Slika u sredini stranice: Šampionskim grlom proglašena je krava SANA žb 06014340, uzgajatelja lvana iz Cepidlake, Sv. I. Žabno.
Slika lijevo dolje: Prvom pratiljom šampionke proglašena je krava DUMEKO žb 26000268, uzgajatelja ~arijana Hartmana, Sv. I. Zabno.
Slika desno dolje: Drugom pratiljom šampionke proglašena je krava PLEMENKA žb 21044812, uzgajatelja Mar~:ina iz Cirkvene, Sv. I. Zabno.
Redakcijski kolegij: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet. med. Antun dipl. ing. Ljiljana Husinec, prof. dr. Zvonimir Štafa
Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj
Redaktorica: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna
Lektorica: Katarina-Zrmka prof.
Crteži: dipl. ing. Nikola
Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb
Uprava i uredništvo: Zagreb, Jlica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349 e-mail: hmu@zg.hinet.hr MB: 3206599
Žiro 2360000-1101408596
Cijena: 4,50 kn
priprema: "Hlad", Pluska
Tisak: Orbis d.d., Hica 65, Zagreb
KRMNEKULTURE
gnojidbe travnjaka u kasno ljeto
HRANIDBA
VETERINARSlVO
Republika Finska
ffilWffl~ W3Wmwraw
Piše: prof. dr. se. ZvonimirŠtafa
površine u Hrvatskoj zauzimaju preko 50 % poljoprivrednih površina od se oko 13 % kosi kao livade a ostali dio koristi kao pašnjak, ili su napuštene površine koje sukcesijom prelaze u travnjake, a dio u vlažnijem obrasta pionirskim drvenastim vrstama i prelazi u šumu.
a napuštene površine, uglavnom su one površine na kojima je ratarska ili druga proizvodnLa tlom, inklinacijom, pristupom ili demografski. Cesto su udaljene od ekonomskog dvorišta. Samo se mali dio površina u nas intenzivno koristi u pašno košnom sustavu, u prifarmskom plodoredu.
Travnjaci su u nas prošireni uz vodotoke ili su u dolinama te stoga plavljeni, ili su na jako strmim i nagnutim površinama gdje je otežana ostala proizvodnja, ili su u planinskom pojasu gdje druga proizvodnja nije
da su travnjaci prošireni na tako površinama - s obzirom na konfiguraciju terena - prošireni su na skeletnim, plitkim i na vrlo dubokim tlima; od vrlo suhih do tala; od vrlo kiselih tala (vriština) do zaslanjenih i tala koja su pod udarima bure (posolica), ili im prijeti erozija vodom i vjetrom.
Na tako staništima, pod utjecajem klime i intenziteta i djelovanja razvile su se polifitne zajednice s velikim brojem vrsta vrlo osobina, i prinosa koje su se prilagodile uvjetima staništa, a pripadaju porodicama (visoke i niske trave, travolike, mahunarke i zeljanice).
Na jednom hektaru travnjaka nizinskog se može od 200 do 300 vrsta biljaka pa i više, od kojih je dio stalnih vrsta za zajednicu. broj vrsta u zajednici su pratilice, a neke su zastupljene. Te vrste, koje nisu za zajednicu u i sustavu gospodarenja, mogu biti brojno zastupljene pa u pokrovnosti, odnosno masi, mogu biti u velikom udjelu, ponekad i dominirati što ovisi dijelom i o proizvodnje i korištenja.
Ako su se te pratilice, pa i prisutne vrste, proširile osjemenjivanjem, a i prinosom te korištenja uklapaju se u sustav proizvodnje, tim vrstama treba prilagoditi
agrotehniku proizvodnje i korištenja kako bi se iskoristio njihov potencijal.
Od velikog broja vrsta, koje rastu na našim travnjacima, samo je mali broj visoke Neke od vrsta visoke imaju niske prinose, stoga u tratini, ako im se agrotehnikom ne može prinos, ekonomski nisu pa se u zahvatima agrotehnike njima ne pridaje
Vrstama visoke u tratini, ali i velike rodnosti, podešava se agrotehnika proizvodnje i korištenja pa ih se forsira u tratini gnojidbom kako bi se proširile i zauzele što je udio u masi i pok.wvnosti. To vrijedi za višegodišnje i trajne vrste iz porodice trava (visoke i niske) i mahunarki (djeteline).
Na našim travnjacima i ruderalnim staništima i površinama, kojih ima sve više, raste preko 75 vrsta vrlo škodljivih biljaka od kojih su neke vrlo otrovne. Na nekim staništima te vrlo škodljive biljke (nekoliko vrlo otrovnih) šire se zbog neredovitog i selektivnog korištenja zato što su trajne vrste, ali i zbog osjemenjivanja jer donose veliku sjemena. košnjom udio tih vrsta može se smanjiti u tratini ili svesti na zanemariv udio ako im se širenje. neke vrste podnose i takav korištenja, pa se iz tratine košnjom ne mogu eliminirati.
U tratini, koja se kasno i neredovito koristi, šire se kratkotrajne ili jednootkosne vrste koje se prije kasne košnje osjemene i održavaju brojnost, a puta ju i košnjom se uglavnom udio višegodišnjih i dugotrajnih trava i djetelina, a onih koje se šire podzemnim vriježama i busom, uvjetom da im se osigura dovoljno hranjiva kako bi u konkurentskim uvjetima, s ostalim vrstama, mogle proširiti svoj udio odnosno osigurati dovoljno kvalitetne mase tijekom vegetacije u više otkosa.
U spontanoj flori naših travnjaka, prema istraživanjima niza autora, je da na trave (Poaceae) otpada ovisno o zajednici od 22 do preko 65 % mase. U nekim zajednicama i lokacijama taj udio može znatno varirati ovisno o mikro uvjetima i agrotehnici proizvodnje i korištenja.
Udio mahunarki (Fabaceae) u masi tratine
fi,st 8/2002.
može znatno varirati ovisno o klimi, tlu, vremenu i intenzitetu korištenja, a o gnojidbi oblik i vrijeme prirnijenje~ih gnojiva). Utvrdili s~o, da se od _n~zna_~nogud1e!a mahunarki (djetelma) u tratm1 nphov ud10 gnojidbom može na 35 % u prosjeku u masi tratine zajednice pa:hovke rane u prvom porastu (otkosu), a u drugom i porastu djeteline osiguravaju pretežni dio mase u tratini.
Na vlažnijim staništima, gdje je proširena zajednica krestaca, na mahunarke otpada u prosjeku manji udio. ima staništa u kojima su mahunarke proširene u dru~om ot~?su daju više od polovice ukupne mase (z~ta, b11_ela 1 crvena djetelina te smiljkita roškasta 1 uskohsna) ako se tlo gnoji fosfornim i kalijevim gnojivima. .
Na vlažnim livadama busike, oštre trave 1 travolike biljke daju pretežni dio mase vrlo loše Udio zeljanica (zeljaste biljke) može u masi tratine biti od 20 preko 60 %. U tratini s velikim udjelom zeljastih biljaka prevladavaju višegodišnje i trajne vrste snažno razvijenog korijena velike usisne kojim osiguravaju hranjiva za formiranje velike nadzemne mase u obliku grma i u sušno doba godine.
Tako razvijeni korijenov sustav može crpsti vodu iz dubljih slojeva tla, a hranjiva i iz teže topivih oblika i dubljih slojeva tla, stoga takve zeljanice dominiraju u tratini, u sušnom razdoblju u drugom otkosu .(štavelj, pas~rn~k, mrkva, i dr.). Cesto su posl1ed1ca intenzivne gnojidbe gnojovkom.
Gnojidbom tla mijenja se sastav tratine, a time . i proizvedene mase, ritam rasta i razvoja i se porast tratine potrebama na i proizve?e~e mase. Usmjerena gnojidba na sman1en1e broja vrsta, ali pokrovnost i tratine iste i narednih nekoliko godina jer se favoriziraju vrste ili grupe biljaka koje mogu dominirati u tratini, imati porast od ranog pa jesenskih oborina i
Za gnojidbu travnjaka vrlo je važno poznavanje sastava tratine i njene pokrovnosti kako bi se postigao primjereni gnojidbe radi postizanja visoke mase i prinosa. Stoga je vrlo važn? kako, kada i k?ji1? gnojivima treba gnojiti travn1ake, odnosno koje Je vrijeme najpovoljnije za gnojidbu tratine
sastava, koje i omjere hranjiva treba unijeti u tlo da bi postigli, tijekom vegetacije, neprekidan porast tratine visokih uroda i te potpuna pokrovnost.
Gnojidba jednim hranjivom rast i razvoj
Mfjekarski list 8/2002.
jedne grupe biljaka u tratini ili samo nekoliko vrsta koje tada prevladavaju u tratini. Takvom gnojidbom se smanjuje broj vrsta u tratini, ali se postiže cilj: visoki prinosi i a smanjuje se broj manje poželjnih ili škodljivih vrsta u tratini. Ako se takvoj gnojidbi podesi ritam, i intenzitet korištenja nepoželjne vrste, gotovo je eliminirati iz tratine. Ako se tlo gnoji dušika, a koristi ekstenzivno, dio vrsta u tratini se osjemeni u drugom porastu (mrkva, paštmak, masi dr. vrste).
Kasna košnja i gnojidba dušikom (KAN, UREA) mogu utjecati na razvoj koji se toliko proširi da zauzme 80 pa i 90 % površine, pa u masi na njega otpada 90 pa i više P?sto (utvrdio autor na više lokacija). Trave nabusavaiu u kasno ljeto generativne i vegetativne pupove za porast tijekom naredne vegetacije. Stoga travnjake treba prihraniti dušikom u kasn? ljeto kada padnu kiše, a one travn1ake s udjelom trava. Potrebna dušika kojom se travnjaci gnoje u kasno ljeto je 30 do 40 kglhAka. d , k liV' d vik od d o se aJe veca o cma us a nave ene ili ako se dodaje kasno (listopad) može isforsirati bujan rast mase i smanjiti udio_ suhe tva_~,. u biljkama pa time smanpt1 1 otpornost na izmrzavanje. Ako se travnjak ne gnoji krajem ljeta dušikom, ili ako se dio potrebne dušika ne osigura fiksacijom Rhizobium bakterijama koje žive u simbiozi ria korijenu mahunarki, porast naredne godine bit slabiji s malim brojem izboja po busu, tratina biti rijetka, dat malo mase, a obnavljanje nakon košnje bit sporo i dugo trajati. Takve tratine daju jedan otkos i pašu.
Sve mahunarke (pa i djeteline) za svoj razvoj trebaju fosfora i kalija potrebnih za uspješno prezimljenje. Ako se
biljkama osigura dovoljno fosfora, se udio djetelina u tratini, a krma sadrži potrebnu tog hranjiva što se odražava na proizvodnju i zdravstveno stanje stoke.
da je fosfor slabo pokretan u tlu, a kalij nešto pokretniji, za njihovo unošenje u dublje slojeve treba puno vode, a sam proces unošenja u tlo traje dugo. Stoga je opravdano gnojiti tratinu fosfornim i kalijevim gnojivima u kasno ljeto, na staništima gdje nema poplava, odnosno gdje ne prijeti opasnost odnošenja ovih hranjiva vodom.
PK gnojidbom tratine zajednicevpahovke rane, na staništu na Zagreba, Stafa i utvrdili su u masi tratine 56 % djetelina u drugoj godini, a u godini utvrdili su sa 17 na 36 % djetelina u masi u tri otkosa. Djeteline (bijela, crvena, smiljkita i dr.) dominirale su u masi drugog i porasta. Ivanek je na Križevca u više pokusa, naplavljenim na livadama pahovke rane i krestaca, utvrdio djetelina u masi tratine PK gnojidbom (80+80kglha) sa 17,8 na 31,4 % u prosjeku.
PK gnojidba ne djeluje samo na udjela mahunarki u tratini nego i na otpornosti tratine na izrnrzavanje, ali osigurava i povoljniji odnos fosfora u krmi što .se povoljno odražava na proizvodnju u Brojnim je analizama da naša sijena sadrže malo fosfora. Sijeno iz Posavine sadržavalo je 0,27 do 0,47 % fosfora u suhoj tvari, a sijeno iz .Llke i
Zagreb,Žitnjakb.b.
Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503
fax (01) 2499 508
tel (01) 2405 732 skladište 1
fax (01) 2499 509
r Sve naše sjeme u maloprodaji možete u preko 900 poljoprlvrednlh apoteka diljem Hrvatske I u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodajl u Zagrebu i u Vlnkovcima.
Carskog Kotara 0,17 do 0,40 %, dok je sijeno s otoka sadržavalo svega 0,08 do 0,16 % fosfora što je premalo zbog se javljaju problemi s proizvodnjom, s plodnosti i bržim
Smatra se, da je donja granica fosfora u sijenu 0,50 %. Prema podacima sijeno bi trebalo sadržavati 1,6 % dušika, 0,65 % fosfora, 2,0 % kalija, 1,0 % kalcija, 0,4 % magnezija, i 0,25 % natrija u suhoj. tvari. Takvo sijeno povoljno na proizvodnju, zdravlje i dužinu života životinja. ·~
Naša sijena s negnojenih travnjaka sadrže znatno manje navedenih minerala, zbog se javlja niz kod životinja hranjenih samo sijenom. Kod životinja visoke proizvodnje ti su i intenzivniji. Da bi osigurali dovoljno kvalitetne krme za namirenje potreba krava muzara visoke proizvodnje, zdravlje životinja i produžili vijek trajanja, travnjake treba gnojiti makro i mikro hranjivima kako bi se u sijenu postigao optimalan sadržaj· minerala.
hranjiva kojima se gnoji travnjak ovisi o opskrbljenosti tla hranjivima, ekološkim uvjetima, biljnoj zajednici, urodu i krme te potrebama gospodarstva i krme).
Nažalost, gnojidba travnjaka u nas velikim djelom ovisi o gospodarstva, ali i o opskrbi tržišta gnojivima jer se na tržištu ne mogu uvijek i udovoljnoj nabavitisva potrebna gnojiva. Sve travnjake (tipove, zajednice), travne
P.J.Vinkovci,KraljaZvonimira80
Tel. (032) 308 587
fax (032) 308 589
DTS LIVADA za košnju I lspašu
OTS TRAVNIKza košnju
DTS PAŠNIKza ispašu
Sudanska trava "SuSu"
grašak "Poneka" za zelenu masu
grašak "Solara" za zrno
mrkva "Ljubljanska žuta"
repa "Brigadier'' i "Eckendorf'
Jara grahorica "Jaga" 1"Ebena"
Ozlma grahorica "Popelsdorfer"
Lucertna "OS-66", "Elga", "Orea", "Europa"
Sve vrste djetelina i trava
smjese i travno djetelinske smjese ne treba gnojiti jednako prema sastavu, položaju i tipu tla, te opskrbljenosti hranjivima kao i potrebama gospodarstva (oblik, i krme).
Travnjake na ocjeditim tlima, na kojima ne stoji voda odnosno gdje ne prijeti opasnost od odnošenja hranjiva, treba u kasno ljeto gnojiti NPK hranjivima, a za intenzivnu proizvodnju i mikrohranjivima. U kasno ljeto (kolovoz, rujna) nakon skidanja predzadnjeg otkosa tratini treba osigurati, ovisno o
Rauola
Piše: Darko Uher, dipl. ing.
Ubraja se u jednogodišnje zeljaste biljke a podrijetlom je iz Zbog velike zelene mase i vretenastog korijena, koji rahli tlo, upotrebljava se kao krmna biljka u hranidbi stoke, a dobra je i za zelenu gnojidbu. Stabljika je visoka 100 pa i više centimetara, uspravna ili poluuspravna, dobro razgranata, s mnogo Cvjetovi su od svijetlocrvenkaste do boje. Plod je komuška u kojoj se razvija 10-20 zrna. Komuška za razliku od uljane repice ne puca ni u punoj zrelosti. biljka je vrlo otporna na sušu, a i na niske temperature (-5°C). Duljina vegetacije od nicanja do fiziološke zrelosti se do 150 dana, a za zelenu krmu i zelenu gnojidbu 60 do 100 dana.
Obrada tla za uzgoj ove biljke osobito je važna. Korijen ove biljke je vretenast i razvija se u zemlji koju rahli, ali da bismo njegov razvoj olakšali, potrebno je obaviti duboko oranje. Tom mjerom osigurava se i vlažnost tla što je vrlo u sušnom razdoblju. Prema tome, obradi ~la za ovu biljku se zadaci a cilj Je:
- stvaranje dubokoga rastresitog sloja - skupljanje vlage u tlu - uništavanje korovskih biljaka
Predsjetvena obrada tla igra važnu ulogu u uzgoju ove biljke. Ovom obradom stvara se rastresiti površinski sloj za uspješno klijanje i nicanje te suzbijanje korovskih biljaka. Sjetva rauole se obavlja poslije skidanja strnih
biljnoj zajednici i sastavu:
- 30 do 40 kg/ha dušika (N) 18 do 24 kg/kj - 80 do 120 kg/ha fosfora (P20 5) 47 do 70 kg/kj - 80 do 160 kg/ha kalija (K20) 47 do 93 kg/kj
Navedene norme mogu se namiriti kompleksnim gnojivima omjera hranjiva. Na dobro opskrbljenim tlima travnjaci se gnoje nižim navedenim a na slabo opskrbljenim tlima travnjaci se gnoje gornjim navedenim i na gospodarstvima s intenzivnom proizvodnjom mlijeka, odnosno koja imaju visoko produktivne krave muzare.
