Veseli nas, da je, i školovanje mljekara (mljekarskih u Srednjoj gospodarskoj školi u Križevcima dobilo zasluženi status. Naime, školske godine 2002/03. u Srednju gospodarsku školu u Križevci.ma upisivat se za zanimanje «mljekarski
Upisi i uvjeti upisa dati su u obavijesti Srednje gospodarske škole Križevci (stranica 2).
Potaknuta, školovanja za obrazovni profil «mljekarski Hrvatska mljekarska udruga donijela je odluku o stipendiranju 2 za navedeno zvanje. Stoga raspisujemo
Za stipendiranje dva u Srednjoj gospodarskoj školi u Križevcima.
Pored zadattjh uvjeta škole kandidati za stipendiju Hrvatske mljekarske udruge trebaju Udruzi dostaviti molbu s podatcima o
Za vr11eme školovanja je osiguran smještaj u domu.
Zainteresirani trebaju poslati molbe na adresu Hrvatske mljekarske udruge Zagreb, Ilica 31/111 s naznakomZA STIPENDIJU
Molbe se primaju do 25. srpnja, nakon Komisija izvršiti izbor stipendista. UREDNIŠTVO
MLJEKARSKI LIST HRVATSKE MLJEKARSKEUDRUGE
OBAVIJEST
O upisu u novo mljekarsko zanimanje
KRMNEKULTURE Soj~
Redakcijski kolegij: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer. dr. Zoran dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet. med. Antun dipl. ing. Karmen prof. dr. Zvonimir Štafa; Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Redaktorica: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna Lektorica: prof. Katarina-Zrinka Crteži: dipl. ing. Nikola Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb; Uprava i uredništvo: Zagreb. lika 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.hinet.hr, MB: 3206599. Žiro 2360000-1101408596; Cijena: 4,50 kn; priprema: "Hlad", Pluska; Tisak: Orbis d.d., llica 65, Zagreb
O UPISU U NOVO MLJEKARSKO ZANIMANJE
Srednja gospodarska škola Križevci djeluje neprekidno od 1860. godine. Pravilnim izborom obrazovnih profila škola nastoji pokriti sva naše poljoprivrede i djelatnosti, koja su u najužoj vezi sa poljoprivredom. Školske 2002/03. godine upisat u obrazovne profile:
1. Poljoprivredni
4 godine obrazovanja 30
2. Poljoprivredni fitofarmaceut
4 godine obrazovanja 30
3. Veterinarski
4 godine obrazovanja 60
4. Mljekarski
4 godine obrazovanja 30
5. poljoprivredne mehanizacije
3 godine obrazovanja 30
Mljekarski je novi obrazovni profil, koji je programiran tako da završeni polaznici mogu raditi na svim poslovima u mljekarstvu na razini srednje spreme. Mljekarski mogu nastaviti studij na fakultetima ili visokim
Upis u ovaj obrazovni profil vrši se u isto vrijeme i pod istim uvjetima kao up1s1 ostalih u Republici Hrvatskoj, kako slijedi:
I. Ljetni upisni rok
1.a) Prvi upisni rok
- prijave za upis 27. i 28. lipnja 2002., od 8,00 do 16,00 sati
- objava rezultata (ljestvica poretka na oglasnoj 2. 07. 2002. najkasnije do 12,00 sati
- upis 3. srpnja 2002. od 8,00 do 16,00 sati.
1.b) Drugi upisni krug
- objava nepopunjenih upisnih mjesta 4. srpnja 2002. godine do 12,00 sati
- prijava za upis 5. srpnja 2002. godine od 8,00 16,00 sati
- objava rezultata (ljestvice poretka na oglasnoj 8. srpnja 2002. godine najkasnije do 12,00 sati
- upis 9. srpnja 2002. godine od 8,00 do 16,00 sati.
II. Jesenski upisni rok
- objava (na oglasnoj škole) nepopunjenih upisnih mjesta i rokovi za upis najkasnije do 22. kolovoza 2002. godine
- prijave za upis 28. kolovoza 2002. godine od 8,00 do 16,00 sati
- objava ljestvice poretka 29. kolovoza 2002. godine najkasnije do 12 sati
- upis 30. kolovoza 2002. godine od 8,00 do 16,00 sati
Prijavi za upis u prvi razred (obrazac se dobije u školi) treba priložiti:
1. Svjedodžbu o završenom sedmom i osmom razredu osnovne škole
2. Rodni list
3. Domovnicu
4. Drugi dokumenti koji dokazuju prednost pri upisu (rezultati na državnoj razini, prava iz domovinskog rata i
Prednost pri upisu se temeljem ocjena u sedmom i osmom razrednu osnovne škole iz uspjeh, hrvatski jezik, matematika, fizika, kemija i biologija. Bodovni prag u prvom upisnom krugu u ljetnom upisnom roku iznosi 40 bodova (ocjene u 7. i 8. razredu iz navedenih Ukoliko se ne prijavi broj u drugom upisnom krugu bodovni prag je 30 bodova.
Želja nam je upisati koji vole svoje zanimanje, te su u stjecanju zvanja nastavnim planom i programom. Obrazovni profil mljekarskog biti realiziran samo u Srednjoj gospodarskoj školi Križevci.
Jednako navedenom, bit nam zadovoljstvo ispuniti želju za upis u neki drugi obrazovni profil u našoj školi, za koji se opredijele osobnim izborom.
Dodatne obavijesti svi zainteresirani mogu dobiti u školi (Križevci, Milislava Demerca 1) ili na telefon 048/681-247i 048/682-614.
RavnateljSrednjegospodarske školeKriževci
Mr. se.FranjoMarek
list 7/2002.
Piše: Stjepan dipl. ing
mahunarkama u ishrani krava po sadržaju proteina, soja nedvojbeno zauzima prvo mjesto. Do nedavno se mislilo da je lucema najvrjednija krma što je i istina samo u da se spremi u idealnim vremenskim uvjetima. S druge strane soja je, prema nekim autorima, i vrjednija ratarska kultura kada je spremana (ili pohranjena) u idealnim uvjetima. Dakako, ove dvije kulture možemo komparirati samo onda kada ih sijemo za sijeno ili za ishranu u zelenom stanju.Sojino sijeno, dobro posušena, sadrži 17-19% bjete je vrjednije i od sijena luceme (sa 14%). Osim toga, soja spada u vrstu mahunarki koja od sjetve pa do pune upotrebe daje najviše proteina u zelenoj kabastoj krmi ili sijenu. Ako je usporedimo npr. s lucemom ili djetelinom, postotak proteina u soji postiže se u godini sjetve, dok je ostalim spomenutim mahunarkama potreban mnogo duži vremenski period za postizanje punog roda (ponekad, tek u drugoj godini). Za to vrijeme soja može dati dva ili više uroda zelene krme. To se postiže na da se soju za zelenu krmu sije kao glavni, a nakon toga kao· postrni usjev. Ovakav korištenja je u unutrašnjem dijelu Republike Hrvatske (sjeverozapadni dijelovi, a u Slavoniji i Baranji). U primorskim skoro je postrna sjetva soje za zelenu krmu, a razlog su suhi periodi u ovo doba godine.
Soju kao postrni usjev sijemo nakon žetve glavnih žitarica. Isto tako, ju je sijati i iza soje koja je bila korištena za ishranu stoke (otprilike do 10.VII ili ranije), ili nakon neke krmne kulture koja je zasijana ranije, a pohranjena upravo u ovo vrijeme. Ipak, soju sijemo nakon ozimog ozime pšenice ili neke druge ozime žitarice.
U prvoj dekadi sedmog mjeseca uglavnom prevladava sušno razdoblje, zato je najbolje planirati sjetvu one soje koja se pred jesen koristi kao zelena krma ili sijeno, a ne proizvoditi ju kao zrno. Osim toga može se koristiti kao silaža (što je zbog nekih tehnoloških problema), a dehidriranjem mogu se proizvesti brikete ili granule. Važno je napomenuti da 100 kg zelene mase sadrži 21 hranidbenu jedinicu i kao takva soja
se može pohraniti stoci u svježem stanju. Osim toga, tona zelene mase sadrži 230 kg probavljivih dok kukuruz sadrži 60 kg, suncokret
50 kg, a smjesa grahorice i zobi 150 kg.
da se tehnologija proizvodnje soje za zelenu krmu, a pri tome još i kao postrni usjev, bitno razlikuje od tehnologije proizvodnje soje kada se uzgaja kao glavni usjev, ovdje ta tehnologija biti nešto detaljnije opisana.
Plodored je bitan za intenzivnu proizvodnju soje.. U ovo vrijeme za sjetvu su nam na raspolaganju strništa ozimih kultura, rijetko neki pohranjeni usjevi kao npr. jari grašak ili zob ili rano posijana soja kao glavni usjev. Iako nije poželjno da soja bude pretkultura soji, ipak je to jer se bolesti i štetnici u prenijeti na usjev. Važno je znati da, ako smo soju sijali kao glavni usjev i pohranili je za hranu stoci, možemo ponovno postrna posijati soju i time dobiti dva uroda vrlo kvalitetne zelene mase ili sijena od soje u istoj godini.
Obrada tla se razlikovati od obrade, a to da izvršiti minimalnu obradu tla plitkim oranjem ili samo tanjuranjem. Važno je ukloniti ili zaorati strnište koje bi (ukoliko ostane na površini tla) ometalo uspješnu sjetvu soje. Bilo koju pripremu tla mora se obaviti odmah nakon žetve odnosno odvoza slame ili drugih biljnih ostataka. Time se vlaga, koja kasnije biti vrlo bitna kod klijanja i nicanja soje, zadrži u tlu. Najbolje bi bilo da se obrada izvrši isti dan kada i žetva, ili drugi dan rano ujutro. Tlo treba dobro poravnati kako bi se sjeme moglo položiti na jednaku dubinu i time ravnomjernije nicanje.
Gnojidba soje bitan je preduvjet za dobar prinos. Bez analize tla teško je najoptimalniju gnojidbu. ona se sastoji u dodavanju manje mineralnih kompleksnih (miješanih) gnojiva NPK 10:20:30. Vrlo je da gnojidba postrnih kultura nije potrebna jer su ostaci hranjiva od zasijanih glavnih kultura tj. predusjeva ozimog dovoljni da se usjev dobro razvije. Prihranjivanje mineralnim gnojivima koja sadrže dušik ovisi o razvoju usjeva. je i prihrana nepotrebna i time proizvodnja postaje još jeftinija. Ako se prihrana ipak mora izvršiti, poželjno je da to bude u ranijem stadiju razvoja biljaka, a ne neposredno pred košnju.
Mljeko:rskil~t 7/2002.
Izbor sorte ovisi o u kojem se soja proizvoditi. Razlike su u izboru vegetacijske grupe soje. Iako prevladava mišljenje da bi postrna trebalo sijati rane grupe soje, iskustva su pokazala da to nije sasvim Soje kasnijih grupa imaju sporiji razvoj biljke, ali u daju prinose zelene mase. Tako se u Slavoniji i Baranji može odabrati soja grupe II., a u sjeverozapadnim dijelovima Republike Hrvatske grupe I. ili grupe I. - II.
Sjetva soje mora biti pravilno i dobro obavljena, po preciznom (žitnom ili specijalnom za soju). se sjetva obavlja sa žitnom koja je podešena tako da sije 120 150 kg/ha soje, što je nešto (ali i potrebna) od Kod postrne sjetve soja slabije granati i zato je potreban broj klijavih zrna po jedinici površine nego
Inokulacija soje bila bi obavezna na onim površinama gdje nikada nije sijana soja ili je sijana pred mnogo godina. Inokulacija je tretiranje sjemena soje bakterijama prije sjetve. Preparati nose imena kao Bioksin-S, Nitragin i drugo. Kod inokulacije je važno da bakterije ne pod direktan utjecaj zraka. Ako je soja bila sijana prethodnih godina ili je ove godine bila predkultura, inokulacija nije obavezna ali je poželjna. bakterije se razviti prema uvjetima u tlu i raspoloživog dušika u tlu. bakterije se razviti ako je pred sjetvu zaoran nezreli stajski gnoj ili je tlo obilno gnojeno s gnojivima.
Najpoželjnija situacija je ona kada se dobro razviju bakterije na korijenu soje jer one time tlo sa (biljkama vrlo dušikom.
Razmak redova kod postrne sjetve je skoro upola uži nego kod redovne sjetve ili sjetve za zrno. Naime, soja sijana postrna nije u razviti jake postrane grane i time u potpunosti zasjeniti tlo ni nicanje pojedinih korova. Zato se sjetva obavlja na razmak od 15 do 25 cm redova. S sjemena (130 kg/ha) razmak biljaka u redu iznosio bi otprilike 2 3 cm.
Ovakvom sjetvom mogu se ostvariti dobri do vrlo dobri prinosi. U praksi je dobiveno i preko 250 dt/ha zelene mase postrne soje.
Vrijeme sjetve ovisi o vlažnosti tla. da se sjetva obavlja u ljetnom periodu, postoji velika opasnost od brzog isušivanja površinskog sloja tla. Stoga je poželjno sjetvu obaviti što je
ranije, odnosno, odmah nakon površinske pripreme tla (najbolje isti dan).
Zaštita i njega podrazumijeva suzbijanje korova, pokorice te bolesti i štetnika, kultivaciju i druge mjere prema potrebi u vegetaciji. Najznamjera njege usjeva je odstranjivanje korova. Kod postrne sjetve soje zaštita usjeva od korova razlikuje se od zaštite soje sijane kao glavni usjev. Uništavanje korova u postrnoj sjetvi isplativa je jedino uz primjenu herbicida. da je soja osjetljiva kultura, velika se pažnja mora posvetiti pravilnoj primjeni herbicida. Iako je upotreba herbicida vrlo jednostavna i postoje vrlo dobra uputstva, ipak se u praksi dešavaju pogrješke. Da bi uspjeh bio potpun, prije svega je potrebno pravilno izabrati dize za prskanje. To su takozvane lepezaste dize za dobivanje lepezastog mlaza. Priprema sredstva treba se obaviti u posebnoj posudi i tek tada uliti u rezervoar uz miješanje. Mješalica na prskalici mora biti ispravna, a pripremljeno sredstvo treba miješati (mješalicom prskalice) neprekidno do završetka prskanja. Herbicidi koji se mogu koristiti u soji su i ima ih broj. Za razliku od soje koja je sijana kao glavni usjev pa se herbicidi mogu upotrijebiti prije i poslije nicanja, kod postrna sijane soje herbicidi se upotrebljavaju prije nicanja. U protivnom, soja prskana u purioj vegetaciji bila bi upitna za upotrebu kao zelena krma zbog karence herbicida. Postoji više kombinacija herbicida za uništavanje korova u soji, a spomenut one koji se upotrebljavaju ti praksi. To su Dual koji se koristi u 1,5 1/ha, zajedno sa herbicidom Sencor u 0,3 1/ha (smanjena doza zbog postrne sjetve.). Ovom kombinacijom herbicida mora se soja poprskati odmah nakon sjetve, ali prije nicanja.
Ostale spomenute mjere njege usjeva upotrijebiti po potrebi. Soju rijetko napadaju bolesti ili štetnici koji bi mogli ekonomske štete. To bi da nakon sjetve, odnosno nakon prskanja soje protiv korova, do korištenja biti potrebe za bilo kakvim zahvatima. Prihrana postrne soje nije potrebna jer soja bakterija (osobito ona koja je njima prethodno inokulirana) obilno koristiti atmosferski dušik. Ovo je važno iz razloga što dušik koji je stvoren na taj ostati u tlu i time ga istovremeno obogatiti dušikom tj. ostvarit dvostruku dobit.
