ocn1 Jogurt
RADNAUPUTA
ZA UZIMANJEUZORAKA MLUEKA
PRAVILNOUZIMANJE
UZORAKAMLIJEKA
VAŽANJE POUZDANOSTI
LABORATORIJSKIHISPITIVANJA
Sastavila:
UVOD
Hrvatski Pravilnik o svježeg sirovog mlijeka (NN 102. od 17. listopada 2000. godine), s europskim propisima stupio je na snagu 01. 01. 2001. godine. Primjena Pravilnka podrazumijeva ispitivanje propisanih pokazatelja mlijeka i na osnovi vrijednosti za pojedine sastojke mlijeka. Time je Pravilnik postao temelj Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka - Križevci te uspostavu i "sustava" kontrole mlijeka u Hrvatskoj.
Inicijativu za izradu Pravilnika o svježeg sirovog mlijeka, uspostavu Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka i definiranje sustava kontrole mlijeka u Hrvatskoj pokrenulo je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske, a provedbu cjelokupnog projekta i nadležnost kontrole mlijeka povjerena je Hrvatskom selekcijskom centru.
Pravilnik regulira:
1. Temeljne odredbe
2. Temeljni zahtjevi mlijeka
3. Uzimanje uzoraka i ispitivanje sirovog mlijeka
4. Ispitivanje sirovog mlijeka
5. Razvrstavanje sirovog mlijeka u klase, odnosno razrede
6. Uvjete za laboratorija
U 2. temeljnih odredbi stoji:
"Otkupljivati se može sirovo mlijeko kojem je Smatra se da je sirovog mlijeka ako je ispitivanje obavio ovlašteni laboratorij na propisanom broju uzoraka sukladno 12. ovog Pravilnika."
Poglavlje 2. 3. definira:
I "Sirovo mlijeko jest prirodni sekret žlijezde dobiveno redovnom, potpunom i neprekidnom mužnjom jedne ili više zdravih muznih životinja, pravilno hranjenih i držanih, kojem nije ništa dodana niti oduzeto i nije zagrijavano na temperaturu višu od 40°c.
Sirovo mlijeko mora potjecati od muznih životinja kod kojih je do poroda najmanje 30 dana, ili je od poroda prošlo više od 8 dana.
Sirovo mlijeko se zavisno od vrste muznih životinja od kojih je dobiveno razvrstava kao kravlje (u daljnjem tekstu: mlijeko), i kozje."
Poglavlje 2. 4. definira:
"Sirovo mlijeko mora imati svojstven izgled, boju, miris i okus.
Sirovo mlijeko mora najkasnije dva sata nakon mužnje biti na temperaturu do najviše 6°C."
Poglavlje 2. 5. definira:
"Mlijeko mora udovoljavati zahtjevima
- da sadrži najmanje 3,2% masti; - da sadrži najmanje 3,0%
- da sadrži najmanje 8,5% suhe tvari bez masti; - da mu je od 1,028 do 1,034 g/cm'3na temperaturi od 20°C; - da mu je kiselinski stupanj od 6,6 do 6,8 oSH, a pH vrijednost od 6,5 do 6, 7;
Sastavila: Mr. se. Ana dipl. ing. agr., Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr., Križevci, lipanj 2002.
- da mu ledišta nije viša od -0,517 °C; - da mu je rezultat alkoholne probe sa 72% etilnim alkoholom negativan."
Poglavlje 3. 1O. definira:
"Uzimanje uzoraka za ispitivanje sirovog mlijeka (u daljnjem tekstu: uzimanje uzoraka) obavlja za to osposobljena osoba.
Osposobljavanje osoba iz stavka 1. ovoga provodi ovlašteni laboratorij (u daljnjem tekstu: laboratorij).
Uzimanje uzoraka za ispitivanje pojave rezidua može obavljati osim osposobljene osobe iz stavka 1. ovoga i ovlaštena osoba mljekare."
Poglavlje 3. 11. definira:
"Uzimanje uzoraka i postupak s njima mora biti u suglasju s hrvatskom normom: Mlijeko i proizvodi - Poduka za uzorkovanje (HRN EN ISO 707:1999.)."
Poglavlje 3. 12. definira:
"Uzimanje uzoraka obavlja se svaki mjesec metodom izbora kod najmanje broja uzoraka:
1. dva za udjela masti
2. dva za udjela
3. dva za broja mikroorganizama
4. jedan za broja somatskih stanica
5. jedan za ledišta
6. jedan za prisustva rezidua."
PROIZVODNJE I ISPORUKE MLIJEKA PUT MLIJEKA I UZORAKA MLIJEKA
Prema E.U. "proizvodna gospodarstva su farme ili pogoni u kojima se drže jedna ili više krava, ovaca ili koza ili ženki bivola koje se koriste za proizvodnju mlijeka."
Proizvodnju kravljeg mlijeka u Hrvatskoj karakterizira broj malih gospodarstava (oko 65000) koji drže tri proizvodne životinje. ·
Vrlo je mali broj velikih specijaliziranih gospodarstava s brojem proizvodnih životinja.
proizvodnje, isporuke i transporta mlijeka (pa tako i uzoraka mlijeka), otežava cjelokupnog koncepta kontrole mlijeka i sustav kontrole skupim.
proces razvoja govedarske proizvodnje nije jednostavan, a proizvodnja mlijeka gotovo je najsloženija biološka proizvodnja, i kao takova traži dobro poznavanje svih ekonomskih i drugih
Promjena strukture gospodarstava s obzirom na stada i proizvodnju, dugotrajan je i spor proces, stoga nam preostaje ustroj sustava kontrole mlijeka u našim otežanim uvjetima i treba ga provoditi na najbolji
Hodogram "PUT MLIJEKA I UZORAKA MLIJEKA" prikazuje: Sastavila: Mr. se. Ana dipl. ing. agr., Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr., Križevci, lipanj 2002.
Sastavila: Mr. se. Ana dipl. ing. agr., Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr., Križevci, lipanj 2002.
Sastavila: Mr. se. Ana dipl. ing. agr., Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr., Križevci, lipanj 2002.
Opis slike po procesnim fazama (1. - 15.)
1. Temeljem podataka HSSC-a poznato je da 60,29 % poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj raspolaže s 1 - 3 proizvodna grla, 34,49 % gospodarstava ima 4 do 9 proizvodnih grla, 3,93 % gospodarstava ima 1O do 15 grla i 1,29 % gospodarstava ima 16 i više proizvodnih grla.
2. Gospodarstva mlijeko na sabirnom mjestu gdje je neophodno uzeti reprezentativni uzorak, uzorak i ispravno do primopredaje u hladnjak autocisterne.
3. uzorak mlijeka gospodarstva mora prezentirati cjelokupnu mlijeka, tj. mora ispravno uzeti uzorak.
4. Rashladni bazen za mlijeka na + 4°C nalazi se na sabirnom mjestu, a sabiranje mlijeka i uzimanje uzoraka obavlja educirani mlijeka traje sve do predaje mlijeka u autocisternu.
5. uzorak sabranog mlijeka uzima prilikom preuzimanja mlijeka u autocisternu. preuzima uzorke mlijeka i uzorak sabirnog mjesta s dokumentacijom o primopredaji mlijeka i uzoraka.
6. Specijalno vozilo (autocisterna) za prijevoz mlijeka je opremljena za preuzimanje mlijeka te hladnjakom za i transport uzoraka mlijeka na+ 4°C.
7. Na prijemnoj rampi u mljekari obavlja se primopredaja mlijeka iz autocisterne, primopredaja uzoraka mlijeka uzoraka sabirnih mjesta te dokumentacija. U hladnjaku prijema mlijeka u mljekari se na +4°C uzorci za Laboratorij poljana do trenutka predaje u laboratorija.
8. Specijalno vozilo laboratorija doprema uzorke mlijeka od mljekare i selekcijskih službi (na +4°C) do Laboratorija u poljani.
9. Kašete s uzorcima mlijeka
1O. Selekcijski uzorak kojega uzima kontrolor selekcijske službe izravno u gospodarstvu a uzorak prezentira mlijeka svake proizvodne jedinke.
11. Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u poljani (unutarnji i vanjski izgled).
12. Analizator za ispitivanje kemijskog sastava mlijeka i broja somatskih stanica u mlijeku.
13. Analizator za ukupnog broja mikroorganizama u mlijeku
. 14. Elektronska obrada podataka nadležna za izradu i povezanost s korisnicima usluga.
15. U nesukladnosti mlijeka, s obzirom na broj somatskih stanica i prisustvo rezidua u mlijeku u odnosu na "PRAVILNIK", informacija se nadležnoj veterinarskoj inspekciji.
Povratna informacija o rezultatima ispitivanja se:
• mlijeka • mljekarama • HSSC-u
• veterinarskoj inspekciji
ŠTO JE ISPORUKA MLIJEKA
I KAKO JE SAGLEDAVATI
Isporuka mlijeka je postupak primarne obrade mlijeka u gospodarstvu i predaja mlijeka na tržište.
Treba je sagledavati kao izuzetno zahtjevan postupak, obradu i pripremu mlijeka uz neophodno poštivanje visokih higijenskih normi - od proizvodne životinje, hranidbe, prostora, mužnje i mlijeka - sve do predaje u sabirna mjesto.
ISPORUKA MLIJEKA
NE NA SABIRNOM MJESTU
STAJI!
NORMATIVNE REFERENCE
uzimanja uzoraka i P?Stupanie s uzorcima definirani su:
1. PRAVILNIKOM O KAKVOCI SVJEZEG SIROVOG MLIJEKA (NN 102 od 17. listopada 2000. godine)
2. HRN EN ISO/ IEC 17025:2000
3. HRN EN ISO 707:1999
ŠTO JE UZORAK MLIJEKA?
Uzorak mlijeka je ona mlijeka koja po svojem sastavu i osobinama prezentira cjelokupnu mlijeka iz koje je uzeta.
Ispravnost rezultata laboratorijskih ispitivanja i dokazivanje ispravnosti mlijeka temelji se prije svega na dobro uzetom uzorku mlijeka!
KONTROLA MLIJEKA MORA BITI
e- AKO JE UZET IZ VIŠE POSUDA UZORAK MORA BITI PROPORCIONALAN TJ. REPREZENTATIVAN!
C? UZORAK MORA BITI:
- DOBRO ZATVOREN
- MORA BITI PRAVILNO NAPUNJENA ZA UZORAK
- MORA BITI PROPISANA UZORKA
- DOBRO
- KONZERVIRAN (konzervans,
c,= SAMO ISPRAVAN UZORAK MLIJEKA MOŽE BITI NA LABORATORIJSKA ISPITIVANJA!
POSTUPAK UZIMANJA UZORKA MLIJEKA
oOtvoriti sve posude sa mlijekom, pregledati mlijeko, tj. obaviti kontrolu: IZGLED, BOJU i MIRIS mlijeka (senzorsku kontrolu)
Zašto obavljamo kontrolu mlijeka?
Sirovo mlijeko mora imati svojstven izgled, boju, miris i okus. Ne smije sadržavati rezidue iznad dozvoljene koje imaju farmakološko ili hormonalno djelovanje te antibiotike, pesticide, detergente i druge štetne tvari koje mijenjaju svojstva mlijeka.
U mlijeku ne smiju biti promjene nastale kao posljedica bolesti vimena i djelovanja vrsta mikroorganizama. Takvo mlijeko ne udovoljava propisima o mlijeka i nije za isporuku.
oMlijeko u kanti s priloženim priborom za uzimanje uzoraka dobro promiješati od površine mlijeka prema dnu kante (polukružno) i obrnuto.
Na isti promiješati i mlijeko u ostalim kantama.
Zašto mlijeko u kantama moramo dobro promiješati?
Za uzorak kažemo da mora biti tj. reprezentativan jer prezentira cjelokupnu mlijeka iz koje je uzet.
Ukoliko mlijeko duže stoji u posudi, se mast (kao lakši sastojak mlijeka) izdvaja na površinu.
Ukoliko ne bi dobro promiješali mlijeko uzorak biti reprezentativan, a postoji zaostajanja masti na stijenkama kante. Pravilnim miješanjem uspijevamo sastav mlijeka u cijeloj kanti pa tako i uzorka mlijeka.
Mr.se. Ana dipl. ing. agr., Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr., Križevci, lipanj 2002.
Sastavila:
mlijeka uzeti iz iste kante pravilo proporcionalnosti) i zadržati ju u a ulijeva mlijeko iz kante u mljekomjer za mjerenje mlijeka .
•Nakon pražnjenja kante uzetu uzorka u praznu kantu. Tako je kanta nakon pražnjenja postala posudom za pripremu "velikog" uzorka mlijeka.
oIz ostalih kanti uzima proporcionalnu uzorka mlijeka u kantu tj. veliki uzorak.
GPo završetku uzimanja proporcionalne mlijeka iz zadnje kante, formiran je VELIKI uzorak kojega treba opet dobro promiješati ili uliti u 40 mi mlijeka kako je na slikama prikazano.
napuniti mlijekom do naglašenog gornjeg ruba (nikako do vrha
ZAŠTO?
Sadržaj uzorka u ne može se dobro promiješati ukoliko je napunjena do vrha. U gornjim slojevima uzorka postoji izdvajanja masti kako na stijenkama tako i na Otežana je homogena raspodjela masti u uzorku prilikom miješanja, a posljedica može biti nerealan rezultat ispitivanja uzorka mlijeka.
mlijeka u do gornjeg ruba dovoljna je za obavljanje laboratorijskih ispitivanja u suvremenim analizatorima. Manja mlijeka nije dostatna za obavljanje potrebnih laboratorijskih ispitivanja.
Cjelokupan postupak uzimanja uzorka mlijeka u koliko mlijeko u više posuda prikazuje shema:
uzorak mlijeka za laboratorij
Mljekomjer za mjerenje mlijeka mora biti "umjeren", tj. atestiran od strane DZNM
ePri otvaranju i zatvaranju potrebno je pažljivo i uredno rukovati gumenim
kako bi se izbjegla kontaminacija uzorka mlijeka mikroorganizmima iz okoliša uzorka).
Možemo primijeniti 3
- malim prstom desne ruke otvara gumeni i zadrži ga malog prsta i šake uzorak u koju zatim zatvara;
- gumeni je obrnuto okrenuti i odložiti na površinu i pažljivo nakon ulijevanja uzorka primiti za rubove i zatvoriti
- pri otvaranju može zadržati pažljivo ga primimvši za rub, dok ulijeva uzorak, a zatim uredno zatvoriti ne unutrašnju površinu
Uzorak mlijeka mora biti dobro zatvoren da tijekom transporta, u okretanja kašete i za uzorke, ne do izlijevanja uzorka. Ukoliko se to dogodi, uzorak ne može prezentirati cjelokupnu mlijeka iz koje je uzet.
•tj. uzorak mlijeka bar-kod naljepnicom.
Naljepnicu treba nalijepiti okomito od gornjeg ruba metalnog dijeia prema vrhu
OSadržaj uzorka u potrebno je dobro promiješati laganim okretanjem u suprotnom smjeru sve dok cjelokupna uzorka ne postigne plavu boju tj. do raspodjele konzervansa u uzorku.
ZAŠTO?
U se nalazi 0,2 mi. konzervansa za uzorke mlijeka AZIDIOL-a. Pravilnim miješanjem sadržaja uzorka postiže se otapanje, raspodjela i brzo djelovanje konzervansa u cjelokupnoj uzorka, što osigurava trajnost uzorka.
Sastavila: Mr. se. Ana dipl. ing. agr., Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr., Križevci, lipanj 2002.
«DTijekom
uzimanja uzorka mlijeka popunjava potrebnu dokumentaciju "PREDATNICA UZORAKA" i prilaže u kašetu zajedno s uzorcima. Osim toga, u kašetu je potrebno redovito tj. svaki puta priložiti listu s neiskorištenim bar-kod naljepnicama.
Uzorke je potrebno po redu složiti u kašetu zajedno s neiskorištenim za uzorke.
Po završetku uzimanja uzoraka mlijeka zatvara kašetu s uzorcima, stavlja naljepnicu s oznakom sabirnog mjesta, kao što je na slici.
ZAŠTO STAVLJAMO NALJEPNICU?
STAVLJANJEM BAR-KOD NALJEPNICE SABIRNOG MJESTA NA KAŠETU, ZAVRŠENO JE UZIMANJE UZORAKA MLIJEKA
UZORKE SMATRAMO ORIGINALNO ZAPAKIRANIM PA KAŠETA S TAKOVIM UZORCIMA MORA U LABORATORIJ .
• U pojave novog mora popuniti obrazac o prljavi I u proces isporuke mlijeka. Obrazac (na predatnice uzoraka) zajedno s uzorcima u kašeti poslati u laboratorij kako bi se za mogle štampati bar-kod naljepnice.
U protivnom, imati uzorak i biti obaviti identifikaciju u laboratoriju.
Cjelokupan! postupak i poštivanje radne upute o uzimanju uzoraka mlijeka trebaju kontrolirati i
U bilo kakvih nesukladnosti ili kao i nezadovoljstva korisnika usluga, dužni ste informirati laboratorij.
Po završetku uzimanja uzoraka, uzorke mlijeka potrebno je na hladnom mjestu do dolaska kamiona.
Sastavila: Mr. se. Ana dipl. ing. agr., Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr., Križevci, lipanj 2002.
Dolaskom auto-cisterne na sabirno mjesto obavlja se preuzimanje mlijeka. uzima uzorak sabirnog mjesta crvene boje).
SLUŽI UZORAK SABIRNOG MJESTA?
To je uzorak kontrolom i rezultatima laboratorijskih ispitivanja obavljamo kontrolu rada
A) "bilancu" mlijeka svih zajedno u pogledu svih sastojaka mlijeka.
B) promatranje svih sastojaka mlijeka u uzorku sabirnog mjesta
C) razlika ukupno sabranog mlijeka i svih sastojaka mlijeka
Valja naglasiti: ukupna mlijeka svih morala bi biti jednaka mlijeku sabirnog mjesta u pogledu i svih sastojaka mlijeka.
CD
Po završetku uzimanja uzorka mlijeka na sabirnom mjestu, stavlja bar-kod naljepnicu sabirnog mjesta na uzorak, odlaže uzorak u kašetu na mjesto perforacijom na poklopcu kašete za uzorke kako je na slici i
opreuzima kašete s uzorcima i pohranjuje na mjesto u kamionu te ih transportira do u mljekari.
Primopredaja ambalaže i uzoraka odvija se prema
A) predaje (prema planu i nalogu) katalog s bar-kod naljepnicama za naredna razdoblje
B) preuzima od kašete s uzorcima mlijeka
C) predaje kašetu s praznim za uzorkovanje
D) sva primopredaja ambalaže za uzorke mlijeka obavlja se sa punim kašetama (sve bez obzira jesu li pune ili ne
Dolaskom na prijemnu rampu mljekare predaje uzorke u kašetama s dokumentacijom na prijem mlijeka u hladnjak na +4°C. Uzorke mlijeka treba sve do dolaska za otpremu uzoraka do laboratorija.
Izravno iz hladnjaka auto-cisterne ili iz hladnjaka mljekare uzorke preuzima laboratorija "SLKM - Križevci" u laboratorija (a na temperaturi +4°C u transportu) i prevozi ih do laboratorija.
Preuzimanje uzoraka obavlja se administrativno (PRIMKA PREDATNICA).
Do trenutka laboratorijskih ispitivanja uzoraka ih u laboratorija na temperaturi +4°C
KAKOOSIGURATITRAJNOSTUZORAKAMLIJEKA?
OSIGURANJATRAJNOSTIUZORAKA
ODABIRKVALITETNE
AMBALAŽEZA UZORKEMLIJEKA
ODABIRKVALITETNOG KONZERVANSA
AMBALAŽEZA UZORKEMLIJEKA
MLIJEKAKOJUJE ODMAHPRIMUŽNJI
HIGIJENA MUŽNJE
HIGIJENA I PRIBORAZAMLIJEKO
UZORAKA U LABORATORIJA (+4°C)DOISPITIVANJA
TRANSPORTUZORAKAOD MLJEKAREDO LABORATORIJA(+4°C)
UZORAKA U MLJEKARIDOPRIMOPREDAJE U LABORATORIJA(+4°C)
MANIPULACIJA S UZORCIMA UTRANSPORTU DO MLJEKARE (+4°C)
MANIPULACIJA S UZORCIMA I DOPREDAJE U AUTOCISTERNU
VAŽNO
JE ZNATI!