žitarica u redove razmaka 20-30 cm, na dubinu do 3 cm. Za 1 m 2 treba 1,5-2 grama sjemena ili 9-12 kg po jutru.
Iskorištavanje rauole:
Rauola se koristi za hranidbu stoke u zelenom stanju, zatim za zelenu gnojidbu te za proizvodnju sjemena. Zbog velike lisne mase stoka je rado jede, osobito krave kod ·kojih se, toj vrijednoj biljci,. i Osim toga, živo~ tinje su zdravije i otpornije na bolesti ako se hrane tom zelenom krmom. zelene mase po jutru se 12-46 tona a zelena masa u prosjeku sadrži 2;2 % probavljivih surovih 2,6 % surovih vlakana i 7,5 % škrobnih jedinica.
Rauola je i dobra krmna biljka i dobra za proizvodnih osobina tla. Prinosi svih kultura koje se siju poslije rauole viši su 10 do 30 % od onih koji su zasnovani na parcelama gdje nje nije bilo.
Koliko je važno zaoravanje rauole kao zelenog gnojiva vidi se iz samo jednog primjera: rauola je nastala kao proizvod križanja uljane repice i rotkve. Uljana repica, od koje je djelomice nastala, iznosi iz zemlje velike hranjivih tvari, dvostruko od onih koje iznose žitarice. Prema nekim ispitivanjima, uljana repica iznosi iz tla pri -~ srednjim prinosima: dušika 162 kg po hektaru, što bi odgovaralo od oko 600 kg KAN-a, fosfora 84 kg, kalija 113 kg i kalcija 99 kg. Uz ove makroelemente nalaze se i mikroelementi koji nisu još dovoljno istraženi. da rauola ima i snažniji korijen od uljane repice, to su vjerojatno i hranjivih tvari koje ova biljka iznosi. Dakle, prednost zelene gnojidbe je u tome što se u tlo unosi velika organske tvari u kojoj su vezana hranjiva koja se ne mogu isprati, se postupno mineraliziraju i služe kao hrana novom usjevu.
Mljekarskifi,st 8/2002.
KRMNE KULTURE
Piše: Darko Uher, dipl. ing.
Facelija (Phaceliatanacetifolia)porijeklom je iz Kalifomije, jednogodišnja je biljka s perasto razdijeljenim listovima koji nemaju
Visine je oko 60 cm, pa i više. Grana se u donjem dijelu stabljike, a na svakoj grani nalaze se cvjetovi koji su skupljeni u guste Dvospolni su i pravilni, imaju d~ostruko sastavljena iz i Caška se sastoji iz pet lapova koji su pri dnu srasli. je ljevkasta zvonast, svijetloboje. Pet prašnika priraslo je uz cijev
Nejednake su dužine i strše izvan ima na dvoje razdijeljen vrat i plodnicu sa po zametka sjemena. Na jednoj biljci može biti i više od 700
Na mjestu cvjetova stvara se plod u obliku tobolca sa 1-4 sjemenke. Na manjim su 1 do 2, a na glavnoj i do 4 sjemenke. Nezrelo sjeme bijele je boje, postepeno prelazi u a zrelo sjeme ima mrku, zatvoreno crnu boju s naboranim Tobolci pri vrhu imaju manje sjemenki nego pri dnu.
Facelija nije tako osjetljiva na tlo, iako bolje uspijeva na kvalitetnom tlu. Ne voli teška i pjeskovita tla. Facelija zato i na srednje kvalitetnom tlu daje dobre rezultate.
Za sjetvu je poželjno tlo dobro pripremiti, kao što se priprema npr. za sjetvu djeteline, tj. duboko izorati da bi se uništio korov. Tlo treba dobro usitniti kako bi sjemenje bilo pokriveno sitnim tlom. Tijekom pripreme tla bilo bi poželjno unijeti stajski gnoj.
Može se sijati u svako doba godine, ako je vrijeme povoljno i ako je tlo dobro pripremljeno. Facelija se sije od do lipnja, pa i u srpnju (ako ima dovoljno vlage) kako bi mogla cvjetati na vrijeme da bi imale kontinuiranu ispašu.
Ako se sije u dobro pripremljeno i vlažno tlo nakon 7-8 dana, no ako je tlo suho sporije ili nakon kiše. U prosjeku za oko 10-12 dana. Cvate nakon 45 dana i cvatnja traje oko 30 dana, a ako je vlažnost povoljna i dulje. Može se sijati na dobro usitnjeno tlo u gredice, zagrnuti grabljicama da zemlja pokrije sjeme, ili pak sijati u brazdice duboke 2-3 cm, te ga zatrpati grabljicama. Ako tlo nije dovoljno vlažno treba ga zaliti vodom da sjeme što prije iznikne kako bi bila osigurana paša.
Facelijau cvatnji
da facelija ima sitno sjeme, treba ju prije sjetve pomiješati sa sitnim pijeskom ili suhom sitnom zemljom. Možemo ju sijati i strojno u redove na razmaku od 45-50 cm, a može biti i manji razmak ako ju sijemo na velikim površinama. Prema nekim iskustvima, za sijanje je potrebno do 12 kg sjemena po hektaru, a za sjetvu u redove oko 6 kglha. Faceliju posijanu u redove možemo i okopavati, što naravno pomaže biljci da bude krupnija, da se bolje razgrana, a s time dade i više cvjetova, a na kraju i produljuje cvatnju ako se uzgaja za pašu.
Facelija voli položaje a sjenu slabije podnosi. Korovi je mogu zagušiti ako niknu prije nje. Tlo treba dobro od korova prije sjetve facelije.
Facelija se može sijati i kao drugi usjev poslije zaoravanja strništa, npr. poslije pšenice, a i u vrtu poslije luka i drugog ranog Na taj dobijemo pašu u rujnu, a i kasnije, što mogu dobro iskoristiti ako su vremenske prilike Facelija može poslužiti i kao spoj dvije paše, tako da matica ne smanjuje nešenje jaja. Facelija se sije i kasno u jesen da bi nikla u i dala rano zelenu krmu. ·
Ova izrazito medonosna i lijepa biljka dobar je ili kao jedna od komponenti smjese mea cijenjena je kao zeleno gnojivo jer nepovoljno djeluje na nematode iz tla. Neki je upotrebljavaju kao stelju ili pak u zelenoj gnojidbi vinograda.
Zaslužuje bitno pažnju nego joj se u nas pridaje jer je med od facelije bijele do svijetložute boje, ugodnog je okusa i mirisa, a u postrnoj sjetvi osigurava zelenu krmu tijekom listopada jer podnosi slabije mrazeve. Kao ozimi usjev daje zelenu krmu u
Klasa Broj
< 50.000
/ mi.
50.000 - 100.000
101.000 • 400.000
> 400.000
;tanak 21. Pravilnika o svježeg mlijeka
Sredstva za pranje muznih laktofriza, bazena i mljekovoda
i ostaleboljeopskrbljene poljoprivredne i veterinarskeljekarne
Silaža u ljetnoj hranidbi krava
ZAGRIJAVANJE S/LAŽE
Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer
Klimatske promjene i proizvodnja hrane
Sve u prirodi ima svoje vrijeme i trajanja. Klimatske promjene i godišnja doba na vegetaciju, rast i dozrijevanje raslinstva, što neposredno na i kvalitetu krmiva u prehrani goveda koja su preko hranidbe najuže povezana s prirodom. Na taj goveda prolaze zajedno s prirodom razdoblje bujne vegetacije, paše trave i drugih zelenih krmiva, od do jeseni i zime, kad dolazi razdoblje prividnog mirovanja prirode.
Za trajanja zimskog «mirovanja» prirode životinje su se zadovoljavale oskudnom hranom, osušenim biljkama, korijenjem i pod zemljom skrivenom hranom, dok su ljudi spremali «zimnicu».
Klima, klimatske promjene i raspoloživa hrana djeluju na hormonalni sustav životinja, a to regulira spolni ciklus, plodnost i reprodukciju. Stoga su se krave pod utjecajem prirode telile zimi i u rano s tim da su laktacija i razvoj podmladka trajali u klimatskom razdoblju s dobrom raspoloživosti hrane, tijekom vegetacije, a gravidnost i zasušenje u jesen i zimu kad je pone 8tajalo hane.
Covjek je nastajao, nasuprot prirodi, podrediti biološki ritam goveda svojim potrebama jer mlijeko i meso treba za ljudsku prehranu tijekom cijele godine, a ponajviše zimi. Tako su uz suvremene znanosti stvoreni intenzivni uvjeti držanja i hranidbe goveda, pa se godišnje sezonske varijacije minimalno na muznosti, plodnosti i reprodukciji krava.
U takvim uvjetima krave moraju imati . optimalno ugodan smještaj, a zelena i krmiva u dovoljnim u svim godišnjim razdobljima, ovisno o potrebama životinja tijekom laktacije i reprodukcije. Dakle, posredovanje u hranidbi goveda potrebno je zbog nedostatka hrane u zimskom razdoblju za koje treba tijekom vegetacije osigurati dovoljno kvalitetnih i krmiva. To je konzerviranjem svježih zelenih krmiva u silosima, silažnim vrenjem.
Trava i zelena krmiva su temeljna krmiva tijekom vegetacijskog razdoblja, a proizvedena u
spremaju se u kao travna silaža (sjenaža). Travna se silaža stoga ali i troši za hranidbu krava tijekom ljeta jer je najznakrmiva za zimsku prehranu muznih krava.
U žitorodnim krajevima sprema se u jesen kukuruzna silaža koja je krmiva u zimskoj prehrani goveda, a troši se u velikoj i cijele godine za hranidbu tovne junadi i muznih krava.
Prema tome travna i kukuruzna silaža moraju se kvalitetno tijekom. ljeta, za ljetnih da bi se mogli dobiti dobri proizvodni rezultati i u zimskom razdoblju. Tu se, s zbog zagrijavanja i kvarenja silaže.
Uzroci zagrijavanja silaže
O travi, zelenim krmivima, kukuruznoj i travnoj silaži mnogo je i napisana (Mljekarski list br. 3 i 8/2000. god., br. 6 i 7/2002. god.Hranidba). Svaka zna da se "zimnica" lako kvari ako se nije dobro ukiselila, ako nije dobro zatvorena (anaerobna bez prisutnosti zraka) i ako se ne u i stabilnoj vlazi i temperaturi.
se može i za silažu koja je u primjeni prvenstveno "zimnica". Silaža se mora pravilno spremati u silosima, dobro ugaziti da se istisne zrak, a zatim pokriti tako da se održe dobri anaerobni uvjeti. silaža je zbog velike mase i tehnoloških uvjeta spremanja izložena utjecaju klime i vanjskih koji lako mogu promijeniti tijek spontanog silažnog vrenja.
U silaži se mora što prije prirodnim vrenjem dobra kiselost i spustiti pH vrijednosti na 4,2 - 4,5. Silaža mora sadržavati postotak kiseline (oko 2,0 - 2,5 %), manje octene (oko 0,8 %), a vrlo malo ili ništa kiseline. Treba se dakle dobro kiselo vrenje.
Za dobro kiselo vrenje silažna masa mora sadržavati dovoljno ugljikohidrata mora se pravilno usitniti, dobro ugaziti i istisnuti zrak. Na taj se treba što prije zaustaviti disanje biljke i brži razvoj bakterija kiselog vrenja. To ujedno razvoj nepoželjnih i štetnih bakterija, gljivica i plijesni, i smanjiti suvišnu razgradnju energetskih tvari iz kojih se stvara kiselina.
list 8/2002.
Velika šteta može nastati ako silaža nije dobro tehnološki i ako sadrži zrak.
U prisutnosti zraka sagorijeva i se organska tvar silaže (oksidacija), silaža se i duže zagrijava, smanjuje se hranidbena vrijednost i se kvari. Posebice treba dobro ugaziti rubne dijelove uz stijene silosa i gornji sloj silaže jer tu zagrijavanje i kvarenje silaže.
Temperatura se brzo podiže i u dobro
silaži, ali najviše 38 - 40 °C nakon se spušta, ovisno o zraka, izvjesno vrijeme poslije zatvaranja silosa.
Ako u silaži zaostane više zraka ili je još prisutno i dalje dotjecanje zraka, toplina silaže se podiže iznad 50 °C, a silaže je produženo. Takva silaža sadrži manje kiseline, ima višu pH vrijednost i slabe je hranidbene kvalitete.
razdoblje za slabo ugažene i slabo kisele silaže dolazi sa zatopljenjem vremena, u i ljeto s Na silažu vrlo nepovoljno djeluju visoke vanjske temperature i ako je silaža pokrivena crnom folijom ili ako se u slabo izoliranim, metalnim ili silosima, koji imaju veliku površinu neposredno izloženu i jednostranom zagrijavanju stijena silosa.
Zbog intenziteta zagrijavanja stranica silosa toplina se prenosi i na silažu. Dolazi do migracije (premještanja) vlage i topline s toplog na hladno kondenziranja vlage i vlaženja pojedinih dijelova silaže. To stvara uvjete za razvoj bakterija i plijesni te kvarenje silaže, što je više prisutno u silosima s vlažnijom, slabo kiselom silažom i s sadržajem zraka.
Migraciju vlage i topline unutar silosa prati oksidacija, razvoj i aktivnost mikroorganizama, razgradnja i sagorijevanje organske tvari, a s tim i zagrijavanje silaže.
Silaža naglo gubi na i hranidbenoj vrijednosti, postaje neukusna, životinje ju manje jedu, a zbog bakterija, plijesni i raspadnutih organskih tvari može biti i štetna po zdravlje životinja. Silaža nije više sipka, se u njoj nalaze manje ili pljesnive i pokvarene nakupine, koje se moraju obvezno prije hranjenja odbaciti.
Silaža se u pravilu ne smije prerano otvarati, dok nije potpuno završeno kiselo vrenje, a pH vrijednosti spuštena na 4,2 - 4,5. Silose treba ostaviti zatvorene najmanje šest do osam tjedana, a za to vrijeme se mora silaža potpuno ohladiti.
Prerano otvaranje silaže, dok još nije potpunq provrela i dok ne sadrži dovoljno kiseline,
ljeti i za toplog vremena, je uzrok naknadnom vrenju i zagrijavanju silaže. Intenzitet zagrijavanja ovisit o propusnosti i sadržaju zraka u silaži.
zagrijavanje i kvarenje silaže velika otvorena površina s koje se uzima silaža. Ako su silosi široki, a silaža visoko naslagana, zbog se sporo ispražnjava, silaža se na površini suši, pljesnivi i kvari. Zrak u prodire kroz reznu površinu u unutrašnjost silaže što je uzrok oksidaciji i sagorijevanju organske tvari, razvoju mikroorganizama i zagrijavanju silaže.
S tim u vezi silose treba puniti ovisno o broju goveda i dnevnoj potrošnji silaže, tako da se površina silaže ljeti 2 do 3 m (zimi 1 m) u dubinu silosa tijekom sedam dana. (Mljekarski list br. 8/2000. god. - Hranidba).
Posebice je štetno po kvalitetu silaže ako se silaža trganjem lomi i iz silosa. Silaža se mora uzimati iz silosa ravnim tako da ostaje ravna površina, da se ne razbijaju i ne razrahljuju slojevi silaže. Na taj se ulaženje zraka u dubinu i zagrijavanje silaže.
Nije dobro ako je površina ispražnjavanja silosa okrenuta nasuprot smjeru puhanja vjetrova. Vjetrovi utiskuju zrak i kišu u šupljine rezne površine silaže što pospješuje zagrijavanje i kvarenje silaže. Reznu površinu treba uvijek nakon uzimanja silaže zaštititi pokrivanjem folijom.
Prema dobro je silose postavljati na mjestima od neposrednog
Ljetna hranidba silažom
Iako je prvenstvena namjena silaže zimska hranidba, se iskorištava i ljeti u krmnim obrocima, posebice uz stajska držanje krava i junadi u tovu. Da se brzo zagrijavanje i kvarenje silaže zbog visokih ljetnih silaža ne smije dugo ležati na hrpi ili u prikolici pripremljena za hranjenje. Posebice se brzo zagrijava ako je silaža pomiješana s krepkim krmivima (koncentratom). Krmni obroci postaju tada lošeg okusa, stoka ih nerado jede i smanjuje se muznost krava.
Krmni obroci sa silažom zagrijani iznad 25 °C nisu dobri jer takva silaža sadrži aktivne mikroorganizme koji mogu biti vrlo štetni po zdravlje životinja.
- Ljeti treba uvijek da se uzima svježa silaža za svaki krmni obrok, pa makar
Mljekarski list 8/2002.
