vaše dijete rastezdravo- neka pije Svježe mlijekoVitamin+ svaki dani Optimalna masti (3,2%),kombinacijavitaminaC i kompleksavitaminaB te I kiseline, ovo mlijekonajboljimza pravilanrast i razvoj je mlijeka za organizam u razvoju od pol dnevno- svakimgutljajemvašemalo dobivaenergijuza z
Svježe mlijekoVitamin+...u službimalog
Poklanjamometarza mjerenje.Potražitega uz svježemlijekoVitamin+u DUKATrashladnojvitrini.
RedakciJski kolegtj: dr. Ivo Belan, dipl. ing Stjepan Btlek, dr. Stjepan Fefdhofer, dr. Zoran dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet med. Antun Kostetit, dipl. ing. Karmen prof dr. Zvonimir Štafa
Glavni i odgovorni urednik: <lipi ing. Juraj
Redaktorica: dipl. ing. Vera
urednica: ing. Mirna
Lektorica: Katarina-Zrinka
Crteži: dipl. ing. Nikola
Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb
Uprava i uredništvo· Zagreb, llica 31/IJI, tel.: 0l/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349 e-mail: hmu@zg.hinet.hr
MB: 3206599 Žiro 2360000- t 101408596
Cijena: 4,50 kn
priprema: "Hlad", Pluska
Tisak: Orbis d.d., !lica 65, Zagreb
Naslovnica:
Smjese ozimog
graška i žitarica na pokušalištu Agronomskog fakulteta u Zagrebu
Utjecaj vremena košrrje i starosti tratine na kromu
HRANIDBA
Voluminoznost
VETERINARS1VO
Središnji
Piše: prof. dr. se. Zvonimir Štafa
Vrijeme kosidbe tratine biljnih zajednica travnjaka, a gnojidba i uporabe, bitno na i te na vrijeme prispijevanja krme. Naše najkvalitetnije zajednice, a to su zajednice pahovke rane i uspravne stoklase i srednjeg trputca u kojima masu daju rane visoke trave na suhljim staništima, brzo iz vegetativnog u generativni stadij razvoja (cvatnja), kada u prvom otkosu daju puno mase. Masa tih ranih trava nakon ima velik udio stabljike koja je u cvatnji ogrubjela. Ako se kasno kosiu cvatnji ili kasnije, one daju osrednju do lošu krmu. Takvu ogrubjelu masu u kojoj pretežu visoke trave koje su u stadiju cvatnje ili u nalijevanju zrna, a i u zriobi, bolje je u prvom otkosu silirati nego kositi za sijeno. Ako se, naime, takva masa koja je jako ogrubjela kosi i suši za sijeno, sušenjem još ogrubjeti i dati lošu krmu niske palatabilnosti (ukusnosti) i krmne vrijednosti; slabije biti iskorištena, a posljedica toga bit niska· proizvodnja i veliki gubitak proizvedenih hranjiva, livade se u prvom otkosu kod nas kose prekasno, kada je trava ocvala, a na vlažnijim i težim tlima tek kada se tlo prosuši. Zbog tla i nedovoljne odvodnje suvišne oborinske vode, pokošenu masu tratine nije sušiti na tlu ranije u pa se takve livade u pravilu kose prekasno. Jedan od razloga je i tradicija kasne košnje tratine, tek kada naraste velika masa, jer ako se kosi ranije kažu da se puno posuši i da dobiju niski prinos sijena. Pritom se ne vodi o tome koliki su gubici proizvedenih hranjiva u krmi koja se kasno kosi. Kasna košnja ima niz loših posljedica po i proizvedenih hranjiva. Kasno košena masa ima znatno nižu što se vidi u tablici, a u dnevnom obroku osigurava premalo probavljivih i energije za proizvodnju, što se vidi u tablici. Osim toga, vrsta nakon cvatnje slabije se regenerira tako da je potrebno duže vrijeme za novi porast.
Ako su prilike u manje povoljne, košnja se odlaže dok ne nastupi toplo i suho vrijeme, i do srpnja. S nastupom toplog vremena, kasno košena tratina vrlo se slabo i sporo obnavlja u suhim uvjetima. Porast mase je vrlo slab, jer vrste plitkog korijena u gornjem sloju tla nemaju dovoljno vlage za obnavljanje, a vrsta plitkog korijena tijekom ljeta prelazi u (dormantno) stanje. Takva je tratina u ljetno vrijeme rijetka. U njoj uglavnom prevladavaju višegodišnje zeljanice od koji je dio loše ili niske krmne vrijednosti (mrkva, pastrnak i dr.).
Djeteline, kao i trave u tratini, ljeti uglavnom zbog suše ostanu niske i zauzimaju mali udjel u masi, iako bi morale biti više zastupljene. To se na travnjacima koji se nakon košnje ne prihranjuju. Obnavljanje tako iskorištavane tratine jako je sporo i dugo traje (812 tjedana). Takva tratina uglavnom daje prvi obilniji otkos, koji je zbog prekasne košnje niske a u drugom otkosu daje niske prinose mase i hranjiva. Na vrlo suhim staništima prirast je toliko slab da se jedva isplati kositi, pa se takve površine iskoriste napasivanjem. Zbog prekasnog skidanja prvog otkosa (krajem lipnja ~i srpnja) višegodišnjih vrsta ko1e stoka tijekom napasivanja ne popase zbog loše ukusnosti (grube, dlakave, tvrde) ili zbog lošeg kemijskog sastava, velikog udjela surove vlaknine, sadržaj raznih spojeva koji na ukusnost stoka na pašnjaku ostavlja. Takve vrste imaju dovoljno vremena da svoj bus ili razviju vriježe, a neke donesu veliku sjemena (kiselice - Rumex sp., divlja mrkva, i dr.) kojim se šire u tratini sve površinu i na taj smanjuju uporabnu vrijednost tratine i proizvedene krme na toj tratini.
Ranija košnja na tratine, a time i na bolju pokrovnost. Osim toga, ako se generativne vlati kod trava pokose ranije, pospješuje se nabusavanje, a time i širenje višeotkosnih i višegodišnjih vrsta što se odražava na ali i na mase koja se proizvede na jedinici površine. Ranijom košnjom
Mljekarski Li.st5/2002.
prvog otkosa do cvatnje glavnih trava je osjemenjivanje jednootkosnih, ranih, generativnih tipova trava i zeljanica koje uglavnom imaju nisku ali i niže urode mase od višegodišnjih vrsta. Ranijom košnjom ravnoteža se uspostavlja tek u a u zajednicama tek u odnosno petoj godini u kojoj više otkosne i dugotrajne vrste daju osnovnu masu u tratini. Brojnim istreživagjima kod nas (Fajdiga, Cižek, Stafa i dr.) je da se najviše mase postiže na pašnjaku ako se napasuje tratina stara oko 4 tjedna, a ako se kosi za sijeno, u starosti od 5-6 tjedana. U toj dobi tratina daje i masu i škrobne vrijednosti po jedinici površine. ako se želi krma bogata probavljivim tada tratine treba kositi još ranije. Tratina stara samo 2 tjedna sadrži u suhoj tvari 17,2% probavljivih surovih bjelantratina od tri tjedna sadrži 14,8%. Sa tratine opada tako da tratina stara tjedna sadrži u suhoj tvari 12,4, a ona od šest tjedana 9,1 % probavljivih Njihov udjel jako opada sa tratine pa tratina stara 10 - 12 tjedana, a toliko je starost tratine kada se kod nas kose livade, u suhoj tvari sadrži od 3 do 6 % probavljivih
što u zelenoj masi iznosi nešto više od 1 pa do 1,6 %, a u tratini s udjelom 1,6 - 2 %. Utjecaj vremena košnje i starosti tratine na krme iznesen je u tablici 1, u Sl5)Veniji(fajdiga), a višestruko u nas (Cižek, Stafa i dr.). Udjel probavljivih u sijenu tratine stare 4 tjedna opada sa 10,68 % na 3 % kada je tratina stara oko 12 tjedana (košnja ljeta). na koji sijeno tratine starosti od 4 do 12
tjedana na proizvodnju mlijeka u dvije razine sitosti krava muzara prikazan je u tablici 2. Tu se vidi da tratina stara 4 tjedna sadrži u sijenu znatno više nego energije, pa ako se krave hrane sijenom vrlo rano košene tratine, nemaju izbalansiran omjer i energije koju treba namiriti iz koncentrata. Sijeno tratine stare 6 tjedana hranidbom do sita (15 kg na dan) osigurava i i energiju za nešto više od 12 1 mlijeka dnevno. Sijeno tratine stare 8 tjedana u dnevnom obroku od 15 kg osigurava i i energiju za proizvodnju od oko 11 1 mlijeka dnevno. Kasno košena tratina stara 10 - 12 tjedana u dnevnom obroku od 15 kg sijena dnevno osigurava i energiju za nešto više od 5 1 mlijeka, što je kod nas zbog krave hranjenje takvima sijenom imaju nisku dnevnu proizvodnju mlijeka.
Sijeno vrlo kasno košene tratine stare oko 12 tjedana (košnja ljeta) sadrži oko 3 % i u dnevnom obroku od 15 kg namiruje potrebu za za samo oko 1,5 - 2 1mlijeka.
Odgovor na pitanje zašto krave hranjene sijenom kasno košene tratine daju tako malo mlijeka nalazi se u tablici 1, a povezan je s sijena i s vremenom košnje. sijena u mjeri ovisi o vremenu košnje odnosno starosti tratine, ali i sušenja.
Sa starenjem tratine opada udjel u krmi, što je iznesena u tablici 1. Sijeno tratine stare 4 - S tjedana sadrži oko 10 % probavljivih a sijeno tratine stare 8 tjedana oko 8 %; sijeno vrlo kasno košene tratine sadrži 3 - 4 % probavljivih Tom se u dnevnom obroku od 15 kg sijena namiruje potreba za 2 - 4 (5) 1mlijeka.
Vrijeme u l'll litara ug.u u l'll košnje sijena s.!Vari sijclla¾ gruna mlijeka 1000 g dnevnomlitara sijena obroku u mlijeka n
list 5/2002.
Pise:mr. se. Zlatko
Jari grašak je biljka prohladnog i umjereno toplog podneblja da se rast usjeva zaustavlja na temperaturama višim od 30"C. Ova kultura je od posebnog u zemljama sjeverozapadne Europe zbog idealnih uvjeta pro~vodnje. Tako npr. u Francuskoj prinosi zrna graška iznose oko S.Otiha, a uzgaja se na oko450 000 ha.
Sjeme jarog graška u prosjeku sadrži oko 24% proteina (tablica 1) te. se stoga može koristiti kao koncentrirana krmiva u ishrani životinja. Za razliku od sojinog zrna, grašak se može direktno koristiti u hranidbi stoke jer je razina tripsin inhibitora u sirovom zrnu na razini sojine Zrno graška je dosta bogato esencijalnim aminokiselinama, lizinom, ali siromašnije triptofanom i sumpornim aminokiselinama u odnosu na sojinu Za ishranu visoko muznih krava može se davati i do 6,5 kg graška na dan.
Tablica1: Kemijskisastavgraška,pšenice i sojine (g/kgsuhetvari).
GRAŠAK PŠENICA SOJINA
SuroVIproteini
Škrob
Ulie
Surovavlakna
Usjev graška ne podnosi monokulturu (zbog bolesti i štetnika) pa na istu parcelu dolazi nakon tri ili više godina. U odnosu na predusjev nije izbirljiv, ali pretkultura treba pravovremenu obradu. tla. Stoga su strne žitarice najbolji predusjevi jer ostavljaju tlo dovoljno rano da se kvalitetno obavi jesenska brazda. U dosta kukuruz za zrno prekasno napušta tlo, što pravovremena jesenska oranje (izuzetak su usjevi kukuruza namijenjeni siliranju). Jesenska oranje je imperativ u
tehnologiji proizvodnje da u nije kvalitetno i dovoljno rano obaviti primarnu obradu tla zbog .rane sjetve graška. U da je površina tla nakon jesenskog oranja previše grebenasta potrebno je jednom kako bi se tlo poravnala u cilju jednakog izmrzavanja profila tla koji sjetvenu posteljicu. Ako je tlo kvalitetno preorano
jari grašak + krmni sirak u jesen (brazde dobro naliježu jedna na drugu), sekundama obrada tla se u cijelosti obavlja u Prije oranja u jesen tlo treba pognojiti s kompleksnim (N:P:K) gnojivima 8:26:26 ili 7:20:30 u od 150-250 kg/ha. Tijekom vegetacije u pravilu se ne obavlja prihrana dušikom jer grašak simbiotski fiksira dušik. No, u vegetacije grašak ima izražen nedostatak dušika da simbiotska fiksacija nije a mineralni dušik u tlu nalazi se u dubljim slojevima tla. Stoga se prije predsjetvene obrade može pognojiti sa N:P:K gnojivom (15:15:15) u od 100 kg/ha odnosno sa 200-300 kg/ha ukoliko tlo nije bilo pognojeno u jesen.
Priprema tla za sjetvu graška u rano treba to vremenski i zemljišni uvjeti. Tlo pripremljeno za sjetvu mora biti dobro poravnato kako bi se u što mjeri izbjegle u žetvi. Grašak se sije u redove 10-15 cm širine, na dubinu 3-5 cm. sjetve iznosi 80 zma/m 2 odnosno 200-250 kg/ha ovisno o masi sjemena. Najpoznatije francuske sorte jarog graška koje se mogu kupiti i u Hrvatskoj su Baccara i Solara. U ponudi se nalazi i sorta Erby (Chromos-Agro, Zagreb). Sjetvu graška treba obaviti do sredine ožujka kada i ostali proljetni radovi.
Nakon nicanja usjev graška napadaju pipe (Sitona spp.). No, nastale štete ne prelaze prag intervencije koji iznosi 5-10 ugriza na primarnim listovima pa se usjev u pravilu ne tretira. Suzbijanje se može obaviti bilo kojim M{jekarski list 5/2002.
insekticidom na bazi piretroida.
Najopasniji korovi u usjevu su oni visokog habitusa koji kliju i u istovremeno s graškom (limundžik, kamilica, jarmen, loboda, dvornik). Zaštita od korova može se obaviti kontaktnim herbicidom Basagran 600 (2 1/ha) uz utrošak vode od oko 300 1/ha, najbolje u split aplikaciji s vremenskim razmakom od tjedan dana.
U cvatnje obavlja se i tretiranje usjeva protiv graškovog i graškovog žiška s insekticidima dubinskog djelovanja. U svrhu kvalitetne zaštite potrebna su dva tretmana u vremenskom ra~maku od 10 do 12 dana. Poželjno je praga štetnosti odnosno potrebu za aplikacijom insekticida odrediti korištenjem seksualnih mamaca (istraživanje u tijeku).
Tijekom vegetacije usjev graška redovito obolijeva od antraknoze. Ova bolest se javlja u agroekološkim uvjetima sjeverozapadne Europe gdje je vegetacija graška više od mjesec dana duža nego u Hrvatskoj, a oborine Kod nas se u pravilu
ne obavlja tretiranje fungicidom.
Idealno je kombajnirati usjev graška kada zrno ima 15-16% vode. Žetva uglavnom nastupa istovremeno sa žetvom ozime pšenice srpnja). Usjev graška u žetvi je polegnut pa se heder kombajna mora spustiti gotovo do razine tla. Stoga je od iznimne važnosti da je tlo dobro nivelirano, te da je kombajn opremljen s i specijalnim hederima koji podižu polegnuti usjev graška. Poželjno je kombajniranje graška obaviti u ranim jutarnjim satima kada je pucanje mahuna i zrna najmanje. U proteklom trogodišnjem razdoblju Zavod za specijalnu proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta u Zagrebu proveo je pokuse na privatnim poljoprivrednim gospodarstvima. Prinosi zrna na gospodarstvima kretali su se od 2.0 t/ha pri rijetkom sklopu i sušnim uvjetima tijekom vegetacije pa sve do iznimno visokih 6.0 t/ha u optimalnom sklopu i povoljnoj vegetacijskoj sezoni za uzgoj graška (sorta Erby) kakva je bila 2001. ·godina (tablica 2 - na strani).
Zagreb,Žitnjakb.b.,
Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503
fax (01) 2499 508
tel (01) 2405 732 skladište
fax (01) 2499 509
Sve naše sjeme u maloprodaji možete u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem
Hrvatske I u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku
b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu I u Vinkovcima.
P.J. Vinkovci,kraljaZvonimira80
Tel. (032) 308 587 fax {032) 308 589
DTS LIVADA za košnju i ispašu
DTS TRAVNIKza košnju
DTS PAŠNIKza ispašu
Sudanska trava "SuSu" grašak "Poneka" za zelenu masu grašak "Solara" za zrno mrkva "Ljubljanska žuta" repa "Brigadier" I "Eckendorf' Jara grahorica" Jaga" i "Ebena"
Ozima grahorica "Popelsdorfer''
Lucertna "OS-66", "Elga", "Orca", "Europa"
Sve vrste djetelina i trava
Tablica2: Prinoszrnai kalkulacijaproizvodnjejarog graškau 2001.godininapoljoprivrednomgospodarstvu Dragana u Doljnakima,Glina.
