Nekavaše dijete raste zdravo • neka pije Svježe mlijeko Vitamin+ svaki dan! Optimalna masti (3,2%),kombinacijavitamina C i kompleksavitaminaB te folne kiseline, ovo mlijekonajboljimza pravilanrast i razvoj organizma. je mlijeka za organizamu razvoju od pola do jedne litre dnevno- svakimgutljajemvašemalo dobivaenergijuza zdravoi sretnodjetinjstvo.
Svježe mlijekoVitamin+...u službimalog
Poklanjamometarza mjerenje.Potražitega uz svježemlijekoVitamin+u DUKATrashladnojvitrini.
~Iliri
Redakcijski kolegij: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet. med. Antun dipl. ing. Karmen prof. dr. Zvonimir Štafa
Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj
Redaktorica: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna
Lektorica: Katarina-Zrinka
Crteži: dipl. ing. Nikola
Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb
Uprava i uredništvo: Zagreb, Hica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349 e-mail: hmu@zg.hinet.hr
MB:3206599 Žiro 2360000-1101408596
Cijena: 4,50 kn
priprema: "Hlad", Pluska
Tisak: Orbis d.d., Ilica 65, Zagreb ,---·
Obavijest I j Hrvatske ~ljekarske udruge I
Stovani! 1 Uplatom za 2002. godinu doprinijetikvalitetnomi redovitomizlaženju i i I drugih izdanja, te sveukupnom'· radu Hrvatskem/jekarske . I udruge. 1
Uplatnice primiti poštom, pa IJ Vas lijepo molimo da po primitku uplatnica izvršite uplatu. I Uredništvo /
ISSN 0351-9104
SADRŽAJ
KRMNEKULTURE
Soja kao krmna kultura __
HRANIDBA
VETERINARSlVO
RAZMIŠLJANJATERENSKOGAGRONOMA
Održavanje prirodnih travnjaka
IZIAZAK I ZAlAZAKSUNCA
Sredinom ožujka 90%travnjaka u Hrvatskoj još uvijek spava. (I to je jedan od razloga zbog kojeg Hrvatska uyozi mlijeko.) Na kultiviranom travnjaku u isto vrijeme trava dosiže visinu 35 do 40 cm. Opširnije citajte na str. 22 i 23.
Foto:
ao krmna kultura
Piše:Darko Uher, dipl. ing.
Soju, jednogodišnju mahunarku, proizvodimo ponajprije kao zrno za industrijsku preradu. U novije vrijeme soja se sve više uzgaja za zelenu krmu ili silažu sama ili u smjesi s kukuruzom, krmnim sirkom te drugim biljkama. U soji je visok postotak koje nakon ekstrakcije ulja ostaju u a vrlo su va_žansastojak u smjesama za razne vrste i kategorije stoke. Kao zelena krma, sastojak silaže ili zrna sadrži vrlo kvalitetne i njihove aminokiseline: lizin, triptofan, metionin, i to dvostruko više nego kukuruz. U soji ima mnogo vitamina B1, B2, C, D, E, K, a i mnogo provitamina A (karotina). Svi sastojci soje celuloza, masti i služe u ishrani, pa se kaže da su visokoprobavljivi. Soja, kao uostalom i sve mahunarke, ostavljaju puno dušika u tlu i je predusjev strnim žitaricama i svim okopavinama. Soja koristi mineralne tvari iz tla i gnojiva. U sustavu biljne proizvodnje soju je potrebno uzgajati u plodoredu. Soja se ne smije uzgajati nakon suncokreta i uljane repice (zbog bolesti), te nakon kukuruza, ako su korištene visoke doze triazinskih pripravaka. Najbolje predkulture su strne žitarice, krumpir i druge okopavine, a soja je predkultura svim kulturama izuzev suncokreta. Osnovna obrada tla, osobito u gdje je vlaga u proizvodnji ove kulture, podrazumijeva jesenskozimsko oranje na 30-35 cm dubine. Dobro izvedena predsjetvena priprema tla visoku sjetve i djelotvornu primjenu herbicida. U hranjivima treba ju gnojiti fosforom 90 do 100
kg/ha, i oko 100 kglha kalija. da sama stvara dušik u simbiozi sa bakterijama Bradyrhizobium japonicum, dodaje se u osnovnoj gnojidbi 40 do 50 kg/ha. Ako je usjev slabiji a bakterizacija nije uspjela, je o tlu manje plodnosti, pa treba obaviti prihranu na bazi 100-150 kg N/ha. Soju sijemo nešto prije kukuruza kao i u vrijeme sjetve kukuruza, te postrna. Smatra se da je najpovoljnije vrijeme za sjetvu kad se površinski sloj tla ugrije na 1O °C, i kada opasnost od mraza. Ako se prerano sije, te ako je tlo vlažno i hladno, soja sporije raste, a može se dogoditi da sjeme i istrune. Vrijeme sjetve ovisi o dužini vegetacije sorte. U zapadnom dijelu Hrvatske najpovoljnije vrijeme za sjetvu je u drugom i desetodnevlju travnja. sorte kratke vegetacije, možemo sijati i u svibnju. Soju možemo sijati širokoredno, je obaviti kultivaciju i na taj nadzirati i korove. Prije sjetve sjeme treba obvezno tretirati preparatima za inokulaciju da bi se na korijenu oblikovale bakterije koje u simbiozi sa sojom vežu dušik iz zraka i na taj smanjuju potrebu za dodavanjem dušika u obliku mineralnih gnojiva. Po hektaru sijemo 120 do 150 kg sjemena soje. U smjesi soje i kukuruza najbolji se prirodi postižu kada su zasijane jednake sjemena 70 do 80 kg/ha. Smjesu treba sijati u redovima razmaknutim 30 do 40 cm ili red kukuruza red soje na razmaku od 25 cm. Smjese možemo sijati i u trake, nekoliko redova kukuruza i nekoliko redova soje, ali je sjetva bolja jer kukuruz ne guši soju. Dubina sjetve je 4-6 cm. Na težim tlima treba sijati a na lakšima Mljekarskili,st 4/2002.
dublje. U prvim rokovima sjetve, zbog mze temperature tla, bolje je sijati negoli u kasnijim. Smjesa soje i kukuruza ili sirka mogu dati 60 do 70 tona zelene mase ili silažne mase po hektaru. Za zelenu krmu soja se koristiti kad kukuruz a soja u fazu pune cvatnje. Za siliranje soju koristiti kad donje mahune soje žutjeti, a kukuruz kada u fazu zriobe. Ovako se stvara vrijedan obrok za ali i tovna goveda.
korištenja soje u ishrani stoke
Svježa sojina biljka
Stoka rado uzima soju kao zelenu krmu posebice kasno zrele i lisnate sorte. Biljka soje sadrži oko 2,9-3,9 % surovih u zelenoj masi, a kasnije odrveni te se surovih vlakanaca. Kao zeleno krmivo može koristiti sve do stvaranja mahuna jer još uvijek je probavljivost organske tvari (65-70 %). Soja u zelenom stanju dobro na miris i okus mlijeka.
Silaža sojine biljke
Soju možemo silirati, iako teže zbog sadržaja se silira kad biljka dosegne polovicu do dvije zrelosti zrna, odnosno kada donji listovi žutjeti. Optimalno vrijeme kosidbe soje za silažu ovisi i o sorti. Sa biljke se surove vlaknine i smanjuje probavljivost, a kako se sadržaj zrna, raste i masti u biljnoj masi. Sve to otežava siliranje. Stoga zelenu masu za siliranje treba što sitnije sasjeckati, a prilikom siliranja treba dodavati sredstva za bolje siliranje, odnosno dodati melasu, kao i druga lakorazgradiva ugljikohidratna krmiva. Vrlo se dobro silira sojina biljka izmiješana s kukuruznom silažom. Zbog vlažnosti sojine biljke (oko 25 % suhe tvari) dobro ju je prije siliranja malo prosušiti (provenuti), tako da sadrži oko 35 % suhe tvari.
Sojino zrno u ishrani goveda
Zbog visoke hranidbene vrijednosti i probavljivosti sojina zrna, soja je hrana u ljudskoj prehrani. Upotrebljava se i u zamjenicama za mlijeko podmladka, tj. u regeneriranom mlijeku, te u svim vrstama krmnih smjesa. Sadržaj hranjivih tvari ovisi prvenstveno o sorti soje. Zrno soje u prosjeku sadrži:
Surovih
Suhetvari vlakana masti Pepela%NET%
% % % %
89,0 35.0-50 O 6,0 18.0-24.050
Sojino zrno nema puno surove vlaknine (oko 6 %), a probavljivih ugljikohidrata ima oko 10-12 % i to saharoze. Zrno soje sadrži malo kalcija (0,25-0,28%), više fosfora (0,7 %), natrija sadrži samo 0,04-01 %, a magnezija 0,28-0,35 %. Nažalost, sirovo sojino zrno sadrži mnogo «antinutritivnih tvari» (enzim ureaza i tripsin inhibitor). Enzim ureaza ureu, ako je prisutna u krmivirr:.a, uslijed se u buragu stvaraju velike amonijaka te može naglo do trovanja, pa i do životinja. T ripsin inhibitor (antitripsin) je tvar koja slabi djelovanje tripsina potrebnog za razgradnju u tankom crijevu, zbog dolazi do smanjivanja probavljivosti i iskorištavanja iz krmiva.
Sve navedene antinutritivne tvari u soji se obradom (kuhanjem, parenjem ili Stoga se da se sojino zrno prije uporabe u hrani prokuha, a za potrebe tvornice hrane ili kod uzgoja broja životinja da se tostira (isprži) na temperaturi od oko 110 °C. Koeficijent probavljivosti sojinog zrna je visok masti i u hranidbi goveda i svinja). Parenjem ili prženjem (tostiranjem) na temperaturi do 110 °C poboljšava se probavljivost sojinog zrna što se može povezati sa slabljenjm djelovanja antinutritivnih tvari. ako se sojino zrno prži na višim temperaturama (iznad 110 °C)1 može se ponovo smanjiti hranidbena vrijednost i probavljivost jer organska tvar i denaturacijom gube biološka svojstva.
hrani treba dodavati samljevena sojino zrno. Djeluje povoljno na krava, a zbog sadržaja ulja i dobre energetske hranidbene vrijednosti dobro je i za tov junadi. No, postotak ulja i masnih kiselina može nepovoljno utjecati na maslaca koji postaje mekan, a može poprimiti i okus po soji. kravama ne treba davati više od 1 kg sojinog zrna. Iz istog razloga uz hranidbu sojinog zrna može se pogoršati masti i mesa tovnih životinja svinja).
Sojine su ostatak nakon ekstrakcije ulja (heksanom), a sojine ostaju nakon istiskivanja (tiještenja) ulja. U sojinim ostaje vrlo malo ulja do 1 %), dok je u postotak mnogo (5-7 %). Sojine sadrže oko 40-48 % surovih ovisno o i ljuštenju zrna, dok imaju oko 40 % surovih Ljuštenjem sojinog zrna smanjuje se u surova vlakna od 9 %
na 5 % i postotak od 40 % na 48 %. Tehnologija prerade sojinog zrna i proizvodnja sojine i toplinsku obradu, pa se u sojinoj sve antinutritivne tvari sojinog zrna i tako poboljšavaju biološku Sojine se u govedarskoj proizvodnji ponajviše koriste za hranidbu mlade teladi i za hranidbu krava. Kravama se za proizvodnju mlijeka može dodavati oko 2,0 do 2,5 kg sojine što može mlijeka, a nepovoljno uqec~t1 na maslaca. Sojine treba davati u manjoj jer zbog sadržaja ulja mogu utjecati na maslaca.
Sojina slama
Probavljivost i hranidbena vrijednost sojine slame bolja je nego probavljivost slame žitarica. U kemijskom sastavu ima više masti kalcija i fosfora, a manje surovih vlakanaca. Sojin~ slama sadrži 1,0 % kalcija i oko 0,14 % fosfora. Probavljivost organske tvari iznosi oko 55 %. Po hranidbenoj vrijednosti je slami graha i graška, s time da ima nešto više Može se koristiti u manjim kao voluminozno krrnivo u ishrani goveda.
Sojina ljuska
Sojinu ljusku vanjski dijelovi i ostaci zrna soje. sojine ljuske uvelike ovisiti o vrsti i zrna te o ljuštenju zrna prilikom prerade. ljuštenjem zrna skida se ljuska i dio kvalitetnih dijelova zrna te se na taj dobiva vrlo kvalitetna sojina ljuska kao i bolja sojine Tako dobivena sojina ljuska nije samo voluminozna, i krmivo (sa 1518 % surovih pogodno za ishranu goveda. Sojinu ljusku treba obraditi (tostirati) zbog smanjenja ureaze i drugih antinutritivnih tvari te peletirati zbog olakšanog miješanja s drugim krmivima. Slika 1. Soja u vegetativnojfazi
G3~DG3C3M POSLASTICA
Piše: Darko Uher, dipl. ing.
Krmni kelj je vrlo intenzivna krmna kultura, u nas slabo zastupljena, ali je prikladna za uzgoj u svim krajevima i na svim obiteljskim gospodarstvima, jer se odlikuje gospodarskim vrlinama koje mu daju prednost pred gotovo svim krmnim kulturama.
Krmm kelj može se rabiti na više košnjom ili napasivanjem za hranidbu zelenom krmom tijekom ljeta i jeseni, kad nema dosta ili kad nema druge zelene krme na travnjacima i djetelištima, obiranjem donjeg u kasno ljeto i u jeseni, te siliranjem zajedno s kukuruzom, kukuruzovinom, krmnim sirkom, sudanskom travom i drugim kulturama bogatim suhom tvari. Stoka radije jede miješane nego kukuruzne silaže. U proizvodnji se miješanom silažom kukuruza i krmnog kelja postižu bolji rezultati nego silažom kukuruza.
U kopnenom sije se u golo tlo u ožujku i travnju kao glavni usjev, u svibnju i lipnju nakon ozirnih kultura kao naknadni usjev, te u srpnju i kolovozu kao postrni usjev; u obalnom za zimsku hranidbu (napasivanjem ili košnjom) sije se u rujnu ili listopadu, a još se bolji postižu ako se Ovisno o potrebama gospodarstva, u kopnenom koristi se 80 do 150 dana, a u obalnom gotovo cijele godine. · sorata krmnog kelja podnosi temperature od -6°C, a neke i niže (do -10°C). Sorta Maksimirski visoki s manjim podnosi, ako traju, temperature i do -8°C (~ko ne traju dugo). da podnosi mraz, u1esen se može koristiti i duže vrijeme izravno s polja. Ako se spremi u suho ili pokrije kukuruzovinom, može se koristiti dugo zimi, osobito za hranidbu ovaca i koza.
Krmni kelj je krmiva za sve vrste i kategorije životinja, osim njihove Krave muzare hranjene krmnim keljom do 30 posto, ali i mlijeka do 0,3 pa i 0,4 masne jedinice.
Mljekarski list 4/2002.
Dakle, ako krave hranimo zelenom krmom bogatom (Iucerna), pada ko}a pak dodatkom 20-30 kg krmnog kelja u dnevnom obroku poraste za 0,3 do 0,4 masne jedinice.
Krmni kelj vrlo brzo raste i se 60-70 dana nakon sjetve može koristiti na gospodarstvu. Po prirastima zelene mase nadmašuje gotovo sve a sadržajem probavljivih sve osobito nove sorte. Energija (škrobna vrijednost) postignuta keljom vrlo je visoka i nadmašuje krmnog bilja.
Krmni kelj, raznih sorti i tipova, u zelenoj masi sadržava od 1,3 do 2,5 posto probavljivih sirovih te od 8 do 14 posto škrobne vrijednosti. Omjer i škroba u masi krmnog kelja vrlo je povoljan, od 1:3,8 do 6. krmnog kelja sadržavaju gotovo sve bitne aminokiseline, a u usjevu povoljnog su omjera. Sadržaj aminokiselina u suhoj tvari krmnog kelja· na razini je soje i vrlo je visoke biološke vrijednosti (Becker 1974.), a u nadmašuje gotovo sva hranjiva biljnog podrijetla.