Korištenje soje kao zelene krme najbolji je iskorištavanje soje Kao takva, ona daje visoko kvalitetnu zelenu masu (ili silažu), a može Ml.fekarskili,st 7/2002.
se kombinirati i sa drugim komponentama (zeleni kukuruz npr. i drugo). Ako se koristi u takvim smjesama, može se i sijati zajedno s njima. U tom potrebno je voditi brigu o kemijskom suzbijanju korova u vegetaciji, a isto tako, i o nekim drugim kod siliranja.
Soja se teško silira jer sadrži veliku se silira soja koja ji;:posijana kao glavni usjev. U tom siliranje se obavlja kada donji listovi žutjeti. No, i postrnu soju je silirati u istoj fiziološkoj zriobi.
Soju postrna sijemo prvenstveno radi dobivanja kvalitetne zelene krme. Možemo je koristiti od butonizacije (cvatnje) do stvaranja mahuna. Ako se koristi u butonizaciji, odnosno cvatnje, postoji još jednog otkosa. Kada soja ocvate, odnosno stvori mahune, stabljika odrveni i time postaje manje palatabilna. Kod krava hranjenih sojom, rijetko može do nadimanja ili drugih u probavi ako krave prije soje dobiju manju suhog sijena.
Sve naše sjeme u maloprodaji možete u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske I u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu i u Vinkovcima. KRMNE
Na taj se istodobno vrši postepeno privikavanje krava na ishranu zelenom sojom.
Umjesto može se da je sjetva soje isplativa na manjim obiteljskim gospodarstvima koja nisu· u zasnivati i održavati zahtjevna lucerišta, zbog kiselosti tla ili drugih razloga ne mogu sijati lucernu niti djetelinu. Mnogi drže da je soja vrlo dobra kultura za zelenu krmu, ali da je ekonomski neisplativa zbog sjemena i sredstava za zaštitu bilja.
U praksi, autor ovog sam se uvjerio u suprotno, na što je upotrijebio vlastito proizvedeno sjeme za novu sjetvu (postrno). Ova soja korištena je kao zelena krma košnjom traktorskom kosilicom, prikupljena samoutovarnom prikolicom i direktno pohranjena stoci u staji. Osim toga nisu (niti je poželjno) korišteni herbicidi, niti bilo kakva kemijska sredstva što je ovakvu proizvodnju višestruko pojeftini/o. __J
P.J.Vinkovci,KraljaZvonimira80
Tel. (032) 308 587
fax (032) 308 589
DTS LIVADA za košnju i ispašu
DTSTRAVNIKza košnju
0TS PAŠNIKza ispašu
Sudanska trava "SuSu"
grašak "Poneka" za zelenu masu
grašak "Solara" za zrno mrkva "Ljubljanska žuta" repa "Brigadler" I "Eckendorf"
Jara grahorica" Jaga" i "Ebena"
Ozima grahorica "Popelsdorfer"
Lucertna "OS-66", "Elga", "Orca", "Europa"
Sve vrste djetelina i trava
Piše: Darko Uher, dipl. ing.
repica "Perko PVH" (Brassica campestris) je u punom razvoju srednje visine s uspravnom i stabljikom, nisko razgranata i svijetlozelene boje. je bujno, vrlo široko, svijetlozelene boje, debele bjelkaste nervature. Rub lista je nazubljen. Cvijet je žute boje (slika 1.). Plod je komuška boje. Sjeme ima boju repice srednje je veliko i okruglo. Apsolutna masa je 3-5 g. Na bolesti i štetnike reagira kao i sve repice.
Korištenje ove repice je višestruko, a uvjetuju ga svojstva:
- brz porast nakon sjetve
- prezimljenje sjetvom rujna
- 2-4 otkosa u toku vegetacije u uvjetima
- brzo regenerira uz gnojidbu i dovoljno vlage podnosi ispašu u sistemu pregona zbog sposobnosti regeneracije
- siliranje sa kulturama koje imaju više suhe tvari
- dobar siderat
- može se sijati kao kultura
Za ishranu stoke koristi se:
- u zelenom stanju - košnjom ili napasivanjem
- za silažu - miješanjem s drugim kulturama "Perko PVH" brzim porastom i velikom lisnom masom, brzo pokriva tlo i preraste korove. Lako se zaorava u zelenom stanju jer nema u toj razvojnoj fazi odrvenjelu i stabljiku. Obzirom na nježniju i gustu mrežu i nešto i teže prodiranje korijena u dublje slojeve za brži i uspješniji razvoj treba joj više vode i hranjiva nego uljanoj rotkvi "Rauole". Zato se uspješnija sjetva "Perka PVH" može u humidnijem ili uz navodnjavanje, te uz dobru gnojidbu. Kao siderat može se primijeniti uz navedene uvjete kroz cijeli period vegetacije.
Kako "Perko" spada u red intenzivnih kultura, potrebno je osnovnu obradu, pripremu, gnojidbu i zaštitu podrediti potrebama te kulture. Agrotehnika je ·dok se odnos, i vrijeme upotrebe mineralnih gnojiva ovisno o plodnosti ·tla i klimatskim prilikama odreproizvodnje i o cilju proizvodnje.
Interesantno, da se smjer uzgoja "Perka" regulira sjemena. Za hranu treba sijati manju sjemena (10-15 kglha), pa je tako vegetacijski prostor koji razvoj nadzemne mase. Ako želimo isforsirati organsku masu putem korijena, potrebno je sijati sjemena (15-20kglha).
Sjetvu treba obaviti odmah poslije skidanja strnih žitarica kako bi se do jesenskih mrazeva moglo iskoristiti najmanje dvije košnje ili dva turnusa ispaše. Dubina sjetve je 1-2 cm (postrna 3 cm) uz razmak redova 20-30 cm. Prva košnja slijedi nakon 6-8 tjedana nakon sjetve, a druga 4-6 tjedana nakon prve košnje. Tijekom prve i druge košnje važno je vegetacijski vrh koji je u tlu, jer ako se on ošteti, ne može do ponovne regeneracije. otkos se može dobiti u travnju, ako usjev u zemlji prezimi.
Ako "Perko" sijemo u IX. mjesecu daje jedan otkos, a ako prezimi može se koristiti u još jednom otkosu u
U· ovom sistemu postrne i jesenske sjetve mogu biti izvedene razne kombinacije korištenjem jednog ili dva otkosa, a potom se zaore kao zelena gnojidba. U se može sijati kao glavni usjev i koristiti tokom ljeta kao stalni izvor zelene krme. Prinosi zelene mase su vrlo visoki i se i do 100 t po hektaru od svih otkosa. S obzirom na upotrebu malih sjemena po hektaru ova proizvodnja je vrlo rentabilna.
UKOJOJKLASI MLIJEKO?
·
~lanak 21. Pravilnika o svježeg mlijeka
Sredstva za pranje muznih I laktofriza, bazena 1 mljekovoda J
o
Jalgonit
~algonitLB
~algonit s
Llužnato sredstvoza svakodnevno pranje
lužnato sredstvo s dodatkom klora
kiselo sredstvoza uklanjanje kamenca
- Sredstva za njegu vimena
I it EUTERREINkonc. 1:100 ~agon (njega vimena prije mužnje)
~algodip
~algonit
kane na bazi glicenna l :J li
<1r ·gi vtmt•n„ pnslljl muzn1 )
melk-crem-balzam za n1eguv1m na
i
DISTRIBUTERI :
ISTRUVETZagreb (01 658 90 62)
TRGOPROM servis Sv. I. Žabno (048 851 474)
AGROSIPGornji (040 858 430)
BRAZDAVirovitica (033 725 994)
PZ Pože&_a(034 211 580)
PZ NAPREDAKZupanja (032 840 162)
i\GROOPSKRBAJ\1.A..TEJ Zagreb (O1 23 08 261)
AGROTRG Lipovljani(044 676 690)
AGROR.ASINJARasinja (048 837 400)
OROZ PHARiv1Pleternica (034 251 053)
POLJOVET (031814274)
i cstaiebof/eopskrbljene
pc!joprii1rednei reterinarskeljekarne
Kvalitetna silaža u hranidbi krava
Utjecaj na zdravlje, proizvodnju i kvalitetu mlijeka
Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer
Kemijski sastav i hranidbena kvaliteta silaže ovisi o vrsti siliranog krmiva, vremenu košnje, tehnologiji siliranja i tijeku silažnog vrenja. Kvaliteta silaže na uzimanje hrane, zdravlje i reprodukciju krava, i kvalitetu mlijeka.
Uz primjenu pravilne tehnologije siliranja malo se gubi od hranidbene vrijednosti izvorne sirovine. Do gubitaka hranjivih tvari dolazi ako se siliraju jako vlažna krmiva (ispod 30 % suhe tvari), zbog efluenta, disanja biljke i bakterijske razgradnje. Silirati treba svježu biljnu masu s 30-35% suhe tvari (travu uz prethodno prosušivanje) dobro ugaziti i istisnuti zrak, a potom dobro pokriti da bi se od padalina, naknadnog ulaženja zraka u silažu i gubitka dioksida (C02).
Silirana masa u sadrži malo bakterija vrenja, a mnogo bakterija iz okoliša. Biljna masa u silosu još neko vrijeme diše (oksidacija) i postupno odumire, a organska tvar silažne mase dobra je podloga za razvoj mnogih bakterija. Sve ove biološke procese prati zagrijavanje (oksidacija), pri sagorijevaju ugljikohidrati što smanjuje hranidbenu vrijednost silaže.
Silažnu masu potrebno je stoga dobro ugaziti, istisnuti zrak i dobre anaerobne uvjete u silaži. To disanje biljke, pospješiti brže odumiranje biljnih stanica, ubrzati razvoj bakterija vrenja i stvaranje kiseline. Brže se spušta pH vrijednost silaže do 4,0-4,2 što razmnožavanje i aktivnost mnogih nepoželjnih i štetnih mikroorganizama, smanjuje razgradnju i gubitke hranjivih tvari, a silaža postaje stabilna. (Mljekarski list br. 6/2002. god. Hranidba).
T ravna silaža
Trava, kao i zelena krmiva, teže se siliraju jer sadrže malo energetskih tvari a postotak sirovih Nedostaje posebice energije ako je trava prilikom prosušivanja pokisla
i na taj izgubila dio prirodno male lako topivih i probavljivih
I uz dobro siliranje može se sa slabom energetskom hranidbenom vrijednosti travne silaže jer se energetskih tvari pretvorila u hlapive masne kiseline i dijelom ugradila u mikrobne T ravna silaža ne može, stoga, energetski zadovoljavati potrebe tovnih goveda za visoke priraste tjelesnih težina, kao ni visoku muznost krava, samo uz obvezni dodatak krepkih krmiva (žitarica).
U odnosu na izvornu sirovinu, trava siliranjem ne gubi mnogo Manji gubitci mogu nastati djelovanjem enzima iz biljnih stanica i djelovanjem silažnih bakterija. gubitci nastaju u lošijoj silaži zbog trulenja i raspadanja, pri se stvaraju mnoge tvari i amonijak, odnosno, zbog zagrijavanja silaže i denaturacije bjelanšto smanjuje probavljivost, na slabije uzimanje silaže u krmnim obrocima, a se loše i na zdravlje i proizvodnju životinja.
Sirove u travi, zelenim krmivima i travnoj silaži su (70-90%) lako topive i u buragu lako razgradive s mnogo spojeva dušika (NPN spojeva). Takve su vrlo dobre za buragove mikroorganizme i sintezu mikrobnih i zadovoljavaju osnovne životne potrebe i srednje visoku muznost.
kvaliteta travne silaže ne zadovoljava potpuno potrebe visoko muznih krava koje moraju dobivati i kvalitetnije s esencijalnim aminokiselinama, teže probavljive u buragu.
U krvi krava - koje za hranu dobivaju trave, zelenih krmiva, travne silaže i spojeve dušika - nalazi se postotak uree i amonijaka. To nepovoljno na stanje sluznica probavnih, dišnih i genitalnih organa, na plodnost i reprodukciju krava. Kravama obolijevaju jajnici, one se kasnije gone poslije telenja i teže ostaju gravidne. Javljaju se i oboljenja. Krave daju mlijeko s nižim postotkom masti, i bezmasne
suhe tvari, a s sadržajem uree.
Kravama visoke muznosti potrebno je, stoga, u krmne obroke uz travu i travnu silažu dodavati krepka krmiva (koncentrate) koji sadrže dovoljno energetskih sirovina (žitarice kvalitete) i s kvalitetnim aminokiselinama, stabilne i teže razgradive u buragu (soj ine, suncokretove i
Kururuzna silaža
Za razliku od travne silaže, kukuruzna silaža sadrži dovoljno energetskih tvari za kiselo vrenje i dobro siliranje. Nedostaju lako topive i razgradive u buragu, potrebne za reprodukciju i sintezu mikrobnih
U ranom stadiju, prije cvjetanja do zrelosti, zeleni kukuruz sadrži vrlo malo suhe tvari samo 15-20%) i malo sirovih (1,4-1,7%). Zbog sadržaja u zelenoj stabljici, životinje ga rado jedu a kod krava muznost.
Sadrži mnogo karotina i vitamina B skupine. prilikom siliranja stvara se velika efluenta i gubi veliku i drugih hranjivih tvari. Uz to lako provriju u octenu i kiselinu tako da se dobiva jako kisela silaža. Prema tome, dobiva se loša silaža.
Gnojidba kukuruza gnojivima sadržaj u zelenoj kukuruznoj biljci, ali u nekim uvjetima može se nalaziti nitrata koji s glukozom stvaraju otrovne spojeve (glikozide, glukozamine i sl.). To može uzroko_vati otrovanja i zdravstvene poremetnje kod životinja i nepovoljno utjecati na i plodnost krava.
· Poslije zrelosti se suha tvar i sadržaj lignina u stabljici, i klipu kukuruza što smanjuje hranidbenu vrijednost i probavljivost kukuruzne biljke. Smanjuju se i tvari u kukuruznoj biljci, a škrob u zrnju kukuruza.
Tako se sa zrelosti kukuruza ponovo poboljšava energetska hranidbena vrijednost kukuruzne silaže i drži se da je voštana zrelost optimalno razdoblje za siliranje kukuruza sa sadržajem oko 30% suhe tvari.
Kukuruzna silaža pune zrelosti kukuruza još je vrlo dobre hranidbene
kvalitete, ali zbog stabljike teže se ugazi, u silaži zaostaje više zraka, se zbog zraka jako zagrijava ili ponovo provrije nakon otvaranja silosa.
To se može tako da se suhlja silažna masa sitnije (1 do 3 cm) i temeljito ugazi. U silaži se tako postiže niža pH vrijednost i dovoljno kiseline da silaža postane stabilna.
Kukuruzna silaža se u voštanoj zrelosti vrlo dobro silira i nije potrebno dodavati sredstva koja pospješuju siliranje. zbog energije a malo lako topivih i razgradivih spojeva i dobro je u kukuruznu silažu prilikom siliranja dodavati 0,5% uree ili 1%
UBEE (BENURALA)70 što poboljšava hranidbenu vrijednost kukuruzne silaže.
Treba upozoriti da dodavanje poljoprivredne uree u jako vlažnu kukuruznu silažu može biti opasno jer se urea otapa i slijeva u niže slojeve silaže, a visoka koncentracija uree u nekim slojevima može prilikom hranjenja uzrokovati otrovanja životinja.