Prinoszrna1!111Ška/ke/ha)
Tllmnanorihodlb!/ha) 8.550
Sjeme(kn/ha) I.631
Gnojiva(kn/ha)
Pesticidi/lm/ha) 861
Troškovimaterijala(kn/ha) 3.130
Trošakmehaniziranihoperacija(kn/ha) I.996
Variiabilnitroškoviukupno(kn/ha} 5.227
Razlika prihoda i varijabilnihtroškova(kn!ha) +3.273
Piše: Darko Uher, dipl. ing.
Uzgojem krmnog sirka pokazale su se sve njegove prednosti-otpornost na sušu, visoka rodnost i dolazak u fazu korištenja u prvim danima srpnja, osiguravši tako dovoljne kvalitetne zelene krme za hranidbu stoke pogotovo u godinama kada su livade osjetno podbacite zbog suše.
Sirak pripada porodici Poaceae. PorijekloJil je iz Afrike, gdje se uzgaja više od 5.000 godina. Cetvrta je žitarica po površinama u Svijetu prema podacima FAO. U svijetu se uzgaja na površinama od 37,8 milijuna ha. U Europi se uzgaja od XV a u Ameriku je prenesen u XIX. i tamo je jako proširen. Iako je porijeklom iz tropskog pojasa, danas je proširen daleko na sjever. Zbog niza gospodarskih vrijednih osobina i uporabe, širi se u svijetu. Prema danas sirak dijelimo na: sirak zmaš (Sorghum vulgare L) - za proizvodnju zrna krmni - sirak (Sorghum bicolor) - za proizvodnju mase za zelenu krmu i silažu, sirup, alkohol i sijeno u sušnim sirak (Sorghum tehnicum) - za proizvodnju metli, i drugih proizvoda. - jedna podvrsta (neki je smatraju zasebnom vrstom) je sudanska ~rava (Sorghum sudanense), koja se iskorištava košnjom ili napasivanjem, a u novije vrijeme i za križanja kako bi dobili hibride koji nabusavaju i koji imaju brži porast. U novije vrijeme siju se hibridni sirkovi za
proizvodnju mase i zrna. su produktivnosti i za uporabe. Hibridni krmni sirak je jednogodišnja biljka koja jako nabusava, nema podzemne vriježe (podanak), a u našim uvjetima nema prezimljivanja. Hibridni sirak širi se samo sjemenom.
Križanjem sirka zrnaša kao majke i sudanske trave kao oca, dobiven je velik broj hibrida visokog tipa rasta, vrlo dobrog nabusavanja bogatih tanje stabljike koja je u mladih biljaka meka i pa ju stoka rado jede zbog slatkog soka (i do 8% z.m.). Hibridi navedenih osobina koriste se u proizvodnji zelene mase za krmu i silažu, a u vrlo suhim s ljetnim sušama i za sijeno.
Sirak je kultura koja i u stepskim uvjetima (400 - 500 mm oborina) koji su za kultura presuhi, daje rezultate. Otporniji je od kukuruza na sušu, bolesti i štetnike, a na Novi hibridi krmnog sirka osim što daju urode mase, imaju i od starih sorata. Oni se dobro obnavljaju 2-4 otkosa kvalitetne krme. Neki hibridi po su iznad kukuruza.
Osobine krmnog sirka
Sve forme sirka odlikuju se izvanredno dobro razvijenim korijenovim sustavom, koji prodire u dubinu i do 2,5 m u povoljnim uvjetima. Nakon nicanja u listu nabusavati. Iz busa tjera nekoliko zeljastih stabljika podijeljenih na nodije, iz kojih tjera rukavac kojim stabljiku i mladi izboj. Rukavac je zatvoren i preklapa se. Stabljika krmnog sirka naraste 2-3 m visoko u promjeru i <lo 3 cm. Broj stabljika iz busa ovisi o hibridu, roku sjetve, otkosu i uvjetima proizvodnje.
Krmni sirak ima puno dugog lancetastog je glatkog ili naboranog ruba koji je nazubljen. je sivkasto zelene boje, a zadržava ju tijekom vegetacije. Krmni sirkovi tjeraju 16-21 list, ali ima hibrida i s manjim brojem listova na stabljici.
Mljeknrski list 5/2002.
Za bolju kvalitetu života i
kvalitetno mlijeko
• sredstva za alkalno i kiselo pranje te dezinfekciju muznih
mljekovoda i hladnjaka za mlijeko
• sredstva za pranje
Stabljika i prekriveni su voštanom presvlakom koja ih štiti od prevelike transpiracije. Cvat sirka je metlica koja može biti rastresita ili zbijena. Hibridi sirka namijenjeni za krmu imaju polurastresitu do rastresitu metlicu raznih nijansi mrko sive, do gotovo mrke boje. Zrno sirka može biti krupno i golo, obrasla pljevicama ili potpuno obrasla pljevicama i sitnije. Masa 1000 zrna iznosi od 12-26 grama, a ovisi o hibridu i uvjetima proizvodnje.
Hibridi namijenjeni za krmu tjeraju broj izboja iz busa. broj izboja tanjih stabljika s puno dugog tjeraju hibridi namijenjeni za kombiniranu pašno - košnu uporabu (Su-Su, Superdan).
Uvjeti uspijevanja krmnog sirka.
Sirak je samooplodna biljka, kratkog dana, a voli toplinu. Strada pri temperaturi od -2°C. Za klijanje i nicanje treba temperaturu od 12°C, a neki hibridi i višu. Sto je viša temperatura brže Za nicanje treba sumu od 60°C efektivnih temperatura.
Vrlo brzo raste i razvija se na temperaturama od 25°C pa i višim. Raste i na temperaturama iznad 30°C. Ako nastupi sušno razdoblje uvije i uspori rast. U sušnim uvjetima voštanom presvlakom se štiti od prevelike transpiracije. Transpiracijski koeficijent mu se oko 200. U jesen, kada padnu temperature ispod 12°C, uspori rast.
Sirak znatno manje zahtijeva vlagu od kukuruza. Uspijeva u stepskim uvjetima s godišnjom oborina 350-500 mm. I prema tlu sirak je manje zahtjevan od kukuruza pa uspijeva na vrlo suhim i propusnim, pjeskovitim tlima niže urode, ali i na teškim oglejenim tlima Posavine daje visoke urode mase.
Na propusnim, svježim, plodnim tlima daje vrlo visoke urode koji mogu premašiti i 100 t/ha zelene mase u dva do otkosa, odnosno turnusu ispaše.
Agrotehnika uzgajanja
Krmni sirak ima veliki potencijal rodnosti. Da bi se iskoristio tako visoki potencijal rodnosti treba mu osigurati dovoljno hranjiva. hranjiva, koje treba dodati mineralnom gnojidbom, ovisi o plodnosti tla i gnojidbi za predkulturu. Za visoke urode mase treba mu dodati još 80-100 kg P20si 100-160 kg/ha KzO. Fosforna i kalijeva gnojiva unose se u tlo u osnovnoj obradi tla i predsjetvenoj pripremi.
Sirku treba osigurati od 120-180 kg/ha dušika, ovisno o plodnosti tla, roku sjetve i dužini
vegetacije. U predsjetvenoj pripremi tla daje se 3040 kg/ha dušika, a ostatak u prihranama. Prva prihrana je u i listu 30-50 kg/ ha. Nakon svake košnje prihranjuje se krmni sirak s istom dušika. Od prihrane pa do uporabe (košnje-napasivanja) treba oko 20 dana.
Sirak svojim izvanredno razvijenim korijenovim sustavom iskoristi gotovo sav dodani dušik. Pola od navedene dušika može se dati u osnovnoj obradi tla u formi uree.
Sirak traži duboku obradu tla (30-35 cm) koja bi u našim uvjetima trebala biti u jesen, da se zimska vlaga za ljetno razdoblje. Ako se sirak sije iza ozimog usjeva, tada se duboka obrada izvodi za ozimi usjev. Nakon skidanja ozimog usjeva tlo se ore plitko, na dubinu koja unošenje strnih predusjeva, ali ne bi trebalo biti dublje od 10 cm kako bi se vlaga u tlu. Predsjetvena priprema tla je ista kao i za kukuruz, a izvodi se istom mehanizacijom.
Sjetva
Sirak se sije kada je temperatura tla 12°C i više i to na dubinu 3-6 cm. Na vrlo laganim pjeskovitim tlima sije se dublje, a na vlažnim i teškim tlima Može se sijati žitnim, ali i ostalim kojima se može posijati sjemena i ostvariti sklop. Unutar reda trebao bi biti razmak sjemenki 2-5 cm, a razmak ovisi o uporabe (košnja, napasivanje) i mehanizaciji za skidanje.
Ako se sirak skida vrlo dobri rezultati se postižu sjetvom na razmak od 50-60 cm. Ako se skida kombajnom za kulture gustog sklopa sije se na razmak od 30 cm, a ako se skida kombajnom za silažu, sije se na razmak na koji je podešen kombajn. Ako se ne može sjetve kukuruznom ili za repu u jednom prohodu tada se podesi da u dva prohoda posije sjemena. Za napasivanje sirak se sije na razmak od 20-30 cm, a unutar reda (4-5 cm).
Krmni sirak se može sijati kao: - glavni usjev - sjetva sredinom svibnja, - kao naknadni usjev - sjetva krajem svibnja ili u lipnju, - kao postrni usjev - sjetva iza strnih žitarica ili 1:ljanerepice.
Sto je kasnija sjetva sije se sjemena).
da masa 1000 sjemenki jako varira, variraju i norme sjetve koje iznose od 10-25 kg/ha (6-14 kg/kj).
U kasnijim rokovima sjetve i u sušim Mljekarski li_st5/2002.
uv1et1ma, tlo nakon sjetve dobro je povaljati laganim valjkom. Hibrid S.sioux ima srednje krupno sjeme i sije se 12-16 kg/ha (7-10 kg/kj ).
Sirak za krmu može se sijati u kulturi ili u smjesi s drugim kulturama, a s krupnozrnim mahunarkama (soja, bob, vigna, grahorica, grašak i dr.). Sirak sporo klije i do završetka n.abusavanja sporo se razvija, pa ga u to vrijeme mogu p1ei-asri koiovi. Za.to ga treba :mštiliti "'1 korova ~cillm i to ooima koji se upotidYljavaj\J za zaštitu kukuruza {iadazin i dr,), ali m onim herbicidima k.op suzbijaju divlji sirak u kukuruzu.
Sirak se ne smije sijati nakon kultura tretiranih treflanom jer treflan još godine djeluje rezidualna na sirak.
Sirak se može sijati u plodoredu nakon kultura. Dobar predusjev za sirak su mahunarke, žitarice, i samo ako nisu tretirane pret~odne godine treflanom.
Stete na sirku nakon nicanja mogu klisnjaciJ sovice, a Sorte i hibridi krmnog sirka
Danas se u svijetu sije velik broj sorti krmnog sirka ali se neke sorte napuštaju zbog nepovoljnih osobina (visoki udio ugljikozoidaJ durinaJ tvrda i debela stabljika/ veliki udio stabljike u masi, slabo obnavljanje nakon košnje). visoki udio durina je u mladim biljkama sorte "Beef-builder", zbog je ta sorta uglavnom napuštena.
U masi novih hibrida krmnih sirkova smanjen je udio durina 3 i više puta/ pa u masi hibridnog sirka, kada je viši od 80 cm, ne predstavlja opasnost za stoku. Durin je nestabilan spoj koji se nakon košnje razlaže, pa ako se pokošeni sirak ostavi stajati, za 3 do 4 sata se udio durina još smanji, tako da nema nikakvih opasnosti od trovanja.
Od novih hibrida u nas je najpoznatiji
Sweet sioux koji raste vrlo brzo/ visine do 60 i više centimetara. Tada dnevni prirast može biti u prosjeku 7 centimetara. Nakon nicanja za košnju dospijeva za 45-50 dana. Nakon košnje obnavlja se vrlo dobro i otkos daje za oko 50 dana. Naraste i do 3 m visoko. Najbolje rezultate daje ako se koristi kada je visok 100-120 cm.
Osim S. sioux-a dobri rezultati u nas su postignuti hibridom Su-su, koji ima tanje stabljike broj po busu s puno dugog Udio u masi je povoljan.
Prikladan je i za napasivanja. U nas su priznati i hibridi Superdan za kombinirano pašno-
košnu uporabu i Speed Feed za košnju. Grazer N-2 je poboljšana sorta «Sweet sioux». Trostruki je križanac, a križanjem je postignut postotak nježnija struktura lisne mase, busanje i korijenov sustav koji vrlo duboko prodire u tlo. Ako mu pružimo optimalne uvjete/ možemo 4-5 otkosa godišnje. Osim za pmizvodn}u zelene mase, pogodan je za ~asivanje krava i ova.:a, a sušenjftxl se može dobiti sijeno klU'JleYlijnlnosti.
Iskorištavanje la:mnog sirka
Za zelenll krmu sirak je najbolje kosi.tikada je visok 80-120 cm. Pri tim visinama krmni sirak sadrži u zelenoj masi 12-16 % suhe tvari 1,2-1,6 % probavljivih i 8-10% škrobne vrijednosti.
Košen pri tim visinama, sijan kao glavni usjev, sirak daje 2-3 otkosa. Kada je visok 150 cm mogu se dva otkosa i urod mase od 60-100 t/ha s 16-22% suhe tvari i 1,0-1,2% probavljivih bjelanu zelenoj masi s 10-14% škrobne vrijednosti.
Krmni sirak se za ishranu zelenom krmom može kositi do ali tada ima znatno manji udio u masi i slabij~ je U dnevnom obroku od 60 kg zelene mase košen pravovremena osigurava 960 g PSBJ a u od 600-720 g PSB odnosno manjak koje su potrebne za namirenje 4-61 mlijeka.
Krmni sirak može se u ljetnom razdoblju kombinirati u dnevnom obroku i s drugim kulturama kada je u ljetnom razdoblju zbog suše slabiji prirast na travnjacima) travnim i DTS. Krmni sirak je osobito pogodan za namirenje energetskog dijela obroka, ako se stoka hrani lucernom ili crvenom djetelinom, ili smjesama s udjelom mahunarki.
Krmni sirak napasuje se kada je visok 60-80 cm. Ranije napasivanje sirka nije ako
Tablica1: Urodizelenemase i suhetvari krmnogsirka
Gospodarstvo- Godina Hibrid Zelena Suhatvar Brojotkoša Miesto masatiha tiha
LEASING!!!Minimalno zalog traktor/stroj, bez jamaca
je nakon prihrane KAN-om i hladnije vrijeme jer stoka može imati probavne smetnje zbog trovanja nitritima (ako se obilno gnoji). Sirak se napasuje Stoci se daje ona površina koja je potrebna za podmirenje potreba. Preduboka ispaša i preniska košnja nepovoljno na obnavljanje.
Ovisno o rokovima sjetve i agrotehnici, protekle tri godine na obiteljskim gospodarstvima (tablica 1.) dobiveni su izvanredni urodi zelene mase i suhe tvari krmnog sirka. Istraživanja su bila provedena u okviru VIP projekta pod imenom «Interpolirane krmne kulture na obiteljskim gospodarstvima», a nositelj i glavni projekta je prof. dr. se. Zvonimir Stafa. Ova istraživanja su bila izvedena u suradnji s Hrvatskim zavodom za poljoprivredno savjetodavnu službu (mr. Z. Jantol).
Tijekom hranidbe krmnim sirkom je mlijeka od 26 litara. Nakon prestanka hranjenja krmnim sirkom je još pad u odnosu na Znatnije masti i bezmasne suhe tvari KRMNE
Tablica2: prvogotkosahibridakrmnog sirka S. Sioux na i mlijeka tijekomhranidbeod 9 dana na farmi
Vrijeme Dnevna % Masnih Bezmasne proizvodnja jedinica suhetvariu masti %
22.06.- 526 3,73 1947 8,81 31.07.
OJ.OS.- 547 3,89 2089 8,95 09.08.
JO.OS.- 521 3,73 1944 8,90 18.08
je tijekom hranidbe krava krmnim sirkom u odnosu na udio masti i bezmasne suhe tvari u mlijeku krava hranjenih krmom s travnjaka. I na ostalim farmama je mlijeka po kravi dnevno za 1 do 2 1, ne.mamo egzaktne podatke za mlijeka na ostalim farmama.
PROGRAM. DANA TRAVNJAKA
KOPRIVNICA
- 24., 25. i 26.
Dani travnjaka obuhvatit predavanja hrvatskih i stranih Okrugli stol: govedarstvo uzrok krize hrvatske poljoprivrede; Izložbu trava i tehnologiju od trave !:i do mlijeka; Izložbu muznih aparata i opreme; ti Izložbu traktora i poljoprivredne mehanizacije; Izložbu mineralnih gnojiva i kalcitnih proizvoda; ,.,, i:S:: Izložbu sjemena trava i krmnih usjeva; Paletu proizvoda i tvornica hrane; Program srednjih poljoprivrednih škola; Kulturno program; Izložbu naive - selo i poljoprivreda; turnir; Aukcijska prodaja junica.
Petak 24. svibnja 2002. (10.00- 14.30 sati) predavanja
1. dr. se. Milan Poljak: i uloga kalcija kao biljnog hraniva i regulatora režima tla u suvremenoj tehnologiji.
