proizvod fermentiran s jogurtnom kulturom i dodatkom LGG-a.
Što je LGG?
Lactobacillus GG najistraženiji je probiotik, bakterija kiselog vrenja, je blagotvorno djelovanje na zdravlje ispitano i najopširnije dokumentirana.
BioAktiv LGG - osigurava sklad i otpornost organizma .
Redakcijskikolegij: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grgic, dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet. med. Antun Kostelic, dipl. ing. Karmen prof. dr. Zvonimir Štafa
Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj
Redaktorica: dipl. ing. Vera
urednica: ing. Mirna
Lektorica: Katarina-Zrinka
Crteži: dipl. ing. Nikola
Vlasniki Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb
Uprava i uredništvo: Zagreb, Hica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349
e-mail: hmu@zg.hinet.hr
MB: 3206599 Žiro 30102-{;78-5514
Cijena: 4,50 kn
priprema: "Hlad", Pluska
Tisak: Orbis d.d., Hica 65, Zagreb
Obavijest 1 Hrvatske mljekarske udruge
Štovani!
Uplatom za 2002. godinu I I I I doprinijetikvalitetnomi 1 redovitomizlaženju i I 1 drugih izdanja, te sveukupnomI , radu Hrvatskemljekarske I udruge. I
Uplatnice primiti poštom, pa I Vas lijepo molimo da po primitku uplatnica izvršite uplatu. Uredništvo
SADRŽAJ
KRMNEKULTURE grahorica
Korištenje lupine i boba u proizvodnji
višestrukog korištenja slatkog sirka hibrida (sorte) "Grazer N 2"
HRANIDBA dušik u hranidbi krava - utjecaj na plodnost i reprodukciju
VETERINARSTVO
Zarazni ektim ovaca i koza _
SELEKCIJA I REPRODUKCIJA
stanje krava holstein - friesian pasmine u
Kultivirane grahorice su jednogodišnje biljke. Kod nas se uzgajaju u kulturi za košnju ili zelenu gnojidbu i za pobijanje korova jer gustim sklopom dobro pokrivaju površinu (zasjene je) i na taj nicanje i razvoj korova. Za košnju ili napasivanje, grahorice je bolje sijati u smjesi sa žitaricama i travama jer su žitarice dobar grahoricama (smanje polijeganje), ali sudjeluju svojom masom i u prinosu, pa se sa smjesama postižu viši urodi mase nego s kulturom grahorice. grahorica ima dobro razvijen korijenov sustav koji prodire u tlo i do 1 m duboko. korijenove mase vrlo je dobro u sloju. Na korijenu grahorice dobro su razvijene bakterije koje fiksiraju dušik, tako nakon skidanja usjeva ostaje u tlu 100 i više kg dušika, zbog je grahorica predusjev za kultura (kukuruz, sirak, sud. travu, i dr.), osim onih iz porodice mahunarki.
grahorica klije na temperaturi 2-3°C. Temperature od -3°C podnosi vrlo dugo. Ozima grahorica podnosi temperature i do -15°C, a jare forme do -7 (-8)0 C. Za rast i razvoj, grahorica ne traži visoke temperature. Jara grahorica je biljka dugog dana. svjetla ispod 13 sati na dan, cvate i ne farmira sjeme. Stoga u postrnoj sjetvi uglavnom razvija masu pa nije sigurna sjemenska proizvodnja (formira malo mahuna).
grahorica traži puno
vlage u tlu i stalno pritjecanje nove. Ako nastupi vlažno razdoblje s puno oborina, u cvatnji daje niske prinose sjemena.U sušnom razdoblju ranije cvate s manjim brojem etaža i daje niske urode mase i sjemena. grahorica dobro uspijeva na dubokim, plodnim, propusnim tlima, neutralne je do slabo kisele reakcije. Ne uspijeva na jako kiselim tlima (pH ispod 5) i jako alkalnim tlima, kao ni na tlima s visokom podzemnom i dugo stagniravodom te na jako teškim i zbijenim tlima.
Grahorice su zbog malih potreba na temperaturama, prikladne za interpolaciju kao dva glavna usjeva jer za 70-80 dana dospijevaju za košnju (jare forme). da ima jare i ozime forme, se grahorica može sijati kao rani jari usjev (ožujak), kao postrni usjev (kraj lipnja-srpanj) i kao ozimi usjev (druga polovica rujna prva polovica listopada). da grahorica ima mekanu zeljastu stabljiku koja lako poliježe, a na vrhovima listova vitice kojima se za može se sijati u smjesama s drugim kulturama. Kulture, koje se siju u smjesi s grahoricom kao moraju biti uspravne i kako bi mogle nositi masu grahorice, dospijevati za košnju u isto vrijeme kada i grahorice, imati visoku i palatabilnost (ukusnost) u vrijeme košnje. U ranom jarom roku sjetve kao grahorici mogu služiti jare žitarice zob, pšenica), ali i druge kulture u tom roku sjetve (bob, ljuljevi i dr.). U kasnom naknad-
Piše:Darko Uher, dipl. ing. j Vi"cia s.ativa
nam roku sjetve (druga polovica lipnja), odnosno u postrnom roku sjetve tijekom srpnja - kao se sije kukuruz, hibridni sirak, sudanska trava, krmne repice (visoki tipovi) i krmne rotkve (Rauola).
Obrada tla za sjetvu grahorice ili smjesa na osnovici grahorice se roku sjetve i uvjetima u proizvodnji. Osnovna obrada tla za ozimi usjev je duboka (30 cm) kao i za jari usjev. Izvodi se u jesen za ozimi usjev, ili u zime za jari usjev. Gruba priprema tla je u jesen ili zime za rani jari usjev. Mljekarski list 3/2002.
U osnovnoj obradi tla i predsjetvenoj pripremi u tlo se unose fosforna i kalijeva gnojiva i dio gnojiva. Fosfora (P20s) grahorici treba osigurati 80-100 kg, a kalija 120-150 kg/ha. Dušika startno treba osigurati oko 30-40 kg/ha. Dio potrebnih hranjiva može se namiriti i zrelim stajskim gnojem, odnosno gnojovkom, a razliku mineralnim gnojivima.
Grahorica vrlo dobro reagira na kalcij (Ca). Zato se na kiselim tlima KAN-om postižu bolji rezultati nego na alkalnim tlima. Grahorice, kao i sve mahunarke vrlo dobro reagiraju na gnojidbu mikroelementima, a molidbenom (Mo), jer je on neophodan za aktivnost Rhizobium bakterija koje fiksiraju dušik. Da bi se poboljšala fiksacija dušika, prije sjetve treba sjeme grahorice inokulirati Rhizobium bakterijama 150-200 g/100 kg sjemena. Inokulacijom se postižu dobri rezultati
na onim tlima gdje dugo nisu uzgajane mahunarke. Gnojidba borom (B) (boroks 5-6 kg/ha) i cinkom (Zn) ima pozitivan na oplodnju, tako da se na gnojenim tablama postižu znatno viši prinosi sjemena. Predsjetvenom pripremom tla treba usitniti i poravnati površinski sloj kako bi mogla položiti sve sjeme na dubinu da bi se usjev mogao mehanizirana skidati (s malim gubicima strni).
Sjeme grahorice bi trebalo sijati odvojeno od sjemena ostalih vrsta. Ako nije odvojena sjetva, sjeme grahorice treba dobro izmiješati sa sjemenom žitarice i sijati zajedno 4-6 cm duboko, a u postrnoj sjetvi i 6 cm duboko. Ako sijemo usjev izvan rokova sjetve ili u loše pripremljeno tlo, sjemena treba za oko 25%. Smjese grahorica (ozime i
jare) s ljuljevima i djetelinama treba sijati dvofazna i to po nosti unakrsno, ili ako unakrsna sjetva nije tada prvo sijemo krupno sjeme (grahorice i žitarice) u jednom smjeru duboko, a u suprotnom smjeru 23 cm, (djeteline, ljuljeve i kupusTlo, na kojemu je posijana smjesa grahorica s ljuljevima i djetelinama u ako je suho može se povaljati, a u postrnom roku nakon sjetve, obvezno je valjanje po nosti kolutastim valjkom. Nakon valjanja treba obaviti plitko rahljenje da se prekine kapilaritet (ratila s valjkom ili Smjese grahorica i žitarica možemo sijati dobro podešenom žitnom sijaSjetvenom probom treba prethodno podesiti kako bi mogli utvrditi sjemena koju treba posijati na površinu.
Zagreb, Žitnjakb.b., P.J. Vinkovci,kraljaZvonimira80
Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503
fax (01) 2499 508
tel (01) 2405 732 skladište
fax (01) 2499 509
Tel. (032) 308 587
fax (032) 308 589
PROIZVODIMO, IZVOZIMO I UVOZIMOTEPRODAJEMO
NAVELIKO I MALOSJEMERATARSKOG,POVRTNOG I
Sve naše sjeme u maloprodaji možete u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske i u našoj novootvorenoJ maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u zagrebu i u Vinkovclma
DTS LIVADAza košnjuI ispašu
DTS TRAVNIKza košnju
DTS PAŠNIKza ispašu Sudanskatrava "SuSu" grašak "Poneka"za zelenu masu grašak "Solara"za zrno mrkva "Ljubljanskažuta" repa "Brigadier''I "Eckendorf'' Jara grahorica" Jaga" 1"Ebena" Ozlma grahorica"Popelsdorfer" Lucertna"O~", "Elga","Orca","Europa" Sve vrste djetelinai trava
Grahorica (koje mi sijemo), ima nekoliko vrsta. Neke od njih imaju ozime i jare forme koje možemo sijati u dugom vremenskom razdoblju, tijekom gotovo cijele vegetacije.
biljka grahorice prikladna je za uporabu i do 20, pa i 25 dana grahori~a i panonska), a dlakava graho_rica_id~ 30 dana {?~me forme). da grahonce 1ma1u puno lišca u masi, a stabljika je zeljasta (mekana), možemo iskorištavati za zelenu masu u kulturi, ili još bolje, u smjesama sa žitaricama, ku~uru2:om, krmnim sirkom, sudanskom travom, l1ul1evlIIla, djetelinama, ovisno o_ c_ilj~ proizvodnje, i vreme1:1u_uporabe, tlu i ~im1. Za silažu grahorice treba sijati u sm1esama 1er se same u stadiju razvoja teško siliraju zbog premalo suhe tvari i u masi, tako je silirana masa prevlažna i nema potrebnu pH (kiselost) silaže. Takva silaža ima neugodan miris, pa je stoka jesti.Grahorice u nadzemnoj masi imaju puno i tanku zeljastu stabljiku, zbog su prikladne i za sušenje. Za sušenje siju s~ u smjesama s ljuljevima, djetelinama i zobi u sušim uvjetima, ili na propusnim sušim tlima. Za sušenje se grahorica kosi u punoj cv~tnji pa sve_ do oblikovanja donjih mahuna. Ako JU kasno kosimo, tada su mahune nalivene, a zrno oblikovana (voštana zrioba).
Takvo sijeno stoci može oštetiti gubicu jer je rub mahune vrlo tvrd i oštar. To se prilikom ishrane konja sijenom kasno košene grahorice, ali su zabilježeni i u ishrani goveda. (potporni usjev) u kasno košeno] smjesi uglavnom otvrdne, izgubi i palatabilnost (ukusnost). Zato u smjese za koš~ju i sušenje za sijeno treba uvrstiti kasne kultivare žitarica, ili ljuljeva s nabusavanjem i udjelom Da bi
sijena i ubrzali sušenje, a time smanjili gubitke koji nastaju sušenjem, prilikom košnje ili nakon košnje za sušenje treba upotrijebiti lomilicu koja skratiti vrijeme sušenja za jedan do dva dana.
U nas su sijane smjese jare grahorice sa zobi, kao rani jari usjev. Ozime smjese su bile vrlo malo zastupljene jer nije bilo sjemena ozime grahorice, a u postrnoj sjetvi grahorica u kulturi ili smjesi sijana je samo
Prema novijim istraživanjima (Kastelic, 1996.) u postrnoj sjetvi u zapadnim bolji se rezultati postižu sjetvom smjesa grahorice s kukuruzom ili u odnosu na smjese sa zobi. Prema ruskim podacima smjesa grahorice i sudanske travie ili sirka daje vrlo dobre rezultate i u suhim uvjetima. U zapadnim gdje ima dosta oborina i gdje je kišenje na svježijim i vlažnijim tlima, zelenu krmu možemo osigurati smjesama grahorice s ljuljevima i inkarnatkom u ozirnom roku sjetve, a s perzijskom djetelinom u ranom jarom roku sjetve. Nakon košnje prvog otkosa ljuljevi, uz gnojidbu dušikom (gnojovka ili KAN), dobro se obnavljaju kao i perzijska djetelin~ tako da te smjese mogu dati još nekoliko otkosa koJi se mogu kositi za zelenu krmu, ili sušiti za sijeno prema potrebama.
Sve navedene smjese možemo kositi za zelenu krmu, smjese s ljuljevima i perzijskom djetelinom sušiti za sijeno, a smjese grahorice sa žitaricama i silirati. Za silažu smjese s raži i tritikale kosimo ranije (u klasanju), a smjese s pšenicom (najbolje za silažu) i zobi u cvatnji žitarice pa do zriobe. Sve postrne smjese možemo i silirati. Za silažu i ranije skidanje sijeno smjese s udjelom žitarica 200-300zrna/m 2 i manjim udjelom grahorice 100-150 zrna/m 2 , osim u postrnim smjesama. Za zelenu krmu, odnosno silažu, u postrnoj sjetvi može se sijati i merk_antilnik~kuruz, a od krmne repice. Sm1ese s možemo u jesen duže iskorištav~ti za zelenu krmu jer podnose slabije mrazeve s malim
Ako vremenske prilike nisu povoljne za sušenje ili ako gospodarstvo nije opremljena z~ _s~~enj~, tada masu smjese treba pokositi, provenutl i siluat1. Smjese grahorica s ljuljevima i djetelinama pogodne su i za napasivanje kada su visoke oko 30 cm. Napasivanje ne smije biti preduboko, Jer nakon dubokog napasivanja te se smjese ~labo i sporo obnavljaju (regeneriraju). Nakon umjerenog napasivanja smjese se mogu obnoviti nakon 20-25 dana i osigurati pašu u drugom turnusu, a uz gnojidbu dušikom mogu za oko 25-30 dana dati još jedan turnus paše.
3/2002.
Korištenjelupine i bobau proizvodnji
Promjenom uvjeta poljoprivredne proizvodnje u RH izazvane su promjene u smislu interesa poljoprivrednika za proizvodnju soje, ali i drugih krupnozrnih mahunarki (lupine, boba i graška) za potrebe proizvodnje. Ova potreba proizlazi zbog s negativnim posljedicama hranidbe stoke krmivima životinjskog porijekla.
Lupina Lupinus
Lupine su vrlo lu1ws
kulture jer se mogu uzgajati kao glavna kultura, a pogodne su i za interpolaciju dviju kultura. Uzgajaju se za zelenu krmu, zelenu gnojidbu, (bijela, plava i žuta), a višegodišnje vrste kao ukrasne biljke u vrtovima i cvjetnjacima.
Zelena masa lupina koristi se kosidbom, a žuta i plava kosidbom i napasivanjem, jer se nakon korištenja dobro regeneriraju. Zbog interpolacije u rokovima sjetve vrlo razvijenog korijena, velike usvajanja i iz teže topivih oblika u tlu, zatim zbog izvrsne simbioze s bakterijama, kao i velike mase koju oblikuju u kratko vrijeme, - lupine koriste i za zelenu gnojidbu na kiselim tlima. Zbog toga su dobar predusjev, osobito za okopavine na svim tlima, osim onima s puno fiziološki aktivnog vapna.
Žuta i plava lupina bolje uspijevaju u hladnijim i vlažnijim uvjetima, a bijela lupina u toplijim uvjetima. Kliju na temperaturi od 4 do 0 6 C. Bijela lupina u nicanju podnosi -2 °C, žuta -6 °C, a plava7 °C. Niske temperature ne podnose, kao ni sušu dok su u cvatnji, pa sve do oblikovanja mahuna. Vole dosta vlage u· tlu (50-70 % poljskog vodnog kapaciteta). Urodi zelene mase, a osobito zrna, smanjuju se zbog nedostatka vlage u tlu. Lupine spadaju vrste koje najbolje koriste energiju (4,8 %).