Krmni kelj bogat je vitaminima i mineralima. Od vitamina sadrži najviše karotina, niacina,
vitamina B i C te riboflavina. i vrijednost vitamina opadaju tek koncem studenoga zbog gubljenja Od mineralnih tvari sadržava vrlo visok (a ponekad i previsok) postotak kalija, veliku kalcija, dosta fosfora, a malo magnezija. Krmni kelj ima i negativnih svojstava. velike mase s male površine, i vlažnog tla (u kasnu jesen), ugazi se tlo (pokvari struktura). Neke sorte poliježu ujesen kada padnu obilnije kiše, osobito ako na njih padne snijeg.
Zagreb, Žitnjakb.b.,
Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503
fax (01) 2499 508
tel (01) 2405 732 skladište
fax (01) 2499 509
Sve naše sjeme u maloprodaji možete u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske i u našoj novootvorenoj
maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku
b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu i u Vinkovcima.
P.J. Vinkovci, kralja Zvonimira 80
Tel. (032) 308 587
fax (032) 308 589
DTS LIVADA za košnju I lspašu
DTS TRAVNIKza košnju
DTS PAŠNIKza lspašu
Sudanska trava "SuSu"
grašak "Poneka" za zelenu masu grašak "Solara" za zrno mrkva "t.;ubljanska žuta"
repa "Brlgadier''1 "Eckendorf'
Jara grahorica "Jaga" I "Ebena"
Ozima grahorica "Popelsdorfer"
Lucertna "OS-66", "Elga", "Orca", "Europa"
Sve vrste djetelina i trava
su osjetljive na bolesti stabljike, alternaria i dr.).
Ako se duže hrani velikim krmnog kelja, stoka je sklona slabokrvnosti, ubrzanom disanju, žutici i krvavom mokrenju. Tada nekoliko dana treba prekinuti hranidbu, a zatim je ponoviti uz smanjenu (5 posto tjelesne težine) 2530 kg na dan za odraslo govedo. Ta izazvati nikakve štetne posljedice po zdravlje životinja.
Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu uzgojena je prva sorta krmnog kelja «Maksimirski visoki» (selekcionar prof. Z. Štafa). Pripada visokom tipu rasta, tanje je stabljike, rodnost zelene mase je na razini Z. Angelitera, ali sadržava visoki postotak suhe tvari, nešto više poput Angelitera otporna je na polijeganje, ali je znatno otpornija na niske temperature.
Sorta «Maksimirski visoki» sadržava mnogo više i škroba u zelenoj masi, pa su i njegove vrijednosti znakovita više nego u Angelitera. Vidi se da sorta «Maksimirski visoki» sadržava povišen postotak suhe tvari, škrobne vrijednosti, a osobito probavljivih pa ga za sjetvu.
Agrotehnika proizvodnje
kelj ima vrlo dobro razvijen korijenov sustav, stoga traži duboku obradu tla (30 cm). Ako dolazi kao u slijedu, tada treba duboko orati za predkulturu i gnojiti stajskim gnojem. Tlo za sjetvu treba biti usitnjeno i vrlo dobro poravnano da bi polagala sjeme jednako duboko, kako bi nicanje bilo a sklop potpun.
Osnovna gnojidba za kelj izvodi se u pripremi tla za sjetvu u 80-100 kg P205, 100-160 kg/ha 1<20. U predsjetvenoj pripremi smije se dodati samo 100 kglha uree. Tijekom vegetacije usjev treba prihranjivati dušikom 100 do 200 kg/ha, ovisno o roku sjetve (KAN ili urea), i to u kada je usjev oko 20 cm visok 40-60 kglha dušika (120 kg/ha uree ili 150200 kg KAN-a). U ljeto (kolovoz) kada padne obilnija kiša treba prihranjivati, istom kao i rujna s oko 40-50 kg dušika (100 kglha urea ili 150-175 kglha KAN-a). Nakon prihrane treba oko tri tjedna do ponovnog korištenja. Prihranjivati se može i gnojovkom 1:3-5 puta po rosi ili prije kiše kad je usjev visok 20-30 cm. Ako se prihranjuje usjev, stoka ga jesti (smrdi).
Sjetva
Sije se u golo tlo krajem ožujka i travnja kao glavni usjev, u svibnju i lipnju kao naknadni
usjev nakon ozimih odnosno ranih jarih usjeva, te kao postrni usjev u srpnju ili kolovoza (ako ima vlage). U kasnijim rokovima sjetve (u lipnju i srpnju) može se i Kao glavni usjev sije se 1,5 -2 kglha sjemena. U kasnijim rokovima (svibanj, lipnja) sjemena treba na 3 kglha, a krajem lipnja i u srpnju na 4-5 kglha. Razmak redova u sjetvi i ovisi o mehanizaciji za skidanje, a može iznositi od 30-70 cm. U kasnijim rokovima sjetve bolji rezultati postižu se užim razmakom.
Dubina sjetve je od 1,5-3cm. Nakon sjetve tlo treba povaljati.
Njega usjeva
Zaštita od korova se vrši (okopavanje) i herbicidima. T reflan se unosi u tlo odmah nakon prskanja, a prije sjetve u 1,51/ha na laganim tlima pa do 3 1/ha na teškim tlima. Butisan nakon sjetve, a prije nicanja 2-3 1/ha. Protiv širokolisnih korova najbolji rezultati postižu se tretiranjem tla nakon sjetve, ali prije nicanja, svim herbicidima koji se koriste za zaštitu Može se tretirati i tijekom vegetacije sa svim herbicidima koji se koriste u
Zaštita od štetnika
Nakon sjetve štete može nam1et1
Kontaktnim pesticidima suzbijaju se svi štetnici koji grizu, dok štetnike koji sišu suzbijamo insekticidima.
Korištenje
kelj kao i razni križanci mogu se koristiti 60-80 dana nakon sjetve. Sorte i križanci koji imaju nisko vegetacijski vrh ili granatu stabljiku pogodni su za višekratno korištenje košnjom ili napasivanjem. Visoke sorte koriste se za košnju. Ako se kosi na visinu 15-20cm neke sorte se regeneriraju. kelj vrlo dugo zadržava visoku
Za bolju kvalitetu života i kvalitetno mlijeko
• sredstva za alkalno i kiselo pranje te dezinfekciju muznih
mljekovoda i hladnjaka za mlijeko
• sredstva za pranje
Pogodan je za korištenje tijekom ljetnog razdoblja od sredine srpnja, gotovo jesen sve do zime, a u toplijim (Mediteran) i zime. Kada padnu mrazevi najvažnija je zelena krma. može se koristiti i u ljetnom razdoblju, kao i u jesen kada nema dovoljno ostale zelene krme, ili kada treba muznost ili% masti u mlijeku. Koristi se u zelenom stanju 20-25 kg dnevno po kravi. Može se silirati u smjesi s kukuruzom, krmnim sirkom, sudanskom travom i drugim kulturama koje imaju puno suhe tvari. Za silažu najbolje je koristiti postrni usjev. U ljetnom razdoblju, ili jeseni može se obirati koje bi otpalo. Obire se samo donje starije Na taj se u dva do tri obiranja, ovisno o sorti i vremenu sjetve, može ubrati 20-40 tiha zelene mase. Urod zelene mase od 85 t/ha (naknadni usjev) podmiruje 2800 obroka. Za hranidbu 10 krava muzara u trajanju do 100 dana u od 30 kg dnevno potrebna je površina od 3530 m 2 ili 980 . .J
Tablica 1: Produktivnost i krmna vrijednost kelja cv. Maksimirski visoki
Škrobna Urod zelene Surove u Rok sjetve Suha tvar u tiha vrijednost mase tiha kg/ha utiha
Glavni usjev 100-130 16-18 1900-2300 11-13 (III. i IV. mi.)
Naknadni usjev 85-100 12-14,7 1700-2000 8-10 (V. i VI.mi.)
Postrni usjev 30-55 4-7 900-1200 3-5,6 (VII.mi.)
HRANIDBA
HRANIDBAKRAVAPOSLIJETELENJA
Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer
Telenje i razdoblje poslije telenja vrlo je za muznost krava i tijek oplodnje i gravidnosti. tijekom suhostaja, od zasušenja do telenja, velike su promjene u hormonalnom, vegetativno i sustavu krava što na zdravlje krava, pa treba brigu o držanju i hranidbi krava.
Gravidne krave moraju biti prije telenja (u zasušenju) dobre tjelesne kondicije, ne suviše debele ni mršave, a krmiva i tijekom suhostaja moraju zadovoljavati sve potrebe krava i pravilan razvoj teleta.
Posebice treba upozoriti da krave moraju dva do tri tjedna prije telenja dobivati ista krmiva s kojima se hraniti i poslije telenja. To da uz osnovna krmiva moraju dobivati u krmnim obrocima do 2 kg krepkih krmiva (koncentrata) dnevno. Krepka krmiva moraju biti dobre energetske hranidbene-
vrijednosti, s kvalitetnim dobrog aminokiselinskog sastava i vitamina A, D, E, B12 i niacina.
To da krave lakše razdoblje poslije telenja, da se uvedu u novu laktaciju i da lakše usklade hranidbu i iskorištavanje krmiva s visokom Na taj krave odmah poslije telenja posjedovati mikroorganizme u buragu za krmiva. Naravno, treba uvijek pripaziti da ne do ranog nalijevanja vimena, a kvalitetnog sijena treba uvijek biti dovoljno i to da ga krave uzimaju po
4/2002.
volji. (Mljekarski list br. 5/2001. god. Hranidba).
Krave su poslije telenja umorne i nalaze se u tzv. rumino-intestinalnoj fazi s oslabljenim tonusom želuca i crijeva. T elenjem se naglo ispražnjava maternica i ostaje u trbušnoj šupljini veliki prostor u koji se šire probavni organi, burag i drugi dijelovi želuca i crijeva. Zbog toga može do napuhavanja želuca i crijeva, razmještanja i uklještenja sirišta, indigestija i sl.
Dolazi i do promjena u krvotoku, koji•se poslije telenja više usmjerava u vime i probavne organe, a slabi u maternice. Sve su to nagle promjene u tijelu i životnim funkcijama krava, a je i s promjenama u hormona i metabolizmu.
Kravama treba poslije telenja mir, a s obzirom da su telenjem izgubile mnogo iz organizma treba im ponuditi oko 1 do 2 kg posija (mekinja) u 5 do 7 litara mlake vode, dva do tri puta na dan.
Mlaki napoj od posija treba davati i dva do tri dana i treba ga postupno uvoditi u krmne obroke potpune krmne smjese i u druga krmiva koja su krave dobivale prije telenja. Dobro je da i krmne smjese oteljenih i visoko muznih krava sadrže 5 do 10% posija.
za treba biti neprestano u dovoljnim i kravama na raspolaganju.
S obzirom da krave naglo smršave poslije telenja, za oporavak moraju dobivati više kvalitetnih energetskih krmiva. Potrebe za hranom poslije telenja su vrlo velike zbog naglog pritjecanja mlijeka u vime i zbog zbog oslabljenog rada probavnih organa, opasnosti nadimanja, i kiselih indigestija, krave ne smiju odmah dobivati mnogo krmiva, a posebice onih koja nadimlju i teže su probavljiva.
Krmne obroke krava poslije telenja treba svaka tri dana postupno tako da do 21. dana dostignu krmni obrok koji sastavom i odgovara muznosti oko 25 litara mlijeka/dan. (Tablica 1. i 2.)
Dvadeset prvog dana treba izvršiti kontrolu muznosti i krmne obroke potpuno prilagoditi potrebama krava, s tim da se odnosno kvalitetom krmnih obroka muznost za 2 do 3 I mlijeka (avansiranje).
Krave u to vrijeme još mogu muznost pa krmne obroke treba sve dok krave «odgovaraju» s muznosti na dodavanje krmiva.
Tablica1. Krmni obrocikrava poslije telenja
dnevno - uz kukuruznu silažu dani p0sliie telenia do 6. 9. 12. 15. 18. 21.
Siieno ki! 8 o• 8,0 70 6,0 s.o 50
Kukuruzna silaža ki! 3,0 90 12 O 15 O 20 O 25,0
Posiie kg 30 - - - - -
Krmna smjesa 15% kg
sir,
• sijeno po volji
•• Dnevnu krmne smjese treba podijeliti na 2 do 4 obroka, svaki oko 2 do 3 kJ\.
Mljekarski f;,st 4/2002.
Tablica2. Krmni obrocikrava poslije
• sijeno po volji
•• Dnevnu krmne smiese treba podijeliti na 2 do 4 obroka, svaki oko d 3 k 2 o :2.
Sadrl:i:
Energetske hran. g 9,35
18,75 vniednosll H.i.
KREPKA KRMIVA POSLIJE TELENJA
Krave poslije telenja moraju dobivati krmne obroke s dovoljno sijena, po kvalitetne djetelinsko travne smjese. Dva do tri dana poslije telenja treba postupno dodavati i osnovna krmiva koja su krave dobivale i prije telenja. vrlo su krepka krmiva (koncentrati). U to vrijeme treba što brže prevladati stanje pothranjenosti krava i ih od oboljenja, a to je samo krepkim krmivima.
Ako krave poslije telenja izgube više od 10% tjelesne mase, obolijevaju od KETOZE, usporava se dozrijevanje jajne stanice (folikula) na jajnicima, krave se kasnije gone, se preganjaju spolnog ciklusa) i teže ostaju ponovo gravidne. (Mljekarski list br. 1/1999. god.).
Krmni obroci krava poslije telenja moraju stoga sadržavati više energetskih krmiva (50-60% ukupne suhe tvari) i mineralno vitaminske dodatke. To
može uzrokovati KISELEINDIGESTIJE. Mijenja se kiselost buragova sadržaja i spušta na pH=S,0-5,5. Dolazi do acidoze koja se pritjecanjem masnih kiselina iz tjelesne masti u krv (Acidemija).
Ako stanje ACIDOZE duže potraje (više tjedana i mjeseci), može do (keratinizacije) buragove sluznice, oboljenja jetre, sluznice maternice i reproduktivnih organa. Krave se preganjuju, teže ostaju gravidne, obolijevaju papci i drugi organi.
Davanje jako kisele silaže može acidozu u buragu.
Krmni obroci s dovoljno kvalitetnog sijena (najmanje 5 do 7 kg/dan) mogu acidozu buraga. Za vrijeme može poslužiti dodavanje 200 g sode bikarbone (natrijeva bikarbonata) po kravi dnevno ili 1% u suhoj tvari krmnih obroka (koncentrata).
se može visoka kiselost buragova sadržaja, ako se dnevna krepkih krmiva (koncentrata) podijeli ovisno o na 3 do 4 manjih obroka, svaki najviše 2 do 3 kg, što ujedno poboljšati i iskorištavanje krepkih krmiva.
Dodavanjem krepkih krmiva poslije telenja treba
- nedostatak glukoze u krvi (hipoglikemiju)
- pražnjenje zaliha glikogena iz jetre
- razgradnju aminokiselina iz tkivnih
- razgradnju masti iz tkiva
- masnih kiselina i glicerola, slobodnih masnih kiselina ( acidemi ju), ketonskih i acetonskih tvari u krvi (KETOZU).
(Mljekarski list br. 9/2000. god. Hranidba).
Energetska krmiva moraju biti obvezno biljnog porijekla, škrob, i ugljikohidrati. To je zrnje žitarica, a posebice treba spomenuti suhe repine rezance koji uz sadrže dosta sirove vlaknine i djeluju dijetetski u probavnom sustavu goveda (melasirani repini rezanci).
Masti i masna krmiva ne treba upotrebljavati u krmnim obrocima visoko gravidnih i svježe oteljenih krava, jer resorbiranih masnih kiselina iz masti može samo pogoršati stanje acidemije i ketoze.
Nasuprot nekim osporavanjima treba da se prekrupa zrnja kukuruza mora nalaziti u krepkim krmivima najmanje 40-50% od ukupne mase žitarica. Škrob bijelih žitarica gotovo 90% se od buragovih mikroorganizama i pretvara u masne kiseline propionsku, i octenu kiselinu).
masnih kiselina u buragu može biti povoljna za razvoj i aktivnost buragovih mikroorganizama i stvaranje mikrobnih
slobodne masne kiseline koje se resorbiraju u buragu mogu služiti kao energija u organizmu krava tek nakon što dospiju u jetru i gdje se moraju pretvoriti u glikogen i glukozu.