2. rnr. se. Stevo Talijanski ljulj, trava broj 1 u proizvodnji voluminozne krme.
3. dr. se. Stanko Kapun: oštrica u plodoredu travnjaka.
4. prof. dr. Zvonimir Štafa: Lucema u plodoredu krmnih kultura.
5. dr. se. Stane Gubitci hranjivih tvari kod spremanja krme.
6. dipl. ing. Fritz Stocker: Utjecaj ulaska u EU na razvoj govedarstva i proizvodnje mlijeka u Austriji.
7. dipl. ing. Vlado Tumpej: Travnjaštvo i razvoJgovedarstva u Slovenijiod 1975.do 2002. godine.
8. dipl. ing.Martin Culek: Suncokret u plodoredu kultura za proizvodnju mlijeka, suncokretova sastavni dio koncentrata.
list 5/2002.
svibnja 2002.
9. mr se. Marcela Andreata Koren i dipl.ing.Josip Seleš: Proizvodnja sjenaže krmnih 10.mr.sc. Tehnologija intenzivnog travnjaštva.
U satima Udruga za travnjaštvo i krmna bilje i razvoj poljoprivrede Koprivnica priprema zabavu za mlijeka i goste.
Subota, 25. svibnja 2002. (10.00 - 14.00 sati)
Okrugli stol: Govedarstvo - uzrok krize hrvatske poljoprivrede.
Izvjestitelji: prof. dr. Ivan prof. dr. Nikola dr. se. Marija prof dr. Vlatko i rnr. se.
Program razvoja poljoprivrede županije predstavit župan Josip
U subotu 24. svibnja od 13,00 do 18,00 sati na sajmištu u Koprivnici održat se turnir i aukcijska prodaja junica. U satima od 18,00 do 20,00 sati bit predavan1a i radionice o Ekološkoj poljoprivredi.
Nedjelja, 26. svibnja 2002. (10.00-15.00 sati)
Smotra i mimohod poljoprivredne mehanizacije
Dodjela priznanja najboljim mlijeka Dodjela priznanja najboljim trave.
Od 12,30do 13,15 sati
- PLODOVI ZEMLJE UŽIVO IZ KOPRNNICE.
Od 17,00do 20,00 sati
- ZATVARANJE DANA TRAVNJAKA2002.
VOLUMINOZNOST KRMIVA
KVALITETNOSIJENO
OSNOVE HRANIDBE VOLUMINOZNIM KRMMMA
Voluminozna krmiva su glavna krmiva za hranidbu goveda jer odgovaraju anatomskoj želuca (burag-kapura-knjižavacsirište) i probavnom sustavu u Jwjem se krmiva primarno lntragovim mikroorganizmima do maS11-ihkiselina, aminokiselina, amonijaka i drug,.1tjednostavnih spojeva i dijelom pretvaraju u mikrobne
Volurninozna krmiva imaju nižu hranidbenu vrijednost (0,2-0,5 H.j./kg) jer sadrže vode (manji postotak suhe tvari) ili mnogo sirove vlaknine (teže probavljivih strukturnih ugljikohidrata, celuloze i lignina, 25-40%).
Hranjenje volurninoznih krmiva je za ekstenzivnu govedarsku proizvodnju, ali je u potrebno i govedima u intenzivnoj proizvodnji mlijeka i mesa. Voluminozna krmiva ispunjavaju veliki prostor u buragu, daju sitosti, održavaju rastresitost buragova sadržaja, bolje miješanje hrane i preživanje, bolji razvoj i aktivnost buragovih mikroorganizama i iskorištavanje hrane.
volurninozna krmiva: svježa zelena trava, sjenaža, kukuruzna silaža, repa, krumpir, sirovi repini rezanci, razne vrste i tropa, pivski trop i poboljšavaju tek životinja i uzimanje hrane što proizvodnju i muznost krava. Sirova vlaknina iz voluminoznih krmiva rad probavnog sustava, na pH vrijednost i kiselost buragova sadržaja, a ovisno o masnim kiselinama i na mlijeka.
Sve to ima veliko gospodarsko jer održava zdravlje i proizvodnju goveda jeftinijim krmivima.
Goveda se moraju postupno privikavati na uzimanje grubih i krmiva u ranom tjelesnom razvoju, tako da se razvija i kapacitet buraga za uzimanje krmiva i osposobljavaju buragovi mikroorganizmi za iskorištavanje te vrste krmiva.
U tom postoje izvjesne pasminske i individualne razlike jer životinje moraju imati obujam grudi i trbuha što daje prostor za burag, probavne i dišne organe. Treba i držanja i tehnologijom hranidbe osposobljavati životinje za takvu hranidbu.
JE U HRANIDBIGOVEDA
Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer
S obzirom da voluminozna krmiva dio krmnih obroka (osnovna krmiva) i da su niže hranidbene vrijednosti, treba ih proizvoditi na vlastitom gospodarstvu. Najbolje je da se odmah daju svježa i zelena jer sadrže punu hranidbenu vrijednost, najmanje ima rasipanja i gubitaka, mogu se proizvoditi i iskorištavati prema potrebama i vlastitim u optimalnim rokovima i nisu suvišnim troškovima transporta, konzerviranja i prerade.
Ako su krmiva potrebna za kasnije trošenje, na gospodarstvu se mogu odmah konzervirati, silirati ili osušiti. To je povezana s više rada i troškovima, a krmiva mogu pri tom izgubiti dio hranidbene vrijednosti, (posebice gospodarstvo ako ne raspolaže tehnikom) ako su lošiji uvjeti skupljanja, prijevoza, ili hranjenja. Treba rasipanje krmiva, kvarenje i druge gubitke hranjivih tvari jer se radi o krmiva od kojih se pojedini dijelovi više hranidbene vrijednosti i mekani dijelovi stabljike) lako lome i rasipaju. Krma se uz to (zbog višeg postotka vlage) brzo zagrijava (oksidacija i redukcija), ukiseli, pljesnivi i kvari. Gubitci hranjivih tvari uslijed rasipanja i odbacivanja dijelova pokvarene hrane mogu biti vrlo veliki (iznad 20 do 60%) što cijenu krmnih obroka i troškove hranidbe, a smanjuje dohodak gospodara.
VOLUMINOZNA KRMIVA U INTENZIVNOJ GOVEDARSKOJ PROIZVODNJI
Krave visoke muznosti i tovna goveda moraju zbog visoke proizvodnje dobivati hranjivih tvari i krmiva koja zadovoljavati potrebe organizma za proizvodnju. S obzirom na kapacitet buraga, a i zbog lošije kvalitete osnovnih voluminoznih krmiva, to je samo ako se umjesto dijela voluminoznih krmiva slabije hranidbene vrijednosti dodaju u krmne obroke i krepka krmiva (koncentrati).
Dodavanjem krepkih krmiva mijenja se i vrsta buragovih mikroorganizama, dolazi do sniženja pH vrijednosti i kiselosti buragova sadržaja. Optimalna pH vrijednost buragova sadržaja iznosi 6, 2-7, 2, a dodavanjem krepkih krmiva snižava se pH vrijednost na 5,0-5,5. To je kod Mfjekarski list 5/2002.
krava visoke muznosti, 1 do 3 mjeseca poslije telenja. (Mljekarski list br. 3/2002. god. Hranidba).
Mijenjaju se i odnosi buragovim mikroorganizmima. Nestaju protozoi, smanjuje se broj bakterija koje celulozu, a broj bakterija koje škrob i i stvaraju propionsku i kiselinu. Goveda dolaze tako u stanje ACIDOZE ili KISELE INDIGESTIJE.
Za postizanje i održavanje ispravnog stanja u buragu goveda moraju dobivati u krmnim obrocima strukturna voluminozna krmiva s više sirove vlaknine (slamu, kukuruzovinu, mljevene ljuske sjemena soje i suncokreta, a posebice je vriiedno dodavanje sijena). Ukupnu krepkih krmiva (koncentrata) treba dodavati podijeljenu na 2-4 obroka dnevno, svaki najviše 2 do 3 kg.
Suha strukturna voluminozna krmiva krave na duže žvakanje i preživanje što je ispuštanjem sline, koja omekšava i djelomice krmiva, djeluje (kao pufer) i smanjuje kiselost buragova sadržaja.
Krmni obroci krava trebali bi sadržavati najmanje 17-23% sirove vlaknine, odnosno oko 60% voluminoznih krmiva u ukupnoj suhoj tvari. Slabiji na pH i stanje buragova sadržaja ima sirova vlaknina koja se nalazi u visoko vlažnim ili sitno samljevenim krmivima ispod 0,8 cm). U tim se žvakanje, vrijeme preživanja i smanjuje ispuštanje sline.
Gruba voluminozna krmiva dobro je davati usitnjena (sasjeckana) na dužinu 1 do 3 cm i pomiješana s vlažnim krmivima kao što su usitnjena repa, vlažni repini rezanci, krumpir i sl. Sitnijim mljevenjem voluminoznih krmiva ne poboljšava se probavljivost, a mogu uzrokovati i probavne poremetnje.
Kravama treba davati krmne obroke s više od 23% sirove vlaknine. Ako krave dobivaju veliku teže probavljivih suhih voluminoznih krmiva, se produžava vrijeme žvakanja i preživanja, usporava se razgradnja krmiva i ispražnjavanje buragova sadržaja u niže dijelove crijeva. Zbog toga se smanjuje tek životinja i uzimanje hrane, mogu uzmanjkati neke hranjive tvari, posebice energija, i smanjuje se muznost krava.
Zbog zaostajanja hrane u buragu može i do odnosno ATONIJE BURAGA (Indigesti je). Ml_jekarskili,st 5/2002.
SIJENO - KRMIVO U HRANIDBI MUZNIH KRAVA
Sijeno je vrlo suho voluminozno krmiva i dobro je da se daje svakodnevno u krmnim obrocima krava. Povoljno djeluje na konzistenciju i mikrobiološki sastav buragova sadržaja, rad buraga, preživanje i peristaltiku crijeva. Posebice je · hranidbena vrijednost sijena djeteline i lucerne ili djetelinsko travnih smjesa.
sijena uvelike ovisi o zemljištu, gnojidbi, biljnom sastavu i starosti tratine, vremenskim prilikama, tehnologiji proizvodnje, kosidbi, trajanju i sušenja i spremanja sijena.
livadna sijeno sadrži oko 710% sirovih 25-30% sirove vlaknine i energetsku hranidbenu vrijednost 0,40-0,45 H.j./kg. Sadrži oko 0,60-0,65% kalcija, a samo 0,10,2% fosfora. Fosfora ima, malo u svim vrstama sijena.
U sijenu se nalazi oko 5-20 mg/kg· karotina (provitamina A). Mnogo karotina se gubi sušenjem kao i dužim sijena u neprikladnim uvjetima. Prirodnim sušenjem sijena na suncu se vitamina D (iznosi oko 5001.000 Lj./kg), Sijeno je dobar izvor vitamina E, kao i nekih vitamina B skupine, što znatno na plodnost krava i mlijeka.
Sijeno leguminoza sadrži više (12-18%) i kalcija (1,5-2,0%). Fosfora ima malo (0,3-0,5%), a energetska hranidbena vrijednost iznosi oko 0145-0150 H.j./kg.
Sijeno luceme i djeteline sadrži u usporedbi s livadnim sijenom više karotina (70-170 mg/kg).
Tijekom sušenja sijena gubi se mnogo hranjiva zbog oksidacije (disanja) i fermentacije (vrijenja) pokošene biljke. Sušenjem trave do 38% vlage gubi se najviše hranjive vrijednosti zbog oksidacije. Stoga to razdoblje mora biti što a ga lijepo i toplo vrijeme. Daljim sušenjem smanjuju se ·gubitci zbog oksidacije, a uslijed loma i gubitka i nježnih dijelova bilja prilikom prevrtanja kod sušenja Ne treba stoga sijeno jako presušiti (ispod 14-15% vlage), a sušenje treba dovršiti pravilnim spremanjem sijena u dobrom sjeniku.
Sušenjem na tlu gubi se oko 40-50% hranjivih tvari trave, a uz loše i kišovito vrijeme još i mnogo više. Kiša ispire iz bilja lako topljive ugljikohidrate minerale i vitamine, usporava sušenje pa se sijeno mora prevrtati. Zbog vlage sijeno je izložena trulenju i razvoju plijesni.
Bolji rezultati se postižu sušenjem sijena uzdignutim iznad zemlje (na žici ili a
posebice ako se suši u sušarama (dehidratorima). Sušenjem sijena u dehidratoru ostaje hranjivih tvari, a energija i vitamin A. za razliku od prirodno sušena sijena na suncu, potpuno nedostaje vitamina D.
Troškovi umjetnog sušenja sijena (u dehidratorima) su dosta visoki tako da se ta vrsta sušenja upotrebljava za krmiva više hranidbene vrijednosti (djetelinu, lucernu, cijelu kukuruznu biljku, soju, grašak, repine rezance i sl.).
tome što je proizvodnja sijena skupa, posebice ako se gubitci hranjivih tvari pri sušenju, sijeno se treba davati u hranidbi goveda, makar u manjim a naromuznim kravama. Stoga je pravilno iskorištavanje travnih površina, ako je dobro košnja i hranidba zelenim krmivima, paša i proizvodnja sijena.
Ostaje još pitanje trave i sijena u hranidbi goveda ovisno o starosti tratine i vremenu košnje jer se sijeno priprema od trave koja je prešla optimalnu zrelost (prezrele trave).
Ranijom košnjom tratine dobiva se više otkosa i ukupna masa krmiva što je za gospodarstvo. Mlada, posebno dobro gnojena trava najbolje je probavljiva. Bolja probavljivost mlade trave i sijena temelji se na manjem sadržaju sirove vlaknine i lako topivih i probavljivih sirovih od kojih je postotak amidni dušik (nedozrele i spojevi dušika). Mlada trava sadrži mnogo minerala i vitamina A (karotina), vitamina E i C. Sve to pogoduje aktivnosti i razvoju buragovih mikroorganizama i sintezi mikrobnih u buragu.
se i muznost krava. Krave hranjene mlade trave daju mlijeko s mnogo minerala i vitamina, a s manje od kojih je postotak spojeva dušika (urea).
U starijoj travi se postupno lignifikacija i što smanjuje brzinu razgradnje i stupanj probavljivosti organske tvari. Sa zrelosti trave smanjuje se sirovih dušik N x 6,25), ali su bolje biološke poboljšava se energetska trave škroba, probavljive celuloze). Sve to povoljno djeluje na mlijeka jer se postotak pravih laktoza i suha tvar mlijeka.
Stoga, za pripravljanje sijena treba kositi travu u razdoblju do pupanja (prije cvjetanja) trava, ovisno o klimatskim prilikama u
svibnju do polovice lipnja.
Prije treba kositi travu u kojoj prevladavaju vrste visokih trava a manje djeteline i zeljanica. U tom razdoblju lignifikacija trava još ne smanjuje probavljivost krmiva, a hranjive tvari i energija) dostižu biološku zrelost.
Sijeno košeno u optimalnom vegetacijskom razdoblju dobro se suši i bolje (manje je sklono naknadnom zagrijavanjuvrenju), sadrži još dobro probavljive strukturne ugljikohidrate (celulozu), kvalitetne i energetske tvari za proizvodnju kvalitetnog mlijeka.
Sijeno dobre treba davati visoko muznim kravama, uz druga voluminozna krmiva, najmanje 4 do 7 kg/dan, jer se tako održava dobro fiziološko stanje u probavnom sustavu krava, i bezmasna suha tvar mlijeka. Sijeno se može davati i u koliali krmni obroci tada teško zadovoljavaju potrebu krava koje daju preko 25-301 mlijeka /dan, a i to samo uz dodavanje krepkih krmiva (koncentrata). Tablica1.
Nije dobro s košnjom poslije cvjetanja trava/ osobito ako se sijeno daje u kolikao osnovno krmivo. U kasno košenom sijenu se neprobavljivog lignina/ smanjuje probavljivost celuloze/ hranidbena vrijednost i probavljivost krmiva. Kasno košeno sijeno tako dobiva hranidbenu vrijednost na razini kukuruzovine/ slame i voluminoznih krmiva i jedva zadovoljava uzdržne potrebe krava (balastno krmivo). U
Tablica1: Krmniobrocikrava uz sijena I krava 1/dan
Krmiva 101 15 20l251 30
Sijeno* kg 17,0 15,0
krmna smjesa
(16% sir.
Sadrži: I Suhe tvari
20,0 21,4
Sirove g 1670 2010 2350 2680 3010
Sirove vlaknine g 4430 4110 3790 3690 3410
Energetske 'db d H.j. 10,9 13,4 15,7 18,1 20,4 hram ene vr1Je n.
Kalcij Fosfor g 100 105 110 11 7 125 g 38 57 76 92, 109
• Po djetelinsko travne smjese
•• Knmnu smjesu podijeliti na 2-4 obroka dnevno, svaki oko 2-3 kg Krmna smjesa mora sadržavati: 1,1 H.j./kg, 16% sirovih 6% sirove vlaknine (najviše), 0,5% kalcija, 0,7% fosfora, 0,15% natrija O,15% magnezija, vitamina A 13000 l.j./kg, vitamina D 2000 l.j./kg i vitamina E 30 mg/kg.
Mljekarski list 5/2002.