Kukuruzna silaža, ovisno o zrelosti kukuruza, vrlo dobro na muznost krava, a zbog visoke energetske vrijednosti i sadržaja karotina dobiva se kvalitetno mlijeko s visokim postotkom masti i vitamina A (karotina). U sastavu krmnih obroka s kukuruznom silažom treba više pripaziti na sadržaj i minerala koji mogu u nedostajati. iz kukuruzne silaže su stabilnije u buragu i zbog toga je dobro u hranidbi muznih krava dodavati s dopunskim krmnim smjesama BENURALA S, što povoljno utjecati na mikrobiološki sastav i sintezu mikrobnih u buragu.
Kravama visoke muznosti potrebno je dodavati i kvalitetnih, i u buragu stabilnih, s esencijalnim aminokiselinama (iz uljanih samo biljne što uz višu i suhu tvar mlijeka. (Mljekarski list br. 3/2002. god. Hranidba).
Silos s kukuruznom silažom treba otvarati i krave hraniti silažom dva mjeseca poslije siliranja. To da kukuruzno zrnje omekani i postane bolje probavljivo. Ako se krave hrane s ranije otvorenom kukuruznom silažom, izbacuju s balegom (fecesom)
Ml.fekarski/i,st 7/2002.
NAJPOVOIJNIJI
KREDITI ! ! !
10340Vrbovec E. de Piennesabb
Tel.: 01/2791-057 01/2791-990
fax: 01/2792-035
Ekskluzivno - kompletanprogram zakosnju i baliranje: MASCARItalija
Balirkesa i beznoževa,omotacibala DAROSItalija
Okretaci i sakupljacisijena
SaMASZPoljska
Rotacionekosilice.bubnjaste i diskaste
Vrbovec,EugenadePiennesa bh li ~I
Tel.:01/2791-057,2791-990, fax:01/2792-035
Ekskluzivna prodaja servis i rezervni dijelovi
neprobavljenog zrnja kukuruza, što smanjuje energetsku vrijednost krmnih obroka.
Završna razmatranja o silaži
krave hranjene silažom (ovisno o vrsti i kvaliteti silaže) moraju dobivati dobro uravnotežene krmne obroke sa svim hranjivim tvarima, posebice energijom i O vrsti i kvaliteti silaže ovisit potrošnja silaže u krmnim obrocima, a se poboljšava ako se uz silažu dodaju i dopunska krmiva. utjecaj na uzimanje hrane ima postotak suhe tvari i kiselost silaže. Goveda bolje uzimaju kukuruznu silažu, silažu s više suhe tvari, manje kiselu, s manje octene i kiseline. -
Krave hranjene silažom dobivaju i vlažna voluminozna krmiva koja poboljšavaju muznost. mnogo vlažnih krmiva i nedostatak suhe tvari u krmnim obrocima mogu peristaltiku crijeva zbog se javljaju prol1ev1, nadmovi (timpanije) i poremetnje u probavnom sustavu, na kraju gubitkom tjelesne težine i smanjivanjem proizvodnje mlijeka.
Proljevi i rijetka balega se javljaju zbog hranidbe silažom i krmivima koja sadrže lako topljive i razgradive ili mnogo lako r~zgradivih s mnogo kiseline (trava, travna silaža, svježi repini rezanci, repin list i sl.).
Uz silaže s mnogo octene i kiseline, krave uzimaju manje hrane. Mogu se javljati kisele indigestije, acidoze proljevi, a dužim hranjenjem lošom silažo~ nekroze, ciroze i apscesi jetre. Uz pokvarenu i pljesnjivu silažu mogu se javljati intoksikacije, toksemije i druga oboljenja uzrokovana raznim mirkoorganizmima, bakteriotoksinima i mikotoksinima.
Iako se u vimenu sintetizira oko 70% masnih kiselina, a octene i kiseline stvara se mast, nije se pokazalo da kiselost i masne kiseline silaže na bolju mlijeka.
Krmne obroke krava s silaže obvezno treba nadopunjavati suhim voluminoznim krmivima, posebice sijenom (najmanje 4 do 5 kg/dan) a u nedostatku sijena sjeckanom ili zobenom slamom, kukuruzovinom, mljevenom suncokretovom ili sojinom ljuskom. To
M{jekarski li,st 7/2002.
o~~žavati normalan rad buraga, kiselost i pH vr:!ednost buragova sadržaja, pravilnu peristaltiku cn1eva, proljeve i gubitke hranjivih tvari zbog probavnih
U hranidbi krava silažom može, ovisno o vrsti i kvaliteti silaže, nedostajati energije (travna silaža iv sjenaža) ili (kukuruzna silaža). Cesto u svim vrstama silaže nedostaju neki minerali i vitamini.
U silaži trave i zelenim krmivima ima dovoljno kalcija. Nešto manje kalcija nalazi se u kukuruznoj silaži. Fosfora, a posebice natrija i magnezija nedostaje u gotovo svim zelenim krmivima, pa tako i u silaži.
. Minerali i mikrominerali u silaži mijenjaju se ovisno o izvornoj sirovini, zemljištu, gnojidbi i tehnologiji siliranja. S tim u vezi mijenja se i sadržaj vitamina. Vitamini B skupine malo se mijenjaju tijekom siliranja, a mikrobnom sintezom mogu se i u silaži. Vitamina C mnogo se gubi silažnim vrenjem, ali ga mogu sintetizirati neki mikroorganizmi. Vitamina D gotovo nema u zelenim krmivima i mora se dodavati i vitamin E kojega je malo u krmivima a mnogo se uništava kiselinama i oksidacijom u silaži (antioksidativni vitamin).
Katorina (vitamina A) dosta sadrže zelena kn:niva ali se tijekom siliranja gubi 10% i više, ovisno o tehnologiji siliranja. Najviše se karotina
gubi prosušivanjem krmiva, prosus1vanjem sjenaže ili prilikom silaže iz silosa na velikoj i iskidanoj reznoj površini. Gubitci mogu iznositi oko 20-60%.
Prema tome, krave muzare moraju uz hranidbu silažom obvezno dobivati s dopunskim krmnim smjesama i mineralno vitaminskim premiksima potrebne minerale: kalcij, fosfor, natrij, magnezij i vitamine: A, D i E. Krave visoke muznosti moraju uz to dobivati i mikrominerale, posebice: željezo, bakar, mangan, jod, _kobalt i selen, a zatim još neke vitamine B skupine kao: niacin, B6,B12,pantotensku kiselinu i biotin.
Muznost, gravidnost i vrlo su razdoblja koja se izmjenjuju u godišnjim razmacima tijekom života krava. Sve to iziskuje veliki fiziološki i napor krava, i u tim razdobljima vrlo lako nastaju zdravstvene i proizvodne poremetnje. To treba imati na umu uz hranidbu silažom koja se nalazi i do 50% u suhoj tvari krmnih obroka, a je sumnjive ili loše kvalitete.
Ako se kravama daje loša silaža, u i u neuravnoteženim obrocima, s nedostatkom nekih hranjivih tvari,
KN.JIGA
pesticidima, teškim metalima, antibioticima i drugim kemijskim elementima, može vrlo loše utjecati na zdravlje i reproduktivnu sposobnost krava, i kvalitetu mlijeka.
Na kraju, uz hranidbu silažom treba jako pooštriti higijenske mjere držanja krava, mužnje i postupak s mlijekom. Zbog toga:
# Silažu treba svakodnevno uzimati svježu iz silosa i ne zadržavati duže u staji, posebice u blizini mlijeka. Mlijeko lako upija mirise iz okoliša a mirise silaže.
# Silažu treba davati kravama uvijek poslije mužnje, valove poslije hranjenja dobro od ostataka silaže i staju
# Uz higijenu hranidbe i staja treba održavati krava, posebice vimena. i pribora za mužnju treba bakteriološko vanje mlijeka i upale vimena.
# Mlijeko treba odmah poslije mužnje iznositi iz. staje, ohladiti i držati u posebnoj za to prostoriji.
Upravo je izašla iz tiska
prof. dr. se. Zvonlmir
prof. dr. se Vema
prof. dr. se. S!Jepan Mužic
prof. dr. ac. Marlja
doc. dr. Boro Mioi
mltlL mr. Zlallm
izvanredna knjiga za Sl'akog sadašnjeg i budu~ agronoma i veterinara korisno štivo za sve ljubitelje i uzgajatelje životinja dobar prirufoik za obiteljska gospod&J"Stva knjiga je namijenjena svima koji se bave te žele ostvariti rezultate prema uzoru na svjetske uzgajatelje stoke
Knjiga bogato Je ilustrirana, a na 630 stranka šest poglavlja:
Knjiga tematiku o stanju i mjerama za o razmnožavanju, tehnološkom procesu, hranidbi i držanja goveda, svinja, ovaca, koza i peradi. U pisanju knjige autori su se služili Sl'ojim višegodišnjim iskustvima, rezultatima vlastitih istraživanja i suradnje s agronomima i veterinarima na velikim farmama I u §lrokoj praksi. Nakladnik je Agronomski fakultet u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb. Cijena knjige Je 250,00 kuna za troško"e slanja i poštarine u iznosu 30,00 kuna.
N11n1džbeza knjige se mogu izvršiti na telefon 012393809; 012393867 ili u Hrvatskoj mljekarskoj udruzi - Ilica 31/ID, Zagreb, Tel./fax: 01 4833 349; 4831 265.
Spremanje I~valitetnog
• • S1Jena.
Piše: Goran Kiš, dipl. ing.
Sijeno je jedno od najsvestranijih krmiva koje spremamo zbog toga jer se:
1. Sijeno može duži vremenski period s malim gubitcima hranjive vrijednosti, uz uvjet da je od nepovoljnih vremenskih uvjeta.
2. Veliki broj biljnih vrsta uspješno se može spremati kao sijeno.
3. Sijeno se može spremati i koristiti bez obzira koliko mlijeka proizvodimo.
4. Spremanje i hranidba sijenom može se vršiti manualno ili uz primjenu mehanizacije.
5. Sijeno predstavlja izvor hranjivih tvari za mnoge vrste i kategorije životinja.
Sijeno je dakle, korištena krma. da ga koristimo u proizvodnji mlijeka, važno je znati koji na kvalitetu sijena, te kako prepoznati kvalitetno sijeno.
Kultura
Zbog je važno kvalitetno sijeno?
Temeljni test za kvalitetu sijena predstavlja proizvodnja mlijeka. Kvalitetom sijena možemo biti zadovoljni kad životinja jede sijeno i daje nam željenu mlijeka. Tri su koji na proizvodnju mlijeka:
1. konzumacija - važno nam je da krava sijeno jede i da ga jede u dovoljnim
2. probavljivost i sadržaj hranjivih tvari u njemukada je jednom sijeno pojedeno ono u životinji mora biti probavljeno i u životinjske proizvode-mlijeko
3. otrovne supstance - kvalitetno sijeno mora biti bez štetnih tvari
koji na kvalitetu sijena
Stadij rasta pr,1ilwm košnje
Stadij rasta biljke u vrijeme košnje najvažniji je - se djelovanjem najviše može utjecati na poboljšanje kvalitete sijena. Kako leguminoze i trave napreduju iz vegetativnog u reproduktivni (pojava sjemena-zrna) stadij, sadržaj vlakana i lignina, smanjuju sadržaj · d I ju na probavljivost, te ih životinje orotema lie u
Vrijeme košnje
Lucerna Kasni pupoljak do prvog cvijeta za t. otkos~ prvi cvijet do 1/10 cvata za 2. i otkose
Livadna oštrica, cvatnje za I. otk.os~ reoak
Crvena dietelina
Raž. Pšenica
Raž i Tritikale
Soja
Kasniii otkosi u intervalima od 4-6 tiedana
Poiava nrvih cvietova od 1/10 cvata
Rano klasanie
Priie nr.iave klasania
Sredina do punog cvata i prije ooadanla doniih listova
Biiela dietelina U vriieme košnie kultura
Tabela 1: stadii rastaza košniupojedinihkultura nerado jedu. Optimalni stadij rasta u vrijeme košnje, za kvalitetno sijeno i dugotrajnost kultura prikazan je u Tabeli 1. Vrlo je važan prvi otkos, koji mora biti što ranije jer biljci da za drugi otkos porast u vrijeme povoljne temperature i vlažnosti. Na taj se ukupni prinos po hektaru.
Tabela2: Iznošenjehranjivaiz tla
Kultura Prinos/ha (t)
Približni iznos iz tla !k& /ha} N p.o, K,O
Lucerna 5 128 34 123
Crvena djetelina4 68 24 oštrica 102
Vlasulja livadna
oštrica 3 44 15 72 reoak
Izvor: K.L. Wells and W.O. TIXlm,l 994. Estimatcd nutriencand uptake by Kentucky'sCrops. Soil Sc1cnccNews and Views \tll. (S, No. 4.
list 7/2002.
Uvjeti sušenja i manipulacije sijenom
Loši vremenski uvjeti i manipulacije krmom nakon košnje mogu smanjiti kvalitetu sijena. Kiša može gubitak listova, najvrjedniji dio biljke,
ili isprati hranjive tvari iz biljke u vrijeme spremanja sijena. svjetlost smanjuje kvalitetu sijena jer izbjeljuje biljku koja gubi sadržaj vitamina A. Grabljanje i/ili prosušivanje sijena uzrokuje lomljenje sijena i velike gubitke listova biljke.
Biljka koja se sušiti a ima 80 % vlage mora izgubiti oko 3000 kg vode da bi se proizvela tona sijena s 20 % vlage. pokošene mase u toku košnje ubrzat sušenje stabljike koja se sušiti približno istom brzinom kao i listovi. Na taj se smanjiti vrijeme sušenja sijena biljaka koje imaju veliku i debelu stabljiku, te gubitci listova i hranjivih tvari.
Plodnost tla
žitarica koje se suše u vegetativnoj fazi i sl. Kvaliteta sjemena
Livade i travnjake najbolje je sijati sjemenom vrsta i varijeteta koji su ispitani i dokazani u uvjetima kakvi su na našim razlike u kvaliteti sjemena bit vidljive u sezoni kada, u pravilu, znatno opada proizvodnja. Ovaj problem se padom prinosa, potiskivanjem više vrijednih vrsti manje vrijednima, uz pojavu korova. Korovi smanjuju kvalitetu sijena, mu ješnost i probavljivost. Neki od njih mogu djelovati štetno pa i otrovno.