Oko 40% kukuruznog škroba je od mikrobne razgradnje u buragu; u dospijeva u crijevo gdje se fermentima neposredno u glukozu i resorbira u krv. To energetsku snagu krmiva i bolje snabdijevanja krava glukozom, što je u ovom razdoblju, poslije telenja, vrlo i potrebno. (Mljekarski list br. 3/2001. god. Hranidba).
U hranidbi krava poslije telenja naglašena je upotreba posija. Kvalitetne posije su vrlo ukusne i sadrže postotak sirove vlaknine (oko 11%), što normalan rad buraga i ispražnjavanje (peristaltiku) crijeva, poboljšava razvoj buragovih mikroorganizama i mlijeka. Imaju blagi laksativni
Posije sadrže više fosfora (1%) u usporedbi sa žitaricama, što povoljno na metabolizam (izmjenu tvari) ugljikohidrata, masti, i minerala, i je za krave poslije telenja. Uz to sadrže postotak vitamina E (10,8 mg/kg) koji ima utjecaj na reproduktivne organe, sazrijevanje folikula na jajnicima, pojavu estrusa i redovito gonjenje.
U posijama je sadržaj i nekih vitamina B skupine koji aktivnost buragovih mikroorganizama, pomažu brži oporavak krava i bolju plodnost poslije telenja. To su vitamini B6, folna kiselina, kolin i niacin, posebice zbog povoljnog utjecaja na jajnike, pojavu gonjenja, bolju plodnost, muznost i kvalitetu mlijeka.
Osim opisanih uvjeta hranidbe, krave moraju imati stalno dovoljno pitke vode, i udoban smještaj, treba izbjegavati suvišno uznemiravanje, provjeravati zdravlje i na vrijeme poduzimati potrebne intervencije i
LAKTACIJA I OPLODNJA KRAVA
razdoblje za krave traje 2 do 3 mjeseca poslije telenja. U tom razdoblju je najviša i treba s hranidbom zadovoljavati ne samo potrebe krava u oporavku poslije telenja, nego i davati sve hranjive tvari potrebne za mlijeka i za pripremu nove oplodnje i gravidnosti.
Ml,iekarski list 4/2002.
Visoku laktaciju poslije telenja treba što duže održavati hranidbom, jer to je uvjet da krave imati visoku godišnju muznost. Fiziološki je ipak za 2 do 3 mjeseca poslije telenja postupni pad proizvodnje mlijeka, jer to brži oporavak krava i pripremu za gonjenje i novu oplodnju. U tom razdoblju krave moraju dobivati raznolika krmiva, više osnovnih voluminoznih krmiva i manje koncentrata ( 60 : 40% suhe tvari i manje).
Normalno je za prvo gonjenje (estrus) 50 do 80 dana poslije telenja. li krave ostati gravidne odmah od prvog osjemenjivanja (pripusta) ovisi o mnogo a to su: kvaliteta folikula (jajne stanice), dobro stanje sluznice sustava, a ponajviše tehnologija držanja i hranidbe krava prije i poslije telenja. Treba i sve stresne podražaje.
VETERINARSTVO
Metiljavost je jedna od bolesti Javlja se u cijeloj Hrvatskoj i nanosi velike gubitke zbog smanjene otpornosti organizma i proizvodnosti životinja, troškova i
Od metiljavosti oboljevaju goveda, ovce i koze, a mogu još oboljeti bivol, svinja, konj, magarac, divlji a
BOLESTI. Metiljavost uzrokuje više vrsta parazita iz roda metilja. Kod goveda je bolesti veliki metilj Fasciola hepatica, kod ovaca i koza je mali ili kopljasti metilj Dicroecelium dendriticum dok bolest uzrokuje ruminalni metilj iz roda Paraphistomum.
RAZVOJ PARAZITA. U suzbijanju metiljavosti vrlo važno je poznavati na koji se razvija parazit. Spolno zreli metilj dnevno može 10 000 - 20 000 jajašaca. Ako se jajašce u vodi, iz njega se razvija za je daljnji razvoj potreban barski Nakon daljnje preobrazbe (cerkarija) napušta prilijepi se na travu i Tako mladog metilja
Plodnost i redovito telenje uvjet je za visoku krava. Na koncepciju i plodnost krava mogu nepovoljno utjecati krmni obroci koji nisu uravnoteženi s hranidbenim sastojcima, ako sadrže dušika i amonijevih spojeva, alkaloida, glikozida, pesticida, teških metala i drugih tvari, kisele silaže s mnogo octene i kiseline, loša, pokvarena i pljesniva krmiva. Sve to uzrokuje bolesne promjene na sluznicama genitalnih organa, ciste i poremetnje u funkciji jajnika, slabiji postotak oplodnje, rano ploda (embrija) i mnoge druge hormonalne i organske poremetnje. (Mljekarski list br. 8/2001. god. Hranidba).
U tom smislu treba nastojati da se postigne idealan razmak telenja 380 do400 dana.
Piše:Antun dr. vet. med.
pojedu zajedno s travom (sijenom). Mladi metilji buše stijenku crijeva, ulaze u trbušnu šupljinu i nakon 4-6 dana buše jetru, nasele se u gdje se razvijaju do odraslog stadija. Metilj u ovci npr. može živjeti do 11 godina.
Važno je napomenuti, da metilj na sijenu ostaje duže vrijeme sposoban za invaziju.
ZNAKOVI BOLESTI. Metilj šteti organizmu životinje na tri pojedine organe (crijeva, potrbušnica, jetra), zatim otrovima i stvaranjem uvjeta za sekundarne infekcije.
Znakovi bolesti ovise o broju parazita koji se nalaze u životinji. Smatra se da u ovci 50 parazita izaziva znakove bolesti. Ako je broj parazita u životinji znakovi bolesti bit izraženiji. Bolest može biti kratkog (akutnog) i dugog tijeka.
Brzi tijek bolesti je kod ovaca i koza pri dolazi do zaostajanja za stadom, javlja se slabiji apetit i preživanje, otpadanje vune, trbuh je i bolan. U ovom obliku bolesti može od
Ako se bolest duže razvija tijek) njeni znakovi su iscrpljenost (kaheksija) i slabokrvnost
(anemija) jer se odrasli metilji hrane krvlju Vuna je suha i lako otpada, životinje slabije jedu - može se javiti i proljev.
Gravidne životinje mogu pobaciti u akutnom i obliku bolesti.
DIJAGNOZA BOLESTI. Bolest u akutnom obliku prepoznajemo prema simptomima (znakovima), dok u tijeku na bolest možemo sumnjati zbog slabokrvnosti životinja (blijede ili blago žute sluznice), a je nalazom jajašaca u balegi (koprološka pretraga).
Bolest se može utvrditi kod klanja jer je jetra promijenjena, a odrasli metilji su u i mjehuru.
Danas se na tržištu nalazi niz antiparazitika koji uspješno uništavaju metilje u organizmu životinja. Takvi preparati osim na metilje, djeluju i na druge vrste parazita (npr. trakavice i vlasce). Kod goveda se koriste bolusi, lijek protiv metiljavosti, koji se ubacuju u predželudac goveda. Važno je napomenuti da prije upotrebe antiparazitika obvezno moramo uputstva kako bi ga znali pravilno primijeniti (karenca).
PREVENTIVA
BOLESTI.
Prva i osnovna mjera u suzbijanju metiljavosti je tretiranje životinja lJjekovima koji djeluju na metilje (antiparazitici). Zivotinje je potrebno tretirati u dva tjedna prije izlaska na pašu i u jesen prije stavljanja u staje. Kako je napomenuto, nc!jvažniju ulogu u razvoju parazita ima barski koji se javlja u naplavnim stoga je jedna od najvažnijih mjera u suzbijanju metiljavosti pašnjaka odnosno melioracija u gdje se ta mjera može provesti. Nažalost, još uvijek se velik broj životinja, posebno ovaca i koza, napasuje na pašnjacima, pa su zbog toga stalno izložene invaziji parazita. Potrebno je izbjegavati napajanje stoke u barama i lokvama (barski jer se na taj životinje najlakše invadiraju metiljima.
Ne smije se zaboraviti, da se metilji s livade mogu preko sijena «donijeti» u staju jer metilj može dugo vrijeme preživjeti u osušenom sijenu.
Iz svega navedenog proizlazi potreba za melioracijom i livada i pašnjaka jer se na taj velikim dijelom, osim što se dobiva kvalitetnija krma, smanjuje rasta i razvoja metilja i ostalih parazita, a time štitimo zdravlje stada.
I MUŽNJA
JE
Piše:Antun dr. vet. med.
U broJnim o problematici vezanoj uz mužnju pogrešno i nepotrebno se koristi pojam mužnja umjesto strojna mužnja. Pojam kada se govori o mužnji, pogrešan je jer se i mužnja bazira na principima. Kravu, ovcu ili kozu ne možemo pomusti niti kemijski niti fizikalno nego samo i to upotrebom stroja (muzilice) ili ruku. Sisanje se bazira na pnncipima. mlijeka koriste pojam stroj ili muzilica a nikad ne kažu da muzu uz mehanike. Ako se govori o stroju za mužnju možemo se pitati kako izgleda i radi stroj za mužnju. Osim što se nepravilno (nepotrebno) koristi prilikom opisivanja strojne mužnje, možemo slobodno naglasiti da pored svega navedenog, grubo jer se muze životinja a ne robot.
ISTI JE PROBLEM S PRIRODNIM PRIPUSTOM
Uz pojam mužnja, se pogrešno koristi 1 pojam prirodni pripust. Moramo naglasiti, da je svaki pripust prirodan. Pripust da je mužjak pušten da na ženku, odnosno ženka je puštena kako bi na nju mužjak da bi je osjemenio. Umjetno osjemenjivanje NIJE UMJETNI PRIPUST JER KRAVU NISMO PRIPUSTILI VETERINARU NITI JE ON NA KRAVU (! ! !) nego je krava osjemenjena na umjetan Iz svega navedenog proizlazi, kada se govori o «prirodnom» pripustu, da je prirodan potpuno suvišna, jer neprirodan ili umjetni pripust jednostavno NE POSTOJE!!!
Iz svega navedenog proizlazi potreba za pisanjem leksikona u kojem bi bili opisani svi ili barem pojmova koji se koriste u poljoprivrednoj znanosti.
Mljekarski list 4/2002,
PJBNIJŠIIYI
NAD/1!4IJGOYBDII
Piše:KrešimirSalajpal,dr. vet. med.
Pjenušavi nadam buraga bolest je goveda koja se javlja u rano neposredno nakon izgona na obilnu, mladu pašu ili pak u ljetnim mjesecima nakon ishrane uparenom krmom (lucema). Uslijed nagle razgradnje hrane i velikih plinova koji se ne mogu izdvojiti iz pjenušave i viskozne mase buraga, burag i kapura se naglo i prekomjerno prošire, dišne organe i velike krvne žile smetnje u disanju i krvotoku. Dolazi, dakle, do znatnog zdravstvenog stanja koje nerijetko završava životinje.
Uzroci bolesti
Pjenušavi nadam posljedica je hranidbe goveda krmivima kaj a sadrže puno lako probavljivih ugljikohidrata pektina, saponina i ostalih tvari iz kojih u buragu nastaje sluz, a istovremeno su siromašna sirovim vlakmma.
To su u prvom redu mlade zelene žitarice i leguminoze (lucerna, djetelina, grahorica i dr.) koje sadrže puno pektina (strukturalni ugl11kohidrat). Osim pektina sadrže i enzim rasta biljaka « pektin metil-esterazu» (PME). PME pretvara pektin u pektinsku kiselinu i C0 2 • Nastala pektinska kiselina se veže s vodom u stabilni gel koji zarobljava C0 2 u obliku pa nastaje stabilna pjena. Održavanju stabilnosti pjene pridonose i sa poni ni te u vodi topljive PME naJaktivnija je tijekom brzog rasta biljaka, a što se biljka više bliži zrelom stadiju njena aktivnost opada. Najviše je sadrži leguminoza i zelenih žitarica.
Pjenušavi nadam mogu }lzrokovati i druga zelena krmiva (repica, repina mladi zeleni kukuruz, kupus), (krumpir, repa), proklijalo zrnjevlje žitarica te otpaci
industrije vrenja i (kom, trop, sladne klice). Pojavi bolesti pogoduje i hranidba vlažnim, promrzlim ili uparenim krmivima. Zatim napajanje životinja neposredno prije izgona na pašu kao i napasivanje na rosnoj paši. je i individualna sklonost pojedinih grla prema nadmu.
Znakovi bolesti
Prvi znakovi nadma mogu se 1 do 2 sata nakon obilne hranidbe zelenim krmivima. U se bolest pokušajem podrigivanja, trbuha, gladne 1ame, lijeganjem i ustajanjem te pogledavanjem prema trbuhu. Goveda i gutaju praznim ustima. Vrlo brzo uslijed obilnog stvaranja pjene dolazi do blokiranja mehanizma podrigivanja, potpunog prestanka plinova iz predželudaca, prestaju kontrakcije buraga, a uslijed pritiska na ošit i krvne žile dolazi do otežanog i plitkog disanja, potom znakova gušenja, nesvjestice i na kraju do smrti životinje uslijed ugušenja.
Dijagnoza bolesti
Podaci o hranidi životinja, brz razvoj i buran tok bolesti te· pjenušav i viskozan sadržaj buraga dobiven sondiranjem na pojavu ove bolesti.
Zbog naglog razvoja nadma i opasnosti od zatajenja srca i krvotoka te ugušenja,· potrebno je odmah pozvati veterinara i poduzeti
Nadam se u pravilu davanjem sredstava koja smanjuju površinsku napetost i viskozitet buragovog sadržaja tj. dovode do razaranja sitnih plina i formiranja jednog balona plina iznad sadržaja buraga (Tympanol, Atympan, Sicavet i dr.). Ovako formirani plin možemo ispustiti sondom ili ga u lakšim životinja sama izbaciti.
Da bi se navedeni lijekovi u buragu što je više raspršili, potrebno ih je dati u što vode (npr. 100 mi tympanola u 1 do 2 litre vode), a po potrebi ih i ponavljati.
Iznimno, uslijed naglog nastanka i navedenim lijekovima, potrebno je kirurškim zahvatom (laparoruminotomija) odstraniti najmanje 1/3 buragova sadržaja.
Preventiva
Osnova preventive pjenušavog nadma je pravilna hranidba. U prvom redu treba voditi da se životinjama osigura dovoljno sirove vlaknine u obroku, što da se prije hranidbe zelenom lako probavljivom hranom ili prije izgona na pašu životinjama mora ponuditi osrednji obrok sijena. treba izbjegavati nagle promjene hrane (postupno novog krmiva kroz 10 do 14 dana), i preobilno napajanje prije i nakon izgona na pašu.
U pašne sezone životinje treba napasivati a potom napasivanje produljivati postupno. Nakon 1 do 2 sata napasivanja na leguminozama (nakon prestanka rose) ostatak dana se krave mogu papasivati na travi bez opasnosti od pojave nadma. Dobro bi bilo životinjama na paši osigurati slobodan pristup do sijena ili travne silaže (s nešto sadržajem suhe tvari). udjela travne komponente u DTS dovodi do smanjenja pojave ove bolesti.
Pljesniva, uparena, gnjila, smrznuta mokra i pokvarena hrana ne smije se davati životinjama.
Davanje ljekovitih sredstava za pojave pjenušavog nadma (emulgirana biljna i životinjska ulja i masti, antibiotici) je primijeniti u hrani ili u vodi za prije i za vrijeme ispaše. O
Mljekarski li.st 4/2002.