..: -o
JJELJv,·o f JlJJj.\J1V}-\JJ :~-[;\J
proizvodniu
:q mlijeka u Hrvatskoj zanemaruju važnost držanja životinja, posebno goveda i koza, na otvorenim površic nama.
Pritom se ne misli prvenstveno na pašu <: (pregonski pašnjaci), nego na jednostavno >~ površine koje se nalaze uz ili u O: blizini staje na obiteljskom gospodarstvu (ispust ili koral).
Na brojnim gospodarstvima koja se bave proizvodnjom mlijeka uz staju postoje manje ili površine koje nisu iskorištene.
S obzirom da u Hrvatskoj samo mali broj proima pregonskog napasivanja, potrebno je ograditi manje površine (livade) koje se nalaze uz samu staju. Takve površine možemo ograditi drvenom ogradom ili još jednostavnije pastirom.
STAJA JE UZROK BROJNIH BOLESTI
Vrlo je mali broj staja u kojima goveda nemaju problema s bolestima vezanim uz papke, zglobove, tetive i burze. Mnoga goveda imaju i dekubituse, odnosno rane na koštanim p.a tijelu, koje su i zagnojene. Sve navedene ozljede dovode do smanjenja proizvodnje mlijeka. U brojnim stajama je loša ventilacija pa je u njima i prisutnost štetnih plinova (npr. amonijaka) i prašine koji izrazito štetno djeluju na dišni sustav. Uz navedeno prašina štetno djeluje i na zdravlje kože jer zatvara njezine pore pa koža teže "diše", a mogu se pojaviti i razne bolesti kože npr. šuga ili oboljenja se bitno smanjuje proizvodnost.
Držanje u ispustima ili na livadama povoljno djeluje na zdravlje životinja.
PREDNOSTI DRŽANJA IZVAN STAJE
Držanje životinja na otvorenim površinama ima višestruku korist za zdravlje
životinja:
1. leže na puno mekšim i površinama nego što je pod u staji (nema dekubitusa)
2. zrake pozitivno djeluju na metabolizam životinje
3. životinje kretanjem cirkulaciju krvi, a time više krvi kroz vime, pa se i više mlijeka; kretanjem se suzbijaju oboljenja papaka i zglobova
4. u gravidnih životinja lakše popuštaju ligamenti zdjelice prije poroda se olakšava porod
5. manja je opasnost od vimena balegom, a time i manja vjerojatnost infekcije vimena
6. sunce, vjetar pa i kiša imaju izrazito povoljno djelovanje na zdravlje, higijenu kože i pokrova goveda.
Mnogi tvrde da bi se u kiše goveda razboljela, ta tvrdnja nije na mjestu. Velik broj hrvatskih bio je na edukativnim putovanjima u zapadnoeuropskim zemljama te farme s visokom proizvodnjom mlijeka. na svim gospodarstvima koja imaju pregonskog napasivanja krave su bile u staji jedino prilikom mužnje, su na livadama, gdje borave i
Pojedini drže goveda na prostorima (ispustima, koralima). Nažalost, mali broj naših primjenjuje takav držanja bez obzira na njegove prednosti.
DRŽANJE PODMIATKA IZVAN
STAJE
Mladim životinjama namijenjenim za obnovu stada važno je osigurati dovojno prostora za kretanje. Mlade životinje se vole kretati (igrati) što uz zrake i svježi zrak izrazito povoljno djeluje na rast i zdravlje. Takve mlade životinje nakon u proizvodnju bolje proizvodne rezultate od životinja držanih iskljuu staji, a bit otpornije na bolesti. · U Švicarskoj npr., telad drže zimu (na snijegu) u površinama na kojima se nalazi samo drvena nadstrešnica ispod koje telad leži na slami.
PRIMJER HRVATSKE
U blizini Kutine nalazi se gospodarstvo na kojem su krave i junice od do jeseni držane na otvorenom. Zdravstvenih problema nema, pa ni onih vezanih uz teljenje krava. Krave nitko ne treba tjerati na mužnju nego
same isp3ed staie ujutro :i. _
ZDRAVIM ZIVOTINJAMA DO US~NE
PROIZVODNJE
Osnovni :preduvjet za usp1esnu proizvodnju mlijeka je zdravlje životinja, o temu je pisano u Mljekarskom listu.
moraju znati rla držanje životinja na livadama ili ispustima ima pozitivan na zdravlje životinja, a s tim se smanjuju troškovi boiesti koje su posljedica štalskog držanja npr. bolesti papaka po Ruterhoizu). To
se odnosi na holštajnsku pasminu, jer su to goveda uvezena iz zemalja gdje su najviše vremena provodila na pašnjacima (Nizozemska).
S obzirom da hrvatski moraju biti konkurentni zapadnoeuropskima potrebno je razmisliti o proizvodnje i kvalitete mlijeka, a smanjenja gubitaka zbog bolesti (npr.upala vimena ili bolesti papaka). Jedan od osnovnih preduvjeta je dakle, i držanje životinja izvan staje.
EDEMVIMENA
Piše:KrešimirSalajpa]. dr. vet. med.
Edem vimena u vrijeme poroda fiziološka je pojava koja prati nalijevm,.je vimena i pripremu životiHje za porod. Javlja se neposredno prije poroda i u broju se dan - dva nakon telenja bez ikakvih posljedica. Ako je pak opsežan i ustrajan, može. smanjiti te u edem. se javlja u krava u krava s obješenim vimenom i u junica. Uzroci edema
Mnogi uzrokuju edem vimena, a je svima intenzivno nakupljanje tl<ivne u vimenu, tj. protok limfe kroz vime (stvara se više limfe nego što se može odvoditi).
Tako se smatra da je pritisak ploda na krvne žile u šupljini, što uvjetuje smetnje u venskoj drenaži, primami uzrok edema u krava u kojih on nastaje spontano nakon telenja.
Unošenje velikih natrija i kalija tijekom suhostaja smatra se danas u nastanku edema, a napose u goveda držanim u staji (edem spontano nestane kada goveda bivaju puštena na pašu). Stanoviti utjecaj na pojavu edema ima i pojedenog koncentrata, napose u junica.
Misli se da važno mjesto u etiologiji ima i kompleksna interakcija spolnih hormona u vrijeme poroda.
je da u nekim stadima postoji tendencija edema pa se smatra da prilikom selekcije treba obratiti pažnju i na ovo svojstvo.
U krava s edemom ulogu u pojavi edema ima porast krvnog tlaka u venama i smanjen protok krvi kroz vime.
Znakovi edema
Nakupljanje u vimenu c1ru vime tvrdim, a površinu vimena neelastisu donji dijelovi vimena i baza sisa. U nekim edem se može proširiti do vulve, regije, a nerijetka i do prsne šupljine. Otekline su tjestaste konzistencije (pritisci prstiju ostaju kao udubljenja), nisu bolne i uvijek je jednakomjerno cijelo vime. Ovo nam je važno kako bismo mogli upalu vimena
Ukoliko se opsežni edem ponavlja iz laktacije u laktaciju može izazvati zadebljanje i kože vimena (skleroderma). Edematozno vime predstavlja teret za životinju, otežava joj kretanje, uzrokuje natisak s unutarnje strane bedara, a može uzrokovati i rupturu suspenzornih ligamenata tj. vime.
i preventiva
Ukoliko je edem opsežan i ustrajan se izmuzivanje nakon telenja ( barem tri puta dnevno), masaža vimena uz utrljavanje masti koje smanjuju otekline i vimena (npr. T omelli mast) te primjena toplih obloga.
Edem vimena se uspješno i primjenom diuretika koji smanjuju resorpciju natrija i kalija u bubrezima što uzrokuje odvodnju tkivne
Najboljim se pokazao Acetazolamid (1-2 grama dvaput dnevno peroralno ili parenteralano kroz 1 do 6 dana; edem nestaje - u velikom broju - unutar 24 sata). Dobre rezultate daje i Chlorothiazide (2 grama dvaput dnevno per/os ili 0,5 grama i/v ili i/m kroz 3-4 dana). Upotreba diuretika prije telenja može biti veoma opasna, kako za plod tako i za rodilju, zbog gubitka velikih
Preventiva se sastoji u pravilnoj opskrbi krava u suhostaju mineralima (Na, K), slobodno kretanje krava bilo na ispaši ili ispustima, a ako se i tada pojavljuje opsežan edem može se s mužnjom 7-10 dana prije telenja, dvaput dnevno
U takvim treba imati Ml/eknrski list 5/2002.
rezerve kolostruma (duboko smrznuti kolostrum, najbolje miješani od više starijih zdravih krava koje su se telile ujesen a duže su vrijeme u stadu.
VIME
(RUPTURA SUSPENZORNIH LIGAMENATA)
Popuštanje i pucanje (ruptura) ligamenata vimena pojavljuje se vrlo u starijih krava i razvija se postepeno s porastom broja laktacija. Ova pojava je vrlo u krava visoke krava s opsežnim i dugotrajnim edemom vimena, te u krava koje iz uzgoja koji naginju ovoj pojavi. Ova pojava je izrazito neposredno
VETERINARSTVO
prije i nakon telenja kada vime padne veoma nisko, i tvrdo baza vimena. Serozna eksudacija koja je pritom vrlo može se zamijeniti s gangrenoznim mastitisom.
Ovako nisko spuštena vime neprestano je izložena djelovanju patogenih mikroorganizama iz okoline, nepodesna je za strojnu mužnju, otežava kretanje životinji, su sisa prilikom ustajanja ili lijeganja. oporavak je primjenom posebnog nasilnog aparata za vime, no on je samo privremen da bi se spasio dio laktacije nakon treba životinju iz uzgoja.
S_ELEK_CIJA I REPRODUKCIJA
PREGLED I OCJENA SPERME BIKOVA
Piše:mr.sc. lvanka
Da bi neki bik došao u Centar za reprodukciju mora svojim karakteristikama uvelike nadmašiti bikove koji se koriste u prirodnom pripustu osobito u libidu, spolnim refleksima i sperme; mora · davati fiziološki i morfološki normalnu spermu s preživljavanjem i plod-
Ta:kvi rasplodnjaci na potomstvo prenose svoja pozitivna proizvodna svojstva: dobro zdravlje, brz rast i dobru iskoristivost hrane, tovnost, postotak masti, i dr. Sperma mužjaka životinja dobiva se na nekoliko ovisno o vrsti životinja: umjetnom vaginom, elektroejakulacijom, vaginalnom spužvom, masažom sjemenih i ampula sjemenovoda, uretralnom fistulom, fiksiranjem penisa.
Za uzimanje sperme od bikova najviše se primjenjuje metoda umjetne vagine.
Umjetna vagina je napravljena tako da izaziva ejakulaciju, poput ženskog kopulacijskog organa. Umjetno uvjeti koji izazivaju refleks ejakulacije su temperatura, pritisak i skliskost. Ti nadražaji preko receptora penisa refleksno izazivaju ejakulaciju mužjaka.
Ejakulat je proizvod sjemenika, pasjemenika i akcesomih spolnih žlijezda. se stvarati u pubertetu, najviše se proizvodi u zrelom dobu i prestaje sa !spušta se pri ejakulaciji u obliku sluzavovodenastog sekreta boje s muškim spolnim stanicamaspermijima, i ima konzistenciju vrhnja ili mlijeka. ejakulirane sperme ovisi od uzrasta, tjelesne težine, rase, individualnih osobina, spolnog režima, ishrane, njege, držanja, spolne nadraženosti i vještine uzimanja.
Mljekarski list 5/2002.
Svrha ocjene ejakulata je da ustanovimo je li prikladan za duboko smrzavanje odnosno za umjetno osjemenjivanje.
Neposredno iza dobivanja ejakulata umjetnom vaginom vrši se sanitarni pregled (ocjena makroskopski i mikroskopski pregled. Makroskopskim pregledom ocjenjuje se boja, konzistencija, masovno valovito gibanje i miris ejakulata.
- ejakulata se volumetrijski u graduiranom volumen ejakulata bika iznosi od 5-7 ml, u ovna i jarca 1-2 ml, pastuha 120 ml, u nerasta 250 ml, a u pasa ovisi o pasmini, odnosno pa je u pasa a u manjih manji (od 1-25 ml.)
- Osnovna boja ejakulata u svih je životinja bijela ali se mijenja ovisno o što je ejakulat boja se mijenja prema dok rijetki ejakulati imaju vodenastu ili boju. Kod bikova, zbog velike koncentracije spermij?, boja ejakulata je (boja slonove kosti). Ako boja ejakulata odstupa od normale zbog primjesa (krv, gnoj, urin, prljavština, pigmenti, upale gonada) takva sperma se odbacuje.
- Konzistencija ejakulata bika, ovna, jarca je konzistencija vrhnja a kod nerasta i pastuha ima konzistenciju mlijeka.
- Miris ejakulata je s obzirom na vrstu životinje, smatra se da ima miris po kestenu, ali ako se dobiva umjetne vagine ima miris po gumi.
- Masovno kretanje spermalne mase u obliku vrenja vidljivo je prostim okom u svježe uzetom ejakulatu bika i dokaz je vitalnosti sperme.
- Ocjena pH ejakulata vrši se neposredno poslije makroskopske ocjene, a važna je jer kod brzo dolazi do nakupljanja kiseline i
ugibanja spermija. Kod bika iznosi od 6,2-6,8; ovan i jarac 6,2-7, pastuh 6,8-7,5 , nerast 6,4-7,4, pas 6,06,8.
Mikroskopska pretraga je najvažnija kontrola i valjanosti sperme. Njome ocjenjujemo gibljivost ili motilitet spermija. Progresivna pokretljivost spermija osnovni je kriterij za procjenu oplodne sposobnosti i valjanosti sperme za umjetno osjemenjivanje.U kvalitetnom svježe uzetom ejakulatu ima 70 - 95% progresivno pokretljivih spermija. Ejakulati ispod 70% progresivno pokretljivih spermija ne uzimaju se za osjemenjivanje (odbacuju se). Kretanje u mjestu, krugu ili vijugave su patološki oblici kretanja spermija, a da su predznaci smrti, takva se sperma odbacuje.
Ocjenjuje se i masovno gibanjevihorenje sperrnija.
spermija - koncentracija spermija je važan kriterij za procjenu i fertilne sposobnosti sperme'. Na osnovi koncentracije sperrnija se stupanj ejakulata i broj doza za osjemenjivanje. Gusta sperma bika ima 1,0 do 2,0 milijarde sperrnija u 1 ml, ovna 2-5 milijardi u 1 ml, a sperma nerasta 0,2-0,3 milijarde sperrnija u ml, pastuha 0,1-0,3 rnilj., a u psa 0,1-0,2 milijarde u 1 ml sperme. broja sperrnija vrši se spektrofotometrom koji automatski
ejakulata i daje vrlo podatke o njegovoj
Rijetka sperma s koncentracijom manjom od 0,5 milijardi u ml se odbacuje.
Podaci o sperme, proizvedenom broju doza te zdravlju i ponašanju bika prate se redovito i pohranjuju u pa se mogu dobiti za svakog bika od ulaska u Centar do Za svakog bika vrši se kontrola patoloških oblika spermija; broj patoloških ne smije biti od 20%. Nakon ocjene, sperma se specijalnim za spermu bika, te se konzervira u pajete koje sadržavaju 0,25 ml razrisperme (MINI PAJETE) ili 0,50 ml razrisperme (MIDI PAJETE), a svaka pajeta sadrži 20-30 milijuna spermija. Proces dubokog smrzavanja ide postepeno od +4°C - 7h (period akvilibracije), -100°C - 8 minuta, te poslije ide na dušik na -196°C.
Prva kontrola duboko smrznutog sjemena vrši se 24 h nakon smrzavanja. Ocjenjujemo progresivnu pokretljivost spermija, ·a u dozi mora biti najmanje 50% progresivno pokretljivih spermija (oko 15-20 milijuna). kontrola je tri tjedna nakon smrzavanja te prije odlaska na teren.
Osim ovih kontrola redovito se vrši bakteriološka i mikrološka pretraga duboko smrznute sperme te i sastojaka za
DISTRIBUCIJASPERMEBIKOVAPOŽUPANIJAMA
Centar za reprodukciju u Hrvatske
E distribuira sperme bikova gotovo u ..l Hrvatskoj. Zbog lakšeg obilaska cijelo smo podijehli u devet cjelina koje se uvijek -t5 ne slažu s granicama županija. Te cjeline ro nazvali smo krugovi. pojedine .§ veterinarske stanice s ambulantama te privatne ambulante ili stanice.
S I. krug - Gastrebarsko, Ozalj, Duga Resa, Karlovac, c Remetinec, Velika Gorica) f Il. krug - (Samobor, Donja Stubica, Pregrada, --.