MANIPULACIJA S MLIJEKOM I MLIJEKANAKON MUŽNJE
PRIMOPREDAJUMLIJEKA USABIRALIŠTE NA TREBAOBAVITINAJKASNIJE 1-1,5SATNAKONMUZNJE, U TRAJANJUBAKTERICIDNE FAZE MLIJEKA.VRIJEMEUZIMANJ UZORAKAVRLOJEVAŽNO (HOMOGENO} OTOPLJENKONZERVANS U SADRŽAJUUZORAKAMLIJEKA
RUKU
PRIBORA, PRAVILNO UZIMANJAUZORAKA, POŠTIVANJEUPUTE O UZIMANJUUZORAKA I POSTUPAK S UZORCIMAMLIJEKA
Osiguravanjem ovih u primarnoj proizvodnji i obradi mlijeka, sabiranju mlijeka i transportu, osiguravamo i uvjete sigurnosti laboratorijskih ispitivanja, pa tako izbjegavamo i ekonomske gubitke koji bi mogli biti posljedica krive procjene mlijeka nastale zbog lošeg uzorka mlijeka. Ne postoji ni konzervans, koji može osigurati trajnost i ispravnim uzorak mlijeka loše ili loše primarne obrade je produkt mlijeko kontaminirano velikim brojem mikroorganizama.
O TEMELJNIM I
MLIJEKA PA TAKO I UZORAKA MLIJEKA MLIJEKA!
KOJI SU TO mlijeka iz vimena i ispravnost
mlijeka je pri samoj mužnji)
higijena mužnje
higijena posuda i pribora za mlijeko u gospodarstvu
manipulacija s mlijekom nakon mužnje, do predaje u sabirališta
predaja mlijeka u sabirališta na najkasnije 1 do 2 sata nakon mužnje u vrijeme trajanja BAKTERICIDNE FAZE
MLIJEKA! V Stoje
mlijeka podrazumijeva mlijeka izravno iz vimena, tj. pri mužnji. Tada je ispravnost (neispravnost)mlijeka, tj. osobina:
C? boja
i:? izgled
c:? miris
Kažemo da je mlijeko dobro ukoliko po svim sastojcima i svojstvima udovoljava odredbama Pravilnika o svježeg sirovog mlijeka.
Veliki je broj koji mogu utjecati na mlijeka, a dijelimo ih na:
G" genetske
G" paragenetske (hranidba, zdravlje životinje, okoliš, fiziološki i niz drugih teže mjerljivih
Sastavila: Mr. se. Ana dipl. ing. agr., Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr., Križevci, lipanj 2002.
mlijekai kakoje kontrolirati?
Loša mlijeka je posljedica loše hranidbe i zdravlja vimena (mastitis).
Posljedica su promjene u sastavu i svojstvima mlijeka:
Mijenja se: proteina u mlijeku masti laktoze
mineralnih tvari i drugi sastojci mlijeka se:
broj somatskih stanica
u mastitisa se i broj patogenih mikroorganizama odnosno se ukupan broj mikroorganizama
KAKO LOŠU MLIJEKA
edukacijom svih zaposlenih dobrim radnim uputama na farmi dostupnim i razumljivim svim zaposlenima organizacijom hranidbe i optimalizacijom obroka (osiguranje dovoljno kvalitetne hrane)
higijenom prostora, životinja, opreme za mužnju i ostale opreme
stalnom kontrolom mlijeka mastitis testa po potrebi i kontrolu svakodnevno, eliminiranje prvih mlazova mlijeka)
stalnom veterinarskom kontrolom
identifikacijom oboljelih i proizvodnih životinja odvajanjem oboljelih i životinja od zdravih životinja pravilanim odabirom poštivanjem zabrane isporuke mlijeka životinja
Voditi o higijeni mužnje:
G' priprema životinja, opreme i pribora prema pravilima struke
G? priprema tople vode do 40°C
Gr pranje i dezinfekcija vimena
Gr priprema posude za kontrolu prvih mlazeva mlijeka (nakon kontrole izliti u kanal, a nikako na ležište životinja)
G? kontrola na crnoj podlozi i obavljanje mastitis testa
Sastavila: Mr. se. Ana dipl. ing. agr., Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr., Križevci, lipanj 2002.
HIGIJENSKO ODRŽAVANJE!
Temeljito prati i dezinficirati:
- opremu za mužnju i strojnu)
- posude i pribor za mlijeko (kante i sita za
- pribor za uzimanje uzoraka mlijeka
SE POSUDE I PRIBOROD MATERIJALA
VAŽNOJE ZNATI!
• pravilno pripremiti sredstvo za pranje i dezinfekciju prema uputi
• osigurati pribor za oštre spužve)
• obaviti svih površina
• poštivati faze pranja prema
c? u toploj vodi otopiti sredstvo za pranje i dezinfekciju pranje 40°C i strojno pranje 6~C)
Gr isprati hladnom vodom i odstraniti ostatke
Gr obaviti svih površina i oštrim spužvama)
e' isprati toplom vodom i odstraniti grubu
Gr provesti pranje lužnatim sredstvom na temperaturi 40°C i 60°C strojno i pranje
Gr po potrebi primjenjivati fazu pranja s kiselim sredstvom da bi se stvaranje kamenca
Gr isprati vodom
G? obaviti po potrebi dezinfekciju i svih dijelova koje je potopiti u otopini dezinfekcijskog sredstva i tako do ponovnog korištenja
C;? pri ponovnom korištenju pribor i posude, kao i mljekovodne linije, isprati vodom i tako odstraniti sve zaostatke sredstava za pranje i dezinfekciju
Gr eliminirati zaostatke vode iz posuda, pribora, cjevovoda i kompletne opreme za mlijeko
U VRIJEME BAKTERICIDNE FAZE MLIJEKA!
Da bi postigli mikrobiološku mlijeko treba što prije ohladiti do +4°C odmah nakon mužnje, a najkasnije 1,5 do 2 sata nakon mužnje (najviše do +6°C).
Uzorak mlijeka uzima se upravo u trenutku predaje mlijeka u sabiralište, a daje sliku o mikrobiološkoj mlijeka.
Važno je znati da je mlijeko vrlo povoljan medij za rast i razvoj vrsta mikroorganizama.
Mikroorganizmi dolaze u mlijeko na a je:
iz vimena 10-1000 mo/mi
stajski zrak 100-15000 mo/mi (i više)
vime 5000 20000 mo/mi (i više) oboljela vime 10000 20000 mo/mi (i više)
oprema za mužnju i do 3000000 mo/mi i više
Shema prikazuje utjecaje na mikrobiološku mlijeka
Ispravnost opremeza mužnju
Eliminiranje prvihmlazovamlijeka
Higijena ruku i
Priprema životinja za mužnju
BAKTERICIDNE FAZE!
Mlijeko sadrži prirodne antimikrobne tvari koje inhibiraju (zaustavljaju) rast mikroorganizama. To su imunoglobulini, krioglobulin, mikroglobulin, lizozim, laktoferin, laktoperoksidazni sistem i mataboliti mikroorganizama. Ukoliko mlijeko ohladimo odmah nakon mužnje na temperaturu do 4°C, dobru mlijeka u pogledu ukupnog broja mikroorganizama, ali pod uvjetom da primarnu obradu mlijeka provodimo pravilno visoke higijenske kriterije.
Sastavila: Mr. se. Ana dipl. ing. agr., Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr., Križevci, lipanj 2002.
Voda
Moramo imati na umu da se mikroorganizmi razmnožavaju vrlo brzo, a posebno kada im je osigurana optimalna temperatura, voda, hrana, kisik i pH supstrata što je u mlijeku osigurano u dovoljnim
BROJBAKTERIJA(log)• FAZEPRILIKOMRAZMNOŽAVANJA U POVOUNIMUVJETIMA
A = LAG FAZA:Faza u kojoj se mikroorganizmi adaptiraju na uvjete koje im mlijeko pruža. To je faza u kojoj se zbog prirodno prisutnih inhibitornih tvari u mlijeku broj mikroorganizama ne
B = EKSPONENCIJALNA FAZA RASTA: Faza kada se broj mikroorganizama brzo nakon faze A, kada je bilo na povoljne uvjete.
C = STACIONARNA FAZA: Ubrzanim rastom u fazi B došlo je do pojave metabolita koje su stvorili mikroorganizmi u mlijeku, a hranjivih tvari za mikroorganizme znatno se smanjila. Tako se broj mikroorganizama, odnosno brzina razmnožavanja mikroorganizama smanjuje.
D = FAZA ODUMIRANJA MIKROORGANIZAMA: Rast i razvoj mikroorganizama se zaustavlja, mikrobne stanice odumirati, a sastav i svojstva mlijeka su toliko promijenjena da je mlijeka upitna.
mlijeka odmah nakon mužnje, LAG FAZA se produžava, a time se i
EKSPONENCIJALNA faza što osigurava zadržavanje ukupnog broja mikroorganizama na onoj razini koju smo iz gospodarstva To još jednom potrebu poštivanja visokih higijenskih kriterija u primarnoj obradi i pripremi mlijeka za isporuku iz gospodarstva.
Sastavila: Mr.se. Ana dipl. ing. agr., Odobrio: Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr., Križevci, lipanj 2002.
Redakcijski kolegij: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet. med. Antun dipl. ing. Karmen prof. dr. Zvonimir Štafa
Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj
Redaktorica: dipl. ing. Vera
urednica: ing. Mirna
Lektorica: Katarina-Zrinka
Crteži: dipl. ing. Nikola
Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb
Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349
e-mail: hmu@zg.hinet.hr
MB: 3206599
Žiro 2360000-1101408596
Cijena: 4,50 kn
priprema: "Hlad", Pluska
Tisak: Orbis d.d., llica 65, Zagreb
Naslovnica foto Zlatko
Piše: mr. se. Zlatko
Silaža cijele biljke kukuruza je veoma izvor ~e u ishrani stoke u mnogim razv11emm zemlJama, pa tako u Sjedinjenim
Državama (SAD) više od 40% vrijednosti obroka krava a . ..,, . ' Je vazna 1 u tovu goveda. Postoji nekoliko ~yojstaya ~ilaže cijele ~iljke ~ukuruza koja ju cine pnvlacnom za mlijeka. To je palatabilna krma s relativno konstantnom kvalit~tom, vis_okim prinosima i sadržajem energtJe. Nadalje, za kukuruznu silažu treba osjetno ~anje_ ?tro~ka rada. i mehanizacije u usporedbi sa siltranJem ostalih krmnih kultura __ se sv~ obavlja u jednoj tehnološkoj operac111 u polju. Nasuprot tome, siliranje trave ~es_to__zahtjeva više op~racija u polju. Stoga Je 1 c11ena kukuruzne silaže po jedinici mase niža od silaže ostalih krmnih kultura.
TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE
Tehnologija proizvodnje kukuruza za silažu cijele biljke je uzgoju kukuruza za suho zrno ~-z ne~e Jedan od najvažnijih c1mbenika o ko1em ovisi uspješnost proizvodnje kukuruza za silažu je izbor hibrida. U proizvodnji kukuruza za silažu cijele biljke biraju se hibridi duže vegetacije u odnosu na proizvodnju kukuruza za su~o :~n? z~ neko proizvodno Razlog tome Je cm1emca da se hibrid kukuruza može ubi~ati u polju, odnosno silirati i do mjesec d~n~ ram1e u odnosu na proizvodnju tog istog h~bn?a za suho zrno. Stoga u proizvodnji treba ?1rat1hibrid~ koji ~e u _povoljnovrijeme za siliranje, 1zme~u sred~ne rui~a 1 listopada, u našim gla~mm pro1~"'.od°:1m imati optimalnu vl~znost za sil1ran1e65% za cijelu biljku, odnosno us1ev kukuruza pri je vlažnost zrna 40-45%. ! o su kasD:~hibridi za ta proizvodna i to 12 veB:~~~c11ske__s½upine . 600 i 700 u Slavom11 ~-aranp, ~z skupine 500 i 600 u središnjoj Hrvatskoj 11~~kupm~ 400 u zapadnoj Hrvatskoj. U ~vakom_ sl_uc~JUoptimalni stadij za siliranje za ~zabran_1hibnd mora nastupiti prije pojave prvih Jesenskih mrazeva koji prekidaju vegetaciju usjeva. ~ukuruz za silažu cijele biljke se uzgaia kao ~l~vni usjev, ali se može uzgajati i u nakn~dnom 1h postrnom roku sjetve. U potonjem prvenstveno dolazi iza predusjeva koji
ranije napuštaju tlo od pšenice, kao npr. ozimi ili smjese ozimih žitarica i krmnog graška za zel~n~ ~rr~1u:Za naknadnu ili postrnu sjetvu treba ko~1stm h1bnde vegetacijske grupe FAO 200 i 300 0~1sn~ ? v~sti predusjeva. U povoljnim godinama h1bnd1 12 tih vegetacijskih skupina mogu do voštane ~obe, odnosno mogu nakupiti dovol11:10s~he tvan da se mogu silirati. U da postrni u~1evkukl1:r~za,nije uspio do optimalnog ~tad11a za sihranie, odnosno nije nakupio dov~l1no s~he tvari u biljci, potrebno je prilikom punrn1a ,~ilosa do_dati biljni materijal kultura koje 1ma1u ~eci sadrža] suhe tvari (biljni ostaci drugih ratarskih kultura poput kukuruzovine, slame i sl.). najvažniji kriterij za izbor hibrida unutar vegetacijske skupine je njegova ~odnost, odnosno prinos zelene mase po hektaru ili )Utru. Dosadašnja iskustva pokazala su da je prinos suhog zrna u nekog hibrida dobar indikator i prinosa biljke, odnosno da hibridi visokih prinosa zrna imaju i visoke prinose silažne mase. U trogodišnjim istraživanjima provedenim na poljoprivrednim gospodarstvima Banovine i Posavine u Zavodu za specijalnu proizvodnju bilja A~ron?mskog fakulteta u Zagrebu dobiveni su pnnos1 zelene mase iznosili 40-50 tiha i 50-60 tiha za hibride vegetacijske skupine 400 odnosno 500 posijanih u optimalnom roku (tablica 1). U naknadnim (kasnim) rokovima sjetve (oko 1. lipnja) dobiveni_su_prinosi 35-40 t zelene mase po hekta~u, za h1bnde vegetacijske skupine 400. Nadal1e, u silažnoj masi uz visoki prinos suhe tvari t_reba.biti što više zastupljena zrno (40-50%) i hs~ov1 (20-30) u odnosu na stabljiku se osietno može poboljšati kvaliteta silaže. Tako su nedavn? ~r~vedena istraživanja u SAD-u pokazala da_se hibnd1 kukuruza mogu razlikovati, osim u ostvarenim prinosima silažne mase i u
Tab~ca_I:Prinos~elenemase i ostalavažnasvojstvahibndakukuruzazaproizvodnju silazeCijelebtlJkenapolJopnvrednomgospodarstvug.Ivana DesniDegoj Ukupna Broj Prinos Vlažnost Ukupna zelena zmasa Vlažnost produkcija
Hibrid biljaka silirane masa, poha 14% zrna,% mase,% suhetvari, tiha vode,tiha tiha
Stefania 50,6 58333 9,29 39,7 65,5 17,4
Nastia 47,9 58333 10,32 40,0 63,8 17,3
Cosmo 45,7 57143 9,02 407 64,9 16,1
DK523 44,3 63095 8,63 41,8 65,3 15,4
Bc408B 41,6 54762 8,21 42,4 64,6 14,7
Mljekarski list 6/2002.
samoj kvaliteti. Štoviše, u tim pokusima su vrijednosti osnovnih parametara po kojima ocjenjujemo kvalitetu silaže (sadržaj surovih proteina, kiselih i neutralnih deterdžentskih vlakana) za hibride iste duljine vegetacije i prinosa. treba da su te razlike hibrida relativno male, te da kvaliteta silaže može puno više ovisiti o vegetacijskoj sezoni i provedenim mjerama agrotehnike.
Usjev kukuruza namijenjen siliranju sije se na sklop u odnosu na za proizvodnju suhog zrna. Ovo u normi sjetve u pravilu iznosi oko 10%. sklopa dolazi do neznatnog pada sadržaja surovih proteina u silažnoj masi, dok u sadržaju kiselih i neutralnih deterdžehtskih vlakana nema nikakvih razlika. treba da se kukuruzna silaža cijele biljke prvenstveno koristi kao energetsko krmiva u ishrani krava, pa je najvažniji kriterij kojeg se mjeri uspješnost proizvodnje ukupna proizvedena zelena masa, odnosno suha tvar. Za sve ostale mjere agrotehnike primjenjuje se standardna tehnologija kao i za proizvodnju kukuruza za suho zrno. Visina reza na stabljici kukuruza za vrijeme ubiranja i kukuruza iznosi oko 1015 cm. visine reza na stabljici, s ciljem poboljšanja kvalitete, nije ekonomski isplativ da to poboljšanje kvalitete silaže ne može kompenzirati gubitke prinosa. Tako visina reza od 45 cm smanjuje prinose suhe tvari u silažnoj masi za oko 1,3 t/ha u usporedbi s visinom reza od 12 cm. takav skidanja silaže interesantan je u kada želimo poboljšati kvalitetu silaže sadržaja surovih proteina i smanjenjem sadržaja kiselih i neutralnih deterdžentskih vlakana, a na štetu prinosa.
OPTIMALNO VRIJEME SKIDANJA USJEVA KUKURUZA ZA SILIRANJECIJELEBILJKE
Tehnološka zrelost kukuruza za proizvodnju silaže cijele biljke nastupa nešto ranije nego što se potpuno izgradi prinos zrna i postigne masa suhe tvari biljaka. Razlog tome je potrebna vlažnost silažne mase od oko 65% da bi se proces siliranja mogao normalno odvijati i dobiti kvalitetna silaža uz malo gubitaka. Previše vlažna silaža (> 70% vode) može sporo fermentirati i cijediti se iz silosa. dolazi do osjetnog gubitka hraniva (tablica 2), topivog dušika i ugljikohidrata, a može i do silosa. Nasuprot tome, presuha silaža imat zraka u silažnoj masi koji anaerobnu fermentaciju i razvoj gljivica i li"esni.
Tablica2: gubitcisuhetvarikukuruznesilažetijekom ubiranja,spremanja i hranjenja.
Sadržajvode Gubitciu suhojtvari,% usilažnoj U polju U silosu u Ukupno masi,% hranieniu
Mljekarski list 6/2002.
Optimalno vrijeme ubiranja i sjeckanja kukuruza u polju može se dosta precizno procijeniti potzv. crte na zrnu. crta pojavljuje se dana nakon oplodnje na strani zrna i postepeno se spušta prema donjem dijelu zrna. To je granica tvrdog dijela na vrhu i ostalog mekanog donjeg dijela zrna na klipu. Kada je crta ispod donje polovice zrna, odnosno tvrdi dio zrna zauzima 2/3 do 3/4 zrna, sadržaj vode u biljci odnosno usjevu kukuruza, se oko 65%, dok je vlažnost zrna oko 40-45% (tablica 1). U tom trenutku nastupa optimalno vrijeme za siliranje kukuruza. Taj sadržaj vode može malo varirati ovisno o hibridu, proizvodnom i vegetacijskoj sezoni. Ukoliko se vrijeme siliranja do fiziološke zriobe zrna dolazi do malog pada sadržaja surovih proteina, dok vrijednost sadržaja surovih vlakana i % probavljivosti i dalje ostaju relativno konstantne (tablica 3). treba da je u suhoj,· prezreloj silaži osjetno manja probavljivost stabljike, a sama silaža sadrži i manje vitamina A i E. Nadalje, takvoj suhoj silaži je, prilikom spremanja u silos, potrebno dodavati vodu što je dosta zbog relativno velikih vode potrebne da bi se silažna masa navlažila do optimalne vlažnosti od 65%.
Tablica3:Prinos i kvalitetasilažnemase u ovisnosti o l . vremenus1rranJa.
Stadij Sadliaj Prinos Surovi NDF, Probavlji- zrelosti vode, suhe protein, %* YOS~% zrna % tvari,tiha %
voštane
zriobe 1/2
crte 3/4
crte
Fiziološka
zrelost
• NDF,Neutralnadeteroženlikavlakna(celuloza,barucelulo1Jt I ligmn)
U da je usjev kukuruza namijenjen siliranju bio mrazom prije nego što je došao u optimalni stadij za siliranje (65% vode odnosno 35% suhe tvari) treba ga ostaviti u polju dok se ne osuši do vlage koja kvalitetno siliranje, odnosno u silosu. Zanimljivo je da se i od usjeva kukuruza, koji je pretrpio jaku sušu tijekom vegetacije pa ima sadržaj suhe tvari, te od kukuruzovine koja ostaje u polju nakon berbe klipova, može dobiti silaža kvalitete. tu biljnu masu treba sasjeckati na što manju dužinu (3-6 mm) se osigurati dobro sabijanje, te obavezno dodati vodu ili neku zelenu krmu za vrijeme punjenja silosa.
Kukuruzna silaža ubrana i sasjeckana u optimalnom stadiju brzo fermentirati i stabilnu vrijednost pH 4 ili nižu nakon jednog tjedna od spremanja u silos. Sam proces fermentacije silažne mase može se uvjetno podijeliti u tri faze: faza aerobne i anaerobne fermentacija, te faza skladištenja. Faza aerobne fe_rmentacije odmah nakon ubiranja i sjeckanja biljne mase u polju i traje sve dok se ne potroši kisik u silažnoj masi. Tijekom ove faze dolazi do razgradnje iz svježe sasjeckanog biljnog materijala na ugljik-dioksid, vodu i toplinu u procesu disanja. U ovoj fazi dolazi do laganog porasta temperature silažne mase u odnosu na temperaturu okoline. Za vrijeme aerobne faze dolazi do smanjenja suhe tvari i kvalitete silažne
Zagreb,Žitnjak b.b.