Procjena kvalitete sijena
Ispitivanje kvalitete sijena
vapna, dušika, fosfata i za sadržaja
ostalih elemenata potrebna je za visoku proiz- hranjivih tvari sijena je analiza hranjivih tvari. vodnju sijena po hektaru, te za potrebe dugotrajne Rezultate analize hranjivih tvari koristimo za biljne proizvodnje. Analiza tla mogla bi biti upotre- procjenu kvalitete i za i vrste bljavana kao u gnojiva i dodataka potrebnih za proizvodnju mlijeka. Za vapna potrebnog za i isplativu proiz- analizu sijena uzimamo uzorak koji mora biti vodnju sijena. Visoka proizvodnja sijena odnosi iz reprezentativan a analiza mora biti izvršena u tla velike hranjiva (Tabela2). Zbog sposob- ovlaštenom laboratoriju. nosti dobro inokuliranih leguminoza da fiksiraju Vizualna procjena sijena atmosferski dušik, smjese s više od 25 % legumi- Vizualna procjena nije potpuno vjerodostojan, noza ne daju ekonomski opravdane rezulta- ali je vrlo procjene kvalitete sijena te kod mineralizacije s dušikom. U zajednicama jer ju možemo izvršiti i mi sami. u samo travnih vrsta moramo dodavati mi- procjenjivanju kvalitete je u Tabeli 3. Rano košeno neralna gnojiva ukoliko želimo visoku proizvodnju sijeno, zeleno, lisnato, mekana, bez stranih sijena. materijala, ugodna mirisa visoko je kvalitetno Biljne vrste sijeno. Ipak , boja i vizualna procjena nije uvijek Leguminoze su kvalitetnija krma od trava, ali dobar indikator hranjive vrijednosti sijena pa su za se pojedine vrste kvalitetno razlikuju Kada su i pouzdanu procjenu potrebne laboratorijske analize. trave i leguminoze košene u optimalnom stadiju O rasta, leguminoze su, više -----------------------------, ukupne probavljivosti, stupnja
Tabela3: Bodovnisistemprocjenekvalitetesijena Probave, te sadržaja proteina ive- :n-"j-em-c kollaj~
Prije c..;.,etanja-iHklasanja I3.r;j6~~,.d:va
klas :t: trava i leguminoza, kvalitetni1·e Lisnatost
Rano cvjetanje ili rano klasanje 21 - 25 minerala i vitamina. Smjese !:
su ako su pravilno proizvedene i
Vrlo lisnato
Lisnato
Lagano stabljikasto
St.abljikaato sušene. Trave poboljšavaju svoj- Boja
Prirodno zelena boja biljke
Svjctlo:zelc:na stva i sušenje smjesa, u odnosu
na zajednice leguminoza. Višegodišnje biljke, kao što su Lucema, oštrica, repak, Vlasulja, i sl. su ekonomski isplativije kao kulture za proizvodnju sijena negoli jednogodišnje. I jednogodišnje mogu biti vrlo korisne i dati kvalitetnu krmu, Talijanski ljulj, hibridi Sudanske trave, neke
-
WD~ruJ~ITTJ O
CP[H@[1[Jrnw
Piše: Krešimir Salajpal, dr. vet. med.
Virusni proljev je bolest teladi u prvom tjednu života, iako može oholiti i nešto starija telad (oko tri tjedna) neposredno nakon nakupa. Bolest može uzrokovati više vrsta virusa kao što može i do naknadne infekcije bakterijama (E. coli) pa u tom govorimo o mješovitoj infekciji. se jakim vodenastim proljevom, nerijetka s primjesama sluzi pa i krvi, acidozom i dehidracijom organizma te ugibanjem teleta.
UZROCI BOLESTI
Iako je izoliran velik broj virusa iz sadržaja crijeva teladi oboljele od proljeva, smatra se da su Rota virusi i Corona virus ovog proljeva. Manje u pojavi proljeva se pridaje Parvo virusima te Breda virusu. U na infekciju virusima nadovezuje se infekcija s E. coli i drugim bakterijama koje dodatno kompliciraju bolest i nerijetka uzrokuju smrt životinje.
Pretežno obolijeva telad u dobi petog i sedmog dana tj. u trenutku kada iz kolostruma nestaju protutijela. Isto tako bolest je u teladi su majke prvotelke negoli u teladi starijih krava.
Telad se inficira tijekom ili neposredno nakon poroda pomagalima, ulazak rukama ili prljavim predmetima u usnu šupljinu teleta radi odstranjivanja sluzi), zatim napajanjem kolostrumom i iz posuda.
da kolostrum štiti telad od infekcije virusima uzrok pojavi proljeva može biti i prekasno i/ili nedovoljno uzimanje kolostruma.
Nehigijenski uvjeti držanja starije i bolesne teladi zajedno s netom teladi može doprinijeti pojavi i širenju bolesti.
Ml/ekarski list 7/2002.
ZNAKOVI BOLESTI
Na samom bolesti telad je malo snuždena, sporo jede, popije vrlo malo mlijeka. Balega je izrazito u samom boje, kasnije vodenasta s primjesama neprobavljenog ugrušanog mlijeka. Kasnije se mogu javiti primjese sluzi i krvi. Tele je pogrbljeno, visoko podignuta trbuha, nakostriješene dlake. je da pri defeciranju feces izlazi u luku pod visokim pritiskom. probavljena mlijeko biva u debelom crijevu podvrgnuto procesima truljenja što fecesu daje izrazito neugodan miris.
da virusi u crijevne resice, dolazi do gubitka njihove funkcije (tj. prestanka probave i resorpcije sastojaka mlijeka s porastom osmotskog tlaka u lumenu crijeva) i do proljeva. Proljevom dolazi do gubitka serumskih i elektrolita (Na, K, Mg, HCOs, Mg, CI) što dovodi do dehidracije organizma i acidoze te u do životinje.
probavljena mlijeko predstavlja idealni medij za razvoj kolibakterija. One kao i njihovi toksini vrlo lako prolaze kroz virusima crijevnu stijenku i ulaze u krvotok (septikemija). U ovakvim simptomi bolesti su mnogo
DIJAGNOZA
Na osnovi podataka o držanju, hranidbi i postupcima s teladi, te na osnovi znakova bolesti, možemo posumnjati na virusni proljev. Sigurna dijagnoza se postavlja dokazom virusa u balegi ili sadržaju tankog crijeva. Infekcija u stadu može se utvrditi pretragom seruma krava i teladi testom.
se sastoji u nadoknadi izgubljene (otopina elektrolita ili te radi sekundarnih bakterijskih infekcija u davanju antibiotika ili sulfonarnida. je bitno, usprkos proljeva i zadržavanje stanovite mlijeka ili nadomjestka u obroku ( tri puta dnevno po 1,5 do 2 litre, ovisno o dobi teleta) radi opskrbe teleta potrebnom energijom. Najbolje je da se dnevna mlijeka razdijeli u više manjih obroka (najmanje tri), te da se obroka mlijeka teletu daje najmanje i do 2 litre ili otopine elektrolita. Vrlo dobar je crni zbog visokog sadržaja tanina. Dobro je dodati sluz lanenog slemena koja zajedno s taninom stvara tanki film na stijenci crijeva te resorpcijti bakterija, odnosno njihovih toksina, kroz crijevnu stjenku. Ukoliko se u doda i stanovita kuhinjske soli (oko 10 g na litru) se i dio izgubljenih elektrolita.
U težim proljeva najbolje je dati otopinu elektrolita koju veterinar (i do 4 litre dnevno). Ukoliko je gubitak tjelesne od 5% (hladne noge, upale nepravilan i slab puls, tele bez apetita i refleksa) potrebno je dati elektrolita intravenozno.
PROFILAKSA
Stroge higijenske mjere (nastambe, pribor) i postupci s teladi imaju veliko u prevenciji proljeva. Važno je da se teladi osigura pravovremena i u dovoljnoj sisanje prve porcije kolostruma. Pri tome je bitno da kolostrum bude razdijeljen u više manjih obroka kako bi se pH sirišta održao konstantno niskim. je bitno, da i starija telad uzima dnevnu mlijeka podijeljenu u više manjih obroka te da mlijeko uzima na sisu (izaziva refleks koji izravan prolaz mlijeka u sirište). Uzimanje mlijeka iz otvorene kante, dvaput dnevno, ne dovoljno snižavanje pH sirišta što je važan preduvjet za razvoja mikroorganizama, proljeva. Neka iskustva govore da je pojave proljeva kod napajanja teladi svježim ali nedovoljno toplim mlijekom. Mlijeko ili nadomjestak stoga moraju biti u trenutku uzimanja ugrijani na oko 37°C.
se kod napajanja punomasnim mlijekom radi probavnih
može primijeniti mlijeka toplom vodom (2/3 mlijeka i 1/3 vode) te tako smanjujemo koncentraciju masti, olakšavamo probavu, a ujedno postižemo i idealnu temperaturu mlijeka. U novije vrijeme sve se više primjenjuje napajanje teladi zakiseljenim mlijekom ili zamjenom (3 ml 85%-tne mravlje kiseline na 1 litru mlijeka ili zamjene).
Piše: Antun dr. vet. med.
kataralna upala vimena predstavlja jedan od problema u proizvodnji mlijeka. Pojavljuje se u svim uzgojima i nanosi veliku materijalnu štetu. Prema brojnim istraživanjima krave proizvode 20% manje mlijeka zbog ovakvog oblika upale vimena. Gubitci nisu samo u proizvedenog mlijeka, nego se oboljele životinje ranije iz uzgoja jer su im pojedine trajno što dovodi do smanjene proizvodnje mlijeka. Mlijeko iz takvog vimena lošeg je kemijskog sastava i higijenske pritom predstavlja lošu sirovinu za daljnju preradu. takvo mlijeko može štetno djelovati na zdravlje ljudi.
Prema istraživanjima njaka gubitak zbog upala vimena iznosi 184 dolara što iznosi skoro 1.500 kuna (!!!) po kravi godišnje. (Tablica 1.)
Kao što vidimo iz tablice, gubitak zbog upale vimena je u smanjenoj proizvodnji mlijeka (956.00 kuna) i ranijem iz uzgoja (329.67 kuna).
Važno je naglasiti da od svih oblika upala vimena upravo kataralna nanosi štete (dugotrajno smanjenje proizvodnje mlijeka i ranije iz uzgoja).
Ml:fekarskilist 7/2002.
Tablica1: Gubitcizbog upalevimena
UZROCI KATARALNE UPALE
VIMENA
Upala vimena nastaje kao posljedica ulaska mikroorganizama u vime kroz sisni kanal a kroz povrede kože ili putem krvotoka. Navest glavne uzroke koji dovode do pojave upala vimena u uzgoju:
1. nehigijenski smještaj krava
2. loša tehnika i higijena mužnje
3. neispravan muzni
4. nepravilnosti u gradi vimena i sisa
5. loše zdravstveno stanje muzara
6. loša hranidba
Važno je napomenuti, da svi navedeni podjednako pogoduju pojavi kataralne upale vimena.
ZNAKOVI KATARALNE UPALE
VIMENA
Upalni proces se razvija duži period (tjednima i mjesecima) i cjelokupnu strukturu
žlijezde: sluznicu cisterne, velike i male kanale te alveole.
Važno je napomenuti, da na vimenu nema promjena, a zdravstveno stanje krave nije s vremenom dolazi do atrofije (smanjenja) oboljele U vimenu se nakon dužeg vremena mogu napipati koji su posljedica proraštanja vezivnog tkiva.
Mlijeko je u bolesti nepromijenjeno, jedino se javlja broj somatskih stanica, a kasnije se u mlijeku mogu krpice gnoja. Napredovanjem bolesti dolazi do postupnog smanjenja mlijeka. kataralna upala vimena je dugotrajan proces i traje mjesecima!
Vlasnik teško razvoj upale jer se razvija postupno. Tek kada do smanjenja i oboljele vlasnik sumnjati da «nešto nije u redu», a tada je prekasno jer je vime trajno a je otežana ili bezuspješno.
Mljekarski list 7/2002.
DIJAGNOZA BOLESTI
Bolest možemo prepoznati na temelju pregleda vimena, mastitis testom ili brojanjem somatskih stanica. Prema brojnim istraživanjima broj od 200 000 somatskih stanica u mililitru mlijeka ukazuje na pojavu upale vimena.
Najsigurnija metoda je svakako ukupnog broja somatskih stanica u mlijeku.
Uspješno je tek nakon bakteriološke analize mlijeka iz oboljele odnosno kada se antibiogramom utvrdi koji antibiotik najbolje djeluje na ili više njih.
PREVENTIVA:
1. SMJEŠTAJMUZARA U STAJAMA
2. ISPRAVNAHIGIJENA I TEHNIKA MUŽNJE
3. IZBALANSIRANAHRANIDBA
4. REDOVITA PROVEDBA MASTITIS TESTA
5. REDOVITA KONTROIA ISPRAVNOSTI MUZNOG
Na kraju valja napomenuti da veliki dio proizvodi mlijeko izrazito loše higijenske što je posljedica upale vimena koje oni ne zbog nemara. Taj nemar je ustvari loša tehnika i higijena mužnje («prljava mužnja») i MASTITIS TESTA najmanje jednom tjedno što bi im rano otkrivanje upale vimena bi smanjili troškove i gubitke na mlijeku.
Valja naglasiti, da rada Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka (Križevci) samo potvrditi dosadašnje spoznaje o lošoj mlijeka, nažalost još uvijek velikog dijela hrvatskih
U broju Mljekarskog lista biti o (u zadnje vrijeme) spominjanim somatskim stanicama.
Piše: dr. se. Petar nastavak 7.
NACRTPRIJEDLOGAZAKONA
OPOTICAJIMA UPOLJOPRIVREDI,RIBARSTVU I ŠUMARRSVTU
1. Uvod
Tijekom ovih mjeseci odvija se veoma intenzivna aktivnost na predlaganju mjera zakonodavne regulative iz agrarne politike koje su izuzetno sa _stajali!ta položaja poljoprivrednih Neka od predloženih reformskih rješenja na zahvatiti dio obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva bez obzira na imanja ili na proizvodnju kojom se bave.
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva je Nacrta prijedloga Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu te ga je Vlada republike Hrvatske up~tila u ysaborsku proceduru gdje je kod zastupnika prosao prvo Do sada je obavljena dosta rasprava o ovom veoma reformskom zakonu. Redakcijski kolegij Mljekarskog lista smatra korisnim naše informirati o predloženom tekstu Nacrta prijedloga Zakona državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu.
Zakon je kompleksan, a prema predložen~ mjerama agrarne politike otvaraju se procesi restrukturiranja poljoprivredne proizvodnje prema tržišnoj proizvodnji sukladno obvezama iz faze stabilizacije i pridruživanja Hrvatske stalnom stvu u Evropskoj uniji. Nacrt prijedloga Zakona biti detaljnije analizirane iznijete najvaž~ nije o stanju hrvatskog agrara, razlozi donošenja propisa i agrarne reforme, kao i predložene mjere i zakonska rješenja potpora poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu.
2. Reforma hrvatske poljoprivrede Poljoprivredna proizvodnja ~io gospodarskog sustava, a se u~upm~ kretanjima i promjena~~ u dr~s;_vu . i opredjeljenjima državne politike ~kl1uciv_~n1a Hrvatske u i svjetske mtegraci1ske
procese. Postali smo Svje~ske trgovinske organizacije, sklopljeni su mnogi bilateralni ugovori o slobodnoj trgovm1 radi pristupanja u CEFT~' P_?tpisan . je Sporazum o pridruživanju i stabilizac111u okv~ru EU. Hrvatska je preuzela mnoge obveze u okviru suradnje za liberalizaciju tržišta i trgovine te se agrarna reforma provodi na razini ukupnih gospodarskih promjena. Stanje u agraru nije a uvjetovano je jednim- dijelom iz bi~š~~ sustava i odnosa prem~ poh~1c1 privatnog sektora, štetama u poljopnv_red1nastalim tijekom Domovinskog rata kao 1 sada. zbog utjecaja gospodarskog stan1a. U strukturi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva dominira veliki broj malih i usitnjenih posjeda mješovite proizvodnje koja po proizvoda, kvaliteti i cijeni nije tržišno konkurentna. Dobna i socijalna struktura na selu je nezadovoS agrarnom proizvodnj?m ostvaruje se samodostatnost samo neko~iko poljoprivrednih proizvoda dok je i~tovre~eno visok uvoz poljoprivredno - prehrambenih proizvoda.