Ili. krug - Bjelovar, Virovitica, O: IV. krug - (Sesvete, Oborovo, Dugo Selo, Vrbovec, Križevci, Koprivnica)
V. krug - Kutina, Garešnica, Veliki Zdenci, Daruvar, Pakrac, Novska )
VI. krug • tSisak, Hrv.Kostajnica, Petrinja, Glina, Gvozd)
VII. krug - (Ludbreg, Ivanec, Novi Marof)
Lika i Dalmacija
Istra
Kada mladi bik u Centar prvo ide u test osjemenjivanja. broj doza mladog bika distribuira se po terenu prema rasporedu koji je odredio Hrvatski selekcijski centar. To je uglavnom manji broj doza (od 20 - 50 doza po vet. stanicama). Prvi test koji bik dobije je test na meso i onda ga rasna teren. Jedan bik na terenu može biti gotovo dvije godine. Može i više ali godine treba voditi da ne na svoje Na pojedinom terenu su najmanje dva bika. Odabir bika je vrlo u suradnji s selekcijskom službom ili nekom udrugom Zbog napretka u uzgoju simentalskog goveda vrlo je važno držati se uzgojnog programa, kojega su se dužni pridržavati i veterinari na terenu. Nakon najviše dvije godine bik na terenu se mijenja. Dajemo ga na gdje još nije bio, a na njegovo mjesto dolazi neki novi bik. S obzirom da Centar ne raspolaže s dovoljnim brojem testiranih bikova, a i za test na mlijeko treba broj bika, mora se distribuirati i broj doza netestiranog bika. Obilazak terena ponavlja se svaka tri tjedna. O
Mije/carski[i,st 5/2002.
(9J®WffiM~~IB®~@®~ITWW~mo/LQJ
Piše: doc. dr. se. Zoran
Obnovu osnovnog stada treba unaprijed planirati i izabrati sukladan proizvodnim
Vijek iskorištenja muznih kra~a u _našim ob~teljskim gospodarstvima se razlikuje ovisno o v_ehi pasminskom sastavu osnovnog. sta?.~, tip~ gospodarstva, posjeda, te orgaru~cip r~da i tehnologiji proizvodnje. U gospodarstvima koja se bave govedarstvom ~ao sp?red~om gr~n?m poljoprivrede ili posjeduju manp ?roJ grla pnmJ~tno je dulji vijek iskorištenja muznih ~ava. 1'.osebic~ se to odnosi na gospodarstva s man11m pos1edom 1 starijom dobi gospodara. U takvim g~spo~ars~v~a nerijetka su krave starije od 19 god~ simentalske pasmine). Osnovru motiv za zam1enu krava u pravilu nije slabija koja je redovito i manja od -~ehn~~oškog potencijala, njihova jalovost. Slabija ~Je~ se opravdava lošijim u~rjeti~a d~nJa i nepravilnom ishranom, a ukupru prmzvodru rezultat se mjeri redovitom i prodajnom teleta. Gospodarstva koja imaju osnovno stado i su uglavnom na proizvodnju i prodaju mlijeka redovitije prate muznost svakog grla u stadu, te obnavljaju stado nakon vijeka iskorištenja (prosjek u istraživanim gospodarstvima 6-8 godina), odnosno ~im ustanov~ smanjenje proizvodnje mlijeka. Neki pokazate!Ji dobi i proizvodnje mlijeka u oda?ranih 18 gospodarstava Panonske regije prikazani su u tablici. (Tablica1.}
Kako gospodarstva ne vode evide~~iju, muznost se odnosi na ukupno namuženo mlijeko
(prodana i utrošeno) s~~? grla! pri .!emu nis~ proizvedene kolicme koje posise telad. P~ prihoda po kravi korištena je prodajna cijena mlijeka od 2 86 kuna po litri. Iako postoje odstupanja u p~odajnim cijenama teladi i krava, je napravljen prem~ ~ros1ec1?:1111o~upnim cijenama teladi i vnjednostima krava u nas. Otkupna cijena mlijeka i teladi je za sve tipove gospodarstva ~zj~?na~ena 2,?og usporedivosti podataka. U praksi ruje bilo vec~ ~dst~panja cijena. Zbog razlika u prodaJnOJ vn1ednosti krava pri zabilježene su stvarne, cijene. cijena teleta je 2.730 kuna (21,00 kn x 130 kg), a krave ovisno o dobi, masi i proizvodnom stanju od 3.290 do 3.650 kuna.
Za anketirane tipove gospodarstva su tako ukupni prihodi od 81,7 ci.o~02,8_tisu~a kuna po kravi u razdoblju iskonšten1a (7-8 god.). Kako su odstupanja vrijednosti prodane teladi i vrijednosti krave relativno mala, utjecaj na razlike ukupnih prihoda ima godišnja proizvodnja mlijeka. (Grafikon1.}
Za anketirana gospodarstva su prema metodologiji objavljenoj u ovom br. 2/98. (Ekonomika proizvodnje mlijeka obit~j~k?m _gos~~ darstvu, Z. pros1ecll:1priho?i i troškovi proizvodnje po jednom grlu. Svi podaci su dobiveni na temelju specijalizirane ankete, jer ispitivana gospodarstva ne vode knjigovodstvenu evidenciju.
godišnji prihodi su od 9.87~ do 13.440 kn po muznoj kravi. troškovi bez amortizacije su od 4.986 do 6.251 ~' financijski rezultat od 4.884 do ?.18~-kn. troškovi s amortizac11e (objekata, opreme za goveda, te muznih grla) su od 6.311 do 8.335 kn po kravi, a dobitak od 829 do 2.375 kn.
Brojgrla Dobmuznihkravagod. Tip Broj iskorištenje gospodarstvagospodarstava posjeda ukupno pogospod.MinimalnoMaksimalno Prosjek muznostlit. god.
Grafikon 1.· Struktura prihoda p~ kravi u vijeku iskorišten;a
I
Vlastitaanketa r•Mli}eko- vrijednost I
Tablica 2: prihoda i troškova proizvodnje u
iz državnog te kreditiranjem "velike" mljekare i poslovne banke. U troškove vlastitog uzgoja su dvogodišnji troškovi materijala i rada, te amortizacije i osiguranja. Sveukupni troškovi uzgoja su 14.586 kn. Prema Zakonu o poticajima u poljoprivredi i ribarstvu, poticajna sredstva za rasplodni podmladak su 1.480 kn. Neto troškovi uzgoja junice na gospodarstvu su oko 13.106 kn. troškove proizvodnje vlastite hrane iz kojih je vlastiti rad, te vlastiti rad i amortizaciju poljoprivrednih objekata, stvarni izdaci gospodarstva u uzgoju junice bez državne premije su oko 8.520 kn. Kad se premija za rasplodni podmladak neto izdaci uzgoja su 7.040 kn. U daljnjem tekstu se oblik vlastitog uzgoja bez poticajne naknade naziva "Vlastiti uzgoj I". Oblik obnove stada "Vlastiti uzgoj II" je s poticajnom naknadom koja umanjuje troškove uzgoja za 1.480 kn.
Nabavna cijena i uvjeti nabave grla korištenjem poticajnih sredstava za kreditiranje razvitka i obnove poljoprivrede su na temelju Pravilnika o kreditiranju razvitka poljoprivrede. Kamatna stopa je 6%, razdoblje 3 godine, a ukupna otplata 6 godina (3+3). (Tablica 3.)
Tablica 3: troškova vlastitog uzgoja muzne krave
Pretpostavljena obnova (remont) osnovnog stada je u obiteljskim gospodarstvima 20% godišnje. Prema nabavnim cijenama muznih krava u nas od 12.000 kn su troškovi godišnjeg remonta za odabrane tipove gospodarstva. Za prva dva tipa gospodarstva, koja su u nas, pretpostavljeni troškovi godišnje obnove stada su 6.325 i 14.260 kn. Za gospodarstva s 10 proizvodnih grla ovi su troškovi oko 21.620 kn, a za farmu s 20 grla oko 33.350 kn. Naravno, izdaci u novcu su za obnovu iz vlastitog uzgoja manji jer nema stvarnih amortizacije i vlastitog rada. Gospodarstva s manjim osnovnim stadom obnavljaju osnovno stado iz vlastitog podmlatka. U gospodarstvima s brojem grla osim vlastitog uzgoja podmlatka koriste se oblici kupnje muznih krava. Za ocjenu troškova nabavke i dobiti od nabavljenog grla su odnosi vl~stitog uzgoja podmlatka, nabavka kreditom MPS (sredstva s posebnog
Izvor: Vlastitaarrl!tta
Kreditni uvjeti mljekare su na temelju zahtjeva "velikih" mljekara u nas. Kamata je u prodajnu cijenu, razdoblje je 1 godina, a ukupno vrijeme otplate 4 godine (1+3).
uvjeti kredita poslovne banke su: kamatna stopa 10%, razdoblje 1 godina, ukupno vrijeme otplate 6 godina (1+5).
Osnovna cijena po grlu predstavlja njegovu tržišnu cijenu kod Pri vlastitom uzgoju
Mlfekarski list 5/2002.
su, kako je navedeno, izdaci manji od stvarnih troškova. U tablici 4. osnovna cijena se odnosi na ukupne troškove uzgoja. U obiteljskim gospodarstvima se, za razliku od registriranih poljoprivrednih obrta ili društava u poljoprivredi, ne prikazuju i ne troškovi vlastitog rada, te otpisa osnovnih sredstava. Tako se u daljnjem razmatranju i ocjeni ekonomske efikasnosti nabavke grla koriste izdaci - bez i s poticajnom naknadom. ([ ablica 4.)
Tablica 4: Troškovi razlilitih nabave muzne krave
Nabava muzne krave je, izdatke, za 17,5% skuplja u vlastitom uzgoju junica. S ekonomskog stajališta je što se korištenjem kredita odmah dobiva proizvodno grlo, a vlastiti uzgoj podrazumijeva dvogodišnje ulaganje bez prihoda. U istom razdoblju je prihod od muzne krave oko 11.500 kn, a dobitak do 1.500 kn.
Ipak, korištenjem kredita se u investitoru od 14.750 do 17.696 kuna po kravi, što je od 73% do 107% više od. cijene svih troškova vlastitog uzgoja.
Prema podacima u grafikonu 2 vidljiva su
Grafikon 2: Troškovi nabave grla izraženi u litrama prodanog mlijeka
nima i troškovima obnove osnovnog stada dobiveni su proizvodni rezultati, te razina efikasnosti koju treba ostvariti za ekonomski opravdanu obnovu grla u 6 godina njenog iskorištenja ili otplate kredita. Prihodi su sadašnjom po kravi u tipu gospodarstva III. koji predstavljaju bolje u našim prilikama. Troškovima proizvodnje mlijeka dodana je 1/6 cijene grla i godišnji troškovi kredita.
Prema podacima iz tablice 5. može se da obiteljska gospodarstva tipova I., II., i III. u našim uvjetima mogu ekonomski efikasno obnavljati osnovno stado vlastitim uzgojem podrnlatka. Tijekom vijeka iskorištenja može se akumulirati dobitak za nabavu još jednog grla. Dakle, osim zamjene amortiziranog grla je postupno i vrlo sporo osnovnog stada.
Bez obzira na deklarirane povoljne uvjete poljoprivrednih kredita, oni su još uvijek ekonomodstupanja potrebnih litara mlijeka za troškove "nabave" steone junice. U vlastitom uzgoju izdaci za "proizvodnju" steone junice odgovaraju vrijednosti oko 2.760, odnosno 3.340 litara prodanog mlijeka. Pri proraukupnih troškova radi se o od 5.100-5.700 litara prodanog mlijeka, a pri nabavama korištenjem kredita troškovi nabave steone junice odgovaraju prodanim koli5.800-6.700 litara
mlijeka.
Prema podacima o troškovima proizvodnje i mlijeka po kravi odabran.ih tipova gospodarstava, te navedenim
Mljeknrski list 5/2002.
Tablica5: Trošleovinabavegrla i proizvodnjemlijeka,tegodišnjiprihod,i dohodaku šestogodišnjemrazdoblju
Vlastiti uzgoj I.
Vlastiti uzgoj li.
Kredit MPŠ
Kredit mljekare
Bankovni kredit
OPIS/ Godina
Nabavna cijena
Troškovi proizvodnje
Obveze po kreditu
Godišnji prihodi
Razlika prihoda i troškova
Nabavna cijena
Troškovi
Obveze po kreditu
Godišnji prihodi
Razlika prihoda i troškova
Nabavna cijena
Troškovi
Obveze po kreditu
Godišnji prihodi
Razlika prihoda i troškova
Nabavna cijena
Troškovi
Obveze po kreditu
Godišnji prihodi
Razlika prihoda i troškova
Nabavna cijena
Troškovi
Obveze po kreditu
Godišnji prihodi
Razlika prihoda i troškova
ski neisplativi dijelu naših obiteljskih gospodarstava. U uvjetima nabave grla korištenjem kredita potrebno je muznost i smanjiti proizvodnu cijenu mlijeka. U protivnom gospodarstva posluju s gubitkom, odnosno na vlastitog rada i amortizacije. Prema sadašnjim uvjetima kreditiranja nabave osnovnog stada u nas, relativno najpovoljniji izražen šestogodiš-
njom akumulacijom je korištenje kredita "velikih" mljekara. Otplata kredita se obavlja otkupom mlijeka. Obiteljskim gospodarstvima je ovaj donekle "bezbolniji", jer ne gotovim novcem do kojeg se u poljoprivrednom gospodarstvu uvijek teže dolazi. Isto tako, ponekad cijenu vlastitog rada, gospodari kako je ovaj najisplativiji.
STRATEŠKAOPREDJEWENJA U ~(Q)JtlB
Piše: dr. se. Petar nastavak5.
Intenzifikacija proizvodnje mlijeka u EU i stanje u Hrvatskoj
Modeli agrarnih mjera primjenjivani u EU u okviru agrarne politike bili su kontinuirani, a pratila ih je politika subvencija i veoma razvijenih zakonodavnih rješenja. Razvijenost gospodarstva zemalja je izdvajanja velikih financijskih sredstava za restrukturiranje i poticanje razvoja poljoprivredne proizvodnje. Mjerama intezifikacije razvoja ostvaruje se konkuretna proizvodnja agramog proizvoda te su realizirani i planirani ciljevi agrarne politike (samodostatnost, kvaliteta proizvoda, produktivnost, razvoj agrarne infrastrukture te razvijenost ruralnih
Razvoj proizvodnje mlijeka u EU je primjer efikasnog djelovanja cjelokupnog sustava agrarne politike s kojim farmeri, mlijeka, nisu uvijek bili suglasni i zadovoljni. Osobito su bile masovne i oštre reakcije farmera pri nacionalnih proizvodnih kvota za mlijeko kao i pri raspodjeli godišnjih kvota. se polemike vode oko globalnih odluka i promjena prava s drugim rješenjima koje • V • d d š "ih. . . utJecu na ruvo osa a nJ prava ostvanvan1a oblika subvencija i
Svi pokazatelji proizvodnje mlijeka zemalja u EU iskazuju visoku, iznad produktivnost i razvijenost proizvodnje mlijeka. Hrvatska sada ne može donositi odluke i mjere agrarne politike koje ne odgovaraju stanju i stupnju razvijenosti proizvodnje mlijeka i koje dati pozitivne efekte u razvoju i ove proizvodnje. posjeda u EU iznosi 18,4
hektara, a u Hrvatskoj 2,80 hektara. farme u EU drže 23 krave, a u Hrvatskoj samo oko 2,80. Godišnja isporuka mlijeka u EU po jednom farmeru iznosi 120.320litara mlijeka, a u Hrvatskoj je isporuka po jednom obiteljskom gospodarstvu svega 5.606 litara mlijeka. U EU farmer godišnje proda po jednoj kravi 5.135 litara mlijeka, a u Hrvatskoj svega 1.473 litre mlijeka.
Proizvodnja mlijeka u bivšim državama i Hrvatskoj
U analizama položaja agrara se iznose usporedbe s najrazvijenijim zemljama iz i velike razlike u nivou produktivnosti i razvijenosti grane poljoprivredne proizvodnje. Nije realno postavljati ciljeve i planirati proizvodnju prema industrijskim najrazvijenijim i razvijenim zemljama, prema srednje razvijenim i zemljama u tranziciji.
Države nastale raspadom bivših zemalja, koje su konstituirane kao samostalne države, daju realnije odnose u proizvodnji mlijeka u usporedbi sa stanjem u Hrvatskoj. (Tablica2.)
Države nastale iz bivšeg sustava u prvoj su grupi kandidata za prijem u u Evropsku uniju te ih možemo promatrati kao nama
Tablica 1: govedarstvo EU-15 i Hrvatske
Tablica 2: Proizvodnja mlijeka u državama bivšeg sustava i u Hrvatskoj
zemljama. Slovenija je u proizvodnji mlijeka uglavnom ostvarila zahtjeve EU, je promijenila strukturu proizvodnje, smanjila broj mlijeka na ukupno 18.000 s kapacitetom od 11 krava, ostvaruje suficit mlijeka, a 85% prodanog mlijeka odgovara standardima za zdravstveno higijensku kvalitetu mlijeka. Ovi rezultati ostvareni su na razini poluintenzivne proizvodnje s godišnjom proizvodnjom po kravi od 3.212 litara i prodaji 2.217 litara/krava te ukupnom godišnjom isporukom mlijeka (po jednom farmeru) od 24.888 litara.
