Ohrabreni dobrim rezultatima u prethodnoj godinl ali svjesni da posao u proizvodnji nije ni približno pri kraju te da ima još mnogo prostora za napredovanje u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva pokrenuli smo i ove godine kreditnu liniju na
nastavak na str. 38.
Naslovnica:
Dlakava grahorica u punoj cvatnji
Foto: Darko Uher, dipl. ing.
Redakcijski kolegij: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet. med. Antun dipl ing. Ljiljana Husinec, prof. dr. Zvonimir Štafa
Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj
Redaktorica: dipl. ing. Vera
urednica: ing. Mirna
Lektorica: Katarina-Zrinka prof.
Crteži: dipl. ing. Nikola
Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb Uprava i uredništvo: Zagreb, !lica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349 e-mail: hmu@zg.hinet.hr
MB: 3206599
Žiro 2360000-1101408596
Cijena: 4,50 kn
priprema: "Hlad", Pluska
Tisak: Orbis d.d., !lica 65, Zagreb
ISSN 0351-9104
SADRŽAJ
KRMNEKULTURE
Bundeva - ljekovita hrana
Inkarnatka
HRANIDBA
Bolesti papaka uzrokovane
VETERINARSlVO Dislokacija
Dijagnostika i
SELEKCIJA I REPRODUKCIJA
Odabir bikovskih majki u
GOSPODARSlVO
Strateška
RAZMIŠLJANJATERENSKOGAGRONOMA
Obiteljsko
Uekovita hrana
Piše: Stjepan dipl. ing.
Poznato je da se bundeva koristi kao poslastica za ljudsku ishranu, kao cijenjena hrana, ali je zaboravljena kao krmna kultura, odnosno dodatak (zelena stabljika ili cijeli plodovi), kao dopunska hrana posebno u ranojesenskom i dijelom u zimskom periodu. Da je bundeva uistinu tako vrijedna hrana govore nam da se ona, nekad davno, na selu redovito našla na «jelovniku» krava muzara posebno u zimskom razdoblju.
Bundeva je po kemijskom sastavu potpuno ista banani! Banana je poznata ljekovita, dietetska hrana. Najviše ju koristi djeca u ranoj mladosti i sportaši, a se i na stolu svakog Koristi se i kao izvrsno krmivo, naravno, tamo gdje se ona proizvodi «na veliko». Za jednu vrstu banane postoji naziv «konjska banana». Zašto bundevu i bananu? Upravo iz razloga a ona se uspješno uzgaja kod nas. Zašto ne bismo bundevu dali našim kravama kao dodatno ljekovito i dijetetske krmivo. Danas su u svijetu selekcionirane sorte - hibridi bundeve koje imaju tako tanku ljusku (ne od kelja) da je krave mogu potpuno zrelu i cijelu bez problema konzumirati. Takva bundeva ima mnogo više parenhimatskog tkiva od naše bundeve. Sjeme ove vrste bundeve uskoro biti i na našem tržištu jer se nalazi u pokusima naše Sortne komisije i prema prvim rezultatima prinosa sigurno biti priznata i upisana u našu Sortnu listu.
Bundeva je vrlo stara kultura. Razrahljuje tlo svojim korijenovim sistemom što je i potrebno našim oranicama. Jednom, kada svojim obilnim prekrije tlo, korove što je najbolji prirodnog uništavanja korova. Zbog toga se nekada bundeva usijavala u kukuruz da se kukuruz ne bi zakorovio, a ujedno dobili smo tri vrijednosti: kukuruz, stabljiku bundeve i plod bundeve za ishranu stoke.
Ako se uzgaja u kulturi, obrada i gnojidba ista je kao i za kukuruz što je našim dobro poznato. Poželjna je i prihrana s otprilike 100 kg/ha KAN-a. Sije se na razmak 4m x 40cm, no ovaj razmak bit uskoro promijenjen jer spomenuta nova vrsta bundeve daje stabljiku i manje raste u širinu. Dubina sadnje je 2-3 cm, a sjetva je pneumatskom (sije samo jedno tijelo na Za površine postoji herbicid pod imenom «Cotofor». se prska samo jednom dizom po redu (u traku), a ostali dio korova se uništiva jer je razmak dovoljno širok za prolaz traktora i plošnog kultivatora. je i prskanje cijele površine, ali poželjniji je prvi uništavanja korova zbog manjeg okoline. Kod nas ne postoje strojevi za berbu bundeva, ali u svijetu postoje tzv. bundeva koji plodove prikupe u ravan red, a drugim strojem plodove utovaruju. Hibridi imaju vrlo kratku stabljiku jedva 1 m do 1,5 m i time su plodovi sami po sebi «prikupljeni» na uskom prostoru. Autor ovog i sam je istraživao i došao do da je višegodišnji prosjek «nove» bundeve nadmašio prinose naše sorte. i broj bundeva ide u korist «nove». Evo rezultata: na 30 m 2 broj bundeva sorte kretao se od 31 do 40, a nove sorte hibrida 54 do 59. Težina cijelih plodova bundeve iznosila je 79 do 83 kg, a nove sorte hibrida 91 do
list 9/2002.
99 kg. Istraživanja biti nastavljena, a ujedno se poboljšavati agroteh-nika uzgoja jer je kod nas ona još uvijek nepoznata (misli se na novu vrstu). Kod pokusa zabilježena je da je nova vrsta bunde-ve vrlo otporna na bolesti lista i stabljike što je važno jer list ostaje zdrav i zelen sve do zriobe.
Kod nas se bundeva ne uzgoja na vlastitim površinama niti se upotrebljava direktno za ishranu. S druge strane npr. u nekim predjelima Amerike obilato se koristi kao hrana. Osobito na manjim obiteljskim gospodar-
stvima mogla bi se orgamzirati manja proizvodnja za dodatnu hranu kravama muzarama. Ne smijemo zaboraviti da je i stabljika bundeve isto tako ljekovita i a nove sorte - hibridi otporniji su na bolesti lista i stabljike. Kod nas su istraživanja dehidrirane (u prahu) bundeve kao ljekovite i dietetske hrane za ljudsku prehranu. mlijeka trebalo bi educirati o vrijednosti bundeve u ishrani krava, jer ako "alpske" krave mogu proizvesti kvalitetno mlijeko, zašto to nebi, uz dodatnu ishranu bundevama, mogle i naše?!
IBI1&fil&W& @ill&W®illJJ@&
Piše:Darko Uher, dipl. ing.
Dlakava grahorica (Vicia villosa Rot.) kod nas se sije kao ozimi usjev, iako se može sijati i rano u (ožujak). Dlakava grahorica ima vretenast, dobro razvijen korijenov sustav kojim prodire u tlo i do 100 cm i kojim dobro prožima tlo, a nakon skidanja ostavlja tlo rahlim i u vrlo povoljnom stanju. Na korijenu se razvijaju bakterije koje vežu 100 i više kg/ha dušika, zbog je dlakava grahorica vrlo dobar predusjev za kultura, za kukuruz (za silažu i zrno), sirak, kelj i druge kulture. Stabljika dlakave grahorice je zeljasta, mekana, prekrivena dlakama, ima i forme bez dlaka, na presjeku je šuplja pa se lako lomi. Pri tlu je tanka s kratkim internodijima i velikim brojem nodija (koljenaca) iz kojih grana. Ako su uvjeti povoljni, tada tjera s brojem stabljika koje narastu 100-120 cm visoko, a u vrlo povoljnim uvjetima i preko 200 cm. Stabljika u gornjem dijelu jako grana i stvara veliku masu koja traži oslonac (potporu) da ne polegne.
dlakave grahorice jako je dlakavo (odatle joj i ime), ali ima formi i bez dlaka. Dlake su mekane, svjetlije boje, pa je biljka sivozelena, za vrlo topla i suha vremena. Na peteljci ima 6-8 pari liski. Peteljka završava sa 2-3 vitice kojima se za M(jekarski list 9/2002.
Udio u masi može biti od udjela stabljike, što je vrlo kvalitetnom zbog se lakše i brže suši za sijeno u odnosu na druge grahorice. Cvat je izduženi grozd s velikim brojem plavo do obojenih cvjetova koji se otvaraju odozdo prema vrhu. Ima i formi bijele boje cvijeta. Mahuna je spljoštena i dlakava, ima 3-4 sjemenke. formira znatno manji broj mahuna nego što ima cvjetova u grozdu.
Sjemenke su okruglaste do okrugle, glatke, tamne do crne boje. Što je sjeme sitnije, sjajnije je. Dlakava grahorica ima najsitnije sjeme od kulturnih oblika, ali postoje i kultivari krupnog sjemena, kao kod grahorice. Sorta (kultivar) "Igman" ima masu 1000 zrna oko 26 grama, a "Popelsdorf" nešto dok neke sorte dlakavih grahorica imaju masu 1000 zrna i od 50 g. Prinosi sjemena dlakave grahorice kod nas se od 330 do 800 kg/ha, ovisno o uvjetima. Sjeme dlakave grahorice klije pri temperaturi od 3°C za 6-8 dana. 15 dana nakon klijanja oblikuje stabljiku i prvi par izduženouskih listova. Ubrzo se razvije i drugi par listova. Prvi listovi su manje ili više obojeni antocijanom, tako da se pri nicanju slabije Niske temperature podnosi do -12°C, a pod snijegom i -20°C.
Kada u krene vegetacija iz pupova pri tlu tjera nove grane najprije vodoravno uz tlo, a nastupom toplijeg vremena stabljika odeblja i uzdiže se uspravno, a na listovima stvara broj dlakavih plojki u paru s viticama na vrhu lista, kojima se za Sa cvatnjom 45-50 dana nakon kretanja vegetacije. Ako ima dovoljno vlage, a temperature nisu suviše visoke, ima produženi rast i cvatnju na više od 20 etaža. U takvim
uvjetima u gornjem dijelu jako grana i stvara vrlo veliku masu s puno krupnog zbog ne gubi na sve do nastupa toplog i suhog vremena, tako da se za zelenu krmu može vrlo dugo iskorištavati (30 pa i više dana u povoljnim uvjetima).
da podnosi hladnije uvjete, može se s uspjehom uzgajati i u brdskim krajevima, sve do 1000 m nad morem (Gorski kotar, Lika). Iako traži dosta vlage za rast i razvoj, ne podnosi visoku podzemnu vodu, kao ni vodu.
Zbog dobro razvijenog korijenovog sustava podnosi umjerenu sušu. Skromnija je u zahtjevima na tlo u odnosu na grahoricu, pa i grašak. Uspijeva na slabije plodnim propustnim i pjeskovitim tlima. Najbolje joj odgovaraju lakša do srednje teška tla, ona koja su propusna s kapacitetom za zrak, koja su neutralne reakcije, ali uspijeva i na slabo kiselim i slabo alkalnim tlima.
Sije se krajem rujna i tijekom mjeseca listopada. Bolje ju je sijati u smjesi sa žitaricama za krmu nego u kulturi, jer se na taj njen potencijal bolje iskoristi, a smjesa se lakše kosi, suši ili silira sa znatno manjim gubicima.