Tel. (01) 2499 504 uprava {01) 2499 503
fax {01) 2499 508
tel (01) 2405 732 skladište
fax {01) 2499 509
Sve naše sjeme u maloprodaji možete u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske i u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu i u Vlnkovcima.
mase, pa stoga njena trajanje mora biti dovedeno na minimum. U uvjetima dobrog gospodarenja ova faza trajati svega nekoliko sati. ukoliko je silirana masa presuha, slabo sabijena, ili je silos nepokriven, ova faza može trajati i po nekoliko tjedana. Nakon što je potrošen sav kisik u silažnoj masi nastupa faza anaerobne fermentacije. Tijekom ove faze populacije anaerobnih bakterija fermentiraju Ti biljni se do kiseline, octene kiseline, etanola, ugljikdioksida i nekoliko drugihsporednih produkata pod utjecajem bakterija. Nastale kiseline smanjuju pH vrijednost silažne mase što rast drugih mikroorganizama. U kada je prirodna populacija bakterija veoma niska, može do bujanja rasta bakterija octenog vrenja. Te bakterije su manje poželjne jer je njihov produkt octena kiselina koja usporava pad pH vrijednosti, gubitke u suhoj tvari i može smanjiti uzimanje silaže u obroku stoke. U normalnim uvjetima ova faza anaerobne fermentacije traje oko tjedan dana. Nakon toga nastupa faza skladištenja tijekom koje je pH vrijednost silirane mase relativno konstantna (pH 3,8-4,2), a mikrobiološka aktivnost minimalna. Glavni koji može utjecati na kvalitetu silaže tijekom ove faze je ulazak kisika u silos. Taj kisik ubrzani rast gljivica i plijesni što rezultira daljnjim gubitcima suhe tvari i zagrijavanju siliranog materijala.
P.J.Vinkovci,KraljaZvonimira80
Tel. {032) 308 587 fax {032) 308 589
DTS LIVADAza košnju i ispašu DTSTRAVNIKzakošnju
DTS PAŠNIK za ispašu Sudanska trava "SuSu"
grašak "Poneka"za zelenu masu grašak "Solara" za zrno mrkva "Ljubljanska žuta" repa "Brigadler'' I "Eckendorf' Jara grahorica" Jaga" i "Ebena"
Ozima grahorica "Popelsdorfer"
Lucertna "05-66", "Elga", "Orca", "Europa"
Sve vrste djetelina I trava
Piše: Darko Uher, dipl. ing.
Na principu dviju žetvi godišnje može se uzgajati ni.z kultura kojima se potpuno iskoristi tlo i dio energije te proizvede zelena krma, silaža i zrno za hranidbu stoke tijekom jeseni .
Nakon skidanja ozimih i ranih jarih kultu·ra treba sijati postrne kulture koje služe za ljudsku prehranu, za proizvodnju zelene krme, sijeno, silažu, zrno kao i za zelenu gnojidbu i zaštitu tla. S tom se namjerom mogu sijati mnoge kulture ovisno o potrebama, i opremljenosti gospodarstva, te o uvjetima za proizvodnju odabranih kultura.
Ako tlo ostane nepokrivena, izložena je nepovoljnom djelo-
Kultura
Kukuruz za zelenukrmu
Tablica 1: Postrnikrmni vanju klime (isušivanje, erozija) i, što je još važnije, korovu koji se do jeseni razvije i osjemeni. Kad se takvo tlo preore, u sloj dospije velik broj sjemenaka raznih korovnih vrsta koje nekoliko godina klijati i zadavati velike u zaštiti usjeva.
Od žetve ozimih usjeva pod kraj lipnja ili u srpnja pa do sjetve u godine dugo je razdoblje od 7 do 8 mjeseci. To razdoblje treba iskoristiti, posebice u onim u kojima padne više kiše a raspored ljetnih oborina je tako da je sjetva postrnih usjeva sigurnija.
Za postrnu sjetvu mogu poslužiti mnoge sorte i hibridi raznih kultura uzgoju u toplije doba godine, a koje su vegetacije, odnosno koje se mogu u jesen duže iskorištavati na razne ovisno o potrebama i opremljenosti gospodarstva. Da bi se proizvela što je masa po jedinici površine, treba sijati one sorte i hibride koji su najbolje uvjetima za proizvodnju. U tu se svrhu siju smjese kultura i sorata razne dužine vegetacije i razne visine koje u uvjetima, u kratko vrijeme osigurati kvalitetnu krmu a se više mjeseci iskorištavati na
Danas su selekcionirane brojne sorte i hibridi vegetacije koje su uzgoju na višim
Kukuruz za silažu
Krmnisirak zazelenu kimu
Krmnisirak zasilažu
Sudanska travaza zelenukrmu kelj sijanili
PerkoPVH krmnerepice i kližanci
Uljanarotkva
Sjetva Korištenje
Stadij i Urod oblik zelene kcxištenja mase liha
20.06.- Po 20.07. potrebi
2006.- Ufazi 20.07. razvoja
Po
20.06.- potrebi 20.07. 1-2 o1kosa
20.06.20.07. 1otkos
Po potrebi 20.06.- 1-2 20.07. otkosa
20.06.- Po 31.07. potrebi
Po
20.06.- potrebi 15.08. 1-2 otkosa
20.06.- Po 1.08. potrebi
Podzemna koraba
20.06.- Jesen15.07 zima
mrkva Sojaza zelenukmm Suncokret
20.06,- Jesen20.07. zima
20.06. Po patrebi
20.06.- Po 15.07. patrebi
Vegetativni porastdo 30-50
zriobe
voštana 30-40 zrioba
Vegetativni porastdo 40-50
voštana 30-40 zrioba
Vegetativni porastdo 30-40
Vegetativni porast 30-80
Vegetativni30-40 porast
Vegetativni porastdo pune 30-60 cvatnje
Korijen, glave i 25-55 kod
Korijen 20-40
Formiranje20-55 mahuna
Vegetativna45-50 masa
Uzelenoimasi
Suhe Surove Skrobna tvariu vrijednost u
Vrfeme
temperaturama. One u tim uvjetima daju visoke urode vrlo kvalitetne mase, dospijevaju u vrijeme i mogu se iskorištavati kako to najbolje odgovara gospodarstvu (zelena krma, sijeno, silaža, zrno). Neke od postrnih kultura su vrlo kvalitetne, ali zbog prevelika udjela vode u masi nisu prikladne za siliranje. Te kulture služe i za popravak kukuruzne silaže (krmni kelj, grahorica, grašak), tako da se višak proizvedene krme silira i dobije koja je bolje izbalansiranog omjera hranjiva. Stoka takvu silažu radije jede pa pojede i U proizvodnji takvom silažom postižu se
Agrotehnika za postrne usjeve su okolnosti postrne sjetve, pa je agrotehnika za postrne usjeve nešto izmijenjena u usporedbi s usjevima u redovnom uzgoju. da je nedovoljna vode glavni razlog sporednog postrne sjetve u našim agroekološkim uvjetima, obrada i priprema tla za sjetvu postrnih usjeva treba biti usmjerena na što bolje vode u tlu zbog jake evaporacije (isparavanje vode iz tla). Temeljno pravilo za postrne usjeve je da se osnovna obrada tla izvede u ~to roku i sa što manjim brojem zahvata. Sto se izbora najpogodnija je freza koja osigurava integralnu obradu tla. Ona u jednom prohodu obavlja osnovnu i dopunsku obradu tla. Ako ne posjedujemo frezu, možemo primijeniti (lemešni plug, Odmah nakon žetve, a najkasnije u roku 24 sata, treba preorati strnište na dubinu 15 do 20 cm. Nakon oranja treba odmah zatvoriti brazdu i usitniti sjetveni sloj. Prije oranja ili frezanja obavlja se gnojidba organskim ili mineralnim gnojivima. da se u našim uvjetima postrnom sjetvom ostvaruju niži urodi suhe tvari i zrna nego u glavnoj sjetvi, i gnojiva za tu namjenu su manje. Za postrnih usjeva dovoljno je 60-80 kg dušika (N), 40-60 kg kalija
(KiO) i isto toliko fosfora (P20s) po hektaru. Dodatno bi trebalo dušika za 25 kg/ha ako se slama zaorava, odnosno ostavlja u tlu. Nakon obavljene sjetve treba povaljati površinu rebrastim valjkom prvenstveno da se osigura vlaga u tlu. Ako se tlo valja glatkim valjkom, nakon valjanja treba tlo vrlo plitko podrljati ili rotirkom s valjkom prekinuti kapilaritet u površinskom sloju da se tlo ne bi sušilo. Sjetvi treba pokloniti posebnu pozornost.
Treba sijati nešto dublje nego u redovnoj sjetvi, a prema našim iskustvima sjemena trebala bi biti oko 30 % jer su otežani uvjeti za klijanje i nicanje, što sklop. Najpogodnije vrijeme sjetve završava prvim danima srpnja i svaki dan zakašnjenja znatno smanjuje prinos suhe tvari. Prema nekim procjenama jedan dan vegetacije postrnih usjeva ljeti vrijedi kao deset jesenskih dana. Nakon sjetve ili nakon nicanja treba suzbijati korove primjenom herbicida. Zaštitu od štetnika treba provoditi prema potrebi tijekom vegetacije ili preventivno unošenjem insekticida sa sjetvom.
Za hranidbu stoke u jesen, zelenom krmom mogu se sijati razne kelj, repice i ogrštice, kukuruz za zelenu krmu i silažu, krmni sirak, sudanska trava uljana rotkva-rauola, podzemna koraba, mrkva, soja te suncokret (tablica 1.).
Navedene kulture mogu se kositi ili ih mogu napasivati goveda (ako su selekcionirane za tu svrhu) tijekom jeseni, a još bolje zimi ovce i koze u Mediteranskom i Submediteranskom pojasu, osobito u vrijeme dojenja i mužnje pod kraj zime i u kada daju najraniju i najkvalitetniju krmu.
kelj, repica-petranova, rotkve-rauola mogu se i silirati zajedno s kukuruzom i kukuruzovinom. Tako se dobiva kvalitetnija i silaža koju stoka rado jede.
Piše:Darko Uher, dipl. ing.
Heljda (FagopyrumesculentumMoench) se može uzgajati kao naknadni ili postrni usjev za proizvodnju zrna ili zelenu gnojidbu (sideraciju) zbog njene relativno kratke vegetacije (60-90 dana).
Zbog kemijskog sastava zrna i korištenja heljda se svrstava u žitarice. Oljušteno zrno sadrži oko 80% škroba, 10-15 % proteina, 1-2% surovih vlakana, 2-3% masti i 1-2 % mineralnih tvari. heljde bolje su od ostalih žitarica da sadrže dvostruko više esencijalne aminokiseline lizin. Zrno heljde ima sadržaj vitamina B1 i B2 te minerala željeza i fosfora od drugih žitarica. Zrno se nakon ljuštenja može direktno koristiti za kašu ili nakon meljave kao brašno (ne sadrži ljepak) za dobivanje kruha.
Mljekarski l~t 6/2002.
Od 100 kg zrna heljde može se dobiti 60 i 75 kg tamnog brašna (zbog prisustva dijelova ljuski u brašnu) odnosno oko 50 kg bijelog brašna 5-20 kg posija (za ishranu stoke) i 18-2~. kg ljuski koje nemaju nikakvu hramdbenu vn1ednost. Heljda je i kao medonosna kultura, no prema podatcima medi samo pri nižim temperaturama odnosno ujutro, pa za cjelodnevne potrebe ne mo_gu prikupiti dovoljno nektara samo iz usjeva ~elJ?e. Med Je taman, okusa kojeg neki l1ud~_ne vole,_ a dr~gi visoko preferiraju. Heljda sadrzi glukozid rutm, pa se može koristiti za proizvodnju preparata koji u medicini služe za zaustavljanje kapilarnog krvarenja, za snižavanje ½?l~stc=:rolau _ krvi i visokog krvnog tlaka, za h1ecen1eozeblma, gangrene, pa i za zaštitu od radij~~ije. Heljda je dobra pretkultura jer ostavlja tlo cisto od korova, ne ostavlja žetvene ostatke, pa se tlo može pravodobno i kvalitetno prirediti za sjetvu kulture.
Agroekološki uvjeti uzgoja za heljdu _ S_uma topline potrebna za vegetaciju heljde 1znos1od 1000 do 1200°C.Minimalna temperatura potrebna za sjetvu se od 4 do 9°C. Optimalna t~~p~ra~ura P?treb~a ~a klijanje je oko 17°C. Osjet!J~vaJe 1 na visoke 1 mske temperature. Biljke ugiba1u ako se temperatura spusti ispod -1°C. Optimalna temperatura za cvatnju je 17-19°C. Ispod 10°C zaustavlja se asimilacija, a oplodnja iznad 24°C. T ranspiracijski koeficijent za heljdu iznosi 500-600, pa je osjetljiva na pomanjkanje vode. S dr~ge s~rane, puno vode i više temperature uvjetuju bu1an porast i mali prirod zrna jer se malo cv1et?va ?P~odi, a hranjiva se troše na izgradnju stabl11ke 1 hsta. V vrijeme nalijevanja zrna treba puno vod_e.H~ljda najbolje uspijeva na plodnim i str~~tur~m tl1ma1 ali i na tlima slabije plodnosti usp11evat1bolje od nekih drugih žitarica. Na suviše plodnim tlima bujne raste i daje malo sjemena a pobježe. '
Agrotehnika za proizvodnju heljde
V monokulturi heljda daje niži prinos, pa je obvezno treba uzgajati u plodoredu. Osnovna obrada tla se obavlja na dubinu od 20 do 25 cm oranjem ~jesen ili rano u ovisno o pr~dkultun. da heljdu sijemo sredinom m1eseca svibnja, tlo do sjetve trebamo kultivirati da bi vlagu i zakorovljenje površine. Obradu tla za postrnu sjetvu heljde treba obaviti tako da se odmah nakon skidanja pretkulture obavi g°:ojidba, oranje na oko 20 cm dubine, tanjuranje i pnprema tla za sjetvu
.\l!fekarskiti:~t6.12002
1. Heljda u punoj cvatnji
Helj~a d?bro uspije~a i na tlima slabije plodnos~i, pa J: ~toga gno11dbafosforom i kalijem od man1eg znaca1a. S obzirom da heljda ima dobro raz~ijen _ko_ri_jen?vsu_stav, d?_bre_up?jne snage, moze konst1t1 teze topiva hranJlva i zalihu hranjiva u_tlu, pa ~nojidba može biti i skromnija. Na osredn1e plodmm tlima za heljdu se može planirati unos oko 80 kg/?a dušika __ i kalija, te oko 50-60 kg/ha P20s. Osobito ne sm11emo dati preveliku duš~ka j~~- on iz~zvati prebujan porast, polijeg~_nJe,lo~11uoplodn1u, produženje vegetacije i slab~le s~zn1evanje. u kada parcela m1e pognojena do sjetve, može se usjev heljde za_vn1e~e vegetacije (tijekom cvatnje) jednokratno prihramti vrlo malim dušika od ukupno 30 kg/ha odnosno oko 100 kg KAN-a/ha. ~ako ~eljda klija na 4-5°C, ne smijemo prerano obaviti s1etvu jer je vrlo osjetljiva na niske temper~ture; -1°C uništava heljdu, pa bi mogla s~radat1 od k~snih proljetnih mrazeva (koji su u s1everozapado1I:rvatskoj Optimalan je rok za s1etvu hel1de polovica svibnja, ako se temperature sjetvenog sloja podignu iznad 10°C. V postr:1oj sjetvi heljdu sijemo nakon skidanja glavnih kultura (uljana repica, a to može biti u drugoj polovici lipnja. Heljdu sij~mo u uske (10-15 cm) ili u široke (40-50 cm) redove s neznatnim razlikama u prinosu zrna, na dubinu od 2 do--~ Cf:1- sijemo na težim, vlažnijim hladmJlm thma, a dublje na lakšim i suhijim tlima. Norma sjetve iznosi oko 100-150klijavih zrna/m:2 u sjetve h;ljde kao glavnog usjeva, te 200-300 kl11av1hzrna/m u postrnom roku sjetve što iznosi oko 40-50 kg/ha sjemena u prvom, odnosno oko 8_0-100kg/ha u postrnom roku ovisno o klijavosti siemena i kvaliteti predsjetvene pripreme tla.
Heljda je veoma kompetitivna s korovima
Slika
KRMNE KULTURE
da brzo (u povoljnim uvjetima za 4-6 dana) i ima jak porast pa brzo zasjeni površinu, a time i iznikle korove, zbog se kemijska zaštita od korova u pravilu ne primjenjuje. ukoliko je poznato da je parcela zakorovljena uskolisnim korovima (travama) može se odmah nakon sjetve primijeniti Dual 960 Gold u dozi od 1,2 1/ha. protiv širokolisnih korova za sada nema dovoljno istraženih herbicida. No, kanadska HRANIDBA
istraživanja govore da je u ranoj fazi usjeva heljde, kada su kotiledoni korova tek izbili na površinu, aplicirati translokacijske herbicide na bazi 2,4 D (Deherban A, Dicocid) bez šteta po usjev heljde, ali u vrlo malim dozama (0,151/ha). Zaštita od bolesti i štetnika u praksi se ne obavlja da bolesti ne prelaze ekonomski prag štetnosti, dok male štete sjemenu i klijancima u tlu mogu a nakon nicanja na listovima. '.,j
Osnovni u proizvodnji
kvalitetne travne silaže
Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer
Tehnološki uvjeti siliranja
Trava se silira u silosima, u anaerobnim uvjetima (bez prisutnosti zraka) koji dobar razvoj bakterija kiselog vrenja, stvaranje kiseline i brzo spuštanje pH vrijednosti silaže bez trošenja energetskih tvari. Brzo snižavanje pH vrijednosti silaže do 4,2-4,5 razvoj drugih bakterija (vrenja octene i kiseline), truležnih bakterija i plijesni, što je uvjet za dobivanje kvalitetne silaže.
Siliranje ima prednost u odnosu na sušenje sijena jer manje ovisi o vremenskim uvjetima i može se bolje hranidbena vrijednost trave za hranidbu goveda.
Ako se siliraju svježa zelena krmiva koja sadrže visoki postotak vode (75-80%), nakon i sabijanja u silosu, tijekom vrenja se velika koja se u obliku enfluenta iz silosa. S enflueritom gubi se iz silaže velika hranjivih tvari, lako topivih energetskih i mineralnih tvari koje su vrlo za vrenje, hranidbenu vrijednost, trajnost i kvalitetu silaže. Dobiva se vrlo kisela silaža s postotkom octene i kiseline, lošeg okusa, s unesene zemlje.
Bolja silaža dobiva se siliranjem zrelije trave, koja sadrži više suhe tvari i manja zemlje, ili još bolje, ako se trava prije siliranja malo prosuši (24 sata uz dobre vremenske uvjete).
Optimalno je silažnu 1!1-asuprosušiti na 30-35% suhe tvari (SJENAZA). Prosušivanjem trave se suha tvar i koncentracija energet-
skih tvari, stvaranje efluenta i poboljšavaju uvjeti dobivanja kvalitetnije silaže s više mlikiseline, boljeg okusa i više hranidbene vrijednosti.
osušena silaža, iznad 35-40% suhe tvari, manje je kisela i ima višu pH vrijednost (Tablica 1). Silaža je ukusnija, ali zbog sadržaja suhe tvari teško se ugazi i u silaži ostaje više zraka.
Zbog zaostalog zraka silaža se zagrijava i dolazi do naknadnog vrenja prilikom otvaranja silosa. To se može tako da se prosušena masa za siliranje usitni na 3 do 5 cm, što bolje gaženje i istiskivanje zraka, lakše iz biljnih stanica i djelovanje bakterija vrenja.
Tablica1: pH vrijednostitravnesilaže ovisnoo suhojtvari
Suha tvar silaže % 20 25 30 35 40 45 50 H vri'ednost 4 2 4,3 4,4 4,6 4,8 5,0 5 2 (Wiennga - De Haan, 1961.)
Suha tvar silaže može se odrediti kemijskim analizama, a s malo vježbe i iskustva može se u praksi približno odrediti tako da se u rukama stisne manja zelene mase, i pri suhoj tvari:
20 % - sok izlazi uz lakši stisak ruku, 25 % - sok se javlja uz pritisak s obje ruke,
30 % - uz pritisak dlanovi su mokri, a vlaga se osjeti prstima,
35 % - uz jako dlanovi su mokri
40 % - jakim dlanovi ostaju samo sjajni, 45 % - dlanovi ostaju suhi uz jako
Za pH vrijednosti silaže mogu poslužiti indikator koji promjenom boje pokazuju pH vrijednosti 3,8 do 5,8 (Mljekarski list br. 1/2001. god. - Hranidba).