Druge države nastale iz bivše Jugoslavije (Makedonija, Bosna i Hercegovina, Srbija) minimalno zaostaju po proizvodnji mlijeka u odnosu na Hrvatsku. prednost ima Hrvatska u boljoj organizaciji tržišta i otkupa mlijeka. Posebno su po visokoj proizvodnji mlijeka (proizvodnja §.532 lit./krava, prodaja 4.410 litara/krava), Ceška (proizvodnja 5.413 litara/krava, prodaja 4.477 lit./krava) i (proizvodnja 4.467 lit./krava, prodaja 3.780 lit./krava). Kod ovih je zemalja u vrijeme socijalizma poljoprivredno zemljište nacionalizirana i osnovani su poljoprivredni kombinati i poljoprivredne zadruge s zemljišnim kompleksima. Poljoprivredno zemljište nakon konstituiranja novih država uglavnom nije privatizirana i dalje je ostalo u državnom vlasništvu u funkciji poljoprivredne i proizvodnje u kombinatima i zadrugama. Visoka produktivnost u proizvodnji mlijeka ostvaruje se na specijaliziranim farmama proizvodnih kapaciteta i broja krava
U Estoniji, Latviji i Litvi je razvijena proizvodnja mlijeka, tržnost i prodaja mlijeka su manji nego u i
Cijene sirovog mlijeka U Hrvatskoj mlijeka iskazuje nezadovoljstvo svojim ekonomskim i socijalnim položajem koji je uvjetovan problemima (nerazvijena proizvodnja, mali zemljišni posjed i proizvodni kapaciteti, niska produktivnost u proizvodnji mlijeka, skupa proizvodnja, visoka cijena kapitala). stanja u proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj ne analiziraju se niti uvažavaju komparativni ekonomski proizvodni pokazatelji u proizvodnji mlijeka s razvijenijim zemljama, se svi problemi usmjeravaju na pitanje otkupnih cijena mlijeka. Naglašava se ponašanje mljekarske industrije kao i politika cijena koja ide na štetu jer su prodajne cijene mlijeka niže nego na evropskom tržištu.
U EU su niz godina stabilizirane prodajne cijene sirovog kravljeg mlijeka, a je govedarstvo u vrhu svjetske proizvodnje i kvalitete mlijeka. postoje male razlike u godišnjim prodajnim cijenama sirovog mlijeka. Prije nego što je profunkcionirala VEvropska monetarna unija (Engleska, Danska, Svedska nisu pristupile u EMU), prethodno su za pojedine nacionalne valute zemalja fiksni valutni prema euru, te se sada i prodajne cijene sirovom mlijeku jedinstvena iskazuju u eurima.
Komercijalna kvaliteta sirovog mlijeka važan je faktor koji na formiranje prodajne cijene mlijeka, te u EU farmeri postižu vrlo visoku kvalitetu. Po higijensko zdravstvenim standardima preko 90% prodanog mlijeka ispunjava uvjete za I. ekstra klasu i I. klasu. Pored navedenih elemenata o zdravstvenoj ispravnosti i kvaliteti mlijeka je i fizikalno kemijski sastav po kojemu je mlijeko visoke kvalitete s sadržajem masti od 4, 10% i 3,30 % ukupnih U formiranju cijena sadržaj masti ima vrijednosna manji utjecaj u odnosu na sadržaj
U cijene mlijeka mast se vrednuje sa 44% a s 56%. I Republika Slovenija primjenjuje ovaj sustav cijene mlijeka (vrijednost masti 46%, 54%).
Na temelju kalkulacija proizvodnje mlijeka i -uvjeta tržišta Evropska unija propisuje planirane - ciljane cijene za sirovo mlijeko, a i ona je u paritetnim odnosima sa cijenama
nivo cijena u EU, gdje postoji suficit sirovog mlijeka, nije primjeren našim uvjetima nerazvijene i nedostatne proizvodnje mlijeka. Svaka zemlja propisuje uvjete i formiranja prodajnih cijena mlijeka te su sada i u Hrvatskoj ispunjeni neki uvjeti za primjenu ove zakonske regulative EU. Nakon što bude stavljen u funkciju, laboratorij za ispitivanje kvalitete mlijeka u Križevcima primjena Pravilnika o kvaliteti svježeg sirovog mlijeka.
Sukladno obvezama iz Zakona o poljoprivredi, Vlada mora propisati cijene za mlijeko (ciljana, minimalna cijena). U Hrvatskoj su otkupne cijene mlijeka, i iznose poticaja, više od cijena u EU i one nisu rezultat produktivnosti i kvalitete mlijeka, su uvjetovane socijalnim stanjem i utjecajem deficita u ponudi mlijeka. Za sada se cijena mlijeka pretežno forrn.ira na osnovi sadržaja masti i nekih fizikalnih parametara.
Prema raspoloživim podacima i analizama, u našim uvjetima za rentabilnu proizvodnju mlijeka potreban je kapacitet od 10 krava i godišnja isporuka od 3.000 litara mlijeka-krava.
U Hrvatskoj ima svega cca 2.000 obiteljskih gospodarstava sa više od 10 krava.
Okolnosti i stanje u proizvodnji i na tržištu mlijeka u Hrvatskoj na nivo nabavnih cijena koje mljekare za kupljena mlijeko. U nabavnu cijenu mlijeka je ukupna otkupna cijena koju mljekare proizvote dodatni troškovi za sabiranje, transport i kontrolu kvalitete mlijeka. Sada je nabavna cijena mlijeka, koje mljekare u Hrvatskoj, uglavnom na nivou nabavnih cijena mlijeka u EU. U Evropskoj uniji snose troškove transporta i ispitivanja kvalitete, pa je nabavna cijena mlijeka jednaka neto prodajnoj cijeni. U Hrvatskoj navedene troškove snose mljekare. Ukoliko bi se kod nas mijenjali i smanjivali iznosi poticaja za mlijeko ili primijenile uzance o formiranja cijena (franco mljekara kao u EU), tada bi se prodajne cijene mlijeka smanjile.
Može se postaviti pitanje da li u formiranju prodajnih cijena mlijeku dolaze do izražaja 24
ekonomske zakonitosti tržišta i to u uv1et1ma nedovoljne proizvodnje mlijeka ili suficita uz djelovanje oblika državnih subvencija u primarnoj proizvodnji mlijeka?
U uvjetima viškova mlijeka, mjerama agrarne politike i politikom subvencija, pod kontrolom su cjenovni odnosi. Tako su mlijeka, a zbog utjecaja viškova mlijeka od nosti pada cijena i to sustavom propisanih minimalnih i zaštitnih cijena mlijeka.
U uvjetima nedostatka mlijeka na tržištu postoje za formiranje otkupnih cijena mlijeka. U ovim okolnostima treba djelovati mehanizam reguliranja cijena mlijeka jer moraju postojati uravnoteženi cjenovni odnosi izprimarne proizvodnje, prehrambene industrije i maloprodajnih cijena proizvoda. Nerealnom politikom cijena, koje nisu rezultat gospodarskih kriterija, remete se tržni odnosi i slabi konkurentska sposobnost
Do formiranja cijena agrarnih proizvoda, pa tako i mlijeka, na višoj razini od tržno objektivnih dolazi i do pritiska poljoprivrednih uvjetovanog njihovim nepovoljnim ekonomskim položajem nastalim u uvjetima restrukturiranja poljoprivrede, niske produktivnosti, razvoja i izlaganja uvjetima tržnog poslovanja.
U utjecaj na niže prodajne cijene mlijeka· ima· državna ekonomska i socijalna politika radi niskog standarda stanovništva putem kontroliranih cijena osnovnih prehrambenih proizvoda. prodajne cijene mlijeka u EU i cijene u državama nastalih iz sustava nije objektivno komparirati bez konkretnih podataka o nivou subvencija ili direktnih na nivou ukupnog agrara, posebno nivo subvencija u proizvodnji mlijeka, stope PDV u poljoprivredi i za hranu i inpute za poljoprivrednu proizvodnju, cijene kapitala i dr.
U toku procesa prilagodbe i približavanja Evropskoj uniji moraju nivo produktivnosti u gospodarstvu i u poljoprivredi kako bi se mogle izložiti djelovanju i internog tržišta Unije. U vezi navedenih kriterija, EU ne uvažava niže cijene agrarnih proizvoda (dio zemalja iz bivšeg socijasustava) koje nisu rezultat produktivnosti proizvodnje i kvalitete proizvoda, su rezultat administrativnog reguliranja. Ovo je jer bi se u ovom pojavila eventualna konkurencija na tržištu EU s nižim cijenama proizvoda koji su i niže kvalitete. Više cijene od svjetskih ne tržište i konkurencija.
Mlfekarski list 5/2002.
MLIJEKORASTENAPOLJU,
PRAKSA I ISKUSTVA
RAZMIŠL.JAN.JA
I PRIJEDLOZI
Naš moto za svibanj
Hrvatska ima svoje dane travnjaka - Zelena hrvatska kao zelena Nizozemska Nepregledni zasijani travnjaci i pašnjaci Hrvatska s 1,000.000 krava Hrvatska izvozi proizvode, meso i junice Hrvatska selekcija, hrvatska genetika - Hrvatska nauka, tehnologija i praksa
Da li je to je! Sve je ako imaš jaku volju, stvoriš viziju i doneseš odluku.
Ako imaš nacionalnog ponosa i dostojanstva, ako voliš svoju zemlju i svoj narod.
Nizozemci su od i mora napravili plodna polja.
Kada su došli na ideju i stvorili viziju da pregrade more sa 30 kilometara dugim nasipom, ispumpaju vodu preko nasipa da bi isušili morsko dno i došli do zemlje, su se sa strašno velikim problemom. pregraditi more u dužini od 30 kilometara kada u Nizozemskoj nema kamena.
Nakon nekog vremena netko se sjetio - «pa mi ~amo brodove a u Norveškoj i Svedskoj ima kamenja koliko voliš».
Brodovima su išli do Norveške i Švedske, kupovali i kopali kamenje, tovarili na brodove, vozili do Nizozemske, sipali u more i graditi nasip dug 30 kilometara preko kojeg danas ide autoput.
Mljekarski list 5/2002.
Piše:mr. se.
A mi u Hrvatskoj nismo kadri napraviti godišnje ni 500 lauf štala za 25 do 40 krava, a istovremeno se guramo i na silu želimo otvoreno europsko tržište, tamo gdje hektar zemlje na kojem pasu krave košta od 30.000 do 100.000 nekadašnjih DM.
Ti isti Nizozemci koji su od i morskog dna napravili plodne pašnjake na kojima raste trava i pasu krave nekada su imali manje krava i manje svinja od Hrvatske. Danas oni imaju gotovo 2,000.000 krava a mi svega oko 250.000.
Nizozemska je nekada imala manje stanovništva od Hrvatske. Danas Nizozemaca svih rasa i vjera ima 16 milijuna i umjesto da oni uvoze mlijeko iz Hrvatske, Hrvatska uvozi mlijeko u prahu iz Nizozemske, a svježe mlijeko svakodnevno iz Slovenije i Austrije.
Na nekadašnjem morskom dnu Nizozemci proizvode mlijeko i uzgajaju junice te ih prodaju Hrvatskoj. Da ne spominjem lu,!<i mrkvu i tulipane. Cudan neki narod ti Nizozemci, zar ne?
Mi koji imamo dobru zemlju i dobru klimu danas nemamo ni poštenih vlastitih junica, nego smo ih prisiljeni kupovati u skoj, Sloveniji, Austriji, i Nizozemskoj.
Imamo zemlje koliko voliš, a uvozimo mlijeko i junice!!!
I što da kaže ?
Sjed~, i umri od srama.
Sto bi bilo kada bi mi morali brodovima po kamenje, ciglu i daske u neke druge zemlje, ne da pravimo nasip, nego da gradimo štale u kojima držati krave i proizvoditi mlijeko i uzgajati junice.
Nažalost dešava se da i daske uvozimo a firme iz i Austrije grade i projektiraju štale u Hrvatskoj.
Pa kakvi smo mi to ljudi. Nizozemska, u pola manja od Hrvatske hrani gotovo 16 milijuna stanovnika. 2001. godine izvezla je poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 30 milijardi dolara.
Osobno mi se da kod njih nema filozofije «ja bi malo radio, a puno zaradio.
Zamislite da Nizozemci «Strategiju razvoja» svoje poljoprivrede od Talijana ili nekih drugih narodnih kao što se desilo s našom Prvom Strategijom.
Da umreš od srama. Da se živ zakopaš u zemlju od sramote. Zamislite što bi se desilo u Nizozemskoj da se Druga, Nova Strategija razvoja poljoprivrede, da je izrade i da se na kraju ispostavi da ne valja. Kod nas se zakljucilo da naša Drug,a Strategija na valja.
Sto sada ?
Ništa, hapiti se posla i izmijeniti ono što ne valja.
Ali, to ne mogu mijenjati oni isti koji to odmah nisu napravili kako
treba. Ima u Hrvatskoj još Da su Nizozemci tako i to dobrih radili svoj nasip preko mora kao koji to znaju. što mi radimo naše Strategije i Nama su potrebni oni bi uvozili mlijeko i kupovali s dobrom vizijom i praksom junice po svijetu. življenja i rada sa seljacima, I tako, nizozemski znalci problematike življenja i u Hrvatsku, u Porada hrvatskog seljaka, koji dravinu, kolijevku našeg procjenjuju . da je neophodno travnjaštva i ne mogu se seljake preko marvogojskih kako ovdje udruga u programe dobro raste trava. Tek je razvoja hrvatskog govedarstva i u ožujak a visina trave je sistem o tim 35 do 50 cm. U travnju se programima, kao što je u svim kosi prvi otkos. U svihrazvijenim zemljama. nju drugi otkos, a oni u Nažalost, pobijedila je opcija Nizozemskoj tek prvi sredikoji su mislili da nom svibnja. znaju, a narod kaže da je velika Nismo mi puno bolji razlika «znati» i «misliti njaci od njih, jedino smo puno da znaš». Hrvatski seljaci - južnije i kod nas ranije dolazi mlijeka stavljeni su i duži dan, a u jesen na periferiju bilo kakvog odlu- kod nas opet dan puno duže O njihovoj sudbini i traje. U Hrvatskoj trava raste programima razvoja su od i ožujka pa oni koji su se držali podalje od sve do studenoga. U Nizokrava i kravljega repa. zemskoj koja je sjeverna zemlja
Zbog toga Hrvatska danas trava tek raste od polovice uvozi mlijeko, meso, ras- travnja do polovice rujna i oni plodnu stoku i kupuje telad skinu S otkosa, svakih 30 dana po Poljskoj, Madar- jedan otkos. skoj, Ukrajini i Rumunjskoj. Zemlje koje su još
I to je jedan od razloga sjevernije Nizozemske, propasti hrvatske poljoprivrede. Norveška, Svedska, Finska
INFORMIRANJE
MLl}EKA
ne uvoze mlijeko i rasplodne junice.
Hrvatska na žalost da. Da pukneš od muke.
Na to što Hrvatska uvozi mlijeko i rasplodne junice ima puno utjecaja i naš odnos prema travi i travnjacima kao i pašnjacima Dalmatinskih i kamenjara (vidi naslovnu stranicu Mljekarskog lista broj 4.).
Moramo shvatiti da je trava najprofitabilnija kultura na našim poljima, jedina kultura koju možete kositi S do 7 puta, jedina kultura koja traje 2 do 4 godine a da je ne morate sijati svake godine ponovno. Trava je kultura na kojoj visoka i profitabilna proizvodnja mlijeka, mesa i uzgoja rasplodne i tovne stoke.
Hrvatska je nekada imala preko 600.000 krava. Krave su pasle na pašnjacima i gmajnima, u Lici od ranog po brdima i šumi, a od kasnog ljeta i cijelu jesen u polju.
Proizvodnja mlijeka jedina je proizvodnja u poljoprivredi koja traje cijelu godinu, svih 12 mjeseci i svaki mjesec donosi siguran dohodak.
Središnjilaboratorijzakontrolu mlijeka
Piše: mr. se. Ana
sada je u pokusnoj fazi rada
Svi radovi na adaptaciji i laboratorija, završeni su do 15. 2002., a useljenje u nove prostore 1. 2002. Tada je pokusno razdoblje rada laboratorija. Istovremeno odvijao se proces nabave opreme za laboratorij, a objavljen je i za nove zaposlenike.
ZAPOSLENICI:
U 2002. izvršenje odabir zaposlenika potrebnih za normalno odvijanje poslova u laboratoriju. Testiranjem je odabrana 18
zaposlenika, tako da sa ranije zapeslenima u HSSC-u laboratorij danas broji ukupno 21 zaposlenih. Sadašnja kvalifikacijska struktura laboratorija prikazana je u tablici.
Tablica1:Klasift"kacijskastrukturalaboratorija Kvalifikacijska struktura broj zaposlenih
- ma2istar znanosti 1
6
- nolioor., tehn. inf. 5
9
Svi zaposlenici odabrani su temeljem objavljenog i rezultata postignutih provjerom znanja i sposobnosti iz
1. 2. Strani jezici: 3. znanja: 4. Intelektualni testovi: 5. Provjera uspjeha postignutog tijekom školovanja studija: 6. Provjera dokumentacije o radnoj sposobnost: 7. Usmeni razgovori
Postupak odabira zaposlenika i zapošljavanja obavijen je prema «Proceduri o odabiru i zapošljavanju novih zaposlenika». Zaposlenici su pokusno i razdoblje u kojem su sustavne i složene edukacije krenule vrlo intenzivno_. a time i pripreme za službeno otvaranje laboratorija i rada 01.07.2002.