Produženi rast u omogucu1e uporabu dlakave grahorice s raznim žitaricama u trajanju i više od 30 dana. Za skidanje najranije dospijeva u smjesi s raži, i to krajem travnja, odnosno svibnja u trajanju od 8-12 dana (do klasanja raži). Nakon smjese s raži dospijeva u smjesi s tritikaleom do sredine svibnja u trajanju 10-12 dana (do punog klasanja tritikale), a zatim prispijeva smjesa dlakave grahorice s pšenicom sve do cvatnje pšenice. Najkasnije u prispjeva za korištenje smjese dlakave grahorice sa zobi krajem svibnja - lipnja. Ova smjesa se osim za zelenu krmu može sa uspjehom i silirati na razne ovisno o opremljenosti i gospodarstva. da dlakava grahorica ima od cvatnje dnevni prirast oko 5 cm pa i više, u kasnijim smjesama njen je udjel u masi od udjela žitarica, pa se s tim smjesama postižu i visoki urodi zelene mase odnosno suhe tvari, a
Dlakava grahorica može se sijati i u smjesi s ljuljevima (talijanski, westerwoldski) diploidnim i tetraploidnim formama i inkarnatkom za zelenu krmu, sijeno i silažu. Dlakave grahorice sije se
Zagreb,Žitnjakb.b.
Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503
fax (01) 2499 508
tel (01) 2405 732 skladište
fax (01) 2499 509
I INDUSTRIJSKOG BILJA
Sve naše sjeme u maloprodaji možete u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske i u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu i u Vinkovcima.
P.J.Vinkovci,KraljaZvonimira80
Tel. (032) 308 587
fax (032) 308 589
DTS LIVADA za košnju i ispašu
DTS TRAVNIKza košnju
DTS PAŠNIKza ispašu
Sudanska trava "SuSu" grašak "Poneka" za zelenu masu grašak "Solara" za zrno
mrkva "Ljubljanska žuta" repa "Brigadier" i "Eckendorf''
Jara grahorica" Jaga" i "Ebena"
Ozima grahorica "Popelsdorfer"
Lucertna "OS-66", "Elga", "Orca", "Europa"
Sve vrste djetelina i trava
100-200 zrna/m 2 ovisno o: roku sjetve, tlu, (mora imati stabljiku i bus), te o vremenu i uporabe, kao i o krme koju se želi krmom za vrstu i kategoriju stoke koja se smjesom hraniti. se sije 100200 (300) zrna po m 2 • sjemena ovisi o busanju, vremenu i uporabe ili duža), koju se želi te o mehanizaciji kojom se skidati (raž i tritikale imaju žilavu slamu).
da se kod nas koriste sorte dlakave grahorice Igman i Popelsdorf sitnog sjemena, ali i one iz uvoza, dobiju se i sorte krupnog sjemena koje može biti krupnije od sjemena grahorice, stoga nije dobro izraziti normu sjetve u kilogramima po jedinici površine, jer sitnozrne sorte u istoj masi sjemena mogu imati i dvostruku sjemena odnosno dati dvostruko
biljaka po jedinici površine. Osnovna obrada tla, gnojidba i predsjetvena priprema tla za smjese gotovo su iste kao i
za žitarice. Grahorice u pravilu treba sijati dublje nego žitarice (4-8 cm ovisno o tipu tla), jer je njima potrebna vode za nicanje, ali i da ih mraz (srijež) ne izbaci na površinu, jer se u tom osušiti pa se urodi i koja se od smjese
Smjese se prihranjuju u u kretanju vegetacije, a mogu se prihranjivati gnojovkom ili KAN-om. Ako se prihranjuje sa KAN-om u svakoj prihrani gnoji se s po 100 kg/ha KAN-a. Ako se usjev prihranjuje gnojovkom, gnojovku treba razrijediti i dati do vlatanja žitarice. Kasnija primjena gnojovke na krmi ostavlja miris pa je stoka jesti. uporabe smjese daju niže urode mase (30-50 t/ha) s nižim postotkom suhe tvari, a krajem uporabe te smjese daj u visoke urode mase (50-80 t/ha). Ako se smjese duže od navedenog, žitarica raž) ogrubi pa je stoka slabije jede i ne
Dlakava grahorica u punoj cvatnji
pojede masu. Od kultivara dlakave grahorice kod nas su danas u prometu "lgman" dlakava visokoproduktivna i "Popelsdorf" bez dlaka, visoke i palatabilnosti.
Inkarnatka (Trifolium incarnatum L.)
spada u jednogodišnje djeteline. Prije je kod nas bila više rasprostranjena, a posljednjih godina je vrlo malo zastupljena, iako ima niz dobrih gospodarskih osobina koje, zbog nepoznavanja te kulture u proizvodnji kvalitetne krme, nisu iskorištene ili se nedovoljno i lnkarnatka u punoj cvatnji koriste. U Europi i~ dosta proširena, uglavnom u pojasu uzgoja vinove loze. U mediteranskom 1 submediteranskim krajevima (Istra i šire) pojavljuje se u spontanoj flori kao prirodne forme gdje
postoje jednogodišnje i dvogodišnje forme, osobito na vapnenoj podlozi. Od jednogodišnjih djetelina, inkarnatke ima u Sredozemlju, u zapadnim Hrvatske i u nizinskim Slovenije. Ona je ozimi u kulturi ili u smjesama.
Inkarnatka se može sijati u kasnoljetnom roku (druga polovica kolovoza, prva polovica rujna)-i u što je i ranije (ožujak), a u mediteranu i tijekom zime ako su povoljni uvjeti. Vrlo se dobro uklapa u jednogodišnje i ozime smjese za zelenu krmu, sijeno i silažu ako se uzgajaju u slijedu na principu dvije kulture godišnje na istoj površini. je predusjev za kultura, a u sustavu biljne proizvodnje bez dovoljno sta j skog gnoj a upotrebljava se i za zelenu gnojidbu u kulturi i u smjesama s u sustavu gdje se koristi kao za sadnju presadnica i drugo).
Uvjeti uspijevanja
Inkarnatka je kultura umjereno tople i vlažne klime. Podnosi mraz do - 10 °C, a novi kultivari i niže, osobito ako su pod snijegom, slabije podnosi sušu zbog plitkog korijena, a vodu i poplave zbog potrebe korijena za zrakom, posebice na teškim tlima. Za razvoj treba dosta oborina u Bolji se rezultati postižu na propusnom i lakšem tlu s dobrom vertikalnom drenažom Najbolje uspijeva na srednje teškim propusnim plodnim tlima slabo kisele do slabo reakcije (pH 6-7,5). Jako kisela i jako alkalna tla ne podnosi.
Agrotehnika uzgoja
Osnovna obrada tla ovisi o vremenu obrade, predkulturi, ratilima kojima se izvodi, ali i o tipu tla. se izvodi na dubini 25-30 cm. Predsjetvena priprema tla treba biti plitka, a tlo dobro poravnato i usitnjeno. Osnovna obrada za ozimi usjev izvodi se na gore navedenu _dubinu tijekom ljeta, a predsjetvena obrada neposredno prije sjetve kako je navedeno. U osnovnoj i predsjetvenoj obradi treba dati osnovne gnojiva. Ako je osnovna obrada obavljena u kasnu jesen za proljetnu sjetvu treba grubu pripremu za ranoproljetnu sjetvu obaviti u kasnu jesen, da bi se što je ranije u posijao usjev.
Proljetnu sjetvu treba izvršiti što je ranije kada to dopuštaju uvjeti tla tj. u vrijeme zatvaranja zimske brazde (druga polovica u kontinentalnim a na mediteranu i ranije).
da je inkarnatka mahunarka, kratko vrijeme nakon nicanja (3-4 tjedna) na korijenu se formiraju bakterije. One fiksiraju dušik kojim opskrbljuju biljku. Prema tome, dušika treba dodati oko 30 kg/ha samo kod sjetve za razvoj mladih biljaka .. Fosfora 80-100, a kalija 120-160 kg/ha (ovisno o potencijalnoj opskrbljenosti tla tim hranjivima). O opskrbi kalijem, ali i fosforom, ovisi prezimljavanje usjeva.
Norma sjetve u optimalnom roku (druga polovica kolovoza i rujna) je 25-30 kg/ha, ili 15-18 kg/kj. Ako se sije u smjesama koje imaju prednost u odnosu na kulturu, sjemena ovisi o udjelu u masi, o i vremenu uporabe, o roku sjetve i radu te o tlu i potrebama gospodarstva na i krme. Sije se na dubinu 2-3 cm. Ako je tlo iza sjetve suho, treba ga nakon sjetve povaljati laganim kolutastim valjkom, a zatim plitko razbiti kapilaritet koji se uspostavlja valjanjem. Ovisno o i vremenu sjetve, o uvjetima uzgoja te i vremenu uporabe, kao i o tlu te i rasporedu oborina, inkarnatka se može sijati u smjesi s travama, s talijanskim i westerwoldskim ljuljem, diploidnim i poliploidnim formama. Takve se smjese
regeneriraju i daju još 2-3 otkosa s urodom od 6080 t/ha zelene mase pa i više ovisno o agrotehnici proizvodnje, plodnosti tla i gnojidbi.
S ljuljevima u smjesi inkarnatka se može sijati ujesen i u rano Za proljetnu sjetvu prednost imaju westerwoldski ljuljevi, za sijeno diploidni kultivari, a za zelenu krmu poliploidni kultivari jer su s udjelom u masi i duže se mogu koristiti za zelenu krmu. U takvim smjesama sije se manje inkarnatke (15-20 kg/ha sjemena) i isto toliko sjemena ljuljeva. Te smjese, treba nakon košnje intenzivno prihranjivati gnojovkom ili KAN-om da se brzo regeneriraju. se može sijati u ozimom roku sjetve s grahoricom ili graškom, ali i sa žitaricama. Poznate su landsberška smjesa (50-60 kg grahorice, inkarnatka 10 kg i 15 kg/ha talijanskog ljulja) i istarska smjesa (30 kg inkarnatke, 10 kg engleskog ljulja i 3 kg/ha smiljkite roškaste). Ova druga smjesa daje jedan otkos, a nakon košnje se na pasu je. Takve smjese u zelenoj masi sadrže oko 2,3 % probavljivih surovih pa i više i oko 8-11 % škrobne vrijednosti. Škrobna vrijednost se s udjelom ljulja odnosno trava ili žitarica u smjesi kao i sa usjeva, smanjuje se u tim smjesama udio probavljivih Ako je cilj proizvodnje u masi (zelena, sijeno), se udio mahunarki u smjesi (inkarnatka, grahorica, grašak). Inkarnatka se može sijati i u smjesama sa žitaricama i krmnim graškom (visoke forme) za zelenu krmu, sijeno (u uvjetima gdje se može sušiti tako velika masa) i silažu.
Smjese na osnovici repica i ogrštica (3-5 kg/ha) prispijevaju ranije za skidanje za zelenu krmu, u drugoj polovici travnja a na mediteranu i ranije. su dobre za zelenu gnojidbu jer prispijevaju rano i daju veliku masu, a nakon njih se može sijati kukuruz, sirak, kelj ili koja druga kultura gotovo u optimalnom roku sjetve. U zadnje vrijeme takve smjese se koriste kao predkultura u proizvodnji Takvim smjesama postignuti su vrlo dobri rezultati u proizvodnji na Agronomskom fakultetu što se može u praksi
Takva smjesa daje urod 30-50 t/ha
list 9/2002.
,J...i ' 1..-..,J..,_,_
zelene mase na korištenja cvatnje inkarnatke) a u punoj cvatnji mogu se i znatno prinosi zelene mase. Smjese inkarnatke s repicama i ogršticama imaju malo suhe tvari 12-18 %, oko 2,5 % probavljivih surovih i oko 7-10 % škrobne vrijednosti. da dolaze rano za skidanje, vrlo su prikladne za postupno u obrok zelenom krmom.
Smjese inkarnatke sa žitaricama, grahoricama i ljuljevima i raži mogu se kositi za zelenu krmu krajem travnja, tijekom prve polovice svibnja s tritikale, a sa pšenicom od sredine pa do kraja svibnja; s ozimom zobi se može koristiti mjeseca lipnja. korištenja te smjese imaju 14-18 % suhe tvari, oko 2,5-3 % probavljivih (ovisno o sastavu) i 8-12 % škrobne vrijednosti. Smjese inkarnatke sa ozimim žitaricama grahoricama i ljuljevima na korištenja daju prinose od 30 do 50 t/ha, a u punom korištenju 60 do 80 tiha, a mogu dati i više. Stoga smjese na osnovi inkarnatke ljuljeva i žitarica ovisno o uvjetima proizvodnje, potrebama na i krme, u krmnom slijedu sa kukuruzom, krmnim sirkom ili drugim kulturama jer se tim kombinacijama dobije najviše zelene mase, odnosno suhe tvari po jedinici površine što se pozitivno odražava na uspješnost u gospodarstvu, a osobito u proizvodnji mlijeka.
'#etae u t 11'1 ffl,~ aada trd
7, ()()() ttuua/~- ~tWe ~je t
Od se sastoji SANO-koncept?
1. Proizvodnja travne I kukuruzne silaže po SANO-tehnologiji
•
• bolje iskorištavanjepoljoprivrednihpovršina
• ušteda novca - opskrba organizma kvalitetnimproteinom iz osnovnog obroka
2. Samostalna proizvodnja koncentrata Iz vlastitih žitarica + prikladan SAN O-dodatak
Dobro je poznato da se šepavost j krava javlja zbog zapuštenih i neurednih papaka koji nepravilno rastu i pucaju. Krave s oboljelim papcima mnogo leže, teško se manje uzimaju hranu, smanjuju muznost i imaju s plodnosti. Oboljenja se javljaju kod krava držanih na vezu a manje u slobodnom držanju. obolijevaju papci krava koje su u vlažnim i stajama i ispustima.
Kod krava s visokom muznosti, i pored svih i higijenskih mjera, se javljaju bolesti papaka. Uzrokovane su lošom i nepravilnom hranidbom ili smetnjama u izmjeni tvari (metabolizmu), a na neke oblike alergijskih reakcija.
Oboljenja papaka uzrokovana hranidbom javljaju se kao upale koriuma tkiva koje povezuje vanjsku stijenu papka (rožinu) s (kopitnom) kosti. Bolest se naziya PODODERMATITIS (KOPITNA I KOCINA).
UZROCI I TIJEK BOLESTI
Rožina papaka je od grubih kolagenih vlakana, mukopolisaharida i hondroitin sumporne kiseline. Prožeta je mineralima kalcija, natrija, magnezija i dr. Tvrda rožina obavija papak kao nokat, a s donje strane papka nalazi se rožnato, malo udubljeno (konkavno) stopalo (solea).
Korium se nalazi ispod rožine papka i povezuje rožinu papka s kosti. Korium ima vrlo razvijeni sustav krvnih kapilara i na njemu se mnoge eksudativne i upalne promjene uzrokovane naprezanjem i
drugim vanjskim utjecajima (naboji, ubodi, opekline i dr.), ili zbog i nekih kemijskih tvari u krvi kao posljedica nepravilne hranidbe. Svi ovi podražaji mogu djelovati lokalna ili promjenama u krvi preko vegetativna i hormonalnog sustava.
Kopitna javlja se na obje prednje, a ponekad su sve noge. Može biti akutna ili upala koriuma. je a može i do sekundarne infekcije ili prenosom bolesti s nekih drugih oboljelih organa (maternice, vimena).
Uzroci bolesti mogu biti:
1. Traumatski - zbog ili naprezanja koriuma, poslije dugog hodanja po neravnom terenu ili u staji po rešetkama, tijekom dužeg transporta i drugih podražaja.
2. Simptomatski ili - kao popratna pojava nekih infekcija i zaraznih bolesti: slinavke i šapa, influence, spolnih infekcija, zaraznog zaostajanja posteljice poslije poroda, upala maternice, vimena i dr. 3. ili se javljaju kod krava u intenzivnoj proizvodnji mlijeka, a uzrokovane su lošom i nepravilnom hranidbom. Javljaju se kod krava zbog kiselih indigestija, ako se krave hrane jako kiselom silažom, s mnogo octene i kiseline, ili uz davanje prekomjerne lako topivih i probavljivih
Upale koriuma mogu se javljati i uz (lužnate) indigestije, uz hranidbu s a nedostatkom ugljikohidrata. U krvi se nalazi koncentracija amonijaka koji u dužem trajanju, kao i kiseline kod kisele indigestije, smanjuju detoksikacijsku sposobnost i jetru.
Jetra je vrlo organ u metabolizmu resorbiranih hranjivih tvari iz probavnog sustava. Do promjena na jetri i u krvi krava Mljekarsk/ list 9/2002.
dolazi prije i poslije telenja i s tim u vezi kod oboljenja KETOZE. U krvi krava se nalaze masnih kiselina, endotoksina, histamina i ketonskih tijela što uzrokuje i bolesti
tvari: bakterijski endotoksini nastali raspadanjem i toksogenih bakterija, produkti raspadanja organske tvari (iz trule, pokvarene i pljesnive hrane), razni alkaloidi, glikozidi, histamini i biljni otrovi koji ulaze u krv, jetru i druge dijelove tijela tako da uz ostalo uzrokuju i bolesne promjene na papcima.
Stoga loša, nepravilno provrela i trula silaža, loše spremljena i pljesnivo sijeno, trula repa, krumpir i nusproizvodi vrenja (džibra, pivski trop, kom i sl.), repe i trava zemljom ili otpadnim vodama - mogu sadržavati tvari, bakterijske endotoksine, mikotoksine i biogene amine (alkaloide i histamine), tj. tvari koje mogu uzrokovati bolesti
Posebno treba upozoriti na pojave oboljenja uz hranidbu svježim zrnjem žitarica (raži, pšenicom, kukuruzom) koje sadrže velike histamina, nedozrelih ugljikohidrata i bakteriotoksina i mikotoksina. Sve to djeluje na vegetativna i hormonalni sustav, na krvne žile i kapilare, popunjenost i propusnost krvnih kapilara koriuma i uzrokuje pojavu bolesti
SLIKA BOLESTI
Krvne kapilare imaju sposobnost autoregulacije tako da se sužavaju ili šire ovisno o potrebama krvi u pojedinim tkivima. To je vrlo istaknuto u koriumu kopita i papaka koji su izloženi velikim naporima i potrebama za kisikom. Kapilare se šire (vazodilatacija) ako su potrebe za kisikom ili u prisutnosti nekih iona i kemijskih spojeva (vodika, kalija, alkaloida, bioaktivnih amina, histamina i dr.)
Proširenim kapilarama tkiva dobivaju više hranjivih sastojaka jer se difuzna površina sa stanicama i propusnost kapilara. se izlaženje i seroznog eksudata u stanice i prostore koriuma papka gdje se pritisak.
Zbog otekline koriuma, koji je stisnut tvrde rožine i kosti, krave
bol u papcima. Dugo leže s ispruženim nogama. Pri stajanju pružaju prednje noge naprijed, a stražnje pod sebe tako da stražnje dijelove papaka (mekuši). Hodaju sapeto, a koraci su im kratki. Naravno, u tom stanju krave malo jedu, a muznost je sman1ena.
Pregledom papaka može se osjetiti toplina i pulzacija krvnih žila. Pritisak kliještima za krave je bolan. Rožina na solei (stopalu) papka je mjestimice žute ili crvenkaste boje (zbog krvarenja), a bijela linija je proširena jer se stvara ožiljkasta rožina bijele linije i rožine papka.
Ako bolest duže potraje razvija se Solea nije više konkavna i na njoj se vide krvarenja i istaknuti pri vrhu papka.
Zbog seroznog eksudata u koriumu olabave i premješta se kost koja visi na koriuma pa vrh kosti soleu. To još više bol i izaziva na solei. Na nokatnom zidu rožine stvara se manji žlijeb ispod krune, a tijekom dužeg trajanja bolesti stvaraju se na noktu prstenovi tako da papak postaje kvrgavo zadebljan.
Ponekad se stvara neprimjetno bez u kretanju životinja. Opažaju se samo izraženi prstenovi na nokatnom dijelu papka i proširenje bijele linije na solei. Životinja bolna reagira ako se solea pritisne kliještima. Sve to da treba odmah provjeriti kvalitetu krmiva i prema tome mijenjati sastave krmnih obroka. O
Mljekarski fi,st 9/2002.
Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer
Krave oboljele od treba držati na i debelo prostrtoj stelji, a na papke sve do putice treba stavljati hladne obloge. Bolest može uz davanje kalcija i antihistaminskih preparata, za 8 do 14 dana. Dobro je kravama pystiti i krvi (2 do 4 litre).
Cireve i rane na papcima treba na odgovakupkama ili premazima.
Kravama treba olakšati stajanje i pritisak na papke tako da se kožne ili gumene "cipele" (od automobilske gume, promjera oko 20 cm), dobro podstavljene vatom.
Obvezno treba iz krmnih obroka izbaciti sumnjivu hranu koja može biti bolesti. Krepka krmiva treba smanjiti i davati više kvalitetnih voluminoznih krmiva (sijena). Na taj se kiselost i niska pH vrijednost buragova sadržaja. Krmni obroci mogu sadržavati najviše oko 25% u suhoj tvari lako probavljivog škroba i
U cilju održavanja optimalne pH vrijednosti buragova sadržaja treba krepka krmiva (koncentrate) davati u manjoj do pet puta na dan. Sijeno treba davati posebno u dovoljnim
Ne smiju dobivati ni prekomjerne u krmnim obrocima, NPN spojeva dušika), što je u vezi sa stanjem jetre koja na nastajanje i tijek bolesti papaka.
Posebno treba pripaziti na pravilan sastav i kvalitetu krmnih obroka tijekom gravidnosti i zasušenja, a zatim u uvodu u poslije telenja. Treba nastajanje kiselih indigestija i KETOZE.
Trula, pokvarena i pljesniva krmiva ne smije biti u krmnim obrocima jer mikotoksini, bakteriotoksini, biogeni amini, histamini i raspadajni produkti organskih tvari su uzroci bolesti Treba se pobrinuti da telenje i posteljice protekne u redu. Posebno treba izbjegavati u hrani mlado, svježe i nedozrelo zrnje žitarica, raži, zobi i pšenice) zbog prisutnosti histamina.
Bolesti mogu se komplicirati sekundarnim infekcijama. Higijenskim mjerama treba nastajanje i infekcije na solei, a posebno infekcije rožnatog kožnog na kruni i mekuši papka (Dermatitis digitalis, Panaritium).