Pjeskovita i pjeskovito-ilovasta tla najpogodnija su za uzgajanje lupina. Na pjeskovitim tlima dobrog podneblja najaktivnija je fiksacija atmosferskog dušika. Lupine imaju sposobnost korištenja hranjiva iz teže topivih spojeva u tlu, osobito fosfora. Dobro podnose kiselu reakciju tla, i do pH - 4,0. Najviše hranjiva trebaju u cvatnji i oblikovanju mahuna. Nakon nicanja razvijaju se sporo kao i u cvatnje. Vegetacija bijele lupine je oko 100 dana, plave od 120 do 140 dana, a žute toga roka.
M(jekarski lwt 3/2002.
Piše:Darko Uher, dipl. ing.
Lupine se mogu uzgajati u plodoredu poslije gotovo svakog usjeva, a u uvjetima i u monokulturi, što se ne su predusjev za kultura, a osobito za žitarice i okopavine. Prikladne su za interpolaciju dviju kultura za zelenu krmu ili zelenu gnojidbu. Osnovnu obradu tla treba obaviti ranije u jesen, na dubinu 25 i 30 cm. Predsjetvena obrada tla treba biti kao za žitarice i krupnozrne mahunarke. Za uspješnu proizvodnju lupina za zrno treba osigurati od 30 do 40 kg/ha dušika (startno), od 80 do 200 kg fosfora i od 90 do 100 kg/ha kalija. Za proizvodnju zelene krme lupinama treba osigurati od 60 do 80 kg dušika (pola startno, a drugu polovicu u prihrani). Lupine dobro reagiraju i na mikroelemente: molibden, cink i bakar. Prije sjetve sjeme treba inokulirati bakterijama Rhizobium lupini, kako bi se fiksacija atmosferskog dušika koji dobro razvijen usjev lupine veže oko 200 kg/ha, a u povoljnim uvjetima i više i do 300 kg/ha).
Lupine sijemo u kada je tlo zagrijano 4 i 5 °C. Za proizvodnju zelene krme, odnosno zelenu gnojidbu, lupine možemo sijati i kasnije, tijekom vegetacije kao interpolirani usjev. Za proizvodnju zrna, lupine treba sijati širokoredno (20-35 cm), a unutar reda na razmak od 10 do 12 cm: Za proizvodnju za zelenu krmu i zelenu gnojidbu sijemo u guste redove na razmak od 15 do 20 cm. sjemena po hektaru ovisi o vrsti, sorti, cilju proizvodnje, uzgajanja, svojstvima tla, apsolutnoj masi i dr. Sije se 40 i 50 klijavih zrna po m 2 u proizvodnji zrna, a za zelenu krmu od 65 do 100 zrna po m2. Lupinu za zelenu krmu možemo sijati i u smjesama s drugim kulturama, ali svaku kulturu posebno. Dubina sjetve ovisi o tipu tla, pripremi i vrsti lupine. Sjeme bijele lupine sijemo na dubinu od 4 do 6 cm, a plave i žute od 3 do 5 cm. Njega usjeva lupine sastoji se u razbijanju pokorice, zaštiti od korova (Basagran), natapanju, zaštiti od bolesti (fuzarioze i bakterioze) ili štetnika.
Bob
Danas se bob koristi kao povrtna kultura za ishranu ljudi (zelene mahune i zrno), za ishranu stoke u zelenom stanju u kulturi ili u smjesama s kukuruzom, sirkom i drugim kulturama za proizvodnju silaže. Zrno boba mljeveno ili kuhana koristi se za ishranu stoke te u pekarskoj Viciafaba industriji. Biološka vrijednost zrna boba je vrijednosti soje i arašida. U zrnu boba ima razmjerno mnogo lizina, dovoljno triptofana, a malo metionina, koji može biti to više što i cistina (koji _može nadomjestiti metionin) ima u malim Konjima treba dati bob 1,2 do 2,4 kg dnevno u prekrupljenom obliku, kravama muzarama oko 1 kg, a po potrebi i više. Kao zelena krma bob se koristi u fazi cvatnje (visoke forme), tijekom cvatnje i formiranja donjih mahuna, dok su još zelene kao i ali i stabljika. Kada žutjeti donje a mahune su formirane, donje su u voštanoj zrelosti, bob siliramo sam ili u smjesi s drugim kulturama (kukuruz, sirak, sudanska travaraniji hibridi). Za proizvodnju zrna bob treba sijati u u kulturi. da zrna boba varira ovisno o formi i kultivaru, a iznosi od 300 do 2400 grama mase 1000 zrna, i norme sjetve su u vrlo velikom rasponu. Norma sjetve boba je 40 do 60 biljaka po m 2 za proizvodnju zrna, dok je sklop za proizvodnju zrna s razmakom (30 do 40 cm) 70 do 100biljaka po m 2 kao i za proizvodnju krme. Za proizvodnju zrna bob možemo sijati na razmaku 40 do 60 cm ovisno o sorti: sitnozrne sorte na razmak 40 do 50 cm, a krupnozrne sorte na razmaku 50 do 60 cm. sjemena po 1 hektaru varira od 100do preko 300 kg pa i više, ovisno o sjetve, formi, sjemena i cilju proizvodnje. Bob za klijanje
Tablica I: i produktivnost ranih jarih kultura
Vrijeme Stadij raz-;voja i Kulrura uporabe oblik sjetve korišten/a
Jara zob+ Jara Rrahorica - zelena krma 3. mjesec po potre do bi voštane zriobe - sijeno 3. nijesec po do potre cvatnje bi
r unin,a. bilela - zelena knna 3. 4. po formiranje mjeseca potre niahuna bi
- zrn.o 3. 4. konce punazrioba rn.leseca ntrat
Bob - zelena krma 3. mjesec po nalijevanje potre zrna bi
- 7Tn0 3. ,nlesec konce ouna2.rioba
treba puno vlage pa ga treba sijati na dubinu 5 do 7 cm. Na lakšim tlima sije se dublje, kao i u kasnijim rokovima sjetve. Prije sjetve dobro je sjeme inokulirati bakterijama Rhizobium fabae. Bob najbolje uspijeva na umjereno teškim i teškim tlima. Na laganim tlima uspijeva samo ako su vlažna. Bob podnosi kisela tla do pH 5,5 a ne podnosi alkalna, ali ni sušu. Ako ga zahvati suša ostaje nizak, s malim brojem mahuna i daje niske prinose. Tijekom vegetacije bob napadaju štetnici, od kojih je najopasnija crna bobova uš, a zrno napada žižak. U plodoredu ga je najbolje sijati nakon okopavina, ali ga možemo sijati i nakon žitarica. je predusjev za okopavina, ali i žitarica zbog toga što u tlu ostavlja dosta dušika odnosno biološke ostatke povoljnog N:C omjera, povoljnu strukturu tla te mikrobiološki aktivno tlo. Nakon boba ne bi trebalo uzgajati mahunarke. Nije osjetljiv na uzgoj u monokulturi. Osnovna obrada tla je u kasnu jesen, a za bob treba biti duboka oko 30 cm. Predsjetvena obrada zimske brazde treba biti nešto dublja nego za ranih, jarih kultura koje sijemo tijekom ožujka. da podnosi niske temperature -4 (-5 do -7) °C, bob možemo sijati krajem i ožujka, a u mediteranu i u jesen. Tlo za bob treba gnojiti stajnjakom 20 do 30 tiha, ali mu treba osigurati i 60 do 70 kg dušika, 60 do 100 kg P2Os i 100 do 120 kg/ha KiO. gnojivima gnojimo tlo u pripremi za sjetvu i u prihrani (pola Bob dobro reagira na mikroelemente molibden, bakar, bor i cink. Nakon sjetve tlo treba povaljati laganim valjkom ili sijati koje imaju valjak. Bob za 7 do 10 dana ovisno o vlagi i temperaturi. Ako ga sijemo rano u brzo nikne i pokrije tlo pa je opasnost od korova mala. U kasnijim rokovima treba ga štititi od korova herbicidima ili kultivacijom i prihraniti gnojivima. U sušnim uvjetima treba ga navodnjavati. Od uši (bobova uš) ga treba štititi insekticidima.
Prirod zelene Suhe tvari Surove Skrobna niase> (sijena. u% u vrijednost u zrnal t/ha
Za bolju kvalitetu života i
kvalitetno mlijeko
• sredstva za alkalno i kiselo pranje te dezinfekciju muznih
mljekovoda i hladnjaka za mlijeko
• sredstva za pranje
višestrukog korištenja
slatkog sirkahibrida(sorte)»GrazerN 2«
1. Osobine i prednosti:
Hibrid (sorta) je nastao trostrukim križanjem, su poboljšana tražena gospo_darska svojstv! toga kultivara: nježna struktura hsn: mas~,. veo postotak nabusavanJe_,snazan konJenov sistem jake usisne koji prodire duboko u tlo te uzgajanja na tlima koja su za uzgajanje kukuruza.
Ovo su veoma važne osobme, Jer u doba nedostatka oborina (suše), korijen jake usisne može koristiti vodu i s dubina, kao i hranjiva u obliku; · ,.
Korijen, duboko rahli tlo, ostavl1a1uci preko zime mrtvu masu u dubljim slo1evi1;1a. Mrtvom masom hrane se kišne gliste ostavl1a1uci u tim dubljim slojevima humus.
Kako bismo potpuno shvatili tu vrijednu osobinu evo podatka: jedna tona kišnih Šlista dnevno napravi jednu tonu humusa, hraneci se upravo mrtvom masom korjena.
Sorta brzo raste i u optimalnim UVJetimada1e 3 - 4 (5) otkosa godišnje ako se na vrijeme koristi. Radi slatkastog okusa i nježne strukture lista, stoka je rado jede dobivaj_u~i na t~j potreban energetski dio u SVOJOJishram. Sorta. ne stvara rizome pa nema opasnosti zakorovliavanJa. 2. Agrotehnika
Predsjetvena priprema tla: tlo pripremamo istom mehanizacijom kao i za kukuruzz. Ako ga sijemo rano u kao glavnu kulturu, u Jesen oremo tlo na dubinu od 30-35 cm, a kod postrne sjetve 10-15 cm. Kod pripreme_tla treba u tlo unijeti 40 kg dušika po hektaru u obliku uree.
Sjetva je sredinom travnja, kada _se te_mperatura tla ustali na 12 °C i više. Dubina Sjetve Je 3-6 cm. Na laganim tlima sije se dublje, a na teškim
Sije se za žito ili repu, na razmak. Sije se 30-50 kg/ha, ako se si1e u kulturi, dok u smjesama s mahunarkama (bob, soja, grašak, vigna) 25 kg/ha.
Sije se i kao postrnu kulturu, ali odmah nakon skidanja žitarica. Tada može dati dva otkosa. Tehnologija kod postrne sjetve ista je kao kod Sjetve u kao naknadni usjev ali no~mo~.
D_obar predusjev za sirak su: lepm1:1ace, i žitarice, ako 1:_isu_bile. tre~uane treflanom ili sredstvima za suzbiJanie divl1egsirka.
Piše:LjerkaPlantak-Piškor,dipl. ing.
Gnojidba: U tlo je potrebno unijeti do 200 kg N/ha startno + prihrana 100 kg /ha
100 kg 1<20/ha . Kada biljka ima 3 - 4 lista usjev se prvi puta prihranjuje dušikom u 30 kg/ha (100 kg/ha KAN-a).
Nakon svake košnje ili napasivanja potrebno Je prihraniti s 30-50 kg dušika \100 d_o_170-200ki5!ha KAN-a), što ovisi o klimatskim pnhkama. Ukoliko je dovoljno vlage, 50 kg/ha, a u sušnom penodu 30 kg/ha dušika (75 do 100 kg/ha KAN-a).
3. Korištenje:
Koriste se kao zelena masa a višak proizvedene krme za silažu: kosi se kada je biljna masa visoka 90/110 cm. siliranja isti je kao kod siliranja kukuruza.
Za proizvodnju sijena može se kori~titi u povoljnim uvjetima: košnja se mora obayiti k?~ visine biljne mase 90/110 cm 1er u ovoJ fazi u bilJci ima najviše proteina i Sijeno dobiveno od sorte Crazer vrlo je ukusno životinjama i posJeduJe visoku prehrambenu vrijednost. .
Za ispašu: sjetvu treba obaviti oko sredme svibnja. Kultura je nakon 40 dana pogodna za ispašu ovaca. Potrebna _sJ~~-ena za napasivanje iznosi 60 kg/ha. Zahv~lJUJUCldobro) otpornosti na sušu, može se do_bit1 . prvorazredm pašnjak, kako glede kvalitete tako i koh~me. ..
Za popravljanje strukture ~la: ~k~hko ga siJemo za tu namjenu najbolje ga Je siJati kao postrm usjev; time se mogu dobiti još 1 do 2 ~tkosa za zelenu krmu (sijeno), a nakon toga povrsmu treba preorati do dubine 30 cm. . . ·v •
Za sjetvu u lovištima: nasadi_sirka '.1lov~stm~a su optimalno stanište za hranJenie i . sknvanie životinja. se na_ tako_ površinama na. brzi d?_lazi d? voluminoznog obroka velike energetske vn1ednosti, istodobno u slatkastom okusu.
se na tako površinama na brzi dola~. do v?luminoznog obroka velike energetske vnJednosti, istodobno u slatkastom okusu. . . .
Sjeme ove sorte može se nabav1t1 u tvrtki «Dikacommerce» u Crubišnom Polju. Mljekarski list 3/2002.
UREE I AMONIJAKA U HRANI
Spojevi dušika (NPN spojevi) ubrajaju se u sirove (dušik Nx6,25) iako ne sadrže aminokiseline. Naime, u buragu pretvaraju se u buragovih mikroorganizama koje s digestom iz buraga dolaze u crijevo i probavljaju se kao prave
Dodavanje uree i drugih NPN spojeva u zamjenu za u hranidbi goveda uglavnom je dobro poznato. buragovih mikroorganizama treba za život i reprodukciju amonijak, jednostavne spojeve i lako topive i razgradive Na taj urea i NPN spojevi (uz dovoljno ugljikohidrata i hlapivih masnih kiselina), preko sinteze mikrobnih u buragu mogu poboljšati konverziju hrane i racionalnije iskorištavanje u hranidbi goveda.
Goveda su prema tome manje ovisna o i kvaliteti u hrani nego druge životinje s jednodjelnim želucem, jer pretvaraju NPN spojeve u mikrobne Uz to, višak amonijaka koji se resorbira u krv pretvara se u jetri u ureu koja neprestano kruži u organizmu goveda smjerom: burag - krv - jetra - krv - slina - burag i služi kao pokretna rezerva dušika za novu sintezu mikrobnih u buragu.
Recikliranje uree ima tako posebnu vrijednost za životinje koje ne primaju dovoljno u hrani, što za neko vrijeme može pokrivati nedostatak
Do amonijaka mogu buragovi mikroorganizmi hrane preko peptida i slobodnih aminokiselina, a iz uree slobodnom hidrolizom i djelovanjem fermenta ureaze što dovodi do uštede energetskih sastojaka hrane.
Amonijak je tako, neovisno o porijeklu, glavni sastojak buragova sadržaja, vrlo jan za buragove mikroorganizme i sintezu mikrobnih se da buragovih mikroorganizama treba amonijak kao esencijalni izvor dušika.
Mljekarski list 3/2002.
Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer
To je osnova na kojoj se temelji uporaba uree u hrani. za širu uporabu u hranidbi goveda velika je. smetnja što urea vrlo brzo hidrolizira i pola do jedan sat poslije hranjenja nalazi se u buragu vrlo visoka koncentracija amonijaka. To je veliko za buragove mikroorganizme, a zbog brze resorpcije dolazi i do nagomilavanja amonijaka u krvi što uzrokuje ponekad razna oboljenja kao: kataralne upale sluznica dišnih i reproduktivnih organa, oboljenja jajnika, smetnje u plodnosti i reprodukciji.
Vrlo je važno prebrzu razgradnju uree koja se unosi s hranom i time mikroorganizmima u buragu maksimalno iskorištavanje amonijaka i sintezu mikrobnih
To smanjiti resorpciju amonijaka u krvi i održavanje fiziološke koncentracije 3,5-5,0 mmol uree/1 krvi.
U cilju visoke koncentracije amonijaka i uree u krvi i otrovanja ureom, ne smije se davati urea otopljena u vodi, a takone treba upotrebljavati poljoprivrednu ureu za hranu. Za hranu treba upotrebljavati samo tzv. "vezanu ureu"što je kod nas s BENURALOM S. BENURAL S i proizvodi sadrže dušik iz uree (a služi kao "hrana" buragovim mikroorganizmima) i sumpor koji sintezu mikrobnih i esencijalnih aminokiselina sa sumporom (metionina, cistina). Urea je u BENURALU S vezana s BENALOM koji ima sposobnost privremenog vezanja u suvišku stvorenog amonijaka, što da sinteza mikrobnih iz amonijaka u buragu jednakim intenzitetom kroz razdoblje obroka.