Organizacijska i funkcionalna shema laboratorija
INFORMIRANJE
normalno funkcioniranje laboratorija u cijelosti. U pokusnom razdoblju obavlja se kalibracija opreme. prati se rad svakog pojedinog instrumenta. stroja i a time se obavljaju i pripreme za akreditaciju u ispitni laboratorij. KORISNICI USLUGA:
Do 15.04.2002. laboratorij je uspio obaviti gotovo u cijelosti poslove na kreiranju baze podataka za mlijeka i mljekare. Završetkom ovih poslova stvoreni su uvjeti za cjelokupnog koncepta kontrole mlijeka na svim u RH. Definiran je sabirnih mjesta i mljekara bar-kodom. Laboratorij je osigurao transportna sredstva za prijevoz uzoraka, ambalažu za uzorke i time od 20.04.2002. rva do rema uzoraka sa
Obitelj Dragice i Stjepana s njihovo petero djece ima svega 11 jutara vlastite zemlje, od 3 jutra šume + 4 jutra oranica u zakupu - ukupno 12 jutara. je velika, gotovo 3 jutra i s.a ie pretvorena o p onski pašnjak, 6 pregoupo
ju ara trave, 3 i 0,5 jutra pše · a. Od L ,, u. u 1eva si~ se repica, sirak, zob + grašak te talijanski ljulj. Na istim površinama proizvode se: pšenica i krmni usjevi.
Staja - hangar, lauf staja za 20 krava, sa Obitelj - malaulaganja- dobrirezultati punim podom napravljena je 1997. godine u što je uložena samo 16.000 DM. Na gospodarstvu su te godine bile samo 2 krave. Za formiranje stada, krave i junice kupovane su vlastitim sredstvima. Sada na gospodarstvu ima 9 krava od su 3 holštajnke i 6 simentalki + 4 junice holštajn starije od 12 mjeseci. U vrhu laktacije najbolja krava doji dnevno 32 litre, a najlošija 20 litara.
Krave se od 1. travnja do studenoga nalaze na pregonskom pašnjaku, a u staji se hrane zelenom krmom.
U proizvodnju se još uvijek ide s minimalnim ulaganjima. Travnjaci se za zeleno kose 5 puta, a za sijeno idu 3 otkosa. Sjenaža se još uvijek ne slaže, niti silaža od kukuruza, silira se samo zrno.
U proteklih 5 godina vlastitim sredstvima je staja - hangar, kupljene su 4 krave i 2 junice, 2 polovna traktora, balirka za sijeno, samoutovarna prikolica i plug te pola jutra zemlje.
U 2001. godini primanja od mlijeka su se kretala od 6.000 do 10.000 kuna.
U proteklih 5 godina prodane su krave s niskom proizvodnjom mlijeka, 3 junice i 8 grla ženske teladi radi investiranja u strojeve. U staji je ostalo 5 prvotelki.
Plan razvoja: broj krava iz vlastitog uzgoja i kupiti još zemlje, a u proširenje proizvodnje do daljnjega s minimalnim vlastitim ulaganjem.
Obitelj Ivice
Kozarevac, Kloštar Podravski
Obiteljsko gospodarstvo raspolaže s 25 jutara vlastite zemlje + 13 jutara u zakupu - ukupno 38 jutara. 18 jutara zasijana engleskim ljuljem, 4,5 jutra talijanskim ljuljem, 1,5 jutro oštricom. Ukupno je pod travnjacima 24 jutra. Ostalo je za kukuruz i žito.
fond 31 krava + 6 junica + 23 junice uzrasta. Muška telad se prodaje u starosti od 10 do 15 dana.
Od 31 krave 15 je holštajnki, a 16 simentalki i austrijskog podrijetla.
28. 03. 2002. doji se 19 krava + 3 krave s mljezivnim mlijekom. Dnevna proizvodnja 470 litara mlijeka + 30 litara mljezivnog mlijeka za male + 53 litre mljezivnog mlijeka popiju ženska telad.
Ukupna dnevna proizvodnja od 21 krave izno-
si 553 litre ili dnevno po kravi 29 litara mlijeka. Tri oteljene drugotelke doje dnevno mljezivnog mlijeka 25, 27 i 31 litru. Od krava u laktaciji najbolja holštajnka dnevno doji 40, a najbolja simentalka 35 litara. Od 31 krave ni jedna u vrhu laktacije ne daje ispod 20 litara mlijeka. Ivica kao selekcioner svoga stada uvažio je upute svog poljoprivrednog savjetnika o postepenoj izmjeni stada. Najprije su sve krave sa proizvodnjom od 15 litara, zatim sve one do 20 litara, a sada granicu podiže do 25 litara u vrhu laktacije.
Ljetna ishrana travnja sa zelenom svakodnevno košenom travom i traje do studenoga.
[u;t 5/2002.
1997. godine obavljena je prva sjetva engleskih ljuljeva, se s nabavkom junica. Prestalo se tovom teladi i junadi u kooperaciji. Muška telad se prodaje u starosti od 10 do 15 dana.
U proteklih 5 godina nije prodana ni jedna junica. 1997. godine gospodarstvo imalo je svega 6 krava. Iste godine kupljena je 10 austrijskih simentalki, a 1998 još 10 holštajnki.
Tovilište je u lauf staju, trava se kosi 5 do 7 puta, papci se kravama režu 2 puta godišnje.
Kako se kretalo proizvodnje mlijeka: 1998 je 45.000 litara; 1999. isporuje 75.000 litara; 2000. je 105.000 litara; 2001. je 157.600 litara. Plan za 2002. je 180.000 i 200.000 litara. Plan razvoja: 2002. na 2003. je izgradnja lauf staje za 70 krava.
Sve je ako imaš volju, ako stvoriš viziju i doneseš odluku.
Ovo je ujedno i moja vizija razvoja proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. ::J
Rascvjetali i mirisni mjesec svibanj je Onoj kojoj od sveg srca pjevamo «Ljiljane bijeli nebeskog kraja - ljepši i draži no sunašca sjaj - mirisni cvijete maja - Kraljice neba nam daj!» To je Djevica Marija Bogorodica i Majka naša. U mjesecu svibnju po cijeloj se Hrvatskoj moli i pjeva njoj u a su zadnji dan, tj. 31. svibnja posebno po~vetili svojoj nebeskoj zaštitnici MAJCI BOZJOJ OD KAMENITIH VRATA. Netom blaženo hrvatski kardinal Franjo sveJano ju je proglasio 31. svibnja 1991. ZASTITNICOM GRADA ZAGREBA. i zazivanje Blažene Djevice Marije u Kamenitim vratima starog je datuma i nam se da je oduvijek bilo tako. Evo kako je bilo: , dr. Lelja DOBRONIC u svojoj knjizi Gornji grad-nekad i danas» izdane u Zagrebu 1967. opisuje kako su obrambeni zidovi oko bili podizani od 1242.-1266. i da su Kamenita vrata bila dio tog sistema kao ulaz u grad, a jedina su koja još i danas postoje. Za njihovo postojanje bilo je 16. kada je strah od T uraka bio ogroman pa su obnavljana i Ispred njih bio je iskopan obrambeni jarak, a iznad most. Zagreb, uglavnom od drvenih
Mljekarski list 5/2002.
Priredio:Stjepan dipl. ing.
trpio je od požara, a spominju se oni: 1645., 1674., 1706., a napose 1731., kada sveta legenda o Majci Božjoj od Kamenitih vrata. Naime, u gornjem katu Kamenitih vrata stanovala je udovica Modlar koja je posjedovala krasnu sliku Madone s djetetom nepoznatog slikara, a nastala je gotike i baroka. Sve se u stanu pretvorilo u pepeo i prah samo je ostala draga slika Majke Božje s djetetom Isusom. Slici je odmah pripisana a vlasnica je pod svodom Kamenitih vrata dala oltar gdje slika još i danas stoji. Sve se više prolaznika ali i namjernih dolaznika skupljala na molitvu i paljenje Zbog zaštite slike iskovane su 1760. željezne rešetke koje su najvrjednije djelo obrtnika Ivana KORTA iz doba rokokoa. Te godine izvršena je i cjelokupna adaptacija kamene kule, zgrada je p~krita crijepom, svod je obojen, a u kamenu nad sievernim ulazom uklesana je 1760. godina koja je i danas vidna.
Posebna odana je Majci Božjoj Kamenitoj prigodom 200-te godišnjice spomenutog pa je 1931. na glavu Marije i Djeteta nadbiskup Dr. Ante Bauer (+1937.) stavio zlatne krune s draguljima.
Na oltaru iznad Gospina lika nalazi se natpis
u svim nevoljama i protiv požara». Na zidovima oko oltara su brojne mramorne zahvalnice kako one drevne tako i najnovije. U
kojeg dijele sestre u sobici kod oltara piše: «Razni zavjeti, i neprestani plamen te svježe i prisutni štovatelji - sve je to znak da Majku Božju Kamenitih vrata Zagrepkoji ne idu u crkvu i ne vrše dužnosti, Majci Božjoj Kamenitoj u nevoljama se za Majka Božja sigurno ih jednom svojom dobrotom dovesti i do svoga sina Isusa Krista. Svakog 31. svibnja skupljaju se mnogi pred prvostolnom crkvom pa u procesiji prate sliku Trgom bana Ilicom, kom ulicom do Trga sv. Marka gdje je završna i po-
PONAVLJANJE JE MAJKA ZNANJA···-~-~--~-------------~
111 ts država
novno slike na njena mjesto pod svod Kamenitih vrata. Procesiju vodi preuzvišeni gosp. nadbiskup Mons. Josip BOZANIC uz pratnju a napose pobožnih vjernika koji pjevaju Marijanske pjesme ili mole sv. Krunicu.
Najnovija molitvica završava ovako: «Kraljicemira, moli za nas i moli s nama za mir u našoj Domovini, da kroz sve i opasnosti života sretno stignemo u radost Presvetoga Trojstva, da ga hvalimo i slavimo u sve viLeke vjekova. Amen! MAJKO BOZJA KAMENITIH VRATA, ZAŠTITNICE GRADA ZAGREBA,MOLI ZA NAS!» _J
Europske unije
Hrvatski vrh, kao i hrvatskih želi što prije u Europsku uniju kako bi se a napose gospodarski u najnaprednije zemlje Europe što nam svestrani razvoj u uvjetima mira i sigurnosti.
Zbog toga ne biti naodmet da naše vrijedne podsjetimo ili im proširimo znanje o tih 15 država koje su kako bi se boljeg poznavanja mogli s njima što brže i lakše združiti. Države ukratko opisivati abecednim redom njihova naziva na hrvatskom jeziku, ali u zagradama navesti i njihova izvorna imena što je za nas važno znati. Kao izvor za podataka služi nam «Svjetski almanah za 2000.» poznatog Fischera iz Frankfurta na Maini.
AUSTRIJA
Zemljopisni položaj
Republika Austrija se od kraja 1918. nalazi u Srednjoj Europi, na površini od 83.859 km 2 i pretežno je planinska zemlja, a Alpe i alpsko predgorje s nizom kotlina i zavala. Njena dio su Panonske nizine, a sjeverno od Dunava su brežuljkasta. rijeka Dunav dolazi sa zapada, njen pritok Inn s juga, gdje joj je i Drava granica. Mura i Leitha
Osterreich) bi; .5 1/(jdwrski /t:~t.i 2002.
teku joj na istoku. Ima mnogo lijepih jezera, a najviši vrh je Grossglockner (3.798 m) u Visokim Turama. Klima je planinska i kontinentalna. Stanovništvo
Broj stanovništva po godinama ne mijenja se znatno pa sada iznosi 8,082.819 od je stranaca 732.671 ili 9,1 % (najviše iz bivše Jugoslavije, tj. 4,2 %, a zatim iz Turske). Broj djece je u blagom padu, a onih izvan braka ima 28,8 %. U saveznih zemalja ipak je viši broj nego umrlih. Sklapanje brakova je u padu, a na 100 brakova 53,7 ih je rastavljena. Zahtjeva za azil ima najviše iz biv. Jugoslavije, zatim Iraka, Indije i Afganistana (13.805 azilantskih zatjeva, dvostruko više nego godinu prije). Mislim da Austrijanaca nije s time zadovoljna. broj stanovništva govori jezikom, zatim u postotcima (kao materinski) slijede: srpski 2 %, turski 1,5 %, hrvatski 0,8 %, sJovenski i 0,4 % te 0,2 %. Ceha po daljnjem porijeklu ima podosta, a u Hrvata ima oko 50.000. Po vjerskoj pripadnosti Austrijanci su 78 % ½atolici, 5 % protestanti, 2 % Muslimani i 1 % Zidovi. U najnovije vrijeme neslužbeno se govori da muslimana ima više nego protestanata. Nepismenih ima ispod 5 %. države
Država je parlamentarna-demokratska republika. Parlament ili Savezna skupština sastoji se od 183 zastupµika biranih na godine, a Nacionalno sastoji se od 64 Saveznog predsjednika biraju na izborima svake šeste godine. Od 1988. tu dužnost u drugom mandatu nosi Thomas KLESTIL 1932.). stral}-ke su: Social-demokratska partija A~strije (SPO), Austrijska narodna stranka (OVP), Slobodarska partija Austrije i Zelena alternativa. Država je i po nekim povijesnim tradicijama podijeljena na devet saveznih zemalja (Bundeslander) koje ovdje navesti po njihovih površina uz naziv glavnog grada. Za bolje snalaženje, kad u Austriju, navest i nazive: Donja Austrija (Niederosterreich) - St. Polten; Stajerska (Steiermark)Graz; Tirol (Tirol) - Innsbruck; Gornja Austrija (Oberosterreich) - Linz; Koruška (Karten)Klagenfurt; Salzburg (Salzburg) - Salzburg; (Burgenland) - Železno (Eisenstadt); Voralberg (Voralberg) - Bregenz; (Wien) 1,609.631 stanovnika.
Savezne zemlje imaju svoju vladu, zemaljskog poglavara, njegova zamjenika i nekoliko zemaljskih savjetnika iz stranaka prema izbornim rezultatima.
PONAVLJANJE JE MAJKA ZNANJA
Austrija je Europske unije od 1. 1995. godine. Ist9g datuma u EU su pristupile Finska i Svedska.
Gospodarski život
· Do kraja 20. a nakon Ugovora o neutralnosti od 1955., zemlja je doživljavala gospodarski porast koji je 1998. iznosio 3,3 %, a podstrek mu je dala izvozna privreda. Kasnije je, zbog financijske krize, došlo do povoljne konjukture. turizam se i dalje dobro razvijao, time je rasla potrošnja roba, pa investicije te djelatnosti.
U spomenutom porastu poljoprivreda je sudjelovala s najnižim postotkom od samo 2 %, industrija s 34 %, a uslužne djelatnosti s 69,2 %. Uvoz je bio vrijedan 842.128 mil. šilinga u su prehrambeni proizvodi iznosili samo 5,8 %. Izvoz je iznosio 776.738 mil. šilinga, a živežne namirnice samo sa 4,4 %. Iz toga proizlazi kako se u austrijskoj poljoprivredi tako gospodari da preostaje i za izvoz.
Turizam je 1997. primio 23,8 milijuna inozemnih gostiju koji su unijeli 150,4 milijarde šilinga. pokrajina bila je Tirol, a zatim Salzburg. Nezaposlenost pomalo raste pedesetak godina, pa je 1988. iznosila 237.794 ljudi a od toga su 8,7 % došljaci. od 1991. je potražnja radnika za novootvorena radna mjesta. Stopa inflacije u 10-godišnjem razdoblju iznosi 0,9% godišnje. Cijene prehrambenih proizvoda rastu za 0,5% godišnje.
Austrija i Hrvatska
Povijesne veze Hrvatske i Austrije su stare i bile su uglavnom obostrano korisne. Branili smo se od najezde s Istoka: mi krvlju, a oni novcem i oružjem. Naša je veza uspostavljena na Novu Godinu 1527. u crkvi u Cetin-gradu gdje je dio hrvatskog plemstva izabrala za svoga kralja Ferdinanda I. austrijskog nadvojvodu pa je ta veza u neprekidnom hrvatskom državnom pravu postojala do 29. listopada 1918., kada je mala skupina narodnih zastupnika otputovala kao «guske u maglu» u Beograd na «slavno ujedinjenje» s dinastijom
U najnovije vrijeme Republika Austrija pokazala se kao jedan od najvrjednijih naših prijatelja pa je u osobi uvaženog ministra vanjskih poslova g. Aloisa MOCKA 1934.) najaktivnije pomogla u osnivanju slobodne, demokratske i priznate REPUBLIKE HRVATSKE. I danas njene vlade, bez obzira na koaliciju, pomažu Hrvatskoj u ispunjenju uvjeta za ulaženje u Europsku zajednicu.
Mije/carski list 5/2002.
Piše: Darko Kantoci, dipl. ing. , , ,
Iako su glavni sjetveni radovi obavljeni, pogledajmo što o sjetvi donosi "Džepni poljoprivredni kalendar" za godinu 1940. je autor prof. dr. V.