Procesi agrarne reforme su tijekom 1999.god. s promjenama u propisima o poticajima (poticaji po površini i grlu) te donošenjem Zakona o .poljoprivredi, Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o ekološk_oj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
3. reforme
3.1. Pojednostavljenje. regulativom o poticajima sada je 136 Mljekarski list 7/2002.
oblika pot1ca1a te se u predloženim Upisnika poljoprivrednih gospodarstava i obvezu modelima poticaji grupiraju i smanjuju na 57. upisa svih i pravnih osoba(poljoprivredna 3.2. Sredstva potpore bit raspo- gospodarstva, obiteljska poljoprivredna gospopo ravnopravnosti svim korisnicima darstva, društva, zadruge, obrtnike u i sektorima poljoprivredne proizvodnje. poljoprivredi) koji svoje proizvode plasiraju na 3.3. Postupnost. Predložena reforma sustava tek je tržište. Upisnikom se pojednostaviti upravljanje prvi korak u procesu stvaranja konkurentnog sustavom poticaja u poljoprivredi, efikaspoljoprivrednog sektora. nost, uspostaviti baza podataka za potrebe analiza 3.4. Sigurnost. Osigurati stabilnu visinu svih i kreiranja poljoprivredne politike. Uspostava Upispoticaja što poljoprivrednicima lakše nika poljoprivrednih gospodarstava donošenje poslovnih odluka. sustavno korisnika, inspek3.j. Lakša kontrola. Smanjenje broja stavaka nadzora te smanjivanje poticaja pojednostavljuje administrativne protuzakonitog ostvarivanja prava na potpore. poslove odobravanja i kontrole korisnika potpora. 5. Kriteriji za ostvarivanje potpore Preduvjet za ostvarivanje prava na potporu 4. Upisnik poljoprivrednih gospodar st ava ispunjavanje je kriterija za uku,---Z_a_k_o_n_o __ po_l_jo_p_r_iv_r_ed_1_·-'p_r_e_d_v1_· ______ pnog obujma poslovanja poljoprivTablica 1: ukupnogobujmaposlovanjapoljoprivrednog eosvodarstva
Proizvodnja Jed. Koeficijent Obujamposlovanja mjere proizvodnje (proizvodnajedinica (a) (b) (a)x(b)
I. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
Žitarice ha X 1,0 = Naimanie0,4
Uljarice ha X 1,4 = "0,4
Krumpir(merkantilni)ha X 2,5 = "0,4 repa ha X 1,4 = "0,4
Duhan ha X 2,5 = "0,4 ha X 5,0 = "0,4
Vinomdi ha X 6,0 = "0,4 ha X 5,0 = "0,4
Stablamaslina broi X 0,02 = "0,4
Hmelj ha X 4,0 = "0,4
Lavanda,ljekovito bilje ha X 4,0 = "0,4
Sjemenskiusjevi ha X 5,0 "0,4 krave broj X 1,25 = "0,4 broj X 0,25 = "0,4
Ovce broj X 0,15 = "0,4
Koze broj X 0,15 = "0,4
Kobile broj X 1,25 = "0,4
Tovgoveda broi X 0,75 = "04
TovPrasadi broi X 0,40 = "0,4
Tovkonja broj X 0,75 = "0,4
Kokošinesilice broi X 0,004 = "0,4
Tov broj X O,ol = "0,4
Ostalaperad broj X 0,002 = "0,4
Košnice broi X 0,05 = "0,4
Nojevi broi I X 0,75 = "0,4 broi X 0,01 = "0,4
UKUPNO Ukupanobujamposlovanja najmanje 3
Mljekarski list 7/2002.
rednog gospodarstva (Tablica 1 ) . Proizvodne jedinice su koeficijenti na temelju kalkulacija vrijednosti i troškova pojediza svaku proizvodnju i to su ustvari vrijednosti proizvodnje umanjene za varijabilne troškove. Minimalni obujam svake proizvodnje iznosi 0,4 proizvodne jedinice a može u ukupnog obujma poslovanja gospodarstva.
Za ulazak u jedan od sustava· potpore, ukupan obujam poslovanja gospodarstva mora iznositi najmanje 3 PJ (proizvodne jedinice). Ukupan obujam poslovanja nava se zbrajanjem obujma poslovanja odnosno proiz„ vodnih jedinica na jednom gospodarstvu;
Gospodarstva koja udovolje uvjetu rninimalnog obujma poslovanja (3 PJ) se i opredjeljuju za status komercijalnog ili status nekomercijalnog gospodarstva.
Komercijalna gospodarstva ostvaruju pravo na potporu u okviru modela poticanja proizvodnje, kapitalnih ulaganja i ruralnog razvitka.
Nekomercijalna gospodarstva ostvaruju pravo na potporu u okviru modela potpore dohotku i ruralnog razvitka.
Obiteljska ili gospodarstva sama se za jednu
Tablica2: Modelipoticanjaproizvodnjeiznosipoticaja od dvije skupine (nekomercijalna, komercijalna gospodarstva), dok pravne osobe pravo na ostvarivanje potpore mogu ostvariti u komercijalnu skupinu.
6. Modeli sustava potpore
Predloženi nacrt prijedloga Zakona modela potpore:
1. -Model poticaja proizvodnje
2. -Model kapitalnih ulaganja
3. -Model potpore dohotku
4. -Model ruralnog razvitka
6.1. Model poticanja proizvodnje
U ovaj model poticanja proizvodnje mogu se samo komercijalna gospodarstva koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom ili ribarskom
Sustav poticanja proizvodnje obu-
1. ratarske kulture, 2. sadni materijal, višegodišnji nasadi i maslinovo ulje, 3. i proizvodi, 4. uzgoj pernate 5. ekološka proizvodnja, 6. Ribarstvo. Uvode se novi poticaji za: krmna bilje, ljekovito bilje, za preradu, zatim za livade i pašnjake, hmelj i ekološku proizvodnju.
Jedan od uvjeta za ostvarivanja poticaja u ovom modelu temelji se na kriteriju minimalnih i maksimalnih poticanih (površina, broj stabala, grla stoke i dr.).
Minimalna poticana je najmanja pojedina godišnja proizvodnja za koju se poticaj. Minimalne poticane propisuje se za tri godine.
Maksimalna poticana je godišnji obujam proizvodnje za koji se ostvarivati poticaji a propisuje se za svaku pojedinu proizvodnju.
Opis
I.Poticanjeratarskihkultura
Jedinica mjere
Krušnažita,pivarski i soia ha
žita ha
Uljarice ha
Knnnobilje ha repa ha
Duhan kg zapreradu ha
Ljekovitobilie ha
Poljoprivrednosjeme ha
2.Poticanjesadnoematerijalavišegodišnjihnasada i maslinovofulja
Sadnimaterijal kom
Vmosrradi(godišnje ha
Vmosrradi (podizanjenasada ) ha (godišnja ha I. skupina(podizanjenasada) ha II.skupina(podizanjenasada) ha
Uzgojslatkovodne ribeI.skupine ke UzgojslatkovodneribeII.skuoine kg lnovmaleplaveribe kg
Preradaslatkovodne i maleplaveribe kg Osnovno ste'li!n uvjetima pojedinici gospodarenja /kn /kn 1.650 1.650 2.250 1.250 3.000
Najviši iznos potpore koje jedno gospodarstvo godišnje može ostvariti iznosi 1.500.000 kn. Za primjenu ove odredbe o maksimalnom iznosu je prijelazno razdoblje.
Za s težim uvjetima gospodarenja propisana Zakonom o poljoprivredi (brdska otoci, nepovoljnih hidroloških i pedoloških obilježja) su iznosi poticaja za 35% više i to u vinogradarstvu, a u i ribarstvu
Obveza je svih poljoprivrednih gospodarstva, kao korisnika potpore, da se u godini primjene Zakona u sustav PDV.
6.2. Model ka.pitalnih ulaganja
Sredstva koja se ostvaruju iz modela poticanja kapitalnih ulaganja su bespovratna.
Pravo na ostvarivanje ovih sredstava imaju komercijalna poljoprivredna gospodarstva i pravne osobe) koja su registrirana za bavljenje poljoprivredom, ribarstvom ili šumarstvom.
U proceduri za dodjelu sredstava potrebno je prethodno imati odluku banaka o poslovnim planovima. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, na prijedlog Povjerenstva za kapitalna ulaganja, donosi odluku o odobrenju nepovratnih sredstava.
Ukupna godišnja sredstva za ovaj model bit nakon donošenja Državnog za godinu.
Nepovratna sredstva mogu biti dodijeljena na propisane minimalne iznose investicije ili kredita, a
Tablica3: modelakapitalnihulaganja
CILJ
OSTALE POTREBNE MJERE
CILJNA SKUPINA
UDIO POTPORE U UKUPNOM ULAGANW
NANISI IZNOS POTPORE
PO GOSPODARSTVU
NAJNIZE UKUPNO ULAGANJE VRSTA ULAGANJA
UVJETI ZA DOBNANJE SREDSTVAVA
RASPODJELE SREDSTAVA NANISI GODISNJI IZNOSI
se i maksimalna razina nepovratnih sredstava.
Osnovica za dobivanje bespovratnih sredstava je visina iznosa investicije ili kredita. Predloženo je da udio sredstava potpore u ukupnom ulaganju iznosi 20%-25%.
6.3. Model potpore dohotku
Cilj ovog modela potpore je zbrinjavanje malih nekonkurentnih poljoprivrednih gospodarstava i osiguranje primjerenijeg životnog standarda njegovim uz stvaranje pretpostavki za postupno smanjivanje njihove aktivnosti u poljoprivredi. Potpore dohotku odnosit se na starije poljoprivrednike koji posjeduju mala gospodarstva, koji nemaju objektivnih uvjeta za razvoj i se proizvodnja kvaliteta) ne može izložiti tržišnoj konkurenciji. ·
Pravo na potporu dohotka imaju nekomercijalna obiteljska ili gospodarstva koja se prethodno opredijele za ovaj model potpore. Nekomercijalna poljoprivredna gospodarstva primala bi godišnje fiksni iznos sredstava potpore koji bi, prema ovom prijedlogu,. iznosio 600 kuna ili godišnje 7.200 kuna.
Pravo na dohodovnu potporu ostvaruje svaki nel<.omercijalnoggospodarstva koji u godini podnošenja zahtjeva ima status osiguranika mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika i najmanje 55 godina života. Ovo pravo prestaje u trenutku kada poljoprivrednog gospodarstva stekne uvjete za starosnu mirovinu.
produktivnosti i konkurentnosti poticanjem ulaganja u gospodarstva
Razvitak tržišta poljoprivrednog kreditiranja
Razvitak tržišta zemljištem
Stabilna tržišna politika
Tržišno usmjereni (komercijalni)
20%-25% (prijedlog)
150.000 kn (prijedlog)
15.000 kn foriiedlog) i ulaganja u nekretnine ( vinogradi.zgrade,oprema,zemlj ište)
Status komercijalnog gospodarstva financijski plan (financije tijek novca, ukupan gospodarstva) povjerenstvo u MPS-u se nakon donošenja državnog za godinu
M{jekarski li,st 7/2002.
Ukratko definirani uvjeti za dobivanje sredstava potpore dohotku su minimalan ukupan obujam poslovanja gospodarstva, opredjeljenje za nekomercijalni status najmanja dobna granica starosti od 55 godina i status osiguranika mirovinskog fonda za poljoprivrednike.
Jednom ostvaren status nekomercijalnog gospodarstva ne dopušta. naknadnu promjenu statusa i ostvarivanje potpore u sklopu modela potpore proizvodnje i modela kapitalnih ulaganja.
6,4. Model ruralnog razvitka
Primjenom modela ruralnog razvitka se na i napredak seoskih i ruralnih vrijednosti, tradicijskih hrvatske poljoprivrede, zaštitu i izvornih pasmina i daje podrška marketinškoj pripremi za tržište poljoprivrednih proizvoda. Ovaj model potpore programe: 1. Razvitak seoskog prostora 2. izvornih i pasmina 3. Marketinška priprema poljoprivrednih proizvoda
-6,4.1. Razvitak seoskog prostora
Cilj ovog programa je razvitak seoskog prostora i održivi razvitak seoskog kroz osiguranje primjerenih radnih i životnih uvjeta te prirodnog i kulturnog na selu.
Projekti aktivnosti: obnovu i razvitak sela (ruralni manifestacije), potporu investicijama na poljoprivrednim gospodarstvima, školovanje i prekvalifikaciju poljoprivrednika, mjere zaštite okoliša, promjena strukture proizvodnje i ostvarivanje prihoda iz alternativnih djelatnosti, poticanje seoskog turizma i obrta, poboljšanje infrastrukture i zemljišta, promociju autohtonih proizvoda i vinskih cesta i druge aktivnosti.
Financiranje programa razvitka seoskog prostora temelji se na udruživanju sredstava iz državnog sredstava županija, lokalne zajednice, sredstava korisnika i iz drugih izvora. Lokalna zajednica aktivno se u predlaganje i proces donošenja odluka razvoja seoskog koje moraju biti usaglašene s nacionalnim Programom razvitka seoskog prostora kao i s regionalnim županijskim programima.
Sredstva iz modela ruralnog razvitka mogu ostvarivati komercijalni i nekomercijalni
te druge pravne i osobe.
6.4.2. izvornih i pasmina
Cilj provedbe programa izvornih i pasmina je održavanje i proizvodnje, zaštita genetskog materijala ovih grla te uzgoj i držanje grla na ruralnim Pravo na ostvarivanje potpore imaju komercijalna i nekomercijalna poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik. Potpora se odnosi na izvorne pasmine goveda, konja, svinja, ovaca, magaraca i purana.
6.4.3. Marketinška priprema poljoprivrednih proizvoda
Cilj programa marketinške pripreme proizvoda za tržište je poticanje prodaje poljoprivredno prehrambenih proizvoda na i stranom tržištu. Marketinška priprema proizvoda odnosi se na istraživanje tržišta, proizvoda i pripreme izvornih hrvatskih proizvoda za tržište s promocijskim aktivnostima.
7. Minimalne poticane
je navedeno, u okviru modela poticanja proizvodnje, da se poticaji mogu ostvarivati za minimalne i maksimalne poticane (površina, broj stabala, grla stoke, proizvoda i dr.). Za biljnu proizvodnju, kao kriterij za minimalnu poticanu se za pojedinu kulturu najmanja površina zemljišta u hektarima (osim za duhan u kilogramima, sadni materijal u komadima i maslinovo ulje u litrama).
Za i proizvode primjenjivat se kombinirani kriteriji i to poticaji po grlu stoke te po litri mlijeka (kravlje, kozje).
Za kravlje mlijeko se minimalne ( 2003. god.- 6.000lit; 2004.god.-9.000 lit.; 2005.god.- 12.000 lit) koje se moraju proizvesti, Tablica4 :Potporaruralnog izvornih i pasmina
Opis
Jedinica Osnovno mjere pojedinici/kn
3.000
prodati i i za koje se ostvaruju poticaji a mora biti
- sadržaj masti 3,7% - sadržaj 3,2% - do 400.000 somatskih stanica u 1 mi. mlijeka - do 100.000 bakterija
Ostali elementi se prema Pravilniku o svježeg sirovog mlijeka ("Narodne novine" broj 102/ 2000.god.)
Za mlijeka, pored minimalnih godišnje isporumlijeka uvjetuje se za ostvarivanje poticaja na mlijeko i držanje minimalnog broja krava: u 2003. tri krave,u 2004. krave a u 2005. god. pet krava.