Mljekarski list 6/2002.
pH vrijednosti i suhu tvar silaže može se otprilike procijeniti hranidbena kvaliteta silaže koju treba još nadopuniti izgledom (bojom, mirisom i biljnom strukturom). (Tablica2.)
Tablica 2: Kvaliteta silaže prema suhoj tvari i pH vrijednosti (po Weissbach-Laubeu)
Suha tvar pH vriiednosti i silaže
silaže Vrlo dobra Dobra do Slaba do ookvarena
15 do4,0 4,1-4,3 4,4 i više
20 do 4,1 4,2-4,4 4,5 i više
25 do4,2 4,3-4,6 4,7 i više
30 do4,3 4,4-4,8 4,9 i više
35 do4,5 4,6-5,8 5,3 i više
40 do4,7 4,8-5,9 6,0 i više (Becker · N ehring, I 969.))
U cilju postizanja dobrih anaerobnih uvjeta i pristupa zraka, silosi moraju biti od materijala nepropusnog za zrak i vodu i moraju dobro gaženje i istiskivanje zraka iz svih dijelova silaže, uz rubove i stijene silosa.
silosa, a posebice površina stranice za ispražnjavanje silaže, mora biti primjerena broju g_ov~da i dnevn_?j potrošnju silaže. Površina silaze ne sm11e se osušiti i treba · ju tjedno ispražnjavanjem - pomicati zimi 1 m, a ljeti 2 mu ?ubinu silosa. Silažu ne valja trgati iz silosa, nego JUtreba tako da uvijek ostaje ravna površina (Mljekarski list br. 8/2000. god. - Hranidba).
Dno silosa mora biti betonirano s padom 1-3 % prema strani za ispražnjavanje silaže. Dno i stranice silosa ne smiju biti ispucani i hrapavi. Kanal za iscjetka (efluenta) ne smije biti unutar silosa jer je preko kanala ulaženje zraka u silos i izlaženje dioksida (C02) što može biti uzrok gubitcima hranjivih tvari i kvarenju silaže.
Silažna masa koju dovozimo u silos mora biti i što manje zemljom. Stoga travu treba kositi za suhog vremena na visini 5 do 7 cm od zemlje, a prilikom unošenja u silos i gaženja silaže treba izbjegavati ulaženje blatnih traktora u silos. silažne mase može nepovoljno djel~va_ti na silažno vrenje, promjenu pH vrijednosti silaže, a u hrani~bi može izazivati probavne poremetnje.
Zelenu _m~su treba tijekom punjenja širiti po silosu u slo1ev1ma oko 20 cm, a traktor ju mora neprekidno gaziti. Silos treba u što vremenu napuniti i zatvoriti (tijekom 1 do 2 dana), š~o zahtijeva dobru organizaciju rada od polja do silosa.
Dobro ugaženu silažu treba na kraju dobro pokriti folijom kako bi ju zaštitili od naknadnog ulaza zraka i vlage (padalina). Folija ujedn_o izlaženje dioksida, koji nastaJe razgradnjom a djeluje povoljno na bakterije vrenja i pH vrijednost silaže.
Silažu treba pokriti tanjom folijom koja se priljubiti uz površinu silaže tako da ne bi ostale šupljine ispunjene zrakom, što je s krutim folijama. Preko tanke folije može se p~ebaciti_stara prošlogodišnja folija, kao i preko zidova silosa, da se slijevanje padalina, a zatim mreža koja zaštiti foliju od i treperenje na vjetru. Treperenjem folije ulazi zrak u silažu.
Mikrobiološki odnosi i tijek silažnog vrenja
Na zelenim krmivima nalazi se u pravilu dovoljno bakterija vrenja. To su homofennentativne bakterije koje stvaraju mlikiselinu u anaerobnim uvjetima s manjim trošenjem energetskih tvari i ugljikohidratnih spojeva). Za razvoj ovih bakterija potrebno je gaženjem što bolje istisnuti zrak iz silaže i posti~i što brže snižavanje pH vrijednosti do optimalmh pH 4,2. To razvoja drugih bakterija i poboljšati kvalitetu silaže.
Postoje i heterofennentativne bakterije koje uz kiselinu stvaraju octenu i kiselinu, a razvijaju se uz manju prisutnost zraka i višu pH vrijednost silaže. Pogoduje im toplina koja se stvara razgradnjom i energetskih tvari (oksidacijom), ali na taj dolazi do gubitaka energetskih hranjivih tvari iz silaže. Prema tome boljim istiskivanjem zraka iz silaže prednost dobivaju štedljivije bakterije.
Prisutnost zraka i toplina, koja se stvara vrenjem uz prisutnost zraka (oksidacijom), odgovaraju i nekim neželjenim pa i štetnim bakterijama tako da se u tim uvjetima dobiva nestabilna, manje kvalitetna silaža s više kiseline i amonijaka, trula i pljesniva.
U dobro ugaženoj silaži, za kvalitetno mlivrenje optimalna je temperatura silaže do 37°C. Nakon što se stvorilo dovoljno kiseline prestaje vrenje i silaža se postupno hladi.
Povišena temperatura i zagrijavanje silaže posljedica je disanja bilja i metabolizma mikroorganizama. temperatura zagrijavanja silaže je 40°C do najviše 50°C. Uz više temperature sagorijevaju u ugljikohidrati i
M~'e/wrski list 6/2002.
Vrbovec, Eugena de Piennesa bh
Tel.: 01/2791-057, 2791-990, fax: 01/2792-035
7.ASTUPSTVA:StaroTopolje(Sl. Brod) tel/fax: 035/472-700
d.o.o.-
Vinkovci- Santini d.o.o.tel: 032/308-343 d.o.o. tel: 049/465-262
Virovitica- Džambo Trade d.o.o.tel: 033/728-800
tvari, smanjuje se hranidbena vrijednost i probavljivost silaže, a probavljivost Silaža postaje do crne boje, ljepljiva i maziva, trula, pokvarena i pljesniva.
Viša temperatura i duže zagrijavanje silaže upozorava na prisutnost zraka u silaži ili na slabu zaštitu od naknadnog ulaza zraka u silažu, što je potencijalna opasnost za loše silažno vrenje.
Silaža se može upotrebljavati za hranidbu stoke tek nakon što završi silažno vrenje, a to nakon što se silaža ohladila. Topla silaža još vrije i sadrži mnogo štetnih mikroorganizama s nestabiliziranim kiselinama i može uzrokovati probavne poremetnje i druga oboljenja goveda.
Bakterijama vrenja uvijek je potrebna ugljikohidratna podloga (lako probavljivih bez kojih ne mogu stvarati kiselinu. U nedostatku ni dodavanje sredstava za bolje siliranje s bakterijama vrenja ukoliko ta sredstva ne sadrže i energetske tvari kao poticaj za stvaranje kiseline.
U takvim dobro je u silažu prilikom siliranja dodavati melasu (0,5 - 2,0%), mljevene rezance repe (0,8 - 3,0%) i druga lako razgradiva energetska krmiva.
Krmiva koja se siliraju moraju sadržavati najmanje 2-3% lako razgradivih ugljikohidrata u svježoj masi. Ovisno o vrsti trava i razvojnom stadiju zelenih krmiva mijenja se sadržaj posebice fruktozana i glukoze.
Najviše ukupnih nalazi se u trava u vegetacijskom razdoblju prije cvjetanja (16-26% u suhoj tvari). Prevladavaju fruktozani koji su u proljetnoj travi u visokom postotku, a u otkosima, poslije lipnja i srpnja mjeseca,
se smanjuje na 5-9% u suhoj tvari što nije dovoljno za pravilno silažno vrenje.
Ne treba zanemariti ni utjecaj vremena košnje, intenzitet prilikom košnje i prosušivanja koji na u krmivima.
Posebice je za siliranje odnos šetvari i u krmivima. postotak sirovih amonijaka) neutralizira kiseline, t/H vrijednost i nepo-voljno djeluje na 'o-kiselo vrenje. Takva krmiva se teško siliraju, št da i travakoja je intenzivnije gnojena ili s$.drži postotak djeteline ima manju sposobnost siliranja.
Kukuruzna silaža se lako silira, jer u sv1ezo1 masi ima kvocijent tvari, oko 1,3-1,5 (više u prilog tvari). U djetelini i lucerni kvocijent iznosi 0,2-0,3 (više u prilog i teško se siliraju, a u zelenoj masi trave iznosi 0,7-1,0.
Zelenim krmivima s kvocijentpm tvari i ispod 0,7-1,0 manjkaju energetske tvari, teže se siliraju i treba ih obvezno prije siliranja malo prosušiti (sjenaža). Na taj se koncentracija energetskih tvari, a dobro je i ako se silira s dodatkom sredstava koja pospješuju siliranje, ali s tim da sadrže melasu ili lako razgradive ugljikohidrate.
Tu ponovo treba naglasiti dobrog gaženja i istiskivanja zraka iz silaže, jer samo tako se može oksidacija i potrošnja energije iz silažne mase koja i prirodno uvijek nedostaje.
U broju
Kvalitetna silaža u hranidbi krava - Utjecaji na zdravlje, proizvodnju i kvalitetu mlijeka.
Piše:Goran Kiš,dipl. ing.
obroka - do proizvodnje mlijeka
Cilj je mlijeka proizvodnje na što djelotvorniji s manjim troškovima i ulaganjima. Troškovi hrane za životinje, koje izdvaja na svojoj farmi po jedinici mlijeka, iznose više od 50% od proizvodne cijene mlijeka. Stoga je, za proizvodnju, važno
Mljekarski li,st 6/2002.
hrane, poboljšati njezino iskorištenje uz što manje troškove. Mnogi ne važnost pravilnog davanja obroka životinjama kako bi ostvarili visoku proizvodnju, su samo na njegov sastav. Kod visoko produktivnih krava, uspješno obroka pokazat utjecaj takvog obroka na proizvodnju mlijeka.
Uzimanje hrane, izražena u suhoj tvari (ST) predstavlja osnovu u sastavljanju pravilnog i rentabilnog obroka. Potrebe krava, osim jednostavnog izražavanja u postotku potrebne
HRANIDBA
hranjive tvari, izražavaju se i u g/kg hranjive tvari. Mora se znati što uzimanje suhe tvari (ST) kako bi se osigurale hranidbene potrebe za proizvodnju, odnosno, hrane koju životinja pojede i iskoristi za tu proizvodnju na dan. Zbog toga, jedan optimalni program ili organizacija hranidbe mora sadržavati uz uravnoteženost svih hranjivih tvari i organizaciju hranidbe u cilju konzumacije odnosno uzimanja hrane do maksimalnih
Kontrola uzimanja hrane {obroka)
U pa tako i -goveda, uzimanje tj. konzumacija obroka kontrolirana je raznim fizikalnim i fiziološkim
Fizikalni životinje i kapacitet želudaca kao i sadržaj vlakana u obroku. Kako se energetska vrijednost obroka želudac postaje sve manje napunjen i završni produkti razgradnje postaju sve važniji u reguliranju konzumacije odnosno uzimanja hrane centre u mozgu koji kontroliraju hranidbena ponašanje životinje. Uzimanje obroka niže energetske vrijednosti, koji se sastoji od voluminozne krme uglavnom je kontrolirana želuca. Kod obroka koji sadrži više žitarica konzumacija je upravljana fiziološkim procesima metabolizma životinje. Relativna važnost svakog od ovih kontrolnih mehanizama uzimanja hrane u funkciji je podmirivanja energetskih potreba za proizvodnju mlijeka. razina konzumacije odnosno uzimanja hrane putem obroka za krave težina prikazana je u tablici 1. te vrijednosti možemo da krava teška 600 kg i koja proizvodi 30 kg mlijeka s 4% m.m. treba pojesti oko 21 kg ST hrane na dan (3,5% x 600 kg t.m. = 21 kg ST obroka). krave koje imaju proizvodnju mlijeka trebaju pojesti hrane da bi zadovoljile svoje potrebe za hranjivim tvarima.
koji na konzumaciju, odn~sno uzimanje hrane
Cimbenici koji kontroliraju uzimanje hrane su energetska vrijednost obroka, kapacitet buraga, te hranidbene potrebe životinje. Vanjski faktori (iz okoliša) kao što su: visoka temperatura, vlaga u zraku ili faktori držanja stada, npr. sklizak pod mogu smanjiti dnevnu konzumaciju hrane. hranjenja životinja je faktor koji konzumaciju hrane i onaj na koji sam može djelovati. Organizacija
Tablica I: Potrebe za uzimanjem hrane izražene u suhoj tvari (S'I') za goveda s obzirom na tjelesne težine i visinu proizvodnje
Tjelesna masa (kg)
Proizvodnja mlijeka (kg) s 4%
od tjelesne mase masti
Izvor: NRC. 1989. Hranidbene potrebe krava
hranjenja životinja podrazumijeva sistem hranidbe, održavanje hranidbenog hodnika, i redosljed hranjenja, te psihogenetske ili socijalne
Razumijevanje ponašanja životinje presudno je za uspješno sastavljanje uravnoteženog obroka i hranidbu. U prosjeku, krava jede 11 do 14 obroka dnevno s razmacima svakog obroka od oko 20 minuta. Uglavnom, 65-70% dnevne hrane krava pojede danju. Stoga bi se prilikom sastavljanja svakog hranidbenog programa i njegove organizacije trebalo voditi i prilagoditi ga prirodnim zakonitostima ponašanja životinja. konzumacije hrane dopušta hranidbu obrokom s više voluminozne krme, manje koncentrata, ali u okvirima iste proizvodnje mlijeka. Ovo rezultirati smanjenim troškovima proizvodnje po jedinici proizvedenog mlijeka.
Faktori koji znatno na konzumaciju hrane
t::? Dostupnost hrane životinji i vrijeme hranjenja
Hrana bi životinji trebala biti raspoloživa uvijek kada ona želi jesti. Vrijeme, kada je hranidbeni hodnik uglavnom prazan, a krave jedu je neposredno poslije mužnje. Prvenstveno je potreJ:mo smanjiti vrijeme provedeno u izmuzištu. Zivotinja bez hrane može provesti maksimalno 6 do 8 sati dnevno. Svako duže vrijeme rezultirat padom unošenja suhe tvari u hrani.
t::? Održavanje hranidbenih hodnika
Osnovno je pravilo da se hranidbeni hodnik mora održavati Ne smije se dodavati svježa
Mljekarski list 6/2002.
hrana na vrh stare koja se nalazi u hranidbenom hodniku, i od životinja konzumaciju. Osigurati dovoljno velik hranidbeni prostor za svaku životinju. Ako se primijeti da su manje krave ili junice stalno odgurivane dalje od hrane od starijih ili krava, nema izgleda za unošenjem dovoljne hrane. Za vrijeme visokih ljetnih temperatura, ako je to osigurati životinjama hlad ili neki drugi pokraj hranidbenog hodnika. se ovih savjeta je konzumaciju 2,5 do 3,5 kg po životinji na dan. Voda bi trebala biti dostupna životinjama uvijek. Smanjena uzimanje vode (do 40 %) može smanjenje konzumacije ST hrane za više od 20%. /? hranjenja hranjenje životinja pridonosi stabilnijim uvjetima u buragu, a tome, i poboljšanju konzumacije. Davanje hrane više puta na dan smanjuje dnevne promjene pH u buragu, odnosno kiselosti, koje ~tetno djeluju za mikroorganizne buraga koji sudjeluju u probavi vlakana. Ovaj pozitivan koji daje hranidba s više manjih i obroka još je više izražen u obroku koji sadrži više koncentratnih krmiva. Kada se obrok daje kao kompletno izmješani, hranjenja od manjeg je Pa ipak, hranjenje svježiju i ješniju hranu za životinje, se i konzumacija posebice za ljetnih mjeseci. ,;?' Redosljed hranjenja
Neka ispitivanja pokazuju da davanje sijena životinjama prije obroka sa žitaricama, ujutro, poboljšavaju konzumaciju, te djeluje na postotka masti mlijeka. Ta vlakna, koja iz sijena1 stimuliraju žvakanje pa time i proizvodnju sline u ustima. Slina djeluje kao pufer u buragu, njegovu kiselost, i ga spremnim za probavu žitarica bez
promjena u razini pH i štetnog djelovanja po mikroorganizme. Kod hranidbe silažom (zrnom kukuruza i trava) najbolje bi bilo izmiješati je zajedno i izmješanu dati životinjama. /? Sadržaj vlage u obroku
Vlažan, fermentirani obrok može smanjiti konzumaciju hrane. Obrok bi trebao sadržavati 50 ili više % ST s oprezom da presuh i prašnjav obrok djeluje na smanjenje ješnosti pa time smanjuje ukupnu konzumaciji hrane.
,::? Socijalni
Ispitivanja pokazuju da prvotelke provode 1015% više vremena za vrijeme odvojenosti od starih krava, a i proizvodnja mlijeka se za 5-10%. Zbog toga je poželjno nepovoljni utjecaj životinja jednih na druge ako nam je hranidbeni prostor
Prilikom premještanja životinja iz jedne produktivne grupe u drugu ili kad su promjene u obroku neizbježne, treba se izbjegavati svaka nagla promjena u sastavu obroka ili hranidbe. To je kada radimo velike promjene u energetskoj koncentraciji obroka. Kod hranidbe potpuno izmješanim obrokom po volji, negativan utjecaj naglih promjena obroka je smanjen.
Hranjive tvari koje su potrebne za podmirenje proizvodnje mlijeka moraju biti u koje životinja može pojesti. proizvodnje koji hranidbene aktivnosti pravilnu organizaciju hranidbenog hodnika i hranjenja, sadržaj vlage obroka i izbjegavanje negativnih socijalnih životinjama na hranilištu.
programa hranidbe u cilju uzimanja hrane i trenutnog stanja konzumacije, osnova su za postizanje hranidbeno uravnotežene i rentabilne proizvodnje.
VETERINARSTVO
POSTUPCISTELADINAKONPORODA
Piše: Krešimir Salajpal, dr.vet.med.
Prvi sati i dani nakon telenja od posebnog su za telad jer je to razdoblje u kojem dolazi do bitnih promjena u organizmu teleta (promjene u cirkulaciji krvi, disanju, unošenje hrane i probave), a sve s ciljem prilagodbe za samostalan život. Istovremeno
Mije/carski/u;t 6/2002.
tele postaje izloženo štetnim utjecajima iz okoline (nepovoljni uvjeti sredine, patogeni mikroorganizmi). Kako bismo te vanjske utjecaje sveli na minimum te što bolje pripremili tele za samostalan život moramo se prilikom telenja pridržavati pravila:
HRANIDBA
0 na farmama treba osigurati posebne odjeljke za telenje (porodilišta) odvojene od proizvodnih objekata. Poželjno je da to budu boksevi obilno nastrti slamom, prije toga dobro i dezinficirani. U manjim objektima i pri vezanom držanja ležište treba temeljito i obilno nastrti slamom. Rodilju treba tako smjestiti da je ostale životinje ne bi uznemirivale.
0 stidnicu i okolinu stidnice treba oprati mlakom vodom
0 užad i ostali pribor koji se koristi prilikom telenja mora biti i dezinficiran
0 prije samog pomaganja ruke treba osloboditi do ramena, temeljito oprati i dezinficirati
0 telad samo u trenutku trudova i to ne više od dva do tri srednje jaka
0 skinuti ostatke plodne vode s nosnih otvora i usta
0 odmah nakon poroda treba dezinficirati jodom ili ga poprskati nekim od antibiotskih sprejeva Nakon što pukne vrpca tele mora disati. Kako su nosnice i usna šupljina obilno sa sluzi (plodna voda), sluz treba skinuti, najbolje rukama ili tkaninom je od prema nosu, a pritom ne ulaziti u usnu i nosnu šupljinu. slamki, i predmeta u nosnu šupljinu (bockanje) treba izbjegavati.
Ako postoji dobro je da tele ostane uz majku te da joj se lizanje teleta. Naime lizanjem se pospješuje disanje, periferna cirkulacija te ujedno suši površina tijela. Ako se pak tele odmah nakon poroda odvaja od majke, treba s površine tijela skinuti ostatke plodne vode, dobro ga istrljati gužvama slame ili tkaninom (posebice uzduž kralježnice i u grudnog koša) kako bi se pospješila periferna cirkulacija i što prije posušilo tijelo teleta. Tele je potrebno smjestiti u individualni boks, od propuha, s dovoljno i suhe slame. Vlažnu i uprljanu stelju treba redovito odstranjivati te svakodnevno obilno iznova steljiti.
Ukoliko je telenje protekla normalno, a tele je živahno i pokazuje volju za sisanjem, pola sata nakon telenja treba teletu ponuditi prvu porciju kolostruma.
vrijedi pravilo da prvu porciju kolostruma treba tele uzeti što je ranije, a svakako unutar tri sata nakon telenja. Razlog tome je što se nakon telenja naglo smanjuje sadržaj zaštitnih tvari (protutijela, imunoglobulina) u kolostrumu, smanjuje se
propusnost crijevne stijenke, te dolazi vrlo brzo i do aktiviranja enzimskih sustava teleta koji cijepaju zaštitne tvari i na taj poništavaju njihovo zaštitno djelovanje. Tako 24 sata nakon telenja enzimski sustav je aktivan, a propusnost crijevne stijenke toliko smanjena da tele ne može primiti nepromijenjena protutijela koja su jedina zaštita od infekcije patogenim mikroorganizmima u prvim danima života.
Poželjno je da kolostrum sadrži što više i što broj tipova zaštitnih tvari (imunoglobulina) ka~o bi tele bilo od što broja bolesti. Sto je krava starija i što je bila izloženija infekcijama, njen kolostum sadrži više razliprotutijela tj. on je za tele vrjedniji. . Sto se prve porcije kolostruma, smatra se da bi trebala iznositi najmanje 1 litru, a najbolje oko 5 % porodne težine teleta (npr. za tele od 35-40 kg oko 1/i do 2 litre). Smatra se da kolkinu protutijela tele unosi prvom porcijom kolostruma od 2 litre, i da svako iznad k ne i više protutijela u organizmu teleta. Stoga je bolje davati ali manje (prvi i drugi dan 1,5-2 litre 3-4 puta dnevno, i dan po 2-2,5 litre 2-3 puta dnevno).
Osim kao nositelj zaštitnih tvari, kolostrum djeluje blago laksativno, crijevnu peristaltiku izbacivan1e mekanija (feces je važan izvor svih potrebnih hranjivih tvari
Svaki ozbiljniji mlijeka trebao bi imati rezerve duboko smrznutog kolostruma. Najbolji je miješani kolostrum od zdravih, ujesen oteljenih krava koje su dulje vremena u stadu. bolesti teladi u prvih nekoliko tjedana života su proljevi, bolesti dišnih organa te infekcije pupka.
O uzrocima, znakovima i po1ave proljeva i bolesti dišnih organa govorit u nekoliko narednih brojeva Mljekarskog lista.
KRVARENJEIZ PUPKA
Prilikom spontanog prekida pupkovine dolazi do manjeg krvarenja koje prestaje nekoliko minuta nakon telenja uslijed retrakcije krvnih žila i stvaranja ugrušaka ..
Prestmku krvarenja pomaže i disanjc1 teleta nal·on napose snažni udisaji, se smanjuje krvni tlak u aorti i u arteriji.
Krvarenje iz pupka nastupa ako je predebeo, proširen, ukoliko je došlo do u disanju ili vrlo kod rezanja
Mlfekarski li<;t6/2002.
oštrim nožem ili škarama. Opasnije je krvarenje iz arterija ( krv izlazi u mlazevima) negoli iz vena (krv kaplje) u kojima je tlak negativan.
ili njegov kratki ostatak, treba podvezati sterilnim koncem 1 dezinficirati ga jodnom tinkturom. Tele treba držati odvojeno od ostale teladi kako mu ona ne bi lizanjem i sisanjem pupka otežavala zatvaranje i mumifikaciju pu
Ukoliko je došlo do gubitka krvi, potrebno je odmah pozvati veterinara koji izgubljenu krv nadoknaditi davanjem fiziološke otopine ili transfuzijom ma terine krvi.
INFEKCIJEPUPKA
rana i ostatak izvrsna su podloga za razvoj mikroorganizama. Do infekcije i razvoja upale dolazi za vrijeme ili neposredno nakon poroda mikroorganizmima iz okoline.
Upala pupka (Omphalitis) zahvaokolno meko tkivo i okrajke krvnih žila. Upalni proces1 koji vanjskog kožnog nabora, se u obliku Kožni pupak i okolina su pri tome zacrvenjeni i bolni. Ostatak prljavo crvene je boje, vlažan i neugodnog mirisa (gangrena). Kada se upalni proces proširi na okolno tkivo, nastaje flegmona ili apsces pa je takav pupak
Piše: Antun dr. vet. med.
Zarazna agalakcija ovaca i koza je bolest ili dužeg tijeka koja može rezultirati mršavljenjem, smanjenom proizvodnjom i bolesti je Mycoplasma agalactiae.
Izvori zaraze. Izvori zaraze su bolesne životinje, lešine životinja uginulih od zarazne agalakcije, iscjedak iz sekret iz vimena i vjerojatno -feces. Zivotinje se mogu inficirati u dodiru s predmetima bolesti. širenja. Bolest se širi boravkom životinja, prilikom mužnje rukama i priborom za mužnju, hranom, vodom i sisanjem
Mljekarski li,st 6/2002.
vrlo bolan, i tvrd. Razvije li se fistula kroz njen otvor cijedi se prljavi1 smrdljiv gnoj i krvavi sekret. Ukoliko upala zahvati arterije, vene 1 perivaskularno tkivo te se proširi na potrbušnicu, jetru i ostale organe može nastupiti i smrt.
Upalu pupka redovito prati stanje koje se prestankom sisanja, nevoljkim kretanjem te ležanjem. Kao komplikacije mogu se pojaviti promjene na zglobovima i tetivama te ostalim organima što na nepovoljan ishod bolesti. Ukoliko ozdravi se dalje slabije razvija ili zakržlja. Pri upale prvenstveno trebamo njena daljnje širenje prema kožnom dijelu pupka te pospješiti dozrijevanje upalnog procesa (topli oblozi i masti). Gangrenozni okrajak treba odstraniti sve do zdravog tkiva. ranu potom tuširati jodom ili primijeniti antibiotski prašak ili sprej. U pojave apscesa potrebno ga je kirurški obraditi.
Ukoliko je došlo do promjene stanja životinje treba odmah pozvati veterinara kako bi se pristupilo terapiji antibioticima te poduzela simptomatska terapija.
Profilaksa se sastoji u pridržavanju osnovnih higijenskih za vrijeme i poslije poroda, obradom pupka neposredno nakon telenja te pravilnim smještajem
Znakovi bolesti. Vrijeme protekla od ulaska do pojave prvih znakova bolesti iznosi 11 dana. Bolest
zdravstvenim odnosno povišenom tjelesnom temperaturom, gubitkom apetita i potišKasnije se lokalnim promjenama · na vimenu koje je upaljeno odnosno temperirano a kasnije i bolna, a zatim se javlja atrofija (vime se smanjuje). Iz vimena se izmuzuje gusti žuto - zeleni sekret (sadržaj). Promjene se javljaju i na jednom ili više zglobova koji su bolni, i topli. Zbog navedenih promjena životinja šepa.
Na se javljaju upalne promjene koje mogu rezultirati
Gravidne životinje mogu pobaciti. Nakon oboljenja životinja može uginuti u kratkom razdoblju ili bolest može potrajati i nekoliko mjeseci.
SELEKCIJA I REPRODUKCIJA
Dijagnoza bolesti. Bolest prepoznajemo na temelju podataka o prisutnosti zarazne agalakcije na nekom i na temelju znakova bolesti, a sa se bakteriološkom pretragom.
Bolest se može primjenom više vrsta lijekova. V
Preventiva bolesti. Sirenje bolesti bi bilo najbolje ubijanjem oboljelih životinja što je teško izvediva. Bolest se suzbija i temeljitom dezinfekcijom kozarnika ili i izmuzišta. Potrebno je strogo pridržavanje osnovnih higijene mužnje odnosno pranje i dezinfekcija ruku i muznog pribora. Tek nabavljene životinje potrebno je držati neko vrijeme (poželjno je 30 dana) odvojene od stada (karantena) kako bi u tom periodu provjerili njihovo zdravstveno stanje.
Pregled provedbe peiformance testa tijekom 2001. godine
Piše: Ljiljana Husinec, dipl. ing.
Performance test - test na vlastiti rast i razvitak, sastavni je dio provedbe programa gojidbenog stvaranja simentalskog goveda u RH.
Kontinuirano se provodi od 1975. godine u Stanici za ispitivanje proizvodnih svojstava goveda u Varaždinu, današnjoj firmi d.o.o. Varaždin" u sklopu kojeg se nalazi Centar za reprodukciju i performance test. Sama provedba ovog testa detaljno je opisana u jednom od prethodnih brojeva Mljekarskog lista.
I ovom prigodom potrebno je istaknuti važnost provedbe ovog testa za naše ukupno govedarstvo je njegov krajnji "proizvod" muški testirani rasplodnjak u kojem je objedinjena najkvalitetnija genetika i strane. Taj rasplodnjak bi trebao, ukoliko se u daljnjim progenim testiranjima pokaže u Program gojidbenog stvaranja kao roditelj generacija bikova.
Pregledpreuzetemuške teladipo u 2001. godini Ime oca HBoca Krug usmjerene Broj preuzetih oplodnje sinova
Struktura bikovapo završetkuperformancetestapo i komisijskimgrupama u 2001. godini Krug Komisijske ocjene - grupa UkuIme i HBoca usmjer. 122.
Tijekom 2001. godine u performance testnu stanicu ušlo je 66 muške teladi (odnosno 65,35%) od 101 prijavljene i pregledane teladi iz programa. Tijekom 2001. godine održane su i komisijske ocjene mladih bikova koji su završili performance test. Održano je 5
za 122. do
126. grupe bikova, a ukupno su brojile 56 mladih bikova. je po grupi ocijenjena 10 do 12 bikova.
Povjerenstvo je na temelju rezultata testa, uzgojnih vrijednosti za mlijeko i dnevni prirast i ocjene eksterijera ukupni indeks za svakog pojedinog bika i odredilo mu namjenu pritom u obzir i rezultate reproduktivnog testiranja.
U nastavku slijedi prikaz po grupama:
122. grupu ocijenjenu komisijski 28.03.2001. godine je 12 bikova je ostvareni dnevni prirast iznosio 1572 g, životni prirast 1432 g, visina do grebena 129,8 cm i postignuta težina (za 365 dana) 563 kg. Za korištenje putem u.o. je 5 bikova, za korištenje putem prirodnog pripusta 5 bikova i za 2 bika.
123. grupu ocijenjenu komisijski 20.06.2001. godine je 1~ bikova je ostvareni dnevni prirast iznosio 1618 g, životni prirast 1490 g, visina do grebena 129,9 cm i postignuta težina (za 365 dana) 584 kg. Za korištenje putem u.o. su 4 bika, za korištenje putem prirodnog pripusta 4 bika i za 4 bika.
124. grupu ocijenjenu komisijski 12.09.2001. godine je 12 bikova je ostvareni dnevni prirast iznosio 1665 g, životni prirast 1458 g, visina do grebena .129,7 cm i postignuta težina (za 365 dana) 573 kg. Za korištenje putem u.o. su 4 bika, za korištenje putem prirodnog pripusta 8 bikova. Nije bilo kornisijskog
125. grupu ocijenjenu komisijski 07.11.2001. godine je 10 bikova je ostvareni dnevni prirast iznosio 1668 g, životni prirast 1487 g, visina do grebena 129,8 cm i postignuta težina (za 365 dana) 583 kg. Za korištenje putem u.o. su 4 bika, za korištenje putem prirodnog pripusta 6 bikova. Nije bilo komisijskog
126. grupu ocijenjenu komisijski 19.12.2001. godine je 10 bikova je ostvareni dnevni prirast iznosio 1695 g, životni prirast 1523 g, visina do grebena 132,5 cm i postignuta težina (za 365 dana) 596 kg. Za korištenje putem u.o. je 6 bikova, za korištenje putem prirodnog pripusta 4 bika. Nije bilo komisijskog
Namjena korištenjabikovapo završetkuperformancetesta
Namjena korištenja Broj mladih bikova %
Umjetno osjemenjivanje
Ukupno: 56
Pregledukupnerealizacijekomisijskiocijenjenihmladihbikova sa završenimperformancetestomu 2001. godini
Vrsta realizacije Broj mladih bikova
Namjena u.o. 15 - prodana za u.o.
Namjena p.p. 13 - Prodana za P.D. Komisiiski 6
Namjena u.o. -*NBK 5 - prodana za p,p.
Namjena u.o. - *NBK 2 - klanie
Namjena p.p. - *NBK 12 - klanje
Namjena p.p. -prodana za 2 p.p.-skok -
u.o.- dodatno 1
56 * NBK nijebilokupca
Mladi bikovisa završenimperformancetestompreuzetiu Centreza umjetnoosjemenjivanje u 2001. godini
Br.u Dll stan. Ime i HBbroj prirgr. lnd.bika uzgoj.org. Vlasnikbika
208 WIND7474 1727 176,60 Franjošostarec, C.zaunapr. -Osijek 209 PACO7475 1727 182,00 Dolenac,lyanska C.zaunapr. 607 PACIFIK7476 1592 161,00 lvanBasrek.Vlbovec C.zarepr. u Hrv.-Zag 608 SALAS7483 1755 223,04 Zvonimiršvec,LIX!breg C.zarepr. u fiv.-Zag 609 PABLO7484 1763 193,52TomoBukal,Haga~ C.zarepr. u Hrv.-Zag 610 VEZUV7485 1751 178,72NikolaBukal,FaikaševacC.zarepr. u Hrv.-Zag
612 PIRK7487 1776 189,24Zdravko V. C.zarepr. u Hrv.-Zag
613 VUK7488 1828 205,32 VesnaGregar,\/Jrje C.zarepr. u Hrv.-Zag
614 KING7489 1727 151,72 Zvonko PisarovnaC.zarepr. u Hrv.-Zag
615 ZORO7500 1886 200,24 lvan Ferd~and.C.zarepr. u Hrv.-Zag
616 DAGO7SD1 1792 156,92 SljepanMikulaj,H,ga~ C.zarepr. u Hrv.-Zag
617 SIL7502 1743 164,28 FranjoBelo~ C.zarepr. u Hrv.-Zag
618 VIR7509 1555 123,08Zdravko V.Grde. C.zarepr. u Hrv.-Zag
· 619 HADOR7510 1861 196,68 Franjo Kapela C.zarepr. u Hrv.-Zag
217 HOMBRE7507 1779 159,84liagutilSabo~k,Kapela C.zaunapr. -Osljek
Uk.Prosjek: 1750,8 177,88
Od ukupno 23 bika ocijenjenih za u.o., 15 bikova ili 65,2% kupio je Centar za u.o., dok je ostalih 8 bikova (34,8%) prenamijenjeno za prirodni pripust ili :::.J
Mlfekmski li.st 6/2002.
Opotrebi i pretpostavkama razvitkagovedarske proizvodnjeuHrvatskoj
Piše: doc. dr. se. Zoran
Govedarska proizvodnja u nas stagnira stalnim i relativno velikim ulaganjima u ovu proizvodnju. Brojni su razlozi ovakvom stanju i više puta su ponovljeni u gospodarskoj rubrici
Mljekarskog lista.
Veliki utjecaj imali su problemi i nedostatci iz prošlog sustava. su i nedovoljno sanirane ratne štete i gubitci. No, teško se oteti dojmu kako je u pogledu, organizacijski i materijalno previše propusta u prethodnih 5-6 godina. pozitivni obnove osnovnog stada nabavkom steonih junica iz uvoza, te kreditiranjem nabavke junica iz uzgoja u razdoblju od 1995. do 1997. godine su se proizvodnjom mlijeka i prirastom goveda. U istom razdoblju je otkup mlijeka i prerada u mljekarama, što je predstavljalo dodatni poticaj razvitku govedarstva.
U ovom razdoblju se sman1u1e ukupru broj ali
osnovnog stada i muznost po grlu, što su osnovna obilježja suvremene govedarske proizvodnje.
No, loša opremljenost i ~glavnom slaba kvaliteta držanja grla, nedostatna i neodgokreditna potpora, sustav savjetodavne, selekcijske i veterina~ske podršk~ (posebice osjemenjivanje), te gospodarski odnosi i nesrazmjeri cijena u cijeloj poljoprivredi i gospodarstvu utjecali su na ponovno smanjenje osnovnog stada i pady:oizvodnj~. _ ...
Tako se sada nalazimo u prilicno slaboj po21cip za ozbiljniji brzi rast koji je gotovo nužna pretpostavka uklapanja u tržn_e tokove. Nije to problem samo govedarstva vec, nažalost, dijela naše poljoprivrede.
Zašto se danas pitanje brzog razvitka govedarstva? Neki zahtjevi su prikazani~ poglavljima teksta. Isto tako, dane su i neke pretpostavke razvitka.
ZAHTJEVIBRZOG RAZVITKA GOVEDARSTVA
Odnos Hrvatske prema integracijama
Prije svega potrebno je osigurati dobru startnu poziciju nakon prijelaznog razdo?lja zaštite pr~ma dogovorima sa svjetskom trgovmskom organizacijom (YvTO). Vjerojatno je još važnije kako se obujmom i strukturom proizvodnje, te proizvodnim rezultatima postaviti prema EU. Pretpostavka je kako nam u razdoblju svojom agrarnom politikom, posebice stupnjem zaštite i poticanja, upravo EU osiguravati stabila1: odn~s prema WTO-u. Stoga je vrl~ važn~ kakva Je_razvi-. jenost govedarstva i ustro1enost proizvodnih jedinica (farmi), i materijalne_podrš½e, te povezanost svih u lancu proizvodnje'. prerade i prometa proizvo1a (meso mlijeko). Proizvodnim rezultatima (pnrast mesa i proizvodnja mlijeka po grlu), te sustavom po~~ore (kreditna politika, poticaji i na,knaqe, oqnos1 c11ena repromaterijala i proizvoda i dr.) t~eb~li'bi se_:1š~o mjeri uskladiti s odnosima r~zv11en~h europskih zemalja. Svako odstupan1e od tih vjerojatno dugogodišnje zaostajanje i odnos proizvodnje prema razvijenim zemljama tržišta.
Potreba potrošnje i razmjene
Drugi važan zahtjev za razvitak govedarstva_je potreba potrošnje i r~z~1ene. zemalja, posebice razv11emh,ne 1z1asn1ava se mjerama agrarne politike javno i jasno, no što stupanj pokrivenosti potreba vla_stitom govedarskom proizvodnjom jamac_je ~tabilnosti ovog segmenta, ali i cjelokupne pol1opnvrede unutar gospodarskog djelovanja neke zemlje. . Prema procjenama u proizvodnji danas nedostaje oko 168 milijuna litara mlijeka i preko 6 tona mesa. U uvjetima potrošnje ovih proizvoda prije 5 ~~?ina manjkovi proizvodnje bili su: 317 rnil11una litara mlijeka i 25,4 tona mesa. Manje izraženi nedostatci proizvod~je _u prošloj godini nisu, nažalost, posl1ed1Capovecan1a proizvodnje, nego smanjenja _po~rošnjepo_stanovniku. utjecaj na sman1en1epotrošn1e svakako ima pad standarda potroša~a.
Broj goveda u Hrvatskoj, od r_azd~bl1apr_iJe Domovinskog rata do danas, sman1en Je za yise nego dvostruko. Gotovo situacija je s brojem muznih krava. Proizvodnja mlijeka je smanjena za gotovo 40%, a prirast goveda za gotovo ?0% !'Jo, dok su ulaganja u obnovu i razvitak
Mljekarski list 6/2002.
mijekarske proizvodnje neposredno nakon - Domovinskog rata rezultirala proizvodnje mlijeka za više od 33 milijuna litara, i dalje je opadao prirast i proizvodnja mesa.
Raspoložive mlijeka su u razdoblju od 1996. do 2001. godine temeljene na 80 %tnom podmirenju iz vlastite proizvodnje (od 75 do 87 %), a preostale su namirivane uvozom. Sa stajališta proizvodnje negativno je što se uvozi 63,7 litara
Pozitivno je što je posljednje dvije analizirane godine zabilježena smanjenje uvoza ove kategorije za 45 tona u odnosu na godinu. Isto tako, izvozi se 33 litara što je bolji odnos uvoza i izvoza, nego kod proizvodnje mesa.
Uvoz mesa je stalna pojava u Hrvatskoj posljednjih 10-ak godina, te od 31 do 42 % raspoloživih za potrošnju. Uvozimo oko 19.160 tona, a istovremeno izvozimo tek 1.400 tona.
Aktiviranje neiskorištenih resursa
Sa stajališta popravljanja gospodarskog položaja važan je razvitak govedarstva radi aktiviranja zapuštenih proizvodnih površina. Površine korištenih livada i pašnjaka su posljednjih nekoliko godina s oko 413 na gotovo 434 ha. Nakon stagnacije i pada ovih površina na svega 306 ha, što je najviše uvjetovano ratnim neprilikama, posljednjih 5 godina je zabilježen porast od gotovo 103 ha. Osnovni problem iskorištenja ove kategorije zemljišta u govedarstvu proizlazi iz da su to dijelom i neodržavane površine, pa je stupanj iskorištenja potencijalnih (mjeren visinom i kvalitetom prinosa) nizak.
Gospodarsko-socijalni zahtjev razvitka
Kao može se naglasiti gospodarsko-socijalni zahtjev države za zapošljavanjem nezaposlene radne snage i povratkom radno aktivnog na nenaseljena Ovo se posebice odnosi na seoska i od strateške važnosti (ranije nazivana - od posebne državne skrbi) za Republiku Hrvatsku.
Suvremena govedarska proizvodnja temelji se na malim zahtjevima za izravnim ljudskim radom, tako da obiteljska gospodarstva s 2 stalna i 1-2 povremena aktivna uspješno obavljaju sve aktivnosti na relativno velikim govedarskim farmama s osnovnim stadom od 40 do 80 grla (ovisno o vrsti farme, organizaciji proizvodnje ne hrane i dr.). Jasno je da brz razvitak govedarske proizvodnje, temeljen na manjem broju ekonomski
uspješnih farmi, ne može uposliti veliki broj radno aktivnih gospodarstva, no pretpostavka je da se jedan dio radne snage uposliti na dodatnim aktivnostima dorade, prerade i prometa proizvoda. Isto tako, opravdana je pretpostavka da dobro ustrojene proizvodne jedinice (farme muznih grla i grla u sustavu krava-tele) punu egzistenciju broju koji nisu izravno u samu govedarsku proizvodnju. Za Republiku Hrvatsku je vrlo važno aktivirati govedarsku proizvodnju na napuštenim iz kojih se iseljavala radno aktivno je i s ratom uništenim u kojima se i dio povratnika nije na aktivirao u ovoj proizvodnji.
NEKEPRETPOSTAVKERAZVITKA GOVEDARSTVA
Nužno je potrebno osigurati preduvjete, kako bi se mogao provesti brzi razvitak govedarske proizvodnje u nas.
Prije svega potrebno je gospodarske odnose u ovom ali i u cijeloj poljoprivredi, kao i odnosu prema drugim granama gospodarstva - prije svega i mesnoj) industriji, te turizmu. Neodrživo je stanje stalnih kolebanja odnosa cijena i uvjeta poslovanja i organizacija prometa govedarskih proizvoda.
Pritom treba jasno da uvjeti odnosa cijena i dohotka u ovom pretpostavlja kvalitetno poslovanje svih subjd<ata. Primjerice, vrlo je zahtjev mlijeka da se udio njihove (otkupna osnovna cijena za državnu premiju i ekstra bonus od u prodajnoj cijeni svježeg mlijeka na tržištu. Od i mlijeka se mogu opravdano zahtijevati korekcije odnosa cijena u uvjetima njihovih promjena i odstupanja na tržištu, no tada se ne smije zanemariti relativno nizak stupanj proizvodnosti i dijela Naime, u sustav potpore materijalne i dr.) koji i navedenu ravnotežu gospodarskih odnosa mogu samo koji su na približno jednakoj razini intenzivnosti ili imaju predispozicije da u kratkom roku svoju intenzivnost.
Isto tako, potrebno je osigurati stalna sredstva poticaja, naknada i kreditiranje obnove, te razvitka proizvodnih kapaciteta. je pretpostavka potrebitost tog rješenja "zemljišnog" pitanja. Naime, nemoje planirati obnovu i brži razvitak govedarstva
Mljekarski hst 6/2002.
bez kvalitetne i jeftine hrane. okvirni pokazuju kako su raspoložive površine jedan od glavnih za širenje govedarske proizvodnje u dijelu obiteljskih gospodarstava. Problematika zakupa i kupnje privatnog i državnog poljoprivrednog zemljišta u nas je vrlo složena i potrebne su mjere za rješenje dijela i zapuštenih površina, koje su uglavnom neriješenog imovinsko-pravnog statusa. Jednako je važno osigurati dostatni broj rasplodnih grla visoke kvalitete na tržištu, a samo za proizvodne sustave trebalo bi organizirano (uz sudjelovanje, potporu i odgovornost nadležnih službi i ustanova) uvoziti. Važno je da sustavom potpore, te poticajima, naknadama i kreditiranjem kvalitetni rasplodni materijal u govedarstvu bude po povoljnim uvjetima raspoloživ broju korisnika.
Upravo je izašla iz tiska KNJIGA IZ BIBLIOTEKE AGRONOMSKOG FAKULTETA ZAGREB
pretpostavka je svakako vanje aktivnosti svih službi u sustavu državne i potpore Sadašnji ustroj nije dovoljno što je u stalnim kolebanjima proizvodnih rezultata i odstupanjima ostvarenog od proizvodnih kapaciteta. Nove tehnike i vještine, te i rješenja suvremene govedarske proizvodnje teško se i slabo pojavljuju u praksi, tako da se osnovni pokazatelji intenzivnosti govedarske proizvodnje (muznost i prirast) vrlo sporo Više je to utjecaj "stihijskog" kretanja i aktivnog sudjelovanja struke u radu s malim brojem nego sustavne potpore i razmišljanja na razini dijela . promjene u kretanjima govedarske proizvodnje mogu se vrlo skoro zbog brzih promjena gospodarskih odnosa u poljoprivredi (stupanjem Hrvatske u WTO i EU). No, temeljno je pitanje kakva biti tih promjena. U
prof. dr. se. Zvonimir
prof. dr. se Vema
prof. dr. se. Mariju doc. dr. Boro
prof. dr. se. Sljepan Mldic asist. mr. Zlatka
izvanredna knjiga za svakog sadašnjeg i agronoma i veterinara
korisno štivo za sve ljubitelje i uzgajatelje žil'Otinja dobar za obiteljska gospodarstva knjiga je namijenjena svima koji se bave I te žele ostvariti rezultate prema uzoru na svjetske uzgajatelje stoke
Knjiga bogato je ilustrirana, a na 630 stranica šest poglavlja:
-- Govedarstvo - Kozarstvo - Svinjogojstvo - Peradarstvo
Knjiga tematiku o stanju i mjerama za o razmnožavanju, tehnološkom procesu, hranidbi i držanja goveda, svinja, ovaca, koza i peradi. U pisanju knjige autori su se služili svojim višegodišnjim iskustvima, rezultatima vlastitih istraživanja i suradnje s agronomima i veterinarima na velikim farmama i u širokoj praksi. Nakladnik je Agronomski fakultet u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb. Cijena knjige je 250,00 kuna za troškove slanja i poštarine u iznosu 30,00 kuna.
Narudžbe za knjige se mogu izvršiti na telefon 01 239 3809; 012393867 ili u Hrvatskoj mljekarskoj udruzi - Ilica 31/ID, Zagreb, Tel./fax: 01 4833 349; 4831 265.
Mlj'ekarski list 6/2002.
~OJU ~~\f~1f~[t{[EW'©UOPR~EDE
Piše: dr. se. Petar nastavak 6.
Hrvatska se sada nalazi u vrlo intezivnim aktivnostima predlaganja nove agrarne politike temeljene na iskustvima razvoja poljoprivrede u Europskoj uniji. Naša se zemlja, kao Pakta o stabilnosti i pridruživanju u EU, obvezna pridržavati preporuka i stvorenih reformskih obveza. Ranije smo u mnogim komparativnim analizama stanja hrvatske poljoprivrede i agrara zemalja ukazali na velike razlike u razvijenosti poljoprivrede Hrvatske i EU-15. Agrarne reforme su složeni i dugotrajani procesi razvoja i poljoprivrede, za svaku državu te je potrebno realno procijeniti koliko se predložene mjere u našim uvjetima primjenjivati. U procesu tranzicije i globali/ zacije svjetskog gospodarstva nitko od naših i nije protiv promjena i reformi, postoji razlika u stavovima i mišljenjima kojom dinamikom i na koji se odrerješenja i mjere u praksi primjenjivati. Kod svih reformskih promjena veoma je uspostavljanje stabilnih tržnih i cjenovnih odnosa za agrarne proizvode i za mlijeko što daje sigurnost i i mljekarama.
Cijene mlijeka u EU
Cijene svježeg kravljeg sirovog mlijeka, neovisno o iznosima, uvijek izazivaju širi interes i rasprave ovisno o tome jesu li u pitanju mlijeka ili se radi o mljekarskoj industriji kao kupcima mlijeka odnosno kao krajnjim korisnicima
Tržište svježeg sirovog mlijeka u EU je stabilno zbog razvijenosti govedarstva. Godišnja samodostatnost proizvodnje mlijeka na razini je 111% ,visoke ukupne kvalitete mlijeka te nih tržno cjenovnih odnosa. Proizvodnja mlijeka i mesa u Uniji je pa je i visoka vrijednosna zastupljenost u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji (mlijeko 17,9%, meso 10,8%).
Poljoprivredna proizvodnja u EU ukupno je visoko subvencionirana i sada se primjenjuje model subvencija direktnog poticanja proizvodnje. subvencija se na ukupnu godišnju vrijednost poljoprivredne proizvodnje te zbirna potpora poljoprivredi iznosi 44% (PSE) dok su subvencije za mlijeko i godišnje iznose 53%.
Prema standardima u poljoprivrednoj proizvodnji koja je subvencirana cijene koje realiziraju cijena) sadržavaju ukupne primitke koje primi od kupaca (mljekare) za iznose subvencija po jedinici proizvoda.
Godišnje se u EU donose ciljane cijene (fco mljekara) kojima se farmerima mlijeka osigurava dohodovna razina i one su ujedno i maksimalne cijene. U ciljanoj cijeni odnosno tržnoj cijeni mlijeka su i troškovi analize kvalitete, te troškovi distribucijetransporta do mjesta prodaje - do mljekara.
Za razliku od ciljanih cijena na tržištu se formiraju cijene koje ostvaruju kao neto cijenu franko farma (ciljna cijena umanjena za troškove transporta mlijeka i analize kvalitete) ili franko mljekara. U ako su cijene franko farma, cijene su umanjene za iznos transportnih troškova, pa i troškova analiza i mljekare same organiziraju i dopremu mlijeka. Nadalje, na tržištu cijene se mogu formirati kao cijene franko mljekara ili kao bruto cijena gdje farmeri mljekarama direktno mlijeko i snose· troškove transporta i analiza. Bruto prodajna cijena mlijeka za mljekare je nabavna cijena mlijeka.
Ako bi na tržištu cijene pale ispod neto prodajne cijene aktivira se mehanizam tržnih intervencija i mlijeka se razlike ostvarenih i ciljanih cijena mlijeka.
Postoje i interventne mjere u preradi mlijeka za maslaca i mlijeka u prahu kada do poskupljenja, odnosno odstupanja takozvanih tender cijena u proizvodnji maslaca i praha i nabavne cijene sirovog mlijeka. U 2000. god. petnaest zemalja Unije proizvelo je 122,07 milijardi kg. mlijeka od je 94,14% godišnjih ili 114,91 mlrd. kg. predano odnosno tržištu. Kvaliteta mlijeka odgovara potrebnim uvjetima i kriterijima fizikalno kemijskih osobina i zdravstvene ispravnosti mlijeka. Temeljem tih podataka mlijeko je rangirano od 1.ekstra klase i ll. kvalitetne klase što predstavlja osnovicu za i formiranje prodajne cijene mlijeka za svakog farmera. Ovo je mlijeko u 2000. god. imalo sadržaj masti 4,10% i 3,30% ·
Mljekarski [l$t 6/2002.
Tablica1: cijenemltjeka3,7% m.m. i ukupne kvaliteteEU-15 1999.-2001.god.
Godina 3,7%m.m. Ukupnakvaliteta
EUR-lit. Kn-lit EUR-lit. Kn.-lit.
1999. 0,279 2,132 0,312 2,387
2000. 0,283 2,162 0,317 2,422 2001. 2,335 2,615
Izvor:-AgraEuropeSpecialreport126/2001-Europeancommission: Agriculturem theEuropeanumon-2001
Statistika EU prati i izvještava o godišnjim nivoima donesenih ciljanih cijena mlijeka, o ostvarenim cijenama mlijeka sa 3,7% masti franco farma (neto prodajna cijena mlijeka) kao i o cijenama u odnosu na ukupnu kvalitetu mlijeka. cijene za mlijeko 3,7% m.m. franco farma iznosile su u 1999. god 2,132 kn/lit, u 2000. god. 2,162 i u 2001. god. 2,335 kn/lit. Ukupna cijena formira se ovisno o stvarnoj kvaliteti mlijeka i je za 10%-12% od cijena mlijeka sa 3,7% masti . U 1999. god. prodajne cijene mlijeka franko farma iznosile su 2,387kn/lit., a u 2000. god. 2,422 kn/lit., a u 2001. god. 2,615kn/lit. sustav cijena mlijeka u EU veoma je jer sa njime realizira planirana cjenovna politika i paritetni cjenovni odnosi u proizvodnji na tržištu i preradi mlijeka.
Cijene mlijeka u Hrvatskoj
Od 1999. god. trend rasta otkupnih i cijena mlijeka što se u kontinuitetu dalje nastavilo, a to je utjecalo na porast nabavnih cijena mlijeka i troškova proizvodnje u mljekarskoj industriji. Ovo nije uvjetovano objektivnim ekonomskim razlozima stanjem u gospodarstvu Hrvatske kao i u poljoprivrednom sektoru,. proizvodnje mlijeka, nedovoljnom proizvodnjom i deficitom mlijeka na našem tržištu. Pritisak posebno je bio snažan tijekom 2001. god. kada su u srpnju i rujnu 2001. god. pregovori i mlijeka i predstavnika Ministarstva poljoprivrede i šumarstva o korekciji otkupnih cijena mlijeka. Potpisan je Sporazum o formiranja cijene i visini minimalne otkupne cijene mlijeka (27. 09. 2001. god.). Sporazum se temelji na mlijeka iz 5.9. Pravilnika o svježeg sirovog mlijeka.
Tablica2: cijenemlijekau Hrvatskoj (frankosabiralište}na 1999.-2001.god.
GODINA 3,7%m.m. -kn/lit % m.m. kn/lit
1999. 2,29 3,85 2,38
2000. 2,51 3,90 2,64
2001. 2,75 3;95 2,94
Izvor:Mljekarskilist 1/2002
U 1999. cijena mlijeka sa s~držajem masti 3,7% iznosila je 2,29 kn/ht. a u 2001. god. 2,75 kn/lit. mlijeka u 1999. god. za mlijeko kvalitete 3,85% m.m. ostvarili su cijenu od 2,38 kn/lit. a u 2001. za mlij~ko od ·3,95% m.m. cijena je iznosila 2,94 kn/ht. Na u periodu 1999.2001. cijene mlijeka (franko otkupno mjesto) su za 0,56 kn/litra ili za 23,53 % i predstavljaju neto realiziranu cijenu.
Grafikon1: cijenemltjekau RH 1999-2001.god.
Formiranje nabavnih cijena mlijeka po kojima mljekare u Hrvatskoj kupuju mlijeko (franko mljekara) razlikuje se od režima cijena u EU. Europska unija godišnje donosi ciljane cijene mlijeka (3,7% m.m. ) koje se podrazumijevaju franko mljekara i sadržavaju troškove transporta i analiza kvalitete mlijeka. U našem se sustavu tržišnih kupoprodajnih odnosa cijene mlijeka ne tretiraju jedinstveno iz mnogi problemi u odnosima i kupaca.
Prema trogodišnjim podatcima o kretanju cijena mlijeka u Hrvatskoj (1999.-2001.) da se otkupne cijene mlijeka, a time nabavne cijene za mljekare. Otkupna cijena mlijeka (franko sabiralište) u 2001. god. iznosila je 2,26 kn/lit., a nabavna cijena mlijeka franko mljekara iznosila je 2,66 kn/lit., te razliku ovim cijenama
M(jekarski list 6/2002.
predstavljaju troškovi za dopremu i za troškove analize kvalitete. Za razliku od toga, nabavna cijena u EU iznosila je 2,77 kn/lit., pri valja naglasiti da je razlika u cijeni posljedica znatno razlike u kvaliteti sirovog mlijeka u korist EU. Tijekom 1999. god. cijene su bile a godina dolazi do razlika pa su, u Hrvatskoj su cijene iznosile 2,38 kn/lit., a u EU 2,39 kn/lit. U Hrvatskoj su 2000. god. cijene mlijeka bile 2,64 kn/lit., a u EU u 2,42 kn/lit. dok su u 2001.god. u EU cijene iznosile 2,62 kn/lit. a u Hrvatskoj 2,94 kn/lit.
U odnosu na EU u Hrvatskoj su precijenjene cijene mlijeka tako su sada (podatci 2001. god.) kod nas cijene za 12,21% ili za 0,32 kuna/litra mlijeka. Pored navedenog mlijeko proizvedeno i tržištu u EU odgovara standardima kvalitete, a u Hrvatskoj se cijene ne formiraju prema ukupnim kriterijima kvalitete prema sadržaju masti i fizikalnim osobinama.
blica3 : Strukturacijenasirovogmlijekas u Hrvatskoj 1999.-2001.god. kn/lit
Otkupna Proizvo-Trošak Nabavna god. m.m. cijena % cijena poticaji cijena nabave (mljekare)
1999 3,85 1,72 0,66 2,38 0,30 2,02
2000 3,90 1,97 0,67 2,64 0,35 2,32
2001 3,95 2,26 0,68 2,94 0,40 2,66
Izvor:isti kao na tablici 1.
Grafikon2: cijenemlijekau EU i RH 1999.-2001.god.
MLIJEKORASTENAPOLJU,
!A ~M
PRAKSA I ISKUSTVA
RAZMIŠIJANJA I PRIJEDLOZI
Da bismo stvari postavili ispravno i stvorili podlogu da možemo ostvariti vrlo brze promjene i vrlo brzi razvoj u vrlo kratkom vremenu, jer 10 godina je vrlo kratko vrijeme kroz koje u otvoreno europsko tržište, morali bismo dati kratku analizu razvoja hrvatske poljoprivrede unatrag 52 godine, odnosno 57 godina. Vrijeme od 1945. do 1950. moramo kao vrijeme rušenja i uništavanja dugo godina stvaranog stanja hrvatske poljoprivrede, stanja Mljekarski list 6/2002.
POTICAJI
STRATEGIJA
REFORMA POLJOPRIVREDE
su
# tri za razvoj hrvatske poljoprivrede i pripremu hrvatske poljoprivrede za ulazak na otvoreno svjetsko i europsko tržište.
# tri za
stanja i zaustavljanja propasti hrvatske poljoprivrede.
# tri za i standarda pojedinih proizvodnji, odnosno pojedinih tehnologija.
# tri za organizacijsko i tehnološko kompletiranje obiteljskih gospodarstava, odnosno obiteljskih farmi.
# tri za primjenu suvremene tehnologije u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda.
# tri za podizanje profitabilnosti poljoprivredne proizvodnje na obiteljskoj farmi.
kada je Hrvatska ostvarivala razvoj i napredak svoje poljoprivrede, kada je Hrvatska bila napredna poljoprivredna zemlja i kada je Hrvatska izvoz svojih poljoprivrednih proizvoda.
To je bilo vrijeme akumulacije kapitala i stvaranja novostvorene vrijednosti u poljoprivredi bez uzimanja inozemnih kredita i zaduživanja zemlje.
Ne smijemo zanemariti i ugled Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Gospodarske škole u Križevcima u tom vremenu, gdje su dolazili studenti i praktikanti na usavršavanje iz Italije, Austrije, Ceške i Rumunjske i Bugarske.
To je bilo vrijeme stvaranja hrvatskih pasmina i sorata. Vrijeme postepenog izvoza, mesa, žive stoke, ribe, maslina, maslinovog ulja i vina i drugih poljoprivrednih proizvoda.
Vrijeme od 1950. do 1990. vrijeme je reformi i novog sistema na osnovi ideologije i pogrešne agrarne politike.
Vrijeme pogrešnog stava i opredjeljenja prema poljoprivrednom obrazovanju i školovanju kako od srednjih i viših poljoprivrednih škola tako i do fakulteta.
Sve europske zemlje koje su se od 1945. do 1960. godine vrlo brzo razvijale i svoju poljoprivredu, na prvo mjesto su stavile obrazovanje svojih seljaka kroz i praksu u primjeni suvremene tehnologije i organizacije posjeda (6 mjeseci škola, 6 mjeseci praksa) pod nadzorom nastavnika i poljoprivrednih savjetnika.
Nizozemska je 1950. godine imala 250 nižih poljoprivrednih škola, smjera te 50 nižih povrtlarskih koje su se nalazile direktno u selima, dakle ukupno 300 nižih poljoprivrednih škola od najviše za najamne radnike (ni motiku nisi mogao uzeti u ruke ako nisi imao poljoprivrednu školu), 44 srednje škole smjera i 6 srednjih povrtlarskih škola za farmere vlasnike zemlje, 7 viših poljoprivrednih škola smjera i jednu višu povrtlarsku, za kadrove organiziranja i poljoprivrednih zadruga, prerade, nja nacionalnog tržišta i proboj na europsko i svjetsko tržište, te jedan fakultet za školovanje diplomiranih inženjera za stvaranje i razvoj novih tehnologija i njihovo realiziranje u praksi.
Dakle~ Nizozemska (malo je od pola Hrvatske) je 1955. godine imala ukupno 359 raznih poljoprivrednih škola, i samo jedan poljoprivredni fakultet. Samo jedan fakultet 24
imaju i dan danas. Nizozemska ima gotovo 16 milijuna stanovnika i godišnji izvoz poljoprivrednih proizvoda za oko 30 milijardi dolara. Hrvatska ima svega oko 4,5 milijuna stanovnika i bez obzira što imamo poljoprivredu takvu kakvu imamo s uvozom velikih poljoprivrednih proizvoda ima 2 poljoprivredna fakulteta. Niže, srednje i više poljoprivredno obrazovanje trebalo je proizvoditi kadrove za proizvodnju i primjenu suvremene tehnologije, organizaciju proizvodnje, te plasmana i tržišta poljoprivrednih proizvoda.
Visoko fakultetsko obrazovanje trebalo je proizvoditi za rad na usavršavanju tehnologija i razvoju novih_tehnologija. Zamislite koliko vrijede diplomirani inženjeri koji rade u kooperaciji na otkupu stoke, na nakupnim stanicama i na sajmištima i poslije na organizaciji tova teladi, junadi i svinja ili koji rade na otkupu mlijeka, u laboratoriju za analizu kvalitete mlijeka i na isplate mlijeka. Koliko vrijedi diplomirani inženjer koji radi na proizvodnji krumpira, njegovom skladištenju i prodaji. Koliko vrijede diplomirani inženjeri koji rade u poljoapotekama za pultom i prodaju zaštitna sredstva, to se ne može sa srednjom ili višom poljoprivrednom školom? Primjenjivati ta ista zaštitna sredstva možete i bez osnovne škole, a kamo li srednje poljoprivredne škole.
S druge strane totalno se ignoriralo i zapustilo redovito obrazovanje hrvatskih seljaka.
Postavit jedno otvoreno pitanje. su u Hrvatskoj služila dva poljoprivredna fakulteta? Zar nam nije bio dovoljan jedan i zašto je to u Hrvatskoj još uvijek tako? Kakve koristi od toga ima hrvatska poljoprivreda i njen sadašnji razvoj i priprema za ulazak na otvoreno europsko tržište. Nije li pametnije ukinuti jedan a preostali novac uložiti u modernizaciju srednjih poljoprivrednih škola i izgradnju centara za obuku naših i novih generacija hrvatskih seljaka farmera.
Ako se netko ne slaže sa ovakvim razmišljanjem, neka to argumentirano iznese i objasni.
Danas na županije ima na desetke inženjera i diplomiranih inženjera koji su bez posla i mogu hiti sretni ako dobiju posao za pultom u nekoj poljoapoteci.
Zamislite si danas austrijsku, bavarsku, nizozemsku, dansku, irsku, norvešku, švedsku
Mljekarski list 6/2002.
poljoprivredu s dva fakulteta, a bez centara za obuku farmera i kadrova koji rade u direktnoj proizvodnji i organizaciji tržišta.
Nadam se da ovo moje razmišljanje i prijedlog sasvim otvoren i iskren dovesti do bespotrebnih sukoba i dilema, nego do jedne zrele rasprave, i s situacijom u kojoj su se našli hrvatska agronomska struka i hrvatska poljoprivreda i hrvatski seljaci. Osnova svega u poljoprivredi i privredi je razvoj a koji se kroz stvaranje novostvorene vrijednosti.
Razvoj i sve stvaranje novostvorene vrijednosti je samo na dobroj organizaciji proizvodnje, primjeni suvremene tehnologije i stvaranju i razvoju novih tehnologija. Sve ovo je jedino s dobro organiziranim i jedinstvenim školovanjem od niže i srednje poljoprivredne škole do fakulteta.
U Hrvatskoj se svi razumiju jednako dobro u poljoprivredu kao i u nogomet. Svi mogu natjerivati nogometnu loptu. Tako su se mnogi loptali s hrvatskom poljoprivredom i hrvatskim seljacima od 1950. pa do dana današnjega. Danas pokušavaju kopirati suvremena rješenja razvijenih zemalja. Bojim se, dati rezultate.
Gdje se ovdje griješilo i gdje se još uvijek griješi?
Obrazovanja u poljoprivredi (srednje, više i visoko) moraju biti usko povezana a istovremeno su dva odvojena Niže, srednje i više obrazovani kadrovi moraju se baviti organiziranjem proizvodnje primjenom suvremene tehnologije u procesu proizvodnje i organizacijom prometa i tržišta poljoprivrednih proizvoda i usluga.
Visoko školovani kadrovi, diplomirani inženjeri, magistri i doktori znanosti moraju se baviti radom na novim tehnologijama, stvaranja novih strojeva, postrojenja, pasmina, sorata i hibrida, zaštitnih sredstava i dr. Nove tehnologije su najvredniji i najskuplji proizvod kako na tako i na inozemnom tržištu.
Miješanjem kadrova i djelovanja u podjeli rada došlo je do degradacije vrijednosti kadrova od srednjeg do visokog obrazovanja. Tako nam se desilo da Hrvatska ima dva Agronomska fakulteta, negdje oko 5.000 do 6.000 diplomiranih inženjera, magistara i doktora znanosti. Za razliku od Hrvatske, Austrija, Bavarska, Nizozemska, Danska i neke druge zemlje
imaju samo po jedan fakultet, a istovremeno imaju suvremeni razvoj svojih poljoprivreda i ne uvoze proizvode i tehnologije.
Situacija koju smo imali od 1950. do 1990. kada smo diplomirane inženjere zapošljavali u kombinatima i poljoprivrednim zadrugama, u kooperacijama, kao organizatore proizvodnje i tehnologe na farmama, šefove komercijala, organizatore otkupa i prodaje, poslove koje su trebali raditi kadrovi sa srednjim i višim obrazovanjem, izvršili smo degradaciju i jednih i drugih kadrova. Rezultat svega skupa je propadanje kombinata, farmi, zadruga i kooperacija, obiteljskih gospodarstava, propast vlastitih tehnologija, propast izvoza tehnologija i poljoprivrednih proizvoda, loša kvaliteta proizvoda, loša i nikakva organizacija tržišta i plasmana proizvoda, i sve uvoz svega i od osnovnih znanja i tehnologija, od krumpira i jabuka, tulipana i od graha i mrkve do masline, od mlijeka i mesa do rasplodne stoke i stoke za tov, od grablii i motike do pluga i kompjuterske opreme. Cast svim onim pojedinci.ma i timovima koji su držali do dostojanstva svoga obrazovanja i koji su dali svoj doprinos u stvaranju novih hrvatskih tehnologija i znanja, koji su dali svoj doprinos u stvaranju kvalitetne novostvorene vrijednosti, kao jedinog mjerila ispravnog pristupa radu i organizaciji rada i vrednovanja zvanja i
Ne možemo potpuno negirati razvoj od 1950. do 1990. jer se on kroz stvaranje novostvorene vrijednosti. Nažalost taj razvoj i ta novostvorena vrijednost u hrvatskoj poljoprivredi i privredi bili su sve inozemnim kreditima i sve zaduženjima bivše države, a unutar nje i same Hrvatske.
Na osnovu toga imali smo prividan razvoj i prividno stvaranje novostvorene vrijednosti koja nije uspješno inozemnih i državnih kredita, koja nije samostalno financiranje vlastitog daljnjeg razvoja i koja nije potrošnje i ulaganje u podizanje vlastitog standarda.
Samo razvoj uz potrošnje i podizanje osobnog standarda je samo izdvajanjem iz zdrave novostvorene vrijednosti
Sve je to rezultiralo smanjivanjem izvoza i sve inflacijom i dolaskom u situaciju u kojoj smo danas.
Potpuno pogrešan pristup poljoprivrednom školovanju rezultirao je da danas hrvat-
Mljekarski li.Yt 6/2002.
ski seljaci nemaju potrebno poljoprivredno obrazovanje.
Danas je u EU jedan od standarda da se možete baviti poljoprivrednom proizvodnjom, odnosno proizvodnjom hrane i ostvarivati državne poticaje završenom srednjom poljoprivrednom školom i obukom u centrima za obuku u primjeni suvremene tehnologije u praksi.
Opravdanje da društveni sistem prije nije valjao, loše je opravdanje. Jedino što sigurno nije valjalo i što nikada ne smijemo zaboraviti bio je ustroj bivše države i loša opredjeljenja koja su kreirala lošu privrednu politiku, a unutar nje i lošu agrarnu politiku.
Da društveni sistem kolektivnog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju može izvanredno dobro funkcionirati dokazali su Židovi sa svojim Kibucijima u lzraelu.
U pitanju je samo opredjeljenje prema radu, redu, znanju, i vrednovanju kvalitete novostvorene vrijednosti, te odnosima prema vlastite zajednice i vlastitog naroda.
Nažalost mnogi to u Hrvatskoj sa promjenom društvenog od 1990. do dana današnjega
još nisu spoznali.
Vrijeme stradanja ljudskog i privrednog potencijala vlastitog naroda od 1940. do 1945. nastavilo se nesmiljenim uništavanjem i dalje. Sve školovano a nepodobno uništeno je ili totalno degradirano.
Na scenu je stupilo pismenih i nepismenih onih koji znaju i onih koji ne znaju, onih koji su vidjeli da se naprijed može samo sa radom, te onih koji su vidjeli da se naprijed može i sa neradom i radom bilo kakve kvalitete.
Mnogi se dan danas nažalost još uvijek tako ponašaju i misle da to tako može
U broju POTICAJI!
ZAŠTO POTICAJIMOGU BITI SPOTICAJI?
Upozorenjesvim korisnicimadržavnihpoticaja!
Nažalost neki još uvijek misleda poticajipadaju iz zraka i da se mogu trošiti izvan njihovestroge namjene.
U protivnomPOTICAJIPOSTAJUSPOTICAJIZA SVAKOG KORISNIKA KAO I ZA MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,DRžA VU I NOVU AGRARNU POLITIKU.
Savjetiza poljoprivredne odsadai naInternetu
HRVATSKI'ZAVOD'ZAPOUOPRIVREDNU
SAVJETODAVNU SLUŽBU
Pripremio:Zdravka Tušek, dipl. ing.
Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu ostalog je u·stanova koja pomaže obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima pri donošenju odluka osiguranjem kvalitetnih informacija na brz i jednostavan HZPSS je godine obnovio sadržaj i izgled svojih web stranica. Nova stanica nalazi se na adresi www.hzpss.hr.
Na stranicama se mogu pregledati gotovo sve publikacije.
Vrlo korisne informacije mogu se u rubrikama vijesti, aktualnim kreditni linijama u Hrvatskoj, zakonima i propisima vezanim za poljoprivredu, te objavljenim rezultatima primijenjenih istraživanja u poljoprivredi.
Svima koji žele saznati nešto više na raspolaganju je velik broj linkova i inozemnih ustanova, organizacija, tvrtki i web-siteova. Ako se tražene informacije ne mogu na stranicama postoji izravnog slanja upita Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu na e-mail adresu: hzpss@hzpss.hr.
Za bolju kvalitetu života i kvalitetno mlijeko
• sredstva za alkalno i kiselo pranje te dezinfekciju muznih
mljekovoda i hladnjaka za mlijeko
• sredstva za pranje
OSVRTNATRADICIONALNIGODIŠNJISUSRETVLASNIKA
PREŠAI ZASPREMANJESJENAŽE
U BALE
Piše: Dario Zagorec, dipl. ing.
NAJAVLJUJEMOOVOGODIŠNJENATJECANJEU SPREMANJUSJENAŽEU BALE
KOJE SE ODRŽATIU KRJŽEVCIMA I TO U SUBOTU8. LIPNJA2002.GODINE, NAVJEŽBALIŠTUVISOKOGGOSPODARSKOG
Gotovo se svakog dana tehnološka rješenja u raznim poljoprivrede u mehanizaciji) usavršavaju, napreduju, a time i dokazuju u praksi. Tako je i sa strojevima koji služe za spremanje kvalitetne voluminozne krme sjenaže. Stoga prate trendove i inovacije te prenose i primjenjuju saznanja u praksi. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, prema ustaljenom jednom godišnje organizira i okuplja vlasnike preša i za spremanje sjenaže u bale kako bi saznali novine u tehnološkom razvoju strojeva, ali i kako bi razmijenili dosadašnja iskustva.
Ove je godine travnja održan takav skup kako bi se vlasnici preša i mogli na vrijeme što kvalitetnije pripremiti za sezonu spremanja sjenaže. Sastanak je organiziran u Križevcima u prostorijama Visokog gospodarskog Preko šezdeset vlasnika iz desetak županija došlo je na susret s dnevnim rasporedom.
O prošlogodišnjem natjecanju u spremanju sjenaže u bale, prvo takve vrste održano u Hrvatskoj, govorio je dipl. ing. Dario Zagorec, te naglasio da se sjenaža toliko u hranidbi posebno krava, pa na ukupnu proizvodnju mlijeka. Ideja o organiziranju natjecanja u spremanju sjenaže imala je svrhu da se još više popularizira sjenaža na obiteljskih gospodarstava, ali da se paralelno poboljšava i kvaliteta te vrste krme pravilnom tehnologijom spremanja. Za sve one koji prošle godine nisu bili na natjecanju, prezentiran je "Pravilnik za natjecanje", objašnjeno je ocjenjivanje s 10 elemenata, prikazane su obveze natjecatelja, ali i organizatora, a predstavljeni su i pobjednici. Prikazan je i rezultat analize sjenaže tog otkosa koji je korišten za natjecanje.
Na kraju izlaganja najavljeno je i ovogodišnje natjecanje u spremanju sjenaže u bale koje se održati u Križevcima i to u subotu - S. lipnja 2002. godine, na vježbalištu Visokog gospodarskog
Svi vlasnici preša i koji su zainteresirani za natjecanje mogu svoje ekipa prijaviti u najbližem uredu Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu ili dobiti informacije na telefon ureda HZPSS-a u Križevcima 048/ 712491. Svi ostali, koji žele vidjeti kako naši "sjenažeri" spremaju sjenažu u bale i kako to izgleda kada dvadesetak traktora s prešama i starta s iste startne pozicije, pozvani su na ovogodišnje natjecanje u spremanju sjenaže ili kako su je od milja nazvali pravu "feštu od bala". O
KALENDARRADOVA iJB~lPulliJOO
Piše:DarkoKantoci,dipl. ing.
U polju se nastavlja obrada kukuruza, krumpira, suncokreta i drugih okopavina koje nisu prihranjene ili su u slaboj kondiciji. Siju se rani hibridi kukuruza grupe FAO 100, 200 i 300, krumpir i grah. lipnja u svim krajevima najpogodnije je vrijeme za košnju livada, trava je u cvatu i tada se dobiva najkvalitetnije sijeno.
U lipnju je vinograd u najbujnijem porastu pa ima mnogo posla. Prije cvatnje potrebno ga je oplijeviti, zaštititi od peronospore i pepelnice, a obavlja se prvo prskanje protiv sive truleži. Nakon cvatnje nastavlja se sa zaštitom i prihranom gnojivima.
U se obavlja zaštita. Ne tretiraju se se plodovi uskoro beru. Obavlja se zelena rezidba i berba ranih sorti.
U povrtnjaku se provodi priprema za sjetvu i sadnju kao i zaštita. Plijeve se korovi i redovito se provodi zalijevanje. Tlo se nakon berbe prekopava. Sije se: cikla, mahune, mrkva, kupus, kelj, kelj salata, raštika, brokula, peršin, korabica, rotkva, poriluk i endivija. Sadi se: brokula, kupus, kelj, kelj paprika, patlidžan, kasna korabica, salata i poriluk.
U vrtu se provodi borba protiv korova i štetnika.
Piše:Antun dr. vet. med.
Mljekarski list 6/2002.
Razvoj poljoprivrede u pojedinim zemljama nije uvjetovan samo prirodnim bogatstvima (obradivim i ostalim površinama), nego i kako se ta bogatstva iskorištavaju. Visok stupanj razvijenosti poljoprivrede u zapadnim zemljama rezultat je primjene visoke tehnologije znanosti) u svim granama poljoprivrede, pa tako i u proizvodnji mlijeka.
Proizvodnja mlijeka je vrhunac proizvodnje jer od farmera zahtijeva poznavanje tehnologije obrade tla, proizvodnje krme, hranidbe, smještaja, mužnje i još mnogo drugih
Da bi farmer mogao zadovoljiti sve tehnološke spoznaje potrebna mu je prvenstveno agronomskih a potom i veterinarskih.
Takvi moraju biti visoko obrazovani kako bi mogli u svakom trenutku biti na raspolaganju farmerima koji se bave intenzivnom proizvodnjom mlijeka.
Kako bi mladi
nakon završenog fakulteta svoje teoretsko znanje što lakše primijenili u praksi (farmi), potrebno im je tijekom studija da u staji primijene teoretsko znanje.
STUDENTI U STAJI
Studenti godine studij a Agronomskog fakulteta u Zagrebu smjer) u sklopu dijela nastave iz predmeta Zdravstvena zaštita životinja posjetili su obiteljsko gospodarstvo u Svetoj Heleni u blizini Zagreba, koje se dugi niz godina bavi proizvodnjom mlijeka.
Nakon što su u predavaonici
Studenti 4. godine i bili upoznati s problematikom Student pregledavakravu
vezanom uz tehniku i higijenu muznie i njihovom utjecaju na zdravlje vimena kao i kako se pregledava vime i kontrolira higijenska ispravnost mlijeka (mastitis test), studenti su znanje imali priliku provjeriti direktno na farmi tijekom mužnje.
Svaki student je napravio mastitis test i nakon mužnje pregledao vime. su pregledali krave, a posebno probavni sustav, kako bi prepoznati bolesnu životinju te pravovremena pozvati veterinara. Zakašnjele intervencije ne samo da smanjuju proizvodnju mlijeka, nego povetroškove a rezultat zakašnjele intervencije može biti i životinje.
Studenti tijekom semestra biti upoznati i s tehnologijom i higijenom mužnje, pregledom i preventivom bolesti koza.
Ovisno o studentima agronomije je potrebno puno rada kako bi nakon završenog studija što lakše i kvalitetnije primijenili znanje (u struci) i na taj doprinijeli razvoju poljoprivrede u Hrvatskoj. _J
PONAVLJANJE JE MAJKA ZNANJA ... .1Hastitistest
Stanovništvo
Belgi su bili keltska plemena koje je Cezar pokorio, ali je njihovo ime za zemlju na kojoj su živjeli. Kasnije su došla germanska plemena Flamanci, a njih9vi potomci danas broje u Belgiji 5,765.856 ljudi. Zive na sjevernom dijelu države i govore nizozemskim jezikom. Na jugu su Valonci romanskog porijekla, govore francuski a ima ih 3,258.795 stanovnika. Na istoku postoji mala skupina od 66.445 pripadnika.· Broj stranaca se oko 900.000, te službeni broj stanovnika Belgije iznosi 10,192.000.
To je gusto naseljena zemlja s oko 334 stanovnika po 1 km 2 • Prirast stanovništva, kao u svim razvijenim zemljama, je u opadanju pa iznosi samo 0,3 %. Stanovništvo postaje sve starije. Sva tri jezika uživaju potpunu ravnopravnost. Po vjeroispovjesti od 81% su rimokatolici, muslimana ima 250.000, u malom broju protestanata i židova. Postotak nepismenih je ispod 5%. Belgijska nacionalno je pivo!
Državno
Belgija je federalna država s parlamentarnom mona~?ijom. Federaciju Flandrija, Valoru1a, kanton i glavni grad Brusseles. Parlament se sastoji od doma sa 150 i Senata od 71 Poglavar države je kra!] ALBERT II. iz dinastije Sachsen-CoburgGotha. On je šesti po redu kralj Belgije, a po principu «Kraljkraljuje, ali ne vlada».
život je vrlo bujan jer svaka narodnost ima svoje stranke ideologija. stranka u razdoblju od 1999. je «Flamanski liberali i demokrati» s 23 mjesta u parlamentu. Vlada se sastoji od 7 liberala, 6 socijalista i dva zelena ministra što predstavlja jednu koaliciju lijeve orijentacije. Nacionalni blagdan slavi se 21. srpnja kad je kralj Leopold I. stupio 1831. na novo belgijska prijestolje.
o gospodarstvu
Belgija, zbog svojeg vrlo povoljnog zemljopisnog položaja i male površine mora biti otvorena prema svijetu i sa susjedima. Ona ima dugu tradiciju te je zemlja s najvišom vrijednosti uvoza i izvoza po glavi stanovnika u ~vijetu Ona_ strani kapital, smanjuje mdustn1u 1 sve više se bavi tercijarnim djelatnostima u kojima je zaposlena 71 % radnog stanovništva.
Izvoz oko dvije bruto nacionalnog dohotka. Glavni izvozni proizvodi su: modna dijamanti, tepisi, pivo i dr. najvrjedniji su proizvodi koj1 su rezultat znanstvenih pronalazaka kao: kemijski i farmaceutski proizvodi, strojevi i oprema, Mljekarski list 6/2002.
transportna sredstva, neplemeniti metali i plastika. Vrijednost izvezenih proizvoda je 1988. iznosila 6.397 milijardi belgijskih franaka, dok je uvoz vrijedio 5.902 milijarde BEF. dio izvozau~oza, tj. 74 % obavlja se unutar same EU, a najviše s zatim Francuskom, Nizozemskom i dr. Inflacija je iznosila te godine 1 %.