HRANIDBA
NAJPOVOIJNIJI KREDITI ' ' '
10340Vrbovec E. de Piennesabb
Tel.: 01/2791-057 01/2791-990 fax: 01/2792-035
Ekskluzivno - kompletanprogram zakosnju i baliranje: MASCARItalija
Balirkesa i beznoževa,omotacibala DAROSItalija
Okretaci i sakupljacisijena SaMASZPoljska
Rotacionekosilice,bubnjaste i diskaste
više puta na dan i odmah po uzimanju iz silosa hraniti. To poboljšati kvalitetu krmnih obroka, uzimanje i iskorištavanje hrane i utjecati na dobru muznost krava.
- Posebice treba upozoriti na i uklanjanje ostataka ili dijelova pokvarene silaže. Rasipane ostatke treba redovno iz silosa, a ostatke iz hranilišta i valova. Ostatci ovih knniva su puni bakterija i gljivica koje se ljeti zbog topline vrlo brzo razmnožavaju, lako šire i okoliš, ostala knniva, vime i mlijeko.
- U razdobljima ljetnih uz hranidbu zagrijanom hranom kao i pokvarenom silažom, se nalazi u mlijeku broj somatskih stanica.
- Naknadno zagrijavanje silaže može se samo dobrom i pravilnom tehnologijom siliranja. Ako je nastupilo zagrijavanje i kvarenje silaže nema
Piše:GoranKiš,dipl. ing.
pitanje koje postavljaju je: "Kako hranidba na reprodukciju krava?"; stoga ovim napisom pokušati odgovoriti na to pitanje. Nedostatak pojedine hranjive tvari, ili neizbalansiran obrok, samo su jedan od uzroka nepovoljne reproduktivne sposobnosti pojedinog grla. Slabe reproduktivne osobine mogu biti uzrokovane i raznim bolestima, otrovanjima ili nepravilnostima nastalim pogrješkama u mlijestada. Otkrivanje tjeranja jedan je od glavnih razloga slabe reproduktivne sposobnosti krava tijekom umjetne oplodnje. I hranidbeni problemi na reprodukciju. Krave u ranoj laktaciji imaju hranidbene zahtjeve. U prvih 120 dana laktacije, goveda proizvedu približno polovicu ukupno proizvedenog mlijeka u toj laktaciji. U vrijeme rane laktacije, hranjiva trebaju zadovoljiti uzdržne i proizvodne potrebe. Reproduktivne potrebe, u to vrijeme, malo su zapostavljene. Proizvodnja mlijeka je genetskim potencijalom krave, pa je i reprodukcija samo obilnim dobro izbalansiranim obrokom koji sadrži kvalitetnu voluminoznu krmu, žitarice te mineralno-vitaminske dodatke.
Mlfekmski list 8/2002.
HRANIDBA
vite U tim treba odbaciti sve površne pokvarene dijelove silaže, silose ponovo dobro pokriti i anaerobno zatvoriti da se dalje prodiranje zraka. Potrošnju takve silaže treba ostaviti za hladnije vremensko razdoblje (zimu), kad se možda bolje iskoristiti, iako kvaliteta. ostaje upitna.
Nestabilnu, nedovoljno ugaženu i slabo kiselu silažu treba tijekom zime i do potrošiti. i niske temperature mogu jedino takvu silažu od kvarenja.
Ako je naknadno vrenje zahvatilo manju silaže, a silaža je zbog toga lošeg okusa, na izgled još upotrebljiva, može se stanje pokušati popraviti tako da se 100kg silaže polije i pomiješa s 2 do 3 litre 10 % kiseline (oko 0,3 - 0,5 litara po kravi). Može se pokušati i s 50 % propionskom kiselinom tako da se 3 litre pomiješa s 1.000 kg silaže (aplikacija sprejom uz dobro miješanje).
Važnost energije
Energija je nutrient koji ogramcava reprodukciju. Maksimalna proizvodnja mlijeka se postiže oko šestog tjedna laktacije, dok se maksimalna konzumacije hrane postiže tjedna kasnije, tj. desetog tjedna nakon teljenja. U tome periodu (deset tjedana) krava je u negativnom energetskom balansu (više energije troši za proizvodnju mlijeka negoli je unese putem hrane). Za svaki mobilizirani kg tjelesne masti, dobije se dovoljno energije za proizvodnju 71 mlijeka.
Krave koje dobivaju na težini u vrijeme rane laktacije imaju bolji indeks pripusta i trebaju servis za pripust u usporedbi s kravama koje gube na težini.
Krave koje prekomjerno gube kondiciju ili tjelesnu mast u vrijeme rane laktacije, imaju duži period do prve ovulacije i prvog estrusa (tjeranja).
Ne bi smjele gubiti više od 1,0 jedinice tjelesne kondicije. Na skali od 1 do 5 trebale bi se krave teliti s tjelesnom kondicijom 3,5-4,0 i dojiti do 2,53,0.
Poboljšanja u energetskom balansu krava mogu biti važan znak jajnicima da spolni ciklus. Ciklus krava kada se negativni
energetski balans u pozitivni, pa negativnog balansa može biti važna u utvrvremena potrebnog za ponovnog spolnog ciklusa. Preliminarna istraživanja dokazuju da energetska ravnoteža može utjecati i na razvoj jajašaca u spolnom traktu krave.
Junice koje se ne hrane obrokom s dovoljno energije dostižu spolnu zrelost kasnije od onih s izbalansiranom hranidbom. Junice goveda dostižu spolnu zrelost kada postignu tjelesnu težinu s 30-40% tjelesne težine odraslih krava. se hrane lošijim sijenom ili pašom siromašne energijom.
Previše energije u obroku junica, prije nego one u pubertet, je vrlo štetno. Prehranjene junice adekvatnu spolnu težinu ranije, ali se njihove kosti razviti sukladno s tjelesnom težinom, posebno u što prilikom teljenja. Prekomjerna tjelesna masa više šteti junicama prije puberteta nego u kasnijem uzgoju. Prekomjerno hranjene junice prije puberteta (prije devet mjeseci starosti) uzrokuje pretjerano razvijanje masnog tkiva u vimenu uzrok je smanjenju tkiva koje proizvodi mlijeko. Mlade junice hranjene pretežno žitaricama (koje konzumiraju po volji) imaju ovakvih problema.
Važnost proteina
Pomanjkanje proteina kravama može pojavu tihog tjeranja (životinja razvije i otpusti jajašce, ali ne vide se znakovi tjeranja) i smanjen indeks koncepcije uz istovremeno smanjenje konzumacije hrane i proizvodnje mlijeka. Naknadno dodavanje proteina u obroku proizvodnju mlijeka za nekoliko dana. Prvotelke mogu biti više osjetljive na pomanjkanje proteina od starijih krava.
Manjak proteina u obroku junica rezultira nedovoljno razvijenim skeletnim sustavom u odnosu na njihovu posebice u
Kasni im spolni ciklus, imaju više problema kod teljenja i ne proizvode toliko mlijeka kada postanu odrasle krave.
Višak proteina (sirovih proteina u ukupnom obroku više od 17-20%) djeluje na smanjenje indeksa pripusta i pregona. Ove nisu uvijek pravilo i više mogu ovisiti o sadržaju i vrsti proteina te sadržaju energije u obroku, nego o samom sadržaju surovih proteina. Kada se životinja hrani sadržajem probavljivih
proteina i/ili manjkom u energiji, amonijak se ne iskorištava za mikrobni protein se apsorbira u krv. Ovo pak amonijaka i uree u krvnoj plazmi pa može smanjiti plodnost. Neka istraživanja pokazuju da dušik iz uree u krvi (iznad 20 mg/ 100 ml) smanjuje graviditet krava.
Važnost minerala i vitamina
Minerala i vitamina mora biti dovoljno za optimalnu reprodukciju krava. Oni moraju biti dodani i izmiješani u koncentratni dio obroka jer krave pojesti dovoljnu minerala i vitamina ako imaju slobodan izbor krmiva i mogu birati.
Može biti problema i s reprodukcijom ukoliko pojedini minerali ili vitamini nisu u obroku u potrebnoj pa tako nedostatak kalcija, selena, bakra, jada, i vitamina A i E izaziva zaostajanje posteljice.
Makrominerali
Kalcij: Nedostatak kalcija u mlade teladi normalan rast i razvoj kostiju. U krava s groznicom, povratak maternice u normalno stanje je nakon teljenja mnogo sporije. Te krave, prilikom telenja imaju zaostajanje posteljice. Odnos kalcija u odnosu na fosfor kod krava mora biti 1,5 do 2,5. svakog od ovih elemenata u obroku je važnija od njihovog odnosa.
Fosfor:Pomanjkanje fosfora smanjuje konzumaciju, plodnost i proizvodnju mlijeka. U isto vrijeme telad .i;nože biti i slaba. Nedostatak fosfora uzrokuje smanjenje indeksa koncepcije, smanjene aktivnosti jajnika, nepravilan estrusni ciklus, anestrus (neaktivne jajnike) i pojave cisti Mljekarski list 8/2002.
na jajnicima.
Mikrominerali
Selen: Zaostajanje posteljice je problem povezan s pomanjkanjem selena u hranidbi. Rana embrionalna smrt, pojava metritisa (infekcija maternice), slaba plodnost i mrtve ili slabe teladi, su povezani sa smanjenom razinom selena. Nedostatak selena nije jedini uzrok zaostajanja posteljice nakon teljenja, jer je mogu uzrokovati i nedostatci kalcija, bakra, joda, vitamina A i E.
Bakar: Nedostatak qakra povezan je s ranom embrionalnom smrti, smanjenom aktivnosti jajnika, zakašnjelom ili smanjenom estrusnom aktivnosti, smanjenom koncepcijom, pri teljenju i zaostajanjem posteljice. Iskorištenje bakra u hrani smanjena je, ukoliko ima previše kalcija, sumpora, željeza, cinka i molibdena u obroku ili vodi.
Cink: Nedostatak cinka smanjuje spermatogenezu (proizvodnju sperme) u bikova, zakašnjelu spolnu zrelost a može uzrokovati fetalne abnormalnosti.
Jod: Jod ima indirektan utjecaj na reprodukciju preko svoje aktivnosti u tiroidnoj žlijezdi. Nedostatak joda može indirektno uzrokovati ranu embrionalnu smrt, abortuse, produženi graviditet i pojave zaostajanja posteljice.
Mangan: Nedostatci mangana su rijetki kod Zbog pomanjkanja mangana krave, vjerojatno, imaju slab razvoj folikula, zakašnjele ovulacije, više tihih tjeranja, te manji indeks tjeranja. Takve su krave sklone abortusima i slabe ili teladi.
Kobalt: Nedostatak kobalta povezan je s tihih tjeranja, zakašnjelog puberteta, nefunkcionalnih jajnika i abortusa.
Vitamini
Vitamin A: Vitamin A je potreban za održavanje zdravlja i cjelovitosti epitelnog tkiva (tkiva koje reproduktivni trakt, crijeva, bubrege, usta, dišni trakt, žlijezde slinovnice, i suzne žlijezde). Ova su tkiva kruta i lomljiva ako nedostaje vitamin A. Zbog manjka vitamina A telad je_osjetljivana infekcije i a stalne su pojave upala Reproduktivni problemi, koje uzrokuje nedostatak vitamina A,
zakašnjenje spolne zrelosti, abortuse, mrtve i slabe teladi, zaostajanja posteljice, metritis i smanjenje perioda graviditeta. Dodavanje vitamina A u obrok nužno je u hranidbi životinja voluminoznim krmivima loše kvalitete ili malim krme i kukuruzne silaže.
Vitamin D: Kada su goveda izložena svjetlosti, ona sama proizvode vitamin D neophodan za normalan metabolizam kalcija i fosfora, pa je tako indirektno vezan i za reproduktivnu aktivnost životinja.
Vitamin E: Funkcija vitamina E na reprodukciju nije jasno Selen i vitamin E usko su povezani, ali se vjeruje da djeluju odvojeno.
Hranidba je
Uravnoteženim obrokom od kvalitetne voluminozne krme i izmiješanih koncentriranih krmiva koja nadopuniti voluminoze, kravama u smanjenju reproduktivnih problema. Kad-god mijenjamo obroke (vrstu ili kvalitetu krme) trebalo bi poslati uzorak nove krme u laboratorij na ispitivanje hranjive vrijednosti. Nadalje, trebalo bi procijeniti i konzumaciju suhe tvari obroka. Tako biti sigurni dobivaju li naše krave u obroku proteina, energije, minerala i vitamina. znati treba li obrok radi postizanja maksimalne proizvodnje mlijeka. Ovo je važno u ranoj laktaciji kada su osobito potrebne hranjive tvari u obroku.
U drugoj polovici laktacije krave trebaju tjelesnu kondiciju koju su izgubile tijekom rane laktacije. Krave imaju prirast tjelesne mase ili zaliha masti (tjelesna kondicije) u laktaciji nego li u suhostaju. Ta tjelesna mast može biti upotrebljena u laktaciji za proizvodnju 680 1 dodatnog mlijeka, a može imati dobar na reproduktivne osobine.
Kako reproduktivnu sposobnost krava:
Hraniti krave izbalansiranim obrokom Hraniti kvalitetnom krmom s dovoljnom hranjivih tvari konzumaciju hrane (uzimanje suhe tvari), u vrijeme rane laktacije
Popraviti tjelesnu kondiciju u drugoj L polovici laktacije. O __ _
M{jekarski li,st 8/2002.
Piše: Antun dr. vet. med.
Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja mlijeka ne zadovoljavaju potrebe tržišta. je da uz premalu mlijeko ne zadovoljava osnovne kriterije
U cilju kriterija prilikom otkupa mlijeka u Hrvatskoj je usvojen Pravilnik o svježeg sirovog mlijeka koji je dijelom sa pravilnicima iz zemalja Europske unije. Kako bi se svaka sumnja u mlijeka prilikom otkupa ustrojen je Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u Križevcima, popularno nazvan neutralni laboratorij.
Jedan od parametara po kojem se ocjenjivati mlijeko prilikom otkupa je i ukupan broj somatskih stanica.
Što su somatske stanice?
Somatske stanice u mlijeku bijela krvna tjelešca (leukociti) i epitelne stanice odnosno stanice puteva. Leukociti imaju obrambenu ulogu u tijelu i prilikom upala vimena, kada se njihov broj u vimenu
Važno je naglasiti da su somatske stanice uvijek prisutne u mlijeku, bitan je i njihov broj u jednom mililitru mlijeka. Višegodišnjim
vimena
KEMIJSKI SASTAV
upala vimena. Bez obzira o kakvom obliku upale se radi ukupan broj somatskih stanica uvijek poraste.
Bitno je naglasiti da do porasta somatskih stanica u mlijeku može i zbog nepravilne mužnje, npr. zbog mužnje praznog vimena prilikom koje dolazi do sluznice sisne cisterne.
Važno je naglasiti da je broj somatskih stanica (fiziološki) povišen 14 dana nakon poroda i 3 - 4 tjedna prije zasušenja.
Somatske stanice i mlijeka
Somatske stanice ukazuju na upalu vimena što konkretno da mlijeko u kojem je povišen njihov ukupan broj iz bolesnog organa. Mlijeko iz upaljenog vimena u kojem je povišen ukupan broj somatskih stanica ima promijenjen kemijski sastav. Takvo mlijeko predstavlja lošu sirovinu za preradu. (Tablica1.}
Kao što vidimo iz priložene tablice mlijeko iz upaljenog vimena ima uz smanjenu kazeina smanjenu kalcija. Istovremeno natrija i klorida je povišena što uzrokuje slankast okus mlijeka.
Kako smanjiti somatske stanice u mlijeku?
O tom problemu je u Mljekarskom listu puno pisano. Osnovno pravilo je da se poduzmu sve mjere kako bi vime bilo zdravo, a za to je potrebno:
- higijenski smještaj
- higijena mužnje
- ispravna tehnika mužnje
- kvalitetna hranidba
Navedene su najvažnije mjere koje je ispitivanjima je da se u kravljem mlijeku, koje potjeiz zdravog vimena, ne nalazi više od 200 000 somatskih stanica. Svaki porast od tog broja ukazuje na pojavu upale
MLIJEKO S NISKIM BROJEM SOMATSKIH
Tablica 1: Odnos kemijskogsastava mlijeka iz zdravogi upaljenog vimena.
MLIJEKO S VISOKIM ODSTUPANJE OD BROJEM SOMATSKIH ISPRAVNOG MLIJEKA% STANICA%
Kada dolazi do porasta broja somatskih stanica?
U broju jeva porast ukupnog broja somatskih stanica vezan je za ulazak mikroorganizama (bakterija) u vime. Kao posljedica ulaska i štetnog djelovanja mikroorganizama javlja se 14
SUHA TVAR
LAKTOZA
MI.\ST
PROTEINI I
KAZEIN
NATRIJ
KLORIDI
KALIJ
KALCIJ
potrebno poduzeti kako ne bi došlo do upala vimena. Higijena i tehnika mužnje opisane su u prijašnjim brojevima Mljekarskog lista.