1AlljJ'E/M.P-SJP,~
Oa pofovice /«)fovozaao pofovicerujna sije se ozima <Pogoai.tipravo vrijemeza sjetvu za 6iljk,uvrfo repica, ozimi grašak, sa raži ifi ozima mnogone samoza lifijanje i za k,asnijirast granorica,ozimi fan. 6ilJR!.JI/«) se mfatfa 6i(J{au ao6ro razvija, Oa pofovice rujna do /«Jnca[istopaaasiju se ozime aa se ta 6ifjfi.g, i k,asnijeaa oahrva žitarice time, aa se najprijesije ozima zo6, ozimi raznim 6i(Jnimi životinjskim štetnicimai eventua{no pa raž i pšenica. Ozimase zo6 zaanje vrijeme i nevremensfjmnepogoaama.što je 6i(J{a,to je !«Ja nas mnogo sije sa cfo6rim rezuftatom, afi ona i otpornija. nagfašujemo,da ju valja sijati što ranije.,aa se što Odreai.ti vrijemek,aaa'CJaljasijati to je tešf«Ji 6o!Je ao zime, da može što 6o(jeprezimiti. jer svak,agodina nije jednak,a. I u tom, <PR..,OLJ'E/J!NJISJP,'l!r/JI k,af«Jsam i prije spomenuo,leži prafi.§agospocfara JI/«)je u i u ožujk,u aa pogoai.pra'CJovrijemesjewe. sijese zo6, iJ'araraž. S'CJa/i.g,f«Jnefi.g,nam 6uau putofi.g,zvremensfyprifify Oa do f«Jncaožujkg,sijesejoš jara žitarica, a te goaišnje ao6e. :No i u jeanom kfaju se ranije 01ufa aofaze reaomgrašat soja,lan, R,ravskg, i sijatt a u drugomk,asnije.'f/a(japaziti i na repa, rani k,rumpir,vuq'ak,([upina),crvenadjetefina, jer se ne/«)jepojav(juju6ašu vrijemesjet'CJe. jara granoricau smjesama,606,a moguse sijati i V nek,ase sije ranije tim 6o(je.Znamo travne smjese. vrfo do6roda n. pr. zo6 sijanau iEi Jest
Od do /«)ncatravnja sijese R,ravskg, i naj6o!Ja.Isto je ta/«) i sa jarim (J)rugopak, repa, /«)nop!Ja,Cucema,mreya, f«Jra6a,k,rumpir, k,u[tumo 6i(Je ne smije se sijati prije nego što su d/«Jrija,mat i k,uk,uruz. pro(jetnimrazeviprošfi n. pr. k,uk,uruz. · V svi6nju se presaifu1eaunan i sije prema potre6i P.'CJosamonefjli primjena; k,uk,uruzza zelenu k,nnu,monar,prosoita. J<E..S'ENSJ(J'lSJP,'l!VJI 'l(asnije dofazepostrni usjevi. Od ao f«Jnca/«)fovoza sije se infi.g,matna :Nefi.g,se sijepo po [ijepomvremenui 6ez tfjetefina. vjetra.
'@d~~~·bnado~~
Da bi se došlo do tkanja trebalo je mnogo rada i vremena vridnih ljudi. Kudelja 15 (konoplja) i lan sijani su od 100 dana tj. u travnju. U kolovozu je i vezana u § Nakon i vezanja kudelja se mora kvasiti u barama 8 dana, a zatim ju treba 1 izvaditi iz vode, oprati i sušiti. Osušenu kudelju treba dobro trlicom, a zatim se tepanji i o na greben Slijedi i slaganje u povesma koja ima 6 Prede se na prelju i mota .!!, na rašak te na kanjurice. Namotane kanjurice su umakane u pepeo razridit vodom i tako -~ kanjurice stavljane su u a potom prane u vode Osušene kanjurice stavljane su na i sukane na mosure, a sa mosura navijane na Sa se skidala i navijala na vrtila od stana. Na stanu se u brdo i u nite, tena kraju svih tih radnji o: dobili smo osnovu.
je sukana na civi od trske i metana u kojeg se promaljala kroz osnovu kad se tkala. Otkano tkanje je bilo široko 60 cm. Gotovo tkanje se lužilo, tj. slagalo u lužnice i posipalo pepelom te više puta zaljivalo vodom koja je polako prolazila kroz tkanje. Posli luženja tkanje je prano u vode i prostirano na travu da ga sunce izbilji. Dobro osušeno tkanje motalo se u trube i slagalo u ormare. Od tog tkanja šivane su ženske i muške narodne nošnje te njave za spavanje i pokrivanje postelja. O
U travnju se najviše sijalo, a u svibnju su najposlovi i sadnja na pripremljene gredice, balkonske ili lonce. Sada je vrijeme sadnje raznog ljetnog i Trajnice se i sada siju, dijele i Jasno, ne one koje su u punom cvatu, one dolaze na red kada ocvatu. Sada dijelite tritome, hoste i druge koje još nemaju ni pupoljke, a sadite one koje ste kupili u vrtlariji.
Mnogi su u travnju posijali ljetnice, koje u jednoj godini nikne, t cvate, daje sjeme i uvene. Još nije kasno da posadite sadnice ljetnica. je bolje saditi ih kasnije nego ih izložiti opasnosti od mrazeva. ~-
Kako odabrati ljetnice? Prije svega razmislite gdje ih posaditi i imaju li neku posebnu namjenu, npr. da cvjetnom zavjesom obrube povrtnjak, da ožive sivu fasadu zgrade i sl. Ovisno o tome provjerite koliko je ljetnica visoka i gusta, koja je boja cvijeta i kakav joj položaj odgovara. Kada kupujete sadnice ljetnica, provjerite njihov izgled. Svaka mora imati korijenovu balu s grumenom zemlje koja se drži. Mora imati razvijenu stabljiku, dosta zelenog i poneki cvijet kako biste bili sigurni u boju. Nemojte kupovati izdužene i blijede sadnice iako vas uvjeravaju da se oporaviti. Kada ih donesete što prije ih posadite i dobro zalijte. lako su ljetnice skromne i otporne, sadite ih
Ljetnice obilno cvasti cijelo ljeto ako im osigurate dovoljno svjetla, vode i hranjiva. To da svaka biljka mora imati prostora za razvoj. U svibnju je dovoljno zalijevati ih jednom do dva puta tjedno, no ljeti to biti svakodnevni posao. ih odmah prihranjivati nekim folijarnim gnojivom koje možete nabaviti u svakoj ili poljoapoteci. se sade petunije, kadifice, kadulje, mirisna kunica, begonije, lobelije, dragoljub, neven, prkos
Petunija ima u cijelom spektru boja, jednobojnih ili višebojnih, s jednostrukim ili ~ 1 !.11lli.!~~ punim cvjetovima. Uzgajaju se na svjetlim položajima. Rast im je bujan i nepravilan, a najviše dolaze do izražaja u balkonskim na prozorima i ogradama. Trebaju mnogo vode i uz redovito prihranjivanje obilno cvatu. Svaki ocvali cvijet potrebno je ukloniti ako želite da stalno cvatu. Mirisna kunica sušta je suprotnost petuniji. Raste u zbijenim niskim koji su pokriveni sitnim plave boje, ali ima i i bijelih. Zbog ovakvog rasta sadi se kao obrub gredica, u kamenjaru i na ogradama, balkonima i prozorima. Kadifica cvate lijepim, toplim ljetnim bojama, od limun žute do To je vrlo skromna biljka koja cvate do kasne jeseni. Ima ih niskih i visokih, pa ih kupujte kod pouzdanih Niske kadifice vrlo se dobro kombiniraju s mirisnom ku~icom za obrube. Kadulja cvate cvjetnim klasovima crvene boje iako ima i bijelih. Zarko crvena boja dobro se uklapa u svaku cvjetnu gredicu s ljetnicama. To je jedna od najviših ljetnica, naraste do 40 cm, pa se sadi iza mirisne kunice ili begonija. Traži vrlo mnogo sunca dok u sjeni slabo cvate. Ocvale cvatove redovito režite. Begonija ima mnogo vrsta, poznate su gomoljaste i višegodišnje, neke se uzgajaju zbog lijepog a ovdje govorimo o ljetnici koja cvate sitnim okruženima mesnatim Niskog je rasta, oko 10 cm. Podnosi neredovito zalijevanje. l.obelija je niska puzava biljka. Ima sitne plave boje i obilno cvate. Raste na svim položajima ali je treba redovito zalijevati. Dragoljub je vrlo pogodna biljka za bali.one i terase. Podnosi i sjenovite položaje, ali je osjetljiv na vjetar. Cijela je biljka dekorativna. Lijepi stidljivo skriva ispod i pogodan je za prozore ili balkone. Rast mu je uspravan, cvijet je jednostruki ili puni, raznih boja, jednobojan ili šaren, Neven neumorno cvate sve do kasne jeseni. Cvijet je žarke žute ili boje, a može biti jednostavan ili pun, ponekad tako raskošan da cvijetu krizanteme. Prkos je biljka listova i cvjetova boja koji se ujutro otvaraju i zatvaraju. Sam se zasijava. _
KALENDARRADOVA U SVIBNJU
bJl U polju se nastavlja i dovršava sjetva kukuruza. Na .!: ozimim žitaricama obavlja se zadnje tretiranje herbicidima o. protiv širokolisnih korova. Na jarim usjevima obavlja se :a tretiranje protiv uskolisnih korova. Ozime žitarice treba zaštititi od bolesti i štetnika. Uljanu repicu prije cvatnje tretirati protiv sjajnika.
U vinogradu je loza u punom rastu i kada opasnost od mrazeva treba plijeviti. Kod trsova koji su od studeni ili su se osušili, ostavljati mladice koje tjeraju s podnožja i od kojih se godine formira novi trs.
>~ zaštita protiv bolesti. Narasle mladice vezati.
O: U su u cvatu, a tlo ispod njih potrebno je okapati i prihianiti.
U povrtnjaku se provodi zaštita protiv nametnika. okopavati, prihranjivati i gredice plijeviti. Pripremiti tlo za sadnju i sjetvu Ako je vrijeme sušno, treba zalijevati, osobito nakon sjetve ili sadnje, ujutro ili pred Sije se cikla, mahune, mrkva, peršin, brokula, kupus, kelj korabica, rotkva, krastavci, tikvice, poriluk i salata. Sadi se patlidžan, celer, salata, brokula i poriluk.
U vrtu se okopava i razrahljuje tlo. Ako je vrijeme suho, potrebno je sa zalijevanjem. Ljetno bilje saditi nakon prestanka opasnosti od mraza.
Smanjite , masnoce u krvi i iivite duic
Piše:dr. Ivo Belan
Ugrušak krvi koji arteriju koja hrani uzrokuje infarkt srca, a onaj koji bude otplavljen u vrat ili glavu može izazvati moždani udar. Ugrušak koji se smjesti u ma stvara tromboemboliju. U najmanjim krvnim žilama - kapilarima mogu se stvoriti sitni, mikroskopski trombi koji onda izazivaju bubrega, živaca itd.
AGROMETEOROLOGIJA
Kakv~ nas vrije-
''POKOfilCN'
bO me ovog m1e- e seca, vrlo je teško znati. No, prošle je godine svibanj bio "vrlo 0 topao", dok su oborina bile u granicama višegodišnjih vrijednosti. Posljednjih tridesetak godina E tijekom svibnja, u zapadnim pa i u dijelovima i Hrvatske, pojava kiše vrlo je ali ne i obilna. Poljodjelcisu ,u takvim vremenom uglavnom zadovoljni pa sjetvu ratarskih i >O povrtlarskih kultura ovoga mjeseca polako privode kraju. Sjeme ponegdje brže, a ponegdje sporije c: Razloga sporijeg nicanja sjemena ima više, a jedan od njih sigurno je i pokorica na tlu. Pokorica nastaje kad kapi kiše o udaranjem u tlo razbiju tla, rasprše koloide, masu tla zamulje, a zatim se tako zamuljeno tlo osuši. Uslijed pokonce Plinovi više ne mogu iz tla odlaziti u atmosferu, a i obrnuto, Ji d k d o: pa u tlu dolazi do porasta koncentracije io si a. Dakle, kako u tlo više ne može ulaziti kisik, klijanje sjemena u takvim je uvjetima vrlo teško, nicanje a sklop niknulih biljaka vrlo rijedak.
Pokorice biti i narednih mjeseci, ali sve manje jer vegetativna masa biljaka zagrijavanje tla. No, do tada pokoricu treba redovito razbijati tlo rahlim, te tako povoljne uvjete za potrebnu aeraciju, a usput i uništavati korove prije stadija rasta. O
Prema tome, postoji mnogo dobrih razloga da održavate protok krvi što urednijim, lakšim i sa što manje prepreka. možemo li to Ugrušak se stvara kada se krvna tjelešca u obliku tzv. trombociti sljepljivati, ali i uz stijenku krvne žile. njaci za bolesti krvi - hematolozi - stavljaju stijenke krvne žile na vrh liste uzroka nastanka ugruška. To ošmože nastati od masnih naslaga koje su posljedica visokih razina u krvi. Ili to mogu biti mikroskopska nja visokim krvnim tlakom. Takva unutrašnje stijenke krvnih žila i zadržavaju krvna tjelešca (trombocite) tako jako kao što med muhe. I prije nego što i postane svjestan toga, do tada slobodna, prohodna krvna žila postaje «usko grlo». postoje s kojima možete odvi-
janje takvog scenarija. Prvo što vam kazati bit «Nemojte pušiti, smanjite unos putem hrane, održavajte normalnom svoju tjelesnu težinu, smanjite povišeni krvni tlak, smanjite sol u hranidbi, redovno provodite tjelovježbu i, ako imate bolest, održavajte krvni pod kontrolom».
Zanimljiva uloga aspirina su istraživati Aspirina na zgrušavanje krvi kada su opazili da su ljudi koji su uzimali mnogo Aspirina, kao npr. oni s reumatskim upalama zglobova, obolijevali od nog infarkta nego što je bio prosjek u populaciji.
Još prije desetak godina su objavili da bi uzimanje oko 300 miligrama Aspirina dnevno moglo nekim žrtvama infarkta da smanje vjerojatnost i drugog infarkta. Danas se obavljaju ispitivanja kojima je cilj utvrditi može li Aspirin i prvi infarkt ili moždani udar. Rezultati su Premda studije pokazuju da Aspirin može smanjiti infarkta, one ipak ne pokazuju da je došlo do smanjenja smrtnosti. Drugim izgleda da Aspirin ne može fatalne infarkte.
Omega-3 može pojavu krvnog ugruška
Usprkos uzimanju velikih u svojoj prehrani, Eskimi imaju malo oboljenja. Izgleda da se odgovor nalazi u njihove ishrane u kojoj dominiraju ribe.
Istraživanja su pokazala da ribe iz hladnih mora sadrže omega-3 masne kiseline. Studije su pokazale da ishrana bogata masnim kiselinama smanjuje broj krvnih trombocita i smanjuje nakupljanje, nagomilavanje trombocita na jednom mjestu, tj. stvaranje krvnog ugruška. Svi ti procesi mogu u vanju oboljenja u njihovim ranim fazama. Omega-3 masne kiseline nalaze se u velikim u skušama, lososu, pastrvi, tuni i sadrinama.
Tjelovježba može
znaju da kod pacijenta prikovanih uz krevet, npr. nakon operativnog zahvata, postoji vjerojatnost pojave krvnog ugruška u nogama, otkidanje ugruška od stijenke krvne žile i njegova putovanja krvnom strujom do gdje takav ugru}ak može izazvati ozbiljno i opasno Cak i samo nekoliko sati nepokretnosti, Mljekarski list 5/2002.
kao što je dugotrajna vožnja u automobilu, može pokrenuti procese zgrušavanja krvi. Jedan od razloga je taj što se krv i lakše zgrušava kad je njezino strujanje kroz žile vrlo usporeno.
Jedno finsko ispitivanje bilo je izvedeno na grupi muškaraca srednje životne dobi koji su imali prekomjernu tjelesnu težinu i blago povišeni krvni tlak. Oni su bili u program tjelovježbe koji se sastojao od žustrog hoda i laganog 45 do 60 minuta pet puta tjedno. Na kraju tog programa ispitanici su imali za 27 do 36 posto smanjena sljepljivanje, taloženje krvnih u usporedbi sa kontrolnom grupom muškaraca koji nisu provodili tjelovježbu.
Imaju li narodni lijekovi svoje opravdanje? se upotrebljava kao sredstvo za oboljenja. Suvremene kemijske analize u da je narodna medicina na dobrom putu. Eric Block, profesor kemije na newyorškom (Albany) kaže: «Izgleda da se studije slažu u tome da u postoji korisna tvar koja pomaže u zgrušavanja krvi». Zanimljivo je da industrijski pripremljeni preparati vjerojatno imaju manju djelotvornost u zgrušavanja krvi negoli prirodni Jedina neugodna nuspojava je zadah iz usta. Izgleda da crveni luk ima premda nešto slabije kemijskQ svojstvo.
Aspirinu i ribljem ulju izgleda da i vitamin E može utjecati na ponašanje trombocita, premda se za sada sva ispitivanja u tome ne slažu. Dakako, osim narodnih lijekova, danas na tržištu postoje iznimno djelotvorni preparati za smanjenje u krvi, koje otkriva i usavršuje moderna farmaceutska industrija.
Vitaminsko-makromineralni premiks s P.robiotikom namiienien izradi krmnih sm1esa za krave
Svakodnevnom primienom u 100-200 grama , po kravi osigurava se:
