mužnje, upala vimena ne bi smjela biti problem.
Mljekarski list 2/2002.
JJJ;lJJJj_;; ~.LJ~~D~JJJ~i;i
Piše:Antun dr. vet. med.
Džepni gospodarski tiskan u Hrvatskoj 1944. godine lako je da je u poljoprivredi bila prisutna ista problematika kao i u današnje vrijeme, a vezana uz školovanje poljoprivrednika. Tiskanje džepnog je 1924. godine, a najzaslužniji za njegovo redovito izlaženje je prof. dr.V koji je ujedno bio glavni urednik i Citirat Uvod u kojem prof. na slikovit opisuje svrhu i potrebu za ovakvim a mogu se i s današnjom situacijom u poljoprivredi:
''Svaki gospodari posjednik makar i malog zemljemoranastojat( da svoje gospodarstvotako obradi,da mu onodade prinos. Da to postigne,potrebnoje znanje jer kao što treba znanja u dnevnomživotu, tako trebai za gospodarstvo a rekao bih, da ga za gospodarstvotreba i više. Svaka godinanijejednaka,a i podnebljenijejednako,pa prema tomu moragospodarprimienitisvojeznanje, kako ga ne bi zadesila za to, što nijeili dobroili u pravi u gospodarstvunapravioono,štoje trebao I baš radi toga,potrebnomu je velikoznanje.Gospodarstvopak ima množtvograna. Ima na pr. ratarstvot.j. kako se i kada zemlja,kako se onagnoj( kako se sije i t.d. Ima vinogradarstvo, i t.d. a na svemu tomu ima opet množtvoštetnika i bolesti~pa ih treba poznavatii suzbijati.
U ima pasmina i vrsta stoke a takoje i u peradarstvu, i t.d. I na svim tim životinjamapojavljujuse bolesti,jer osimtimarenjastoke trebaznati i o životinjskimbolestimai pružiti im prvu pomo~dok ne stigne veterinar.
Prema tomu gospodarstvozahtieva veliko znanje, koje se školomi praksom. Sve znanje gospodari prijateljgospodarstvane moženositiu glavi, pa je stoga potrebno,da ima knjigu,u kojoj onepodatke,koje on treba u svakidašnjemsvojemgospodarskomživotu. Takovepodatkepruža mu i ovaj koji izlazi 19 godina a koji služi gospodarukod njegovogvelikogi odgovornogposla.
M~'ekarskilist 2/2002.
Hvala mojim suradnicima,koji su me podpomognuli u mojemnastojanju, da bude što podpuniji pa vjerujem 1 da i ovo godište primiti našigospodari i prijateljigospodarstva s onim povjerenjem,s kojim su ga primilido sada.
Zagreb,na Malu Gospu1943. Dr.
Dr. naziva poljoprivrednike gospodarima, a potom važnost znanja u poljoprivredi kako bi se postigli što bolji prinosi. Napomenuto je da gospodarstvenik bez obzira na školu i praksu ne može sve znati i iz toga proizlazi potreba za knjiga.
Ništa situacija nije ni danas u Hrvatskoj jer dio poljoprivrednika nema dovoljno znanja kako bi na svojim površinama i sa svojom stokom postigli proizvodnju.
mlijeka, naprimjer, stoji na raspolaganju aMljekarski list" koji
služi prvenstveno za njihovu edukaciju (obrazovanje) odnosno da im pristup novim spoznajama u proizvodnji mlijeka. Nažalost, još uvijek premali broj želi promijeniti lošu tehnologiju od pripreme krme pa sve do mužnje. Važno je naglasiti, da brojne promjene u tehnologiji proizvodnje mlijeka ne zahtijevaju ulaganja a korist, odnosno zarada, može se bitno Jedan od primjera je i higijena mužnje o kojoj se desecima godina piše u Mljekarskom listu ali nažalost, malo želi promijeniti svoje loše navike u higijeni i tehnici mužnje. Rezultat takvog (ne)rada je izrazito loša higijenska ispravnost mlijeka u Hrvatskoj u odnosu na zapadnoeuropske zemlje.
Svaki mora težiti za znanjem i novim spoznajama u proizvodnji mlijeka, jer si na taj olakšati rad i zaradu. U tome mu svakako moraju prvenstveno iz savjetodavne službe je to zadatak), odnosno s Agronomskog ili Veterinarskog fakulteta - najviših školskih institucija.
PRIPREME
ZAPREDSTOJECEJANJENJE
Piše:Vesna Bunta, dr. vet. med.
1. PRIPREMA OBJEKTA ZA JANJENJE
Prije janjenja potrebno je objekt za tu svrhu pripremiti: izbaciti staru stelju, zidove i pod dobro oprati - oribati i obilno isprati toplom vodom pod tlakom. Nakon pranja prostor treba dezinficirati otopinom za dezinfekciju koja se priprema i primjenjuje prema uputi
Za raspršivanje otopine dezinficijensa može se koristiti vinogradska ·prskalica. Tako pripremljeni prostor, prije smještanja životinja u bokseve, treba obilno nasteljiti slamom.
Pod bokseva treba redovito nadosteljavati jer prostor na kojem borave životinje mora biti uvijek suh (toplina od poda!). mikroklima osigurava se i ventilacijom prostora otvaranjem i zatvaranjem prozora, vrata i Ukoliko je postotak vlage previsok (runo ovaca je mokro), dolazi do zdravstvenih poremetnji životinje.
Organizacija prostora u objektu, u sezoni janjenja, važna je za odvijanje normalne proizvodnje. Osnovno je da površina podnog prostora u boksu optimalno odgovara broju smještenih životinja. Po boksevima se formiraju grupe: ovce koje su neposredno pred janjenjemanji broj, a najbolje ovce koje se janje (zasebni, boravak majke i janjadi); ovce s janjadi starosti. Prostor za uzgoj janjadi treba urediti ovisno o modelu uzgoja. Ukoliko se janjad odgaja sisanjem ili napajanjem, treba pregraditi unutar u stražnjem ili postranom dijelu boksa u kojem borave ovce. Janjad se može smjestiti u veliki zaseban boks odmah po janjenju, a obvezno u starijoj dobi kada je poželjno i odvajanje po spolovima. Boksevi u kojima boravi janjad trebaju imati jasle, hranilice za smjesu i kante za napajanje. Kad vremenski uvjeti dozvoljavaju, janjad treba što više boraviti na otvorenom prostoru. Stoga je potrebno ograditi prostor za ispust janjadi.
2. POSTUPAK S JANJADI U PRVIM
DANIMA ŽIVOTA
U sezoni janjenja potrebno je posvetiti veliku pažnju i brigu stadu ovaca. Ovcu je neposredno pred janjenje najbolje odvojiti u zaseban prostor i promatrati tok janjenja (ne uznemiravati životinju!). Ukoliko se janjenje ne odvija normalno, ovci trebate pružiti sami ili zatražiti
veterinara. Ubrzo nakon janjenja (unutar jednog sata) uslijedi izbacivanje posteljice koju trebate odmah ukloniti. Ukoliko ovca ne izbaci posteljicu, a najkasnije dvanaest sati po janjenju, svakako pozovite veterinara.
Odmah po janjenju, janjetu treba odstraniti sluz iz nosnica i usta, osušiti ga trljanjem slamom ili krpom. Pupk9vinu treba skratiti škarama na dužinu cca 5 cm. Skare prije upotrebe morate iskuhati u vodi (10 do 15 minuta) i uroniti u dezinfekcijska sredstvo. Dezinfekcija pupkovine obavlja se otopinom jada (1-2 kapi kapnuti u pupkovinu i njenu okolinu). U prvom satu života janje mora dobiti obrok mljeziva kao i u prvih pet dana, Ukoliko majka janjeta nema dovoljno mljeziva, janjetu možete dati mljezivo od druge ovce, no ona mora biti u istom danu laktacije kao i majka janjeta (npr. janje starosti dva dana mora dobiti mljezivo od ovce koja se ojanjila prije dva dana). Višak mljeziva stavite u iskuhanu bocu ili najlonsku koju naljepnicom s podacima o datumu pohrane mljeziva. Tako pripremljenu s mljezivom spremite u (prije primjene obvezno mljezivo zagrijati na 40°C).
Odgoj janjadi može se provoditi na
a) Odvajanje janjadi od ovaca odmah po janjenju. Janjad odvojite u zaseban boks i puštajte ovcama na sisanje više puta dnevno. U bokseve smjestite janjad starosti.
b) boravak janjadi s ovcama u boksu odnosno odvajanje u zaseban boks (npr. janjad boravi s ovcama, a danju u zasebnom boksu).
c) Janjad boravi stalno u boksu s ovcama.
d) Umjetni odgoj janjadi primjenom Mije/carski list 2/2002.
zamjenice. zamjenica koristi se kao zamjena za ma1cmo mlijeko i primjenjuje se u odgoju janjadi. Priprema se prema uputi otapanjem praha zamjenice u toploj vodi cca 50°C). Otopina zamjenice priprema se neposredno pred napajanje te je temperatura gotovog napitaka kod primjene 39°C. Napajanje se obavlja iz kanti s dudama ili iz cijevi - žljebova. Z~ cc?, 10 janjadi duljina žlijeba mora biti 2 metra. Zlijeb se postavlja na na visinu 25-30 centimetara od stelje. Sav pribor koji se koristi kod napajanja mora biti besprijekorno Nakon primjene pribor se isplahnjuje hladnom vodom, pere u vodi deterdžentom i dobro ispere. Primjena zamjenice u odgoju janjadi ekonomski je isplativa. treba, obzirom na držanja, koju metodu odgoja janjadi primijeniti. Preporuka je da prvih nekoliko dana
Piše: mr. se. Ana
Poznati su koji na trajnost uzoraka mlijeka, posebno u našim uvjetima proizvodnje i isporuke mlijeka, jer je put uzoraka od do laboratorija dug i složen.