8. Sredstva potpora i poticaja poljoprivredna reforma u Hrvatskoj mora biti s kriterijima WTO i agrarnim mjerama EU, mijenja se sustav i iznosi potporasubvencija i to tako da se ukupni iznosi potpore u poljoprivredi smanjuju i li 2004. godini mogu iznositi 134.116.771 EUR-a (992.263.306 kuna - 1 EUR 7,40 kn). da se strukturne mjere potpore mijenaju i sredstva iz "plave košare" se
Do daljnjeg, sredstva potpora iz drugih izvora iz "plave košare " (potpora dohotku, ruralni razvitak, kreditiranje) nisu tako da bi se trebala godišnja ukupna sredstva državnog namijenjena poljoprivredi.
Tabica 5 :Minimalnepoticane
Jedinica Minimalnapoticana Opis mjere
I.Poticanjeratarskihkultura
Krušnažita,pivarski i soia
M{jek<Jiskilist 7/2002.
Poljoprivrednosjeme
2.Poticaniesadnoematerijalavišetodišolihnasada i maslioov02ulia Sadnimaterijal
I. skupina(oodi=ienasada)
II.skupina(nodizanienasada)
3.Poticanje i proizvocb
nerasti(jednokratno)
Livade/pašnjaci stoka'ha
4.Poticanjeuz~ojapernate
S.Poticanjeekološkeproizvodnje Ekološkaproizvodna
6.Poticanjeribarstva
Uzgojautohtonihvrstabijelemorskeribe
i maleplaveribe
7.Modelruralooerazvitka Program izvornih i pasmina
Tabica6: Procjenabrojalwrisnikai sredstavapotporepo modelimapotporeu 2003. godini
MODEL POTPORE KORISNICI
POTICAJA kategorija broj
Poticanje proizvodnje Komercijalna gospodarstva do
Potpora dohotku Nekomercijalni umirovljenici do 80.000
Mirovinskog fonda
Kapitalna ulaganja Komercijalna gospodarstva Ruralni razvitak županije Sveukupno
Planira se, da sredstva državnog namijenjena poljoprivredi u 2003. godini iznose
2,250 milijardi kuna što predstavlja sredstava potpore za 30% u odnosu na sredstva u 2002. godini (1,723 mlrd. kuna).
Stalno je prisutno pitanje raspoloživog nivoa ukupnih sredstava koja su u funkciji razvoja poljoprivrede u Hrvatskoj u odnosu na razvijene zemlje i zemlje koje su u tranziciji i nalaze se u prvoj grupi za prijem u stalno u EU. Hrvatska ima složenu gospodarsku situaciju koja na ukupni razvoj pa i razvoj poljoprivrede. Sredstva koja se u Hrvatskoj izdvajaju za razvoj poljoprivrede u odnosu na BDP (bruto društveni proizvod) manja su nego u drugim srednje razvijenim i razvijenim državama.
U okviru modela ne sagledavaju se samo predloženi iznosi poticaja, ih treba sagledavati po osnovi ukupnog financijskog kumulativnog djelovanja i gospodarskih efekata i poljoprivredne proizvodnje te utjecaj na cijene proizvoda.
RAZMIŠLJANJA TERENSKOG AGRONOMA
MLIJEKORASTE
Prema ovom prijedlogu proizvodnja mlijeka ne se samo kroz cijenu mlijeka i poticajima za sve vrste kultura namijenjenih proizvodnji hrane žita, krmno bilje, poljoprivredno sjeme, korištenje livada i pašnjaka), zatim poticaji za krave, uzgoj ženske teladi, bikovi za rasplod i utovljenu junad.
Predloženi sustav agrarne reforme otvara niz pitanja kako u odnosu na vrijeme kada se donosi, na kriterije i modele potpora, tako i u odnosu na iznose potpore. Svaka reforma donosi promjene s kojima treba mjera agrarne reforme trebaju se otvoriti procesi stvaranja uvjeta za produktivniju hrvatsku poljoprivredu radi izlaganja narodnoj tržišnoj konkurenciji.
Osim Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu nadležni državni organi donijeti i niz provedbenih propisa od kojih su posebno propisi iz tržno cjenovne politike (tržni redovi, propisana cijena, mjere intervencije na tržištu i dr.).
REFORMA POLJOPRIVREDE ,.J
POTICAJI~ STRATEGIJA I
U vremenu od 1950. do 1990. kontinuirano je propadao ispravan odnos prema kvaliteti rada, znanja i tehnologije, kontinuirano je propadao ispravan odnos prema vrednovanju novostvorene vrijednosti, a to se nažalost nastavilo i od 1990. do 2000. godine.
POTICAJI!
KAKO·POTICAJI MOGU BITI SPOTICAJI ?
1. Gdje su izmišljeni poticaji ?
2. Zbog su izmišljeni poticaji ?
3. Što su to poticaji ?
4. Što poticaji ?
Ovo su pitanja koja treba pojasniti. Kada u otvoreno europsko tržište, tada više biti: nismo znali ili nismo stigli.
1. Poticaji su izmišljeni u zemljama s najrazvijenijom poljoprivredom - visoka i osposobljenost farmera, visoka plodnost tla, velike površine, sistemi za navodnjavanje, suvremena tehnologija u praksi, suvremena visoko mehanizacija, sistemi tržišta - dovedeni su do savršenog funkcioniranja.
2. Poticaji su izmišljeni kako bi se konkurentnost vlastitih poljoprivrednih proizvoda na otvorenom tržištu u odnosu na iste proizvode drugih zemalja. Konkurentnost vlastitih proizvoda je bržim usvajanjem najnovijih spoznaja suvremene tehnologije, sve boljom organizacijom farme, sve i profiproizvodnje, sve kvalitetom proizvoda, sve boljom organizacijom tržišta i boljim plasmanom proizvoda, suvremenim i sve boljim menadžmentom.
3. Poticaji su bespovratna državna sredstva koja država izdvaja strogo namjenski za stimulaciju što bržeg razvoja vlastite poljoprivrede, za što stvaranje novostvorene vrijednosti, koja se što proizvodnjom što jeftinijih proizvoda.
4. Što poticaji ?
Poticaji biti ravnopravan s drugima, biti bolji od drugih i biti još bolji.
Poticaji imaju vrlo stroga pravila!
Poticaji i subvencije u najrazvijenijim zemljama imaju jednu, jedinu, jedinstvenu ulogu: smanjiti broj farmera na što manji broj i nagraditi najbolje, odnosno poticati sve one koji mogu držati tempo, a koji diktira svjetski trend razvoja tehnologije, menadžmenta i zakonitosti konkurencije otvorenog svjetskog tržišta i globalizacije.
Sto su poticaji do sada u Hrvatskoj poticali ?
Za koliko se proizvodnja pojedinih proizvoda, njihova profitabilnost i kvaliteta?
Za koliko se smanjio uvoz pojedinih proizvoda?
Za koliko se izvoz pojedinih proizvoda?
RAZMIŠLJANJA TERENSKOG AGRONOMA
Poticaji za pšenicu, poticaji za kukuruz, poticaji odnosno premija za proizvodnju mlijeka s jedne strane!
Uvoz mlijeka, mesa i žive stoke s druge strane!
Što se u Hrvatskoi postiglo premijom za proizvodnju mlijeka ? Sto je to zapravo premija za proizvodnju mlijeka ? Kakva je njena uloga i svrha u proizvodnji i preradi mlijeka i proizvoda?
Od kada je uvedena premija pa do dana današnjega, bilo bi dobro u dolarima zbrojiti koliki je iznos do sada za tu svrhu jzdvojila Hrvatska.
Veliki broj je potpuno krivo shvatio za što to država izdvaja poticaje i premije.
Ako netko misli da država treba izdvajati polica.je i premije da bi pokrila negativnu bilancu proizvodnje, onda se grdna vara, a ako se to ipak dešava ondaje netko pobrkao 20 do 100 i više hektara zemlje i kukati kako nema za sjeme i mineralna gnojiva, kako država nije na vrijeme isplatila poticaje, kako se ne isplati proizvoditi pojedine kulture - najbolje govori da smo u samom startu negdje pogriješili. Nigdje u svijetu ne može se proizvoditi pšenica ili kukuruz na relativno malim površinama od 20 do 100 hektara i da to bude osnovno zanimanje i osnova I jedna i druga kultura, u tijeku procesa proizvodnje od sjetve do berbe, treba najviše 60 radnih dana. Za 2 mjeseca teško je zaraditi dohodak za svih 12 mjeseci u godini. To mu kao i naš turizam na Jadranu: radi 2 mjeseca za cijelu godinu. Toga nema ni u «Americi». Filozofija «ja bi malo radio, a puno zaradio«, dovela je do toga da se rad, znanje i red, te novostvorena vrijednost u proizvodnji ne vrednuju kako treba. Nadoknaditi to visokim cijenama proizvoda više ne hoda, a nakon ulaska Hrvatske u EU mnogi morati baciti motiku u trnje i se na birou rada.
Ovdje je propast hrvatskog u proizvodnji mlijeka i mesa imala ulogu. Na 20 i više jutara baviti se proizvodnjom mlijeka, a uz travu kao najprofitabilniju ratarsku kulturu sijati pšenicu i kukuruz u pravilnoj sjetvenoj strukturi, raditi svih 12 mjeseci i zaraditi visok i siguran osobni dohodak.
Iz krivih postavki proistekla je deviza kako se u Hrvatskoj ne isplati baviti poljoprivredom i kako
Mljekarski list 7/2002.
se mora svaštariti u proizvodnji.
Nema te poljoprivredne proizvodnje koja od uvijek nije bila profitabilna i visoko profitabilna. To su dokazale zemlje sjeverne Europe, Kanada, SAD, Australija, Novi Zeland, Južna Afrika, nekadašnja Rodezija i mnogi drugi.
Da ne bude zabune, na poljoprivredi obiteljskih farmi nitko se u svijetu nije obogatio, ali se na obiteljskoj farmi uvijek moglo pristojno živjeti.
Sasvim drugi problemi su zaostala tehnologija gospodarstvo i nacionalno tržište . .
Upozorenje svim korisnicima državm"hpoticaja !
Poticaje u 100% iznosu treba ulagati u podizanje plodnosti tla, okrupnjavanje posjeda, nove nasade, mehanizaciju, objekte i poveproizvodnje.
Neki su za svoju ratarsku proizvodnju dobili 100 000 kuna i više, a da nisu napravili ni jednu analizu tla, niti su obavili kalcifikaciju a ni meliorativnu gnojidbu.
OVDJE SU POTICAJI SIGURNI SPOTICAJIza novu agrarnu politiku.
Ta investiranja, jer ovdje država investira i to nepovratna sredstva u podizanje konkurentnosti nacionalne poljoprivrede unutar otvorenog svjetskog i europskog tržišta, trebala bi biti dokumentirana, i pod kontrolom Ureda za gospodarstvo i Ministarstvo poljoprivrede.
Poticaji moraju biti u 100 % iznosu uloženi u stvaranje novostvorene vrijednosti i podizanju njene kvalitete.
Na primjer ako dobijete poticaje po litri mlijeka ili po stablu masline, a na sabirna i otkupna mjesto nosite mlijeko loše kvalitete puno somatskih stanica i bakterija, a po kravi dnevno muzete u vrhu laktacije ispod 20 litara mlijeka ili uz zdrave masline nosite i one pljesnive i trule, a stablo nije obrezana i oko njega nije teren, «tri kilograma umjesto trideset i tri«, - tada su poticaji sigurni spoticaji.
Ako netko po hektaru u istim uvjetima proizvede 2,5 tone pšenice, a drugi 5,5 tona, ako je prvi svoje poticaje potrošio u druge svrhe, a drugi u podizanje plodnosti svoje zemlje tada su poticaji za prvoga sigurni spoticaji kao i za onoga tko mu ih je dao a da ga nije kontrolirao i pitao u što je investirao državne novce.
Ako netko ima 20 i više jutara zemlje i dobiva poticaje, a od sv<;1jedjece ni jedno nije poslao u srednju poljoprivrednu školu, tada su za ovakvo obiteljsko gospodarstvo poticaji spoticaji, kao i za one koji kreiraju agrarnu politiku.
Jedan od osnovnih uvjeta za dobivanje državnih poticaja mora biti da barem jedno dijete završi poljoprivrednu školu.
li nam uspjeti nova agrarna politika i reforma ili ne mora se pitati svaki iskreni rodoljub koji želi dati svoj doprinos izgradnji nove agrarne politike Republike Hrvatske.
Sve - agrarne reforme nisu uspjele i iza sebe su ostavljale još propast hrvatske poljoprivrede.
Nažalost, neki još uvijek misle da poticaji padaju iz zraka i da se mogu trošiti izvan njihove stroge namjene kako to diktiraju svjetski trendovi.
Bitno je da se dijele i dobivaju poticaji .
U protivnom POTICAJI POSTAJU SPOTICAJI za svakog korisnika kao i novu agrarnu politiku.
Mnogi hrvatski kada god su išli u razvijene zemlje da bi upoznali funkcioniranje tehnološkog i organizacionog stanja tamošnjih poljoprivreda, uvijek su osnovnu pogrješku. Pokušavali su te spoznaje kopirati u naše uvjete. Nikada nisu sagledavali kako su te zemlje došle do toga do su došle. Koji su put prešle i kojim su putem išle. To vam je kao kada vidite u stranom svijetu dobru lokomotivu i vratite se doma i hapite se posla da izgradite istu takvu lokomotivu koja treba kompoziciju hrvatske agrarne politike. Napravi se lokomotiva koja izvana izgleda upravo onako kako su je njeni kreatori vidjeli u inozemstvu. Izvana su je vidjeli, vjerojatno nešto i iznutra, ali je iznutra nisu dobro i nisu ugradili sve niti su ih posložili sve kako treba prema nacionalnim uvjetima. I normalno, lokomotiva je tu ali se nikada nije pomakla s mjesta. Izgubljeno je vrijeme i novac a na kraju je napravljena još šteta nego što je prije bila.
Ovo me na Šuvarov sistem školovanja. Taj sistem je Šuvar vidio i u Švedskoj i pokušao ga prekopirati u Hrvatsku. Kako je to završilo i kakve su posljedice svi dobro znamo.
Inovativna rješenja za higijenu u poljoprivredi
Ecolab nudi inovativna rješenja za profesionalnu primjenu u bolnicama, velikim praonama, objektnoj higijeni, pogonima koji prehrambene proizvode i u poljoprivredi.
Na poljoprivrede kao prehrambenih proizvoda nudimo rješenja za higijenu izmuzišta, muznih i kao i za higijenu i njegu vimena.
Vi kao mlijeka želite, vašim svakodnevnim radom, najviše rezultate sa vašim životinjama. Porast produkcije mlijeka i stada zahtijeva konsekventne higijenske mjere prije i poslije mužnje, da bi se održalo zdravo vime. Uz uklanjanje i klica postižete bolju ugodu za životinju što stimulira proizvodnju mlijeka.
Kao servisni partner naših kupaca stojimo vam sa našim snažnim kolektivom na raspolaganju.
V RAZMISIJANJE
Piše: Nikola dipl. ing
Kada se govori o livadarstvu i proizvodnji sijena, odnosno travno djetelinskih smjesa travnjaka u Republici Hrvatskoj onda treba imati u vidu više faktora jer su regije s obzirom na brojno stanje stoke, njen sastav, kvalitetu zemlje, reljef i dr. Razlikuju se po klimatu, osobito po oborina tijekom godine kao važnom faktoru za porast trave, a razlika je i gospodarska kultura kao pretpostavka ekstenzivnog ili intenzivnog gospodarenja. Tako se regija od regije razlikuje po nekim navedenim koji smjer gospodarskopoljop. Proizvodnje, a time mjesto livadarstva kao i odnos prema toj grani.
li livade biti prirodne ili umjetne (kao travnjaci), ako za to postoje klimatsko pedološki uvjeti s travno djetelinskim smjesama, ovisi o potrebi. Sigurno je pristup i tretman u iskorištavanju poljoprivrednih površina npr. u Podravini, Slavoniji, Lici, Mediteranu ili Posavini, i danas slabo naseljenoj, Banovini i Kordunu. U Posavini ima još više od 20.000 ha prirodnih pašnjaka za ispašu kao "specifikum" Republike, a velike su površine prirodnih livada u monokulturi.
O problematici Posavine i Banovine usmjereno je moje razmišljanje jer držim da postoji višak sijena s livada i ispaše na navedenim pašnjacima. No, i takve prirodne livade valjalo bi kultivirati u granicama nužnih zahvata te ih održavati i oplemeniti.
Nekada su Posavci imali tijekom godine velik broj stoke na paši. Za zimu bi spremili dovoljno sijena potrebnog u stajskoj hranidbi.
Usprkos sigurnog plasmana mlijeka i mesa, usprkos stimulaciji (nedovoljnoj) te nabavi junica kreditima, fond pada brojem, a ne kvalitetom. poznati trend je da selo sve više "stari", a i uz mali natalitet "mladost" se odlijeva u grad. Ne želi se baviti poljodjelstvom, traži drugo zanimanje. To je problem u Republici Hrvatskoj! Pao je broj stoke jer nema interesenata za kupnju viška sijena iz Posavine kao nekada. Ne vjerujem da su porasli prinosi sijena izvan Posavine, niti je tako izmijenjena ishrana stoke zbog bi se smanjio otkup kojega zapravo više i nema. Livade ostariti, zakoroviti se, pa ih trebati kad-tad obnoviti, a ne zasijati, odnosno nadosijavati.
O brojnom stanju stoke treba razmišljati jer od broja ovisi mlijeka, mesa, a i standard stanovništva.
Predlažem da se mjerama stimulacije, ulaganjem kapitala, davanjem povoljnih kredita pristupi intenzivnom stvaranju obiteljskih gospodarstava, pogotovo ako imaju nasljednu radnu snagu koja bi uzgajala broj stoke sijena i drugih krmiva.
Farmerima treba trajno ili u zakup (uz što povoljnije uvjete) što više zemlje, što više livadnih površina na korištenje, kako bi se razvilo i zaposlilo više mladih gospodara.
I na kraju - možda bi trebale udruge ili organizirano pristupiti otkupu posavskih viškova sijena za one krajeve koji ga nemaju dovoljno.
Treba rješavati probleme od kojih ovisi broj stoke, što nije, niti bi trebala biti, briga samo onih kojima je poljodjelstvo i profesija, i drugih.::)
KOŠNJA
I SUŠENJE 1
-o Dobro je kazati nešto o košnji i sušenju ~i trava barem za podsjetnik. Naši poljodjelci (ne svi) kose livade kasno u srpnju što .!!, nije dobro iz dva osnovna razloga. Sijeno kasnom košnjom gubi kvalitetu, postaje .l<: celulozna i tvrdo, s malo z neophodnih u hranidbi stoke.
>~ U vrijeme zakašnjele košnje i korov O: dozrije, pa košnjom istresemo i usijemo . korovsko sjeme u tlo se korov regenerira. Pravilno je kositi u vrijeme kad je trava u cvatu, a djetelina u pupanju. Sušenje se još i danas u seoskim stvima, uz svu tehniku, obavlja na zemlji izuzev gospodarstava koja koriste naprave iznad zemlje, kao što su švedski na žici ili drvu ili pak okljaštreni drveni ogranci zabodeni u zemlju na koje se nalaže svježe pokošena zelena krma. Sušenjem na zemlji i prevrtanjem, uz više ponavljanja gubi se i do 50% hranidbene vrijednosti sijena. Gubici ovise o vremenskim prilikama, a nastaju disanjem zelene mase u otkosu 10%, lomljenjem, prevrtanjem oko 1520%, te znojenjem u sjeniku ili štaglju gubi se još oko 5-8% probavnih hranjivih tvari. Stoga treba sušiti sijeno iznad zemlje na ili barem suho sijeno izbalirati te uskladištiti u balama koje zauzimaju manje mjesta.
Sušenjem na napravama biljka ostaje zelena, suha, ugodnog mirisa neovisno o vremenskim prilikama jer se suši više vjetrom nego suncem. kao najvredniji dio sijena (osobito djeteline) ostaje na stabljici, a oni koji tako postupaju tvrde da dobiju 15-20% više krme. O
Ml_jekarskilist 7/2002.
liraUevlnaDansl!a
Priredio: Stjepan dipl. ing
Zemljopisni položaj
Kongeriget
Danmark
Kraljevina Danska je sjeverno-europska zemlja površine 43.094 km2 koja je uglavnom poluotok s još 474 otoka. Taj poluotok Jutland dijelom se drži europskog kopna na svojoj južnoj granici sa Saveznom Republikom Sa zapada je obala uz Sjeverno more, na sjeveru je morski prolaz Skagerrak, na istoku Kattegat, dok su na jugoistoku vode mora.
Danska je blago valovita zemlja kojoj su brežuljci obrasli crnogoricom, visoki uglavnom 30 m, a najviši je vrh 173 m visok. To je zelena zemlja u koju prodire plavetnilo mnogih fjordova i dražica. rijeke su: Gudena, Stora i Skjer koje teku po poluotoku. Glavni grad je Kopenhagen s 1, 379.413 stanovnika, a nalazi se na otoku Sjelandu gdje je odnedavna most koji spaja Dansku i Švedsku. Krajolici Danske su živopisni pa njihova nacionalna himna "Ima jedna ljupka zemlja."
Klima je oceanska s maglama, blaga je ali promjenjiva sa 650-800 mm godišnjih oborina.
Stanovništvo
_ Danska broji 5,275.000 stanovnika od kojih su 97, 1% Danci, a ostali su Nijemci, Britanci, Svedi, T urci i narodi iz bivše Jugoslavije. Danci pripadaju grani sjevernih Germana koji su u današnju svoju zemlju stigli u 5. Po vjeri su luterani, katolika ima oko 32.000, Židova 3.000 a ima i vjernika drugih protestantskih crkava. Danski jezik je jedna grana germanskog jezika, a je norveškom. Danaca (85%) živi u gradovima, a vlastiti ima 54% stanovništva. blagostanje u državi ogleda se i na vrlo dobrom zdravstvenom stanju ljudi. Smrtnost je 0,6% a niska je i smrtnost djece. Danas djeca mogu životni prosjek za žene 78 godina, a muškarce 72. Tome doprinosi javna kampanja protiv pušenja, masnih jela a i za bolju tjelesnu aktivnost. Sve više se nadziru brzine u vožnji i konzumacija alkohola. Bolesti srca uzrokuju 50% smrtnih a zatim slijede tumori i u krvožilnom sustavu.
Samo u nekoliko država u svijetu zaposlena je toliko žena kao u Danskoj: 10 muškaraca - 9 žena. To zahtijeva izvanredno dobru orga~izaciju djece za vrijeme radnog vremena. Zene ne rade samo zbog dobiti nego zbog neovisnosti i samopoštovanja. One imaju izborno pravo od 1915. godine. lako je visok stupanj socijalnog osiguranja, zdravstvene usluge besplatne, ipak se negoduje zbog premale starijima i bolesnima, dugog na smještaj u bolnice i premale brige za duševno bolesne. Državna mirovina osigurana je svim osobama starijim od 67 godina.
Nezaposleno je oko 12% od ukupne radne snage, a to je 7% od ukupnog broja stanovništva. rasprave vode se oko izbjeglica i useljenika (imigranata) kojih se broj na 287.000 što oko 5% stanovništva. nastavak na strani 31
·epan dipl. ing
sveta Ana srpanjskaslava
O toj dragoj i vrlo popularnoj svetici malo je podataka u starim spisima. Zna se da je bila supruga sv. Joakima židovskog i da je u kasnijoj dobi rodila
Mariju koja je postala tjelesna majka
Isusa Krista. Bila je sveta Ana pismena žena pa ju slikari uvijek prikazuju kako malu Mariju Slavljenje sv. Ane je na Istoku u 4. a u 8. bilo je raširena. Njeni posmrtni ostatci preneseni su 710. godine iz Palestine u Carigrad te ju tamo slave 9. prosinca. Od 13. je na Zapadu tako obljubljena pa je osnivano pobožno društvo «ANINA koji su imali posebne odore. Mnoge velike kraljice
nose njena ime kao u Bizantu, Francuskoj, Engleskoj, Rusiji, Austriji i drugdje. Mnogi zemljopisni položaji nose ime
Annaberg ili
Annaburg.
Sv.Anau
Hrvatskoj
Tako je bilo i kod nas u katozemlji Hrvatskoj. U najstarijem hrvatskom
Župna crkva sv. Ane
KodkapelesveteAne prošlaje mladost našasva. Mala,tekklupaona svesladkenaše tajne ma. Tamo sprovodi/ismo sretnedane u zagrljajuljubavnom, u carstvuprirodnom, krajkapelesv.Ane u samoborskom divnomkrajutom.
gradu na jadranskoj obali - Šibeniku zazvala se sv. Anu za u obrani grada. je, naime, u srednjem vijeku jaka utvrda na brežuljku iznad središta grada i nazvana «Sv.Ana». Tu fortifikaciju su u XVI. i XVII. a ispod nje nalazi se groblje s kojeg se pruža izvanredno lijep pogled na grad, okolicu i rijeke Krke.
U Banskoj Hrvatskoj su redovnici pavlini, preko svojih sjajnih slikara, graditelja i kipara, sv. Anu. je današnja župna crkva sv. Ane u Križevcima koju su izgradili od 1699. - 1713. godine. joj krase stupa, a iznad ulaza je dvostruki prozor s oblim zabatom. Toranj je masivan s tri vijenca i baroknim završetkom. gospodinu Ivanu Žufiki župniku zahvaljujemo na poslanoj slici svoje prekrasne crkve koju ovdje prenosimo.
Osim u Križevcima, pavlini su podigli crkvu i samostan sv. Ane u Dobroj kod Daruvara koja je danas pravoslavna crkva. U Remetama kod Zagreba na crkve u niši dva stupa stoji kameni kip (18. st.) sv. Ane s malom Marijom. Uz pavlinska središte u Lepoglavi u kapeli sv. Ivana na Gorici izrezbario je istaknuti kipar Pavao Riedl
Mljekarski list 7/2002.
pokrajnji oltar sv. Ane.
Uporedno s pavlinima i red je sv. Anu pa su joj u Gorici Svetojanskoj podigli župnu crkvu s vitkim tornjem oko 1687. na proplanku gdje su se nekad nalazile tri crkvice. To je svima omiljena «Sv. Jana» koja štiti vinograde svojim vjernicima. U zapadnom Hrvatskom Zagorju, u blizini Dubravice, u selu Rozga nalazi se lijepa župna crkva sv. Ane koja na Anino okuplja iz mnogih okolnih župa.
I Slavonci imaju svoje proštenište u sv. Ani u selu Skenderovci kod Požege. Na groblju je kapela sv. Ane. za sjeverozapadnu Hrvatsku, posebno za Zagreb, najpopularnija je kapela sv. Ane kraj Samobora. Odavno je Anindol omiljelo šetalište i zabavište Samoboraca i njihovih sve brojnijih gosti. je veliki naš pjesnik i književnik Antun Gustav Matoš 1909. uživao u
nastavak sa strane 29. Državno
Danska je parlamentarna nasljedna monarhija. Tom kraljevinom danas vlada MARGARETA II. iz dinastije SonderburgGlucksburg. Ona je 54. po redu monarh na danskom prijestolju naslijedivši 1972. svog oca Frederika IX. Prigodom stupanja na prijestolje zaželjela je: Božju Ljubav naroda i Snagu Danske. Udana je za francuskog grofa Henrika Laborde de Monpezat. Prijestolonasljednik joj je sin Frederik.
Jednodomni parlament (Folketing) sastoji se od 179 zastupnika biranih na 4 godine. Postoji 10 stranaka i više nije da Danac ostaje cijeli život vjeran jednoj stranci. Od 1998. je Socijaldemokratska stranka sa 63 mjesta u Parlamentu, zatim slijede Desni radikali, Konzervativna narodna stranka, narodna stranka itd. Državna uprava podijeljena je na 5 regija, 15 kotareva i dva gradska kotara: Kopenhagen i Frederiksberg.
Kraljevina Danska ima suverenitet nad otokom Gronlandom, otokom na svijetu, površine 2,166.086 km 2 s 56.083 stanovnika Eskima. Glavni grad je Nuuk s 13.024 stanovnika. I Faroer u sjevernom Atlantiku je pod danskim suverenitetom.
Danska je pristupila Europskoj uniji 1. 1973., a je vrlo djelatna vojnog saveza NATO.
prirodnoj ljepoti oko kapelice sv. Ane s vidicima sve do Zagreba. U svojoj elegijskoj viziji vidio je kako tu u tišini sjedi ilirski pjesnik Stanko Vrazi za svojom neostvarenom ljubavi napisao «Sve samo ostaše svjedoci: tri cvjetne lipe i ta crkva bijela.» zajednici Samobor, koja nam je darovala svoj raskošni saznajemo da je Kapela sv. Ane oko 1751. u baroknom stilu. Ona je jednobrodna s poligonalnim svetištem, a masivan zvonik je datuma. Oltarna slika sv. Ane sa sv. Joakimom i malom Marijom je iz 18. Unutarnje zidove je oslikao 1980. akademski slikar Vladimir Pavlek.
I na kraju, svim našim dragim
Anama, Anicama, ili Ankicama imendan 26. srpnja 2002. godine. ŽIVJELE!0
Gospodarstvo
se smatra da je Danska zemlja sa stabilnom ekonomijom i konkurentnom industrijom. U društvenom bruto produktu od 184.347 mil. USA dolara sudjeluju:
- poljoprivreda 3,3%
- industrija 25,4%
- uslužne djelatnosti 71,4%.
Ove vrijednosti postignute su u postindustrijska doba koje je u Danskoj oko 1963., kada su strojevi sve više zamjenjivali rad ljudskih ruku, a ljudi su usluživati jedni druge u zdravstvu, socijalnim ustanovama, ugostiteljstvu, turizmu, a napose u kulturi, prosvjeti i umjetnosti. U javnim službama radi 36%, u trgovini, ugostiteljstvu i tvrtkama 17%, u prometu 7%, graditeljstvu i opskrbi energentima 6%, a samo 4% u poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu i industriji.
Vrijednost izvoza je uvijek za desetak milijardi danskih kruna od uvoza. Od izvoznih roba strojevi i razna postrojenja, napose rashladni i dizel-motori, zatim kemijska i farmaceutska sredstva, agrarni proizvodi (maslac i pivo), tekstil i metalna roba, goriva i dr. Najvvažnijiuvoznici njihovih proizvoda su: Svedska, Britanija, Norveška i dr. industrije nema, a industrija kao Lego-kocke osvajaju svijet. Uvoze uglavnom živežne namirnice, duhan, kemijske proizvode, cipele, i dr.
Mb'ekarskilist 7/2002.
JE MAJKA ZNANJA
Inozemnih zaduženja nema, a stopa inflacije tijekom 1998. bila je 1,6%. Turizam donosi godišnje oko 21 milijun kruna. Danska nije prihvatila EUR.
Danska poljoprivreda
Uspješnost danske poljoprivrede poznata je Postoji da bi Danska mogla hraniti stanovništvo New Yorka i T okya.
Poljoprivredna površina iznosi oko 2,714.000 ha što je 63% od ukupne državne površine. U dvadeset pet godišnjem razdoblju poljoprivredna površina smanjila se zbog urbanizacije samo za 0,4%. U svezi zakona o zaštiti okoliša prevladava sustav "zelena polja" koja pokrivaju 87% površina. U 1997. godini bile su zasijane ove kulture: pšenice ozime i jare, raži i (1,557.000 ha), repice zimske i proljetne (107.000 ha), žitarice i kukuruza za zelenu hranidbu (159.000 ha) trave (456.000 ha), krumpira (44.000 ha), repe za slador (70.000 ha), razno 23.000 ha.
Broj goveda se smanjuje u zadnja dva pa ih je 1997. bilo 2,030.000 grla, a od toga krava 649.000. Broj svinja je u porastu te je iznosio 11,100.000. Perad je u porastu pa je (broylera) bilo 14,438.000, pura 317.000, pataka 309.000 i gusaka 37.000. Na gotovo polovici gospodarstava su stada od 40-75 krava. Dansko mljekarstvo je u cijelom svijetu. stanje poljoprivrednih gospodarstava od 1950. je u stalnom opadanju. U 1996. postojalo je 61.887 farmi s površinom od 43,3 ha. Ukupni prihodi od poljoprivrede su u stalnom, ali blagom porastu.
Danska i Hrvatska
Kraljevina Danska priznala je samostalnu i demokratsku Hrvatsku 15. 1992. dansko veleposlanstvo u Hrvatskoj još nije uspostavljena nego je u Zagrebu Generalni konzulat u ul. br. 1, a je danskom veleposlanstvu u Budimpešti.
U dijelu poljoprivrede Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu u Zagrebu vrlo dobro s takvim centrom u Dat1skoj u gradu Aarhus. Postoji stalni ugovor o suradnji pa je do sada 7 danskih izradilo planove za investicije u naša obiteljska gospodarstv~ kako u primarnu biljnu pro~odnju tako i za proizvodnju mlijeka i mesa. kalkulacije za varijabilnih troškova po pojedinom proizvodu. Izradili su do sada 60 takvih kalkulacija.
Za mnoge podatke i materijale korištene u ovom dugujemo zahvalnost generalnom konzulatu Kraljevine Danske kao i gosp. dr. Ugu
KALENDARRADOVA
U SRPNJU
U polju je potrebno žetvu obaviti u kr .5 što roku zbog i kvalitete prinosa kao i glavnog posla "'ii "O godine. Obradu, gnojidbu i tla treba obaviti odmah nakon žetve kako bi se dragocjena vlaga, razgradili ostatci nakon žetve i uništio korov. Siju se postrne kulture vegetacije poput kukuruza FAO grupe 100, suncokreta, soje o .... ra o ili repe. a; '"'
U vinogradu provoditi stalnu zaštitu. O: Mladice vezati, a krajem mjeseca obaviti i zelenu rezidbu. Tlo plitko okapati kako bi se vlaga.
U obrati ljetne vrste Oko uzgajanih biljaka pokriti tlo u svrhu zaštite Neke vrste okulirati. I dalje provoditi zelenu rezidbu.
U povrtnjaku je glavni posao zalijevanje. Pripremiti tlo za sadnju. po potrebi zaštititi, nakon berbe tlo prekopati. Nasad okopavati, plijeviti i prihranjivati nakon zalijevanja ili kiše. Sijati ciklu, mahune, mrkvu, peršin, kupus, kelj, salatu, endiviju, poriluk, rotkvu i korabicu. Saditi kelj, kupus, kelj brokulu, salatu, korabicu, i poriluk.
U vrtu je najvažniji posao razbijanje pokorice. Ruže prihranjivati i okulirati. biljke su sazrele i lukovice treba izvaditi iz zemlje. O
Danas se o zdravlju životinja brinu veterinari, no u prošlom 1935. godine o zdravlju životinja brinuli su se njihovi vlasnici. Dr. tako u "Džepnom poljoprivrednom kalendaru" za spomenutu godinu donosi
LJEKARNAZA ŽNOTINJE
1. Borovakiselinaili pak A/umno/za oblogekod ozljeda i rana;25 grama rastopitiu 25 dijelovavode.
2. Salicilna kiselina; ta se samo u vodi topi. Upotrebljavase protiv lijavice kod svinja i griže teladi, pomiješana polovicomtanina sa od titrica(kamilica).
3. Lisol; tamna i po katranu
Upotrebljavase za ispiranjevelikih ozlijedai gnjilih rana, naposeza ispiranjeplodnicepupka kod svakog isto tako za ispiranje iza štrojenja (kastriranja).Na 10 litara vode rastopise 50 - 60 grama.
4. Koceljožeženi(Alaun); bijelaje prašina koja se lako rastopiu vodi.Jedan dio njegau smjesisa dva dijela olovnice (Bleizucker), rastopljeno u 50 dijelova vode,dobroje sredstvoza oblogekod upale kože, odrtinena pr. odjarma i hamovaitd.
5. Kocelj (crveni)jest blaži od žeženog, te se napose upotrebljavakod provaleplodniceprije nego se natragpotisne.
6. Treslovina (Tanin); se upotrebljava sa skuhanom lanenom s/uzinom protiv griže i proljevapasa i to 4 grama tanina u litrelanene s/uzine;dva puta na dan po tri žlice ulijevatiu tele. U smjesi sa jodoformommogu se posipati rane i ine ozljede.
7. Glicerin; upotrebljavase kod upale kod boli u crijevima i kada je knjižnjak kod rogate marve zatvoren.
8.Jodovatinktura
9. Ricinovoulje
10. Terpentinovoulje
11.Maslinovoulje
12.Jetrenoulje
13. Žežena magnezija
14. Kamforovažesta
15. Lipin cvijet
16. mast
M~ekarski li.st 7/2002.
Piše:OarkoKantoci,dipl. ing.
I I I
17. pamuk
18. Povojza omatanjerana
19. Olovniacetat
20. Lanenoulje daje se po pol litrekod boliu crijevimai kada je knjižnjak kod rogatemarvezatvoren.
21. Kuminovoulje upotrebljavase u smjesisa od kamiliceu kolikei to po dvadesetkapljica.
22. Kaporitjest danas najboljei na1jeftinijesredstvoza dezinfekciju.
23. Glauberovasol
24. Kamilica;veomasu potrebnosredstvo,bez kojegane bi smio biti ni jedan a možesi cvijetovesam nabrati i spremiti. od togacvljetakad se ulije u životinje,namah ublažuje u trbuhui plodnici, · a vrloje podesnooteklinei upaletim ispirati.
25. Slezovprašak; za kataroznebolestida se pospješi odhrakanje.
26. Arnika tinktura; sredstvo za ranu, a sa kamforžezstomkod klijenuti vrsti.
27. Sa/miak,;za nadma.
28. Hainzel Kopitna mast za njegu·i pravilan rast, rascjep,ozljede"krune,natisak,razneogrebotine,rane itd., pa proti natisku, šapu, bagi itd., najboljei od svih priznatosredstvo.
I NRVATSKA MITOLOGIJA I o].o b@fa s
Piše: Maja prof.
SVEVID - OTAC SVIH BOGOVA
Poznat je još pod imenima Svarun, Svarog, Vid i Jakša. Prema njemu svi su ostali bogovi polubogovi. On stoji iznad Peruna, Žive i Volosa, a nasuprot njemu stoji Cmbog. Njemu se prinosila najobilnija žrtva. Svevid sjedi na prijestolju mudrosti. Oženjen je božicom zemlje Koledom s kojom ima tri sina: Peruna (Branimira), Svanja (Svanimira) i Tatu (Tatornira), a sin Stribor je iz njegovog daha. Svevid je tvorac prvih ljudi - Miljenka i Dubravke. Bog je smislenosti, raslinja, životinja te svjetlosti. Stiti domovinu i obiteljsku brani ognjište, širi prijateljstvo i gostoljubivost. Boj bije s hudim silama zemlje i bjesovima podzemlja.Okrunjenje zlatnom krunom, u ruci drži žezlo a uz rame mu sjedi div ptica orao.
On je vrhovni sudac. Od njega pravo i pravica, zakon te pismo glagoljica. Iz pradavnih rituala Svevidu ostao je u narodu sakrivanja iza kruha. Kruh bi stavljao sebe i naroda i na kraju obreda upitao ih vide li ga. Kad bi mu odgovorili da ga vide izražavao je želju da ga dogodine ne vide. Ovim je želio obilniju žetvu.
Ime Svevid ostalo je u i u imenima Vid, Vidak, Vitko, Vidislav, Vida i Ljudevit. Ostavio je traga i u toponimima, brdo Vid u Biokovu, Vidova gora na Suvid brdo pokraj Orniša i Viter na Biokovu.
KOLEDA - ŽENA VRHOVNOG BOGA SVARUNA
Poznata je još pod imenima Koliša, Vida, Višnja, Svaruna i Božena. Kraljica je mira, zaštitnica braka, božica ženskog dostojanstva i utjelovljenje ljepote. Uzor je žene koja ljubi srcem i dušom. Prikazivana je s posulicom na zatrta preko U ruci je držala žezlo, a prsten joj je bio na domalom prstu jer je bila zaštitnica braka.
Kad žena nije željela roditi tada bi ugljenak badnjaka sašila u haljinu uz - Kad se ovaj ugljen zapali tad ja rodila. God joj se slavio sredinom ljeta.
AGROMETEOROLOGIJA
"Suša"
Poznato nam je da je srpanj najtopliji mjesec u godini, s najmanje oborine pa poljodjelci uglavnom strahuju od pojave suše. Štete su danas mnogo nego c: prije dvadesetak godina, a razlog je QJ što su uložena sredstva u bilo koju ... o granu poljodjelske proizvodnje mnogo
Suša ne poznaje granice. Ona i5: i siromašne i bogate poljodjelce. Njena je pojava pa predstavlja rizik jer prekid fizioloških aktivnosti nekih biljaka dovodi do katastrofe, tj. do elementarne nepogode nekih poljoprivrednih kultura dok se kod nekih kultura i ne
Definicije suše vrlo su Meteorolog sušu definirati kao manjak oborine u odnosu na višegodišnju oborine u nekom vremenskom razdoblju. Agrometeorolog sušu definira kao nedostatak vode koji na nepovratne fiziološke promjene u biljci i u tlu pa je upravo ta definicija poljodjelcu i najprihvatljivija. Kako eventualne posljedice suše, nije nam tako lako napisati, jer ima više. No, najsigurniji ili ublažavanja posljedica suše je navodnavanje. Sistem za navodnjavanje ratarskih kultura danas posjeduje vrlo mali broj poljodjelaca za razliku od povrtlarskih kultura u intenzivnoj proizvodnji. Kako se danas u Hrvatskoj navodnjava samo 0,81% ukupnih obradivih površina, suša se u nekim dijelovima Hrvatske s pravom svake godine proglašava elementarnom nepogodom. O
list 7/2002.
Piše:dr. Ivo Belan
Vi vodite brigu o svom zdravlju. Pazite što jedete, izbjegavajte hranu s puno Vodite brigu i o kondiciji pola do jedan sat svaki drugi dan, ili redovno ili vozite bicikl. možda nešto zaboravljate. Svoju djecu. Dok vi postajete sve zdraviji, oni se (možda) pune raznim pomfritima, hamburgerima, i u sebe faktore (za oboljenja) udružene sa života. To nije u cijelosti njihova greška a ni vaša. Mnogo je faktora koji pridonose debljanju djece:_
- edukacija djece u osnovnim i srednjim školama nije jer ne stvara ni na~iku ni potrebu za kretanjem.
- Cak ako stanuju samo nekoliko ulica dalje od škole, djeca radije u tramvaj ili autobus nego tu udaljenost prohodati.
- Televizija je postala elektronski opijum mnogim tinejdžerima. Neka djeca prosjede pred televizorom ili video-igrama 15 do 25 sati tjedno.
- Fast-food ("brza hrana"), na brojnim mjestima u gradu, zamijeni obiteljski stol. li hamburger sa ili bez pomfrita, postala je kulinarska odluka.
Eto, zašto su djeca deblja nego ikad. Nedavna studija je utvrdila da su djeca 1995. godine u prosjeku bila teža za 5 kg nego 1980. iako su jela isti broj kalorija i manje Desetogodišnjaci su sa 34 na 39 kg bez promjena u visini! "Mi stvaramo nezdravu djecu koja mogu postati nezdrave odrasle osobe. Mi sada nalazimo povišeni krvni tlak i prijevremene dokaze o postojanju koronarnog oboljenja djecom", kaže dr. Kenneth Cooper, predsjednik Centra za istraživanja u SAD. Što Postoje kako djeci da prihvate zdrave navike koje zadržati život. Istraživanja jasno pokazuju da odrasle osobe ne moraju naporno vježbati a ipak im vježba zdravstveno koristi. Ista je stvar i s djecom. I roditelji i djeca trebali bi se zajedno baviti umjerenim tjelovježbama.
Za održavanje kondicije djeca i tinejdžeri trebali bi odvojiti tjedno tri puta po trideset minuta
za neku od aktivnosti. To može biti hodanje, lagano (jogging), ples, vožnja bicikla, ili neka druga neprekinuta aktivnost koja djeci zabavu. Ako je dijete u školi intenzivno u neki sport, taj se period može smanjiti na dvadeset minuta. je, dopustiti djeci da odaberu aktivnost u kojoj uživaju. U godinama do puberteta naglasak treba biti na a ne na njihovom Za je (zbog opasnosti od osteoporoze kasnije u životu) imperativ da se u neku redovnu tjelovježbu kao što je hodanje, ples itd. Kad su u pitanju nezdrave prehrambene navike (gladovanje ili pretjerano uzimanje hrane) i djevojaka, onda nije krivac prazan ili pun želudac nego loša predodžba o svojem tijelu. Nova istraživanja ukazuju da redovno sudjelovanje u sportskim aktivnostima ili u nekim oblicima organiziranih aktivnosti mogu popraviti predodžbu o vlastitom tijelu i mogu izbjegavanju prehrambene abnormalnosti. su promatrali u dobi od 13 do 17 godina koje su sudjelovale u školskim sportskim programima. Ustanovljeno je da su te djevojke bile zadovoljnije svojim tijelom, izgledom i razinom svoje kondicije nego što je to bila grupa koje nisu sudjelovale u bilo kakvim sportskim aktivnostima.
li3t 7/2002.
Vitaminsko-makromineralni premiks s erobiotikom namiienien izradi krmnih smIesa za krave
Svakodnevnom primienom u 100-200 grama po kravi osigurava se: , 0, 1r0
1,000 000 i. j. vitamina A
1,000 mg vitamina E
9.000mgZn
6.000 mg suhog aktivnog kvasca
Ca: P2,5: 1
okus i miris vnoteien omier sfora
iJUravnoteiena kombinaciia vitamina i minerala
aktivni kvasac - probiotik za visoku proizvodniu mliieka