OSTANJUIRAZVITKU
PROIZVODNJBMLIJEKA UOOSPODARS1VU
Piše:doc. dr. se. Zoran
Proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj posljednjih je godina u padu, ulaganjima u obnovu fonda i poticanjem otkupa
cijene (osnovna cijena+državna premija). Mlijeko je strateški važan proizvod svake zemlje, pa je shvatljiva stalno traženje rješenja za nedostatak od 25-30% mlijeka za preradu i potrošnju.
S druge strane, otkup mlijeka predstavlja izvor dohotka obiteljskih gospodarstava. Neovisno o proizvodnji mlijeka po grlu i mož~bitni1:3:1ukupn~m gubitcima, važno je da proizvodnja mh1eka našim gospodarstvima osigurava prihod s redovitim isplatama. U uvjetima stalnog kašnjenja ili_ iz~stanka isplata poljoprivrednicima za neke druge pol1opnvredne proizvode, proizvodnja i prodaja mlijeka vrlo je atraktivna za gospodarstva osnovnog stada. uzevši, gospodarstva s više od 10-ak muznih grla i prodajom preko 3,5 litara mlijeka po grlu simentalske pasmine imaju relativno dobre uv1ete za poslovanje i egzistenciju obiteljskog gospodarstva u nas. obitelji, sa starijim i malim zemljišnim posjedom s 3-5 muznih grla, imaju osnovne uvjete za egzistenciju od prihoda iz proizvodnje mlijeka i prodaje teladi. Jasno, nemaju uvjete za razvitak bez ulag~nja __ u proizvodnje, ali ako ne amortizac11u i trošak vlastitog rada, nakon oduzimanja izdataka materijal i usluge) preostaje im dohodak. U strateški važnim nije rijetkost gospodarstva s manje od 3 muzna grla i prodajom oko 2 litara mlijeka, koja s prodajnom cijenom od preko 3 kune po litri, ostvaruju prihode dostatne za ostanak na selu i "u poljoprivredi".
S tim odnosima cijena, te ostalim mjerama agrarne politike u govedarstva i proizvodnje mlijeka nema dovoljno razloga za promjenu strukture i proizvodnje. Samo suvremenih farmi kapaciteta (u to nikako ne bih ubrojio megalomanski projekt europske farme") i neki pozitivni primjeri broja
Tablica 1: Kretanje broja goveda i krava, te proizv~je mlijeka i prirasta 1988.-2000.g.
Jedinica 1988. 1990. 1991. 1995. 1999. 2000. Bro 1a -Goveda
Izvor: Prilog Mljekarskog lista 12/2001.
Tablica 2: Pregled broja grla, proizvodnje i otkupa mlijeka od 1990. do 2000. godine
Godina Krave i steone Muzene · Proizvodnja
u junice krave
Izvor: Prilog Mljekarskog lista 12/2001.
grla po ukazuju na stvarne proizvodnje mlijeka u nas.
U posljednjih 10-ak godina broj goveda i muznih krava u nas se gotovo prepolovio. Tehnološke mjere uzgoja goveda donekle su, prirasta mesa i proizvodnje mlijeka po grlu, ublažile smanjivanje broja grla. Za razliku od smanjenja broja životinja ?a 40-50% proizvodnja mesa i mlijeka smanjena je za 25-30%. (Tablica 1)
Stabiliziranje otkupne cijene (vezanjem uz devizni jedne godine, a u uvjetima smanjene inflacije), te državne premije na dvije razine (strateška i ostala kao i redovite premije zbog nedostatka mlijeka u preradi djelovale su na otkupa proizvodnje (s oko 48% na gotovo 65%) posljednjih 5-6 godina. Tako gledano, zabilježen je porast prerade mlijeka za oko 130 milijuna litara. (Tablica2) potrebe prerade i potrošnje su mnogo i u današnjim uvjetima, a pretpostavljeno potrošnje .u razdoblju tražit proizvodnju. S obzirom na ekonomski neodrživu ovako visoku cijenu u odnosu na okruženje, teško je pretpostaviti otkupa na temelju otkupnih cijena. više puta istaknuto razdoblje
"debelih krava" moglo bi se promijeniti godine, a prikazana struktura goveda i mlijeka ne može osigurati brži razvitak i konkurentnost prema tržištu. (Grafikon 1)
Tek 5% posjeduje više od 10 grla u osnovnom stadu (krave i steone junice), a 61% posjeduje od 1 do 3 krave.
61 su kooperanti prerai korisnici poticaja u proizvodnji mlijeka. Od toga samo 1,8% ili njih oko 1.100 predaje u otkup više od 30 litara godišnje, a 85% (oko 52.120) prodaje mljekarama godišnje manje od 10 litara.
U strukturi predanog mlijeka za preradu sa više od 30 litara mlijeka godišnje sudjeluju sa 17%, a do 10 litara sudjeluju sa samo 51%. (Grafikon2)
U našoj javnosti se kao primjer za usporedbu, uzima susjedna država Slovenija. Jasno, gospodarski uvjeti nisu isti, posebice zbog ratnih šteta i razaranja. No, neke zabilješke s posjete tima Mljekarske udruge Institutu za mljekarstvo u Sloveniji u ožujku 2001. godine vrlo razvidna ukazuju na pozitivne modele u približavanju tranzicijskih zemalja narodnim tijekovima i naše propuste posljednjih 5-6 godina.
90-ih godina prošlog
Mljekarski li,st 4/2002.
Slovenija se našla u gospodarski položaju kao i naša domovina. Strateško nalmn postizanja neovisnosti našeg susjeda, bilo- je normama razvijenih zemalja i pristupanje trgovinskim organizacijama kao što su WTO i EU.
Kada ie tržište EU doslovno zasulo Sloveniju vlastitim poljoprivrednim proizvodima, posebice širokim asortimanom mlfekarskih proizvoda, ooši susjedi su trebali što prije svoju visinu i kvalitetu proizvodnje kao i uskladiti s normama razvijenih.
Na 90-ih godina u Siovemrrj;ebilo.oko 60 mlijeka· s preko 158 grla (krave, junice} u osnovnom stadu, te ukupnim otkupom od oko 360 milijuna litara mfi.felca godišnje. godišnja proizvodnia po grlu bila ie oko 2.800 litara mlijeka, a. osnovnog stada bila je manje od 3 grla po Danas je u sustavu proizvodnje mlijeka oko 120 krava koje su u posjedu oko 15 muznost je oko 3.500 litara mlijeka godišnje, a godišnja proizvodnja mlijeka po je oko 30 litara. s 20-40 muznih grla u osnovnom stadu imaju proizvodnju 6--8 litara po grlu. Napredak u stada (s manje od 3 na oko 7), te muznosti rezultat su sustavnog državnog potpomaganja i rada službi potpore.
Sa šireg društvenog stajališta problem razvitka proizvodnje mlijeka predstavljaju rubna, seoska koja su otpala od otkupa, pa država mora druge potpomaganja, odnosno upošljavanja ovoga stanovništva (oko 45 nekadašnjih mlijeka). Isto tako, problem razvitka poljoprivrede u ovom marginalnom dijelu predstavlja zapuštanje poljoprivrednih površina (oko 300 ha). To je dobrim dijelom posljedica napuštanja proizvodnje mlijeka u malim i neekonoproizvodnim sustavima gospodarstvima koja se nalaze u otkupom. Za usporedbu s našim primjerom je uloga i mjesto nekadašnjeg društvenog sektora. Naime, nekoliko velikih farmi s 220-250 muznih krava predstavljaju glavne centre za širenje uzgojnog materijala.
Kao mjere proizvodnje mlijeka u Sloveniji struka traži centralno službi potpore (kao savjetodavna, veterinarska i selekcijska služba), razvitak proizvodnje mlijeka prema rješenjima, školovanje i stalna kontrola i radi i održavanja mlijeka. Isto Mljekarski li<;t4/2002.
GrafikOill1: osnovnog stadapo u 2000. godine
W~T51bova 4%
Izvor. Isti kao u tablici I 1:6 i više krova ,- 1% 1-3 krava
Grafikon 2: Struktura mlijeka u otkupu 2000. godine (ukupno 61.000)
od 30.000do 711.000 1,5%
"10.(Xl)
Izvor: Isti kao u tablici 1
Grafikon 3: Struktura po mlijeka u otkupu 2000. godine 1()%
od 10.000 do 30.000 32%
Izvor: Isti kao u tablici 1
više od 70.000 7% do W.000 51%
tako, traži se uravnoteženost pasminskog sastava. Naime, u proizvodnji mlijeka je dokazano i vrlo opravdano korištenje holštajnske pasmine. Kao i u nas, nedovoljno je iskorišten potencijal grla simentalske pasmine, a postoji zahtjev za ravnotežom ukupne proizvodnje mesa i mlijeka. Zbog toga se nastoji popraviti potencijal simentalca da bi se dodatno poboljšala bez smanjenja njegovih mesnih svojstava. U nekim primjerima je postignuta ove pasmine od 6-8 litara godišnje sa zadržavanjem dobrih tovnih obilježja teladi.
Jedan od najvažnijih i regulacije proizvodnje mlijeka u Sloveniji je Pravilnik o kvaliteti mlijeka s propisima EU. Kako je mlijeka od povezana s financijskim naknadama, vrlo brzo je postignuta velika djelovanja službi u hranidbe i higijeni mužnje. Ovi su predstavljali problem razvitka mljekarstva u prijašnjem sustavu.
U proteklih 10-ak godina proizvodnje je masti je s 3,7 na oko 4,1 % (odstupanja su od 3,8 do 4,2%), a proteini su sa 3, 15 na 3,36. Oko 85% udovoljava kriterijima sa stajališta somatskih stanica, no još je potrebno sustavno raditi na proizvodnje u preostalih 15% gospodarstava. Oko 95% otkupljene mlijeka ima manje od 100 mikroorganizama, a 50% ima manje od 5 što se drži veoma dobrim rezultatom. Ipak, problem predstavlja onih 5% koje ne smiju u isti sustav dorade i prerade kao preostale kvalitetne sirovine.
U djelatnosti Instituta za mljekarstvo u Domžaleu je kontrolni laboratorij. U razdoblju od 1999. do 2000. godine Slovenija je u mljekarskoj proizvodnji nastojala apsolutno uskladiti svoje zahtjeve o mlijeka sa zahtjevima zemalja EU. Tako su u potpunosti preuzeti kriteriji EU-a po uzimanja i analiziranja uzoraka. Naši susjedi su se u organizaciji laboratorijske kontrole na broj laboratorija zbog velike dislociranosti i mljekara, obilježja pojedinih proizvodnih te zahtjeva za vrlo brzom analizom uzoraka bez nepotrebnog gubitka vremena pri transportu. Tako u sustavu otkupa mlijeka u mljekarama postoji 12 laboratorija; 5 laboratorija je u okviru selekcijske službe i 1 je u sustavu komercijalne analize uzoraka. se smanjenje broja laboratorija na 4-5 po glavnim regijama i 1 referentni laboratorij, koji se nalaziti
u Institutu za mljekarstvo pri fakultetu. Ovaj referentni laboratorij bi i nadzirao rad drugih. Prednost naših je što je njihov laboratorij u mrežu u EU, pa u ovom trenutku naši licencno sudjeluju u kalibraciji 6 mljekarskih laboratorija u Hrvatskoj.
Kreator koncepta mljekarskih laboratorija i uzorkovanja mlijeka je resorna ministarstvo, a troškovi kompletne analize mlijeka su od 11 do 13 DEM U prijašnjem razdoblju je kontrole mlijeka uglavnom bio trošak mljekara (izuzetak u Kranju, gdje su dio troškova podmirivah ali je da u razdoblju trošak analize i sabiranja mlijeka u potpunosti podmiruju
Politika cijena mlijeka i proizvoda u Sloveniji je cijena s onima na svjetskom tržištu te da se zbog viška proizvedenog mlijeka otkupne cijene (proizvone podupiru
U praksi je regulacija tržišnih cijena mlijeka izgledala ovako: 1993. godine je minimalna otkupna cijena za kvalitetno mlijeko od 1,43 kune, te minimalna otkupna cijena za »nekvalitetno» mlijeko od 0,72 kune po litri. Od 2001. godine Pravilnikom je cijena od oko 53,94 (1,94 kn) do 64 tolara (2,19 kn) po litri mlijeka od 3,4 do 4,3%. Radi se o sveukupnoj cijeni (otkupna +potpora), od koje se odbija "zadružna marža" od 3%, te troškovi sabiranja mlijeka. U praksi mogu oko 2,16 do 2,23 kuna po litri.
U sustavu otkupa mlijeka naših susjeda važna je (za razliku od nas) poslovna suradnja
zadruga transportnih jedinica i mljekarske industrije. Do ove godine stimulirana je osnivanje zadruga koje su dobivale potporu od 3% na otkupnu cijenu za sabiranje mlijeka na lokalnom Više manjih je tako imalo sabirne mjesto, a su imali posude za na svojim farmama Troškove transporta mlijeka od sabimog mjesta do mljekare podmirivala je sama mljekarska industrija.
Danas više nema državnog podupiranja zadružnom maržom, se oko 2 tolara (7,2 lipa) po litri odbija od prodajne cijene mlijeka za poslovanje zadruge. Isto tako, (kao zadruge) se posebno dogovaraju s transportnim organizacijama o sabiranju mlijeka i prijevozu do mljekare. U praksi su troškovi oko 3% prodajne cijene ili 6,6 lipa po litri. Tako je neka neto cijena koju ostvaruju kako je navedeno, od 2,16 do 2,23 kuna po litri ovisno o postotku masti.
Upravo je izašla iz tiska KNJIGA IZ BIBLIOTEKE
prof. dr. se. Zvonimlr
prof. dr. se Vesna
prof. dr. se. Sfjepan Milile
U prometu mlijeka i je marža koja je, ovisno o vrsti proizvoda, od 15 do 40%. Tako je najmanja marža za pasterizirano mlijeko, a za neke vrste tvrdih sireva. Kako postoji višak mlijeka, mljekarska industrija je subvencionirana za izvoz mlijeka i Subvencionira se prodaja svježeg mlijeka u cisternama, prodaja mlijeka u prahu te maslaca (oko 30 tolara ili 1,08 kn na bazi litre svježeg mlijeka). Ne subvencionira se izvoz sireva. Jasno je da zbog stanja u proizvodnjikada nam manjka 20-30% mlijeka i kad je narušen odnos gospodarskog položaja poljoprivredne proizvodnje, prerade i drugih grana gospodarstva - ne možemo ovako relativno slobodno formiranje tržišnih cijena. No, slovenski primjer jasno kazuje u kojem se pravcu u kratkom vremenu treba ustrojiti mljekarska proizvodnja koja pretpostavlja uravnoteženi tržišni odnos mlijeka, mljekarske industrije i trgovinskih organizacija.
prof. dr. se. Marlja
ooc.dr. Boro
a&ist. mr. Zlatim
izvanredna knjiga za svakog sadašnjeg i agronoma i veterinara
korisno štivo za sve ljubitelje i uzgajaielje životinja dobar za obiteljska gospodarstva knjiga je namijenjena svima koji se bave te žele ostvariti rezultate prema uzoru na svjetske uzgajatelje stoke
Knjiga bogato je ilustrirana, a na 630 stranica šest poglavlja: -- Govedarstvo - Kozarstvo - Svinjogojstvo - Peradarstvo
Knjiga tematiku o stanju i mjerama za o razmnožavanju, tehnološkom procesu, hranidbi i držanja goveda; svinja, ovaca, koza i peradi. U pisanju knjige autori su se služili svojim višegodišnjim iskusMma, rezultatlma vlastitih istraživanja i suradnje s agronomima I veterinarima na velikim farmama i u širokoj praksi. Nakladnik je Agronomski fakultet u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb. Cijena knjige je 250,00 kuna za troškove slanja i poštarine u iznosu 30,00 kuna.