Ponoviti samo da je u interesu svakog mlijeka da nakon što utvrdi da je u uzgoju prisutna upala vimena mastitis testom ili na temelju rezultata analize u središnjem laboratoriju, pozove veterinara kako bi oboljelo vime. Svako smanjuje i proizvedenog mlijeka.
Važno je upamtiti da povišeni broj somatskih stanica ukazuje na pojavu upale vimena u uzgoju. Upala vimena nanosi velike štete kako zbog lošije kvalitete mlijeka kao sirovine, tako i zbog niže otkupne cijene. Upala vimena bitno smanjuje
proizvedenog mlijeka i dovodi do trajnog propadanja stanica koje mlijeko.
Somatske stanice u kozjem mlijeku
Za razliku od kravljeg mlijeka u kozjem se nalazi puno više somatskih stanica zbog drugamlijeka. Kozje mlijeko iz zdravog vimena može imati od 300.000, pa do 1.000.000 somatskih stanica. Iako nema granice pojedini autori smatraju da mlijeko iz zdravog vimena koza ne bi smjelo imati više od 500.000 somatskih stanica. U svakom kozjeg mlijeka moraju težiti što manjem broju somatskih stanica u mlijeku jer tako proizvedenog mlijeka.
Kako prepoznati upalu vimena koza?
U jednom od prijašnjih brojeva Mljekarskog lista detaljno su opisane upale vimena koza. Ukratko ponoviti da upale koje se razviju u kratkom vremenskom razdoblju nije teško prepoznati jer je vime bolna, temperirano i promjenjene boje (crveno do modro ljubiIz takvog vimena muze se sekret koji može biti siraste konzistencije, krvav i neugodnog mirisa.
upalu možemo prepoznati na temelju ukupnog broja somatskih stanica i bakteriološkom analizom mlijeka.
Prilikom sumnje na upalu vimena potrebno je odmah pozvati veterinara. Ako se upala vimena pravovremeno prepozna i odmah se pozove veterinara, je a i manji su troškovi
Piše:Antun dr. vet. med.
U nekoliko uzgoja koza u sjeverozapadnoj Hrvatskoj pojavila se bolest zarazni ektim. Iako smo prije pisali o toj zaraznoj bolesti ponoviti osnovne karakteristike ove bolesti te kako je i
Zarazni ektim je virusna bolest ovaca i koza od koje može oboljeti i (zoonoza). Bolest se stvaranjem promjena na koži. je blažeg tijeka, ali može postati teška ili fatalna zbog sekundarnih bakterijskih infekcija. Bolesti ima u
cijelom svijetu. Virus je vrlo otporan tako da na sobnoj temperaturi može ostati infektivan 15 d . (li I) go ma
Za pojavu bolesti potrebna je vrlo mala virusa.
Izvor infekcije. Glavni izvor infekcije su bolesne ovce i koze. S oboljelih životinja dolazi u okolinu putem otpalih krasta, te se na taj okolni predmeti, hrana, paša, stelja i putevi po kojima se ovce i koze. Kraste su infektivne 2-3 mjeseca.
širenja bolesti. Bolest se širi dodirom, zrakom preko kapljic§l i prašine, predmetima ili hranom. Covjek može prenijeti bolest s bolesne na zdravu životinju. Virus ulazi u organizam kroz sitne povrede na koži ili preko zraka. Janjad i jarad može se inficirati vime ektimom. Prema infekciji su osjetljive slabo vitalne, slabo hranjene i od drugih bolesti oboljele životinje. se zarazi kontaktom s oboljelim ovcama ili kozama. Znakovi bolesti. Bolest se manifestira u labijalnom obliku, što da promjene zapona usnama (ustima). Prvo nastaje crvenilo, a zatim kasnije nastaju koji pucaju te na njihovim mjestima nastaju kraste. Kraste otpadaju te se tako virus širi na predmete i okolinu životinja. Nakon pucanja dolazi do sekundarnih infekcija (bakterijama). Kraste pucaju i krvare. Životinje zbog tih promjena na ustjma teže uzimaju hranu ili je ne uzimaju. Cesto koja ima promjene na ustima zarazi sise, te tako mogu biti dublji slojevi kože, pa ostaju ožiljci. Bolesne promjene mogu zahvatiti nosnice, vime, krunski zglob papka, spolne organe" a izuzetno i kožu oko i na zglobovima. Cesto se mogu javiti na glavi, upale limfnih upale i crijeva koje završavaju ugibanjem. Zbog opisanih promjena ishod bolesti je neizvjestan.
Životinje koje prebole bolest imunost koja traje 9 - 12 mjeseci.
Dijagnoza. Bolest prepoznajemo prema prije navedenim promjenama na koži. i preventiva. Odmah se moraju odvojiti sumnjive i oboljele životinje od zdravih u zaseban objekt. mora što prije, kako promjene ne bi zahvatile površinu kože. sekundarne infekcije bakterijama. U praksi se koriste preparati na bazi jada (jod-glicerin 1:4). mogu se u koristiti i antibiotske masti. Navedene lijekove nanosimo u rukavicama kistom ili vatom uzastopno nekoliko dana.
Poželjno je da onaj tko ne ophodi zdrave životinje. Oboljele životinje je uvijek potrebno hraniti i musti posljednje, nakon je potrebna temeljita dezinfekcija opreme za muzn1u i izmuzišta. Prilikom mužnje moraju se koristiti gumene rukavice.
Preventiva se sastoji u unošenja zaraženih ovaca i koza u stado. Potrebno je izbjegavati pašnjake gdje su boravile zaražene ovce ili koze. Tijekom potrebno je redovito provoditi dezinfekciju objekta (staja i izmuzište) gdje su boravile ovce i koze.
Pojava zaraznog ektima u stadu može se i vakcinacijom.
Nakon objekte u kojima su boravile oboljele životinje potrebno je temeljito dezinficirati nakon uklanjanja stelje i poda, zidova, jasli i pojilica.
Poželjno je provesti temeljitu dezinsekciju kako bi se uništile muhe kao potencijalni prenosioci virusa unu,,tar stada.
Bolest u ljudi. Covjek se inficira u kontaktu s oboljelim životinjama. Bolest se javlja 3-5 dana nakon kontakta s oboljelom životinjom. Pojavljuju se koji kasnije prelaze u kraste. Važno je naglasiti da se bolest javlja kod ljudi.
PAPILOM~J\TOZAGOVEDA
Piše: Antun dr. vet. med.
Papilomatoza je virusna bolest goveda koja uzrokuje promjene ( bradavice) na koži, vimenu, spolnim organima i jednjaku. Virus može dugo preživjeti u okolini. Goveda u dobi od 2 godine najpodložnija su papilomatozi, iako
obolijevaju i životinje bez obzira na spol, dob ili pasminu.
IZVORI ZARAZE. Zaraza se širi kontaktom oboljelih i zdravih životinja - a posebno je važno naglasiti - i opremom u staji (muzlica), no i rukama može prenijeti virus sa zdrave na oboljelu životinju. U organizam goveda virus
Mljekarski li,st 8/2002.
ulazi kroz povrede na koži.
SLIKA. Bolest se 3,5-4 mjeseca nakon ulaska virusa u organizam. Papilomi na koži su neravne površine, ljuskasti , dužine 1-20 cm, a debljine 1-10 cm.
PAPILOMA TOZA VIMENA. Inficirana govedo ima jedan ili više papiloma na koži vimena i si:sa koji smetaju prilikom mužnje, a može do papiloma (bradavica) pa posljetome i infekcije. bradavice ponekad trajno krvare. Ako muhe polože jajašca u rane, razviju se pa dolazi do gnojenja rane. Mužnja vimena papilomatozom je otežana a i bolna za životinju stoga je potrebno biti pažljiv i oprezan prilikom mužnje. U da se bradavice nalaze na sisi poželjno je musti kravu. Nakon mužnje moramo oprati ruke u dezinficijensu.
PAPILOMATOZA OSTALIH ORGANA
Papilomatoza može zahvatiti i kožu na glavi i vratu. Uslijed trajnog krvarenja bradavica može i do anemije (slabokrvnosti) goveda.
Bradavice se mogu pojaviti u jednjaku i buragu pa dolazi do probavnih govedo ima apetit ali teže guta. Bradavice u jednjaku ometaju i prolazak hrane u predželudac. Spolni organi mogu biti bradavicama, kod ženskih životinja stidnica i rodnica, a kod muških spolnog uda.
DIJAGNOZA
BOLESTI. Bradavice na koži, vimenu i spolnim organima nije teško prepoznati, papilomatozu jednjaka i predželudaca teže je dijagnosticirati (endoskop). se dijagnosticira u klaonici.
BOLESTI. Bolest se auto-
vakcinama pa bradavice postupno nestaju tijekom narednih mjeseci. bradavice mogu se ukloniti kirurški. Primjenom pojedinih masti mogu se ponekad ukloniti bradavice posebno s vimena. Važno je napomenuti da se ni terapijom ne može pa je životinju potrebno ekonomski iskoristiti (zaklati).
PREVF.NTIVA
BOLESTI. Posebnu pažnju treba obratiti prilikom kupnje novih životinja. Potrebno je temeljito pregledati kožu na cijelom tijelu, a posebno na vimenu. U pojave papilomatoze u uzgoju, treba pristupit odmah. Oboljelu kravu POTREBNO JE MUSTI POSLJEDNJU a nakon svake mužnje potrebno je temeljito oprati muzlicu dezinficijensom, posebno sisne Potrebno je sprijevimena oštrim predmetima kao što su žica, i drugi predmeti.
Preventiva je cijepljenje autovakcinom pripravljenom od virusa iz bradavica koje su se pojavile na vimenu krava u uzgoju.
GOSPODARSTVO
O programurazvitkagovedarskeproizvodnje uHrvatskoj
Piše:doc. dr. se. Zoran
U posljednje vrijeme se i na stranicama ovog prozivaju i koji su "odgovorni" za izradu programa, odnosno prijedloga po kojem bi se u 7-8 godina trebao poticati razvitak govedarske proizvodnje.
Tijekom 2001. godine sam u nekoliko Mljekarski Hst 8/2002.
ove rubrike Mljekarskog lista izložio osobno potreba i razvitka govedarske proizvodnje u nas.
Osnovne postavke kratko izložiti i u uvodnom dijelu ovog a nakon toga namjeravam u nekoliko brojeva prikazati glavne pretpostavke, zahtjeve i realizacije programa razvitka govedarstva do 2010. godine.
Naravno, u izlaganjima i komentarima zadržat se na dijelovima koje sam osobno izradio. Dakle, svi stavovi su osobni.
Tijekom izrade radnog materijala za nadležno ministarstvo nisam uvijek bio suglasan s ostalim radne skupine. No, radilo se o gledištima na problematiku, pa je materijal predan za internu uporabu "usvojenn od svih
Na prvom "okruglom stolu" s 30 pozvanih iz i znanstvenih institucija, te predstavnika mljekarske industrije i na prijedlog predstavnika Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, izdvojen je uži tim sastavljen od 6 "zadužen" za izradu radne verzije koja bi se prije predaje Ministarstvu "obranila" na javnoj raspravi.
Na tom prvom skupu sam osobno zatražio da se napravi otklon od dosadašnjeg razmišljanja i provedbe programa, te da se cijeli sustav potpore proizvodnji i sustav i spremnijim za konkurentske odnose u skorašnjim uvjetima. Ovaj zahtjev je utoliko aktualniji ako se uvidi kako se naša dosadašnja agrarna politika i cjelokupni odnos prema proizvodnji mlijeka ne temelji na realnim ekonomskim odnosima i jasnoj koncepciji razvitka.
Pozvao sam sve prisutne na skupu da mi u ili opširnijem obujmu dostave pisane materijale svog ili stavova institucije iz koje dolaze o koncepcijama razvitka govedarstva u nas. Namjera mi je bila svaku predloženu koncepciju ekonomski obraditi, odrediti odnose koristi i troškova, te rizike i izvjesnost njihove realizacije. Tako bi se "obogatila" ponuda ideja, a i kvalitativno i kvantitativno uži tim "zadužen" za izradu radne verzije programa razvitka govedarstva do 2010. godine. Na žalost, deklarativnom izjašnjavanju za potporu u razdoblju izrade Programa, do mene su došle tek dvije uporabljive cjelovite studije i nekoliko korisnih pismenih i usmenih sugestija
materijal je bez (s moje strane) "žestoke" rasprave i "razmjene mišljenja" prošao zadnju raspravu na ne baš okruglom stolu održanom u resornom ministarstvu.
Završna verzija "radnog materijala" je predana u travnju 2001. godine na daljnji postupak. _Sve aktivnosti projekta su
za kraj prošle i ove godine. Kako je vidljivo nisu se odvijati aktivnosti, a sadašnji ili neki korigirani program razvitka govedarstva imat lošiji polazni položaj i razdoblje za realizaciju.
Osobno, sudjelovanje u izradi Programa shvatio sam kao poslovni izazov i potvrdu nekih profesionalnih stavova koje sam stekao u posljednjih 5-6 godina aktivnog bavljenja upravo ekonomskom problematikom proizvodnje mlijeka u nas.
Koliko mi je poznato svi užeg tima su volonterski, bez ikakve naknade, odradili ovaj dio posla. Tako se materijal u potpunosti može shvatiti kao osobni doprinos boljitku hrvatskog govedarstva i poljoprivrede.
Aktualno stanje i zahtjev pretpostavljenog razvitka
Veliki utjecaj na sadašnje stanje govedarstva imali su problemi i nedostatci iz prošlog sustava. su ali nedovoljno sanirane ratne štete i gubitci. No, teško se oteti dojmu kako je u pogledu, organizacijski i materijalno, previše propusta u prethodnih 5-6 godina. Tako se sada nalazimo u slaboj poziciji za ozbiljniji brzi rast, koji je gotovo nužna pretpostavka uklapanja u tržne tokove.
Zašto se danas pitanje brzog razvitka govedarstva?
Odnos Hrvatske prema integracijama
Prije svega potrebno je osigurati dobru startnu poziciju nakon prijelaznog razdoblja
Tablica1: potrošnjemlijekai mesa
Opis I Godina 1995. 2000. broj stanovnika (milijuna) 4,493 4,473 broj goveda 490 438 potrošnja mesa (kg /stanovnik) 20 13 potrošnja mlijeka (lit /stanovnik) 194 175 potrebe mlijeka (milijuna litara) 871,6 782,8 potrebe mesa (tona) 89.860 58.149 manjkovi
mlijeko (milijuna litara)
meso (tona)
zaštite prema dogovorima sa svjetskom trgovinskom organizacijom (WfO). Vjerojatno je još važnije kako se obujmom i strukturom proizvodnje, te proizvodnim rezultatima postaviti prema EU. Vrlo važna za sudjelovanje u ovim integracijama je razvijenost govedarstva i dobra ustrojenost proizvodnih jedinica (farmi), i materijalna podrška, te povezanost svih u lancu proizvodnje, prerade i prometa proizvoda (meso i mlijeko). Proizvodnim rezultatima (prirast mesa i proizvodnja mlijeka po grlu), te sustavom potpore (kreditna politika, poticaji i naknade, odnosi cijena repromaterijala i proizvoda, te dr.) trebali bi se u što mjeri uskladiti s odnosima razvijenih europskih zemalja. Svako odstupanje od tih vjerojatno dugogodišnje zaostajanje i odnos proizvodnje prema razvijenim zemljama tržišta.
Potreba potrošnje i razmjene
Kao drugi važan zahtjev za razvitak govedarstva se potreba za potrošnju i razmjenu.
Prema procjenama u proizvodnji danas nedostaje oko 168 milijuna litara mlijeka i preko 6 tona mesa. U uvjetima potrošnje ovih proizvoda prije 5 godina manjkovi proizvodnje bili su: 317 milijuna litara mlijeka i 25,4 tona mesa. Manje izraženi nedostaci proizvodnje u prošloj godini nisu, na žalost, posljedica proizvodnje, nego smanjenja potrošnje po stanovniku. utjecaj na smanjenje potrošnje svakako ima pad standarda
Broj goveda u Hrvatskoj je od razdoblja prije Domovinskog rata do danas smanjen za više nego dvostruko. Gotovo situacija je s brojem muznih krava. Proizvodnja mlijeka je smanjena za gotovo 40%, a prirast goveda za gotovo 50%. No, dok su ulaganja u obnovu i razvitak mljekarske proizvodnje neposredno nakon Domovinskog rata rezultirala proizvodnje mlijeka za više od 33 milijuna litara, nastavilo se opadanje prirasta i proizvodnje mesa.
Raspoložive mlijeka su u razdoblju od 1996. do 1999. godine temeljene na 81 %-tnom podmirenju iz vlastite proizvodnje (od 75 do 87 %), a preostale su se namirivale uvozom. Sa stajališta proizvodnje negativno je što se uvozi 63,7 litara
Pozitivno je što je posljednje
dvije analizirane godine zabilježene smanjenje uvoza ove kategorije za 45 tona u odnosu na godinu. Isto tako, izvozi se 33 litara što je bolji odnos uvoza i izvoza, nego kod proizvodnje mesa.