Trajnost uzoraka je dobrom higijenskom proizvodnjom 1 primarnom obradom mlijeka - konzerviranjem kemijskim sredstvima - fizikalnim metodama mlijeka na temperaturu +4° C)
Detaljni prikaz trajnosti uzoraka kao i razinu zaduženja i odgovornosti u lancu od do laboratorija prikazuje slika (str. 18.).
Odabir osiguranja ispravnosti uzoraka ovisi o vrsti laboratonjskih ispitivanja. Za - mikrobioloških ispitivanja - (senzorskog) ocjenjivanja mlijeka
- ledišta
- kiselosti
- suhe tvari mlijeka tj. metodom sušenja, te - prisustva rezidua u mlijeku,
Ml,iekarski list 2/2002.
života janjad boravi s majkama u boksevima u kojima je smještena do šest ovaca.
Sijeno janjadi treba ponuditi u dobi od cca 2 tjedna, a smjesu u dobi od cca 3 tjedna (smjesa ne smije sadržavati bakar). Janjad se odbija najranije u dobi od 7 tjedana, težine 18 kg, kada dnevna potrošnja smjese po janjetu iznosi iznad 300 grama. Sto je janjad starija i teža po rezultati odgoja janjadi su bolji.
Važno je da se u svakom od navedenih janjadi osigura zaseban, suhi, obilno nasteljen prostor s dovoljno dnevnog svjetla. U prostoru za janjad treba postaviti hranilice za smjesu, jasle za sijeno i kante za vodu.
Odmah po janjenju janjad treba vitaminizirati (AD3E i Selen), a u dobi od 4 tjedna tretirati protiv parazita. Redoviti tretman protiv parazita treba provoditi svakih 6 tjedana. !:..I
ISPITIVANJE MLIJEKA
uzorci moraju biti svježi i nekonzervirani.
Za novijih metoda ispitivanja suvremene analizatore i instrumentalnu tehniku i ispitivanje
- ukupnog broja mikroorganizama
- broja somatskih stanica
- kemijskog sastava mlijeka mast, protein, laktozu, bezmasnu suhu tvar) je koristiti kemijske preparate za konzerviranje i osiguranje trajnosti uzoraka mlijeka.
U ranijoj praksi korišteni su neki od kemijskih preparata a kalijev bikromat (žuti prah) kemijske formule K2CnO7.Bilo u obliku praha, 10%-tne otopine, u obliku tableta koje su sadržale 0,05-0,1 g K2CnO7 ili kao otopma, niz godina je korišten za konzerviranje uzoraka mlijeka. Podrazumijeva se da 1 gram K2Crz01 može konzervirati 11 mlijeka do mjesec dana.
Ovaj konzervans ima i neke loše karakteristike:
- može se koristiti samo za konzerviranje uzoraka mlijeka u kojima biti ispitana masti.
- ukoliko mlijeko ima kiselost, nastala kiselina kalijev bikromat i uzorak postaje ubrzo neispravan.
- zbog oštrih, neotopljenih kristala, osjetljive dijelove novijih instrumenata i analizatora pa uzrokuje kvarove te poskupljuje održavanje.
AMBALAŽE ZA
UZORKE MLIJEKA
ODABIR KVALITETNOG KONZERVANSA
OSIGURANJA TRAJNOSTI UZORAKA
ODABIR KVALITETNE
AMBALAŽE ZA
UZORKE MLIJEKA
ISPRAVNOST
MLIJEKA KOJU JE
ODMAH PRI MUŽNJI
MLIJEKA U LABORATORIJA (+4°C) DO ISPITIVANJA
HIGIJENA I PRIBORA ZA MLIJEKO
MANIPULACIJA S MLIJEKOM I MLIJEKA NAKON MUŽNJE
TRANSPORT UZORAKA OD MWEKARE DO LABORATORIJA ( +4°C)
UZORAKA U MWEKARI DO PRIMOPREDAJE U LABORATORIJA ( +4°C)
MANIPULACIJA S UZORCIMA U TRANSPORTU DO MWEKARE (+4°C)
MANIPULACIJA s:UZORCIMA I DO PREDAJE V AUTOCISTERNU
(HOMOGENO) OTOPLJEN KONZERVANS U SADRŽAJU UZORAKA MLIJEKA
RUKU PRIBORA, PRAVILNO UZIMANJA UZORAKA, POŠTIVANJE UPUTE O UZIMANJU UZORAKA I POSTUPANJA S UZORCIMA MLIJEKA
VAŽNO JE ZNATI!
Osiguravanjem ovih u primarnoj proizvodnji i obradi mlijeka, sabiranju mlijeka i transportu, osiguravamo i uvjete sigurnosti laboratorijskih ispitivanja, pa tako izbjegavamo i ekonomske gubitke koji bi mogli biti posljedica krive procjene mlijeka nastale zbog lošeg uzorka mlijeka. Ne postoji ni konzervans, koji može osigurati trajnost i ispravnim uzorak mlijeka loše ili loše primarne obrade produkt je mlijeko kontaminirano velikim brojem mikroorganizama.
- kao konzervans u dužoj primjeni može djelovati alergijski na kožu ruku operativnog osoblja.
Osim kalijeva bikromata kao konzervansi mogu se koristiti: formalin ili 40%-tna vodena otopina formaldehida. Danas se u svijetu i kod nas dosta koristi «BRONOPOL> u obliku tableta ili otopine i natrijev azid u obliku tableta ili otopine:
Prema preporuci opreme za ispitivanje mlijeka ("BENTLEY"-AMERIKA)naš laboratorij koristiti konzervans «AZIDOL> koji se danas u svijetu dosta koristi.
Kako Laboratorij za ispitivanje mlijeka Križevci osigurati trajnosti uzoraka za koje je nadležan?
1. Osiguranje konzervansa je prethodno spomenuto da Laboratorij Križevci za konzerviranje uzoraka koristiti «AZIDOL>.
Reagenski koji se koriste u pripremi ovog konzervansa jesu: natrium azid, natrium citrat, 96% etanol, chloramphenicol, indikator (boja).
U suhu ambalažu dozira se 0,2-0,3 ml konzervansa (AZIDOL) u 40 ml uzorka mlijeka.
Za Azidol smo se jer koristiti: - jednu ambalažu za sve vrste uzoraka
- samo jedan konzervans za sve vrste uzoraka koji smiju biti konzervirani
- zbog osiguravanja reprezentativne, kontrole biti poznato koji uzorak biti usmjeren na pojedina ispitivanja)
- zbog kvalitete mlijeka kroz osiguranje kontrole.
2. Osiguranje kvalitetne ambalaže i uzoraka.
barkod naljepnicom obavljat se na sabirnom mjestu, a štampanje naljepnica u laboratoriju. Ovakva ambalaža je odabrana zbog:
- stabilne i
- poklopac je trajan, i
- je kontrola temperature uzorka ubadanjem termometra kroz sredinu
- nema opasnosti od nakupljanja masti na stijenku poklopca jer je dovoljno velika
- dovoljna je uzorka do oznake na
- je lagano i sigurno miješanje uzorka te homogena raspodjela konzervansa
- s metalnim nastavcima pogodna je za poseban pranja.
3.Osiguranje ambalaže
Mljekarski list 2/2002.
Ovakav pranja odabran je zbog:
- postizanja uvjeta prema internacionalnim standardima ISO 17025 i ISO 707/2000.
- sigurnog pranja.
- korištenja lužnatog i kiselog sredstva za pranje
- nema pranja niti dodira s ambalažom u toku pranja.
4. uzoraka u laboratorija
U laboratoriju je instalirana za uzoraka mlijeka, na temperaturi 4°C. Dopremom uzoraka u laboratorij obavljat se identifikacija prispjelih uzoraka od s pojedinih sabirnih mjesta.
Kompjutorskom obradom podataka bilježit se datum i vrijeme dopreme uzoraka, te prikaz koji nisu uzorkovanjem (o biti za informiranje korisnika).
Provedba uzgojna selekcijskog rada
za krave holstein - friesian pasmine u RH od 1974. do 1990. godine
Piše:JosipHaluška,dipl. ing
Uzgojni program za holštajn - &izijsku pasminu provodi se od 197 4. godine kao dio gojidbenog programa u govedarstvu RH. Osn~:>Vni _ cilj 1:1~je bio da se proizvodnjom kvalitetnih muskih rasplodnjaka stvori osnovica daljnjeg __genetskog holštajn - frizijske P?Pulac11e-~ RH. U pro_izvodnji vlastitih rasplodn1aka konstene su najpoznatije linije holstein goveda iz SAD i Kanade. Majke su najkvalitetnije kr~ye našeg uzg()ja, izabrane kriterijem: proizvodnje mlijeka, eksten1era, podrijetla i najboljih (bikova) _iz ?AD i Kanade. Usmjerena oplodnja predstavljala Je prvu fazu ciklusa proizvodnje novih životinja. Muška telad je uzgajana na farmama 2-3 mjeseca, a kasnije u Centru za umjetno osjemenjivanje Osijek. Biološki test obavijen je na osnovi podaka o tijeku telenja, dok je progeni test na mlijeko obavljan na farmama, a je osnovicu ocjene uzgojnih vrijednosti bika.
Uzgojni program holštajn frizijske ili crno - šare pasmine krava korišten je na populaciji koja se nalazila pod kontrolom. Kontrola obavljana je metodom A4,a provodila se na farmama. Sadržaj masti na farmama.
Program se sastojao od: cr izbora bikovskih majki i bikovskih cr provedbe usmjerene oplodnje rr dobivanja muške teladi za centre rr ocjene mladih bikova na temelju rezultata testa c:r test osjemenjivanja mladih bikova i cr testiranje bikova na mlijeko.
Bikovski za ciljnu oplodnju bikovskih majki birani su iz najsuperiornijih populacija na svijetu (SAD); s obzirom na svoj genetski potencijal ti bikovi predstavljaju vrhunac uzgoja. Pri. izboru bikovskih uzimani su u obzir prvenstveno podaci o uzgojnim vrijednostima na osobine mlijeka, masti i% masti), ali nisu zanemarivane ni druge osobine. Za pojedini krug usmjerene oplodnje je do pet" bikova. Uzgojne vrijednosti bikova navane su CC. metodom (komparacija vršnjakinja).
Izbor bikovskih majki za stvaranje novih generacija bikova obavljan je iz populacije
crno - šarih krava. To su najvrjednije životinje na farmama koje su imale visoki genetski kapacitet i pr~dstavljale su vrh genetike u populaciji. Njihove vn1ednosti procjenjivane su temeljem podataka o podrijetlu, proizvodnji mlijeka, tipu životinje, muznih i reprodukcijskih osobina. Bikovske majke mogle su biti krave koje su imale tri generacije poznatih predaka. Redovnik krave - bikovske majke - morao je_biti krvnih grupa. Pro1zvodn1amlijeka u I. laktaciji morala je biti 6.000 kg, u II. laktaciji 6.600 kg i u III. laktaciji 7.100 kg i najmanje 3,5% masti. Vanjština bikovskih majki bila je ocjenjivana metodom poantiranja. Oqena za pojedine osobine (tip, oblik i vime) morale su biti (4-5). Visina do grebena 134142 cm, težina krave 680 kg i redovito telenje, odnosno što servisno razdoblje. Ukupan broj bikovskih majki kretao se od 50-70krava.
Test osjemenjivanje je s mladim bikovima. Po jednom biku - 500 doza sjemena planski je distribuirano na sve farme u isto vrijeme. 1\oriš~eni su i bikovi u testu i progenotestirani bikovi. Uzgojne vrijednosti su za svakog rasplodnjaka na osnovi prve laktacije. Za biološki test služili su podaci o tijeku telenja. Progeni test na osobine temeljen je na podacima o proizvodnji Nakon progeno-testa obavljana je ukupna ocjena bika i plan njegova korištenja. Bikovi koji su imali loše testove bili su izdvojeni. Dio bikova u testu (na smješten je na farmama do prvih rezultata testova. Za progeno testiranje na bilo je potrebno najmanje 30 po biku.
U 10 godina trajanja uzgojnog programa za usmjerenu oplodnju bilo je odabrana 786 bikovskih majki ili u prosjeku godišnje 40 do 80 krava. Provedeno je sedam krugova usmjerene oplodnje s 25 bikovskih od 23 iz uvoza (SAD), a dva bika iz Centra za UO Osi jek.
U tom razdoblju dobivena su 73 muška teletapotoi:nka koji su bili u test osjemenjivanje. Tijekom odvijanja programa, bikovske majke regrutirane su s IPK-a Osijek, VUPIK-a uvukovar, PIK-a UBelja",PIK-a Vinkovci i uvrane" Biograd n/m. Do 5. kruga (1985.) u test osjemenjivanje stavljena su 52 bika od kojih je 21 bio pozitivno progeno testiran.
U organizaciji provedbe uzgojno selekcijskog rada holštajn - frizijske pasmine na farmama prvenstveno su registrirana proizvodna svojstva. Obavljanje kontrole vanje sadržaja masti u mlijeku, laktacijske i naturalne proizvodnje mlijeka i rasplodne proizvodnje bili su najvažniji
poslovi uzgojna selekcijskog rada. Svi podaci dostavljeni su HSSC u Zagrebu gdje su i povratno na farme. U uzgojno selekcijskog rada bili su Savjet programa, HSSC, selekcijske službe na farmama, centri za reprodukciju i Agronomski fakulteti.
GOSPODARSTVO
TROŠKOVINABAVKEMUZNEOPREME
Ne treba "škrtariti" pri nabavci suvremene opreme za proizvodnju mlijeka, ali ne zaboraviti štedljivosti i nosti. Zašto platiti nešto što cijenom ne opravdava kvalitetu ili se u gospodarstvu ne može dovoljno iskoristi?
U broju 9/1998. Mljekarskog lista prikazani su troškovi nabavke razlirtih tipova muzne opreme prema i odgovarakapacitetima farmi. u ovom su aktualizirane cijene u 2000. i 2001. godini.
Namjera ovog rada je pregled ponude muzne opreme na tržištu i temeljni nabavke bez preporuke pojedinog proili Cijene i proizvodni kapaciteti su dobiveni na temelju ankete nekoliko i odabra.nin obiteljskin gospodarstava koja su nabavljala. mljekarsku opremu tijekom 2000. i 2001. godine. Navedene troškove i odnose treba shvatiti kao orijentaciju za možebitnu nabavku, jer nisu koje se razlikuju za svaku farmu, odnosno obiteljsko gospodarstvo.
Mužnja je jedan od glavnih tehnoloških postupaka u suvremenoj proizvodnji mlijeka, pa je muzna oprema tako vrlo važna za ekonomsku uspješnost proizvodnje mlijeka na obiteljskom gospo-
Tablica1: Troškovinabavkemuznih aparata, mlielwvoda i izmuzišta
Osnovna
maržom) MUZNA OPREMA
Muzni aDaraU DOMACI
Piše:doc. dr. se. Zoran
darstvu. U Hrvatskoj je danas bogata ponuda razlimuznih aparata i sustava za mužnju. Svaki sustav je primjeren tehnologiji i kapacitetu proizvodnje mlijeka. potražnja u nas je za i uvoznim muznim aparatima. Samo manji broj gospodarstava "farmerskog" tipa proizvodnje mlijeka se za skupe, ali u suvremenim tehnološkim rješenjima, visokoproizvodne i ekonomski opravdane mljekovode i izmuzišta. Muzna oprema se u nas može nabaviti izravnim ili društvu - posredniku po osnovnim cijenama koje su kupcu najpovoljnije. (Tablica1.}
Nabavka muzne opreme kod posrednika (prodajna cijena) troškove, troškove transporta, troškove PDV-a i maržu. Ove cijene su 28-35% od osnovne cijene opreme u mljekarstvu.
Navedeno troškova nabavke muzne opreme za iznos PDV-a jasno pokazuje financijsku opravdanost u sustav PDV-a gospodarstava koja namjeravaju ulagati u obnovu svojih kapaciteta, posebice kad proizvode mlijeko s brojem grla.
Pojedini ili opreme odo(u kunama)
bravaju kredite (3-6 mjeseci). U nu cijenu je kamata ili se kreditiranje obavlja preko poslovne banke koja ima svoju kamatnu stopu. Ukupni troškovi nabavke opreme su 43-56% od osnovne cijene.
nabavke opreme s kreditom od 1 godine gotovo je uvijek povezana s poslovnim bankama i kamatnom stopom koja je u pravilu od 10%. troškovi "obrade kredita" dodatno davanja pri kupnji opreme na kredit. Ukupni troškovi jednogodišnje otplate muzne opreme sa povezanim davanjima i obvezama dodatak od 46 do 60% na cijenu.
Kredit s dvogodišnjom ili trogodišnjom otplatom u praksi se ostvaruje preko poslovne banke ili "velikih" mljekara koje takotroškove svoje suradnje s bankama.
Nabavka opreme u suradnji s mljekarom posebice je zanimljiva obiteljskim gospodarstviltlll jer otplatni"hobroka mlijekom.
Kako se radi o nabavci broja npr. muzilica, velike mljekare dobivaju popust, tako da cijena za kooperanta mljekare nije od prodajne cijene u mreži (od 10-15%).
Sveukupni troškovi ovakvog nabavke ~uzne opreme su od 52 do 66% od osnovne c11enemuzne opreme. muzni aparati su cijenom najpovoljniji. Za osnovna stada "naprednijih" promlijeka u nas (10 grla) potrebno je za osnovnu i prodajnu cijenu izdvojiti od 760 do 1.020 kuna po proizvodnom grlu. Uvozni muzni aparati su prodajne cijene od 1.490do 2.410 kuna po muznom grlu.
Osnovna cijena mljekovoda za osnovno stado od 40 muznih grla je oko 2.300 kuna po grlu. U mreži ovi su troškovi 2.770 kuna po grlu, a korištenjem kredita su troškovi do 3.815 kuna po grlu. Za stado od 40 grla je osnovna cijena izmuzišta 3.700 kuna, prodajna cijena 4.650 kuna,a korištenjem kredita 6.410 kuna po grlu.
S godišnjom proizvodnjom mlijeka od oko 4500-5500litara, te od toga 3500-4500litara prodanog mlijeka po grlu simentalske pasmine
Tablica2: godišnjihprihodaodprodajemlijeka (u kn)
može se u sadašnjim uv1et1ma pretpostav1t1 projekcija godišnjeg prihoda kao u tablici 2. S procijenom mlijeka (otkupna cijena +državna prernija+prernija mljekare) od 2,75 kn/lit. godišnji prihod od prodaje mlijeka po jednom grlu je od 9.625 do 12.375kuna.
Osnovna cijena muzilice prema kapacitetu od 4,5 do 9,3% ukupnog godišnjeg prihoda po grlu. Kreditiranje od godinu dana zbog nepovoljnih troškova kredita ovaj udio od 6,6 do 13,7%. kredit s povoljnim kamatama zahtjevat godišnje veoma prihvatljivih 1,4-3,0% godišnjih prihoda od prodaje mlijeka.