Narudžbe za knjige se mogu izvršiti na telefon 012393809; 01 239 3867 j ili u Hrvatskoj mljekarskoj udruzi Uica 31/111,Zagreb, Tel./fax: 01 4833 349; 4831 265. ,
Agrarne reforme u Evropskoj uniji
Agrarna politika ne može se temeljiti na globalnim gospodarskim i razvojnim aspektima promjena u poljoprivredi i u ruralnom prostoru se uz osnove ciljeve, mora uvažavati kroz mjere i gospodarsku politiku strukturne stupanj razvijenosti primarnog agrarnog sektora i poljoprivredne infrastrukture kao i socijalno stanje u ovom Primjeri i iskustva drugih zemalja i Evropske unije ukazuju na složenost procesa i vremenski period odvijanja postepenih promjena i agrarnih reformi u poljoprivrednom sektoru kroz odluke koje su se donosile, mijenjale i aktualnoj situaciji u granama poljoprivredne proizvodnje.
Zakonodavno kriterijima EU je administrativnih obveza
1962. god. -1991.god.
REDEFINIRANJE
AGRARNE POLl11KE 1992.GOD.
URUGVAJSKA RUNDA(GATT) MARRAKESH 1994.god
STRUKTURNE PRILAGODBE
AGRARNA REFORMA CAP-2000.
koje zemlje, kandidati za ne mogu odvojeno izvršavati u odnosu na stanje u gospodarstvu i ukupne materijalne
Restrukturiranje i razvoj poljoprivrede u Hrvatskoj potrebno je sagledavati kroz sadašnje stanje makroekonomskih gospodarskih pokazatelja i gospodarski položaj poljoprivrede koji su analizirani i iznijeti u Mljekarskom listu broj 2/2002. i 3/2002. te su date usporedbe i podatci o stupnju razvijenosti agrara u EU-15.
U okviru Europskog monetarnog sustava definirani su kriteriji kojima moraju udovoljiti za u Monetarnu uniju koji ujedno predstavljaju glavne makroekonomske uvjete za prijem u stalno Unije.
Stabilnost cijena: stopa inflacije ne smije prelaziti 1,5% iznad stope inflacije triju država s najmanjom inflacijom.
AGRARNEREFORMEEU-15 (1962. - 2000.god.)
SUSTAVEKONOMSKIHFINANCIJSKIHTRŽIŠNIHMJEHA
AGRARPRIORITETU POLITICIEU
POLITIKAKONZISTENTNAS PRIMARNOMPROIZVODNJOM
PREHRAMBENOMINDUSTRIJOM I TRŽIŠTEM
KO AGRARNOlRŽIŠTE-ZATVORENO
EKONOMSKAZAŠTITA
PLANIRANJEPROIZVODNJE-KVOTE
OSIGURANJEŽIVOTNOG STANDARDAFARMERIMA
STABILNOSTDOHOTKA
INTENZIFIKACIJA-EKSTENZIFIKACIJA I SUBVENCIONIRANJE
PROMJENEU SUSTAVU KVOTA POTICANJEPROIZVODNJESUBVENCIJAMADIREKTNO
PAD CIJENAAGRARNIHPROIZVODA
Kamatne stope - pros1ecna nominalna kamatna stopa ne smije biti viša od 2% iznad stope kao prosjek triju zemalja s najmanjom stopom.
Budžetski deficit mora biti približno ili 3% bruto društvenog proizvoda.
Zaduženost: javni dug, odnosno ukupna zaduženost mora biti ispod 60% bruto društvenog proizvoda.
Stabilnost nacionalne valute - nacionalne valute ne smiju devalvirati u prethodne dvije godine i mora se nalaziti unutar raspona nih Europskim monetarnim sustavom (±2,25 %) U 1962. god. u okviru Europske ekonomske zajednice koja je tada imala šest Francuska, Italija, Nizozemska,· Belgija, Luxemburg), uvedena je agrarna politika i od tada je poljoprivredna proizvodnja u kontinuitetu i Mljekmski l~t 4/2002.
sve do danas ima dominantnu ulogu i prioritetni gospodarski položaj. U periodu do 1990.god. poljoprivredna proizvodnja se razvijala u okruženju internog agrarnog tržišta Europske unije, zaštite - protekcionizma poljoprivredne proizvodnje, u sveobuhvatnim mjerama poticanja primarne proizvodnje sustavom subvencija kao i kroz stimuliranje izvoza izvoznim subvencijama. Preko 50% financijskih sredstava budžeta EU angažirano je u funkciji razvoja poljoprivrede. Kada su ostvareni najvažniji ciljevi agrarne politike visoka produktivnost i konkurentnost, samodostatnost i vrijednost izvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda od uvoza, pristupalo se je promjenama i redefiniranju agrarne politike. Tijekom 1992. god. donesene su glavne nove smjernice u poljoprivrednoj politici:
1. proizvodnje, reguliranje tržišta te nastavak i primjene kvota.
2. Mjere koje se odnose na poticanje-intenzifikaciju proizvodnje i mjere koje se odnose na ili ekstenzifikaciju proizvodnje.
3. Pristup osiguranju životnog standarda farmera i stabilnosti dohotka.
Agrarne reforme u EU donošene su u kontinuitetu tako da nove gospodarske mjere i dalje strukturne promjene i proizvodnih kapaciteta, na povezanost i komplementarnost djelovanja svih mjera agrarne politike. Nakon 1990.god. posebna orijentacija odnosi se na strukturne prilagodbe kroz konkurentnosti, liberalizaciju tržišta i uvoza, te integriranje u svjetsku trgovinsku orgaruzaCIJU.
Zadnja agrarna reforma CAP-2000 temelji se na promjeni sustava izvoznih subvencija kroz njihovo postepeno ukidanje, liberalniji odnos prema proizvodnim kvotama, intencija smanjivanja cijena agrarnih proizvoda i prelazak na direktnu financijsku stimulaciju primarne poljoprivredne proizvodnje. Do vremena navedenih mjera EU-15 postaje svjetski partner u trgovini s agrarnim proizvodima.
Za prijem novih donesena su (Summit Kopenhagen 1993. god.) tri osnovna kriterija koja moraju biti ispunjena: - postojanje i funkcioniranje tržne ekonomije koja je sposobna za tržnu konkurenciju u okviru gospodarske snage Unije. - suglasnost obveza pripadnost i ekonomskim ciljevima, te obveza monetarne unije. - ispunjavanje uvjeta za postojanje stabilne situacije i institucija koje garantiraju demokraciju, M(jekarski list 4/2002.
vladavinu prava, zaštitu ljudskih prava i zaštitu prava man1ma.
Navedeni globalni uvjeti za u EU ne odnose se samo na gospodarstvo i na poljoprivrednu proizvodnju, na monetarno financijsku i kreditnu stabilnost, konkurentnu tržnu sposobnost te na ukupno stanje u društvu(demokracija, pravna stabilnost i zaštita).
Intenzifikacija proizvodnje
Djelovanjem mjera agrarne politike dolazi do pojave neuravnoteženosti proizvodno potrošnih bilanci poljoprivrednih proizvoda tj. do proizvodnje i potreba tržišta, odnosno potrošnje te stvaranja viškova i zaliha od planiranih proizvoda. Porast proizvodnje rezultat je djelovanja ukupnih gospodarskih mjera koje su ostvarile racionalan razvoj poljoprivredne proizvodnje uz optimalno korištenje svih proizvodnih faktora i resursa.
U agrarnih reformi nije bilo administrativnih mjera koje su se odnosile samo na kategorije poljoprivrednih i koje bi proizvodnju neke poljoprivredne kulture, su mjere i mijenjane ovisno i o razini ostvarenih razvojnih ciljeva.
U razdobljima do postizavanja visokog stupnja razvijenosti agrara i pojave samodostatnosti i viškova agrarnih proizvoda, agrarna politika je bila u funkciji intenzifikacije proizvodnje. Tada su se u procesu tržnog restrukturiranja razvijali i izdiferencirali i osposobljeni poljoprivredni koji se uz znatno manju financijsku podršku mogu izložiti uvjetima tržne konkurencije. Usporedno je smanjivan i broj zaposlenih u poljoprivredi, u odnosu na ukupan broj zaposlenih.
U tom procesu, osim što su se izdiferencirale farme s intenzivnom proizvodnjom, broj je stagnirao i nije mogao pratiti razvoj pa su ostale mala i imanja. Daljnja pojava u restrukturiranju poljoprivrede u fazi razvoja i intenzifikacije proizvodnje je smanjivanje broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. što je faktor daljnjem razvoju ruralnog
U tom razdoblju u sustavima za poticanje i razvoj proizvodnje nalaze se mjere koje su u funkciji intenzifikacije i poljoprivredne proizvodnje subvencije, izvozne subvencije za trgovinu s zemljama, subvencije za kategorije hrane, režim propisanih cijena agrarnih proizvoda kompenzacije za cijene, tržne intervencije - otkup poljoprivrednih
proizvoda, razvoj agrarne infra-strukture, porezni sustav, zaštitne carine, uvozni prelevmani, povoljni uvjeti za kapital u svrhu razvoja proizvodnje i kupnju poljoprivrednog zemljišta, troškovi skladištenja prehrambenih proizvoda).
su kriteriji i uvjeti za ostvarivanje prava na budžetska sredstva za RAZMIŠLJANJA TERENSKQG AGRONOM~
poticanje proizvodnje, pa je u biljnoj proizvodnji kombinirani model i to za jedinicu proizvoda, po hektaru i stablu. U i proizvodnji mlijeka je kombinirani sustav subvencija po litri mlijeka i po kravi, te poticaji za proizvodnju i drugih vrsta mesa.
ODRžAVANJEPRIRODNIHTRAVNJAKA
Piše: dipl. ing.
U vrijeme iza 1. svjetskog rata njaci za organizirali su livadarske udruge u Podravini i Prigorju, a u svrhu intenziviranja govedarstva (mlijerasa goveda). A sijeno, zelena trava i paša temeljna je hrana i ljeti i zimi.
Zapadno europske zemlje, Hrvatske, imaju prinose s kvalitetnijom travno djetelinskom smjesom, stoga želim Mljekarskog lista skrenuti pozornost kako što bolje mogu iskoristiti livadske površine.
I. Nadosijavanje livada (kako i kacla?)
Ako nema puno korova i ako nije dugo zapuštena, livadu ne treba obnavljati se može nadosijavati i kultiviranjem obogatiti visoko vrijednim travama i travnodjetelinskim smjesama.
Livada je obrasla mahovinom s malo trava te djetelina i niskim prinosima sijena jer je «rijetka».
Mahovina je znak lošeg uzgoja tratine i ona rast trave. Mahovina prozrai pristup svjetla, a zadržava vlagu na štetu korijenja trave. uzrok pojave mahovine je vlaga.
Prva i temeljna mjera na livadi obrasloj mahovinom, je uništiti ju brananjem livadarskom branom, a ako je mahovina gusta i velika (na težim tlima), treba je razrezati sharifikatorom·· se osigurava slobodni rast tratine s više zraka i svjetla za busanje.
Ako je potrebno, brananje se može ponoviti, a tek uništenjem mahovine livada se može nadosijati travno djetelinskim smjesama. Brana se u dok nema vlage ili iza svakog otkosa. Iza brananja i nadosijavanja livada se povalja glatkim valjkom a
zatim pognoji. Valjanjem sjeme dolazi u kontakt sa zemljom i vlagom pa odmah klijati. Nadosijava se u drugoj polovici kolovoza i prvoj polovici rujna kako bi biljke ušle u zimu.
Poljoprivredni poznavatelji klimatsko pedoloških prilika kraja te poznavatelji travnih zajednica, najpozvaniji su dati recepturu za sastav travno djetelinske smjese. Nadosijava se s 1/2 sjemena koje je potrebno za obnovu livade.
Doda li se ovako nadosijavanoj livadi gnojidba umjetnim gnojeIIl (NPK) osigurava se snažan rast tratine koja istisne korov i dobiva se gusti sklop trava uz kvalitetnu zelenu masu.
Osim umjetnog kombiniranog (NPK) gnoja livada se gnoji i gnojovkom (a ne mora) sa 60-80 % hVha koja mora biti s vodom 1: 1 ili 1 : 2 zavisno od njene gustine i jakosti da ne spali tratinu.
Gnojovka se daje u ili iza otkosa po iza kiše. Ona mora biti raspršena.
Iz prakse i iskustva uvjerio sam se da na posavskim livadama manjka osobito fosfora i vapna. Dodatkom ovih elemenata u gnojidbi livade pa i prirodni pašnjaci naglo su se oporavili uz trajniji porast trave i osobito djeteline. U ovo doba primjenjivala se Thomasova drozga bogata fosforom i vapnom. Poznato je, da se postižu bolji prinosi, ako se livada koristi: košnjaispaša.
II. Obnova livada (kako i kada)
Obnovi livade pristupa se onda ako je jako zapuštena i zakorovljena pa se ne isplati nadosijavanje. livade na kojima je korov uzeo maha treba plitko poorati i držati je kao oranicu pod kulturama 2-3 godine, pa tek onda s obnovom i zasijavanjem.
Prije plitkog oranja (prašenja) stara se livada
Mljekarski lMt 4/2002.
zareže skarifikatorom ili tanjuuzduž i poprijeko da korovsko i staro travno korijenje lakše istrune.
Na jesen se izvrši duboko oranje i u brazdi se ostavi preko zime, a u se može posijati smjesa zobi i grahorice. Za sjetvu navedene godine mogu se staviti okopavine kao krumpir, kukuruz i sl. Na jesen se oranica poore, pognoji stajskim gnojem se obogati bakterijama te tako popravi struktura tla. U predsjetvenoj obradi zaorava se jedno od kombiniranih NPK gnojiva kao: 7-20- 30, 7-30-20, 20-30-20, 8-26-26 plus vapno (ca). Dobro je za višegodišnje travnjake prije obnove i zasijavanja, ispitati tlo na potrebu hranjiva.
U nakon dobro izrazemlje, pristupa se sjetvi travno djetelinskih smjesa u vremenu od 15. N. do 1. VI., ako su vremenski uvjeti povoljniji. Ako se sije kasnije, onda krajem kolovoza i rujna najbolje je da smjesu propiše poljoprivredni koji poznaje uvjete klime, tla, staništa i dr.
Sjetva se obavlja za travnjake, a ako se obavlja sije se uzduž i poprijeko. Smjesu je dobro prethodno izmiješati s pijeskom radi rasipanja. Sjeme ne smije preduboko se zabrana i povalja glatkim valjkom da u zemlji do vlage zbog klijanja.
Prve se godine samo kosi, a ne dopusti stoci da pase do druge godine kako bi trava što izbusala.
U travno djetelinskoj smjesi trebaju biti zastupljene niske trave s oko 25-30 %, visoke sa 4550 % i djetelina sa 15-20 % zavisno o položaju i klimatskim prilikama. Princip je da u smjesi bude oko 2/3 trava i 1/3 djeteline.
Ml,iekarski list 4/2002.
MLIJEKORASTENAPOLJU,
Naš moto za ožujak • RASTE TRAVAZELENA• PRVAKOŠNJA- PRVI OTKOS SJENAŽA,SJENAŽA,SJENAŽA
Piše:mr.se.
PRAKSA I ISKUSTVA
RAZMIŠI..JANJA I PRIJEDLOZI
Ako samo malo zatopli, prva košnja i prijelaz na zelenu ishranu bit od 15. do najkasnije 20. ožujka.
O prvim košnjama talijanskog i engleskog ljulja kroz cijelu 2002. godinu, po mjesecima, redovito vas izvještavati o visinama talijanskog i engleskog ljulja, te prinosima zelene mase i prinosima suhe tvari.
Samo da vas podsjetim, talijanski i engleski ljulj, nemojte sijati zajedno, ni u mješavinama s drugim travama.
Na dvije parcele jedan pored drugoga, da se gledaju preko jedan viši, drugi niži, daju najbolje rezultate.
Talijanski ljulj je kratkotrajna trava, godišnje 5 do 7 košnji.
Pored sebe ne trpi druge trave. Nakon sjetve najbrže najbrže raste, od svih trava u zbog svoga brzoga rasta najranije dolazi za košnju, raste u jesen do prvih mrazeva, a kosimo ga do smrzavice.
Jedina je trava koja se koristi kao medu-usjev s jesenskom i proljetnom košnjom.
Nije za pašnjak, ne podnosi gaženje.
Dobar je za zelenu ishranu kroz cijelu godinu.
Engleski ljulj duže traje (3 do 4 godine) samo je znatno niži od talijana, a u istom vremenu daje manji prinos.