Uvoz mesa je stalna pojava u nas i u analiziranom razdoblju od 31 do 42 % raspoložive za potrošnju. Uvozi se oko 19.160 tona, a istovremeno izvozi tek 1.400 tona.
Aktiviranje neiskorištenih resursa
Sa stajališta popravljanja gospodarskog položaja važan je razvitak govedarstva radi aktiviranja zapuštenih proizvodnih površina. ·u posljednjem (posebice posljednjih nekoliko godina) površine korištenih livada i pašnjaka su s oko 413 na gotovo 434 ha.
Gospodarsko-socijalni zahtjev razvitka
Kao može se naglasiti gospodarsko-socijalni zahtjev države za zapošljavanjem nezaposlene radne snage i povratkom radno. aktivnog na nenaseljena Ovo se posebice odnosi na seoska i od strateške važnosti (ranije nazivana - od posebne državne skrbi) za Republiku Hrvatsku. Za Republiku Hrvatsku je vrlo važno aktivirati govedarsku proizvodnju na napuštenim podruiz kojih se iseljavala radno aktivno je i s ratom uništenim u kojima se i dio povratnika nije na aktivirao u ovoj proizvodnji.
NEKEPRETPOSTAVKERAZVITKA GOVEDARSTVA
Nužno je potrebno osigurati preduvjete, kako bi se mogao provesti brz razvitak govedarske proizvodnje u nas.
Prije svega potrebno je uravnotežiti gospodarske odnose u ovom kao i u cjeloj poljoprivredi, te njenom odnosu prema drugim granama gospodarstva - prije svega i mesnoj) industriji, te turizmu. Neodrživo je stanje stalnih kolebanja odnosa cijena i uvjeta poslovanja i organizacija prometa govedarskih proizvoda.
Pritom treba jasno da uvjeti ravno-težnog odnosa cijena i dohotka u ovom pretpostavlja kvalitetno poslovanje svih subjekata. Primjerice, vrlo je zahtjev mlijeka da se udio njihove (otkupna osnovna cijena za državnu
Mljekarski l~t 8/2002.
premiju i ekstra bonus od u prodajnoj cijeni svježeg mlijeka na tržištu. Od i mlijeka može se opravdano zahtijevati korekcija odnosa cijena u uvjetima njihovih promjena i odstupanja na tržištu, no tada se ne smije zanemariti relativno niski stupanj proizvodnosti i dijela proiz-
Naime, u sustav potpore materijalne i dr.) koji i navedenu ravnotežu gospodarskih odnosa mogu samo koji su na približno jednakoj razini intenzivnosti ili imaju predispozicije da u kratkom roku svoju intenzivnost.
Kao pretpostavka može se izdvojiti potrebitost rješenja "zemljišnog" pitanja. Naime, je planirati obnovu i brži razvitak govedarstva bez kvalitetne i jeftine hrane. okvirni pokazuju kako su raspoložive površine jedan od glavnih za širenje govedarske proizvodnje u dijelu obiteljskih gospodarstava. Problematika zakupa i kupnje privatnog i državnog poljoprivrednog zemljišta u nas je vrlo složena i potrebne su mjere za rješenje dijela i zapuštenih površina, koje su uglavnom neriješenog imovinsko-pravnog statusa.
Jednako je važno osigurati dostatni broj rasplodnih grla visoke kvalitete na tržištu, a samo za proizvodne sustave trebalo bi organizirano (uz sudjelovanje, potporu i odgovornost nadležnih službi i ustanova) uvoziti. Važno je da sustavom potpore, te poticajima, naknadama i kreditiranjem kvalitetni rasplodni materijal u govedarstvu bude po povoljnim uvjetima raspoloživ broju korisnika.
pretpostavka je svakako usklaaktivnosti svih službi u sustavu državne i potpore Sadašnji ustroj nije dovoljno što se vidi u stalnim kolebanjima proizvodnih rezultata i odstupanjima ostvarenog od proizvodnih kapaciteta. Nove tehnike i vještine, te i rješenja suvremene govedarske proizvodnje teško se i slabo pojavljuju u praksi, tako da se osnovni pokazatelji intenzivnosti govedarske proizvodnje (muznost i prirast) vrlo sporo
Više je to utjecaj "stihijskog" kretanja i aktivnog sudjelovanja struke na manjem broju nego sustavne potpore i razmišljanja na razini dijela
Polazne osnove programa razvitka
Govedarska proizvodnja u nas je posljednjih nekoliko godina u stagnaciji državnoj potpori i relativno visokim ulaganjima u obnovu govedarstva. pozitivni obnove osnovnog stada nabavkom steonih junica iz uvoza, te kreditiranjem nabavke junica iz uzgoja u razdoblju od 1995. do 1997. godine su se proizvodnjom mlijeka i prirastom goveda. U istom razdoblju je otkup mlijeka i prerada u mljekarama, što je predstavljalo dodatni poticaj razvitku govedarstva.
U ovom razdoblju se smanjuje ukupni broj ali osnovnog stada i muznost po grlu, što su osnovna obilježja suvremene govedarske proizvodnje.
No, loša opremljenost i slaba kvaliteta držanja grla u dijelu nedostatna i kreditna potpora, sustav savjetodavne, selekcijske i veterinarske podrške (posebice osjemenjivanje), te gospodarski odnosi i nesrazmjeri cijena u cijeloj poljoprivredi i gospodarstvu utjecali su na ponovno smanjenje osnovnog stada i pad proizvodnje.
S obzirom na nepostojanje jasne koncepcije razvitka govedarstva u Hrvatskoj, dosadašnjeg sveukupne društvene podrške, te dislociranost proizvodnje na najmanje 100 proizvodnih jedinica (više obiteljskih gospodarstava i znatno manje poslovnih subjekata), nerealno je u skorije vrijeme bilo kakav pravocrtni trend rasta proizvodnje bez potpore u materijalnom smislu (stalna kreditna politika, popravljanje gospodarskog položaja poticanje razvitka prerade i potrošnje mlijeka, i proizvoda). U tom smislu je predloženi Program razvitka govedarstva temeljni obnove i ustroja suvremenog sustava govedarske proizvodnje. Program razvitka govedarske proizvodnje u Hrvatskoj treba uvažavati regionalne posebnosti proizvodnih u Hrvatskoj, a proizvodni sustavi se trebaju posebno prilagoditi ruralnim i od strateške važnosti (brdsko-planinska ratom uništena i neobnovljena
Isto tako, program se treba temeljiti na sadašnjem ustrojstvu govedarske proizvodnje i stupnju korištenja proizvodnih resursa, te pretpostaviti što stupanj iskorištenja u razdoblju s obzirom na strukturu i obujam razvitka, te državnu i potporu.
Mljekarski li,st 8/2002.
POCETAK NOVOG
RAZVOJNOGCIKLUSA
Krajem lipnja održana je redovitagodišnja glavna skupština
Lure d.d. na kojoj su prezentirani poslovni rezultati kompanijeza 2001. godinu.
Lura je u 2001. godini ostvarila ukupne konsolidirane poslovne prihode od 1/689 milijardi kuna/ što je 18/8 posto više u odnosu na 2000. godinu te za 17/ 9 posto prihode od prodaje.
To je prvenstveno posljedica: rasta gotovo svih grupa proizvoda na i izvoznom tržištu; rasta prodaje usluga tvrtke Ralu; te akvizicije Badel Bapa d.d. u steje to ulaska Lure u nove segmente prehrambene industrije, širenjem asortimana na sokove i bezalkoholna
Tijekom 2001. Lura je zadržala poziciju industrije proizvoda u Hrvatskoj te nastavila ulagati u kvalitetu proizvoda i razvoj robnih marki. Uz intenziviranje
ulaganja u robne marke poput: BioAktiva, AB kulture i Muuki, lansirala je i novu Yogsi marku.
Ostvareni su rezultati u izvozu, osobito u Basnu i Hercegovinu gdje je Lura izgradila prodajno-distribucijsku mrežu te u Sloveniju, usprkos visokom stupnju zaštite proizvoda u toj zemlji.
U 2001. godini Lura je ostvarila visok rast otkupa mlijeka od kooperanata za oko 7%. Tako je u Hrvatskoj otkupila 203 milijuna litara što skoro 90% ukupne u 2001. godini. Ovaj trend rasta otkupa mlijeka nastavljen je i u 2002. godini te je u prvih šest mjeseci otkupljeno 112 milijuna litara mlijeka od što je za 9 % više nego u isto vrijeme prošle godine. Pritom je važno naglasiti da je poboljšana kvaliteta ot-
Glasovanje po Dnevnogreda
!van
UpraveLure d.d., izvijestioje o poslovnimrezultatimaza 2001. godinu kupljenog mlijeka. kvaliteta mlijeka u prvih šest mjeseci 2002. godine sadržavala je 4,06% m.m., 3,37% proteina te ispod 400.000 somatskih stanica u 1 ml mlijeka. Lura je nastavila provoditi programe proizvodnje mlijeka edukaciju, opskrbu i kreditiranje kooperanta. U prvih pet mjeseci ove godine kooperantima je isoko 3 milijuna kilograma hrane, 4 milijuna kilograma repromaterijala te 15 muznih Istovremeno je odobreno gotovinskih kredita u iznosu od 2,3 milijuna kuna. Ukupna kreditna sredstva odobrena kooperantima u prvih pet mjeseci 2002. godine iznose oko 22 milijuna kuna, dok su ukupno angažirana sredstva Lure kod po odobrenim kreditima na dan 30. travnja 2002. godine iznosila oko 33 milijuna kuna.
Na strani troškova poslo--
predsjedništvaSkupštine
vanja Lure udar u 2001. godini bio je rast cijene osnovne sirovine, tj. mlijeka, koja je krajem godine u odnosu na kraj 2000. bila za 20 posto, kako zbog rasta cijena u otkupu tako i zbog carinskih na uvoz svježeg mlijeka za preradu uvedenih krajem 2000. godine. Otkupna cijena sirovog mlijeka pove-
je u više navrata, što je snažno utjecalo na rast troškova poslovanja Lure.
Pozitivan utjecaj na troškove imali su daljnji proces restrukturiranja kompanije u smjeru optimalizacije proizvodnje i upotrebe proizvodnih kapaciteta, struktura asortimana, racionalizacija svih ostalih troškova, niži financijski troškovi kao posljedica dobrog upravljanja radnim kapitalom i kvalitetna naplata potraživanja.
Lura je u 2001. godini investirala 200 milijuna kuna, prvenstveno u automatizaciju i poboljšanje kvalitete u proizvodnji, osobito u tvornicama Bjelovar i Zagreb, akviziciju proizvodnje bezalkoholnih i razvoj prodajno-distribucijske mreže u Bosni i Hercegovini. Usprkos vrlo ulaga-
njima, zadržana je i dodatno financijska stabilnost kompanije. U sustavu Lure zaposlena je oko 2200 radnika.
Tijekom skupštine izneseni su i ciljevi daljnjeg razvoja
Lure d.d., a kojima su: zadržavanje pozicije u proizvodnji i prodaji proizvoda na tržištu; rast prihoda od prodaje na doi izvoznim tržištima; poticanje okrupnjavanja proizvodnje mlijeka na selu; te rast kroz akvizicije u prehrambenoj industriji.
U ovakvim uvjetima, uz potrebu daljnjeg investiranja, kako u proizvodnju i nove tehnologije tako i u prodaju i marketing na i izvoznim tržištima, donijeta je odluka da se sva dobit ostvarena 2001. godine zadrži za daljnji razvoj poslovanja te biti isplate dividende
Po završetku skupštine se obratio gospodin Luka vlasnik Lure d.d., izrazivši zadovoljstvo postignutim rezultatima te odavši priznanje menadžmentu Lure i svim njezinim zaposlenicima na ostvarenim
rezultatima. je istaknuo kako je iza Lure "trogodišnjiciklus konsolidacije poslovanja, koji je spajanjem svih bivše Lura grupe u jednu pravnu osobu,a obuhvatioreorganizaciju i restrukturiranjekompanijei financijske stabilnosti. U protekle tri godine kompam/a je kontinuirano bilježila rast ukupnog prihoda i dobiti te stvorilapreduvjeteza daljnji rast. Sada novo razdoblje u kojem želimo ostvariti strategiju prerastanja Lure u regionalnu prehrambenu kompaniju."
Upoznavši prisutne sa svojom odlukom da zadrži vlasništvo kompanije, kao i otvorenost za povezivanja sa strateškim partnerom ali u manjinskom dijelu, što i Lurinog ulaska u daljnje akvizicije u prehrambenoj industriji u Hrvatskoj i u inozemstvu, gospodin Luka je na kraju svog izlaganja zahvalio na iskazanoj" podršci daljnjem razvoju Lure te donošenju odluke o investiranju dobiti u njezin Luka predsjednikNadzornogodboraLured.d.
MLIJEKORASTENAPOLJU,
Naš moto za kolovoz. «STRATEGIJA SELJAKA TREBALA BI BITI!»
P" upiši svoje dijete u srednju poljoprivrednu školu
P" ne srami se da ti dijete bude seljakfarmer, svoj gazda na svome, a ne sluga za 1.500,00 do 2.000,00 kuna + da može dobiti otkaz kad god se to nekome svidi
P" poljoprivreda+ proizvodnja mlijekaza mlade školovane seljake ima dobru perspektivu
u PRAKSA I ISKUSTVA re RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI
STRATEGIJA I POLJOPRIVREDA
Strateg = glavni koordinator struke, glavni vizionar, onaj koji ima viziju razvoja cjelokupne poljoprivrede i seljaka kao malih privrednika, poljoprivrednih proizvoda u nemilosrdnoj borbi na otvorenom europskom i svjetskom tržištu, na bojištu ekonomskog opstanka. Na tržištu gdje vladaju nemilosrdni zakoni profita, zakoni velikih brojeva, znanja, rada i reda, suvremene tehnologije, visoko produktivne proizvodnje, sve jeftinijih poljoprivrednih proizvoda. Strategija = poljoprivredno privredna vještina, nauka o razvoju nacionalne poljoprivrede, koja istražuje i u uzajamnoj vezi ekonomske i specijalno privredne elemente pripravljanja i nacionalne poljoprivred~ za ekonomsko bojište otvorenog europskog 1 · svjetskog tržišta. Koliko ima tehnologija toliko ima parcijalnih strategija, u dva dijela. I. PODMIRENJE NACIONALNIH POTREBA II. IZVOZNE - IZVOZNI PROGRAMI
Gdje hrvatska strategija poljoprivrede 2002. godine pada u vodu ?
Osnova svih strategija svih razvijenih zemalja je osposobljavanje seljakafarmera kroz poljoprivredne škole, osposobljenost u primjeni suvremene tehnologije i organizacije obiteljskog gospodarstva - obiteljske farme.
Koliko Hrvatska ima sela?
Koliko je mladih seljaka u Hrvatskoj ove godine završilo 8. razred ?
Koliko se mladih seljaka 2002. upisalo u poljoprivrednu školu?
M(jekarski list 8/2002.
P" svi oni kroz 1 O godina od 50 do 100 jutara vlastite zemlje
P" od 15. kolovoza do 15. rujna sjetva novih travnjaka, sjetva luceme, sjetva crvene djeteline
P" manje kukuruza, manje pšenice.
P" više trave, + više luceme, više krmnih
P" više mlijeka - više mesa
P" podjela posla.
P" poruka - sve što pojedu bikovi neka pojedu krave
P" po jednoj kravi godišnje zaradiš neto najmanje 4.000,00 do 6.000,00 kuna x 10 krava= 40.000,00 do 60.000,00 kn, a po jednom biku godišnje zaradiš neto najviše 2.000,00 kuna x 10 bikova = 20.000,00 kuna!
P" ako pak toviš junad-tovi najmanje 40 do 50 komada i okani se krava i proizvodnje mlijeka
P" od 1O i više krava s uzgojem vlastitih junica možeš pristojno živjeti ali ne za dugo, pa kroz 5 godina moraš broj krava na 15, 20, 25, 30, 35, 40 grla. 1 jutro 1 krava + ženski podmladak
P" što imaš manji posjed to ga moraš intenzivnije iskorištavati
P" radi, i radi, razmišljaj unaprijed
P" tjeraj politiku
- županija ima 256 sela i naselja i ako ove godine u poljoprivredne škole nije upisan iz svakoga sela barem po jedan koji je završio 8. razred, ne~a ništa od strategije razvoja poljoprivrede, poruka Je s Dana travnjaka 2002., Koprivnica. Netko je tre-
AGRONOMA
ba<:>__upozo~ti _ ~atske seljake, da u Europskoj u~Jl na pouca1e 1 subvencije mogu samo ?m _ poljoprivrednih proizvoda, koji rma1u zavrsenu srednju poljoprivrednu školu.
NAŠA OBITELJSKA GOSPODARSTVA
V NAŠI USPJESI
Sto je uspjeh u savjetodavnom radu na obiteljskom gospodarstvu? uspjeh u radu svakog poljoprivrednog savjetnika na nekom o~iteljsk~m ~ospodarstvu je kada uspije usmjeriti d11~te ~oie Je završilo osnovnu da se upiše u polJopnvrednu školu. Jedan svih 8 ~az:eda, polazi engleskog i Jezika, s~remao se za gimnaziju, ipak se upisati u sredn1u gospodarsku školu u Križevcima. Njegov otac ima preko 20 jutara zemlje.
_ Djevojka iz drugog obiteljskog gospodarstva ~oie takoc:!erima više od 20 jutara zemlje, polazila Je trgovack~ školu, a na jesen upisati drugi razred sredn1e gospodarske škole u Križevcima.
Smatram da ovo treba biti jedan od prvenstvenih zadataka poljoprivrednih savjetnika. Rad s obiteljskim gospodarstvima i usmjeravanje nove generacije naših poljoprivrednika u poljoprivredne škole.
Obitelj Josipa Vrlca, Sigetec, Peteranec
Josip i Marijana Vrlec, Danijela apso~ve.1:1.tpr~v~, student predškolskog odgo1a 1 Velimir sa završenim prvim razredom srednje veterinarske škole u Križevcima gospodarstvo s 45 muznih krava.
VGos~stvo ima 28 jutara vlastite zemlje, od cega Je 1 Jutro Sjetvena struktura 2002. godine je: 9 jutara talijanskog ljulja, 1 jutro klu~a~te oštrice, 1 jutro TDS. Ukupno 11 jutara zas11~ tr~vnjaka koje godišnje kose 5 do 6 puta. NadalJe, 13 Jutara kukuruza i 3 jutra nakon žetve se postmo sije kukuruz grupe 100.
_Ki:n1-u_ s travnjaka spremaju u sjenažu i tretrra1u mokulantima, te u sijeno. Kukuruz siliraju kao cijelu stabljiku a posebno samo zrno.
fond: 14 muznih krava + 5 junica + 5 junica zrelih za oplodnju + 5 mladih juni~ _uzrasta. Staja je s grab-. nerovrm vezom 1 sada je
broj_a mlije~nih krava i proizvodnje mlijeka. Uz staju postoje 3 silosa za sjenažu i silažu te 1 silos za kukuruznu prekrupu.
Od _1985. do 2002. broj krava u proizvodnji mliJeka Je od 12 do 15. Proizvodnja mlijeka je od
Obitelj Vrlec najboljiu "tehnologijitalijanskogIju/ja''
1985. do 2001. sa 35.000 na 73.000 litara godišnje. Plan za 2002. je 80.000 litara mlijeka. _ Talij~1;s~ lj_~ljje u plodored uveden 1985. go?m~. 9od1sn~e SIJU7 do 10 jutara talijanskog ljulja 1Sk1J~c1vo u J_esenskoj~jetvi, a koji u proizvodnji o~taJe_sa~o ]~dnu godmu, kose ga 5 do 6 puta i ~lJedece 1es~~ ponovno preoravaju. Godišnje 0,5 Jutra ostavl1a1uza vlastitu proizvodnju sjemena a novo originalno sjeme kupuju svake 4 godine. '
Josip i Marijana Vrlec uvijek su imali vrem~na dolaziti na sva predavanja, bili su gotovo na SVlffi ekskurzijama u Sloveniji, Italiji i Austn11, ponekad su i sami odlazili osobnim automobilom neke stvari još jednom pogledati i prostudirati.
_Jos~p Vrlec vrlo uspješno sa svojim JJ?lJ~pnvrednim savjetnicima. Dobitnik je prizn1an1~HZP~~ za__usvajanjesuvremene tehnologije u pr01zvodn11ml11ekana Danima travnjaka 2001.
Obitelj lvana Ritoše, Male Hlebine, Hlebine
l!z oca Ivana i majku Mariju, djeca Matija, Mart~~ i Ana M~r~ja te roditelji Mara i Josip za~luzru su za usp1esno gospodarstva. U prilog _ tome ~ovori i da je Matija polaznik sredn1e veterinarske škole u Križevcima. ~ospodarstvo ima 40 jutara vlastite zemlje + 3 u zakupu. je velika 2 jutra + 30 jutara u neposrednoj blizini.
junice za pripust + 4 mlade junice i 27 muške junadi u tovu, uzrasta.
Tijekom godine dnevno od 120 do 160 litara mlijeka. Od 25. ožujka do kasne jeseni svakodnevno hrane krave košenom zelenom krmom + kukuruznom silažom i sijenom. Staja je s grabnerovim vezom. U vrhu laktacije najbolja krava doji 22 litre, a najslabija 15 litara mlijeka dnevno. U pripremi je svih krava ispod 18 litara. Mijenjaju i ishranu teladi s prelaskom na minimalne mlijeka. Ove godine izgradit i ispust za krave, da bi se mogle kretati i biti na suncu. Godišnje uzgoje oko 5 junica. Sav raspoloživi vlastiti kapital ulažu u kupnju zemlje i okrupnjavanje posjeda.
Sjenažu spremaju unatrag 2 godine.
Plan za 2002. je zasijati još 4 jutra talijanskog ljulja + 2 jutra luceme.
Prošle godine travnjaci su košeni 4 puta.
U sklopu gospodarstva je vlastitim sredstvima nova «mljekara» -sabirna mjeeto, jedna od najljepše na cijele Zupanije.
ObiteljRitoša pored novoizgradenogsabiralištamlijeka - jedna od najljepše "mljeleara 0 u Hrvatskoj
Plan razvoja: lauf staja za 40 krava i da sin Matija završi srednju veterinarsku školu u Križevcima. Ivan Ritoša je dobitnik priznanja HZPSS za usvajanje i primjenu suvremene tehnblogije u proizvodnji mlijeka na danima travnjaka 2002.
IV. IZLOŽBA - ŽUPANIJE
Piše: Ljiljana Husinec, dipl. ing.
Povodom Dana Sveti lvan Žabno, 23. lipnja 2002. godine održana je i IV. izložbažupanije. V
Sv. I. Zabno povijesno je poznato po uzgoju kvalitetnog simentalskog goveda i promicanju proizvodnje. 15.03.1908. godine osnovana je prva marvogojska udruga za uzgoj simentalskog goveda. Ta udruga je od osnivanja, 1908. godine radila neprekidno i vodila potrebnu evidenciju, ali se zvala u vremenskim periodima. Nekoliko godina po osnivanju udruge uzgajatelji, tadašnjih udruga, uvidjeli su potrebu za udruživanjem udruga u Savez. je da sjedište Saveza marvogojskih udruga Hrvatske i Slavonije bude u Svetom lvanu Žabno, a rada Saveza je 1913. godine koju i smatramo organiziranog uzgojna - selekcijskog rada u govedarstvu Hrvatske.
M!:fekarskilist 8/2002.
Pokrovitelji ove izložbe u Sv. I. Žabno bili su Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Kopriv- županija i Sveti lvan Žabno. Organizatori izložbe bili sužupanija, Hrvatski selekcijski centar i Sveti lvan Zabno. Svoj posebni doprinos u svojstvu V izložbe dala je selekcijskav služba Sveti lvan Zabno i Sveti Ivan Zabno.
Prilikom otvorenja izložbe okupljenim izlagai posjetiteljimay obratila se više govornika: ispred Sv. I. Zabno gosp. Vladirnir Oguman, ispred Ministarstva poljoprivrede i šumarstva dr. se. !van ispred Hrvatskog selekcijskog centra dr. se. Milan nakon je županžupanije gosp. Josip proglasio izložbu otvorenom.
Nakon službenog otvorenja izložbe pristupilo se ocjeni izložbenih kolekcija goveda. Ukupno je ocijenjena sedam kolekcija kategorija goveda. Unutar svake kolekcije birano je prvo, drugo i grlo te posebno prva i druga pratilja i šampionsko grlo izložbe.
IZLOŽBE
Vlasnici svih grla dobili su novi brojne naturalne nagrade raznih sponzora, a svako grlo, pratilje i šampionsko grlo, pored navedenog dobilo je diplomu HSSC-a. Vlasniku šampionskog grla je i zvono HSSC-a koje je voditelju govedarskog programa D. pomogao dr. se. I.
Svaki je minimalnim iznosom u vidu dnevnice koju je osigurala Sv. I. Žabno.
Izložbu je svojom nakratko predsjednik Hrvat~kog Sabora gosp. Z. T koji je u Sv. I. Zabno bio povodom proslave navedenog Dana i prigodnog otkrivanja spomenika S. Pregled grla po kolekcijama:
1. U kolekciji junica simentalske pasmine je junica MAZA žb 06047101 je majka u max. III. laktaciji proizvela 5.860 kg mlijeka s 4,00% masti i 3,5%
Uz_gajateljjunice je Alojz Habijanci, Sv. I. Zabno.
2. U kolekciji prvotelki simentalske pasmine je krava SUTLA žb 06039046 koja je u prvoj kontroli proizvela 25,6 kg mlijeka s 3,46% masti i 3,38%
Uzgajetelj ove krave je Dragutin Beštek, Kuštani, Sv. I. Zabno.
3. U kolekciji ostalih krava simentalske pasmine je krava HANI žb 21044603 koja je u I. laktaciji proizvela 6.699 kg mlijeka s 4,20% masti i 3,60%
U:2~gajateljove krave je Ivan Cepidlak, Sv. I. Zabno.
4. U kolekciji bikovskih majki je krava SENA žb 06004753 koja je u max. II. laktaciji proizvela 6.734 kg mlijeka s 4,30% masti i 3,60%
Uzgajatelj ove krave je Dragutin Beštek, Kuštani, Sv. I. Žabno.
5. U kolekciji junica holstein-friesian pasmine je junica STELA žb 26003885 je majka u max. II. laktaciji proizvela 7.152 kg mlijeka s 3,40% masti i g,40%
Uzgajetelj ove junice je Zeljko Markovac, Sv. I. Zabno.
6. U kolekciji prvotelki holstein-friesian pasmine je krava AST A žb 26002885 koja je u prvoj kontroli proizvela 34,0 kg mlijeka s 4,20% masti i 3,36%
Uzgajatelj ove krave je Marijan Hartman, Sv. I. Žabno.
7. U kolekciji ostalih krava holstein-friesian pasmine je krava RISA žb 26001378 koja je u I. laktaciji proizvela 7.248 kg mlijeka s 4,0%
masti i 3,6%
Uzgajatelj ove krave je Zeljko Markovac, Sv. I. Žabno.
Za prvu pratilju izabrana je krava iz kolekcije ostalih krava holstein-friesian pasmine DUMEKO žb 26000268 koja je u max. II. laktaciji proizvela 9.100 kg mlijeka s 4,40% masti i 3,50%
Uzgajatelj ove krave je Marijan Hartman, Sv. I. Žabno.
Za drugu pratilju izabrana je krava iz kolekcije ostalih krava simentalske pasmine PLEMENKAžb 21044812 koja je u I. laktaciji proizvela 6.943 kg mlijeka s 4,10% masti i iso%
Uz_gajateljove krave je Martin Corc, Cirkvena, Sv. I. Zabno.
Šampionskim grlom proglašena je krava SANA
žb 06014340 koja je u max. II. laktaciji proizvela 7.717 kg mlijeka s 3,90% masti i 3,10%
ovog grla je Ivan Cepidlak, Sv. I. Zabno.
Pored navedenih kolekcija na ovoj izložbi predstavljena je i kolekcija simentalske pasmine po kravi SUMI žb 80117737 koja spada u kategoriju bikovskih majki. Ova krava je u max. V. laktaciji proizvela 9.458 kg mlijeka s 3,50% masti i 3,20% U kolekciji su prikazane krava Suma i njezinih pet od kojih su tri u kategoriji bikovskih majki (jedna od njih je krava Sena, prvou kolekciji bikovskih majki na ovoj izložbi), jedna prvotelka ( krava Sutla, prvonagrau kolekciji prvotelki simentalske pasmine na ovoj izložbi) i jedna junica. Navedeni podatci govore o kvaliteti ovih vrijednih grla koja su u štali istog uzgajatelja, Dragutina Bešteka iz Kuštana. Kao posebnost vrijedna pažnje prikazana je krava sa životnom proizvodnjom, MALENKA žb 80116748 koja je od 07.08.1989., kada se prvi puta otelila pa do sada, otelila 17 teladi a tri puta blizance. Krava se i nadalje nalazi u reprodukciji. U do sada ostvarenih 13 laktacija proizvela je oko 51.220 kg mlijeka s 3,80% masti i 3,20%
Uzgajetelj ove krave je Milka Cirkvena, Sv. I. Zabno.
Uz sve navedeno prikazane su i kolekcije od po pet po biku holstein-friesian pasmine RUD HB 308 i biku simentalske pasmine RAMONU HB 7215. Takve kolekcije nisu duže vrijeme na izložbama da je dosta teško skupiti dovoljan broj dobrih grla po jednom ocu, tako da je ovo za svaku pohvalu.
Osim govedarskog dijela na izložbi su bile zastupljene i druge vrste proizvodnje: ovce i koze.
Inovativna rješenja za higijenu u poljoprivredi
Ecolab nudi inovativna rješenja za profesionalnu primjenu u bolnicama, velikim praonama, objektnoj higijeni, pogonima koji prehrambene proizvode i u poljoprivredi.
Na poljoprivrede kao prehrambenih proizvoda nudimo rješenja za higijenu izmuzišta, muznih i kao i za higijenu i njegu vimena.
Vi kao mlijeka želite, vašim svakodnevnim radom, najviše rezultate sa vašim životinjama.
Porast produkcije mlijeka i stada zahtijeva konsekventne higijenske mjere prije i poslije mužnje, da bi se održalo zdravo vime. Uz uklanjanje i klica postižete bolju ugodu za životinju što stimulira proizvodnju mlijeka.
Kao servisni partner naših kupaca stojimo vam sa našim snažnim kolektivom na raspolaganju.
JR!l.&71JJIE~JJIE
Još prije nekoliko godina putovanjem kroz nama susjednu Sloveniju i Austriju smo mnoštvo bala, a znatiželjnim turistima njihov sadržaj je bio gotovo nepoznanica. Danas se ta slika može vidjeJi i na travnjacima u okolici.Križevaca, Sv.Ivana Zabno ili ukoliko se vozite prema Kalniku. To mnoštvo bala proizveli su mnogobrojni vlasnici strojeva za spremanje sjenaže kojih u Republici Hrvatskoj ima oko stotinjak. Naravno da je takve vrste tehnologije za spremanje kvalitetne voluminozne hrane - sjenaže imalo podršku i u smislu edukacije krme. Ne zanemarivši i drugi oblik spremanja sjenaže u silos, pogotovo kao nešto jeftiniji proizvodnje, HZPSS je još od 1996. godine krenuo u prezentacije i predavanja o spremanju sjenaže u bale, te uveo i tradicionalni godišnji sastanak vlasnika balirki i radi razmjene iskustva u tom poslu. U svrhu popularizacije sjenaže i nada se što kvalitetnije proizvede krma osmišljena je i natjecanje u spremanju sjenaže u plastibale. Prvi puta takva vrsta natjecanja održana je u Križevcima 2001. godine, a prema dostupnim informacijama ono je jedinstvena kako kod nas, tako i u Europi, a možda i na svijetu. Kako su Križevci i rijegova okolica uvelike poznati po sjenaži, nastavilo se, i ove godine, natjecanje u spremanju sjenaže u bale. Natjecanje je održano 8. lipnja na vježbalištu Visokog gospodarskog Organizatori su Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Visoko gospodarsko Križevci. Pokrovitelji manifestacije bili su Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, županija i Grad Križevci. U ulozi generalnog sponzora, kao i lani, našla se tvrtka PSC iz Križevaca, V no ovog puta uz inozemnu tvrtku Trioplast iz Svedske, koje su osigurale repromaterijal za sve natjecatelje, a gorivo tvrtka Širjan. Osim toga još tridesetak tvrtki iz raznih dijelova Hrvatske sponzorirala je natjecateljske ekipe. Ove su godine pravila za natjecanje kao i lista kriterija za ocjenjivanje neznatno promjenjeni u odnosu na prethodnu, te je sve pojednostavnjeno. Repromaterijal za natjecanje bio je po izboru natjecatelja, odnosno prema preše i Vrijeme prešanja
jedne bale bilo je na 6 minuta kod vezanja u špagu, te 5 min. kod vezanja u mrežu. Ocjenjivana je ukupno 10 elemenata. Prvi kriterij za ocjenjivanje bio je skupljanje zboja, odnosno rada. Kod zbijenosti bale ocjenjivanje svakog suca bilo je po svom Oblik bale je kao kriterij utjecao na ocjenu. Nepravilno oblikovane bale dobivale su i do 10 negativnih bodova. velike razlike mogle su donijeti ekipi i diskvalifikaciju. Korištenje veziva timu zadavalo je dosta posla kod b_rojanja krugova. Naime, ako je kod korištenja špage napravljena 11,5-12,5 krugova, nisu se dobivali negativni bodovi odnosno taj razmjer uzet je kao optimum. No svatko tko je napravio manje od 11,5 krugova, dobio je 3 negativna boda po svakom krugu. Više od 12,5 napravljenih krugova je ocijenjena negativnim, a kod korištenja mreže optimalno se 2,5 i 3,5 kruga. Svaki krug za više od 3,5 kruga nosio je 3 negativna, a za manje od 2,5 kruga mreže svaki krug nosio je 5 negativnih bodova.
Kod uvijanja bale ocjenjivala se broj omotaja kao prvi kriterij, gdje je poželjan broj omotaja za foliju širine 500 mm bio 33, dok je za foliju širine 750 mm bio 20. Bwj omotaja od poželjnog kao i manji dobio je kaznene bodove. Za položaj folije na dobilo se i do 10 negativnih bodova. Za vremena uvijanja za svakih 5 sekundi mogao se dobiti 1 negativan bod. Istezanje folije je moglo M{jekarski li,st 8/2002.
Piše:Dario Zagorec,dipl. ing.
Vlastiti izum - uvijanjebale bez
utjecati na kvalitetu uvijanja te je stoga kod ocjenjivanja bilo potrebno mjerenje širine folije na bali (380-420 mm za foliju širine 500 mm, te 580620 mm kod folije 750 mm su bile poželjne izmjerene širine folije na bali). Izvan navedenih mjera za 1 cm manje ili više davao se 1 negativni bod. Posljednji kriterij izgled bale kojeg su pravilni oblik, dobra zbijenost, pravilnost i rubova, pokrivenost folijom, zaljepljeni slojevi folije i dr., ocjenjivala se po od 0-10 negativnih bodova. Negativni bodovi su se na. koncu zbrajali i naravno natjecatelji su trebali skupiti što manji broj negativnih bodova.
tim za ocjenjivanje su njaci HZPSS-a. Masu za spremanje sjenaže je DTS s dominacijom talijanskog ljulja. Neposredno prije natjecanja "Organizacijski odbor" obavio je raspodjelu nagrada za prva tri mjesta te specijalne nagrade.
Na natjecanju je sudjelovalo 13 ekipa. Natjecatelja je bilo iz Bjelovarska-bilogorske, Zagrei županije. Ekipa (Zlatan iz sela Marinovec imala je samo jedan traktor koji je vukao prešu zajedno sa te je to bio ove godine novitet u tehnološkom smislu. No, Marvin iz sela Babinac prikazali su svoj vrijedan "izum" koji nije sofisticiran, ali vrlo dobro funkcionira. Naime, prikazali su svoj za omatanje bala - bicikl.
·Na službenom otvaranju uz ravnatelja HZPSS-a dr. se. Ivana i dekana VGU iz Križevaca dr. se. Ljudevita na poljoprivrednu tradiciju ovog kraja, ali i na proizvodnje mlijeka kao odraz kvalitetne sjenaže, osvrnuli su se i dr. se. Ivan iz MPŠ-a, grada Križevaca Branko Hrg, te Darko Koren, zamjenik župana.
Prvo mjesto obranili su Zvonko Jež i Zoran iz Soprana, Kalnik. Drugo mjesto ovog puta osvojila je ekipa iz županije, Vinko Bukal i Predrag (Brezine), dok su bili Franjo i Goran iz Cepidlaka, kraj Sv. I. Žabno, za što su im i "diplome". Specijalne nagrade dobile su još i i najstarija ekipa, Marvin za svoj izum te ekipa iz najudaljenijeg mjesta (Robert Domladovac i Željko Lazina, županija). Kao jedina žena natjecatelj iz pored Križevaca, sa suprugom Zdenkom, je sedmodnevnim odmorom na moru. i svi ostali sudionici natjecanja dobili su prigodne
IZ SAVJETODAVNE
nagrade sponzora te "priznanja" za sudjelovanje. Prva nagrada bila je: 1.000 kn pokrovitelja Grada Križevci, kristalna vaza s logotipom HZPSS-a, mreža za baliranje dužine 3.000 metara generalnog sponzora tvrtke l?SC iz Križevaca, prskalica 300 lit. tvrtke Jurval iz Vrbovca itd. Osim nagrada, u vrijednosti 500 odnosno 250 kn, drugo i plasirani dobili su i niz vrijednih robnih nagrada. Vrijedno je spomenuti još da se uspješno predstavila ekipa Srednje gospodarske škole sa svojim novim strojevima i svojom ekipom koja je sigurno potencijal za kvalitetno obavljanje ovog posla i u
Okupljanja na ovakvoj vrsti manifestacije sigurno imaju višestruko - natjecateljska, i promotivno. Neke procjene govore da se u Hrvatskoj sjenažom kao voluminoznom krmom hrani oko 40 % krava na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja se bave komercijalnom proizvodnjom mlijeka. Ako uzmemo u obzir i sjenažu spremljenu u silose, kao udio u konzerviranju trave, na Križevaca taj postotak je gotovo dvostruko i iznosi preko 70 %. Tome je zasigurno doprinijela i popularizacija kvalitetnog spremanja sjenaže u bale. Time· smo poboljšali kvalitetu, ali i mlijeka.
No, da bismo danas bili aktualni ne smijemo zatvarati pred koje nam pruža nova tehnologija i nova tehnika koja se koristi u poljoprivrednoj proizvodnji, a to nam je i motiv da razvijamo našu proizvodnju u smjeru kvalitete i novih izazova, Kvaliteta u poljoprivrednoj proizvodnji postala je osnovna vodilja i poljoprivrednicima i savjetnicima, ali i svim ostalim njacima koji joj svojim znanjem pomažu u razvoju.
Mljekarski list 8/2002.
MAJKAIOIJAllffRICIA
Mjesec kolovoz nam donosi blagdana blJ Blaženoj Djevici Mariji, pa je dostojno i pravedno da i naš list .5 posveti Njoj, "Duši duše Hrvatske", ovaj skromni o.. Na mnogim mjestima diljem "lijepe naše" od Mure do :a ,<.J Jadrana, od Sutle do Dunava slavi se Mari1·aMa1·kaSina Božjega, a ·t osobito u Hrvatskom nacionalnom Marijinom svetištu u Mariji 7s; Bistrici. Ovo nekad skromno mjestance nalazi se na sjeveroobroncima gore, ispod Vinskog Vrha, na nadmorskoj visini od 191 m, a na desnoj strani potoka Bistrice. Ono je danas na rubu Krapinsko-zagorske županije.
Višestoljetna povijest
Prvi povijesni spis o postojanju župe u Bistrici iz 1334. godil}-e sa crkvom apostolskim prvacima Petru i Pavlu. Cudotvorni kip presvete Bogorodice iz 15. a djelo je nepoznatog majstora koji ga je izradio iz drveta i crne je boje.
Marija se blago smiješi i ulijeva nadu onima koji joj se mole, a mali Isusu njenom radoznalo ih gleda. Usmena predaja kaže da se taj kip prvotno u kapeli na Vinskom Vrhu gdje je danas glavni oltar Gospe od svete Krunice, pa se ta barokna crkvica smatra Prasvetištem na Vinskom Vrhu. To razdoblje trajalo je do 1545., kada je župnik Pavao, zbog turske opasnosti, prenio kip u Bistricu i zakopao ga ispod pjevališta ne odavši nikome tu tajnu. Bilo je ukupno dva skrivanja i dva kipa. Prvi puta bio je skriven 43 godine, drugi puta 34 godine pa je bilo 1684. Od onda do danas javno ga slavi i mnogobrojni vjernici iz domovine i susjednih država.
Novije doba
Hrvatski sabor je na temelju svog zavjeta podignuo 1715. novi glavni oltar i dao sagraditi cestu od Kašine preko laza do Bistrice. Papa Benedikt XIV. podario je Svetištu povlasticu potpunog oprosta onima koji se u njemu ispovijede, i izmole propisane molitve.
D_,anašnjiizgled proštenišne crkve iz osamdesetih godina 19. za župnikovanja opata Dr. Jurja velikog dobrotvora. Nacrte je izradio arhitekt Herman Bolle pa su crkva, glavni oltar, toranj, arkade i kapele sv. Josipa i sv. Katarine u neorenesansnom stilu, što nisu odobravali svi
Zemljopisni položaj
Finska je najsjeverrnja država na svijetu, površine 338.144 km 2 Više od nalazi se u polarnom krugu gdje ga pokrivaju tundre. S juga i zapada okružena je morem. pa je stoga zovu Baltika«. Na jugu se taj dio mora naziva Finski zaljev, a na zapadu zaljev. Na sjeverozapadu je kopnena granic.:1 sa Švedskom. a na istoku s Ruskom Fedcraci.jom. Na jugo-zapadu nalazi se mnogo a od 100 m~ nna više od 80.000. Jezera pokrivJju oko 1()% ukupne površine Finske, pa se nazivaju finskog krajolika,,. f ma ih hlizu 188.000. Rijeke su vcfo10m kratke, najduža je Kcmikoji-Tirinen na s1cveru
Jf(jekorski list ,'i2002.
MAJKA BOŽJA
• KRALJICAHRVATA
krugovi u Hrvatskoj.
Kraljica Hrvata
U zbivanjima dva svjetska rata najvažniji bili su: podjeljivanje Svetištu naslova bazilike, što je 1923. Sv. Otac Pijo XI. i krunidba kipa. To se zbilo 7. srpnja 1935., a krunidbu je obavio nadbiskup i hrvatski metropolita Dr. Antun Bauer. Krune Marije i Djeteta su zlatne, u obliku starih hrvatskih kraljevskih kruna, a dar su hrvatskoga naroda. Prigodnu propovjed i posvetu pred 30.000 nika izrekao je tadanji nadbiskup - koadjutor Dr. Alojzije Stepinac. Grad Zagreb je tom prilikom darovao zlatni kalež. Tako je Blažena Djevica Marija proglašena Kraljicom Hrvata, a "Rajska Djevo kraljice Hrvata" ispjevao je isusovac Petar Perica. Spomenute krune stavljaju se samo u posebnim prilikama.
Neslomljiva vjernost
Usprkos velikom trudu vlasti da slome u hrvatskom narodu vjeru u Boga i vjernost sv. Crkvi održan je 15. kolovoza 1971. Završetak "VI. mariološkog kongresa" u Mariji Bistrici uz oko 150.000 hodošasnika. Sv. Oca Pavla VI. zastupao je kardinal Franjo Seper, bivši nadbiskup od 1960. do 1968.
Iste godine 3. prosinca koja se poklapa s pokretom "Hrvatsko proglasili su hrvatski biskupi Marijina proštenište "HRVATSKIM NACIONALNIM SVETISTEM MAJKEBOŽJE KRALJICEHRVATA".
Drugi velebni skup Crkve
(552 km). Finska je zemlja, srednja uzvisina je samo 152 m, a najviši vrh dostiže 1.328 m u Laponiji, gdje su brda visoka i okrugla. Finsko kopno diže se iz Baltika godišnje za 0,5-0,8 cm.
Klimu karakteriziraju hladne zime (do -20°C) i topla ljeta do +30°C. Velika romantika Finske je na dalekom sjeveru, gdje bijele ljetne traju 73 dana, a polarne kad sunce ostaje ispod horizonta, 51 dan. Oborina nema mnogo: na jugu 700 mm i 400 mm na sjeveru. Stanovništvo
Stanovnika ima oko 5.200.000, a po kvadratnom kilometru samo 17. od 93,5% su Finci, porijeklom T avasti i Kareli. Finaca sa švedskim materinjim jezikom ima 6% i oko 17.000 Laponaca na sjeveru koji se bave lovom i ribolovom. Broj izbjeglica se a uglavnom su iz bivšeg Sovjetskog Saveza. Finski jezik pripada skupini ugrofinskih
u Hrvata zbio se 9. rujna 1984. kada je pred 400.000 završilo slavlje "Trinaest u Hrvata". To je slavlje bilo ujedno Nacionalni euharistijski kongres - NEK' 84. vrhunski u Mariji Bistrici bio je u subotu 3. listopada 1998. kada je Sv. Otac IVAN PAVAO II. pred· kipom Majke Božje proglasio blaženim kardinala ALOJZIJA STEPINCA, a na molbu, koju je pred 500.000 vjernika izrekao današnji nadbiskup preuzvišeni gosp. Josip
Za sve navedene velebne skupove posebno je zaslužan župnik Mons. Lovro Cindori.
Nakon postavljanja Križnog puta na kalvariji, zahvat u povijesti Marije Bistrice bio je onaj iz 1998. kada je završeno crkve na otvorenom koje se sastoji od oltarnog prostora s baldahinom, povišenjem za posebno za uzvanike, te polukružnog prostora sa sjedalima za vjernike. Ovaj prostor predstavlja skladnu cjelinu s bazilikom, tornjem, župnim dvorom i zgradom za ispovijedanje. Novo doba nije donijelo vjersku indiferentnost, nego po zagovoru Majke Božje, zamah i zanos kakvog do sada nije bilo. Veliku zahvalnost su Hrvati Majci Božjoj za ostvarenu državnu nezavisnost.
Na kraju se opraštamo s pjesmom kada s puno smirenja i nade ostavljaju proštenište: ''Mi ti ruke prui.amo,srcem te pozdravljamo,Zbogom, zbogom,zbogomMarijo!".
Za podatke korištene u ovomflanku zahvaljujemo "MAJKA BOZJA gosp. Dr. Zvonimira u izdanju Biblioteke ''Turizam i baština" u Zagrebu, 2000. godine. O
PONAVLJANJE JE MAJKA ZNANJA
... jezika, a službeni j~ i švedski jer je Finska skoro 700 godina bila dio Svedskog kraljevstva.
Po vjerskoj pripadnosti 85,6% su luterani, 1% pravoslavci, te ostale zajednice, nešto muslimana i židova.
Porast stanovništva je, kao u svim razvijenim zemljama, porazan, iznosi 0,4%. Stanovništvo je sve starije. 51 % stanovništva su žene, a imaju izborno pravo od 1906. Finci vole stanovati u vlastitoj okruženoj vrtom. Za Fince se kaže da su «on line" nacija jer imaju broj mobilnih telefona i internet po glavi stanovnika na svijetu. Država svim nima minimum životnog standarda. Unutar EU Finska je zemljama po socijalnom i zdravstvenom osiguranju.
Državno
Finska je ustavna republika kojoj se parlament (Eduskunta) sastoji od 200 zastupnika biranih na 4 godine. Predsjednika republike biraju
Ml/ekarski list 8/2002.
JE MAJKA ZNANJA
izravnim izborima, a sada tu vrhovnu obnaša Ta~j~ ~~lo$en_~oja i~a nadležnosti u vanjskoj politici 1 pitanjima sigurnosti. Izvršnu vlast obavlja Drž~vni savjet (Vlada) koji je koalicijonal~n (sasta~IJen od pet stranaka). Najbrojnija je Fmska s~Cljal-demokratska stranka. Glavni grad je prekrasni HELSINKI s 546.317 stanovnika.
VYP.!avadržav~ je p~dijeljena na 5 pokrajina i ?tocie Aland. Nacionalni blagdan je 6. prosinca jer Je 1917. proglašena nezavisnost od Rusije. O gospodarstvu
Gla".'ne oznake finskog gospodarstva ne razlikuju se bitno od drugih Europske Unije. Glavne gra:1e gospo~arstva su~jeluju u stvaranju drustvenog proizvoda u ovim postotcima: poljoprivreda 3,9 % industrija 27,4 % uslužne djelatnosti 65,3 %
R~alni. porast vrijednosti društvenog proizvoda iznosi u razdoblju nakon 1997. godine 4-6 %. Vrijednost izvo~a iznosio je krajem toga razdobl)a 211.~?5 mil: USA dolara, a sastojao se od s~roJe~a, _pnJevoznih sredstava, papira, telekomunikacijskih aparata, kemijskih proizvoda i dr. grana je visokotehnološka industrija tvrtkom NO KIA.
___Yrijednost uvezenih roba je pedesetak ~ihp~na do~ra manja od iz~oza. Inflacija je ~znos~la 1,8 ¼. Nezaposlenost Je u doba recesije 1znos~~agotovo 20 %, ali se tijekom 2000. godine SJ?a1:1ila na 10 %, a se i daljnje sman1~n1e_do 8 o/~.I u doba nezaposlenosti ni1e bilo nemira kao npr. u Francuskoj.· nezaslenima iznosi 60-66% od zarade. od 25 godina moraju se u neki oblik prekvalifikacije pa tako postoji stalan sustav obrazovanja odraslih.
U 1_999._fins~ ?ruto društveni proizvod po stanovniku 1znos10 Je 23.400 eura, koji je Finska 12rihvatila kao svoju valutu.
Zivjeti od .šuma su šume za Finsku od primarne važnosti za stjecanje nacionalnog dohotka i ostvarivanje blagostanja. Postoji 440.000 vlasnika šuma, a državno vlasništvo je 33 % površina. Gotovo tri Finske pokriveno je šumama, a _~~gajem i korištenjem je 26,3 milijuna hektara. Vrste šumskog ovako su na jugu hrast, jasen i javor, u središnjem dijelu lipa i joha, a na sjeveru norveška omorika i šumski bor. Nakon ledenog doba prvo su se pojavile breze. Upravljanje šumama obavlja se prema «Konferencije Ujedinjenih Nacija o ok~lišvu _ i ra;Zvoju. (UNCED)» od 1992. koji ukl1ucu1u tn ekonomski, ekološki i
soc~jalni. Finci, _ uzgaJaJU svoje š~me vodec1 bngu 1 o svojim gener_ac11ama.M_nogev?bitelji ljubomorno vlasništvo šuma iako zive u gradovima.