BENAl S je posebno prirodna glina bentonitnog porijekla (montmorilonit) koja ima dijetetska djelovanje, sposobnost vezanja vode i plinova proljeve i nadmove), veže neke ione (amonijaka i teških metala), kao i druge tvari (mikotoksine) koje se mogu u probavnom sustavu životinja.
MIKROBIOLOŠKA AKTIVNOST U BURAGU
U buragu odraslih goveda stvara se dnevno oko 1,2 - 1,8 kg mikrobnih ili oko 150 g mikrobnih na kg probavljive suhe tvari krmnih obroka. Dnevna proizvodnja mikrobnih je kvalitetom i krmiva i može zadovoljiti uzdržne potrebe krava i proizvodnju oko 10 - 18 litara mlijeka. buragovih mikroorganizama treba amonijak za sintezu mikrobnih krave mogu dobivati dnevno oko 2025 g uree na 100 kg tjelesne mase. ukupnih osnovne krme može biti iz dušika (uree).
To da krave 650 kg tjelesne težine mogu dobivati oko 130 - 160 g uree/dan ili spojeva dušika (oko 300 - 360 g BENURALA S). Kod toga se da 100 g uree ima ekvivalent vrijednosti oko 280 g sirovih
Urea i lako topljivi NPN spojevi su gotovo potpuno podložni mikrobnoj fermentaciji u buragu, dok ostale prolaze manje ili više kroz burag u niže dijelova crijeva. Stoga mikrobiološku aktivnost u buragu treba u osnovi održavati lako topivim i probavljivim sirovim NPN spojevima i ureom, a ostvarivo je ako krmni obroci sadrže dovoljnu ugljikohidrata, energetskih tvari i minerala potrebnih za sintezu novih aminokiselina mikrobnih
dodavanja uree i NPN spojeva i sinteza mikrobnih u buragu ovise o i kvaliteti ugljikohidrata, posebice škroba ("fermentacijski potencijal za ureu"), a dobrim sastavom krmnih obroka treba nastojati da se koncentracija amonijaka u buragovu sadržaju održava oko 15-30 mg NHa/100 ml.
Sve to mora biti poznato koji se bave proizvodnjom krme, hranidbom goveda i tržnom proizvodnjom mlijeka. Treba objektivno sagledati vrijednost uree i spojeva dušika u hranidbi goveda, kao "hrane za buragove mikroorganizme", u okviru fizioloških potreba goveda i gospodarskog interesa za dohotkom.
S obzirom da krave u visokoj proizvodnji mlijeka dobivaju kao osnovno krmivo velike trave i zelenih krmiva, treba uzeti u razmatranje i složenost tako sastavljenih krmnih obroka.
Mlada proljetna i dobro gnojena trava sadrži oko 50% spojeva i nedozrelih
od ukupnih sirovih
Tijekom vegetacije u starijoj travi smanjuju se spojevi do 20%. se može da trava sadrži oko 35% spojeva dušika od ukupnih sirovih
Uz pretpostavku da 50 kg svježe trave sadrži oko 1.500 g sirovih (30 g/kg) i da je u njoj samo dušik (500 g sirovih u travi se nalazi ekvivalent kao 180 g "vezane uree" (uree s usporenim amonijaka).
To je velika lako topivih i razgradivih i NPN spojeva u krmivu, iznad optimalnih (130 - 160 g uree po kravi dnevno). Trava stoga razvoj buragovih mikroorganizama i stvaranje mikrobnih ali uz to se koncentracija amonijaka i uree u krvi krava, smanjuje se postotak i urea u mlijeku, javljaju se smetnje u funkciji jajnika, slabi plodnost i reprodukcija krava. Sve se to pripisuje visokoj muznosti krava iako su uzroci mnogo složeniji i u svezi s i kvalitetom
Zbog toga u krmne obroke s mnogo zelenih krmiva treba dodati dopunska krmiva s dovoljno kvalitetnih energetskih sirovina (žitarica). Energetska krmiva poboljšavaju iskorištavanje lako probavljivih sirovih i NPN spojeva u sintezi mikrobnih i metabolizam krava.
Velika uree u mlijeku dobar je pokazatelj kvalitete krmnih obroka krava. postotak uree ukazuje da je u krmnim obrocima previše nitrata, amonijaka i drugih NPN spojeva i da nedostaje energije.
Travu i svježa zelena krmiva treba na najviše 9-11 kg suhe tvari, a uz to treba dodavati više energetskih krmiva. Ostala krmiva, kao i za visoku muznost, gravidnost i u razdoblju gonjenja (estrusa), moraju biti kvalitetna s esencijalnim aminokiselinama, primjerice iz sojine, suncokretove i U buragu moraju biti stabilne a krmni obroci izbalansirani.
Vrlo dobar na plodnost ima i dodavanje posija, u razdoblju poslije telenja, jer sazrijevanje folikula na jajnicima, pojavu gonjenja i oplodnju.
Prema tome, je da uz trave ne treba dodavati NPN spojeve, ureu pa ni BENURAl S, jer sama trava sadrži u suvišku spojeve dušika. ako se kravama daje kukuruzna silaža,
MljekarskiHst 3/2002.
sijena i suhili krmiva, treba dodavati BENURALS prema uputama
Krmni obroci s kukuruznom silažom (kao osnovnim krmivom) sadrže više u buragu stabilnih i više energetskih tvari s dobrim potencijalom za ureu, tako da dodavanje BENURALA S sintezu mikrobnih poboljšati iskorištavanje hrane, posebice i celuloznih krmiva, i kvalitetu mlijeka i loše djelovati na plodnost i reprodukciju krava.
Dakle, ako su urea, BENURAL S i drugi spojevi dušika u
samo za potrebe buragovih mikroorganizama, nepovoljno djelovati na zdravlje, plodnost i reprodukciju krava. Treba imati na umu da svako prekomjerno davanje lako topivih i razgradivih može uzrokovati poremetnje zdravlja i plodnosti utjecati na i kvalitetu mlijeka.
URAVNOTEŽENI KRMNI OBROCI
- UVJET ZA DOBRU PLODNOST KRAVA
Krave su dobre plodnosti ako:
- se gone 2 do 3 mjeseca poslije telenja (prvi estrus)
- ostaju ponovno gravidne najkasnije 3 do 4 mjeseca poslije telenja
- dobro nose i razvijaju plod tijekom 9 mjeseci
- posije 9 mjeseci otele pravilno razvijeni plod, lako se posteljice i nemaju porodiljske (puerperalne) poremetnje
- razdoblje traje najduže 380 do 400 dana.
Ako krave ne ostaju na vrijeme gravidne, a telenje je protekla u redu bez komplikacija, postoji opravdana sumnja da u organizmu nedostaju neke hranjive tvari. Odmah treba razmotriti sastave i krmnih obroka jer nema apsolutno dobrih krmiva koja u svemu zadovoljavaju. Krmiva mogu imati ili manju hranidbenu vrijednost, ne smiju biti bakteriološki i kemijski i moraju kemijskim sastavom i kvalitetom odgovarati fiziološkim i potrebama krava.
Uz i kvalitetu bjelanposebno imaju energetska krmiva koja sudjeluju u svim fiziološkim i procesima. Potrebna su za rad, rast, reprodukciju i proizvodnju mlijeka, posebice kod
krava poslije telenja, ili uz lako probavljive sirove i spojeve dušika (uz travu, sjenažu, BENURALS i Energetska krmiva poboljšavaju hranidbena stanje goveda i moraju ispunjavati oko 40-60% suhe tvari krmnih obroka. Osobito su za krave 3 tjedna prije i 1 do 3 mjeseca posije telenja. Pravilnom tehnologijom hranidbe treba krave visoke muznosti da energetskih krmiva ne bi acidozu buraga. Stoga dnevnu krepkih krmiva (koncentrata) treba podijeliti na 2 do 4 obroka, s tim da sadrže najviše 2,3 - 3,0 kg koncentrata po obroku, i da uz to dobivaju barem 3-5 kg sijena dnevno.
U nedostatku energije smanjuje se buragovih mikroorganizama i sinteza mikrobnih Resorbira se više amonijaka i koncentracija amonijaka i uree u krvi. Ako uz to ima previše teže razgradivih bjelandolazi do gnjilenja i stvaranja tvari iz tako To su uzroci raznim indigestijama, kataralnim promjenama sluznica probavnih, dišnih i genitalnih organa, bolesnim promjenama na jajnicima i smanjenoj plodnosti.
Krmni obroci krava moraju, ovisno o vrsti i kvaliteti osnovnih krmiva, proizvodnji mlijeka i stanju reprodukcije, sadržavati i minerala i vitamina. Minerale i vitamine moramo davati obavezno s dopunskim krmnim smjesama i mineralno vitaminskim premiksima. Posebno su minerali i vitamini koji dobro djeluju na stanje sluznica i mikrobnu populaciju u buragu. To su minerali: kalcij, fosfor (FOSFONAL),natrij i magnezij, mikrominerali: željezo, bakar, cink, mangan, jod, kobalt i selen. Od vitamina nužno treba davati vitamine A, D i E, a uz visoku muznost i vitamine B6, B12i niacin.O
Napomena!
(;tanak je dopuna odgovoruna pitanje ZLATKA STAVALJA iz Lipovljana(Mljekarski list br 2/2002. god}:
Da li prehrana muznih krava s BENURALOM, FOSFONALOM i drugim proizvodima koji sadrže BENAL u dopuštenim na reprodukcijskusposobnostkrava? Jesu li proizvodi i izazivajuli neplodnost?
Mljekarski list 3/2002.
$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$1
lARAlNIEKTIMOVACA I KOlA
Piše:Antun dr. vet. med.
~r:a~ ekt~ je virusna bolest ovaca i koza od koje može obolJeti_ i_v ~zoonoza):. Bol~st se stvaranjem karakt~ns~ic~ rrom1ena na kozi. je blažeg tijeka, ali može postat~ ~eska ili -~ak fatal~a zbog_sekundarnih bakterijskih infekcija. Bolesti nn~ u c:Jelom ~~iJetu. Vffils je tako otporan da na sobnoj temperatun moze ostati mfektivan 15 godina.
Za pojavu bolesti potrebna je vrlo mala virusa.
Izvor infekcije. Glavni izvor infekcije su bolesne ovce i koze. S obolje~ živ_?.tinja dol~zi u okolinu putem otpalih krasta, te se na -~aJnacm okolm predmeti, hrana, paša, stelja i putevi po ko1rma se krecu ovce i koze. Kraste su infektivne 2-3 mjeseca.
š~ja bole~ti. Bolest se širi dodirom, Zfakom preko kapl]_~ca_ 1 prasme, predmetima ili hranom. Covjek može prem1:t1 bolest s bolesne na zdravu životinju. Virus ulazi u organizam ~o~_sit?-e povrede,na koži ~i zrakom. Janjad i jarad može se inficirati s1sua Vlffie zahva~eno. ekumon:_i.Infekciji su podložne slabo v1t~e, slabo hran1ene i od drugih bolesti oboljele životinje. se zarazi od ovaca ili koza.
Znakovi bolesti. Bolest se manifestira u labijalnom obliku što da promj~?-e na usnama (ustima). Prvo nastaje c~er0o, a kas1:11enastaju koji pucaju te na njihovim m1estrma nastaju kraste. Kraste otpadaju te se tako virus širi na predmete i okolinu životinja. Nakon pucanja dolazi 1c:>s~k1:1ndarnih.infekcij~ (bakterijama). Kraste pucaju i krvare. Ziv~tmJe z~og ~ih prom1ena na ustima teže uzimaju hranu ili je uopc~ ~e UZlffiaJU.Cesto koja ima promjene na ustima, sISe te tako ~agu biti dublji slojevi kože pa ostaju ožil1c1.Bolesne prom1ene 1:1-oguzahvatiti nosnice, vime, krunski zglob eapka, spolne ~rg~~e, a 1zu~etno ko~u oko i na zglobovima. Ces;o ~e ~ogu Javi~~ot~k:1-ucana glavi, upale limfnih upale pluca _1.cn1~va.pa zivotmJe ugiba ju. Zbog opisanih promjena ishod bolesti Je neizv1estan.
Dijagnoza. Bolest prepoznajemo prema prije navedenim promjenama na koži.
mora što prije, kako promjene ne bi zah':'~tile površinu kože. sekundarne infekci1e bakten1ama. U praksi se koriste preparati na bazi jada. mogu se u koristiti i antibiotske masti. Navedene lijekove nanosimo kistom ili vatom uzastopno nekoliko dana. _ ~entiva. Zaražene ovce i koze ne puštamo u stado. Potrebno ]~ ~zb!egavati paš?-jake g?je su boravile zaražene ovce. Tijekom li1ecen1apotrebno_1e redovit? provoditi dezinfekciju objekta u kojem su _?ora~~e ovce i koze. Po1ava zaraznog ektima u stadu može se vakcinacijom.
v· ~lest u Iju~. se inficira u kontaktu s oboljelim ~vot~iama, a_ 1a~l1_ase 3-5 da':~ nakon kontakta s oboljelom ziv?t~Jom. Po1a_vl1u1use m1ehunci koji kasnije prelaze u kraste. Vazno Je naglasiti da se bolest javlja kod ljudi.
Piše:Antun dr. vet. med.
HRVATSKI MLIJEUSU MILIJUNERI
U Hrvatskoj uskoro s radom Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka popularno nazvan neutralni laboratorij. Nažalost, prve analize laboratorija samo potvrditi dosadašnje spoznaje o lošoj mlijeka hrvatskih
Pritom kemijski sastav mlijeka nije toliko velik problem koliko je to higijenska mlijeka. Još uvijek se u domasvježe pomuzenom mlijeku nalazi preveliki broj somatskih stanica i mikroorganizama. Mlijeko loše higijenske predstavlja lošu sirovinu za proizvodnju proizvoda npr. sira što, brojni proizjednostavno ne znaju.
U proteklih nekoliko godina u Mljekarskom listu je objavljena na desetke ka koji nisu samo upozoravali na lošu svježeg sirovog mlijeka nego su kako da poboljšaju, kemijski sastav i nezaobilaznu higijensku (mikroorganizme i somatske stanice).
Nitko od ne može tvrditi da nije upoznat s novim kriterijima otkupa mlijeka, jer osim u Mljekarskom listu o novim kriterijima je bilo dosta govora na radiju i televiziji. tiskana je posebna brošura koja osim novih kriterija prilikom otkupa $$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$
Mljekarski list 3/2002.
mlijeka nudi i odgovore što mora poduzeti kako bi zadovoljio propisane kriterije. mlijeka moraju shvatiti da pridržavanjem kriterija propisanih Pravilnikom postižu otkupnu cijenu mlijeka. Pojedini
mlijeka u suradnji sa Agronomskog fakulteta i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu organizirali su niz predavanja na kojima su mlijeka upoznati s novim kriterijima ocjenjivanja mlijeka i što moraju poduzeti da bi je postigli.
Nažalost, veliki problem je što velik broj ne želi promjeniti lošu tehnologiju u proizvodnji mlijeka, pa osim što proizvode male i toga mlijeka ne zadovoljava minimalne kriterije. Ovdje moramo naglasiti da veliki dio tih promjena ne zahtijeva ulaganja ili su ona minimalna.
Dovoljno je navesti primjer mlijeka koji sa 70 hektara obradive zemlje ne uspijevaju proizvesti dovoljno krme za hranidbu 20 krava nego su one na rubu gladi, a kao posljedica hranidbe javlja se i slaba životinja i zdravstveni problemi koji završe životinja.
Takvi ne slušaju savjete mjerodavnih niti se trude da barem i primjene nove spoznaje u proizvodnji mlijeka.
MILIJUNI NA KRIVOM MJESTU
Posebno se osvrnuti na higijensku mlijeka koja je izrazito loša zbog neznanja,v ali nažalost i zbog svijesti mlijeka. Zalosna i je da brojni sami priznaju dok otkupna cijena mlijeka ne bude formirana na temelju ukupnog broja mikroorganizama do tada previše pažnje higijeni mužnje! Sto prosjek njegove staje 7 000 litara mlijeka po kravi, ako je MILIJUNER mikroorgnizmima, ali i somatskim stanicama? Postavlja se pitanje da li
ne da broj somatskih stanica od 400 000 ukazuje na pojavu upale vimena u uzgoju. To ne samo da dobiti manje novca za predano mlijeko, nego zbog upale vimena životinje puno manje mlijeka, a se troškovi proizvodnje zbog koje morati poduzeti ako želi dalje predavati mlijeko.