Kosi se od ranog do najkasnije jeseni.
Ne koristi se kao medu-usjev.
Najbolji za pašnjak i kombinaciju košnja:paša- košnja.
Dobar za zelenu ishranu kroz cijelu godinu.
Morate se naviknuti na to da je engleski ljulj niska trava.
Od trava imamo još jednog "solo a to je oštrica.
Najbolje JUje sijati u monokulturi.
Bolje podnosi sušu od ljuljeva, i talijanskog i engleskog, ali je osjetljivija na zimu i golomrazicu.
"A1ismo ,:adovoljni!"-M/aden i zet K.rešimirBobovec
Nakon sjetve sporo i u godini sjetve, u jesen i izuzetno sporo raste.
Nakon toga je vrlo jaka i brzo raste i oko sebe ne podnosi druge trave, dugotrajna je trava (4 do 5 godina).
Ovo je trava izuzetno visoke tehnologije s obzirom na pravovremene košnje. Nakon klasanja daje lošiju sjenažu i lošije sijeno od ljuljeva.
Do klasanja po kvaliteti ne zaostaje puno za ljuljevima, (istraživanja su u Engleskoj).
Engleski ljulj i oštrica mogu zajedno u DTS i TDS.
I da ne bude zabune! 5, 6 i 7 košnji godišnje, forsiranje nakon svakog otkosa KAN-om, ne može izdržati ni jedan travnjak dugotrajnih trava duže od 3 do 4 godine.
Oranje travnjaka. Pa promjena kulture. Nakon dvije godine ponovno sjetva travagusta sjetva, najbolje u jesen i u jesen.
Ovo je ujedno najbolji borbe protiv korova i upotrebe zaštitnih sredstava. Zaštitna sredstva su vrlo skupa. Zaštitna sredstva su vrlo opasni otrovi - ostaci razgradnje zaštitnih sredstava su opasni otrovi koji u tlu ostaju duži niz godina i preko biljaka i hrane dolaze u naše tijelo ( sve pojave raka i drugih boleština i
Ponovo kemijska analiza tla, gnojidba pod brazdu sa NPK 7:20:30, 7:30:20 ili 8:26:26, kalcifikacija ili gnojidba kalcijem, zaorati URE-u, stajnjak ili gnojovku, sve za 3 do 4 godine, a obavlja
se na površini. Slijedi oranje. Sve ide pod brazdu.
Naknadne gnojidbe po površini su pogrešna tehnologija. To je tehnologija, «bolje išta nego ništa».
Na površinu intenzivnog travnjaka dolazi samo KAN i gnojovka ako nema dovoljno oranice.
Zašto gnojidba pod brazdu i to za 3 do 4 godine ?
Zbog toga da korijen trava ide što dublje u zemlju s obzirom na ljetne suše.
Zašto samo KAN po površini ?
Korijenje, koje iz KAN-a dušik, egzistira samo dok je gornji sloj zemlje vlažan. Kada se gornji sloj
za vrijeme ljetnih suša posuši to _korijenjeodumre.
Nakon svakog otkosa s prvom kišom raste novo korijenje koje u površinskom sloju brzo kupi dušik izKAN-a.
Trava za 4 tjedna ili 30 dana mora narasti za novu košnju.
Po površini nemojte prihranjivati UREOM. URE-a je gnojivo koje ide pod brazdu.
Ovo je ponavljanje iz prethodnog broja, za sve nove dobre mlijeka kao i za one iz škole: su od srijede do petka, al se nisu odmakli dalje od
Kose travu prvi puta krajem svibnja i u lipnju i kukaju kako je cijena mlijeka mala i htjeli bi neke krave koje daju puno mlijeka.
Svima onima koji prvi puta kose krajem svibnja i u lipnju travu oklasalu, ocvjetalu i prestaru, od koje krave ne mogu dnevno proizvesti više od 8 do 10 litara mlijeka, onima koji mlijeko proizvode po tehnologiji Matije Gupca, trebalo bi odrediti cijenu mlijeka.
U školu se mora u školi se mora nešto ako želiš biti dobar Tako i dobar mlijeka mora stalno, cijeli život.
Jedna od vrlo dobrih škola je redovito i temeljito Mljekarskog lista. Svi mi koji pišemo za· Mljekarski list, kao i uredništvo lista, pišemo i trudimo se da vamamlijeka - da do što više znanja i da usvojite što više suvremene tehnologije u proizvodnji mlijeka.
Što je to suvremena tehnologija u proizvodnji mlijeka?
Da svoje travnjake kosite najmanje 5 puta
Mljekarski list 4/2002.
godišnje. Da je štalski prosjek u vrhu laktacije za sve krave u vašoj štali iznad 20 litara mlijeka dnevno. Da sami uzgajate junice za remont i svojega stada.
Oni koji su ovo postigli, kvaliteta mlijeka je u redu. Eto, to je danas u hrvatskim uvjetima suvremena tehnologija proizvodnje mlijeka.
I meni se u životu puno puta dogodila škola". U životu je to tako, ali idemo dalje. Svi se mi vrlo na vlastitim pogreškama i opet ih tu i tamo ponavljamo kao što ih ponavljaju kreatori agrarne politike i to 30 do 50 godina, dok ne odu u penziju.
Stari Latini su rekli da je ponavljanje majka Najbrže naprijed idu oni najodvažniji. Mcramo biti uporni.
Možda jednoga dana dobijemo i poticaje za zasijane travnjake.
Možda se jednoga dana netko sjeti da ukine kategoriju zemljišta livada i pašnjak. Svaka livada s~ može preorati, osim podvodnih, ali ako su vodotoc~ onda nema podvodnih livada. Nizozemci su od morskog dna plodne travnjake i polja.
Svaka livada i pašnjak moraju biti oranica.
Pašnjak ne može biti oranica v~ko~e n~ može z~og kamenja preorati ( na podruqu Like 1_Dalmac11e):
Tada taj pašnjak nije livada, a svaka livada 1 svaki travnjak može biti pašnjak. I ovo je ponavljanje lekcije iz prošlog broja.
Možda se jednoga dana netko sjeti pa da poticaji za kukur~z, soju, graš!k i žita budu vezani «koliko pr01zvedes mliJeka ili mesa, toliko dobiti poticaja».
A, trave, TDS i DTS, najprofitabilnije su kulture na našim poljima, a nikako da dobiju poticaje.
Sadašnji sistem poticaja je velikim dijelom pogrešan (tvrdim to kao poljoprivredni sve dok Hrvatska uvozi mlijeko i meso.
Opet smo ušli malo u pol~tiku. I~a jedn~ isti?a u Hrvatskoj vezana za politiku. Nikada ru1e bilo dobro govoriti protiv politike, pr~dlagati ne_što drugo, iznositi neke nove ideje ili svo1e nes_laga.nie s onim što ne valja, s onim što ne da1e dobre rezultate. Odraz toga je da Hrvatska uvozi mlijeko i sve drugo što smo mogli i trebali izvoziti.
Da bi se nešto promijenila treba puno truda i napora, treba puno misliti i sukobljavati se s
Mljekarski li.st 4/2002.
"I mi smo zadovoljni!,, - Pero nadgleda papaka kod prvotelke uhodanim tradicionalnim stanjem, vlastitim nesnalaženjem i vlastitom neodgokao i s nekim koji su tu uvijek s «mudrim i pametnim rješenjima« - sve dok ne odu u mirovinu.
Ne bih htio da me krivo shvatite, niti bih htio nekoga povrijediti jer sam uvijek imao povjerenj~_u starije da najstariji najviše znaj~, _?d_ni~ možemo najviše ali nažalost neki c11ehsvo! život prodaju demagogiju i mijese maglu, a ovi drugi im nemaju hrabrosti to otvoreno
A Hrvatska poljoprivreda sve manje proizvodi!
A Hrvatska poljoprivreda sve manje izvozi!
A Hrvatska sve više uvozi, mlijeka, mesa, žive s~oke, sjemenske robe, zaštitnih sredstava, i
Sto ne valja u lijepoj našoj Hrvatskoj? Zemlja? Klima? Da li ne valjaju seljaci? Da li ne valjamo mi
Što to ne valja u hrvatskoj poljoprivredi? Nedostaje li nam hrabrosti i odvažnosti za promjene? Nedostaje li nam nacionalni ponos i dostojanstvo ?
Okanimo se politike! Ali bez politike ne možemo ništa riješiti! Što se proizvodnje mlijeka evo moje politike, prijedloga i strategije: ove 2002. godine izgradimo u Hrvatskoj 250 fo 500 «lauf staja» za 25 do 60 krava. 2003. i 2004. do 500 lauf staja godišnje.
Za to imamo sasvim dovoljno dobrih obiteljskih gospodarstava po svim našim županijama.
Rješenje je da se zna koji projektni biroi trebaju i mogu napraviti sve projekte i isposlovati sve
lokacijske i dozvole, da znamo koliko tipskih prijedloga lauf staja struka nudi. seljacima tko izraditi sve poslovne i investicijske planove za te nove lauf staje.
Treba znati koliko smo novaca ove godine izdvojili i osigurali po županijama za nove lauf staje, te da smo ove 2002. godine u uzgoj za junice stavili 40 000 do 60 000 ženske teladi iz cjelokupnog zemaljskog stada.
Umjesto uredbe o valjano uzgojnom grlu, treba uvesti kategoriju valjano proizvodnog grla, za sve junice i prvotelke.
Što se trava i suvremene tehnologije, potrebni su podaci s cijele Hrvatske o prvim košnjama i visinama trave. Ne raste trava dobro samo na Koprivnice.
Ako imate volju da izvažete prinos po 1 metru kvadratnom, super, imat podatke s i jedni drugima daleko više.
Kod košnje i vaganja uzoraka, uvijek uzimam površinu 5 x 5 metara, što je jednako 25 metara kvadratnih. Ukupnu izvaganu težinu podijelite sa 25 i dobijete prinos po 1 metru kvadratnom. Ako to pomnožimo sa 10 000 dobijemo prinos po hektaru, a sa 5 700 po 1 jutru.
Trebate 4 30 metara špage (uzlove vežete na svakih 5 metara), kosu, grablje, vile, ponjavu ili šatorsko krilo, 1 motku od 2 metra i vagu s oprugom (rastezaljku).
Podatke možete javiti meni svaki dan do 9 sati na telefon 048 622-018. Podatke pošaljite u uredništvo Mljekarskog lista i bit objavljeni u sklopu ove rubrike.
Petar i Anka imaju 7 krava simentalki, 1 junicu i 3 mlade junice. Jedna junica, prvotelka, otelila se 21. i dnevno doji 17 litara mljezivnog mlijeka. Muze se 3 puta dnevno. Ova prvotelka 60 dana nakon telenja, u vrhu laktacije dojiti preko 20 litara mlijeka d_nevno.
Pero je dobar dobar selekcionar i dobar mlijeka. smo prije 5 godina.
Na nagovor svoga poljoprivrednog savjetnika, najprije je sa svinjama.
Na malom gospodarstvu svinjogojstvo i proizvodnja mlijeka ne idu zajedno. Ili jedno ili drugo.
Koncepcija mješovitih gospodarstava, proizvodnji i tehnologija, upropastila je mnoge hrvatske seljake.
Možeš imati jednu ili dvije svinje za vlastite potrebe.
Tamo gdje su nekada bile 2 do 3
je prostor za žensku telad i junice. Zasijani su prvi travnjaci talijanskog i engleskog ljulja i TDS. S dvije do tri košnje, prešlo se na 4 košnje. Prošle godine napravljen je betonski silos koji prijelaz na 5 košnji. V silos ove godine slagati prvi, dio drugoga i peti otkos, za sjenažu, ukupno 2 dijela (punjenje silosa 75 % sjenaže) a na vrh kukuruzna silaža (25 %).
Omjer sjenaže trava i silaže kukuruza 75 % : 25 % daje najkvalitetniji obrok, kako bi proizvodnja mlijeka dnevno po kravi mogla iznositi iznad 20 litara.
Kositi oklasalu travu, bilo za zelenu ishranu, sjenažu ili sijeno, proizvesti lošu krmu.
Prelaskom s 2 do 3 košnje, na 4 košnje i podizanje kvalitete sijena i ukupne ishrane, obrezivanjem papaka kravama redovito 2 puta godišnje, puštanjem krava u dvorište da budu na suncu i svježem zraku, Pero je osnovu te se može baviti selekcijom.
Prvi savjet njegovog poljoprivrednog savjetnika, u vezi sa selekcijom, bio je da uzme kredit i kupi junice samo od onih krava koje su godišnje proizvodile više od 4 500 litara mlijeka, a da iz staje izbaci sve krave koje u vrhu laktacije doje 15 i manje litara mlijeka dnevno.
Drugi savjet je bio da iz staje izbaci sve krave koje u vrhu laktacije doje manje od 20 litara mlijeka dnevno, pa i krave pod kreditom koje kao drugotelke daju manje od 20 litara dnevno.
Kakva je situacija danas nakon samo 5 godina ?
Danas dnevna proizvodnja od 7 krava iznosi oko 145 litara mlijeka. Krave su u stadijima laktacije.
Prosjek za 6 krava simentalki u vrhu laktacije prošle godine kretao se od 25 do 27 litara.
Sedma je krava prvotelka i za sada daje samo 17 litara. Dnevni obrok: sijeno, kukuruzna silaža i sm1esa.
U Pero još uvijek griješi. Telad nakon 14 dana starosti i dalje napaja mlijekom, umjesto zamjenicom.
Što je pokazala u kancelariji poljoprivredne savjetodavne službe.
Sada na 2 muška teleta koji su teški oko 150 kg i drugi tjedan idu van, Pero je po kilogramu prirasta izgubio oko 7 kuna.
10 litara mlijeka za 1 kg prirasta.
10 litara mlijeka x 2,9 kuna= 29 kuna
1 kg žive vage teleta = od 18 do 22 kune
Mladen i njegov zet Krešimir Bobovec, iz Starigrada, periferija Koprivnice, su dobri
MTMHollandnizozemskatvrtkas reputaciiom i velikimiskustvom u mliekarskoiindustriii
nudiVamkompletanasortimanusluga
MILKING TECHNOLOGY MACHINERY za proizvodniumliieka i proizvoda.
Za manie i
MJ/"\kompletno kompjuterizirana muzna oprema prema standardima (sistem centralnog izmuzišta, kalifornijski sistem, stacionarni i prijenosni muzni aparati);
MT/"\sistemi za mlijeka u skladu s poželjnim normama (gotovo tankovi za održavanje temperature); fi\'1-strojevi za pripremanje hrane i oprema za hranidbu (kosilice za travu i lucernu, visoko prilagodljive grablje, strojevi za usitnjavanje kukuruza i silaže "Jaguar", vagoni-mješalice za izbalansiranu i hranidbu, kombajni, traktori - sve novo ili obnovljeno i dr.);
MJ/"\projektiranje novih i rekonstrukcija starih staja (prilagodba novim sistemima držanja, ventilacijski sistemi, oprema za držanje krava, napajanje i izgnojavanje);
MJfimenadžment i obuka (iskusni sa zapada za uhodavanje novih sistema, savjeti, obuka osoblja na jednoj od naših farmi u Europi ili SAD-u);
MI finaliziranje proizvoda (linije za proizvodnju i pakiranje mlijeka, jogurta, vrhnja, sira, sladoleda i deserta, linije za klanje);
MI holštajn-frizijske gravidne junice s proizvodnjom od 9000 I mlijeka (usluga dostupna nakon skidanja zabrane uvoza u Hrvatsku)
izmuzište u Europi (2x26) - farma "Orlovnjak" kod Osijeka Garanciia, puštanie
MTM Holland - predstavništvo za Hrvatsku Ekonomija Seleš b.b. farma "Orlovnjak" 31 216 Antunovac
Uz svog poljoprivrednog savjetnika prošli su isti put kao i Pero
Analiza proizvodnje napravljena 26. 2002.
U staji 10 krava. 8 u laktaciji + 2 u suhostaju, 2 junice + 7 junica u starosti od 6 do 15 mjeseci + 2 ženska teleta.