Izvjesno za i nje može imati dodavanje vitamina A, D i E u hranu jer na metabolizam kalcija i fosfora i propusnost krvnih kapilara. Od vitamina B skupine treba dodavati niacin i biotin koji na stanje kože i sluznica, a zatim kolin koji povoljno na jetru i nagomilavanje masti u jetri. O
Najavljujemo skorašnje izlaženje iz tiska knjige
autora: prof. dr. se. Bore i prof. dr. se. Vesne
Ovo vrijedno djelo izlazi iz tiska upravo u vrijeme velikog interesa za razvojem kozarstva, a u nedostatku literature s tog posve je razumljiva tako velika potreba za štivom koje ovu problematiku.
Knjiga kroz 16 poglavlja sveobuhvatno i vrlo jasnim i razumljivim jezikom, daje niz i informacija, što daje potpunog razumijevanja. U prilog tome svakako govori da su autori knjige naši priznati s dugogodišnjim iskustvom. Potrebne informacije o knjizi možete dobiti u Uredništvu Mljekarskog lista, tel.: 01 4833 349; 4831 265. Mljekarski list 9/2002.
Tel.:01/2791-057,2791-990, fax:01/2792-035
Piše:Goran Kiš,dipl. ing.
Temperaturni stres u vrijeme ljetnih mjeseci jedan je od bitnih uzroka smanjene proizvodnje i problema s plodnosti. Ti gubitci izraženi su u predaji manje mlijeka, servis perioda i smanjenju uspješnosti koncepcije po osjemenjivanju. Neki toplinskog stresa su neizbježni, no posljedice se mogu smanjiti.
Simptomi temperaturnog stresa
Idealna temperatura za goveda je 4 i 18°C. Na temperaturi od 27°C goveda manje jesti što se negativno odraziti i na proizvodnju mlijeka. Iznad 32°C smanjenje proizvodnje za 3 pa i do 20%.
Vlažnost ima ulogu u temperaturnom stresu. Tri su temperaturnovlažnosna raspona na koje moramo obratiti pozornost. Temperatura od 38°C i 20 % vlažnosti su vrijednosti kada moramo otklanjati posljedice temperaturnog stresa, tj. primjenjivati neke od
Opasnosti se javljaju s temperaturom oko 38°C i vlagom od 50 %, dok su za goveda smrtonosne vrijednosti od oko 38°C i vlažnosti od 80 %.
Goveda se znoje samo 10% u odnosu na i podložnija su temperaturnom stresu, pa krave trebaju sredstva i poda smanje temperaturu. Tako sprejanjem životinja vodom pomažemo isparavanju i djelotvornom sistemu strujanja zraka, tj.
Zagušljiv, ustajao zrak vrlo brzo može postati opasan ili smrtonosan za životinje ako borave u takvim uvjetima. Zbog toga je prijeko potreban brz protok zraka u svakom od potencijalno opasnih dijelova staje. Za vrijeme temperaturnog stresa i konzumacija hrane smanjuje se za 8-12 ili više%.
Temperaturni stres i uravnoteživanje obroka Goveda u vrijeme uzimaju manje hrane. Smanjenje konzumacije mijenja i sastav buraga, te vodi u acidozu uz smanjenje sadržaja masti. Voluminozna krmiva stvaraju više topline nego obrok baziran na zrnjevlju što pridonosi smanjenoj konzumaciji hrane. Izbalansiran obrok i hranidba visoko kvalitetnim krmivima zadovoljit potrebe životinja. Pa ipak, nikad ne smijemo smanjiti sadržaj vlakana ispod 18 do 19% kiselih detergent vlakana (KDF), odnosno, 25 do 28% neutralnih detergent vlakana (NDF).
Ukoliko krava smanji konzumaciju hrane za vrijeme temperaturnog stresa, a krave u ranoj laktaciji najbrže temperaturni stres, hrana treba biti više koncentrirana da bi se smanjio volumen obroka. Energetske potrebe za proizvodnju mlijeka ostale su nepromijenjene dok se energetske potrebe za održavanje temperature (u ovom za Zbog toga je podmirivanje dovoljnim hranjivih tvari presudno kako bi pretjerane gubitke u proizvodnji mlijeka. na koji koncentraciju hranjivih tvari obroka zahtijeva upotrebu visoko kvalitetne voluminozne krme, hranidbu s udjelom zrnevlja i upotrebu dodataka koji sadrže masti. Ukupne hranidbene masti ne
smiju biti u od 7%. pufera u obrok ublažava smanjivanje mlijemasti i podmirivanje ukupne konzumacije.
Iskorištavanje minerala je u vrijeme toplih, ljetnih mjeseci. frekvencija disanja i znojenje uzrokovat gubljenja vode, što smanjiti razinu minerala i poremetiti njihove odnose. Razinu kalija (K) treba na 1,3 do 1,5% ukupne suhe tvari obroka, natrij (Na) na 0,5%, a magnezij (Mg) može porasti na 0,3%. U smanjene konzumacije voluminozne krme, iako je onc1. visoke kvalitete, smanjit se buražna aktivnost životinje. Zbog toga upotreba pufera postaje vrlo važna u održavanju razine konzumirane hrane, buražnog pH i ukupne proizvodnje mlijeka.
Osnovni bi zadatak mlijeka u hranidbi krava trebao biti hranidba i negativnog temperaturnog stresa na proizvodnju mlijeka. Za vrijeme i vlažnog vremena je broj dnevnih obroka ali manjih. Tako se hrana ne zagrijava i ne kvari, a i manje je insekata oko nje. Naknadno dodavanje hrane promatranje životinja i promjena nastalih kao posljedica visoke temperature i vlažnosti. Povehrane koja je dostupna životinji u vrijeme hladnijeg dijela dana, rano ujutro i kasno može biti još jedna za prevladavanje temperaturnog stresa. Ako organiziramo hranidbu tako da životinja dobije 60 do 70% Mliekarski li~t 9/2002.
obroka u vrijeme 20,00 i 08,00 sati, uspješno proizvodnju mlijeka za vrijeme vremena. promjene u sastavu obroka primijenit samo uz savjetovanje sa jer za goveda pod stresom, u vrijeme navedenog perioda, svaka nagla promjena može biti kontraproduktivna.
Smanjivanje temperature
Negativan utjecaj topline na goveda možemo smanjiti dovoljnom vode. Jedno pojilo na 20 grla možda biti dostatno u vrijeme posebno dana. Vodu treba održavati hladnom. Nikada se ne smije u pojilu voda ostavljati dugo, odnosno svakodnevno se treba održavati i Goveda se za topla vremena skupljati na što je hladnijem mjestu, pa ako želimo konzumaciju, tada nam hrana i voda trebaju biti na, što je hladnijem mjestu. protoka zraka drugi je važan faktor u smanjivanju temperature okoline. Zrak mora slobodno cirkulirati u svim dijelovima staje, zbog bi bilo poželjno instalirati ventilator ili otvarati vanjske stranice staje. staja je od betona ili je konstrukcija staje takva da otvaranje donjih dijelova staje, radi protoka zraka, nije U tim instaliranje ventilatora jedino je rješenje. U stajama gdje su stranice vanjskih zidova od metalnih ili koje se mogu odstraniti i na njihova mjesta treba postaviti mreže.
Ako su krave vani treba im osigurati hlad da za vrijeme najtoplijeg dijela dana nisu direktno izložene suncu. Najbolja je hladovina ispod nekog drveta, no ukoliko ga nema, treba izraditi nadstrešnicu. Osiguravanje hlada iznad hranidbenog pomaže u održavanju ili konzumacije hrane.
Dakle, da bismo temperaturni stres krava tijekom ljeta moramo:
• izmijeniti obrok i prilagoditi ga toplom vremenu,
• vode dostupnu životinjama,
• životinjama hlad,
• dobru izmjenu zraka u staji. J
Sredstva za pranje i dezinfekciju (muznih mljekovoda, hladnjaka za mlijeko i ostalog
P3 Asepto N - alkalno sredstvo za automatsko i pranje i dezinfekciju. • P3 Horolith N - kiselo sredstvo za automatsko i pranje• P3 Duett - praškasto, kombinirano (alkalno i kiselo) sredstvo za automatsko i pranje i dezinfekciju • P3 Unisept - praškasto, kiselo sredstvo za automatsko i pranje ujutro i • Zlatol MR-Fpraškasto, alkalno sredstvo za pranje i dezifekciju • P3 Veloucid - emulzija za njegu vimena • P3 O:xy-Foam - aktivna pjena za dezinfekciju vimena prije mužnje • P3 lo-Shield - Zaštitni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Gard - Mastitisprofilaksa.
ECOIAB
Henkel - ECOLAB Zagreb d.o.o. tel. 01 3651 383, fax. 01 3651 388, 5, 10 000 Zagreb, www.ecolab.com
Piše: Antun dr. vet. med.
Sirište je u organ po svojoj gradi i funkciji jednostavnom želucu u ostalih životinja. U normalnim okolnostima leži na donjoj trbušnoj stijenci, blago pomaknuto udesno, u visini 7. do 11. rebra. Ukoliko do pomicanja sirišta iz njegova normalnog položaja, govorimo o ' njegovoj dislokaciji. Kod lijevostrane dislo- I kacije sirište se nalazi utisnuto buraga i lijeve trbušne stijenke. Ukoliko se I pak sirište nade desne trbušne stijenke i crijevne govorimo o desnostranoj dislokaciji.
Iako se ova bolest javlja u ' svih je u visoko proizvodnih krava (Holstein-friesian pasmine). Iako se bolest u stada javlja spora(u 1-2% životinja), u pojedinim stadima može oboljeti i do 25% životinja.
U 80 do 90 % bolest se javlja u prvom mjesecu nakon telenja. je u krava s proizvodnjom mlijeka i u starijih I krava. Stete koje nastaju zbog ove bolesti proizlaze iz troškova i smanjene proizvodnje mlijeka, a procjenjuje se da po oboljeloj kravi mogu i do 500 US $.
Uzroci bolesti
Neposredni uzrok pojave dislokacije sirišta je atonija (mlohavost) stijenke sirišta. Smatra se da do atonije stijenke sirišta dolazi uslijed visoke razine slobodnih masnih kiselina u sirištu kao posljedica obilne ishrane koncentratom pred kraj graviditeta i u ranoj laktaciji. Isto tako obilna ishrana koncentratom uvjetuje obilno nakupljanje plina i u sirištu. Mlohavo i prošireno sirište, ispunjena i plinovitim sadržajem biva vrlo lako pomaknuta iz svog normalnog položaja. Zapažena je da se bolest javlja u debelih krava (suviše utovljene krave u suhostaju, s kondicijom od 4).
Prilagodba novonabavljenih životinja na novu sredinu, nagle promjene hrane te druga i organska oboljenja mogu pridonijeti pojavi ove bolesti.
slika
Lijevostrana dislokacija sirišta koja je znatno (javlja se u oko 90 % razvija se postupno, u 2. - 4. tjednu nakon telenja. Životinja u prestaje uzimati koncentrat ali uzima još nešto sijena. Kontrakcije buraga su u stišane a kasnije mogu sasvim prestati. Životinja postupno mršavi. Balega je mekša (pastozne konzistencije), nešto tamnije boje, ponekad se može razviti i proljev. se naglo smanjuje, tjelesna temperatura ostaje nepromijenjena.
da je smanjen unos hrane, razvija se i sekundarna ketoza s obiljem ketonskih tijela u urinu što može prikriti pravu sliku i zavarati veterinara.