Reg_enera~ija ~_ur_n!obavlja se prirodnim putem na 1edno1 trecm1 suma, a ostale biološko-tehni~~-im mjerama. Svake godine zasade oko 150 mil11una sadnica. Godišnji prirast drva se :1~76 milijuna kubika. Industrija papira zaposl_1~va38.695 radnika, a proizvodnja vrijedi 3,5 b1hona eura. Sume su Fincima duhovni dom nadahnjuju sve vrste umjetnika, one su simbol SLOBODE I SIGURNOSTI.
Poljoprivreda
U prospektima, kojima smo raspolagali, nema mnogo podataka o poljoprivredi. U «Od far~e do tvornice>'.navodi se da je još u tridesetim godmama 20. oko 60 % Finaca živjelo od poljo~rivre~e, ali ~e broj sedamdesetih smanjio na cetvrtmu. Fmska Je postala industrijsko društvo. Danas postoji 107.380 farmi od 5 ha. ratarska površina iznosi 24 ha, pa se zove '.<aktivna farma». prinos pšenice po 1 ha Jest 3,7 tona, se namakne 74 % za potrebe st~novništva. Broj stoke iznosi 1,1 milijun gr~a. MlJe~ars½a proizvodnja je u viškovima i postoje pote~k~ce u odnosu na EU. U južnoj (?strobothmu nalaze se nepregledna polja «koia se šire_dokle pogled seže i još iza toga». Zuta pol1a uljane repice daju poseban tom zelenilu. ·
Ljeti su prve poslastice jagode, mladi krumpir s ma~lacem i koprom. Nježna rabarba je prvo za pite. U srpnju jedu borovnice, barske kupine gr~~ak, krastavce i Svježe kuhaju mh1eku, a vrhunac gastronomskih užitaka su slat½ov<?dni rakovi. Prema tim kulinarskim specijaht~tuna možemo mali uvid u finsku poljopnvredu.
Finska i Hrvatska
Republika Finska ·priznala je nezavisnu Republiku Hrvatsku 17. 1992., te su ~d ..<?nd~ do d~nas naši odnosi samo u uzlaznoj hni)l. Fms½a Je P?magala Hrvatskoj u vrijeme s~o? predsJedav,anJa EU u koju je pristupila 1. sijecnia 1995. U Zagrebu je otvoreno Veleposlanstvo Republike Finske i nalazi se u Berislaulici br. 2. Odgovorna osoba za odnose s (pro1ect officer) je cijenjena Kirsti
SPE!{AR_koja _n~m j_e_poklonila pisane materijale o F_mskoJ pa JOJ najljepše zahvaljujemo. Za što bo!j_e razumijevanje_ i zbližavanje nasih naroda, zemljopisno udaljenih, brine se Hrvatsko - Finsko društvo osnovano 1994. u ?agrebu u ul. 19, a danas broji oko 150 clanova; preds eda mu ugledni gospodin mr. Stjepan Szabo. Ml:fekarskilist 8/2002.
tlRV~TSKA MIT~f--~G;IJA
Piše: Maja prof.
SVANIMIR - BOG SUNCA I SVJETLOSTI
Bez njega nema života, plodnosti, vedrine i znanja. Voljele su ga biljke, životinje i ljudi. Neizrecivo ga je mrzio jedino Cmobog s kojim je morao biti ljuti boj. Svanimir je prikazivan kao plave kose s vijencem žarkog svjetla oko glave. Bio je u sjajne haljine s crvenim plaštem i Na glavi je nosio zlatnu kacigu, a za pojasom srebrni rog, znak plodnosti i izobilja. Oženjen je Zoranom, najljepšom boginjom, a s njome ima dvanaestero djece: Pribimira, Mutimira, Jaroslava, Krešimira, Radomira, Trebimira, Regimira, Zlatomira, Vladimira te Kajanu, Vesanu i Ladanu. Putuje preko nebeskog svoda u zlatnom osmeropregu.
i djevojke kao zavjet prinosili su mu pletenice kose. Od dana u tjednu bila mu je nedjelja nazivana Svanin dan. U mu najviše odgovara Ivan Krstitelj. Njemu su u po humcima paljene vatre koje su ljudskoj duši trebale dati i pravednost.
U njegovog palio se badnjak posipan zrnjem žita i zalijevan vinom, a održavane su i igre - mune. Narod mu je po pustim dubravama podizao svetišta od jasenova drveta.
ZORANA - božica požude, praskozorja i osvita. Udala se zaSvanimira nakon što ju je oslobodio iz Crnobogovog zarobljeništva. Lijepa je kao jutarnje svitanje. Ima milinu ljeta, osmijeh jedrinu jeseni i bjelinu zime. U narodnim Zorana je prikazivana kao trolika ili svojim djelovanjem ili što su je prikazivale tri djevojke. PERUN - bog oluje vjetra i munje. Javljao se i pod imenom Porin, Porga, Porent, Strahimir i Branimir. Njegov je kult bio vrlo raširen, a su ga slavili svi južni Slaveni i Rusi. Perun po narodnom vjerovanju upravlja vremenom i daje kišu. Bio je ugledan i silovit bog što mu govori i samo ime (od prasl. p6ti - udarati). Njegovo je ime ostalo i u imenu biljke perunike (iris). U dalmatinskom Mosoru jedan vrh nosi njegovo ime. Opisivan je kao stasiti bijele puti, crne kose, crvene vrpce povezane oko brade i iz kojih siplju ubojite strijele. U gnjevu se znao zatrti crnim oblacima te zle duhove uništavati munjom. Volio je vodu, vatru, M(jekarski list 8/2002.
zlato i kremen. Od dana u tjednu bio mu je a u imaju atribute sveci Ilija i Petar. Oženjen je Janjom koja mu je rodila sinove Vladislava, Višeslava, Zdeslava, Tomislava, Držislava i Miroslava. U desnici je držao kremen a uz noge mu je plamtila sveta vatra na koju se nije smjelo stavit~ ništa osim suhe hrastovine. Ako bi se utrnula vatra, osoba koja se trebala brinuti o njoj bila je kažnjena
JANJINA- božica munje, svetog ognja, i neugasle mladosti. Po nekim je praznovjerjima bila i boginja ljekarništva. Upravljala je životom od do stupanja u brak. Ljudske je poroke kažnjavala bijelom kugomvanjem
Prikazivana je kao lijepa žena. Nemir ju je obuzeo kad je ugledala Peruna. Oružje su joj bili strijela, grom i oluja. Njena se udaja praznikovala u u doba Cvjetnice. Djevojke su je poštivale tako da su se na njen god umivale u vodi po kojoj je plivalo
TATOMIR - kult mjeseca. Stari su Slaveni štovali Mjesec i on im bijaše bog: Mjesec je imao i prednosti nad Suncem. On pomaže u gatanju, a i se život veže uz mjene. Mrlje na mjesecu narod je objašnjavao kao ljudske likove, a vjerovalo se da na Mjesecu boravi kojemu je vrag udubljenje na tabanima. Mjesec se kao božanstvo javlja pod imenom Tatomir (tat - lopov). On je bog mjeseca, tjelesne i duševne okretnosti, glasnik bogova. Vrlo je inteligentan, ali i prepreden. Zaštitnik je putnika, pastira, glasnika, trgovaca, sitnih prevaranata i kradljivaca. Cim se rodio, božici Moreni je biser smrti. Zbog toga ga je i rastrgao podzemlja, okrutni Crnobogov pas Nero. Roditeljeve su ga suze·spojile, ali se ipak pojavljuje na nebu u oblika. Prikazi'{an je kao lijepi s velikim klobukom i pastirskim štapom. Vjerovalo se da T atomir udjeljuje pamet. Za njega se da je bio veliki ljubavnik. Prikradao se djevojkama i obljubljivao ih u snu. T atomir je prikazivan !<akona nebu na pasa svoja stada ovaca (zvijezde).Cesto se prerušavao u zamamnu djevojku, ali i u žabu. Postoji i u narodu vjerovanje da je sve ono što se
T atomirov dar te se ne smije vlasniku jer se tim gubi Stribor - bog vjetra, bure i nevremena. Javlja se pod imenima Boris, Borivoj i Borislav. je iz Svevidovog daha na planini Viter. Oženjen je boginjom vjetra Boranom. S njom ima sina Jugomira, boga vlažnog vjetra. Zimi je Stribor žestok, silan i studen, ·a ljeti blag, miran i topao. Po njegovom se glasu proricala a znao je pomagati Perunu pri brojnim poslovima.Prikazivanje kao crvenkast divlje i krvožednih Bio je zaštitnik ratnika, mlinara, ali i kaša. Svetišta su mu bila u Podbiokovlju na gori Viter ponad Zaostroga i u Senju.
b() o
oc5
Piše:Darko Kantoci, dipl. ing.
Nastavljamo s tla. Treba obaviti plitku obradu, a djetelinu kositi za sjemensku proizvodnju. Vaditi rane sorte" krumpira. Sijati uljanu repicu, travnate i travno-djetelinske smjese. Kraj kolovoza zadnji je rok košnje otava.
U vinogradu provoditi zaštitu protiv pepelnice i peronospore. Krajem mjeseca obaviti mladica. Rane stolne sorte se odlistavaju pa ih treba štititi od ptica i kukaca. Prema potrebi vezati mladice, uništavati korov i održavati urednost vinograda.
U se beru ljetne vrste provodi zelena rezidba, obavlja cijepljenje na pup. Ako je vrijeme sušno, treba zalijevati.
U povrtnjaku i dalje provoditi zaštitu, a i zalijevanje je vrlo važno. Nakon berbe tlo prekopati. Sijati blitvu, mrkvu, peršin, mahune, salatu, endiviju, špinat, poriluk, luk srebrenac i matovilac. Saditi kupus, kelj, kelj brokulu, salatu, endiviju, raštiku, korabicu i poriluk.
U vrtu rezati živicu. Crnosada treba saditi ili Ocvale trajnice razmnožavati dijeljenjem. ·msko saditi na otvorenom. O
Dobro je znana da je kolovoz, uz srpanj, najtopliji mjesec u godini pa je i pojava suše E ne samo u priobalju, i u kontinentalnim e dijelovima Hrvatske spomenutog mjeseca ,r.J vrlo No, suša ima >O ::i Meteorološka suša je pojava kada u nekom kraju padne manje oborine od višegodišnjeg .~ prosjeka. Ukoliko ta suša potraje duže vrijeme, eto nam i hidrološke suše. Nivo vo..: de u potocima, rijekama i jezerima tada pade ne znatno ispod nivoa. Poljoprivredna suša dolazi samo u vegetacionom razdoblju biljaka. No, to još uvijek ne da sve biljke stradati. Stradat samo one biljke je korijenje vrlo plitko, biljke koje se nalaze u fazi svoga rasta i razvoja, te biljke koje nemaju sposobnost prilagodbe suši. Nažalost, pojava suše ove je godine uranila, jer smo u drugoj dekadi lipnja, primjerice u Slavoniji i Baranji bili pojavom 9 uzastopnih dana bez kiše. Sadržaj vode u slojevima tla spustio se do donje granice fiziološki aktivne vode, tj. do Suša je tijekom lipnja u kontinentalnim dijelovima Hrvatske prava rijetkost.
Kako ublažiti posljedice suše, nama je lako napisati, ali kako je poljodjelcima ... Navodnjavati i samo navodnjavati, savjet je agronoma poljodjelcima koji s tugom promatraju svoje i oranice. No, cijena sistema za navodnjavanje bilo kišenjem ili kap po kap, za mnoge je poljodjelce trenutno vrlo visoka, a k tome i garancije da proizvedeno prodati nema, pa je i to jedan od razloga da se u Hrvatskoj navodnjava vrlo malo obradivih površina. Procjena je da se u Hrvatskoj navodnjavanje obavlja, nažalost, na samo 0,81% obradivih površina. I tako, o suši, moramo istaknuti kako opasnost od pojave suše još uvijek nije prošla. Dakle, o utjecaju vremena tijekom kolovoza na ratarske kulture pa i trenutno su vrlo crna pa sada budimo svjesni da ovogodišnji urod nekih poljoprivrednih kultura ove godine, zbog suše, može biti znatno manji od planiranog. O
Ml/ekarski list 8/2002.
"Sušajeovegodineuranila'
l{1.\l)1.\
Piše:
dr. Ivo Belan
Z\'1l'l 1 I
l..tl.Jl~(~Nllu.\?
Ukratko, može se postoje dvije krajnosti. Jedni za sitnice zovu u posjetu ili odlaze u ambulantu, drugi od zatraže kada, za neke bolesti, to može biti i prekasno. Kada je potrebno zvati u posjetu?
U prvom redu kada se radi o starijim i osobama, bilo da se radi o nekim akutnim stanjima temperaturom, bolovima bilo koje vrste'. kao i kada se radi samo o kontroli, osobito kod onih koji boluju od visokog krvnog tlaka. Tada je potrebno zvati jedan do dva puta da bi tlak prekontrolirao i prepisao terapiju. U takvim je isto tako korisno da pacijent, ukoliko ne može zapamtiti naziv lijeka koji uzima, zadrži kutiju i pokaže koji dolazi u posjetu jer se na taj izbjegava neprestano mijenjanje terapije, a ostaje ona na koju organizam najbolje reagira.
Ako pacijenti koji boluju od na želucu ili dvanaesniku, u toku jednog, odnosno najduže dva dana primijete da im je stolica crna kao talog kave ili da stalo hranu pomiješanu s krvlju, kao i onda kada postoje stalni vrlo jaki bolovi a ne prolaze ni uz terapiju koju redovito uzimaju, dužni su zatražiti
Ukoliko pacijent živi u mjestu gdje je bolnica, savjetuje se da potraži u bolnici bez prethodnog poziva u posjetu.
bolesnici respirato rno g sistema, bilo da su ili poMljekarski li,st 8/2002.
javom temperature trebaju se obratiti
Svi prije dijagnosticirani bolesnici, bilo da se radi o ili
pogrješkama, preboljeli infarkt, stenokardije, prilikom pogoršanja stanja, trebaju se obratiti i to najbolje onome koji ih prati od bolesti. Iz svega toga se može da prilikom svakog pogoršanja stanja koje traje jedan do dva dana i ne prestaje uz do tada uzimanu terapiju, zahtijeva odlazak u ambulantu gdje postoji direktnog pregleda i automatski i bolje terapije. Svaka iznenadna bol u predjelu srca sa širenjem boli u lijevu ruku, padom tlaka i ubrzanjem pulsa simptomi su svježeg infarkta.
Sva dugotrajna i ozbiljnija krvarenja iz nosa ili iz genitourinarnog trakta zahtijevaju i to
i stanja dugotrajne i mokrenja.
KADA NE TREBA ZVATI?
U kada se radi o gripi ili prehladama, povišenje temperature do 38°C dovesti do pogoršanja stanja organizma u tolikoj mjeri da pacijent ne bi mogao do ambulante da bi bila postavljena dijagnoza i ordinirana terapija, kao adekvatna kontrola nakon uzete terapije. Isto tako ako je pacijent bio u ambulanti i dobio terapiju koju mora potrošiti za 4-5 dana, jer je. to doza za te ukoliko temperatura nije pala na normalu tog istog dana ne treba
zvati drugog jer mu taj može samo da troši terapiju do kraja i javi se svom na kontrolu. Naime, ne treba zaboraviti da bolest ima svoj tijek i ne može za jedan dan. Reumatska oboljenja ne zahtijevaju hitan dolazak u jer postoji dovoljno starih i prokušanih lijekova kao što su Andol, Aspirin ili Analgin koji mogu ublažiti "trganje" u zglobovima i istovremeno odlazak u ambulantu ili na fizikalnu terapiju. Jedino kada do izuzetno jake i iznenadne boli u križima_ili nozi koja bilo kakvo pokretanje, treba zvati u Na kraju da skrenemo pažnju i na Ako temperatura traje 2-3 dana, ne treba zvati lijeu 22 ili 23 sata se u toku dana treba obratiti za ponadležnoj ambulanti. Isto je tako vrlo neodgovorno samostalno ordinirati terapiju, osobito antibiotike koje pacijent uzima nekoliko dana na svoju ruku, pa se tek onda prikrina taj mnoge simptome bolesti i njezinu sliku. Bolje je uzeti nekoliko Andola ili Aspirina za sniženje temperature, pa se javiti niku jer na taj slika biti jasnija, postavljanje dijagnoze jednostavnije, a pacijent samome sebi štetiti.
Vitaminsko-makromineralni premiks s P.robiotikom namiienien izradi krmnih sm1esa za krave
Svakodnevnom primienom u 100-200 grama po kravi osigurava se: 0 ill0lliu10gd)[?G]wfl~@lliwm0