U je od 6 krava 2 981 litra mlijeka.
Ostvareni prihod: 2 981 litra x 2.9 kuna = 8 645 kuna.
U je potrošeno još 150 litara, dnevno oko 5 litara.
Od 1. do 15. je 1 587 litara mlijeka od 6 krava i 2 prvotelke + 75 litara za
Mladen i ženskim i muškim daje mljezivno mlijeko i sa 10 dana prelazi na zamjenicu. Mladenovi malo sporije napreduju i imaju malo dlaku. Perini su obli i dlaka im se sjaji. Ali takav uzgoj košta i po kili prirasta stvara gubitak.
Mladen se svojih muških rješava u roku od 30 dana i prije. Njegov posao je da proizvodi mlijeko, a ne da se još s uzgojem muških
To je posao mesa, odnosno Pero svoje uzgaja do 150170 kilograma. Muški s mlijeka su lijepi pa ih dalmatinski mesari rado kupuju. No, to je pogrešna
SELEKCIJA I REPRODUKCIJA
tehnologija, a problem rješava olovka i papir. Stare navike se teško mijenjaju, ali treba ih mijenjati. Od trava Mladen sije u monokulturi talijanski ljulj, engleski ljulj i TDS. Za sijeno kosi 4 do 5 puta. Prošle godine slagana je i prva sjenaža. Krave se od do kasne jeseni hrane dijelom zelenom svakodnevno košenom travom.
Prošle godine (2001.) engleski ljulj na površini od 2,5 jutra košen je od 20. ožujka pa sve do 10. studenoga. Sedam košnji svakodnevno iz mjeseca u mjesec, osim kolovoza za vrijeme suše.
Mladen ima 7 jutara zasijanih travnjaka od jedne do 3 godine starosti. 26. talijanski ljulj je bio visok oko 20 do 25 cm, a engleski oko 15 cm. I jedan i drugi su u zimu ušli visoki. nTalijann je puno bolje podnio zimu.
2001. godine, na Danima travnjaka Mladenov zet Krešimir Bobovec i njegova obitelj dobili su žensko tele Cicu, donaciju Hrvatske mljekarske udruge. Cica je 5. ožujka navršila godinu dana. Lijepo se razvija i sada je teška negdje oko 350 do 400 kilograma. S ishranom ne forsira. Debele i masne junice kojima se dlaka sjaji pogrešna su tehnologija. Za ovogodišnje Dane travnjaka od 24. do 26. svibnja izvagat je i bit izložena zajedno sa Micom koju je dobila obitelj Marijana Vedriš iz
godišnjailaktacijskaproizvodnjamlijeka
kodkravaRolstein•friesianpasmine uIH
Piše:Josip Haluška,dipl. ing
Proizvodni kapaciteti Holstein populacije krava u RH su dugotrajnim selekcijskim radom. Pri tome se misli na visoku razinu proizvodnih za osobine Postavljeni uzgojni ciljevi kod HF krava bili su prvenstveno vezani za visoku proizvodnju mlijeka koja je realizirana putem uzgojna selekcijskih mjera. Kontinuitet rasta genetskog potencijala krava u razdoblju uzgojnog programa (1974. - 1990.) se rastom proizvodnje mlijeka. U 1974. godini godišnja proizvodnja mlijeka u RH kod HF krava na velikim farmama iznosila je 6035 kg, a laktacijska (305 dana) 6600 kg, a neke farme
ostvarivale su godišnju proizvodnju mlijeka i preko 7000 kg po kravi, dok su proizvodni genetski kapaciteti naše holštajn populacije iznosili oko 10000 kg mlijeka. Iz toga proizlazi iskorištavanje proizvodnih kapaciteta od 60 do 70%. Nakon rata proizvodnja mlijeka bilježi pad na svim farmama. U zadnjih 10 godina godišnja proizvodnja mlijeka kretala se od 5000 do 5500 kg po kravi godišnje odnosno na razini od prije 25 godina. Isto tako i na obiteljskim gospodarstvima proizvodnja mlijeka bila je niža u odnosu na predratno stanje da bi unazad par godina rasti.
Laktacijska proizvodnja mlijeka na velikim farmama u 2000. godini za laktacije iznosila je 6019 kg mlijeka s 3,56% masti ili ukupno 214 kg masti po kravi, a na obiteljskim
Mljekarski list 4/2002.
gospodarstvima kod krava pod selekcijskim obuhvatom laktacijska proizvodnja iznosila je 5660 kg s 3,72% masti.
Godišnja proizvodnja mlijeka na velikim farmama u 1987. godini iznosila je 6327 kg, a u 2000. godini 5550 kg. proizvodnja mlijeka po kravi u RH u zemaljskom uzgoju je niska, a se oko 2600 kg zajedno s mlijekom koje posiše telad, a proizvodnja mlijeka kod krava pod selekcijom iznosi 4000 kg. godišnja proizvodnja mlijeka po obiteljskom gospodarstvu u RH iznosi oko 1190 litara. Proizvodnja mlijeka po havobradivog zemljišta u RH iznosi oko 440 litara, a u Svedskoj 6000 kg po ha. Broj krava po obiteljskom gospodarstvu u RH iznosi u prosjeku 0,41. Broj krava po ha obradivog zemljišta iznosi 0,15.
U govedarskoj proizvodnji - proizvodnji mlijeka u RH postoje ogromne rezerve. U RH trebalo bi proizvodnju mlijeka bar za 1000 litara po kravi i brojno stanje krava za 100000 da zadovoljimo vlastite potrebe na mlijeku. !:]
Tablica1: Laktacijska (305 dana) proizvodnjamlijeka Holstein - friesian krava na obiteljskim gospodarstvimau RH po godinama
Proizvodnja mlijeka
Godina Po Masti Masti Servisno kravi {%) (kg) razdoblje (kg) (dana)
Tablica2: Godišnja i laktacijskaproizvodnjamlijeka, te duljinaservisnograzdobljaHolstein - friesian kravana velikim farmamau RH tijekomprovedbeuzgojnogprograma i nakonnjega
• izvanredni I organizacijskiuspjehu poljoprivrednom savjetovanju(dodjeijujesepet priznanja)
• suradnju s Hivatskimzavodomza poljoprivrednu savjetodavnuslužbu(dodjeijujesejednoprtznanje) ,I Prtjedloge s naznakom priznanja i razloge predlaganja mogu uputiti i! svi korisnici savjetodavnih usluga HZPSS-a.kolege suradnici I I' savjetnici, odjela I rukovoditelji odsjeka HZPSS-a,udruge, 1j zadruge ili druge institucije iz poljoprivrede.
Komisija za dodjelu priznanja za uspjeh u poljoprivrednom savjetovanju rado uvrstitiu razmatranje sve prijedloge koji pristignu najkasnije do 15. travnja 2002. godine na adresu:
Hrvatskl zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu
Komisija za dodjelu priznanja
PP 150, Ulica grada Vukovara 78, l 0000 Zagreb
Mladibikovisimentalskepasmine izCentrazareprodukciju u Hnratsked.o.o.
Wolf, dr. ver. med.
Tijekom studenog i prosinca 2001. godine Centar za reprodukciju u Hrvatske d.o.o., kupio je u performans testnoj stanici u Varaždinu pet bikova simentalske pasmine. Ti mladi bikovi su iz programa uzgojno-selekcijskog rada: Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Centra za reprodukciju i HSSC-a. Bikovi su iz uzgoja, majke su im uzgojili naši komisijski su odabrane kao najkvalitetnije krave a osjemenjene su sjemenom najkvalitetnijih bikova iz Austrije i
Bikovi: ZORO K 615 HB 7500, DAGO K 616 HB 7501, SIL K 617 HB 7502, VIR K 618 HB 7509 I HADOR K 619 HB 7510, oteljeni su tijekom listopada 2000. godine a u proizvodnji sjemena su od 2002. godine i uskoro njihov test osjemenjivanja. To da se sjemena distribuirati veterinarskim ambulantama kako bismo dobili prve biološke testove.
Bik ZORO, oteljen je na gospodarstvu Ivana u Ferdinandovcu. U performans testnoj stanici je imao dnevni prirast od 1886 grama s indeksom 206,24 što je izuzetno pozitivno. Majka mu je Milka živ. br. 80081501, a otac bik ZASTER HB 7432 koji je oteljen 02. 03. 1994. u 129 bika Zastera proizvele su 1054 kg mlijeka iznad prosjeka populacije i pozitivan je bio u postotku i u uzgojnim vrijednostima za mlijeko +119 a za meso +117.
Prema Austrijskim i podatcima bik Zaster se zbog dobrog prirasta i konstitucije s osobitim naglaskom na zdravlje papaka. Majka bika Zoro je imala maksimalnu 1. laktaciju 6634 kg mlijeka, 3,7 % masti i 2,9 % Prosjek tri laktacije je bio 5774 kg mlijeka, 3,8 % masti i 3,2 % V Bik DAGO - Stjepana Mikulaj iz
Zabnice oteljen je u rujnu 2000. je u proizvodnji sjemena i uskoro u test osjemenjivanja. Test na vlastiti prirast- i razvoj (performans test) imao je 1792 grama s indeksom 156,92. Bik je iz poznate linije Dones-DiscoDiebach koja je dugo vremena u europskoj populacji simentalskog goveda. 1468 bika Donesa proizvele su +398 kg mlijeka i prosjek kolii postotka masti i u usporedbi sa svojom populacijom. Uzgojna vrijednost za mlijeko mu je 109 a za meso 99. Majka Plemenka živ. br. 72061532 imala je prosjek 7 laktacija 4673 kg mlijeka sa 3,8 % masti.
Bik SIL,oteljen je u rujnu 2000. kod Franje iz Totovca, u rasplodu je od stude-nog 2001. U performans testnoj stanici imao je dnevni prirast od 1743 grama s indeksom 164,28. Otac STEGO HB 7365 odabran je za program bikovskih majki na osnovu njegovog izuzetnog eksterijera, putica i kvalitete vimena Imao je na 50 pozitivnu laktaciju od +811 kg mlijeka s uzgojnom vrijednosti 124 i uzgojnom vrijednosti za meso 122. Bika u zbog vrlo konstrukcije i dugotrajnosti a posebno zbog kvalitetnog vimena Indeks za izgled vimena je 120. Majka bika Sil, Lana živ. br. 75017884, u 4.
laktaciji je ostvarila u prosjeku 4735 kg mlijeka sa 3,8 % masti i 3,4 % Maksimalna 3. laktacija bila je 5583 kg mlijeka.
Bik VIR iz uzgoja Zdravka iz V. oteljen je u studenom 2000. g. Majka NEDA živ. br. 21013419 u 4 laktacije proizvela je 6429 kg mlijeka sa 3,7 % m. masti i 3,2% U performans testu VIR je prirastao 1555 grama i indeks je bio 123,08. Ovakav slabiji prirast je rezultat njegovog brzog rasta u visinu i dužinu jer je trenutno visok 143 cm i 178 cm. Otac Winzer iz poznate linije Horwein imao je 62 koje su proizvele +882 kg mlijeka s ukupnom uzgojnom vrijednosti + 122. Bika u zbog nogu i za kvalitetu vimena (krava). Prema podacima o somatskim stanicama njegove su najboljima.
Bik HADOR oteljen je u studenom 2000. kod Franje iz Babotoka. U performans testnoj stanici priraštaj 1861 grama dnevno s ukupnim indeksom 196,68. Bik je u toj grupi ocijenjen kao najkvalitetniji. Otac Hadora je bik Hond iz linije Horb - Horror koja je dala velik broj vrlo kvalitetnih rasplodnih bikova. 87 bika Hadora ostvarilo je +336 kg mlijeka iznad prosjeka populacije s ukupnom uzgojnom vrijednosti 117 i za test na meso 113. Bik se jer njegove imaju kvalitetno vime. Majka T amara živ. br. 71032109 u prosjeku 6 laktacija ostvarila je 5875 kg mlijeka te 4,0 % m. masti i 2,3 % Maksimalna 5. laktacija iznosila je 7376 kg mlijeka i 4,5 % masti.
O 81 T.E LJ I D OM
SESTRAMATKA
Piše:Zlata
Prošli su dani korizme. Nije bilo svadbi, zabava ili bilo kakvog javnog veselja.
Cvjetnica - cvjetna nedjelja, uz misu obavlja se blagoslova Kod nas se na blagoslov nose kiticemacoka, cvjetovi vrbe ive- isprepletene rascvjetalim drenjka, a povezane isprepletenom crvenom trakom od vunice. kitica je do ljeta. Za vrijeme grmljavine bacali bi dio u vatru jer se vjerovalo da djeluju kao zaštita od groma. Prošao je Veliki tjedan pa i Uskrs, o sam pisala u prošlom broju našeg lista.
Mljekarski list 4/2002.
Tjedan dana nakon Uskrsa je Matkana ili Bela nedelja.
Djevojke su na taj dan kod nas razmjenjivale pisanice, što je da su od toga dana pa do smrti "sestre inatke"i da se život poštivati i uvažavati. Bile su vjerne prijateljice, klencerice na i «križovate kume» djeci.
U našem se kraju pisanke pišu (šarena jaja) za Belu Matkanu nedelju, iako je šareno jaje simbol Uskrsa.
Pisanica je darivana prijatelju, a osobito ima pri "matkanju." Te bele matkane nedjelje, prema ranijem
dogovoru, sastale bi se djevojke kod one koja je imala veliku hižu i prostranu sobu.
Uvijek ih je morala biti na par. Svaka od njih je donijela tanjur ili meso, i pisanicu. Pisanice su šarale u subotu prije matkane nedjelje. Djevojke su se ranije dogovorile koja koju uzeti za "sestru matku."Sve pisanice stavile bi u pripremljenu posudu, a nakon ugodnog druženja razmijenile bi pisanicu "Sestra matka koja tvoja, koja moja" i tako su postajale "sestre matke» za cijeli život. Djevojka prije udaje, nije smjela sama izlaziti iz u selo na neka druženja. Mogla bi u crkvu ili rodbini, ali i tada u pratnji mame ili bake. "Matkanje" je bilo dopušteno, a bilo je poslije korizme te se moglo veseliti i pjevati. I tada su starije bake pratile unuke i zagledavale, onako iz daleka, i propitivale je koja djevojka, da bi znale je.
Po koje su pripremali za taj susret djevojaka, ocjenjivan je standard neke i po tome su se razlikovale bogatije i siromašnije djevojke.
To su bili: "frkice", "salagarci", trepane sa ili bez oraha, kasnije, digane sa sirom, makom ili orasima.
Zamijesiti glatko tijesto, razvaljati i praviti male ili limenim modlicamaizrezivatiu razne oblike: ribice, bebice,racice i Neke su stavljale malo pekmeza od šljiva,breskveili marelice,ali to nije bilopravilo.
Zamijesitiglatko tijesto,razvaljatina debljinuod oko 1 cm i rezati modlicama razne oblike: srce, riba, zec, zvjezdice,cvijet djeteline i drugo, a može se i nožem rezatl pa prstima praviti oblike i figurice.
Salagarci ili licitarski bili su kod nas prošlog za Uskrs, matkanje, ili za svatove i druge prilike.
Licitarska germa - salagarija - kupovala se nekada na kod
Dan 23. travnja, su vrata i lesu isprepletali dugom šipkovom šibom, a pred vrata štale stavljali se kramp za gnoj - (onaj sa špice) - obrnut naopako kako ne bi ušle vile i copernice u dvorište i štalu, da ne uzmu kravama mlijeko i da se zao duh, ako želi u na te šipke i zaustavi.
Kod nas je, kao pandan "matkanju, "održavana
T aga dana bi se sastali momci i oženjeni muževi i obilazili s pjesmom i muzikom je to bio harmonikaš) cijelo selo prikupdarove koje su onda iskoristili za svoju veselicu.