Desnostrana dislokacija, iako bržeg je i tijeka, znatnim poremestanja i izrazitim znakovima bolova u trbuhu (nemir, udaranje nogama ili glavom prema trbuhu, napinjanje).
Ukoliko se bolest pravovremena prepozna i životinja se vrlo brzo oporavlja i u normalnu proizvodnju.
Dijagnoza
Na osnovi podataka i slike postavljamo dijagnozu (visoko proizvodna goveda, 2. - 4. tjedna nakon telenja, proljev, ketoza). Za postavljanje sigurne dijagnoze važna je prisutnost
zvuka i (kao kapanje vode s visine ili šumovi pucanju žice na instrumentima) kod potresanja lijeve trbušne stjenke. Najbolje je slušati stetoskopom u posljednjem prostoru na približno polovici njegove visine i pri tome lagano kuckati prstom iznad i ispod mjesta auskultacije. laparotomijom (otvaranje trbušne šupljine) dijagnozu.
Dakako, se primijete prvi znakovi bolesti treba odmah pozvati veterinara. Stariji konzervativni upotrebu lijekova i obaranje životinje na bok, masiranje sirišta preko trbušne stijenke u gladne jame i zadnjeg luka rebara s ciljem njegova u fiziološki položaj. Zbog recidiva ova se metoda gotovo više i ne koristi.
Metoda izbora je operativno sirišta u njegov fiziološki položaj i fiksacija za trbušnu stijenku (omentopeksija) kako bi se pojava recidiva.
Preventiva
sklonost pojavi ove bolesti pokazuju krave obilno hranjene energetskim krivima u suhostaju pa su ušle u laktaciju predebele. Težište preventive ove bolesti treba staviti na dobar hranidbeni program kako u suhostaju tako i u laktacije. Smatra se da je poželjna kondicija u trenutku telenja 3+ do 4, te da nakon telenja u prvih 30 dana životinja ne bi trebala izgubiti više od jednog boda (kondicija 2+ do 3).
Smatra se da su životinje koje brzo gube na težini sklone ketozi, jetre, dislokaciji sirišta i dugom periodu anestrije (izostanak tjeranja).
Da bismo postigli željenu kondiciju u suhostaju, trebamo se pridržavati preporuka:
G' u prva 2-3 tjedna suhostaja treba osigurati dovoljne suhe voluminozne krme u
obroku krava (najbolje sijeno lucerne ili DTS-a) i to u 2/3 suhe tvari obroka , udio silaža i ostale vlažne krme treba na 1/3 suhe tvari obroka. Na taj je unos energije ali ne i ukupne suhe tvari. Ovakva restriktivna hranidba nesmetanu regeneraciju žljezdanog tkiva vimena te neznatno dobivanje na tjelesnoj težini.
r3' u naredna 2-3 tjedna lagano se udio energije u obroku. Postupno se udio silaža (ne više od 15 kg/dan) uz dodatak 1 do 1,5 kg žitarica/dan i smanjuje udio sijena u obroku. udio energije nesmetani razvoj ploda u zadnjim tjednima graviditeta dok su ugljikohidrati iz žitarica važni za razvoj (produljivanje) papila u buragu. Naime o razvoju buražnih papila bitno ovisi sposobnost iskorištavanja hrane u laktacije. Smatra se da je za potpuni razvoj papila buraga potrebno 5 da 6 tjedana.
G> u posljednja dva tjedna suhostaja udio žitarica se do maksimalno 35% suhe tvari obroka (oko 3 kg dnevno, uz dodatak kvalitetnog sijena po volji). Važan je i dodatak anionskih soli kako bi se pojava puerperalne pareze (ležanje poslije poroda, hipokalcemija) i drugih komplikacija pri porodu.
Na farmama, gdje se mužnja odvija u izmuzištu, životinje se ne zadržavaju u prostoru za prije mužnje dulje od 45 minuta do 1 sata. Naime, preživanje i kontrakcije buraga u to su vrijeme smanjene, pa ako potraje duže može pogodovati pojavi dislokacije sirišta . ..J
DIJAGNOSTIKA I UPALAVIMENA
Pravovremenim otkrivanjem upala vimena smanjujemo troškove i gubitke mlijeka. Dužnost je da zna prepoznati upalu vimena kako bi pravovremena pozvao veterinara.
Kao što je poznato upale vimena možemo podijeliti na akutne i ovisno o vremenskom periodu u kojem se razviju. Akutna upala vimena
Ovaj oblik upale vimena razvija se u kratkom vremenskom periodu od nekoliko sati do par dana. Nije ju teško prepoznati jer je vime bolna, toplo, koža na vimenu je zacrvenjena. Iz takvog vimena se muze sekret koji može biti sluzav, vodenast, s primjesama ili ugrušcima krvi ili gnoja koji se izmuzuje u obliku rezanaca. Pregled mlijeka na crnoj podlozi!!!
Kod ovakvog oblika upale ne možemo da izmuzujemo mlijeko jer sekret nema osnovne karakteristike mlijeka.
Kod sumnje na akutni oblik upale vimena, npr. ako da je vime zacrvenjena, kravi moramo pristupiti oprezno posebno kada prilazimo vimenu jer se kod ovakvog oblika upale javlja i bolnost, pa životinja postaje izrazito nemirna i udara nogama. T emperiranost (toplinu) koja je povišena kod upaljenog vimena provjeravamo dlana zdravu sa sumnjivom.
Razlika u temperaturi na koži pojedinih može nam potvrditi sumnju na upalu vimena.
Uz ovaj oblik se javlja zdravstvenog stanja životinje: 1. povišena temperatura
2. proljev
3. gubitak apetita
4. prestanak preživanja. upala vimena upalu vimena teško možemo dijagnosticirati jer se razvija postupno i duži vremenski period - tjednima i mjesecima. Ovaj oblik upale vimena možemo sa dijagnosticirati :
1. pregledom mlijeka na crnoj podlozi
2. mastitis testom
3. brojanjem somatskih stanica
Mljekarski list 9/2002.
Piše:Antun dr. vet. med.
Svaki mlijeka imati uvid u zdravlje vimena u stadu na temelju rezultata analiza Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete svježeg mlijeka. Iako je u Pravilniku dozvoljena gornja granica od 400.000 somatskih stanica brojnim istraživanjima je da je upala prisutna ako je broj somatskih stanica od 200.000. upala vimena
upala vimena provodi veterinar!!! Stoga je potrebno kod promjena na vimenu (crvenilo, bolnost, otok, temperiranost) ili mlijeku (sluzavo, vodenasto, s primjesama krvi ili gnoja), odnosno kod pozitivnog mastitis testa, pozvati odmah veterinara. Pravovremenim smanjujemo rizik od gubitka ili cijelog vimena (životinje). Troškovi su niži uz manje gubitke na mlijeku zbog predaje.
Preventiva upala vimena
U Mljekarskom listu je puno pisano o preventivi upala vimena. Samo napomenuti osnove preventive: higijenski smještaj higijenska mužnja ispravna tehnika mužnje pravilna hranidba ispravan muzni
Svi navedeni podjednako su važni u suzbijanju upala vimena.
Jeftinije nego
moraju znati da upale vimena i brojne druge bolesti nanose velike ekonomske štete u proizvodnji mlijeka. Stoga je jedino rješenje posvetiti punu pažnju preventivi bolesti. Pogrešno misle koji su nabavili lijekove (ilegalno u i koji sami da su puno uštedjeli. Prvo nisu uštedjeli se pojavila upala vimena, drugo mogu samo pogoršati stanje bolesne životinje. Puno je važnije posvetiti punu pažnju svim mjerama koje je potrebno poduzeti kako ne bi došlo do pojave bolesti unutar stada, nego da sami posežu za
Piše: Gabrijela Grdan, dipl. ing.
županija ima ukupno 6.190 evidentiranih krava. Od toga pod selekcijskim obuhvatom kontrole je 2.128 krava, a pod kontrolom rasploda 2.115. Ukupno 69% što je u samom vrhu hrvatskog prosjeka. Jedna od najzastupljenijih pasmina u županiji je simentalsko govedo koje je u kontroli zastupljena s 962 krave, a u kontroli rasploda s 1.383 krave. stada simentalskog goveda u obiteljskim gospodarstvima koja su pod kontrolom je 10 krava. vrlo zanimljiv podatak je broj uzgajatelja s obzirom na stada koji iznosimo u Tablici br.1
Tablica br. 1: stada simentalskoggoveda
Broj grla 1-3 4-9 10-15 16 i više
Broj 410 286 72 33
Trenutno na županije ima 20 odabranih bikovskih majki.
Svake godine se ponovo vrši njihov izbor, tj. ocjenjivanje. Svrha ocjenjivanja je odabir kvalitetnih životinja koje sparivanjem s odabranim ili stranim bikovima stvarati nove generacije bikova koji se koriste u usmjerenoj oplodnji. Odabir bikova za sparivanje s bikovskim majkama na prijedlog HSSC-a odabire "Savjet programa za govedarstvo".
Dana 20. 06. 2002. god. na županije komisija za ocjenjivanje sastavljena od predstavnika Hrvatskog selekcijskog centra, Centra za· reprodukciju u i voditelja selekcijske službe ocjenjivala je 13 potencijalnih bikovskih majki simentalske pasmine.
Prije samog izlaska komisije koja daje ocjenu bikovskih majki, voditelji selekcijskih službi rade prvu selekciju.
Prva selekcija bikovskih majki se na osnovu minimalnih kriterija propisanih za simentalsku pasminu vezanih uz:
a) podrijetlo (moraju postojati najmanje dvije generacije poznatih i kontroliranih predaka) b) proizvodnja mlijeka, masti i proteina koja prema minimalnim kriterijima ne smije biti niža od:
Sve kandidatkinje moraju po svojoj UV za mlijeko pozitivno odstupiti za najmanje jednu standardnu devijaciju od prosjeka populacije.
c) vanjština se metodom linear scoring "System 97")
d) protok mlijeka (izabiru se krave sa nadprotokom mlijeka - kod nas se trenutno ne mjeri zbog neopremljenosti aparatima)
e) reprodukcijska svojstva (na terenu veterinar iz "Reprodukcijskog kartona" trenutno reproduktivna stanje krave, kada se krava telila, da li je bilo kakvih problema prilikom teljenja, njezino zdravstveno stanje te ako sumnja na neki zdravstveni vezan za reprodukciju obavlja pregled krave)
Metoda koja je korištena u odabiru bikovskih majki u županiji za ocjenjivanje eksterijernih karakteristika je "Linear scoring", odnosno "Sustav 97".
Prednosti ovakvog linearnog ocjenjivanja su: - svojstva samo linearno opisuju - svojstva eksterijera se ocjenjuju - primjenjuje se raspon ocjena 1-9
Prije samog ocjenjivanja potencijalne bikovske majke izvode se na ravnu površinu i mjere uz Lydtinovog štapa i mjerne vrpce. Uzimaju se mjere za okvir, položaj zdjelice, noge i vime, nakon se s minimalnim propisanim vrijednostima i zatim se ocjenjuju bodovanjem od 1-9.
Od 13 potencijalnih bikovskih majki na županije 11 je udovoljilo kriterijima za proizvodnju rasplodnih bikova.
U navedenim tablicama možemo vidjeti maksimalnu proizvodnju mlijeka odabranih bikovskih majki. Kod 5 krava maksimalna proizvodnja ostvarena je u prvoj laktaciji, a kod ostalih 6 u drugoj laktaciji.
Iz navedenih tablica je vidljivo da u prvoj laktaciji iznosi 5.174 kg mlijeka s 200 kg masti i 181 kg a u drugoj 5.718 kg mlijeka s 212 kg masti i 203 kg To zadovoljava minimalne proizvodne kriterije za bikovske majke.
Poželjanizgledbikovskemajke
Od potencijalnih 13 bikovskih majki dvije nisu zadovoljile tražene kriterije. Razlog njihovog dijelom pripisuje se eksterijernim pogreškama vimena.
Odabrane bikovske majke bit aktivno u uzgojni program u 29. krug usmjerene oplodnje. Planska osjemenjivanja s odabranim bikovskim (uvoz DS-a) trebala bi tijekom mjeseca rujna ove godine.
Performance test, test na vlastiti rast i razvitak, od 1975. godine kontinuirano se provodi u Stanici za ispitivanje proizvodnih svojstava goveda u okviru Veterinarske stanice Varaždin.
Trenutno je u postupku obavljanje pregleda i otkupa muške teladi, potomaka bikovskih i bikovskih majki iz 27. kruga usmjerene oplodnje. Otkupljuju se potomci bikovskih Gebal HB 7458, Humlang HB 7457, Robert HB 7456, Lotarry HB 7455, Samurai HB 7454 i Horfred HB 7183. Prva bika su u programsko osjemenjivanje putem uvoza DS-a iz dok je bik Horfred naš bik iz Centra za
stva Osijek. Ove godine od, do sada pregledane 60 muške teladi, u stanicu je preuzeto 33 teleta ili 55%.
Svako preuzeto tele koje je zaprimljena u stanicu u starosti od 60-ak dana stavlja se u karantenu do 120. dana života. Nakon završene karantene telad se stavlja u test koji traje od 120og do 365-og dana života svakog teleta.
Po završetku performance testa formiraju se grupe mladih bikova prema starosti. se u jednoj grupi nalazi 10 do 12 bikova potomaka
va. Tijekom jedne godine prosjese formira 4 do 5 grupa mladih bikova koje komisijski ocjen1u1e Povjerenstvo sastavljena od predstavnika HSSS-a, Agronomskog fakulteta Zagreb, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Centara za reprodu22
Pregled preuzete muške teladi po u 2002. godini
Ime oca
HB oca Krug usmjerene Broj preuzetih sinova oplodnje
Horfred 7183 27. 5
Humlang 7457 27. 7
Lotarrv 7455 27. li
Samurai 7454 27. 5
Gebal 7458 27.
Strukturabikovapozavršetkuperformancetestapo i komisijskimgrupama
je ocjena 129. grupe bikova datumski najsvježija, dat Jedan cjelovitiji prikaz o postignutim rezultatima te grupe bikova.
Rezultati performance testa mladih bikova 129.grupe
Postignuta
7434 Poliana
21054771 Matas
Javorski lvan, 7019 Veliki Grdevac
17061620 Zaster
Bencek Ivica, Sv. L7432 Žabno
17058955 Winzer
Medverec Stjepan, 7434 Vrbovec
17059138 Winzcr
t-- Stjepan, 7434 Gradec
17062036 Pero
Milutin, 7131 Farkaševac
21054711 Pero
Tot Josip, Velik i 7131 03017303 Zaster
lvan,-7432 Sunja
17062748 Rolo
Zvonko. 7431 Pisarovina · 17063768
Hrebak lvan, 7131 Ha~anj 17063769 Rolo
Damir, 7431 Has.:.ani 21053797 Winzer
Franjo, 7434 Kapela Slijedi prikaz rezultata ocjena grupa po selekcijskim službama. Selekcijska služba Broj
kciju i Varaždin.
Ove godine u Stanici za performance test održane su tri komisijske ocjene. Povjerenstvo ocjenjuje mlade bikove na osnovu više kriterija (eksterijer, reproduktivne osobine, uv majke i oca za mlijeko, dnevni prirast ostvaren u testu). Na temelju svega navedenog postupkom se indeks bodovi za svakog pojedinog bika i se njegova namjena : za umjetno osjemenjivanje, prirodni pripust ili
Prva grupa bikova komisijski ocjenjena 27. 02. 2002. godine brojila je 13 mladih bikova od 12 potomaka bikovskih iz 26. kruga (Winzer HB 7434, Zaster HB 7432 i Rolo HB 7431 - uvoz DS-a iz
Matas HB 7019 iz Centra za reprodukciju u HrvatskeZagreb, Pero HB 7131 iz Centra za reprodukciju u Hrvatske - Osijek) i 1 potomka bikovskog oca Stega HB 7365 (uvoz DS-a iz iz 25. kruga.
ostvareni dnevni prirast u testu za bikove 127. grupe iznosio je 1.580 g, životni prirast 1.455 g, visina do grebena 131 cm i postignuta težina sa 365 dana 571 kg. Prema postignutom ukupnom indeksu im je namjena korištenja. Za korištenje putem u.o. je šest bikova, dok je ostalih sedam bikova namijenjena za korištenje pute~ prirodnog pripusta.
Druga grupa bikova sastavljena od 11 mladih bikova potomaka bikovskih iz 26. kruga ocjenjena je 08. 05. 2002. godine.
ostvareni dnevni prirast u testu za bikove 128. grupe iznosio je 1.566 g, životni prirast 1.464 g, visina do grebena 131 cm i postignuta težina sa 365 dana 574 kg. Za korištenje putem u.o. je pet bikova, dok je ostalih šest bikova namijenjena za korištenje putem prirodnog pripusta.
grupa bikova komisijski je ocjenjena 03. 07.2002. godine. Grupa je brojila 12 mladih bikova, potomaka bikovskih iz 26. kruga usmjerene oplodnje.
ostvareni dnevni prirast u testu za bikove 129. grupe iznosio je 1.578 g, životni prirast 1.418 g, visina do grebena 130 cm i postignuta težina sa 365 dana 558 kg. Za korištenje putem u.o. je pet bikova, dok je ostalih sedam namijenjena za korištenje putem prirodnog pripusta. U
Mljekarski li,st 9/2002.
~~'lf~~OOA\@~ffil~IIDJJ~[k!J~~JJ& OD 001.WZW®JJllilDlllfil\Yl/A\'fi'@~rP@IUl@tr-'mi[l\V]ffil~!ID~
Komparativni odnosi proizvodnje i tržišta kravljeg mlijeka u Hrvatskoj i Europskoj uniji
Piše: dr. se. Petar
Govedarstvo - proizvodnja mesa i mlijeka - od posebnog je gospodarskog i proizvodno tehnološkog u agrarnom sektoru. Strukturna zastupljenost i vrijednosni udio govedarstva u BDP poljoprivrede valorizira razvijenost i dohodovnost poljoprivrede. Hrvatska, po razvijenosti govedarstva, zaostaje za cama Evropske unije (EU) te je udio govedarstva u BDP poljoprivrede svega 14,2% (mlijeko 7,3%) a u EU 28,7% (mlijeko 17,9%).
gospodarsko stanje, posljedice u proizvodnji nastale tijekom i poslije domovinskog rata, procesi restrukturiranja i privatizacije, negativan odnos prema poljoprivredi privatnog sektora u bivšoj Jugoslaviji u su mjeri utjecali na stagnaciju i na procese dinamiziranja razvoja i unaproizvodnje mlijeka.
U desetogodišnjem razdoblju (1990.-2000. god.) došlo je do promjena u govedarstvu. Stalno se smanjivao ukupan broj goveda (krava i steonih junica). Proizvodnja mlijeka održava se na godišnjoj razini od 600 milijuna litara, a otkup je stabiliziran uz godišnje otkupljenih mlijeka.
Jedan od faktora razvoja proizvodnje mlijeka je poljoprivredno zemljište i posjeda koja u Hrvatskoj iznosi svega 2,90 hektara, a u EU farme su 23 hektara. Proizvodni kapaciteti farmi u EU imaju u prosjeku 18 krava, a u Hrvatskoj 2,80 krava. Razlike u produktivnosti su velike: u EU jedna krava proizvede 5.606 litara, a u Hrvatskoj 2.279 litara. T ržnost mlijeka u EU
iznosi 94,8% i od jedne krave proda se 5.315 litara mlijeka, dok u Hrvatskoj tržnost mlijeka iznosi 64,7% i godišnje se proda 1.473 litara mlijeka po kravi. Farmer u EU tržištu godišnje
120.320 litara mlijeka, a u Hrvatskoj 5.729 litrara. Samodostatnost mlijeka u EU je 111% a u Hrvatskoj oko 70%. Potrošnja mlijeka per capita u EU iznosi 300 kg, ekvivalent kg), a u Hrvatskoj potrošnja iznosi 160 kg mlijeka p.c.
U Hrvatskoj se oko 55.000 obiteljskih gospodarstava bavi tržnom proizvodnjom mlijeka, a samo 15% godišnje tržištu isporuviše od 10.000 litara mlijeka. Prema postoanalizama u našim gospodarskim uvjetima za rentabilno poslovanje te servisiranje kreditnih obveza, potreban je minimalni proizvodni kapacitet od 10 krava s godišnjom prodajom mlijeka od 3.500 litara/krava.
U Europskoj uniji visoka je kvaliteta sirovog mlijeka u odnosu na higijensko zdravstvenu ispravnost pa preko 90% mlijeka ispunjava standarde za I. ekstra klasu i I. klasu. U odnosu na kemijski sastav, mlijeko ima 4,10% masti i 3,30 ukupnih U Hrvatskoj se ne primjenjuju priznati standardi za kvalitetu mlijeka koji su osnovica za formiranje prodajne cijene mlijeka se primjena tijekom ove godine). se cijena mlijeku samo na temelju sadržaja masti (2000. god.- 3,84% masti) i prema nekim fizikalnim parametrima.
prodajna cijena mlijeka u EU podrazumijeva se fco mljekara i bruto proiz-
prodajna cijena koja je ujedno i nabavna cijena mlijeka za mljekare. Za naše poljoprivrednike prodajna cijena mlijeka (otkupna cijena + poticaj) je neto prodajna cijena, mljekare snose troškove otkupa, transporta i kontrole kvalitete (nabavna cijena= otkupna cijena+troškovi otkupa i transporta).U uvjetima nerazvijene proizvodnje i deficita mlijeka te socijalnih problema na selu stalan je pritisak za otkupnih cijena mlijeka koje su ionako na razini svjetskih cijena.
Sustav poticaja za mlijeko pozitivno na održavanje parireta u sferi tržišta i cijena. Zbog gospodarskih problema, poticaji nisu utjecali na pokretanje razvoja i proizvodnje. Predsto(najavljene) diferencirane mjere agrarne politike prema modelu EU nisu primjerene sadašnjem stanju nerazvijenosti proizvodnje i deficita mlijeka, te je potrebno stimulirati ukupnu proizvodnju mlijeka do postizanja nivoa samodostatnosti. proizvodnje i kvalitete kravljeg mlijeka mljekarsku industriju da proizvodima, dobivenim iz mlijeka, konkurira na narodnom tržištu. U procesu pridruživanja i stabilizacije za u EU Hrvatska bi trebala razviti proizvodnju mlijeka kako bi osigurala godišnju proizvodnu kvotu od 1,100 mlrd. litara mlijeka.
Ove mlijeka, uz uvoz, osiguravaju (potrošnja >200 kg.p.c. mlijeka) i potrošnju mlijeka i proizvoda. Procijenjena proizvodnja mlijeka realizirala bi se kroz desetogodišnje razdoblje uz godišnju stopu rasta proizvodnje od 7%. Razvoj i restrukturiranje proizvodnje mlijeka temelji se na proizvodnom modelu srednje intenzivne proizvodnje (primjer Slovenije) s cca 25.000 obiteljskih gospodarstava s godišnjom isporukom 40.000 lit. mlijeka po
Hrvatska bi tako sa sadašnjeg zaostajanja u razvoju i u produktivnosti kravljeg mlijeka (35% od prosjeka EU-15) došla do 70% stupnja razvijenosti ove grane u Europskoj uniji. O
Obiteljskogospodarstvo MihocekMarijana iz Drnje
Piše:mr.se.
Na gospodarstvu se je 10 jutara vlastite zemlje i 8 jutara u zakupu. Gospodarstvo sada ima 7 muznih krava, 2 junice, 1 junicu za pripust i 1 žensko tele. Sjetvena struktura je proizvodnji krme za preradu u mlijeko. Od 18 jutara, 9 jutara je travnjaka, uglavnom TDS, posebno talijanski ljulj i posebno lucerna, 5 jutara kukuruza, 2 jutra soje za zrno, 1 jutro 1 jutro pšenice, 0,5 jutra jare zobi i graška i 0,5 jutra pšenice i graška. Nakon skidanja žitarica sije se talijanski ljulj kao na površini jednog jutra radi plodoreda usjeva.
Ozima pšenica i ozimi grašak (maksimirski visoki), mjereno 21. svibnja 2002. dali su prinos zelene mase od 1O kg po 1
Mihocek Mari/an i Zdenka: suradnja s Poljoprivrednom savjetodavnom službom nama se višestrukoisplatila
metru kvadratnom, što na jedan hektar iznosi 100.000 kg ili 10 vagona zelene mase. Mlijeka Jo vode, na samo pola jutra! Steta što nema više krava.
Najbolje krave u vrhu laktacije dnevno doje do 30 litara mlijeka, a ostale oko 25 litara.
Rezultat suradnje sa Poljoprivrednom savjetodavnom službom je u dnevnoj isporuci mlijeka.
MLIJEKORASTENAPOWU,
Pi"e: mr.se.
REFORMA POLJOPRIVREDE.
Danas se u Hrvatskoj mnogo radi i govori o sustavu poticaja 1 o strategiji razvoja poljopriyrede i agrarnoj ili poljoprivrednoj reformi.
Sto je to zapravo reforma ?
Reforma = (latinski reformare = promijeniti, preobraziti), preoblikovanje, promjena u glavi (to jest u vrhu) i u udovima (to jest u nižim organima), s kojim je svoju vladavinu papa Grgur VII (1073. - 1085.); i u
M(jekarski list 9/2002.
Od 6 krava u periodu laktacije dnevno se u mljekaru nosi oko 100 litara mlijeka, dok je 1995. godine od 4 krave predavano u otkup 20 litara dnevno. Plan za ovu godinu je 35.000 litara mlijeka od 7 krava, te da Davorka (1985.) i Dijana (1986.) uspješno završe srednju prehrambenu odnosno srednju poljoprivrednu školu i aktivno se, sa svojim roditeljima, u gospodarstva.
/A QJJ~tf
I -PRAKSAIJSKUSTV A
L
RAZMISIJANJA
I PRIJEDLOZI
I - - --· l , Naš moto za rujan. POVE.CAJMO PROIZVODNJU MLIJEKA U 2003. GODINI SIJANJEM TRAVA U TOKU RUJNA, A LUCERNE I CRVENE. DJETELINE NAJKASNIJE DO 10. RUJNA
životu kada se korjenite i duboke promjene. U hrvatskoj poljoprivredi, promjena u glavi,
odnosno u vrhu = promjena u razmišljanju, i radu hrvatske agronomske struke, a promjena u nižim organima = promjena u razmišljanju, i radu hrvatskih seljaka. Reformirati = provoditi reforme, popravljati, preustrojavati, mijenjati.
i napokon. Nakon toliko socijareformi koje su uvijek iza sebe ostavljale sve propast hrvatske poljoprivrede, od 1945. do 1990. te nastavka propasti od 1991. do 2000. bez obzira na promjenu društveno
Da ne bude zabune oko propasti hrvatske poljoprivrede. Sve manje brojno stanje stoke, sve manja proizvodnja mlijeka i mesa, sve manji izvoz poljoprivrednih proizvoda, a sve uvoz poljoprivrednih proizvoda i tehnologije. Sve negativna bilanca na relaciji izvozuvoz i sve zaduživanje države u inozemstvu.
Došlo je vrijeme da se nešto poduzme i napravi i da se nešto promijeni. Došli su novi ljudi i koji ZNAJU, imaju JAKU VOLJU, DOBRO ZNANJE i VIZIJU kako potpuno novom STRATEGIJOM i REFORMOM promjenu od propasti prema uspjehu hrvatske poljoprivrede. Od pada prema rastu i usponu. Od uvoza do podmirenja nacionalnih potreba te, danas sutra do izvoza; mlijeka, mesa i stoke te svega onoga što se sada uvozi, a može se proizvesti na plodnim hrvatskim poljima, svega onoga što mogu proizvesti vrijedni hrvatski seljaci, svega onoga što mogu dati hrvatska poljoprivredna struka i
To je dobro, tako treba i tako mora biti, a što se do sada to nitko živ ne zna, niti želi znati.
Nismo mi najgori u Europi. Hrvatska ima potencijala, tu je izuzetno dobra geografska i klimatska struktura, možemo proizvoditi sve poljoprivredne proizvode od mediteranskih do kontinentalnih kultura, i raspored oborina su relativno dobri, a tu su i naše rijeke jadranskog i crnomorskog sliva.
Sistemi navodnjavanja su još prije 4.000 godina u Mezopotamiji i Egiptu. Uz poljoprivredu razvijala se i ostala privreda, veliki gradovi, kultura i civilizacija. Tako je i dan danas. Sve razvijene i bogate zemlje svijeta
podmiruju svoje nacionalne potrebe za poljoprivrednim proizvodima iz vlastite poljoprivrede, a viškove izvoze. Uvozi se samo ono što se na geografskom i klimatskom položaju ne može proizvesti ili ne može proizvesti u dovoljnim
A kod nas, Drava, Sava, Dunav, Kupa, Korana i Dobra, Mirna, Zrmanja i Cetina, a okolo, preko ljeta, suha i žedna polja, livade, oranice i Nigdje na vidiku pumpe niti crijeva za navodnjavanje, se kap kiše s neba.
Bježi sa poljoprivrede. Poljoprivreda se ne isplati - deviza je hrvatskih seljaka i mladih ljudi na selu. Što bi se naša djeca kako se mi Neka djeca završe školu, neka imaju zvanje, a ako ne budu imali posla, u najgorem opet se baviti poljoprivredom.
Bježi sa sela, bježi od poljoprivrede! Ali kamo?
Hrvatska ima potencijala. Ima dva poljoprivredna fakulteta, preko 5.000 diplomiranih inženjera poljoprivrede, tu su i dvije visoke poljoprivredne škole i veliki broj inženjera poljoprivrede. Hrvatska ima oko 30 srednjih poljoprivrednih škola iz kojih svake godine izlazi najmanje 30 što godišnje iznosi 1.800 poljoprivrednih 20 godina unazad to iznosi 36.000 poljoprivrednih profila.
Hrvatska stvarno ima potencijala.
Na selu nema školovanih seljaka! Možeš ih na prste jedne ruke po selima nabrojati.
Hrvatska uvozi mlijeko i meso!
Hrvatska uvozi krumpire i grah, lubenice, masline i smokve, i
Hrvatska nema tržište poljoprivrednim proizvodima !
Što Hrvatska ne uvozi !
Što Hrvatska izvozi ?
Gdje su dolari i euri od izvoza hrvatskih poljoprivrednih proizvoda ?
Da li se u Hrvatskoj štampaju devize, dolari i euri sa kojima se kupuje i uvozi mlijeko i ostalo sve i svašta ?
Ako Hrvatska nema deviznog priliva od izvoza, od kuda nam novac za kupnju i uvoz mlijeka, mesa, junica, uvoznog svega i je da s novcem, devizama, uz kamate i druge obveze, Hrvatska kupuje mlijeko i sve ono Ml:fekarski list 9/2002.
što smo trebali i morali sami proizvesti.
Krediti! Pa smo dužni 4 milijarde dolara 1990., pa smo sada dužni 11 milijardi dolara!
Stvarno je došlo vrijeme za reformu!
Ja bi malo radio, a dobro bi živio. I nije me ama baš za ništa briga.
Dobro bi živio , e malo sutra.
I djeca i unuci su nam dužni i kredite koje smo mi potrošili.
A Hrvatska je bogata! Bogata. Ali bez znanja, rada, reda, odgovornosti i nacionalnog osjei ponosa postaneš loš gospodar, loš gazda i uskoro dužnik. A dužnika koji uz kredita nije sebi pomogao, stvorio novostvorenu vrijednost i uredno vratio kredit nitko ne cijeni i ne
poštuje.
U inozemstvu se ne štampaju devize, dolari i euri, i ne dijele kako tko zatraži i kako kome zatreba. Nove deviza i nove nacionalnih valuta štampaju se samo na osnovu novostvorene vrijednosti proizvoda, znanja i dobara. ·
Oni neka rade, a mi i trošiti, loše investirati i ulagati, malo raditi i dobro živjeti na uvozu i trgovini, loša je filozofija loše politike.
Pa tako jednoga dana, rasprodamo nacionalne banke, nacionalna hotele i novi vlasnici koji štite vlastite interese. Ne razmišljaju o nama - našoj djeci. Uskoro nas oni kojima smo dužni prisiliti da im prodajemo i zemlju. A da bi se vratio dug i
naplatila dugovanja, i primanja biti sve manja. I, da li je došlo vrijeme za reformu?
Došlo, došlo odavno ! Reformu, kakvu reformu i reformu ?
Najprije reformu pameti i razmišljanja, i odnosa prema radu, znanju i redu, vlastitoj naciji i nacionalnom dostojanstvu, reformu odnosa prema vlastitoj državi i vlastitom narodu.