Godišnji troškovi uvozne muzne opreme su povoljniji u uvjetima otplate za kapacitete od 10 grla (3,2-11,2% godišnjeg prihoda po grlu). Pri nabavci mljekovoda je kao obveza na godišnji prihod prihvatljivo kreditiranje s rokom qtplate od 5 godina u osnovnom stadu od 40 grla (6,9-8,2%godišnjeg prihoda). Za "prihvatljivo" godišnjih prihoda pri nabavci izmuzišta potrebno je osnovno stado od 60 muznih grla i rok otplate kredita dulji od 5 godina. Za ispitivane uvjete - rok otplate 3 i 5 godina, te osnovno stado od 40-60 grla su godišnji troškovi otplate kredita na razini 15,1-28,1% godišnjeg prihoda.
Muzna oprema je važan uspješnosti mljekarske proizvodnje. U nas se, zbog nepovoljnogpoložajagovedarskeproizvodnjete relativno malogbrojagospodarstavasa proizvodnjom mlijeka, nt/e dovoljno razmatrala problematika opremljenosti gospodarstava potrebnom muznom opremom.
Tehnološka prednost primjene muzne opreme u mljekarstvu se u kvaliteti obavljanja mužnje i prihvatu mlijeka na gospodarstvu, a ekonomski je posljedica visoke proizvodnosti rada. U suvre-
menoj mljekarskoj proizvodnji je muzna oprema nužno potrebna našim obiteljskim gospodarstvima.
Na temelju navedenog može se kako se najpovoljnije cijene muzne opreme ostvaruju izravnom nabavkom od ili zastupnlka uvozne opreme. .
Kvalitetna muzna oprema koja bi se pouzdano koristila na dulji rok s niskim troškovima održavanja je skupa. Mljekarsku proizvodnju obilježava neprestano ostvarenje prihoda tijekom cijele kalendarske godine. dobrim proizvodnim rezultatima i povoljnim otkupnim cijenam mlijeka ne može se u našim uvjetima
dovoljno slobodnih sredstava iz proizvodnje mlijeka da se odjednom podmire svi troškovi nabavke skupe, suvremene opreme. praksa u suvremenoj mljekarskoj proizvodnjirazvijenihzemaljaje ulaganjeu proizvodne kapacitete korištenjempovoljnih kredita. kreditiranje muzne opreme predstavlja manje prihodapo proizvodnomgrlu. Nažalost, u posljednje dvije godine su (uz manje iznimke) povoljni krediti za opremanje obiteljskih gospodarstava u mljekarstvu rijetki i teško ostvarivi.
Piše: dr. se. Petar
STANJE
Poljoprivredna proizvodnja ne može autonomno postojati a ni razvijati se bez agrarne politike i financijske potpore, a što ovisi o stupnju razvijenosti ili nerazvijenosti gospodarstva neke zemlje. Svaka država ima koje se odnose na poljoprivredni sektor a uvjetovane su ne samo ekonomskom situacijom nego poljoprivrednim prirodnim proizvodnim resursima i agroklimatskim uvjetima. U procjenama komparativnih prednosti i uvjeta poljoprivredne proizvodnje se naglašava kako je Hrvatska bogata prirodnim uvjetima te da postoje proizvodni potencijali za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda i hrane za podmirenje sveukupnih potreba oko 20 milijuna stanovnika. U ovakvom opredjeljenju se s da ako bismo ostvarili takav nivo poljoprivredne proizvodnje, oko 70% poljoprivredne proizvodnje morali bi izvoziti na tržišta, izložiti se veoma oštroj konkurenciji posebno razvijenih zemalja tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda. U odnosu na razvoj poljoprivredne proizvodnje potrebno je vrijednosna uvoz agrarnih proizvoda pokriti s 90% protuvrijednosti izvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda.
Sigurno je da Hrvatska sada, kao ni ne može svoju strategiju agrara temeljiti na nerealnim prognozama, se reforma agrarnog
Ml/ekarski list 2/2002.
nastavak2.
sektora i poljoprivredne proizvodnje može odvijati u ovisnosti od ukupnih agrarnih mjera, odnosa društva prema poljoprivredi te o stanju gospodarstva.
U sadašnjim gospodarskim uvjetima veoma je složena pitanje definiranja realnih odrednica i kriterija razvoja agrara posebice u odnosu na strategiju i ciljeve, kao i na samu provedbu donesenih gospodarskih mjera obzirom na zahtjeve koji se postavljaju u odvijanju u dva paralelna procesa, i to kroz proces razvoja i restrukturiranja poljoprivredne proizvodnje i osposobljavanja za integriranje na tržišta. Iz navedenih razloga potrebno je analizirati gospodarske i makroekonomske uvjete i pokazatelje u Hrvatskoj i u razvijenim zemljama Europske zajednice, te objektivno sagledati stanje kao pretpostavku razvoja i realne vremenske komponente za ostvarivanje planiranih ciljeva.
GOSPODARSKI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
Podaci o BDP (bruto proizvod) i pokazatelj su ukupnog stupnja razvoja gospodarstva iz proizlaze i razvojne investiranja u pojedina proizvodna kao i kupovna stanovništva. Hrvatska je u položaju u odnosu na gospodarsku situaciju nastalu nizom povijesnih, i drugih faktora. Hrvatsko
gospodarstvo sada je u tranziciji, prethodno je stvarane u Jugoslaviji, u uvjetima planske samoupravne dogovorne ekonomije gdje nije postojala tržna ekonomija. Tijekom Domovinskog rata, hrvatsko je gospodarstvo neprijatelj sustavno uništavao. Nastale su velike materijalne štete i gubitci. Posebno je stradala poljoprivreda i proizvodnja. U tom periodu odvijala se privatizacija društvenih koja u nije dala pozitivne efekte koji bi u novim uvjetima bili jedan od razvoja gospodarstva. Procjenjuje se da je privatizacija završena na nivou od 70% te da državna još uvijek imaju veliko i utjecaj na stvaranje BDP (bruto proizvoda). sustav imao je negativan odnos prema privatnom vlasništvu a time i poljoprivrednoj proizvodnji na privatnom sektoru. U posjedu poljoprivrednika bilo je oko 80% zemljišnih površina, više od 70% ukupne proizvodnje od je u govedarstvu bilo preko 90% proizvodnih kapaciteta i krava u vlasništvu seljaka.
Tablica1."&mparativnigospodarskipokazatelji u EU-15 i u Hrvatskoj .EU-15 HRVATSKA
Bruto $ 18.532 4.600 uBDP % 1.5 90
GoYedaJSkaproizv~ %
uvozaizvozom
% 50 165 % 9,9 21O
Postoje podatci o v1smi BDP u Hrvatskoj. Iznos od 4.6oo $ po glavi stanovnika je publiciran pa se može da bi se nakon 2001. god. BDP mogao približiti na 5.000$ Petnaest Europske unije (1998.god.) imale su 9stvaren brutto proizvod po jednom stanovniku od 18.532 USD iskazan prema kupovnoj Manje razvijene Unije su koja ima BDP od 11.632 $, Portugal 13.306 $ i ·španjolska sa 14.978 S po stanovniku. Susjedna Slovenija ima 12.774 $, a najrazvijenija zemlja svijeta Sjedinjene qržave imaju BDP po jednom stanovniku 25.000 S.
Države, kandidati za u EU, u fazi pripreme i prilagodbe, prema kriterijima, moraju razvijati tako gospodarstvo da nivo BDP po glavi stanovnika iznosi 60%-65% od prosjeka Unije što bi BDP u vrijednosti od 11.120$-12.045$.
Položaj Hrvatske nije potrebno posebno komentirati, ako želimo biti ne samo partner u procesima tranzicije i integracije i 24
aktivna ravnopravna u europskim i svjetskim ekonomskim organizacijama, mora se ostvari BDP najmanje 10.000 $ po glavi stanovnika. Godišnji razvoj mora biti nego do sada i godišnje stope rasta ne bi smjele biti niže od 8%. Struktura korištenja - raspodjele BDP znasu faktor koji na stanje i razvoj gospodarstva kao i nivo državne i javne potrošnje. U Hrvatskoj se 11% vrijednosti od BDP potroši za funkcioniranje uprave i u razvijenim zemljama to iznosi 1,4%- 1,7% BDP. je nepovoljna situacija u odnosu prema razvoju i subvencioniranju poljoprivrednog sektora te se u drugim zemljama za potporu poljoprivredi izdvaja 1,4% - 1,7% sredstava od vrijednosti BDP, a u Hrvatskoj za oblike potpore poljoprivredi izdvajaju sredstva u visini do 0,7% BDP. Daljnji limiti koji nepovoljno na angažiranja sredstava u investicije i razvoj je zaduženost države i to kroz javni dug i vanjska zaduženost.
U bruto društvenom proizvodu Europske unije godišnja vrijednost poljoprivredne proizvodnje sudjeluje s 1,5%, a hrvatska poljoprivreda ima vrijednosna znatno i iznosi 9,0% Kod nerazvijenih i manje razvijenih zemalja vrijednost poljoprivredne proizvodnje ima u BDP ali je apsolutna ostvarena vrijednost proizvodnje u ovim relacijama znatno niža.
U društvenom proizvodu poljoprivrede i odnosima vrijednosne strukture pojedinih grana poljoprivredne proizvodnje se stanje razvijenostinerazvijenosti agrara.
Za agrarni društveni proizvod je odnos zastupljenosti govedarstva prema ukupnoj ostvarenoj godišnjoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje. U ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u EU meso i mlijeko participiraju sa 28,7%, dok je u Hrvatskoj taj odnos nepovoljan iznosi svega 14,2%. Proizvodnja mlijeka u EU ima dominantnu ulogu i vrijednosna je u poljoprivrednoj proizvodnji zastupljena sa 17,9% a proizvodnja mesa sa 10,8%. U Hrvatskoj su ovi odnosi nepovoljni, te godišnja vrijednost mlijeka u poljoprivrednoj proizvodnji iznosi 7,3% a mesa6,9%.
Hrvatska ima negativnu vanjsko trgovinsku bilancu. Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivredno prehrambenih proizvoda iznosi 58,4%, dok je u EU pokrivenost uvoza s izvozom agrarnih proizvoda vrlo visoka i iznosi 93,7%. U Uniji je vanjsko trgovinska razmjena agrarnim proizvodima izbalansirana i uvoz je (1998.god.) bio svega 6,3% od izvoza. Hrvatska u vanjskoj trgovinskoj M!jekarski list 2/2002.
razmjeni ostvaruje deficit oko 40% . Ukupna nezaposlenost u Hrvatskoj je velika i stopa nezaposlenosti iznosi cca 21%. Stanje u EU relativno je stabilno i godišnja stopa nezaposlenosti je 9,9% i ona ne predstavlja problem, jer se kroz proces razvoja i restrukturiranja gospodarstva otvaraju nova radna mjesta. U planskom razdoblju EU planira porast gospodarskog razvoja po godišnjoj stopi od 2,5% tako da nezaposlenost sve manje biti neki objektivni gospodarski problem i iznosila bi oko 8,0%. Postoji niz pitanja i problema koje bi Hrvatska morala rješavati a da se otvori proces
zapošljavanja. Sadašnji nivo investicijskih ulaganja nije i do sada se godišnje investirala sredstava 26%-28% od BDP. U procesu razvoja gospodarstva kroz investicijska ulaganja moraju biti zastupljeni ne samo poduzetnici i strani Pokazatelji o zaposlenosti u poljoprivredi (šumarstvo, lovstvo, ribarstvo) u Hrvatskoj ukazuju na stanje. Ovi proizvodni sektori u ukupnoj zaposlenosti na nivou Hrvatske sudjeluju sa 16,5% dok zaposlenost u Europskoj uniji u poljoprivredi, šumarstvu, lovstvu i ribarstvu iznosi svega 5,0%.
RAZMIŠLJANJA TERENSKOG AGRONOMA
Piše:mr.se.
PRAKSA I ISKUSTVA
RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI
Što u Hrvatskoj u ovim teškim vremenima kontinuiranog opadanja broja krava i sve uvoza mlijeka i niske proizvodnje mlijeka po kravi, oko 2.962 litre godišnje i otkupa mlijeka od svega 1. 738 litara po kravi godišnje?
U dva izvora podataka navodi se broj krava u Hrvatskoj za 2000. godinu: u jednom 254.702, a u drugom 287.000. Razlika ova dva podatka objavljena, jedan u Mljekarskom listu (dr. se. Zoran a drugi u Vjesniku (13. 2002. Marinko iznosi 32.298 krava. Kao da su krave krumpiri, pa plus minus 32.000 krava ni simo ni tamo.
Drugi katastrofalan podatak je da mljekare otkupljuju mlijeko od 61.000 na otkupnim mjestima, a izravno samo od svega 300 koji imaju 15 i više krava.
Da u cijeloj Hrvatskoj ima samb 300 obiteljskih gospodarstava sa 15 i više krava, katastrofa je nacionalnih razmjera.
Jedna strategija, pa druga strategija, a krava svakim danom sve manje. Kao da se strategije Mljekarski Hst 2/2002.
MLIJEKORASTENAPOLJU, [}Yj)~
UZGOJ VLASTITIH JUNICA•
tek toliko. Strategija, radi strategije.
Kako broj krava u Hrvatskoj ?
Kako broj obiteljskih gospodarstava koja se profesionalno bave proizvodnjom mlijeka?
Ovo su dva pitanja koja se moraju istovremeno rješavati konkretnim programom po pojedinim županijama.
Još uvijek postoji veliki broj obiteljskih gGspodarstava koja imaju razvojno proizvodne nosti i kojima se treba posvetiti, koja treba organizaciona i tehnološki kontinuirano savjetovati i u koja treba investirati.
Nikakve investicije i strategije ne mogu se planirati i realizirati proizvodnjom mlijeka po kravi ispod 5.000 litara godišnje.
Uvozom rasplodnih junica iz zemalja u kojima se pojavilo kravlje ludilo ?
Ne! Nikako! Barem još ne neko vrijeme.
Smatram i bojim se da taj problem nije još uvijek u cijelosti i razjašnjen, kao i katastrofalne posljedice koje iz toga mogu a što do punog izražaja u godinama.
Naš moto za
BROJ KRAVA •
Što ?
Okrenuti se vlastitim vlastitim kravama, vlastitome radu i vlastitim genetskim potencijalima - vlastitom uzgoju junica.
U Hrvatskoj se godišnje od 230.000 krava proizvede oko 184.000 teladi (80 % telenja), od oko 80 do 90.000 ženske teladi.
Svako žensko tele od poznatog bika (pripusnica pola poznatog porijekla, odnosno genetskog potencijala) trebalo bi staviti u uzgoj do visoko junice i za taj uzgoj dati poticaj.
Nakon telenja kao prvotelka, svako prijavljena grlo iz cjelokupnog zemaljskog uzgoja s minimalnom dnevnom proizvodnjom od 15 litara mlijeka i više, trebalo bi_dobiti status valjano proizvodnog grla u proizvodnji mlijeka i na osnovu toga ostvariti drugi dio poticaja.
Sva grla ispod 15 litara mlijeka dnevno u vrhu laktacije mogu dobiti manji iznos poticaja. Ta grla mogu dalje u sistem uzgoja krava-tele, ili na klanje kao junetina i još ostane tele za daljnji tov i proizvodnju mesa.
Ako populacija zemaljskog stada muznih krava Hrvatske ne može osigurati vlastiti remont i vlastite populacije, odnosno stada, tada nešto nije u redu s hrvatskim kravama ili s višegodišnjom hrvatskom agrarnom politikom.
Ako druge europske zemlje izvoze junice po svijetu, to ne da se krave tamo tele godišnje dva puta ili da krave tamo daju samo žensku telad.
Dosadašnji kreditiranja prodaje i kupnje rasplodnih junica u Hrvatskoj je potpuno pogrešan i ne daje tražene i rezultate.
Umjesto da smo išli ciljano na kreditiranje i stvaranje proizvodnih stada i obiteljskih gospodarstava s najmanje 10 krava, i više (osobno smatram najmanje 15 krava i više) mi smo to malo uzgojenih junica, uz to malo državnog novca, "rasipavali" po cijeloj Hrvatskoj, nekome dvije, nekome tri.
Zašto, pitam se zašto ?
Kakve je rezultate to dalo?
Podatak objavljen u Vjesniku od 13. 2002. da je u uzgoj stavljene 14.000 rasplodne ženske teladi, a da je do sada to bilo samo 2.000 grla, nepotpun je. Uz taj podatak trebalo je iznijeti koliko iz tih 14.000 rasplodne teladi i uzgojenih
junica formirati proizvodnih stada od 10 i više ili 15 i više krava.
Ili opet dio od uzgojenih 14.000 rasplodnih junica u remont stada.
Izradili smo STRATEGIJU i STRATEGIJA je gotova.
Postavljam si pitanje: što je s preostalih 80 do 90.000 ženske teladi.
Što je s našim obveznim umjetnim osjemenjivanjem cjelokupne zemaljske populacije krava, našim centrima za reprodukciju i uzgojem visoko kvalitetnih bikova i uvozom takvih bikova i njihove sperme.
Gdje je naš desetogodišnji, dvadesetogodišnji i tridesetogodišnji rad.
Je li to proizvodnja od samo 2.962 litre mlijeka po kravi godišnje?
Nema teorije o nekakvom napretku u hrvatskoj proizvodnji mlijeka i njenom dok jasno i glasno ne kažemo gdje smo pogriješili, zašto smo pogriješili, tko je pogriješio i tko još uvijek u cijelom sistemu griješi i u griješi.
Nema teorije o nekakvom napretku, dok jasno i glasno ne iznesemo svoju viziju i ne kažemo kako problem riješiti i kako dalje raditi.
Što je s našom genetikom ukupne zemaljske populacije od 230.000 krava.
U sadašnjem stanju hrvatske proizvodnje mlijeka i broja krava, kontinuiranim smanjivanjem tog broja i uvoza mlijeka, iznosi se podatak od 40 % nacionalnih potreba, ne vidim drugog rješenja, nego zahvat u ukupni uzgoj sve ženske teladi, ne 14.000 nego najmanje 40.000 do 60.000 grla. Imamo li za to novaca? Imamo, samo ako postavimo
Mlijeko je visoko profitabilna proizvodnja.
Sve uvezena mlijeko u kešu.
Taj keš kao novostvorenu vrijednost mora stvoriti ukupno gospodarstvo Republike Hrvatske. Taj novac ne možete pokupiti na cesti negdje izvan Hrvatske i onda u Europu kupovati mlijeko.
Od hrvatske trave hrvatske krave mogu proizvesti mlijeka koliko nam treba, i za izvoz! S naljepnicom: mlijeko s ekološki gdje nema bolesti kravljeg ludila.
Europske granice su nam otvorene.
Kako u Hrvatskoj gradimo AUTO CESTE i AUTO PUTEVE isto tako treba graditi i staje za 25 do 40 i Ml:fekm-skilist 2/2002.
od 40 do 60 i više krava.
Ako Republika Hrvatska izdvaja novac za poticaje poljoprivredne proizvodnje, onda moramo imati vidljive rezultate poticanja pojedinih proizvodnji, kroz te proizvodnje kroz poveprofitabilnosti i kroz novostvorenu vrijednost.
Ako nema novostvorene vrijednosti, poticaji su u prazno.
Prije 8 godina nagovarao sam Marijana Vedriša iz Gola, i napravio plan razvoja za njegovo gospodarstvo od svega 3,5 jutra vlastite zemlje i 3 krave. Nagovorio sam ga da u kredit od 105.000 DM, s kamatom od 9 % i 6 %, mnogi nisu mogli vjerovati da to uspjeti. Ovdje moram istaknuti, da oni koji su mi tada trebali nisu mi pomogli, a nisu mi pomogli jer nisu imali viziju razvoja proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj i cijeli program je skoro propao. Pomogao nam je tada samo jedan komisije za dodjelu kredita jer je trebalo na prvi dio utrošenog kredita od 75.000 odobriti još 30.000 DM. Tada je bilo puno neprospavanih i za mene kao poljoprivrednog savjetnika i za Marijana kao poduzetnika.
Kada je sagledao cijelu, izgubljenu, situaciju nam je pomogao nizozemski
Andrej Helder donacijom i kreditom za 5 prvoklasnih junica te svim potrebnim i savjetima.
Ostali su bili nezainteresirani i ravnodušni, kao što još uvijek nažalost neki jesu. Da nije tako, danas bi se u Hrvatskoj gradilo najmanje 250 «lauf staja» za najmanje 25 do 40 i više krava. Obiteljskih gospodarstava sposobnih i s potencijalom ima daleko više.
To je realnost, i ma koliko bila bolna - mora se priznati.
Uložen državni novac od 105.000 DM u proizvodnju mlijeka na obiteljskom gospodarstvu Marijana Vedriša, danas je gotovo u cijelosti i realizirana novostvorena vrijednost od najmanje još 150.000 DM.
Kada sam nagovarao Josipa iz Molvi na izgradnju «lauf staje» i vodio ga u tom pravcu, tada smo se gotovo a nakon toga je Josip ipak uvidio da sam u pravu i ušao je u kredit, izgradio je «lauf staju», doduše nešto manju nego sam mu savjetovao. Danas, 4 godine poslije kada Josip uspješno kredit, i to iz polu dovršene staje i samo 27 krava, gradi novu
prekrasnu ulazi u novi kredit i kupuje najnoviji «Štajer» od 110 KS. Veli: «Staja mi je premala, da je barem za 45 krava kako ste mi savjetovali,ali proširit mi nju uskoro.Znate, bili ste u pravu 102 %».
Uz uspješno kredita, novostvorena vrijednost na obiteljskom gospodarstvu Josipa danas iznosi više od 100.000 DM. u realizaciji ovog projekta pružio nam je Molve Ivan Kolar, predsjednik Hrvatskog saveza i saborski zastupnik, i još uvijek nam daje punu podršku za ovakve programe i projekte, kao i župan Josip mlijeka na županije interesira samo kako proizvodnju mlijeka od 5.000 i više po kravi godišnje, kako što više zasijati novih travnjaka i što prije uzgojiti što više vlastitih prvoklasnih junica, a iz štale izbaciti sve krave koje u vrhu laktacije daju manje od 20 litara mlijeka dnevno.
Kako problemu proizvodnje mlijeka prilazimo na županije, na onim obiteljskim gospodarstvima koja se bave i koja se žele profesionalno baviti proizvodnjom mlijeka te što smo nili unatrag 5 godina, kakvi su nam planovi za pet godina, kako savjetujemo svako potencijalno obiteljsko gospodarstvo u primjeni suvremene organizacije gospodarstva i primjeni suvremene tehnologije u proizvodnji mlijeka, te planove razvoja - iznijet u brojevima
Mljekarskog lista po pojedinim sami mlijeka.
IVANEC, prigradska
Koprivnice: obiteljska gospodarstva; Svemira
Nenada Damira Santor, Dragutina
Mihotek, Krunoslava Novoselec, Nadice
Andrije Martinaga, Zdravka Pere
Damira Vrban i barem još 20 dobrih obiteljskih gospodarstava, mlijeka, samo u ovoj
Cijela poljoprivreda Zapadne Europe je na kreditima i poticajima namijenjenih i strogo za stvaranje novostvorene vrijednosti!
"Neznamkaj bi deneskuhala!"
Piše:Zlata
To je svakodnevni problem žene One na selu kažu: "lako onima u gradu imaju tržnicu- plac, mesnicu i sve drugo, a kaj mi?" One pak u gradu: "lako onima na selu imaju svega u vrtu i doma, puno mesa od peradi, svinjetine i govedine, pa mlijeka, sireva i nemaju naših problema."
Još je dobro dok se može pripremati jelo od mesa, no kako i što kuhati sada u doba Korizme, posnog vremena koje se nekada i te kako poštovalo.
Evo drage da vam malo pomognem jer kadkada i sama imam takvih problema. Vratila sam se opet u moje djetinjstvo i prisjetila se što su moje bake kuhale, a mi djeca voljeli jesti, a nekim od tih jela smo se i jako veselili.
Korizmena jela u mojem selu su bila: jela od žitarica svih vrsta, od proizvoda, i a od crnog ulja ili od masti - maslaputar.
Nekada se u korizmenom tjednu barem jedan dan kuhalo ulje od koštica bundeve - tikve. u rano jutro došle bi snehe ili susede na drvenu stupu koštice koje bi moja baka prije toga osušila i zagrijala u zemljanoj tiganji u krušnoj U stupi se to dugo tuklo dok se nije pretvorilo u grudu koja se onda mrvila i stavljala u vodu. Kuhanjem se ulje odvajalo jer je laganije od vode i "obiralo"se na površini a dolje se taložila "žufa" ostaci od nih koštica koja se koristila za neka jela. ulje koristilo se najviše u našoj Podravini, Zagorju i jer mi tada nismo gotovo ni znali za maslinovo ulje, a ono žuto zvali smo "fino ulje" koje smo kupovali.
U korizmena vrijeme više smo upotrebljavali "maslo" koje je dobiveno od putra i u zemljanim posudama "maslenkama" gdje je moglo ostati i nekoliko mjeseci a da se ne kvari. Ostaci od putra, kada se maslo, su tzv. "truskovi" i koristili se za razna jela umjesto ili
Evo nekoliko zdravih i slasnih jela punih vitamina i kalorija, koje su pripremale naše bake.
Mljekarski list 12002.
Kisela repa sa žufom: ½ kg kisele repe, 3 litre juhe koja je preostala nakon kuhanja bundevskih koštica, (nekada je umjesto toga korištena voda u koju se stavilo 3-4 žlice crnog ulja pa je bilo još i bolje), glavica luka nasjeckanog i preprženog na ulju - jelo se umjesto juhe.
Krumpir z mandurom - oprani krumpiri u ljusci "gulini", peku se u tepsiji u roli ili krušnoj Kad su još tople premaži "truskovima". "Zelje z lagva" (kiseli kupus), oprati i ocjediti preliti crnim uljem i dobro promiješati.
Žufa Kaša - 1 koštica (koštice i prosijane) ili 2 žlice crnog ulja, od (½ litre) prosene kaše ili bera vrsta prosa. U tri litre vode ukuhati "žufu" (brašno od koštica) posoliti, dodati prosenu kašu i kuhati do kraja. Za salatu: cikla ili ribana povrtnica ili ribana mrkva. u istom "stilu", recimo"Kašnjaki slani" - ½ kilograma brašna, 1dcl mlake vode, malo soli, umijesi tijesto kao za štrukle. Nadjev: 30 dkg hajdinske kaše, ldcl crnog ulja (može i koštica). Kašu skuhaj, posoli, ocijedi ohladi, uljem i dodaj mljevene ili koštice. Kašu rasporedi po tijestu prethodno pouljenom, savij kao štrudlu, stavi u tepsiju i peci.
MTMHollandnizozemskatvrtkas reputaciiom i velikimiskustvom u mljekarskojindustriji
nudiVamkompletanasortimanusluga
MILKING TECHNOLOGY MACHINERY za proizvodniumlijeka i proizvoda.
Za manie i
MJM kompletno kompjuterizirana muzna oprema prema standardima (sistem centralnog izmuzišta, kalifornijski sistem, stacionarni i prijenosni muzni aparati);
MJMsistemi za mlijeka u skladu s poželjnim normama (gotovo tankovi za održavanje temperature);
MJMstrojevi za pripremanje hrane i oprema za hranidbu (kosilice za travu i lucernu, visoko prilagodljive grablje, strojevi za usitnjavanje kukuruza i silaže "Jaguar", vagoni-mješolice za izbalonsiranu i hranidbu, kombajni, traktori - sve novo ili obnovljeno i dr.);
MfM projektiranje novih i rekonstrukcija starih staja (prilagodba novim sistemima držanja, ventilacijski sistemi, opremo za držanje kravo, napajanje i izgnojavanje);
MfM menadžment i obuka (iskusni sa zapada za uhodavanje novih sistema, savjeti, obuka osoblja na jednoj od naših farmi u Europi ili SAD-u);
MfM finaliziranje proizvoda (linije za proizvodnju i pakiranje mlijeka, jogurta, vrhnja, sira, sladoleda i deserta, linije za klanje);
/i\YMholštajn-frizijske grovidne junice s proizvodnjom od 9000 I mlijeko (usluga dostupno nakon skidanja zabrane uvoza u Hrvatsku)
izmuzište u Europi (2x26) - farma kod Osijeka
Garanciia, puštanie u rad, servis, rezervni diielovi i odriavanie opreme osigurani
MTM Holland - predstavništvo za Hrvatsku Ekonomija Seleš b.b. farma 11 Orlovnjak" 31 216 Antunovac
Na isti radili su "kašnjake slatke" samo se u nadjev stavljalo 10 dkg i nešto manje soli nego u slane.
"Zlevanka - cicvara" sa žufom: 80 dkg kukuruznog brašna, 1 litra žufe, 1/8 litre ulja, malo soli. Kukuruzno brašno umuti u 1 litru žufe, posoli i nalij u pouljenu tepsiju. Ostalim uljem prelij odozgo i peci.
U vrijeme korizme rijetko su koristili jaja: "Dok je post,ako nt/ekoka nisu ni jaja".
Tako je to bilo nekad_a u mojoj mladosti, a danas se mnogo toga izmijenilo i nema više "žufe" nema "truskova" i mnogo drugog. No i danas, u novim uvjetima, slažem nešto jer se u trgovinama mnogo toga može crno ulje, kaše prosene, hajdinske i drugo, pa kombiniram da izgleda kao nekada.
Neka od takvih jela koja pripremam u zimsko vrijeme su:
/? Grah s kiselom repom odnosno s kiselim zeljem, zafrigom od brašna na ili crnom ulju.
/ Grah s mlijekom (pretepenec) kiselim vrhnjem. Grah kuham u slanoj vodi, a kada je kuhan dodajem 1/4 litre kiselog vrhnja s 2-4 žlice brašna, malo soli i vode i to se ukuha u kuhani grah.
/? Grahova salata s lukom crnim uljem. To je grah kojega mi zovemo "debeli grah".
/ Krumpirova salata s lukom crnim uljem.
/ Zelevnjaki - štrukli sa zeljem. Tijesto za štrukle, a nadjev: jedna glavica svježeg zelja i. ½ decilitra crnog ulja. Zelje naribati zatim prodinstati na ulju da omekani i porumeni, malo posoli i popapri i time napuni tijesto. Zavij u štrudle, malo još poulji i peci.
/? Trepana - trepa - ½ kilograma brašna, 2 žlice masti i 1 dcl vrhnja.Tako pripremljeno tijesto stavljam u okruglu tepsiju i prije na mnogo mjesta vilicom izbodem nešto nalik na kvadrate.
Kadkada u tijesto još umetnem šaku oraha pomiješanih sa pa je onda slatka i još bolja zbog oraha. ne režemo nego ju trgamo rukama jer je tako još ukusnija i topla, ali i hladna.
Sva ta jela ja pripremam iako živim u gradu. Nije mi teško pribaviti namirnice jer mnogo toga imam kod u škririji spremljena za ove zimske mjesece. U
HRV
Piše: Maja prof.
Kult božanstava
Postanci božanstava objašnjavani su stvaranjem svijeta. Kada je Svarog (Svevid) stvorio nebo i zemlju i pustio jedan dio demona na zemlju, oni koji su se spustili u dvorišta postali su dobri i milostivi.
Domvoj je božanstvo. Uz njega su vezani mnogi U narodu se još naziva Darni, Dodan, Domagoj, Domovnik, Diko, Djeduška ili Starina. Opisuju ga kao malenog, debeljuškastog bosonog, po cijelom tijelu dlakav i s dugom bradom. je u pepeljasti haljetak s crvenom kapicom na glavi.
Nije zloban je naklonjen nedužnom nestašluku. Njegov je stan ispod poda. obavlja sitne poslove, a i konjima se rado bavi. U mnogim krajevima Hrvatske, kod gradnje narodni Domvoju: pod kamen temeljac položen je grumen plemenite kovine, a u potkrovlju ostavljena korica kruha da bi se u novi dom privukao i uselio dobri duh Domvoj. Isto tako kod preseljenja u novu bi nosila užareni ugljen iz stare u novu te prizivala duha da je slijedi.
su bogovima prinošene žrtve kako bi štitile od zla. Tako je u Domvoja nakon obilna jela i pila na obiteljski žrtvenik prolivena medovine i posipana zrnevlje.
Osim Domvoja, postoji i žensko božanstvo - Vlasta. Ona je boginja vatre i ognjišta. Utjelovljuje vlast i toplinu ognjišta. Naziva se još i Vlatka, Vladana, Vladimira. Prikazivana je kako u jednoj ruci drži štap, a u drugoj žrtvenu zdjelicu. Držali su je i hraniteljicom ljudi jer je davala dobar urod žita. Njoj u jedan kut - u nazvan mir ili mirište - bio je njoj
Mljekarski list 2/2002.
HRVATSKA MITOLOGIJA
U tom kutu gorio je žižak, a mogao se utrnuti samo kruhom u vino.
Svetišta boginje Vlaste nalazila su se u kraj Benkovca, Karinu, Nadinu i Aržanu.
U susjedstvu Vlaste i Domovoja živjeli su i drugi slavenski bogovi, njihovi srodnici. U blizini ljudi stanovali su Dvorovoj duh dvorišta, Zemnik duh zemlje, Polevnik duh polja, Ovnik duh žitnice, Vazil konja i
Kult pokojnika i predalca
Kult predaka se s kultom božanstava. Duše se predaka sele u razne životinje, u zmiju, te u tom obliku obilaze domove, a im prinose mlijeko i drugu hranu.
Neki duhovi borave ispod ili na pod pragom ili na tavanu. Narod je vjerovao da ti duhovi kažnjavaju one koji krše poštivanja predaka.
O religiji groba ostali su znatni tragovi, jasniji nego u bilo kojem drugom dijelu stare vjere. · Stari su naši držali da je duša potpuno rastavljena od tijela. Postojalo je praznovjerje· po kojemu kad zaspi duša može iz tijela i pri tome poprimati oblike i lutati. Lutala je najviše po granama u obliku usplahirene ptice. Duša koja naokolo luta, nije sretna.
Mrtvac je kao živi leš, od kojeg su ljudi strahovali i nastojali se na sve od njega zaštititi. Po narodnom vjerovanju mrtvi ljudi mogu se povampiriti.
spaljivanja mrtvaca prethodio je pogreba. Osobito je spaljivanja mrtvaca na korabu ili koji bi se spustio niz vodu. S mrtvacem bi pokopali i njegove stvari. je da se u sobi umrlog, pošto se iz iznese, sve odmah Metlu kojom se su bacili, kao i haljine u kojima je mrtvac izdahnuo. Dok mrtvaca ne pokopaju, ne smiju ništa jesti jer bi se jelom otrovali. Da se od toga obrane, naši ljudi govore "Ne budi uroka", "Luk u ili u kamen".
U staroj vjeri Hrvata o vjerovanju u posmrtni život i praslavenska imena za raj - nav i pakao - trtar.
-~KALENDAR
RADOVA U V VELJACI
U polju prihranjivanje pšenice i drugih ozimih usjeva i kompleksnim mineralnim gnojivima s sadržajem dušika. Krajem mjeseca sjetva jarih usjeva a livade treba drljati zbog uz prihranu.
Kada je povoljno vrijeme, može rezidba vinograda. je obaviti sve propuštene radove (kopanje jama, starih i suhih popravak armature, gnojidba stajskim i mineralnim gnojivima, nabava cjepova i sredstva za zaštitu).
U se na.stavlja njegovanje
Rane na treba premazati voskom. prihraniti, obaviti zimsku zaštitu a u mladom potrebno je provjeriti zaštitu od
Tople lijehe u povrtnjaku puniti bioenergetskim materij·alom i dobrom zemljom. Klijališta pripremati za sjetvu ili pikiranje sijana u sada treba njegovati. U prostoru sijati rani kupus, kelj, salatu, papriku i patlidžan, a na otvorenom prostoru bob, ciklu grašak, luk, mrkvu, peršin i rotkvicu. Na otvorenom prostoru saditi krumpi~ rani kupus, kelj, luk, kozjak i U plasteniku zasaditi Trapove treba redovito i uklanjati trulo
U vrtu rezati živicu. Ako zemlja nije smrznuta možete saditi neke vrste
Sada je vrijeme za i popravak vrtnog alata. O
ZASTITAPOVRTNJAKA
Ukoliko ste nezadovoljni prinosima iz svoga povrtnjaka, a zemlju redovito bilje dohranjujete, zalijevate i razlog nezadoprinosa može biti loša mikroklima. Zapravo sve ovisi o suncu jer ono je, O: ostaloga, odgovorno i za pojavu vjetra.
Pri planiranju vrta vodite i o vjetru. Vjerujte, vrlo je neugodan za biljke. Zato, što manje vjetra to bolje! Dok puše, vjetar snižava temperaturu okolice, ubrzano isušuje površinu tla i ometa proces fotosinteze u Tamo gdje je više vjetra biljke su kržljavije, pa ako parcela za uzgoj nije u zavjetrini, treba je dodatno zaštititi.
Najbolji vjetrobran su i grmlje visine, živa ograda i ograda od šiblja gusto postavljenih letvica. Vjetrobran imati zaštitnu samo ako je postavljen na onu stranu s koj~ pušu i najhladniji vjetrovi, a _to je u našim lcajevima sjeverna i zapadna strana. Zive ograde ne zaustavljaju potpuno vjetar ali smanjuju njegovu snagu i osjetno smanjuju brzinu. Zidane ili betonske ograde nisu dobre kao vjetrobran jer vjetar iza njih stvara jake vrtloge. U vrtu, koji je živicom, zadržava se više topline nego u okolici, tl9 se polaganije isušuje a vlažnost zraka je U takvom vrtu uvjeti za uzgoj su najpovoljniji. Zivicu treba svake godine orezivati. Poželjno je da pri dnu bude a vrhove skratite na visinu koja vam najviše odgovara. Gustu živicu ostavite ako je vrt uz veoma prometnu cestu. Tako u vrtu biti manje buke, prašine i opasnih olova.
Idealno mjesto za povrtnjak je s južne strane na blagoj uzvisini ili uz skupinu .kako bi se što bolje iskoristilo i djelovanje sunca.
Pri planiranju vrta vodite o vjetrovima i o eventualnoj šteti koju vam oni mogu nanijeti. Ako imate povrtnjak a nemate zaštitu od vjetrova svakako je
VRTNOGALATA
bi) Zima je najpogodnije vrijeme za vrtnog alata, c: kako bi mogli spremno glavnu sezonu :§. poljoprivrednih radova - Prije svega, pregledajte -o držala na alatima. Ukoliko su dotrajala, najbolje ih je zamijeniti ·g novima. Ako možete, nabavite kvalitetna držala D ili T tipa. Rad 1= takvim držalima bit vam lakši i manje umarati ruke. Pera na lopatama i motikama nabrusite kako bi vam kopanje bilo lakše. Nabrusite kose i srpove. Ako niste tome poslu, prepustite ga kako ne biste napravili više štete nego koristi. Ako tek sada namjeravate kupiti vrtni alat, dobro a; w, razmislite što kupiti. Naime, umjesto lopata i motika O: možete kupiti motokultivator. No, ako imate manji komad zemlje, dobro poslužiti alat. U našim se prodavaonicama može kvalitetnog alata namjena. Možete kupiti tla ili vrtnu frezu i tako uštedjeti znatnu svotu novca. Rad takvim alatom bit nešto teži nego rad motornim strojem, no radovi u vrtu su ostalog korisni za zdravlje. Kada radovi u vrtu, ih spremni. Ne zaboravite nakon rada svaki komad alata oprati pod jakim mlazom vode, a zatim alat obrišite i zaštitite uljem ili zaštitnim sredstvom. Tako produžiti vijek trajanja vrtnom alatu i nepotrebno kupovanje novoga, pa tako uštedjeti novac. O
Ovoga puta se u 1940. godinu i pogledajmo što donosi 11Džepni poljoprivredni kalendar 11 Dr.
KAKO VALJA POSTUPATI S MLUEKOM
1. Dobro izmustil Ne li se tako, dobije mlijeko uskoro iz istog vimena užeženo-gorki ukus, pa tako kvart i ostalo mlijeko.
2. Vime Pred mužnju mora vime biti Za se ne smije uzeti tvrda rukovet slame, nego posebna meka kefa i hladna, zimi ustajala voda. Ako su vimena dosta je da se pred mužnju na suho okefaju.
3. Po mužnji se mora mlijeko odmah procijediti! Cijedi se kroz vrlo fino sito od žice ili od dlake ili kroz posebno cjedilo od krpe, najbolje ako Je ono na jednoj strani Ja se strana okrene mlijeku. Jakvo se cjedilo onda po swšenom poslu dobro isplahne u hladnoj vodi, onda se u vodi s nešto sode donekle iskuha, onda u vodi izažme i ali se ne trlja.
4. Mlijeko se mora brzo iznijeti iz štale, jer bi ono navuklo miris i 11;kuspo staji.
S. Staja mora biti dobro jer mlijeko ipak miris i okus po staji.
6. Mlijeko se mora brzo po samoj mužnji ohladiti, se brzo ukiseliti. Hladi se pak posebnom hladilicom ako ima mlijeka puno, ili se pak metne s posudom u hladnu vodu; tada se mora mlijeko promiješati, ali poklapati se ne smije, doklegod se mlijeko sasvim ne ohladi.
7. Dobro posuda je bitno važna stvar. Tu se posude peru najprije s hladnom vodom, zatim se kefaju s rastopinom sode, pa se u vodi i onda ostave preYrnute. U posudi ne smije biti nikakvih pukotina, najmanje pak gore u vratu.
8. Mlijeko I vrhnje moraju se svaki dan predati kuda spadaju, a ne da stoje kod producenta.
9. Krma mora biti izabrana i mora se dobro Svaka krava treba na dan dobiti barem 6 kg dobrog sijena. To djeluje povoljno na probavu i dobar ukus samog mlijeka. Suhi s~ rezand od repe ne smiju više od 7 sati, dobije mlijeko od njih neugodan ukus. Parena krma nije najbolja za mlijeko. Za napajanje blaga mora biti dobra i zdrava voda. Krmiti se mora dulje vremena pred mužnjom ili pak poslije mužnje, osobito kad u krmi ima prašine ili napadna mirišljivih tvari.
1O. Krave se moraju svaki dan (pa I zimi) izgoniti van, ako žive samo u staji. One se moraju dnevno i mora se izbjegavati da dobiju proljev.
AGROMETEOROLOGIJA
Piše:mr. Dražen agrometeorolog
tako glasi jedna od brojnih izreka. I stvarno, vrijeme je u vrlo promjenjiva. nije izrazito hladna. No ipak su razdoblja kad je tijekom mjeseca izrazito hladno pa i neotoplo. I ne tako davne 1997. godine apsolutna maksimalna temperatura zraka narasla je u Osijeku do 18.7 Celzijeva stupnja, dok se apsolutna minimalna temperatura zraka spustila i do 9.3 Celzijeva stupnja. Hladnih je dana, tj. dana s minimalnom temperaturom zraka nižom od O.OCelzijeva stupnja u Osijeku te iste godine bilo 16. Snijega u može, a i ne mora biti. Primjerice, 1996. godine u Zagrebu je bilo 20 dana sa snijegom na tlu, a godine pojave snijega nije bilo ni jednog dana. u ljepoti snijega vjerujemo da mnogi ne znaju odakle snijegu tako lijepa bijela boja. Eto vam odgovora. Proces smrzavanja kapljica vode vrlo brzo. pojedinih kapljica vode ostaju molekule zarobljenog zraka pa je upravo zato snijeg bijele boje, a k tome i neproziran. O
MLADI STE ONOLIKO ,, KOLIKO SE TAKVIM OSIECATE
Piše:dr. Ivo Belan
Mnogi ljudi vjeruju da o sudbini ili pak o genima ovisi kako od nas prolaziti kroz stariju dob. ne mora biti tako. Kako ljudi stariti li u svojim 70-im i 80-im oboljeti, postati dementnim i nesposobni za seksualni život ili biti snažni, oštroumni i s još živim seksualnim nagonom ovisi uglavnom o tome kako žive.
Pozna ti gerontolog i direktor MacArthurove fondacije za uspješno starenje dr. John Rowe kaže: «Samo oko 30 posto karakteristika starenjaje genetskeprirode,a ostatak od 70 posto nije». tim je došao do saznanja da ostati aktivan, i i društveno, pridonosi uspješnom starenju. Ljudi su uglavnom sami odgovorni za svoju vlastitu starost. Rezultati ispitivanja pokazuju da genetski faktori ulogu kod zdravstvenih karakteristika samo u životu. u dobi od 80 godina teško da je ostao bilo koji genetski utjecaj. Znanstveno pozitivnu stranu starenja, a ne osobe koje su bolesne, tim znanstvenika je našao ne samo da starih osoba ima i mentalno stanje, nego da se i mnogo toga može u smislu stimuliranja zdrave i produktivne starosti u milijunima ljudi, koji možda ne bi uspješno starili.
Koordinirana istraživanja provedena su u nekoliko bolnica i domova umirovljenika. je da ozbiljna slabljenja i mentalnih funkcija, koja se pripisuju starenju, nisu niti neizbježna, niti nepromjenljiva.
MacArthurove studije su utvrdile nekoliko faktora koji su bitni za uspješno starenje, pored redovne aktivnosti i nastavljenih društvenih kontakata. To su: sposobnost lakog oporavljanja nakon pretrpljenog nekog gubitka i kontrole nad svojim životom. tvrde da su to faktori koje ljudi mogu mijenjati tokom starenja, svoje blagostanje pod svoju kontrolu. Isto tako oni smatraju da društvo igra ulogu u pomaganju starijim ljudima u postizanju spomenute karakteristike. pristup aktivnostima i društvenu angažiranost, umjesto izoliranja ili ignoriranja
starijih, može se mnogo toga u smislu poboljšanja i intelektualnih sposobnosti u kasnijem životu.
Rezultati jedne druge studije pokazuju da mnogim ljudima tokom starenja ne slabe mentalne sposobnosti, a kod onih kod kojih ipak dolazi do takvog slabljenja, taj se pad u tim sposobnostima može smanjiti i poboljšati njihove kognitivne (spoznajne) funkcije «intelektualnog» treninga ili aktivnosti, kao što su rješavanje križaljki; sastavljanje puzzle slika itd.
Ponovljeno testiranje ljudi, kroz nekoliko godina, uvjerilo je znanstvenike da verbalna inteligencija ne mora obavezno slabiti, opadati sa starenjem, nego može se i kako ljudi stare. aspekti inteligencije, uglavnom brzina i procesuiranja primljenih informacija, opadaju s godinama života, ako se starijim ljudima dade dovoljno vremena, na testovima. kognitivnih sposobnosti postižu iste rezultate kao i mladi ljudi.
Dr. Lisa Berkman, MacArthurovog tima, utvrdila je da je slabljenje u kasnijoj dobi povezana sa smanjenom aktivnost, posredstvom hormonalnog sustava, održava moždanu funkciju dugotrajno zdravom.
Mljekarskifi,st 2/2002.
O~&d.o.o.
1. VAM-ovi za goveda (vitaminsko-mikromineralni premiksi) - doziranje 0,5% u gotovoj smjesi
3. VAM GK SUPER (potpuni mineralno-vitaminski dodatak za krave) - aromatiziran - doziranje uz obrok, 100 - 200 g po kravi dnevno
4. KOSTOVIT
(vitaminsko-mineralni dodatak hrani za životinje svih vrsta i kategorija)
5. D-V, koncentrirani dezinficijens za vime - služi za dezinfekciju vimena i zaštitu od mastitisa Za sve detaljnije obavijesti, obratite nam se s povjerenjem
Proizvodnjo veterinarskih proizvoda, društvo s Svetonedjeljsko 2, Kolinovico, l 0436 Rakov Potok Uprava· Ulica grada Vukovara 49, 10000 Zagreb, Hrvatska Telefon: 01/61 60 352, telefaks· 01/61 15 668, www.veterina.hr