Jedan od momaka, bio je zelenim granjem, u rukama je nosio veliki šipkov trn. Drugi su ga momci pratili. su redovito stajale na ulazu u dvorište s pripremljenom košarom u kojoj je bilo: jaja, mesa, kobasice, sira, masti, maslaca, vina, rakije, se pjesmom i lijepim zahvaljivao i želio svako dobro i njenoj obitelji, a dobru godinu i puno zdravlja. Seljani su izlazili na ulicu, a djeca su pratila povorku te smijehom i veseljem stvarala izuzetan
Ako se skupilo puno jela i onda se te ili nedjelje (ako je bila blizu po danima), zabava. Tako je bilo, prema moje bake i djeda, negdje do 1930. godine. Oko 1938. na takve zabave su mladi muževi dovoditi i svoje žene pa je to opet bila zabava na U doba moje mladosti, oko 1950. godine, smo se za udružili svi i mladi i stari, muškarci i žene, momci i djevojke spremali zabavu za matkanu nedjelju i za u Vatrogasnom domu uz limenu glazbu, ples, razne igre, ples srdaca i neki igrokaz. Bilo je to lijepo druženje uz mnogo pjesme i veselja, uz pratnju mame i tate, a ponekad i bake. Svi smo se znali veseliti, zaigrati kolo i pjevati naše lijepe pjesme. Nekada su nam se pridružili i i župnik, ali oni nisu ostajali dugo nego su poslije odlazili.
Tako je to nekad bilo, a sada se samo toga
Bili smo skromni, malo smo imali, ali to smo podijelili, radost i "od srca k srcu" i zadovoljni novu prigodu. O
Piše: Zlata
SOBNO BILJE
je razdoblje prirode. Pojavljuje se prvo Sigurno . svo~e stambenom prostoru imate neku bil1ku ko1a cvate a i ako ništa ne cvate, biljkama odgo~arati ako ih presadite u lonac ili barem promijenite zemlju. Ovo je i doba razmnožavanja, pa tako možete razmnožiti
lisnih r~znic_a.Zim~ je ~rijeme mirovanja za kaktuse pa ih niste zah1evah. Kako dani postaju topliji kaktuse polagano normalno zalijevati, a i prihranjivanje za one kojima je hranjiva potrebno. Za lijepa_vre~ena kaktuse možete iznijeti na otvoreno, no ipak ih u držite u sjeni, a š~itite ih od rru:aza. ~eke biljke su ocvale, npr. ciklame. Kada rm p~zute listovi, izvadite gomolj i ponovno ga posadite u kasnu jesen. Imate li azaleju, iznesite ju na o~oreno u sjenu. U travnju možete iznijeti pelargom1e, fuksije, asparagus i vodenike. pazit~ na pojavu mraza. O tome vo_dit~. i kod s1e~e ljetnica, jer neke su os1etlpve. Bil1ke redovito zalijevajte i prihranjujte. V
KAMENJARA I LUKOVICASTOBILJE
Kamenjara je u u svome punom sjaju, jer u cvatu su i drug~ biljke. ~~?utim, osim što se divite vrtu, potrebno Je naprav1t11 puno posla. Grane crnogorice koj~. su biljk~ štitile ?d studeni, vjerojatno ste uklonili a ako ru_st~obaV1~e to što prije. kamenje na kamenian. Sada Je vrijeme za sadnju ljiljana, gladiola i dalija, a k_rajem svibnja možete posaditi i kane. Ocvale cvjetove bilja redovito odstranjujte kako se biljke ne bi nepotrebno iscrpljivale razvojem sjemena. Kada se osuši lukovice izvadite, osušite, i spremite u papirnate I ne zaboravite napisati što se nalazi u
VRTNO
Zajedno s biljkama se "buditi" i vlasnici vrtova jer u vrtovima ima mnogo posla. Prvo možete iznositi biljke koje su zimovale u zatvorenim prostorijama, no vodite o_ pojavi mraza. Ako sami ne uzgaJate lJetruce 12 sjemena, u kupite sadnice. Iako ?~e boraviti samo jednu sezonu u vašem vrtu, pru21te im njegu, povremeno.~ okopajte, prihranite i oslobodite od korova. T r~1ruce,k~Je ste u jesen zaštitili, sada osl~~od1t_e zašt1~nog prostor oko bil1aka 1 pogleda1te u Mljekarski list 4/2002.
kakvom su stanju. Vjerojatno su se izdigle iz tla zbog zime pa ih utisnite u zemlju. Neke biljke je razmnožiti dijeljenjem p~je cva!nje, v~ok one koje ranije cvatu (jaglaci, prolJetna 1vanoca) podijelite tek nakon cvatnje. _pos~ou vrtu bit plijevljenje korova i zali1evan1e, Jasno, uz redovito prihranjivanje. U svibnju trajnica biti u punome cvatu pa je dobro sada pripremiti potR,ornje uz koje vezati pojedine biljke.
RUZE
lako u cvate velik broj biljaka, s~banj je ipak mjesec ruža. Gotovo da 1:3-e~~vrta u koJe1!1u ne možemo ružu. Kako b1 biljke ostale u sto boljoj kondiciji treba ih redovito okc~pavati,~lije~i!i korov i zalijevati. Vjerojatno ruze morati zast1titi i nekitn sredstvom protiv štetnika i bolesti. Sada je idealno vrijeme za posjet vrtlariji gdje .ruže možete vidjeti u punom cvatu što olakšava 12bor sorte pri kasnijoj !<,upnjisadnica.
TRAVNJACI I ZIVICE
Travnjak u ima najljepšu zelenu boju. Redovito ga zalijevajte i koji put prihranite. U ovo doba trava intenzivno raste i potrebno joj je mnogo vode, ako je vrijeme su~o. Nastupom vrijeme je i za prvu košnju Zivi_cere~ovi~o šišajte. Odrezane sakupite 1er d1elu1u neuredno i smetaju~ daljem rastu.
GRMLJEI PENJACICE
mnoštva vrtnog bilja c •ate i grmlje. Grmlje, koje je ocvala (forzicija), orežite nako~ cvatnje, a ono koje kasnije cvate možete orezat~ Orezivanje se uglavnom svodi na uklanjanje suhih i grana te na odstranjivanje starijih grana.
Po potrebi može se obavljati sadnja grmova.
POVRTNJAK
U proljetnim se mjesecima sije gotovo sve je, što se vremena hirovito Vrijeme je i za proljetno prihranjivanje. razdoblje. Ceste kiše, snijeg u svibnju, kasni proljetni mrazevi ili suša, nisu rijetka pojava. U priobalju U nekim krajevima zemlje može biti travnja berba zimskog kelja i sušno, a upravo u ovom periodu kupusa, graška, boba, mrkve i trebaju vodu jer listaju, cvatu i formiraju plodove. peršina. U kontinentalnim krajevima vrijeme je za Stoga se provodi navodnjavanje koje kasnije, ljeti, berbu zimske salate, luka srebrenca. Ne postoji biti potrebno. Vrijeme je za povrtnjak u kojemu se nešto ne sije, ,...~~m"""',i.~~ mjera zaštite od štetnika i kopa ili sadi, a i «borba» s bolesti. Gusto zametnute plodove korovom. prorijedite.
JTflBRlfJTiRRlaBlfRTfl
HRVATSKIBOGOVI
Hrvatska mitologija nastala je po iranskom mitu o suprotnosti svjetla od tmine. Svjetlo i tama naime su jezgre svih mitologija starih naroda. u
svjetla vladaju red i napredak, dok tmina uvija svijet u zlosutnu tamu i zlo. Tako je i naš narod stvorio svoja božanstva na temelju borbe svjetla i tmine, odnosno dobra i zla.
Oko svjetla se okupljaju bijela, dobra božanstva koja ljudima dobra, a na njihovom je vrhu bog svih bogova, SVEVID (Svarog). Bijela su božanstva uz njega Koleda, i.ada, Janja, Živa, Vesna, Perun, Svanimir, Volos, Tatomir i druga.
Nasuprot njima stoje božanstva tame sa (Suronja Crnobog) na Tu je Morana, bjesovi, demoni i divovski silnikvladar ledenog carstva. Narod se bojao crnih božanstava pa ih je zaklinjao i prinosio im žrtve. Bogovi su, naime, imali djelovanja, kažnjavali su zlo i neposlušnost, a posluh.
Kroz godinu se narodu redala volja i nevolja. Iz božjeg grada neprestano se boj bio s bjesovima, a to mitološka kolo prikazivana je nekad s dvanaest, a nekad sa sedam bogova. Bogovi su imali svoje godove koji su slavljeni u doba godine, a bili vezani uz vladavinu nekog boga. GRADNJA MLADE GODINE
Dvanaest je držalo godišnju stražu. je vladao PRIBIMIR - zaštitnik siromaha, prvorodenaca i vitezova. On stražu uz vatru, a poslije predaje štap bratu Mutimiru uz "Brate, mahni štapom po vatri!". . vlada MUTIMIR bog i Kad on mahne štapom po vatri snijeg se
Pripremila: Maja prof.
topiti, raslinje pupati. On nagovještava Ožujkom vlada SIRIN - zaštitnik pastira zajedno sa svoja dva sina, Bistrukom - bogom pupanja i Tvrtkom - bogom trave i ograda. U travnju vlada JAROSLAV, bog rata i proljetne radosti. U svibnju vlada LAD~A, božica ljubavi i ljepote. Llpnjem vlada KRESIMIR, bog topline, mira i razbora. Bio je bog velikog ugleda ljudima i bogovima. Njemu su u koncem paljene vatre. Njegovo je ime povezana s i kraljevskom lozom Hrvata. Iz njegova je korijena i kralj Petar Krešimir N. Srpanj je mjesec vladavine TREBIMIRA - boga vršidbe i berbe. Kolovozom vlada RADOMIR - bog odvažnosti, volje i gostoljubivosti. Slavljen je nakon što bi bili napunjeni žitom ambari i blagom torovi. Prikazivan je s dva lica, lavljim i ljudskim. U lijevoj ruci držao je zdjelicu s kruhom i solju, a u desnoj dvosjeklu sjekiru. Rujan je mjesec vladavine RUJMIRAboga berbe, vina i vinograda. U listopadu vlada ZLATO MIR bog pravice i istine. On je ljude sijati žito. KAJANA je vladarica studenog. Ona je božica prvih zimskih slana, a smatrali su je i božicom umrlih. U prosincu vlada VLADIMIR bog ognjišta, mirnog i skladnog obiteljskog života.
Da je u ovakvu godinu vjerovao naš narod, iz narodnih dvanaest dvanaest divova, hajduka, konja, sestara ... Dvanaestorica su, osim u vrlo i u zagonetkama, a osim broja dvanaest vrlo je i broj sedam. Taj je broj ljetnih mjeseci kojima vladaju mladi bozi, dok ih za vrijeme zimskih mjeseci zamjenjuju Bijesi, godišnji zlikdvci koji biju bogove, a straše ljude. O
Mljekarski list 4/2002.
OLOGIJA
Piše:mr. Dražen agrometeorolog
OPREZNOSA
PREDSKAZATEU OBOUENJA
Piše: dr. Ivo Belan
ZAŠTITOMODMRAZA
Poznato nam je da godinu dijelimo na godišnja doba, no manje je poznato da god_inu dijelimo na topliju i hladniju pol?.vicu godme. Nama u poljoprivredi interesantru1a Je katkad~ upravo ta podjela godi1:_~-.R~~log tak~?l podjeli godine nalazi se u cm1emci što topl!)a polovica godine s nas~~pom srednjih dnevnih temperatura zraka VlSlh od 11.3 C, odnosno temperature zraka od višegodišnje vrijednosti. Primjerice, u Zagrebu toplija polovica godine 12. tr~vn1a,_a u Rijeci 24. ožujka. To j~ razdo?lJe a~tivne vegetacije, odnosno razdoblje vrlo mtenzivnog rasta i razvoja svih biljaka. U Zagrebu spomenuto razdoblje traje 190, a u Rijeci 233 dana.
Nastupom toplije polovice godine opasnost pojave mraza a i šteta izazvanih njeg?vom pojavom, sve je Od e~e_ntualruh šteta izazvanih mrazom mozemo bil1ke obraniti prekrivanje~, or_oš~va_njemiv~i~jenjem što ovisi o kultun ko1u zehmo zastitit1. No, u odabiru spomenutih naša je obveza da upozorimo na neke od pogrešaka koje poljodjelci Priliko_m_dimlje_nja:valja pripaziti da dim ne ?ude ru _ki~elem lu~nate reakcije. Dim ne smiJe ostavl1ati tragove_ a ne smije biti ni pretjerano topao. Dimom
1. spuštanje hladnog zraka u zonu gdje se nalaze naše kulture 2. prizemnog sloja zraka. Upravo zato dim mora biti i dovoljno težak. Orošavanje je do sada jedina metoda zaštite od mraza koja se najviše koristi u Mnogi griješe ako koriste prskalice s malim kapacitetom vode. Oprez! _Pripr~vno~t na orošavanje kada smo s_igurmvda]~ temperatura zraka opadati. Oros~vat~ se mora kada je temperatura zraka od 0.5 C i 0.3°C. Tijekom trajanja tempe~~ture ~ak~ ispod 0.0°C orošavanje se ne snn1e prekidati. To treba zapamtiti, jer ako se orošavanje prekida, štete su neminovne.
Mljekarski /i,st 4/2002.
Do sada su pojavu u - tzv. proteinuriju - smatrali si~ptomot1:nastanka bubrežnog oboljenja. Sada _pos_to1edokaz~ koji povezuju proteinuriju i sa mfarkto_m i moždanim udarom. Zanimljiva i potenci1alno konsna karakteristika te veze je da se proteinurija j_avljaprije infarkta ili moždanog udara.1:'okazi dolaze iz analize rezultata dobivenih na više od 15.000 pacijenata koji su sudjelovali. u frami~ghamskoj studiji. Analiza 1e pokazala _da . Je proteinurija bila tri puta p~cij~nat~ s visokim krvnim tlakom nego u oruh ko1i rusu rmah tu bolest. A znamo, visoki krvni tlak je faktor za oboljenja. Analiza je po~azal_~da je stopa smrtnosti_~a mušk~rce_i žene_syrotemun1ot1:bila 2 do 3 puta ':.isa nego sto 1evpro~1_ec1:1asmrt11:osti da je od n)lh umrla od srcanozilnih bole~t1.J?.a li bolest uzrokuje proteinuriju ili protemun!a uzrokuje oboljenje ili neki faktor uz_roku1e njih oboje, još uvijek postoje dr. Kannel, profesor interne_ m~?icme sva sveucili,:'_tau Bostanu, da protemun1a odr.:3-za':.a«~r?streno krvnih žila». On preporuca_ li1e~~11cimada testiraju svoje pacijente na. protemun!u bare~ jednom svake dvije godi~e._ ~vo se __ maze oba_v~ti lagano i jeftino, a mnogi ljudi u sviJ~t~ o~a~lJaJU testiranje sami kod (kao što bolesnici od secerne bolesti kontroliraju u svojoj nekoliko puta dnevno.
Test se jednostavno obavi u~anjan_jem mal?g u i promatra prom1ena nJegove boJ~U proteinurije pojavi se zele1:1~asta.?OJa Razumljivo, treba potvrditi pozitivan rezultat dodatnim testom. I što tada? Dr. Kannel savjetuje: proteinurije treba upozoriti osobu da faktore za bolest - pušenje, visoki krvni tlak, visoke razine kolesterola u krvi i boleststavi pod kontrolu«. o
O~&d.o.o.
1. VAM-ovi za goveda (vitaminsko-mikromineralni premiksi) - doziranje 0,5% u gotovoj smjesi
ANTISTRES VAM ZA TELAD
VAM GT (za telad)
VAM GJ (za junad)
VAM GK (za krave)
2. MAKROPREMIKSI za goveda (vitaminsko-makromineralni premiksi) - doziranje 2,5% u gotovoj smjesi
3. VAM GK SUPER
(potpuni mineralno-vitaminski dodatak za krave) - aromatiziran - doziranje uz obrok, 100 - 200 g po kravi dnevno
4. KOSTOVIT
(vitaminsko-mineralni dodatak hrani za životinje svih vrsta i kategorija)
5. D-V, koncentrirani dezinficijens za vime - služi za dezinfekciju vimena i zaštitu od mastitisa Za sve detaljnije obavijesti, obratite nam se s povjerenjem