Nakon svih nabrojenih uspješnosti, Belgija ima dva velika problema: nezaposlenost i javni dug. !'Tezaposlenost je nedavno bila 11,8 %, a uzrokuje JU smanjenje industrijske proizvodnje, sve produktivnost i težnja žena za zaposlenjem. Javni dug, u odnosu na nacionalni dohodak, je od europskog prosjeka, ali je do nedavna bio u belgijskim francima, pa je nastala «Država je siromašna, ali su Belgijandbogati».
Poljoprivreda
Iako se poljoprivredom, ribarstvom i šumar~tvom bavi samo 2,4 % radnog stanovništva, ipak Je to dalje važan ekonomski sektor koji svojom djelatnosti pokriva oko polovicu belgijske zemlje.
Struktura poljoprivrednih gospodarstava je
- ukupan broj: 68.850 - 41.191 s površinom od 29,3 ha,
- hortikultuma
·6.384 s 5,5 ha, .
- povremena 21.275 s 5,5 ha.
Broj_obiteljskihgospodarstava je u opadanju, a raste broJ profesionalnih kojih je površina daleko od te im pripada oko 66 % obradivih površina.
. dio ratarskih povr,_šina,tj. 59 % pokrivaju travnjaci i krmna bilje. Zitarice samo 22 %. ima 10.000 ha, povrtnjaka 30.000 ha i nasada 1.000 ha. Broj goveda od 3,2 milijuna grla je ogroman. Zbog kvota EU broj krava se smanjio na 637.000 grla. Belgija svih prehrambenih artikala ima dovoljno, osim i žitarica. Ipak, zarade poljoprivrednika ~u niže od radnika u drugim sektorima, troškovi mvestiranja su visoki, cijene proizvoda niske a primjena gnojiva izaziva ekološke probleme.
Belgija i Europa
Belgija se 1949. udružila s Nizozemskom i Velikim Vojvodstvom Luksenburg· u ekonomsku zajednicu 'BENELUKS. Kada je 1951. stvorena Europska zajednica za ugljen i BENELUKSje ušao u s Francuskom, Italijom i Dalje je 1957. nastala Europska ekonomska zajednica (EEZ) koja je 1. studenog 1993. prerasla ti današnju EUROPSKU UNIJU (EU).
Belgija je zemljopisno središte Europske unije i nalazi se na privrednog rasta te je prirodno da je njen glavni grad Brussel (Bruxselles) postao i administrativno središte Unije. Ima 935.175 stanovnika. Europske institucije u Brusselu su: Europski parlament sa 626 poslanika biranih na5 godina
Europske unije s 15 ministara vanjskih poslova
Europsko ili komisija je tijelo od 20
Osim toga, tu su još: dvor, Odbor za ekonomska i socijalna pitanja i Odbor za religije. Ima 150 poslanstava stranih država s oko 2.500 diplomata, a njima je i «Misija Republike Hrvatske pri europskim zajednicama».
Osim navedenih povezanosti Belgija još ima s Luksenburgom posebnu ekonomsku uniju u cilju
IZ POVIJESTI
trgovine.
Belgija je prometno vrlo razvijena. Mreža cesta iznosi 144.914 km, pruga ima 3.436 km. Tu je velika koncentracija pomorskih luka na s Ostende. prijevozni sustav iz Brussela povezuje Belgiju s Londonom, Parizom, Berlinom, Kopenhagenom, Moskvom, Baselom i Milanom. Telekomunikacijski sistem je potpuno automatiziran pa postoji «U Belgiji je svemu i svakome sve lako dostupno». To se odrazuje i u turizmu koji godišnje ostvaruje oko 13,200.000
Kraljevina Belgija je priznala samostalnu Republiku Hrvatsku 15. 1992. i otvorila svoje Veleposlanstvo 1993. godine u Zagrebu, 125 b1. Ono nam je velikodušno_ darivala razne vrijedne publikacije što smo koristili kod sastavljanja ovoga pa se najljepše zahvaljujemo.
Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.
Korovi se pojavljuju na svakoj poljoprivrednoj površini i potrebno je ih uništavati. Da bismo se bolje mogli boriti protiv korova, dobro je poznavati njihov rast i razvoj, pa pogledajmo što o korovima piše u "Džepnom poljoprivrednom kalendaru" dr. iz 1935. godine.
O 'l(o<J{O'VI:M}l
'l(orovi k..!Jdnas vrlo vefik,u štetu k,sJjaiznaša 9oaišnjemno90i mno90 miftjuna.JI ipak,taj k,orov se mafo i nafazimo R.9-k..9 su 9a pune oranice, livade i pašnjaci.
•š<JtETJf.oo 'J(o<J{O'v'Jf. 'l(orov umanjuje znatno prirod i po9oršava eyafitetu priroda,jer:
1. 'l(orovoduzimljeusjevu mjestopa je zak..!Jrov(jeni usjev rjeat, maR,g,rcfaje usjev 6io i 9ust. 'Tak,avusjevcfajei sfabijiprirotf.
2. 'l(orovoduzimljet[u vfaeu; k,sJju6i usjev upotrijebio.
3. Isto tak..9k..!Jrovoduzimfje usjevu i svijetfu i taR,g,vusjev Ca~epole9ne.
4. :Na zak..9rov(jenomusjevu nafazi se mnogo više bolest~jer mno9ik,sJrovipo9odujuširenjubolesti.
5. 'l(orov žetvu, jer mnogi k..!Jrovisu pre9usti a mnogisu PJ)etsna6tijeveni6ocfijiR.9,ma pa ozfjeifuju žetaoce.
6. ,Z,ak.sJrov(jeni se usjev teže suši.
7. 'l(orovu.sporu.jemfatnju.
8.
9. Vmanjuje cijenu priroda,jer tr9ovac odnosno mlinarta/zyurobufuše
10. 'l(orov i zemlje .
ŠJ1{,P,XJE'l(o<J{O'V)f. 'l(orovse širi ili: a) sam od sebesvojimprirodnim 6) mu pomaže ga samsije i umnožava.
V:NI.š<rJf.'Vfl!NJP.'1(01{,0v'Jf. 'l(orovse može uništiti:
1. CJuz,zumnim zemlje, du6okf.m oranjem, zaprašivanjem strni, okJi,panjem, pfev(jenjemittf. '
2. Vpotre6om sjemena.
3. Vništavanjemraznim k,emijskjmpreparatima. Mljekarski list 6/2002.
o
•MIUENIKBOGA I LJUDI·
Mnogi našeg "Mljekarskog lista" vjerni su poštovatelji i molitelji omiljenog sv. Antuna Padovanskog pa naše Uredništvo želi i sa svoje strane bi~_isudio~om toga štovanja i prigodom 13. lipnja. N11e to prvi puta da dajemo svoj skromni prilog proslavi tog slavnog propovjednika iz 13. jer smo mu i u broju 6. 2000. godine· posvetili opisavši njegov sveti život kao i crkve i oltare njemu diljem domovine Hrvatske. Ovog puta opisat ukratko središnje mjesto njegova a to je BAZILIKA SVETOG ANTUNA U PADOVI, koju su posjetili i mnogi naši pa se nadamo da biti suvišno podsjetiti na djela graditeljstva, kiparstva i slikarstva koja uzvisuju slavu u svim vremenima i kontinentima.
Izgradnja bazilike
Rijetko su kojeg sveca crkvene vlasti tako brzo uzdigle na oltara kao sv. Antuna. Umro je 1231., a 1232. proglašen je svetim. Iste su godine njegova Franjevci konventualci graditi baziliku nadgrobni spomenik Svecu. Nije što je u to doba gradnja trajala 100 godina, a unutrašnja još i u kasnijim
Ime graditelja nije poznato, a uzor mu je bila katedrala sv. Marka u Veneciji koju je bazilika u Padovi nadmašila svojom masivnosti i nosti. Tome je doprinijela mješavina stilova koji su ta_d~prod~~i u Italiju. Ona je u biti romanskog stila, ali Je procel1e ukrašeno vitkim gotskim stupovima i kolonadom vitkih, pri vrhu šiljastih resi osam kupola, dva zvonika i dva vitka u obliku muslimanskog minareta. (Možda zbog toga neki naši Bošnjaci-muslimani slave tog sveca!)
Bazilika je duga 118 m, široka 32,5 m, a spomenuta dva tornja visoka su 68 m.
Unutrašnjost bazilike .!~meljna je oznaka unutrašnjosti bazilike da je pod11el1enana osam kapela te svetište s glavnim oltarom.
Prva je Kapela sv. Antuna, sjajno djelo renesanse ostvarivario tijekom cijelog 16. Uzduž zidova je 9 reljefa koji prikazuju život i s':. Antuna: života utopljenici, dJetetu, ponovno zaraštene noge itd. Usred kapele je oltar- grob sv. Antuna iz godine 1594., a sa strane su dva velika srebrna na mramornom podnožju. Svaki pobožno obilazi oltar dodirnuvši rukom emu okomitu groba Svecu svoje žarke molitve.
povijesnu vrijednost ima Gospina ;! kapela jer je dio stare crkve iz 11. u !! kojoj je Svetac služio sv. Misu, propovijedao i !fi. ispovijedao. Oltar je gotski u živim bojama. .g
Veliko, zapravo ima devet kapela u polukrugu a su razriim narodnostima, gdje su, ostalima, oci i naši hrvatski grbovi. W :S.
Najblještavija je Kapela- riznica u kojoj su pohranjene _ svete u najdragocjenijim o. relikvijarirna. U jednom djelo zlatara -5· Julija iz Firence, pohranjen je neraspadnuti ::, jezik sv. Antuna, a u jednom drugom njegova qq donja vilica.
Svetište i njegov glavni oltar najljepše su djelo u bazilici koja je stvorio slavni kipar Donatello (od 1386.-1466.). U sredini se uzdiže križ, a lik Spasiteljev izražava neizrecivu bol i ljubav. Ostali kipovi sv. Antuna, simbole i dr. Tu je i golemi iz 1515. kojega smatraju najljepšim na svijetu. Iza oltara je veliki kor za molitve redovnika. Eto, što su sve ljudi, obdareni talentima od Boga, u sv. Antuna nazvanog i "DOCTOR ANGELIKUS"!
Sveti Antun-kod nas
Ni naš skromni kraj ne zaostaje po duhovnoj u sv. Antuna. Naime, naši Franjevci konventualci sa sv. Duha u Zagrebu proslavili su u travnju ove godine slavnu 40.-obljetnicu izlaženje svoga lista koji se danas zove ''VERITAS - Glasnik sv. Antuna Padovanskog". Glasnik je od svog teškog 1962. bio "Glasa koncila", a cilj mu je bio odgajati i prosvjetljivati hrvatski narod u tradicionalnoj našoj vjeri i kulturi.
Naši oci franjevci nisu samo služili narodu nego i djelima, te list 1967. dobrotvornu akciju pod nazivom "Llmenka sv. Antuna" za prikupljanje siromasima. Ta zamisao je ostvarila izgradnju "Doma sv. Antuna" gdje svakodnevno besplatno objeduje gotovo 700 siromaha grada Zagreba. Neka dobri Bog po zagovoru sv. Antuna i dalje našim franjevcima obilato daje snage duha i tijela u ostvarivanju njihovih plemenitih nastojanja.
Ml.fekarski/i,st 6/2002.
b() o
" UMJETNODJELOVANJENAVRIJEME "
Želja da vrijeme prilagode svojim potrebama, odavno je prisutna kod poljodjelaca. Nailaskom nevremena su se E oglašavala crkvena zvona, prasak mužara pa i topova §i odzvanjao je selom. No, da li su crkvena zvona i pucanje ,,.; mužara samo upozoravala na dolazak nevremena ili su ljudi ,o stvarno mislili da time dolazak jakog vjetra, ::i grmljavine pa i nije nam poznato. Jedino je sigurno da 0 su ljudi u panici, a svjesni posljedica nevremena, tražili kako da zaštite svoju imovinu.
Šezdesetih godina 20. su prva g znanstvena istraživanja raspršivanja magle, djelovanja na v ciklone pa i padanja Danas je u Hrvatskoj a: dobro razvijen sistem organizirane obrane od U funkciji su meteorološki radari na Sljemenu, Bilogori, Tremi, Gradištu i u Osijeku. Protugradne rakete se ispaljuju u oblake gdje se stvaraju jezgre leda. Njihov je domet i do 8 km, a u svojim glavama nose i po 400 grama reagensa.
Cilj djelovanja je nastojanje da se promijeni kapljica, odnosno od kojih je sastavljen oblak. Zelja nam je da velik broj sitnih kapljica i u manji broj krupnijih jer samo tako mogu ispasti iz oblaka pa s pravom govorimo kako se oblak raspada. Ispadanjem iz oblaka, spomenute na putu do tla ispare ili kao oborina padaju na tlo.
Vrlo efikasno uklanjanje magle provodi se na aerodromima i to na dva zasijavanjem magle ledotvornim jezgrama iz generatora na tlu ili se turbogeneratorima u sloj magle ubacuje velika zagrijanog plina koji nastaje izgaranjem butana ili propana.
Eto, to su samo neki od umjetnog djelovanja na vrijeme, a jesu li njime baš svi zadovoljni, treba razmisliti. Naime, umjetnim izazivanjem padalina zadovoljni bi bili samo neki poljodjelci, dok bi usjevi ostalih poljodjelaca istovremeno trpjeli od suše. konvencijama umjetno djelovanje na vrijeme u principu je zabranjena jer bi se time vrlo lako moglo dogoditi da i mnogi izvori pitke vode presuše, a tada o posljedicama bolje da i ne razmišljamo. Nešto je i sa srebrnim jodidom kojim se zasijavaju oblaci u kojima se stvaraju jezgr~ leda. Naime, pokušajmo razmisliti gdje i kome u vodu, pa i na naše poljoprivredne kulture, pada spomenuti srebrni jodid iz protugradnih raketa. U javnosti se o tome bar za sada ne govori. No, valja se zamisliti nad podatkom da se u Hrvatskoj ispali oko 10 pa i 14 protugradnih raketa s 400 grama srebmog jodida u svakoj od raketa. Poljodjelci o utjecaju srebmog jodida na oranice gotovo ništa ne znaju. S druge pak strane, u posljednje smo vrijeme svjedoci sve pritiska na proizvodnju takozvane ekološki zdrave hrane pa i pod cijenu nekorištenja umjetnih gnojiva. O
Kako dasebudimo s~eži i odmoreni?
Piše:dr. Ivo Belan
Napredak u istraživanju sna, postignut u zadnjih dvadesetak godina, je da pomognu ljudima koji desecima godina nisu imali dobar, san, ljudima koji se ne mogu prilagoditi radu u smjenama, koji ne mogu zaspati ili koji ne mogu ostati u budnom stanju dan.
S obzirom da se proces sna, spavanja, odvija u ritmovima i da je izložen mnogim promjenama, on može utjecati na zdravlje na
Primjerice, neke se bolesti mogu pogoršati za vrijeme spavanja (emfizem, bronhitis, astma, neke vrste glavobolja, bolesti, na želucu ili dvanaesniku prestanak disanja koje ugrožava život itd.).
Nesanica nije ni najmanje bezazlena stvar za pacijenta ni za za san. Milijuni ljudi pate od tzv. prolazne, kratkotrajne nesanice (trajanje manje od tri tjedna) koja može biti uzrokovana stresom, voljene osobe, gubitkom posla itd. Milijuni drugih su žrtve nesanice dugotrajnog lošeg spavanja, uzrokovanog nekim problemima ili su u pitanju problemi ponašanja. Bez obzira radi li se o prolaznoj ili nesanici, svim takvim osobama treba predugo vremena da zaspu (uglavnom pola sata ili više), ili se bude za vrijeme sna (previše ili prerano), ili im je san prelagan.
Mljekarski list 6/2002.
Jedan od najboljih kriterija za procjenu patite li od nesanice je onaj kako se za vrijeme vaših budnih sati. Ako se svježe i ne spavate preko dana, i kad se vjerojatno imate dovoljno kvalitetnog sna. Mišljenje da svatko mora imati osam sati zatvorene svake zabluda je. broj sati spavanja za odrasle je doista 7 do 8 sati, potrebe za snom su veoma i se od 6 do 8 sati za 90 posto populacije. Ima ljudi kojima je dovoljno samo 5 sati spavanja, ali i onih kojima treba 10 sati.
Zbrka oko stvarnih potreba za snom dovela je neke ljude u jednu vrstu lažne nesanice: vi mislite da morate imati 8 sati spavanja svake a vaš organizam ustvari treba samo 6 i se zbog toga što vam treba dugo vremena da zaspite ili zato što se budite prerano.
Zašto toliko mnogo ljudi ne uspijeva zadovoljiti svoje potrebe za snom ili se ne svježi i odmoreni uz svoje sadašnje spavanje?
Ovdje su navedeni neki od najvažnijih faktora koji nesanicu i smjernice kako s njima postupati:
Manipuliranje s mislima. uzroci nesanice više su u vezi s našom glavom, to jest s našim mislima, nego sa slavinom koja kaplje ili s susjedima. Depresija, zabrinutost, stres, nervna napetost, psihoze, to su ona stanja koja tolike mnoge osobe da zatraže u specijaliziranim ambulantama za sna.
U svakom ne može sebe prisiliti na san. Pa kad je tako, kažu: pokušajte suprotno. Kad ne možete utonuti u san, dignite se iz kreveta i udaljite svoje misli od spavanja. nešto gledajte televiziju, pletite. I ako se osjetite pospani, vratite se u krevet. dana ustanite u svoje vrijeme, bez obzira kad ste prije otišli u krevet i izbjegavajte dremuckanje tijekom dana, osim ako je takvo prilijeganje preko dana dio vašeg režima života. pokreti. Zaspete i uskoro se stvari. Vaše se noge trzati svakih 30 do 50 sekundi, kroz jedan sat, zatim trzaji prestanu da bi kroz neko vrijeme opet To se ponavlja Najgore je što se kod gotovo svakog trzaja malo probudite. Ovaj tip nesanice je posebno prisutan kod starijih ljudi i je kod žena. Uzrok ovih pokreta nogu je nepoznat. Takva osoba može osjetiti da ujutro nije dovoljno svježa i
odmorena i da je pospana tijekom dana. Postoje lijekovi koji mogu olakšati ovo stanje. Kemijska sredstva za spavanje. Svatko zna da previše crne kave (kofeina) prije spavanja može znatno otežati usnivanje. možda se iznenaditi da i neka druga kemijska sredstva mogu utjecati na san. Malo alkoholnog prije spavanja ne san, kao što ste mislili. Da, jedno može vas relaksirati, tako da lakše zaspite, ali njegovi mogu trajati samo 4 do 5 sati i nakon toga ostaviti vas budnim negdje oko 4 sata ujutro. Nadalje, pušenje remeti san. Na koncu, nikotin spada stimulanse.
1 O kako da spavate kao beba
Ovdje je 10 savjeta i preporuka za postizanje što boljeg sna:
1. Sprovodite redovnu tjelovježbu i to ujutro ili kasnije poslije podne, ali nikada neposredno prije odlaska u krevet. (S druge strane, seks u satima može ustvari poboljšati san!).
2. Spavajte dovoljno da se dan osvježeno i odmoreno (ni više ni manje od toga), odlazite u krevet i ustajte približno u isto vrijeme svakog dana.
3. Ako preko dana malo pridrijemate, to uvijek u isto vrijeme ili se sasvim odviknite od te navike.
4. Ako ste osjetljivi na crnu kavu, nemojte ju piti nakon 4 sata poslije podne.
5. Poslije 7 sati nemojte piti alkohol.
6. Potražite savjet prije nego se uzimati tablete za spavanje i nemojte ih uzimati duže od mjesec dana.
7. Nemojte jesti za ali isto tako nemojte u krevet s gladi. Rješenje je u laganom obroku.
8. Neka vam krevet i soba budu samo za spavanje i seks! Nemojte ih upotrebljavati za gledanje televizije, rad ili bilo što drugo.
9. Prije nego što krenete na spavanje, ono što vas relaksira - npr. poslušajte dobru glazbu, imajte toplu kupku, sprovodite neku tehniku relaksacije, rješavajte križaljku.
10. Odredite koja vam temperatura prostorije pomaže da najbolje spavate i održavajte tu temperaturu O
Mljekarski list 6/2002.
Vitaminsko-makromineralni premiks s erobiotikom namiienien izradi krmnih sm1esa za krave
Svakodnevnom primienom u 100-200 grama po kravi osigurava se:
1.000000 i. j, vitaminaA
1.000 mg vitaminaE
9.000mgZn
6.000mgsuhogaktivnogkvasca Ca:P2,5: 1
okus i miris
vnotežen omier sfora
Uravnoteiena kombinaciia vitamina i minerala .,JSuhi aktivni kvasac - probiotik za visoku proizvodniu mliieka