NE ZNAJU MUSTI KRAVE ali velik dio
mlijeka još uvijek NE ZNA POMUSTI KRAVU jer da znaju onda u mlijeku ne bi bilo toliko puno bakterija. Nažalost, i upala vimena prisutna je u brojnim stajama kao posljedica tog neznanja. U Mljekarskom listu se svake godine detaljno opisuje tehnika i higijena mužnje kako bi mlijeka pravilno pomusti kravu i time proizveli kvalitetno mlijeko za koje dobiti maksimalnu otkupnu cijenu. mlijeka misle da znaju musti pa ne moraju takve Doduše, i velik je broj i onih koji kada teško se na promjenu loših navika.
SAMO SAVJESNI ZASLUŽUJU OTKUPNU
CIJENU ZA MLIJEKO
Nedopustivo je govoriti o otkupnoj cijeni mlijeka a pritom zanemariti i njegovu kemijsku i higijensku Zbog koji savjesno primjenjuje sve spoznaje o higijeni i tehnici mužnje i je rezultat rada (hranidbe, higijenskog smještaja i mužnje) mlijeko higijenski ne bi dobio i 2 kune više za litru mlijeka od onoga kojemu je teško oprati vime prije mužnje i u se mlijeku nalaze milijuni bakterija i somatskih stanica?
Sumnjamo da bi se itko od mlijeka usudio popiti vode u kojoj je milijun bakterija u jednom rnililitru, a zašto bi morali piti takvo mlijeko?
netko ima pravo sebe smatrati pravim U narednim brojevima Mljekarskog lista mlijeka ako godinama proizvodi ponovo temeljito biti opisana tehnika i mlijeko izrazito loše higijenske Jedan od higijena mužttje. proizvoda.li biti mlijeka na upozorenje da ima previše upoznati s mjerama koje moraju poduzeti mikroorganizama u mlijeku koje je predao kako bi odnosno pravovremena jednostavno odgovora: «Neka ga prokuhaju u otkri1i upalu vimena u uzgoju i time smanji1i tvornici!» troškove proizvodnje. O $$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$
DPiše: Krešimir Salajpal, dr. vet. med.
Ketoza je visokoproizvodnih krava a javlja se u prvih _10 ~o 60 dana laktacije; nastaje kao posl1ed1ca nedovoljne opskrbe organizma energijom potrebnom za sintezu ~jeka ~'! i za prilagodbu na z1votne prilike.
tome organizam poseže za vlastitim tjelesnim rezervama (mast, kako bi p~dmirio potrebe za energijom te sastojke vlastitog t½-ivapret_varau sastojke mlijeka. Zbog istovremeno °:iske r~zine gluko~e u krvi iskorištavanje tJelesmh ~ast~. 1e _nepotpuno. Posljedica je nakupl1an1e nphovih razgradnih produkata (ketor:iskih tijela) u krvi te njihovo iz organizma unnom, mlijekom i izdahnu tim zrakom. Skup simptoma koji nastaje kao posljedica tvorbe i nagomilavanja ketonskih tijela u organizmu, nazivamo ketozom.
U~ci. b~lesti. Nekoliko je koji pogoduju po1avi ove bolesti.
-G~etski uvjetovana visoka dug_otraJnom selekcijom na visoku uspjelo se. dobiti ~!la koja u laktacije daju 35 do 50 kg mhJeka dnevno, a istovremeno ne mogu konzumirati za to potrebne hrane. Kako -~stovremeno organizam nije razvio regulaciJske mehanizme kojima bi se uskladila proizvodnja mlijeka s unosa potrebnih hranjivih tvari, dolazimo u situaciju da u laktacije i u normalnim okolnostima krava «gladuje». O stupnju toga «gladovanja» ovisi da li i u kojem obliku se razviti ketoza .
:Hra~idba- ima središnje mjesto u razvoju i spr1ecav~n1u ketoze. ulogu ovdje ima nedovoljna koncentracija energije i manjak ugljik~?idrata (glukoze) u obroku na laktaciJe. Bolesti su sklonije krave koje su u suhostaju izuzetno debele, a napose one prekom1erno hranjene obiljem kukuruzne silaže. Ist~ tako ve~a melase (1,5-3 kg/dan ) pred kraj s~hostaJa, neizbalansiranost obroka kao i nagla promjena hrane pogoduju razvoju bolesti. -Stres- telenje, naglo velikih ml~je~a, staI1:o držanje u zatvorenom prostoru, loši UVJeti drž~nja, g~ubo postupanje sa životinjama, transport i prom1ena okoline - samo su neki od
Ml:fekarski list 3/2002.
koji predstavljaju dodatni napor za životinju i potenciraju razvoj ove bolesti.
Isto tako ketoza se može javiti i u vezi s nekom drugom bole~ti kao što je: dislokacija sirišta, trau~atska mdigestij~, zaostajanje posteljice, kronicna upala maternice, akutna upala vimena i drugi koji na apetit krave._ U tom govorimo o sekundarnoj keto21 na ko1u otpada oko 1/3 svih ketoza.
. Z~~vi bolesti. Bolest se u neJasmm si_1?p~omim~.kao što su: promjenjiv apetit (krave_ radiJe Jedu siJeno, slamu i drugu grubu volummoznu krmu, dok istovremeno odbijaju prekrupu žitarica i koncentrat), neuravnotežena n::iu~_nost(dnevne razlike u mlijeka bez vidl1ivog uzroka), sklonost mršavljenju, nejasni probavD:i te povremeno ketonskih tiJ~la Ovaj ?blik bolesti, koji zbog neJasnoce simptoma JOŠnazivamo skrivenom ili latentnom ketozom, može potrajati i duže od dva mjeseca i poprimiti tok ili pak u manifestnu ketozu.
2:a nju je pak naglo mršavljenje sman1ena mlijeka, smanjen i nastra~ apetit, sklonost balega sa sluzi , • I ~manjen_ mtere~ za okolinu, plitko disanje, ~zda1::1uti_zrak nuriše po acetonu kao i mlijeko koje Je obic~~ i gorkog okusa. U težim javlja se pottstenost, pospanost, i izbuljen pogled, atonija katkad i te svijesti do kome. '
Kao ½omplikacij~ ove bolesti mogu se pojaviti reprod~kti~ne smetnje (zaostajanje posteljice, upala maternice, izostanak i kašnjenje estrusa, indeks
osjemenjivanja), zatim sekundarne upale vimena i papaka, dermatoze, s cirozom jetre i dr., a sve kao posljedica iscrpljenosti i pada otpornosti životinje.
Dijagnoza ketoze -temelji se na dokazivanju ketonski.h tijela u i mlijeku. Pouzdanom i brzom metodom pokazao se keton-test (testna traka se uroni u urin i promjena boje te usporedi sa standardom na kutiji). Da bismo na vrijeme otkrili ketozu, potrebno je izvršiti pretragu 6-og i 21-og dana nakon poroda.
Preventiva ketoze. Osnova preventive je pravilna hranidba u suhostaju. Ona dobro izbalansirane obroke s manjim sadržajem energije ( kukuruzne silaže na 10-15 kg/dan, travna silaža do 20 kg/dan, sijeno po volji) kako se krave ne bi previše udebljale (poželjna kondicija 3+ do 4), postupno privikavati krave na hranu kojom biti hranjene u punoj laktaciji, na vrijeme uvoditi koncentrat u obrok (zadnjih 14 dana suhostaja postupno koncentrat do konzumacije od 3-4 kg dnevno u vrijeme telenja) uz istovremeno zadržavanje sijena u obroku, koristiti pritom mineralnu smjesu za zasušene krave (Ca:P~0,5:1). Suhostaj treba trajati najmanje 45-60 dana.
Kao dobra prevencija ketoze pokazalo se dodavanje glukoze (glicerina, Na-propionata ili propilen glikola) u obroke krava. Vrlo dobro je dodavanje 120 g propilen glikola (Teraket) dvaput dnevno u obroke krava , od 10. dana prije telenja pa do 7 tjedana poslije telenja. Napropionat zbog neukusnosti je manje pogodan pa krave nerado jedu takve obroke. Glicerin možemo davati u napoju ili bocom ( 250 ml/dan ). Dodavanje 6 g/dan niacina prije teljenja smanjuje ketoze. ketoze. se temelji na podizanju razine glukoze u krvi i/v aplikacijom glukoze u fiziološkoj otopini te davanjem glukoze u obroku krava. se uz glukozu primjenjuje i terapija vitamina B1 i C, te kortikosteroidima ne bi li se razina glukoze u krvi što prije podigla. O
/ '
Brojno stanje krava
holstein - friesian pasmine u RH na ~elikim farmama i obiteljskim
gospodarstvima
Piše: Josip Haiuška, dipl. ing U 2000. godini u RH bilo je ukupno 214 600 krava, a od toga broja pod selekcijskim obuhvatom 85460 ili 39,81%. U odnosu na 1999.godinu broj krava je smanjen za 14000 ili 6,15%. Od ukupnog broja krava u RH 18606 krava otpada na holštajn frizijsku pasminu ili 8,70%. Na velikim farmama u 2000. godini bilo je 6927 krava, a na obiteljskim gospodarstvima nalazilo se 11679 krava; od toga broja 6284 krava je kontrolom. Ukupno velike farme i obiteljska gospodarstva pod kontrolom imaju 13211 krava. Od ukupnog broja krava pod selekcijom, oko 15,5% holštajn pasmina.
Tablica 1:Brojno sanje HF kravapo gospodarstvima Vrstagospodarstva Pod kontrolom Pod rasplodnom Sveukupno kontrolom broj broj broj broj broj broj U""'i. krava u=i. krava uzoai. krava
Prije rata u RH bilo je 13000 HF krava ili 4% od ukupnog broja krava. Na velikim farmama bilo je 12000 holštajn krava. Poslije rata taj je broj smanjen za 6000 ili 50%. Tek 1998. godine broj krava se U 2000. godini broj krava na velikim farmama je porastao, a u 2001. godini taj je trend nastavljen. Zbog uvoza steonih junica od strane IPK-a Osijek (1000 kom.) i PIK-a "Belje" (1000 kom.) u 2001. godini broj krava porasti na 7500. Isto tako u odnosu na predratno stanje manji je broj farmi. Neke farme su nestale, a neke su i sada u U 2001. godini (30.06.01.) u RH bila je 21 farma s ukupno 7289 krava.
Velike farme uglavnom su u Slavoniji, u gdje je intenzivna bil1na proizvodnja. Problemi velikih farmi u svezi su s plodnosti krava. servisno razdoblje u 2000. godini iznosilo je 156 dana. Obnova stada se 25-30%, a starost krava iznosi godine.
Na obiteljskim gospodarstvima unazad par godina raste broj HF krava. U RH preko 60 uzgajatelja drži više od 15 krava (15-100) ili 29,7 krava po stadu. U obiteljskim gospodarstvima pored genoma prisutan je uvozni genom iz i Nizozemske. Krupniji uzgajatelji drže krave slobodno, a sustav mužnje su mala izmužišta. Sitniji uzgajatelji drže krave na vezu, a mužnja se odvija u kante. Postoji veliki broj uzgajatelja HF krava koji drže 5 do 10 i 10 do 15 krava. Mnogi
Upravo je izašla iz tiska
KNJIGA IZ BIBLIOTEKE AGRONOMSKOG FAKULTETA ZAGREB
uzgajatelji drže miješana stada tj. simentalsku i HF pasminu. Interesantna je da se uzgajatelji holštajn frizijske pasmine nalaze na najrazvijenijem govedarskom po tradiciji simentalskom dok u velikih mlijefarmi ima malo obiteljskih gospodarstava koja drže ovu pasmmu u broju. Treba istaknuti da na obiteljskim gospodarstvima postoji velik broj križanaca holštajn i simentalske pasmine.
Tablica3: Broj obiteljskihgospodarstvapo županijama, koja držB više od 15 kravaHF pasmine
luoaniia
1.
2. -
3. Bjelovarsko - bilogorska
4. - baranjska
5.
prof. dr. «. Zvonimir
prof. dr. M: Ve.wna
prof. dr. ac. Syepan M~k
prof. *- ac. Marija doc. dr. Boro tUid. mr. ZlallwJ~
• izvanredna knjiga za svak~ sadašnjeg i agronoma i veterinara
· korisno štivo za sve ljubitelje i uzgajatelje živo6nja dobar za obiteljska gospodarstva
· knjiga je namijenjena svima koji se bave te žele ostvariti rezultate prema uzon1 na svjetske uzgajatelje stoke
Knjiga bogato je ilustrirana, a na 630 stranica šest poglavlja: -- Govedarstvo - Kozarstvo - Svinjogojstvo - Peradar..tvo
Knjiga tematiku o stanju i mjerama za o razmnožavanju, tehnološkom procesu, hranidbi i držanja goveda, svinja, ovaca, koza i peradi. U pisanju knjige autori su se služili svojim višegodišnjim iskustvima, rezultatima vlastitih istraživanja i suradnje s agronomima i veterinarima na velikim farmama i u širokoj praksi. Nakladnik je Agronomski fakultet u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb. Cijena knjige je 250,00 kuna za troškove slanja i poštarine u iznosu 30,00 kuna.
Narudžbe za knjige se mogu izvršiti na telefon 012393809; 012393867 ili u Hrva~koj mljekarskoj udru.zi - Hica 31/ID, Zagreb, Tel./fax: 01 4833 349; 4831 265.
Stalno utrošaka rada i materijala, te svih troškova i prihoda osnovni su preduvjeti planiranja uspješnog razvitka gospodarstva s proizvodnjom mlijeka.
naših obiteljskih gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka pruža otpor zahtjevu stalnog "knjigovodstvenog" vlastitog poslovanja i isplativosti sadašnje i proizvodnje.
Kada razmišljaju o troškovima svoje proizvodnje, gospodari samo troškove materijala i rada. To su izravni troškovi koji troškove nabavke kupljene hrane, lijekova i ostalog materijala, te veterinarske usluge. Za troškove svoje proizvodnje gospodari još sredstva za gorivo, te usluga jer su ovi troškovi povezani s mljekarskom proizvodnjom preko korištenja hrane proizvedene u gospodarstvu (žitarice, voluminozna krmiva i dr.). Vlastiti rad i troškove amortizacije osnovnih sredstava gospodari ne jer u njihovom nema izravnih davanja (izdataka).
Za obiteljskih gospodarstava u nas je ovakvo "neekonomsko" ponašanje u poljoprivrednoj proizvodnji. Uvjeti i držanja krava bez se promjena odvijaju u dvije generacije gospodarstva. Držanje krava u gospodarstvu je i tradicija se nastavlja neovisno o ekonomskoj Takvo ponašanje je uvjetovalo opstanak poljoprivrednih gospodarstava u nas i u najtežim gospodarskim prilikama.
No, gospodarstva koja u razdoblju namjeravaju egzistenciju ostvarivati iz poljoprivredne proizvodnje moraju se specijalizirati i obujam vlastite proizvodnje s potpunim uvažavanjem svih ekonomskih poslovanja.
Hrvatske u integracije konkurenciju i vanjske pritiske na dosadašnju, mahom tradicionalnu, proizvodnju mlijeka u našim obiteljskim gospodarstvima. Gospodarstvo morati poslovati "kao što traži potpuno uvažavanje ekonomskih
Osnovno mjerilo poslovanja je Relativno se lako može
ili više-manje objektivno procijeniti i poslužiti kao mjerilo usporedbe uspješnosti gospodarstava.
U ovom je prikazan jednostavni i objašnjenja rezultata u gospodarstvu.
je mjerilouspješnostiposlovanjakoje se temelji na odnosu proizvedenih i za njih utrošenih elemenata proizvodnje. U govedarskoj proizvodnji se proizvodni odnose na mi1/eko 1 telad za tov i tovljenike. Utrošenielementi proizvodnjesu ljudskirad, matertja/lte korišteniobjektii poljoprivrednamehanizacija.
U našim obiteljskim gospodarstvima se "procjenjivanje" poslovanja odnosi na mjerenu odnosom proizvedenih te kupljenog materijala i usluga.
Cjelovita ili treba obuhvatiti i procjenu vrijednosti uloženog živog rada te amortizaciju korištenih objekata, strojeva i opreme. cjelokupnih (zbrojenih) i koeficijenata može se odrediti utjecaj proizvodnji i njihovih elemenata na ukupnu ekonomsku efikasnost poslovanja u obiteljskom gospodarstvu. proizvodnje mlijeka u obiteljskom gospodarstvu mogla bi se prikazati jednadžbom: V E= m M+Ao+Rs+Rv+Rt gdje je Vm - vrijednost proizvodnje mlijeka vrijednost teleta), M - troškovi materijala, Ao - troškovi amortizacije objekata, Rstroškovi rada strojeva, Rv- troškovi vlastitog rada i Rt-troškovi usluga.
Vrijednost proizvodnje mlijeka je prodanog mlijeka i njegovom prodajnom cijenom. Osnovni troškovi materijala u govedarskoj proizvodnji su troškovi hrane (kupljene i vlastite).
Amortizacija objekte za smještaj goveda i hrane. Troškovi rada strojeva u samoj se proizvo9nji mlijeka neizravno prikazuju korištenjem u proizvodnji vlastite hrane. Troškovi rada pe prema usluga, a troškove vlastitog rada je
M{jekarskil~t 3/2002..
Piše: doc. dr. se. Zoran
potrebno na utrošak rada i cijene rada (na temelju nadnice ili cijene rada na razini gospodarske grane - ili govedarstva).
vlastitih troškova rada osigurava se aktivnim stva koji sudjeluju u govedarskoj proizvodnji, dobiveni koeficijenti kvalitetnije odražavaju stvarno stanje, a bolja je usporedivost s drugim proizvodnjama u gospodarstvu. kada je vrijednost koeficijenta od 1 govori se o proizvodnji, a vrijednost manja od 1 proizvodnju.
Za gospodarstva koja ne prate redovito utroške rada i materijala, te ostale poslovnedogadaje u svom gospodarstvu, može se provesti procjenjivanjem istih. Pouzdanost koeficijentaje stupnjem realnosti ulaznih podataka.
Za gospodarstvo, koje prihode osigurava najdijelom iz govedarstva, ekonomije jednostavniji. Ako je u gospodarstvu nekoliko nepovezanih djelatnosti, potrebno je proizvodnje po namjeni. Jednostavni se može kao u tablici 1.
Radi se o gospodarstvu s 8 muznih krava i godišnjom proizvodnjom od 3.000 litara, te prodajom od oko 2.300 litara mlijeka po kravi. Iz ukupne proizvodnje gospodarstva izdvojeni su troškovi materijala za proizvodnju vlastite hrane koja je utrošena u govedarstvu. Kako nije bilo detaljnog utrošaka vlastitog rada ljudi i strojeva, ovi troškovi su na razini govedarstva i biljne proizvodnje. Isto tako, procijenjen je dio amortizacije poljoprivrednih strojeva i opreme koji su korišteni za proizvodnju hrane. Dobiven je pokazatelj ukupne ili
Tablica 1: proizvodnje obiteljskog gospodarstva I u.kunan:ia
Vrijednost proizvodnie mliieka 47.120,00
Ukuoni troškovi 46.615,32
Troškovi hrane 14.243 81
Materiial za vlastitu hranu 12.598
Kupl i ena hrana
Lijekovi i vitamini
Ostali materijal
Amortizaciia ooli. obiekata i meh.
Veterinarske usluge
Ukupno strojevi
Ukupni vlastiti rad
Mljekarskili.st 3/2002.
Za pouzdanost dobivenih pokazatelja od velike je važnosti nužnost stalnog stvarnih utrošaka i troškova proizvodnje, te proizvodnih za sve grane poslovanja obiteljskog gospodarstva.
zabilješke o osnovnim poslovnim tijekom tehnološke godine i razne potvrde i priznanice (izdatnice za nabavljenu robu ili predane proizvode, za gorivo i mazivo, te usluge, isplate za mlijeko i mogu dobro poslužiti u naknadnoj ekonomskoj obradi cjelokupnog poslovanja gospodarstva. Na temelju takvih podataka koeficijenata može se utvrditi stupanj ekonomske efikasnosti pojedine poljoprivredne proizvodnje gospodarstva, te ocijeniti efikasnost promjena obujma, strukture i poslovanja.
Tako se za isto gospodarstvo, kada je dobiti sve tražene podatke može provesti kao u tablici 2. Za ratarske kulture namijenjene proizvodnji hrane napravljene su potpune kalkulacije koje troškove materijala, sredstava za rad i ljudskog rada. Troškovi amortizacije se odnose na stajski objekt i dio kapaciteta za smještaj hrane utrošene u govedarstvu. Posebno je izdvojena amortizacija muzne opreme. su troškovi rada i usluga samo u govedarskoj proizvodnji.
Tablica 2: proizvodnje obiteljskog gospodarstva II u kunama
Tako su dobiveni realniji podaci potrebni za pokazatelja pojedinih utrošenih elemenata proizvodnje (materijal i rad). u dužem
vremenskom razdoblju (nekoliko godina), je utvrditi kako je i koliko na djelovala promjena muznosti, otkupnih cijena, te utrošaka i troškova vlastite i kupljene hrane, kao i utrošaka i cijene rada.
Na djeluju koji i vrijednost proizvedenih te utrošenih elemenata proizvodnje. Na proizvodnje mlijeka može se utjecati ostvarenjem iste mlijeka s manjim utroškom rada i materijala u govedarstvu ili proizvedenih mlijeka sa zadržavanjem iste razine troškova rada i materijala.
Organizacija proizvodnje vlastite hrane i racionalizacija rada osnovne su mjere u snižavanja troškova u proizvodnji mlijeka obiteljskog gospodarstva.
Primjena novih tehnoloških rješenja u
HPiše:dr. se. Petar
Iskustva EU u agranoj politici
U analizama i raspravi o Strateškom opredjeljenju razvoja hrvatske poljoprivrede, o stanju i realnim razvoja poljoprivrede u Hrvatskoj, usporedno biti iznošena iskustva i stanje agrara EU-15, modeli njihova razvoja pojedinih grana poljoprivrede te mjere agrarne politike.
Svaka zemlja poljoprivredne proizvodnje i strategije razvoja orijentira se na planiranje i osiguravanje samodovoljnosti osnovnih - glavnih poljoprivrednih kultura, odnosno proizvoda za koje ima prirodne proizvodne i druge prednosti. Takozvani glavni poljoprivredni proizvodi osim gospodarskog imaju poseban strateški i
Hrvatska je u položaju zbog stanja i problema u gospodarstvu i poljoprivredi te procesa prijema u u EU i visokih kriterija i uvjeta postavljenih kako za ekonomsku i tržnu efikasnost u cjelini tako i zbog potrebe postizanja zadovostupnja razvijenosti poljoprivredne proizvodnje.
Poznato je da EU od 1962.godine sustavno razvija poljoprivrednu proizvodnju svojih
govedarskoj proizvodnji je jedna od temeljnih mjera proizvodnje mlijeka.
Zamjena osnovnog stada u kojemu su sada grla simentalske pasmine grlima frizijske pasmine, bi, zbog tehnološkog potencijala, ostvarenje prihoda.
Isto tako, adaptacija staje i postavljanje suvremene muzne opreme pridonijela bi smanjenju utrošaka rada, te stupnja iskorištenja tehnološkog potencijala i proizvodnje mlijeka.
U sadašnjim uvjetima takva brza promjena tehnologije i kapaciteta govedarske proizvodnje u analiziranom gospodarstvu nije ekonomski opravdana s obzirom na relativno malo osnovno stado (samo 8 muznih grla) i visoke troškove ulaganja.
nastavak 3.
Tako je u razdoblju postignuta visoka razina razvijenosti poljoprivrede što se osnovnih poljoprivrednih kultura i to kroz procese: specijalizaciju i okrupnjavanje proizvodnje, visoku produktivnost, kvalitetu proizvoda, dostatnost gotovo svih glavnih poljoprivrednih proizvoda, kroz ulogu partnera u trgovini agrarnim proizvodima. agrarna politika (CAP) EU temelji se na tržištu agrarnih proizvoda, zaštite zajednice, financijskoj solidarnosti, povlastica i u trgovinskoj razmjeni na internom tržištu Unije.
Ciljevi agrarne politike su proizvodnje, stabilizacija tržišta, osiguranje opskrbe hranom, kvalitetan standard poljoprivrednih prihvatljive cijene poljoprivrednih proizvoda i hrane za Veoma mjesto u poljoprivredi imaju subvencije i izvozni poticaji za poljoprivredne i prehrambene proizvode.
Može se da su u EU ostvareni ciljevi agrarne politike i da se sada obavljaju promjene i restrukturiranja u odnosima stvaranja ravnoteže proizvodnje i potreba za
Mljekarski list 3/2002.
poljoprivrednim proizvodima, postepeno otvaranje agrarnog tržišta Unije te uravnoteženje izvoznih cijena s obzirom na stupanj subvencioniranja.
Tablica 1: Samodovoljnost u proizvodnp i potrošnja proizvoda u EU-15
U redefiniranim ciljevima agrarne politike poseban naglasak se daje konkurentnosti poljoprivrednog i prehrambenog sektora, daljnjoj liberalizaciji tržišta, stabilnosti dohotka te proizvodnog resursa.
EU u okviru agrarne reforme, ima novu poljoprivrednu strategiju AGENDA-2000 definiranu prema postignutom visokom stupnju razvoja poljoprivrede, prema procesima globalizacije i integracije u svjetska tržišta i prema zahtjevima Svjetske trgovinske organizacije (Y{TO).
Biljna i proizvodnja podmiruje potrebe Unije najvažnijim poljoprivrednim kulturama i proizvodima, ostvaruje se veoma visoka godišnja potrošnja prehrambenih proizvoda po stanovniku, a viškovi p~imarnih poljoprivrednih proizvoda ili - izvoze se.
Ukupna samodovoljnost u stvu iznosi 108%, u proizvodnji i mesa 112%, mlijeka 111%, peradarskog mesa 111%, svinjskog mesa 107% i proizvodnje jaja 102% Nedovoljna je proizvodnja i kozjeg mesa; i samodovoljnost je 82%.
U uvjetima gospodarske razvijenosti ~U-15 visoka je ukupna godišnja potrošnja mesa po Jednom stanovniku, a iznosi 87,2 kg/p.c. U Hrvatskoj potrošnja iznosi 55,8 kg mesa /p.c. U odnosu na pojedine vrste mesa je potrošnja svinjskog mesa od 40,8 kg,/p.c. ( Hrvatska 23,9 kg ), mesa peradi 20,7 kg. /p.c.(Hrvatska-17,6 kg.), meso 19,0 kg /p.c. (Hrvatska 12,9 kg.), meso 3,7 kg/p.c. (Hrvatska 1,3 kg.), mlijeka 300 lit/p.c. (Hrvatska 156 lit) i potrošnja jaja od 220 komada po jednom stanovniku (Hrvatska-169 kom.)
U Europskoj je uniji proizvodnja mlijeka planirana i pod strogim je režimom kontrole i proizvodnih kvota. U kvotama mlijeka su mlijeka koje farmeri mljekarama za industrijsku preradu, a dio mlijeka direktno Bilancama mlijeka planira se i višak mlijeka namijenjen izvozu pretežno kroz Na nivou EU i petnaest država ostvarena je samodovoljnost mlijeka od 111%. države imaju deficit u mlijeku (samodovoljgost: Italija 72 %, 76%, Engleska 84%, Spanjolska 92%).
Stanje u Hrvatskoj
O instrumentima agrarne politike ovisi 1 ostvarivanje zacrtanih ciljeva koje spadaju: agrarni budžet, proizvodno potrošne bilance • J qe~ovno tržna uravnotežena politika agrarnih prm~voda, sustav subvencija i mjera poticaja, kreditno monetarna i porezna politika, agrarno zakonodavstvo, oblici infrastrukturne podrške, te program rješavanja problematike poljoprivrednog zemljišta.
U definiranju agrarnih mjera treba polaziti od objektivnog stanja poljoprivrede, realnog planiranja te prioriteta u razvoju.
Neke preuranjene mjere agrarne reforme dati rezultate, zbog toga reforma mora biti postepena kako bi se hrvatski agrar sukcesivno tržno osposobljavao i za konkurenciju. Neovisno o pozitivnim iskustvima razvijenih država, svaka zemlja ima svoje koje treba uzeti u obzir pri donošenja odluka o rješavanju tako složenih i važnih pitanja agrarne reforme.
Proizvodno potrošne bilance
Pri planiranju proizvodnje uspostavljaju se
odnosi proizvodnih kapaciteta i tržišta, odnosno proizvodnje u podmirvanju potreba poljoprivrednih proizvoda. U proizvodno potrošnim bilancama poljoprivrednih proizvoda na godišnjoj razini, i javljaju se ili viškovi ili manjkovi nekih proizvoda. Poseban je problem neuravnoteženih bilanci s manjkovima nekih poljoprivrednih proizvoda koji se moraju nadoknaditi uvozom.
Postoje mišljenja u okviru razvoja hrvatskog agrara da procjene o samodovoljnosti poljoprivrednih proizvoda mogu poslužiti kao podloga kreiranja mjera agrarne politike. U uvjetima sve liberalizacije tržišta potrebno je odrediti konkurentne proizvodnje - proizvodi koje treba razvijati.U ovom dovode se u pitanje kriteriji o nacionalnim prioritetima poljoprivrednih proizvoda.
Hrvatska podmiruje potrebe u proizvodnji pšenice, kukuruza, peradskim mesom, jajima, krumpirom te vinom. je deficit u proizvodnji mlijeka, i svinjskog mesa. U našim uvjetima moraju postojati razvojno proizvodni prioriteti koji bi bili poticani mjerama agrarne politike.
Proizvodno potrošne bilance u poljoprivredi jedan su od osnovnih dokumenata agrarne politike, na kojemu treba temeljiti konkretne gospodarske mjere; one ukazuju na dinamiku razvoja poljoprivredne proizvodnje pa trebaju biti obveza u provedbi svim nadležnim organima i institucijama. Bilancama se i proizvodni prioriteti, razina potrošnje te izvori proizvoda iz proizvodnje ili iz uvoza.
U ravnotežene proizvodno potrošne bilance poljoprivrednih proizvoda dovode do samodovoljnosti, što da proizvodnja nekog proizvoda kao sirovina podmiruje sve potrebe. Postignuta samodovoljnost proizvoda na nižoj ili srednjoj razini godišnje potrošnje ne može se ocijeniti kao ostvareni planski cilj proizvodnje jer se razvojem gospodarstva standard i kupovna stanovništva, a time i potreba daljnjeg rasta proizvodnje.
Bilance mlijeka u :Evropskoj uru11 su primjer uravnoteženih odnosa intenzivne proizvodnje i visoke potrošnje mlijeka od 300 litara po jednom stanovniku ekvivalent u litrama) i samodovoljnost od 111%.
EDUKACIJA
"UCIONIC AuST 1 AJJ" A A
Piše: Dario Zagorec, dipl. ing.
Predavanja pod nazivom u staji" koje organizira Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, još predprošle jeseni, najprije su organizirana na županije odnosno na Križevaca gdje je i broj mlijeka. Predavanja su na licu mjesta, na poljoprivrednim gospodarstvima tako da farmer uz nepravilnosti vlastitog rada, ali i rada s muznim Svrha predavanja je da troškove toga dijela proizvodnje svede na minimum.
Tablica 3: Ukupna potrošnja u
I
Održano je ukupno 5 takvih predavanja na bivše Križevci, a na Hrvatske bilo ih je ukupno 22. Zanimljivo je da sve više prisustvuju i kozjeg mlijeka. Na nekim predavanjima 80 % prisutnih bile su žene.
Predavanju održanom u Kamešnici, na gospodarstvu Damira Hrlca, bilo je preko 60 poljoprivrednika. Staja je stvarno poslužila kao i za teoretski i dio. To gospodarstvo posjeduje modernu staju sa slobodnim držanja krava i izmuzište tipa tandem 1x4 U, s muznom opremom Miele. Trenutno je u staji 14 krava Holstein-friesian pasmine.
Na svim edukacijama do sada, su dijeljeni materijali o održavanju strojeva za mužnju te Pravilnik o svježeg sirovog mlijeka. su savjetnici s terena, a serviseri se mijenjaju ovisno o potrebi te vrsti na gospodarstvu.
Iz podataka je da je prosjek po stadu na gospodarstvima više od 10 krava i da se sve važnost pridaje higijeni proizvodnje mlijeka i muznih I dok se kod nas sirovog mlijeka prema sadržaju masti, a na terenu se da je u mnogim sirovom mlijeku dodavana voda, Zapadna Europa je svojom zakonskom regulativom podigla vlastite proizvodnje na zavidnu razinu. Naime, kako je osnovica za tržišno mlijekaona je i prioritet svakog Mljekarski list 3/2002.
EDUKACIJA
mlijeka. Parametri za osim masti, su i sadržaj broj mikroorganizama, broj somatskih stanica i rezidua u mlijeku.
tih parametara naši proizvomlijeka, kao što su i europski prije više godina, dobiti mnogo, ako zadovoljavaju zadane kriterije (parametre). Osim tržišne cijene mlijeka, imat sigurno i zdravije životinje, a time i manje troškove u održavanju zdravlja vlastitog stada. Tako se i prihod za istu mlijeka (za razliku od onog je mlijeko loše kvalitete, s više mikroorganizama, više somatskih stanica ). Europski farmeri rješavaju na taj i pitanje javnog mijenja o kvaliteti proizvoda, u ovom mlijeka, a znamo dobro da mišljenje javnog mijenja odnosno i te kako može utjecati na prodaju nekog proizvoda. Ono se, kao npr. u Nizozemske, brine i o tome na koji je to mlijeko proizvedeno (paša, boravak životinja na otvorenom i sl.), što je opet povezana sa zdravljem krava. Na koncu i sami farmeri troše to mlijeko pa im je interes da ono, kao osjetljiv prehrambeni proizvod korišten u ljudskoj prehrani, bude zdravo. No, kako preradu sirovog mlijeka obavljaju mljekarske industrije, to je za tehnološke procese prerade i te kako bitna njegova zdravstvena ispravnost. Dakle, iako kasnimo za zapadom, donošenjem "Pravilnika o svježeg sirovog mlijeka" i naši mlijeka su tržišnu utakmicu kojoj je cilj kvalitetu, a ona donijeti zaradu i sve ono što su europski farmeri postigli.
Zdravlje vimena
Kako je zdravlje vimena vrlo bitno, potrebno je voditi brigu o njemu. Problemi s vimenom u manjoj su mjeri uzrokovani genetikom oko 10 % dok zdravlje i okolišni utjecaji uzrokuju oko 90 % problema. (strojna) mužnja može biti u kantu (s muznom kantom pokraj krave u štali), može se koristiti mljekovod, a najnoviji, ali najmanje rasprostranjen je mužnja u izmuzištu (krave same dolaze u izmuzište). Vijek trajanja i dobro funkcioniranje stroja za mužnju kao i kvaliteta strojem pomuzenog mlijeka, ovise o održavanju tog Temeljito pranje, dezinfekcija ili sterilizacija stroja za mužnju prioritetan je posao svakog mlijeka. zastarjeli i nedovoljno za mužnju mogu biti jedan od mnogobrojnih razloga produljene mužnje (oboljenja sisa i vimena), a uzrokuju i lošu higijensku mlijeka. Stoga je osobito važno savjesno održavanje i pranje za mužnju.
Postapc:i pri odriavanju za mužnjo podtlakom iz vodovoda.
VRIJEME P.ROV JERA VAN JE I NADZOR
• Kontrola razine vakuuma na vakuum-metru
• Provjeriti pravilnost rada pulzatora Svakodnevno ritma)
• Provjeriti ima li napuknutih mjesta na .kratkim i dugim cijevima za mlijeko i sisnim gumama te vakuum cijevima
• ventila za reguliranje vakuuma (regulacijskog ventila)
U stajama s mljekovodom kao i u izmuzištima primjenjuje se nakon mužnje kružno pranje cijevi za mlijeko i koji su bili· u kontaktu s mlijekom. Pranje se sastoji iz tri faze:
Tplno
Polugodišnje
• Provjeravanje sisnih guma na hrapavost i na nrelribima
• Provjeravanje nivoa ulja vakuum-pumpe ,:?' pretpranje ,:?' pranje vodom, otopinom detergenta i dezinfekcijskog sredstva
• pulz.atora od prljavštine i sl. i zamjena filtera
• i ispiranje vakuum - pumpe specijalnim Pranje vodom (glavno pranje) ide u kombinaciji s alkalnim detergentima koji dezinficiraju i sredstvom z.a uljnih korita
Osobitu pažnju treba obratiti svakodnevnom pranju i dezinfekciji za mužnju. Poželjno je koristiti upute sredstava za pranje i dezinfekciju. Ako je voda "tvrda", potrebno je korištenje specijalnih dodataka.
stroja za mužnju
Potpuna oprema na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu potrebna za i pranje: kanta, kemikalije, kade ili umivaonici za pranje, metalni ili kuka za vješanje, gumene rukavice kao i instalacija za toplu i hladnu vodu u posebnoj prostoriji ili blizu muznog mjesta. Treba naglasiti, da se u našoj praksi ne pridaje dovoljna važnost pranju i održavanju aparata za mužnju i drugom priboru za mlijeko, a posljedica toga je mlijeko. Zato navesti postupke pranja i održavanja aparata za strojnu mužnju koje našim mlijeka. Postupak se odvija u tri faze: ,:?' pretpranje vodom ,:?' glavno pranje voda+ detergent) ,:?' ponovno ispiranje voda + dezinfekcijska sredstvo)
Pretpranjem hladnom ili mlakom vodom ( oko 30"C) odstranjuju se ostaci mlijeka i druge Nakon toga slijedi glavno pranje vodom (oko 50°C) s dodatkom detergenata jednom tjedno). Završna faza je ispiranje vodom s dodavanja sredstva za dezinfekciju. Ta sredstva uništavaju razne bakterije, ali ne potpomažu procesu pranja. Dezinfekcija se može obaviti i nakon pranja. Sisne gume, i cijevi za mlijeko možemo ispirati i vodom
služe za uklanjanje proteina i masti, dok nakupine kamenca i soli iz mlijeka treba uklanjati sredstvima koja imaju kiselu reakciju. Zbog neutralizacije kiseline treba isprati lužinom te na kraju vodom. U praksi to bi moglo izgledati ovako: 1. - 6. dana pranje kombinacijom voda + lužina: (lužnati detergent), a 7. dan pranje kombinacijom voda + kiselina (blaga kiselina ) .
Kontrola rada stroja za mužnju
Kontrola rada stroja za mužnju sastoji se od: provjeravanja podtlaka (prejak podtlak vime), nadziranja položaja sisnih (neispravno stavljene sisne lako padnu sa sisa i usisavaju iz okoline muzare) i kontrole protoka mlijeka.
Kako do cjelovite primjene Pravilnika ostaje još neko vrijeme, treba ga iskoristiti na da se našim mlijeka podigne razina znanja o higijeni proizvodnje, ali i svijest da samo pravilnim postupanjem sa životinjom mogu zaradu i sve ono što smo prije spomenuli. Sto se muznih treba ih redovito servisirati i održavati, ali i ukloniti nedostatke koje ti imaju, jer su svojevremeno zbog nedostatka sredstava na naša gospodarstva masovno nabavljani polovni aparati. Zbog svih tih razloga HZPSS s ovlaštenim serviserima provodi akciju na gospodarstvima zainteresiranim za edukaciju, kontrolu i servis muznih Time se staja zaista pretvara u
Piše: mr. se.
PRAKSAI ISKUSTVA
RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI
Ožujak! Mnogi poljoprivrednici su me zvali «Kojim gnojivom i s koliko gnojiva da pognojimo livade?». Ovdje se velike pogreške.
Prvo da razjasnimo što je to livada, a što zasijani travnjak. Ako želite proizvoditi visoko kvalitetnu krmu - sirovinu koju krave u mlijeko, pojam takozvanih «prirodnih» livada treba izbaciti. Gdje god u zemlju može plug, ne smije biti prirodnih livada.
Krma za intenzivnu proizvodnju mlijeka proizvodi se na oranicama, - na zasijanim travnjacima.
Travnjaci mogu biti od rujna do svibnja (8 mjeseci) talijanski ljulj, ili jednoipolgodišnji do dvogodišnji (opet talijanski ljulj), a najviše monokultura engleskih ljuljeva ili oštrica, travne smjese, DTS i TDS - kada parcelu ponovno oremo.
Danas postoje za usijavanje trava u travnjake, pa se travnjak može nanovo formirati bez oranja.
Ovo vrijedi samo za ona tla u kojima ima od 18 pa do 24 i više miligrama fosfora (P) i kalija (K) u tlu vrijedi, dakle za tla koja su pod redovitom kemijskom kontrolom i potpunom gnojidbom.
Gdje su pogreške kod zasijavanja i formiranja travnjaka, te gnojidbe travnjaka?
Višegodišnje travnjake nikada nemojte zasijavati bez prethodne kemijske analize tla i potpune gnojidbe za 3 do 4 godine.
Gnojiva NPK, 7:20:30, 7:30:20, 10:20:30, 10:30:20, 8:26:26 + kalcij (Ca) treba u predsjetvenoj obradi zaorati, tako da korijen biljke ide što dublje do dna brazde. Ovo je vrlo važno zbog sušnih razdoblja.
Ako se dio hranjiva nalazi u sjetvenom sloju, tada Je i glavnina korijena biljaka nalazi u tom sloju. Cim do suše biljke usporavaju rast ili brzo stanu sa rastom.
Prihrana travnjaka i prirodnih livada (koje
M~elwrski list 3/2002.
MLIJEKORASTENAPOLJU,
Naš moto za ožujak
• RASTE. TRAVA ZELENA •
prvom prilikom treba sve izorati u jesen) NPK gnojivima daje rezultate, ali slabe. Fosfora (P) i kalija (K), mora uvijek biti u dovoljnoj u tlu, u neposrednoj blizini korijena trava.
Prihranjuje se jedino KAN-om i to prva prihrana krajem ožujka, do sredine ožujka, ovisno o vremenu i temperaturi zraka i tla, s SO kg dušika ili 4 a zatim treba prihranjivati iza svakog otkosa. Godišnji utrošak dušika po jednom hektaru mora biti 200 do 250, maksimalno 300 kg dušika; a to je 15, 19 do 23 KAN-a, koje rasporedite na prvu prihranu i još najmanje 5 otkosa.
Ovdje govorimo o proizvodnji 10 000 do 14 000 kilograma suhe tvari ( S.T. ) po hektaru, odnosno od 10 000 do 14 000 litara mlijeka po hektaru.
PRVIOTKOS U TRAVNJU
DRUGI OTKOS U SVIBNJU
OTKOS U UPNJU
OTKOS, SRPANJ - KOLOVOZnajslabiji - vrijeme suše i mirovanja biljaka. Treba voditi da biljke u ljetnoj suši i onako malene ne oklasaju. UPOZORENJE! Isklasavanje trava je neprijatelj bnine ponovnog porasta trava.
PETI OTKOS KRAJEMRUJNA, ŠESTIOTKOS OKO 20. USTOPADA.
Biljke vrlo brzo iskorištavaju dušik iz KAN-a. Dušik ima dvostruko djelovanje, kao hranjivo i kao stimulator rasta.
Zašto ne UREA ?
UREA je gnojivo koje moramo zaorati ili zatanjurati.
Uz UREU u tlo treba obavezno unositi kalcij (Ca) jer UREA jako zakiseljava tlo.
Ako prihranjujete travnjake NPK gnojivima, tada vrijedi izreka: bolje išta nego ništa.
Travnjake nemojte zasijavati sada u Travnjaci i DTS ili TDS zasijavaju se krajem kolovoza i i tokom rujna.
Profesor Štafa je o krmnim kulturama i njihovim smjesama do sada mnogo pisao i savjetovao.
UPOZORENJE! sve brojeve Mljekarskog lista. Oni moraju biti sastavni dio vaše literature i tijekom godine ih više puta prelistajte. Godišnje si možete dati uvezati sve brojeve i dobit izvanredan
Povodom toga evo i jedne obavijesti. DANI TRAVNJAKA 2002. KOPRIVNICA ove se godine održavati od 24. do 26. svibnja u Koprivnici. _ 10 _l.Jdrugeza travnjaštvo i krmna bilje 1 razvoj pol1opnvrede Koprivnica, koji nam donesu za prošlu i pretprošlu godinu sve · brojeve Mljekarskog lista, dat IH na Udruge uvezati i «knjige» im biti tom prilikom
PROIZVO!)NJA MLIJEKAPRAKTICNA
ISKUSTVA
U prošlom broju sam najavio da o tome nešto mlijeka s Koprivnice, odnosno prigradske IVANEC. Evo nekoliko njihovih iskustava, razmišljanja i prijedloga. Obiteljsko gospodarstvo Svemira
Svemir Cevis (1965.), supruga Sanja (1969.), Mateja (1990.), otac Stjepan (1944.) i majka Anica (1947.).
PROIZVODNJA MLIJEKA obitelj
posjeda: 80 jutara vlastite zemlje + 70 jutara u zakupu.
1 jutro i 2,5 jutara.
Sjetvena struktura: 35 jutara travnjaka. Godišnje 2:°"sijavaju20 ?o25 jutara novih travnjaka talijanskog I1ul1a, 100 Jutara kukuruza se površine smanjuju) 13 jutara + 2 jutra zobi.
Silosi za sjenažu i silažu: 3 silosa, od toga dva po 25 m x 4 m x 2 m i jedan 50 m x 5,80 m x 2,50 m. Silos za suho zrno od 132 tone+ sušara.
Staja za krave i uzgoj junica - tovilište za junaci.
Struktura stada: 35 krava u laktaciji + 50 junica uzrasta.
Proizvodnja mlijeka: 2001. 180000litara, po kravi 5 140 litara.
Razvoj gospodarstva unatrag 5 godina: Po savjetu poljoprivrednog savjetnika, napustili tov teladi i junadi i prešli na proizvodnju mlijeka.
stada muznih krava: 3 x 10 junica na kredit, od 10 junica putem kredita linije Vindije. Godišnje se teli 10 vlastito uzgojenih prvotelki. U 5 godina nije prodana niti jedna junica. proizvodnje mlijeka. 40 000, pa 60 000, pa 90 000, pa 150 000, i 180000 litara.
Prvotelke iz Nizozemske i postizale su godišnju proizvodnju do 7000 litara, u vrhu laktacije 30 do 40 litara dnevno.
Vlastiti uzgoj junica i prvotelki, proizvodnja pada na 5 000 do 5 500 litara.
Pitanje: Da li griješimo mi u uzgoju junica ili je u pitanju genetika bikova?
Pasminska struktura stada: 30 holštajnki proizvodnje od 25 do 35 litara i 5 simentalki proizvodnje od 15 do 20 litara dnevno. Plan «vlastite selekcije» - sve krave koje daju ispod 20 litara mlijeka uklanjaju se iz proizvodnje.
Plan razvoja: u 5 godina do 150 krava.
se gradi nova «lauf staja» za 100 krava.
Gdje se j9š uvijek griješi i što stvara
Svemir Cevis: »Smatram da nije dobro što su krave stalno na vezu, što nemamo barem ispust i što junice ne rastu na pašnjaku, što nema kompjutorske ishrane, što su parcele premale, morale bi biti barem 5 do 10 ha. U dosadašnjem razvoju najviše smo pogriješili što smo forsirali ratarstvo. smo imali 10 do 15 jutara zemlje, trebali smo imati i 10 do 15 kra".'a. Mlijeko kupuje zemlju i nove strojeye. Mo1a poruka hrvatskim mlijeka: Sto više trave i što više krava.»
Obiteljsko gospodarstvo Nenada Nenad (1964.),Božica (1969.), Tihana (1988.),Ivana (1991.),Tea (1998.),brat Mario (1978.), otac Vlado (1941.), majka Jelica (1945.) i baka Dora (1921.).
PROIZVODNJA MLIJEKA
posjeda: 26 jutara vlastite zemlje + 49 jutara u zakupu.
Struktura stada: 21 krava, od 9 holštajnki, 5 austrijskog simentalca i 7 hrvatskog simentalca, te + 16 junica uzrasta. U 2001. godini od 25 krava 112 500 Ml:fekarski list 3/2002.
MTMHollandnizozemskatvrtkas reputacijom i velikimiskustvom u mljekarskoiindustriji
nudiVamkompletanasortimanusluga
MILKING TECHNOLOGY MACHINERY za proizvodnjumlijeka i proizvoda.
Za manie i
MJl"tkompletno kompjuterizirana muzna oprema prema standardima (sistem centralnog izmuzišta, kalifornijski sistem, stacionarni i prijenosni muzni aparati);
l"\Jl"tsistemi za mlijeka u skladu s poželjnim normama (gotovo tankovi za održavanje temperature);
l"\Jl"tstrojevi za pripremanje hrane i oprema za hranidbu (kosilice za travu i lucernu, visoko prilagodljive grablje, strojevi za usitnjavanje kukuruza i silaže "Jaguar", vagoni-mješalice za izbalansiranu i hranidbu, kombajni, traktori - sve novo ili obnovljeno i dr.);
M. projektiranje novih i rekonstrukcija starih staja (prilagodba novim sistemima držanja, ventilacijski sistemi, oprema za držanje krava, napajanje i izgnojavanje);
MJM menadžment i obuka (iskusni sa zapada za uhodavanje novih sistema, savjeti, obuka osoblja na jednoj od naših farmi u Europi ili SAD-u);
MJMfinaliziranje proizvoda (linije za proizvodnju i pakiranje mlijeka, jogurta, vrhnja, sira, sladoleda i deserta, linije za klanje);
MfMholštajn-frizijske gravidne junice s proizvodnjom od 9000 I mlijeka (usluga dostupna nakon skidanja zabrane uvoza u Hrvatsku)
izmuzište u Europi (2x26) - farma "Oriovnjak" kod Osijeka
Garanciia, puštanie u rad, servis, rezervni diielovi i odriavanie opreme osigurani
MTMHolland - predstavništvo za Hrvatsku Ekonomija Seleš b.b. farma "Orlovnjak" 31 216 Antunovac
litara mlijeka, ili po kravi 4 500 litara. Najbolja krava postigla je dnevnu proizvodnju do 32 litre, ostale dobre krave od 20 do 25 litara.
Nenad «Imamo sada 18 jutara zasijanih travnjaka (od smo, u jesen 2001. rujna, zasijali 12 jutara talijanskog ljulja) te izgradili 2 silosa po 30 m x 5 m x 1,5 m. Za sjenažu i silažu.
Unatrag 5 godina s našeg gospodarstva nije prodana niti jedna junica.
Naši planovi za posjeda na 60 do 80 jutara vlastite zemlje i izgradnja «lauf staje« za 60 krava.
U 2000. godini na jednoj našoj aukcijskoj prodaji kupili smo 4 junice. Od njih je samo jedna kao prvotelka dala do 18 litara, a kao drugotelka 20 litara mlijeka dnevno. Tri druge: 2 po 10 litara, jedna ispod 1O litara, a kao drugotelke maksimalno 12 litara dnevno. Ovdje nešto ne valja i te krave, bez obzira što su pod kreditom, izbacit iz staje van.»
To je i moj savjet kao poljoprivrednog savjetnika.
Bilo bi dobro kada bi naša selekcija te krave zbog niske proizvodnje i lošeg genetskog potencijala za proizvodnju mlijeka ( a dobar za proizvodnju mesa krave stvarno dobro izgledaju), službeno iz daljnje selekcije odmah na druge laktacije.
Oduvijek sam smatrao da je pogrešno opredjeljenje za uzgojni program kombiniranog goveda, i to nam se gadno osvetilo, a osvetit nam se još.
Austrijanci sada smatraju, a oni su svog kombiniranog simentalca dotjerali do vrlo visoke proizvodnje mlijeka, da unutar E.U. u 5 godina taj simentalac izdržati konkurenciju « holštajna «.
U programu su i nova pravila igre, državni krediti, subvencije i premije samo za. one koji imaju 40 i više krava, vlastitu zemlju, srednju poljoprivrednu školu i da su stari do 45 godina.
Hrvatski stratezi razvoja govedarstva i proizvodnje mlijeka moraju još ove godine, ako
to nisu, odustati od uzgojnog programa kombiniranog goveda - moje je osobno mišljenje i uvjerenje koje javno iznosim.
Obiteljsko gospodarstvo Nadice
Nadica (1954.1 Stjepan (1949.) sin Mario (1973.), zet Tihomir Sijak (1979.), Jasminka Sijak (1980.), unuk Filip (2000.)i majka Ana (1927.).
PROIZVODNJA MLIJEKA obitelj posjeda; 14 jutara vlastite zemlje + 10 jutara u zakupu. samo dvorište. Sjetvena struktura: 7 jutara «prirodnih» livada, 3 jutra zasijanih travnjaka te 10 jutara kukuruza, 4 jutra pšenice zamjenjuje za posije. Jedan silos za 2 jutra silaže.
Struktura stada: 7 krava + 3 junice, staja sa samo 1 O vezova.
U 2001. godini su svega 14 000 litara mlijeka od 4 krave ili po kravi 3 500 litara. Najbolja krava postigla je dnevnu proizvodnju 26 litara, a najslabija 13 litara mlijeka.
Nadica Kako smo 1999. godine uzeli smo preko Sirele 3 junice simentalke iz te 2000. kreditom na aukcijskoj prodaji 4 junice.
Sa «njemicama« smo postigli proizvodnju od 20 do 26 litara mlijeka dnevno, a od domanajbolja je postigla 26 litara mlijeka dnevno, a najslabija ni kao drugotelka nije postigla više od 13 litara i ta mora iz staje van.
Prošle godine 1 jutro zasijanog travnjaka košenog za zeleno kosili smo 7 puta, s košnje 27. ožujka pa do 10 prosinca.
Proizvodnju mlijeka smo u 3 godine sa 1000 litara na 14 000, a ove godine plan je od 7 krava 25 000 litara.
Planovi za 5 godina: «lauf staja» za 25 krava i ni jedna krava ne smije biti u vrhu laktacije ispod 20 litara.
Bavit se proizvodnjom mlijeka i smatramo da je to dobar posao». U
Jedanod kako do brojakrava
Piše:Nikola dipl. ing.
Prije domovinskog rata, u želji da se što prije do goveda simentalske pasmine, organizirano se kupovala na regiji dobra ženska telad. Nabavljala se. u zamjenu za lošiju telad drugih pasmina na sa1movima ili u klaonicama gdje se sp~šavala od klanja. Takvu žensku telad ondašnje Pol1opnvredne zadruge davale su za daljnji uzgoj, a i same poljoprivredne zadruge uzga1ale su takvu žensku pa i mušku telad u štali ili na paši, do uzrasta zrelih junica sposobnih za pripust. Takav pristup uzgoju bio je vrlo i koristan kojim se brzo, efikasno i jeftino dolazilo do rasplodnog materijala i do broja muzara.
Istovremeno su i mljekare kreditirale nabavu junica iz inozemstva i tuzemstva. Oba nabave i podjele odvijala su se pod nadzorom poljoprivredne i veterinarske slu~be. kao garanta uspjeha i kvalitete uzgoja. Pol1opnvredna služba je u ime Zadruga vršila ?istribuciju junica zainteresiranim pošto Je poznavala potrebe i Društvenih pašnjaka u regiji (Posavina) još ima oko 20.000 ha javnih pašnjaka. Te pašnjake i danas koriste za isp~šu svojih krava, teladi i ženske junadi, koja su na 1spaši od ranog do kasne jeseni. Krave koje se muzu napasuju se tako da ujutro po podaju odlaze na pašu, a se u štale i mužnju. Na taj osigurana «je dobra ispaša» uz pretpostavku i klimatski «dobre godine» osiguran je i «jeftin» uzgoj junica.
Zar ne bi mljekare, ako nema zadruga ili neke druge asocijacije izvan Posavine mogle davati prvenstveno obiteljskim gospodarstvima pa i drugit?- mljekarima koji imaju volje, rezervne hrane, kapacitete - prvenstveno jednogodišnju telad na uz~oj korištenjem društvenih pašnjaka - Lonjsko polje, Odranska, Ribarsko i Mokro Polje upravo vape za još brojem stoke da pase, da se polja ne zakorove, jer su na tom putu zbog sve manjeg broja korisnika.
Takav pašni uzgoj i danas koriste za svoje
Ml,iekarski list 3/2002.
pot~ebe _što da imaju iskustva, što ulijeva pov1eren1e da mogu primiti na pašni uzgoj i broj teladi. Od koga i za koga?
Evo zadatka i posla za poljoprivrednu i veterinarsku službu kao organizatore i nadzor.
. Ne smije se ono što se dogodilo Jedr:iom_ koji je nabavio na kredit skupe 1umce iz AustnJe. Njihovim teljenjem dobio je i odgojio dvije lijepe junice u Austriji. U~jetno ih je osjemenio, ali ih nije mogao prodati omma od kojih ih je dobio na kredit uz obrazloženje da nema novaca. '
Na takav se teško na uzgoj u vlastitoj režiji osim eventualno za sebe, ali ne i za prodaju. Držim da je kreditiranje 1-2 junice ?eefikasno, osim za one mljekare koji mogu i žele pnhvatiti broj grla, uz ispaše grla za predložen kao specifikum za ispašu u Posavini.
Opisani uzgoja ženske teladi kupljene ili dobivene zamjenom (u klaonicama) za mušku ili lošiju žensku, korištenjem ispaše tokom 7 mjeseci god_išnj_e~oglo bi se brže i jeftinije do broja 1umca muzara i mlijeka.
"TEHNOMILK "
ime je osnovane Udruge mladih mljekara osnovane pri Poljoprivredo šumarskoj školi u Vinkovcima. Udruga broji 76 Osnovni joj je cilj, a naglasili su to i u svom PROGRAMU RADA edukacija mladih u procesima proizvodnje i prerad; mlijeka.
U Udrugu je 76 izabrali su predsjednika i zamjenika predsjednika Udruge, a voditelj im je gospodin Goran prof.
O svom radu i aktivnostima obvezali su se redovno nas izvještavati, a mi im sa zadovoljstvom u realizaciji njihovog programa.
Kao što je poznato udruga ostvaruju pravo na naše a su
Vjerujemo, da svojim primjerom potaknuti iz drugih škola na inicijativu. Uredništvo '
z "'secn1. :::utanJZ: · orašna, mlijek; astoril1er.og s,tl fresto ka~ ' r.rn::.urn.:::acan se . • '. ~t: oblikovali ukrasi ~z :: niesiti : stav1t1 u pripreml1eni ok ·•,g · (mozc: ka,) 1 22 kug:O\· z.:i 1-'e<'e··u stavimo u pe..,nku. na p1pre1r.:'en·1 r dene ukrase od onog,, frest.-· t1 ,ct ( •,koio zaokruž.Jte rkter, .r r._],orniak· se za ll::: Kunovcu. 'J) tu11c. nosio · ustuk
i ado tan
nastavaksa strane30.
poslije Velikog petka, na Veliku subotu zamirisala bi i cijelo selo od "digane pletenice, vrtanji i kovrtanji, zbornjaki i kruh cipov". Kuha se šunka, jaja, priprema se friški hren, no sve se to u subotu ne jede jer je još post nego se sprema za veliki blagdan Uskrs - Vuzem.
S punim košarama žene (mame, bake, snahe i djevojke) na U skrs u jutro žure u crkvu na blagoslov jela. Nakon posvete, iz crkve žure jer se vjerovalo da ona koja bude brža - hitrija - imati u toj godini brže i bolje težake i da njeno gospodarstvo brže naprijed.
U koja nije imala veliku družinu a žena je bila bolesna i nije mogla u crkvu na hrane, kod nas je bio da košaricu s pripremljenom hranom za posvetu stavi van na povišeno mjesto - timnicu od zdenca, klafter drva, ili pak stolicu - i sluša crkveno zvono za vrijeme "podigavanja"kada se sveti hrana u crkvi - tada ga prekriži i jelo je
Za blagovanje jela postajao je poseban obred jednak gotovo u svakoj Prije fruštuka družina za stolom ustaje i pomoli se. Nakon toga svaki dobije po komad šunke, jaje, hrena, zbornjaka umjesto kruha, a sve to uz veliku pažnju da se mrvice hrane ne rastepu po podu. Te mrvice koje još zovemo pažljivo treba poslije jela baciti u na vatru ili posijati u vrtu gdje prema vjerovanju iz toga izrasti zelene biljke sitnih plavih koje smo onda zvali
3/2002.
NAPUTUPREMA STVO ITELJU
Kamoideš
ISUS GOVORI APOSTOLIMA O LJUBAVI
Vi se odgajate za ljubav prema bližnjemu koja je drugi dio osnovnog Božjeg Zakona, ali koja je uistinu u Izraelu vrlo zanemarena (zar samo tada u Izraelu? Nažalost, kod svih naroda i svih civilizacija, od kojih neke propadoše i nestadoše, zbog svoje oholosti, taštine, sile i nepravde). Mnogi propisi i koje su slijedile Sinajski Zakona, u svojoj pregledan i savršen, iznakazile su prvi dio osnovne zapovijedi ga na hrpu vanjskih obreda kojima manjka ono što im daje životnu snagu, vrijednost i istinitost, to jest: oblicima izvanjskog kulta manjka aktivno unutarnje prianjanje, s djelima, što ih izvršuje, s iskušenjima koje nadvladava.
Kakvu vrijednost može imati u Božjim iskazivanje kulta, kada pak u nutrini srce ne ljubi Boga, kad se ne poništava u ljubavi punoj poštovanja prema Bogu, kad ga ne slavi i ne dive Mu se time da ljubi ono što je On stvorio, a kao prvo remek djelo zemaljskog Stvaranja?
Jer svako je božje djelo savršeno, i svaka misao i svaka
Bog je vezan na Ljubav. Ona je zaista, i na još istinskiji i dublji od drugova koji se jako ljube, duh njegova Duha.
Sam Bog je Ljubav. Ljubav i nije drugo do i najjasniji izgled Boga. svim njegovim atributima ona je kraljevski i izvorni atribut, jer se svi drugi atributi Božji još iz ljubavi.
Što je nego Ljubav koja djeluje?
Što je Mudrost nego ljubav koja
Što je nego ljubav koja oprašta?
Što je Pravednost nego ljubav koja upravlja?
Onaj koji nema Ljubavi ima li Boga? Nema ga. Možete li misliti da se može prihvatiti Boga a ne Ljubav? Ljubav je jedincata, obuStvoritelja i stvorenja i ne može ju se imati napola - Ljubav prema Bogu, a da nema i drugu polovicu - Ljubav prema bližnjemu.
Kada se u braku izvrši jedno ono se oblikuje istim bilo da se zbiva u zlatno· ostel'i ili na stel'i štale. i
HRVATSKA MITOLOGIJA
oblikovanje novog jednako je na svakoj Zemlje, bila kakva bila njihova vjera. Jednakosti oblikovanja i djece jednog i jedne žene na Zemlji odgovara jedna druga jednakost na Nebu: stvaranje duše koja se ima uliti u zametak a ne životinje, i da ga prati od kad je stvorena do smrti.
Bog vam daje Ljubav. Za vas ne smije biti nijedan nijedna zgoda odijeljena od ljubavi. Bilo da se radi o materijalnim ili duhovnim stvarima. Sve neka bude s ljubavlju i za Ljubav. Posvetite svoja djela, svoje dane, ubacite soli u svoje molitve, svjetlost u svoja djelovanja.
Svjetlost, - to je Ljubav. Bez nje su obredi ništavni, molitve isprazne i darovi lažni.
Zaista vam kažem da osmijeh kojim vas siromah pozdravlja kao više vrijedi od novaca koju vam netko baci pred noge zato da bude zapažen. Znajte ljubiti i Bog uvijek biti s vama.
Kamo ideš na putu izgradnje svoga duha i dostojanstva svoga božanskog porijekla.
Danas još uvijek imaš priliku, sutra je možda nepovratna izgubiti.
Pred tobom su dva puta, u dvije tvog postojanja.
Samo je jedna u ljubavi - u svjetlosti Stvoritelja.
[Xl~W~U~M lMlIllf@Ih.@®Il~A
! TRATAR I NETINAV
Duša oproštena od ovog svijeta prelazi u drugi svijet. Drugi svij~t ima dva mjesta: raj i pakao, a duša prolazi kroz oba. Zelja je svakog da pakao što brže mine. Jesu li se duše u paklu? Jesu. Zlom bogu naši oci dadoše crno i pusto carstvo Trtar!
Trtar je podzemno carstvo. To je gusto, tmurno, grozno mjesto puno plamene magle i tamnih oblaka. U Trtaru se nalazi otok smrti Temnava. Posred otoka uzdiže se Lelej gora, a na njoj Tamnograd. Oko grada teku tri grozne i blatne rijeke. Prva je Stupnica - rijeka zaborava. Na njenim valovima borave sjene minulih vremena. Druga je Jahorika - rijeka uzdisaja, i jada. je Trusovina - rijeka mržnje. Preko rijeke vodi most kojim duše zlikovaca stižu pred Cmboga. Na mostu stražare djevojke.
Temnava je prostor bez radosti, puno bola i tuge. Obale Temnave strahoviti nakot Orka. Orko ima tri glave, a pretvara se u osvetoljubljivu bijesno magare ili šugava kljuse.
O Trtpa u vjerovanju našeg naroda nam ime brda Trtar ponad Sibenika i podolina Paklenica na Velebitu.
Sveti Nav nalazi se negdje neba i zemlje. To mjesto ne poznaje mržnju i rat, samo ljubav, mir i radost.
Posred njega na vrhu gore Svitove nalaze se Svarunovi bijeli dvori. To je postojani stolni grad svjetla s dvojim širokim vratima - jutarnjim i Vrata su dva psa, žuti Ogar i garavi Kraman. Unutar gradskih bedema su U jednoj je bilo Svanimirovo kameno prijestolje, u drugom dom junaka u kojem se slavila vila Bojana s vilama bojovnicama.
Uokrug grada nalazila se prelijepa livada posuta najviše bosiljkom. S livade se uzdizalo visoko jasenova drvo. Krošnjavmu se dizala visoko iznad Svarunovih dvora, a žile prodirale sve do Crtova Tarnnograda na otoku smrti Temnavi.
Ispod jasenova stabla izvirala je voda (vrutak života) te tekla dalje u obliku (potok radosti). Ulijevala se u jezero istine po kojem su plivali labudovi. Na jezeru su i tri otoka: otok uspomene, otok i otok spokoja.
Na otoku uspomena živjele su tri (vile Uršana, Sritana i Rezana. Prva je zlatne žice, druga ispredala, a na njih nizala bisere. U gajevima, na jastucima izvezenim zlatnim nitima, izležavale su se i u obilju uživale duše pokojnika koje se dovinuše Nava.
Bilo je to kraljevstvo svjetla do kojeg je danju vodila šarovita duga, a staza. Tu život ne zna za patnju, priroda je bila blaga, a zrak pun smijeha i nebeske glazbe. O
KALENDARRADOVA
U polju je nastavljena prihrana ozimih usjeva ili kompleksnim mineralnim gnojivima. Ovo je mjesec intenzivnih priprema i sjetve jarih kultura, pšenice, zobi, raži di i U usjev ozime pšenice i usijava se crvena 3: djetelina.Sredinom mjeseca sjetva repe, jare grahorice, jarog graška, jare uljane repice i repe. Ne sjetvu ovih kultura za travanj jer to znatno smanjuje prinose. Nabavite sjeme i zaštitna sredstva za kulture koje sijati mjeseci.
U vinogradu je puno posla, od rezidbe, koljenja, kopanja do ranog prskanja.Prilikom rezidbe iskapajte suhe i iznurene i kopajte jame za
U zaštitite breskve nekim bakrenim preparatom protiv lista. I dalje provodite rezidbu radi Sadite nove a stare prihranjujte.
U prostoru sijte papriku, patlidžan, rani kupus, kelj, brokulu, korabicu, celer, salatu, poriluk. Njegujte sijano i u kako u tako i na otvorenom prostoru. Pripremajte tlo za sjetvu i sadnju Provodi se zaštita od bolesti i štetnika. Na otvorenom treba sijati bob, ciklu, mrkvu, peršin, šparogu, crni korijen, grašak, pastrnjak, rotkvu, rotkvicu, špinat i blitvu. Na polju saditi kupus, kelj, salatu, i šparogu.
U vrtu kemijska ili borba protiv korova. Vrijeme je za sadnju ukrasnog ili grmlja. Režite ruže i ukrasno grmlje.
RUZEZASVAKIVRT
bil Ruže su oduvijek najomiljenije u
.S vrtu. Postoji mnogo divljih ruža, ci. no mnogo je više sorti uzgojeno. Teško :a se u mnoštvu vrsta i sorti, pa se dijele na nekoliko skupina kako bi izbor bio olakšan.
VRTNE RUŽE
o Vrtne ruže poznate su i pod nazivom ruže C: za rez ili a ujedno su i najraširenije. di Nose jedan cvijet na dugoj i stapki. Cvjetovi su lijepih oblika, više manje mirisni, a mogu biti boja. Rast im je strogo uspravan, a narastu 40 do 100 cm. Rijetko rastu grmolika. Sve su hibridi, uzgojene sorte. Najbolje uspijevaju ako su uzgojene cijepljenjem. Osim ovu skupinu još remotant i pernetiana ruže.
Plemenita vrtna ruža mora biti otporna na vremenske prilike i bolesti, ne smije imati velike zahtjeve prema tlu, cvijet mora biti lijep i po mirisan. Prednost imaju vrste kojih se ocvali cvjetovi ne ovjese. Rast plemenite ruže ne smije biti previsok ni preširok. Nekada su se ove ruže uzgajale visoko, metar i više nad zemljom. Danas se sve više uzgajaju niske i poluvisoke sorte. Ove ruže sade se u njegovanom, nešto strože oblikovanom vrtu, na gredici ili uz rub travnjaka ili uz glavnu stazu, ispred ili uz rub terase. Ova vrsta ne cvate dugo, a tlo ispod njih uvijek mora biti bez korova i uredno okopano. Stoga ove ruže sade samo pravi ljubitelji.
POLYANTHA RUŽE
U ovu skupinu ubrajaju se niske ruže koje cvatu u skupinama cvjetova na kratkim stapkama. Polyantha
ruže starija su vrsta s malim, jednostavnim cvjetovima, a danas se gotovo ne uzgajaju. Njihovo su mjesto zauzele Poyantha hibridi ili floribunda ruže koje cvatu cvjetnim kiticama. Po obliku cvijeta jednake su plemenitim ružama, ali su mnogocvjetne pa je cvijet manji. Cvatu dugo, od lipnja do prvih jesenskih mrazeva. Niskog su rasta, 30 do 40 cm. Na vremenske prilike i bolesti manje su osjetljive od plemenitih ruža. U vrtu se sade nego Osobito lijepo djeluju u skupini, a uvijek se mogu kombinirati s trajnicama, ukrasnim grmljem i niskim trajnicama. Tako se na svakom mjestu u vrtu s ovim ružama može stvoriti željeni Više sorte mogu se saditi kao niska živica, uz putove i gredice.
Postoje i patuljaste ruže koje su prikladne za sadnju na kamenjaru, uz rubove ili u lonce za balkone i terase.
DIVLJE RUŽE
Divlje ruže su vrste koje se razmnožavaju sjemenom ili izbojima, ali i vrtne kod kojih prevladava karakter divljih ruža. Mnoge imaju lijepe i krupne plodove, šipak. Rast im je uspravan, grmolik, a narastu do 3 m i vrlo su trnovite. U vrtu se primjenjuju kao i ostalo grmlje, a zauzimaju dosta prostora o treba voditi prilikom sadnje.
PARKOVNE RUŽE
To su oplemenjene divlje ruže. Ova je vrsta zadržala oblik i otpornost divljih ruža ali imaju ljepšu boju cvjetova i obilnije cvatu. Otporne su na i bolesti. Treba ih saditi u vrtovima održavanim u prirodnom stilu. Cvjetovi su vrlo mirisni. Cvatu dugo. Sadimo ih u skupinama ili kao živicu ili na gredice. Narastu do 2 m visoko.
GRMOLIKE RUŽE
Kao što samo ime govori, ove ruže rastu u obliku grma. Cvatu od lipnja do prvih jesenskih mrazeva. Vrlo su otporne.
RUŽE
od raznih vrsta hibrida. Ne mogu se same prihvatiti uz podlogu pa ih je potrebno vezati. Vrlo bujno rastu, a izboji mogu narasti i 8 m u dužinu. Dijele se u dvije skupine, prve cvatu jednom godišnje u lipnju i srpnju, a druge obilno cvatu više puta u svim bojama. Vrlo su otporne na i bolesti i bujnog su rasta. Cvatu od lipnja do listopada. Cvatnju možemo produžiti ako im orežemo ocvale cvjetove. Primjena ruža vrlo je velika. Sadimo ih uz zid, ogradu, pergolu, razne nadstešnice, stupove i sl.
Ovaj put se u 1903. godinu i pogledajmo što u "Gospodarskom i vinogradarskom kalendaru" piše o hranidbi stoke.
Hrana ima se tla9ati ili bar poda'1ati u posudi, za koiu znamo, koliko drži. Uredan 9ospodar sasta'1Qau ;esen o s'1ojoi krmi, da bude priie zime o tom na dokle mu krme Vidi li, da krmom do notle, a ne može ili ;e nabatliti, neka proda u iesen toliko 9la'1a 1 koliko ie da budnim okom na da ne troši na zime, dok su ialti plasto'1i, odtlišekrme, a kasniie, kad opazi, da ie zaliha spala, da odtlišene štedi, kako to radi. - Usto tako ;e potrebito u zimi opredielitipoQaza zelenukrmu, kolikoie nužno prema bro;u 9la'1a. - od iednolJ hranitbe dru1Jomu,ima to biti polalJano i oprezno. Položit/ mart/i zelenu krmu, dobro ie rezati tu krmu sa slamom u podužu ;er ima u zeleno;krmipoprieko flile ftrtli i hrani'1a,ne90 li 9a žiflotinia treba, s to9a bi taftofla krma bez slame bila presnažna i preobilna,i u taman trošena. - Hraniti se ima u'1iek isti sat.je bezutlietnopotrebita kod hranidbe; ima branit/a koie9a se lahkopliesan h'1atai ft.oiehitro trune ili ukisi. - MnolJi IJOSpodar kod hrane prištediti, ako drži zimi bla90 u toploi pojati, a hranu u mlalt.ojflodi upari. Usuprot,da bude poiata Qetihladna i da se bla90 ne zno;; badatla. Poktlarenzrak mora se odstraniti, a stliež utladjati.Radniom žiflotinji daie uredan IJOSpodarflriemeza odmor. Volotlimamora se dati fliše odmora, ne90 li konjima ko;; ne prežitltqu. - Za stlaki cent q (100 kilolJrama)žifle težine žictotinie na dan barem 3 kilo9ramadobrolJpitko9 siena ili otacte. Ako ;e kracta dakle na t1a9i 500 lt.ilo9ramaili 5 q težka, ima dobiti na dan 15 k9r siena, ili drulJO hrani'1o iednake branit/osti. - Više od polotlice siena nije zamieniti dru9om kojom hranom, dakle 7-8 k1Jrsiena na dan ;e naiman;ešto takt/a kratladobiti mora,da se shodnohrani.O
Ml/ekarski list 3/2002.
Piše:mr. Dražen agrometeorolog
Ožujak
V kontinentalnim dijelovima
KOIEMOZDANISTEZNALI
se loše opet ste se
Piše:dr. Ivo Belan prehladili. Dok kišete, kašljete, ljuti ste na sebe što niste obukli topli kaput. Osim toga, brinete se da svoje kihanje prenijeti i na druge u svojoj obitelji. U biti, vjerojatno se ·pogrešno ljutite. ljudi zapravo ne zna što uzrokuje, širi, i prehladu.
Istina je da su prehlade u jesen i zimi. to nema nikakve veze s hladnim i vlažnim vremenom - barem ne direktne veze. Djeca, nositelji virusa prehlade, u jesen se u škole. Osim toga, zimi se ljudi okupljaju u zatvorene prostore, u bliži kontakt s drugim osobama. Sve to da se prehlada lakše širi.
Hrvatske ožujak je jedan od najvjetrovitijih mjeseci u godini. Primjerice, u Zagrebu je srednja brzina vjetra tijekom ožujka 2,4 metra u sekundi. Posljedica spomenute vjetrovitosti su prodori vlažnog i hladnog zraka sa zapada. No, prije prodora Zanimljivo, je da ljudi lakše "zarade" prehladu kada se pritjecanje toplijeg imaju velikih briga, strah i napetosti. Ispitivanja su zraka s južne strane obzora. To su pokazala da osobe koje žive pod znatnim stresom i koje su oni glasoviti topli ožujski vjetrovi introvertirane, obolijevaju od prehlade i s težim simptomima, nego koji suše tlo zasijano zobi i one u kojih je prisutan mali stres i koje su ekstrovertirane. a i ono pripremljeno za Mnogi ljudi misle da air-condition u stanu pogoduje sjetvu ostalih ratarskih kultura. prehladi zbog nastale stvarni krivac može biti niska Spomenu tim se vjetrovima relativna vlažnost kondicioniranog zraka. poneki od nas vesele jer u trenu Dugo se vjerovalo da prehladu šire ljudi, njihovo osuše tlo, dok se poneki ljute, jer kašljanje i kihanje. Istraživanja su pokazala da je kontakt rukama važan se katkada zbog tih vjetrova tlo prijenosa infekcije. je da virusi prehlade mogu preživjeti tako osuši da je obrada tla teška i jedan sat na tekstilnom dva sata na rukama i do tri dana na nekvalitetna. Nakon spomenutog tvrdim površinama. Kad oboljeli od prehlade dodiruju ili ispuhuju noseve, prenose žive viruse na svoje ruke. Nakon toga virus može biti prodora vlažnog i hladnog zraka prenesen na bilo koju površinu koju takve osobe dodiruju od telefona do sa zapada naše krajeve zahvati kvake na vratima. Zdrave osobe doslovce pokupe virus rukama i visokog tlaka pa inficiraju sebe svoje noseve ili Ljubljenje je rijetko kada zapuše vjetar i eto krivac za širenje prehlade. Izgleda da postoji vrlo niska koncentracija nam lijepog vremena. virusa prehlade u slini.
Sušenje tla tijekom ožujka kažu da su dobra ventilacija i savjesna osobna higijena, navelo nas je na razmišljanje o najvažniji faktori u prehlade. Oni, ostalog, nedovoljnim vode u perite ruke sapunom i vodom, a pojedinih tlu tijekom pa i pranja izbjegavajte dodirivanje nosa i radije upotrebljavajte Naime, tijekom u papirnate nego tekstilne. Zagrebu je izmjerena tek nešto Rasprave oko uloge vitamina C u prehlade i dalje traju. više od 50%, a u Slavonskome Jedni tvrde da vitamin C može skratiti trajanje prehlade i smanjiti Brodu samo 11% oborine od ozbiljnost njezinih simptoma, dok drugi kažu da rezultati višegodišnjeg prosjeka. I do ispitivanja jednostavno još uvijek ne daju podršku preventivnim sredine oborine je bilo vitamina C. malo, odnosno u Zagrebu i Nažalost, još uvijek nema djelotvornog lijeka protiv prehlade. Varaždinu je izmjereno samo 4 Preostaje da olakšamo simptome dok organizam, sam po sebi, ne svlada litre oborine na metar, infekciju za otprilike tjedan dana. dok u 9sijeku, Slavonskome Kako olakšati simptome?
Brodu i Zupanji nije pala ni kap - Osigurajte si puno odmora i dobro uravnoteženu prehranu. kiše. Dakle, zalihe vode u dubljim - Pijte puno juha je posebno dobra. slojevima tla sve je manje pa se s _ 1 d Nemojte pušiti. Kap jice za nos nemojte primjenjivati duže o tri pravom pribojavamo ne st ašice dana. Ako bilo kakav kašalj traje duže od tri tjedna, potražite savjet vode u tlu i tijekom ožujka.___) O
M(jekarski list 3/2002.
D~&d.o.o.
1. VAM-ovi za goveda (vitaminsko-mikromineralni premiksi) - doziranje 0,5% u gotovoj smjesi
ANTISTRES VAM ZA TELAD
VAM GT (za telad)
VAM GJ (za ju nad)
VAM GK (za krave)
2. MAKROPREMIKSI za goveda (vitaminsko-makromineralni premiksi) - doziranje 2,5% u gotovoj smjesi
3. VAM GK SUPER (potpuni mineralno-vitaminski dodatak za krave) - aromatiziran - doziranje uz obrok, 100 - 200 g po kravi dnevno
4. KOSTOVIT
(vitaminsko-mineralni dodatak hrani za životinje svih vrsta i kategorija)
5. D-V, koncentrirani dezinficijens za vime - služi za dezinfekciju vimena i zaštitu od mastitisa Za sve detaljnije obavijesti, obratite nam se s povjerenjem
Proizvodnja veterinarskih proizvoda, društvo s Svetonedjeljska 2, Kolinovica, l 0436 Rakov Potok Uprava: Ulica grada Vukovara 49, l 0000 Zagreb, Hrvatska. Telefon: O l /61 60 352, telefaks: O l /61 15 668, www.veterina.hr