To je temelj uspjeha NOVE STRATEGIJE,i NOVE REFORME i OPERATIVNOG PLANA razvoja HRVATSKE POLJOPRIVREDE . .:.J
prof. dr. flC. Zvonimir
prof. dr. 8C Vesna
prof. dr. se. S(jepwi Mužic
prof. dr. flC. Marija
doc. dr. Boro asist. mr. Zlalko
inanredna knjiga za svakog sadašnjeg i agronoma i veterinara korisno štivo za sve ljubitelje i uzgajatelje životinja dobar za obiteljska gospodarstva knjiga je namijenjena svima koji se bave te žele ostvariti rezultate prema uzoru na svjetske uzgajatelje stoke
Knjiga bogato je ilustrirana, a na 630 stranica šest poglavlja: -- Govedarstvo - Kozarstvo - Svinjogojstvo - Peradarstvo
Knjiga tematiku o stanju i mjerama za o tehnološkom procesu, hranidbi i držanja goveda, svinja, ovaca, koza i peradi. U pisanju knjige autori su se služili svojim višegodišnjim iskustvima, rezultatima vlastitih istraživanja i suradnje s agronomima i veterinarima na velikim farmama i u širokoj praksi.
Nakladnik je Agronomski fakultet u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb. Cijena knjige je 250,00 kuna za troškove slanja i poštarine u iznosu 30,00 kuna.
( --'1arudžbe :r.aknjige se mogu iznšiti na telefon 012393809; 012393867 l ili u Hrvatskoj mljekarskoj udruzi - Hica 31/111,Zagreb, Tel./fax: 01 4833 349; 4831 265.
hst 9/2002.
Vam knjigu
SVETI MARKO V' V' KRIZEVCANIN
hrvatski svetac
Priredio: Stjepan dipl. ing
Mjesec rujan, kao i svi ostali mjeseci u godini, pun je blagdanskih na svece i svetice od najstarijih vremena, a mi ovaj puta odati našem hrvatskom i najnovije !11 syecu - MARKU KRIZEVCANINU. Kanonik ostrogonski koji je 7. rujna 1619. podnio smrt zbog vjernosti Kristu i sv. Crkvi
Na temelju mnogih provjerenih dokumenata Marko je 1580. u slobodnom i kraljevskom gradu Križevcima u obitelji prezimena Crisinus u kojoj je odgojen u
Baroknakapelica u Križevcima
svim vjerskim krijepostima. Na studiju u Grazu toliko se odlikovao da su ga poslali u glasoviti rimski kolegij Germanicum gdje je boravio godine. Važno je spomenuti da je u arhivu tog zavoda sam zapisao "Crisinus Croata, Dioecesis Zagrabiensis" dakle Hrvat iz biskupije. Ostrogonski nadbiskup, pod kojeg je tada spadala i biskupija, Petar PAZMANY je
i odanost vjeri, te ga 1616. godine imenuje rektorom sjemeništa u Trnavi (danas grad u svojim kanonikom te upraviteljem opatije Szeplak. u to doba Ugarskom se proširio protenstantizam koji je pokrenut u 1517.; novi "otpad" crkve. Dio ugarskih velikaša prihvatilo je to opredjeljenje i vojnom silom progoniti katolike koji su ostajali vjerni Rimu. Tu se istaknuo erdeljski grof Bethlen i njegov zapovjednik Rakoczy. On je u kraljevsku u Košicama zatvorio kanonika Marka i dva isusovca: Madžara Stjepana Pongracza i Poljaka Melkiora Grodzieckog i dao ih najokrutnije Rezali su im pojedine djelove tijela, palili, odrubili glave i bacili u jamu. Kasnije su njihovi ostaci
prenešeni u Uršulinsku crkvu u Trnavi na mjesto. Spašavanje njihovih ostataka bila je zasluga grofice Katarine Forgach-Palfy. Narod ih je sve više slaviti, njima se utjecati i su se ozdravljenja. 1905. Papa Pijo X. proglašava ih blaženima. Prošla su i sve bi pala u zaborav. Sv. Otac Ivan Pavao II., 2. srpnja 1995., u Košicama je svu trojicu proglasio svecima. Sv. Otac je tada hrvatskim u Košicama rekao: "Sv. Marko predstavlja simbol mukotrpne povijesti vaše nacije i vjernosti hrvatskog naroda papi i, Svetoj Stolici." Prisutan g. Ciril je za pisao: "Papine na
Oltarnaslika bi. Marka u kapeliciu Križevcima
hrvatskom jeziku u više su navrata bile prekidane snažnim pljeskom."
U Domovini, . u katedrali, kardinal Franjo 10. rujna 1995. predvodio je misu zahvalnicu za proglašenje prvog sveca iz nadbiskupije u kojoj je uz dvadesetak sudjelovao i župnik Ivan Žufika.
Rodni grad sveca, Križevci, je iskazao svoju i ponos te je Poglavarstvo grada proglasila MARKOVU GODINU od 1. rujna 1995. do 1. rujna 1996. Pošta Križevci imala je u uporabi prigodan žig s natpisom: "Kanonizacija bl. Marka hrvatskog 2.7.1995. Križevci - Košice." Unutar žiga nalazio se grb grada Križevaca. Centar pošta iz Koprivnice izdao je poštansku omotnicu s likom novoga sveca. Poglavarstvo grada je nadalje proglasila 7. rujan Danom grada Križevci, koji se svake godine slavi s vjerskim i kulturnim Prije više godina oltarnu sliku bi. Marka naslikao je prof. Zoran HOMEN akademski slikar i upravitelj
gradskog arhiva. Svetac je prikazan u ruhu ostrogonskog kanonika sa zanosnim pogledom prema domovini i palme u ruci kao simbolom svog Slika je na glavnom oltaru barokne kapelice koja se nalazi na sredini široke ulice u Gornjem gradu, a prvotna je sv. Ladislavu kralju ugarskome. DonosiI!1o snimke slike i kapele g. I. Zufiki.
U Zagrebu, glavnom gradu Hrvatske, zaslugom tadašnjeg nadbiskupa, a danas blaženog Alojzija STEPINCA u prosincu 1941. godine blagoslovljena je nova crkva bl. Marka u Selskoj cesti br. 91 i osnovana župa kojom danas upravlja g. Marijan Tako se održavala misao i stalna želja hrvatskih vjernika za kanonizacijom Marka koja nam je ostvarena 376 godina nakon smrti. Molimo se našem hrvatskom svecu da nam izmoli u Boga vjernost našoj Domovini i sv. Crkvi koja nam 14 našu samosvojnost.
ŽENIDBAZDAVANJE V ZAMUŽ
Piše: Zlata
U našem listu broj 1 od 2002. pod naslovom " Idu svati - banda igra" opisala sam svatova u mojem selu i tada da opisati govorancije, spelancije, pjesme, ples i kola kao i huncutarije koje su se odvijale za vrijeme svadbenih
Dio ovih uzela sam iz knjižice koju je napisao moj djed T omislav Vrban pod naslovom "Narodni u Ivancu" i to još 1938. godine kada ja još nisam bila Taj je dio "Svadba", u kojem je obuhvatio razdoblje Austrougarske te ono dva rata od 1918. do 1938. kada je knjiga napisana.
Drugi dio sam opisala po svom a to je razdoblje od 1950. pa do današnjih dana. Svadba je, kod nas trajala dva dana a kod nekih i duže. Na dan pozivana je rodbina, kumovi, susjedi i prijatelji, a kod nas se to govorilo da su pozvani "nagosti" ("idemo nagosti"). Bila je velika biti pozvan, posebno prijatelji, a isto tako i sramota ako netko od Mljekarski li.st 9/2002.
prijatelja nije pozvan.
V ZET~TVO
~vatovski negda i denes
Kod zapisa koje nam je ostavio deda, treba imati u vidu da su u našem selu, a i u župi, ljudi živjeli u velikim zadrugama u kojima se sve dogovaralo pa i o ženidbi o probitku svih, a ne samo mladenaca. Djeca su se u tim vremenima pokoravala izboru i volji roditelja.
Tako deda piše: "Ako mladenci nisu bili iz istog sela, upoznali su se tek kod župnika, gdje je izvrše!). "popisek" to jest upis za "ozivanje". Mladenec je došao sam, a mladenku bi dovela koje je bila "podsnehalja."
Mladenec je poslije "popiska" zapisa i ozivanja u crkvi prvi put pohodio mladenku nekoliko dana prije kada je dio bio dogovoren. To je tako zvano "nošenje (kasnije su to bile "zaruke").
"Mladenec je darivao mladenku i tri jabuke. Jedna je bila malo oguljena i ispod te kožice stavljena je "cvancika" (33 krajcara, 66 filira ili 11 para, danas 40.)
Mladenka je mladenca darivala i s dva "kazimerska" (kašmirska) rupca koje je mladenec na dan nosio prišivene na "lajbecu - prsluku. 11
U moje doba mladenka je mladencu kupovala bijelu košulju u kojoj je išao na a on je nju darivao prstenom zlatnim, a nekada i od metala. U svadbe, je to bila subota, zaredao je s mužikašima (nekada su to bili gajdaši, tamburaši ili cimbulaši, a u moje vrijeme limena glazba "banda") od do kumova i prijatelja i pozivao sve "staro i mlado" da se odazovu u svatove. Svi su oni znali da biti pozvani i su nekoliko dana sudjelovali u pripremama za taj Iste je dogovorena tko biti kakav poseban svat: starešina, kapetan dever, zastavnik, a od žena koja biti podsnehalja, koja pomagati kuharici, dakle koje biti Posebnu su ulogu imala dva spretna mlada ("katane") koji su, po mladenku, išli ispred svatova i nosili "piceka" (pevca) i "koka" (sušenu šunku). To su morali kod mladenke baciti njezinim u kuhinju, ali spretno i brzo da ih one ne poliju vodom.
Kapitan je morao "kapetanstvo" dobro napamet. To je bila mala knjiga raznih nazdravica i pitalica za trenutke svadbe po kojima se poznavala lijepa svadbena tradicija našega kraja, a dugo se održala upravo u našoj župi Ivanec.
Za mladenac je dobio novi "kožuh" u kojem se ženi, sukneni "lajbec" (prsluk) s bijelim porculanskim gumbima, lanenu košulju koja se ne se lijepim vrpcama veže ispod vrata i na rukavima, zatim i mali crni šešir, a na njemu veliki crveni vijenac s ogledalcima, dvije velike ruže na prsima lajbeca s prišivenim "kazimerskim" rupcima koje mu je dala mladenka.
Mladenka je nekada sama sebi našila (bluzu) sa svilom. Na glavi je imala vijenac od crvenog s ogledalcima. Vijenac pokriva kosu na glavi a pletenicu su krasili "pantlini" svilene crvene vrpce "parta" - koje su protkane ružama. Pored toga mladenka ima na sebi "menteka" s dugim rukavima a se na Donju suknju nabranu i ušivanu, za mladenku od lanenog platna kuma, strina ili koja druga Preko ramena stavljao se "tibetni" rubac ili svileni (tamne višnjeve boje) u koji se spretno umetala na grudima prekrižena i vezana u pojasu.
Roditelji mladenke ugoscuiu svoje goste, a mladenac svoje. Prvi dan su svatovi kod mladenke ako ona ide za snahu, ili ako mladenec ide za zeta (v zetstvo) onda su prvi dan svatovi kod mladenca do iza Prije pola nije se smjelo voditi mladu jer su do tada vile i vještice na ulici. Svatovi se skupljaju u jutro poslije 8 sati za "froštuk". Na stolu ih pripremljeno jelo, je to bila hladetina, kukuruzni i raženi kruh, cipov, digani filani s makom ili orasima, rakija i vino. Kada se prikupe, na stol se donose (krvavice); crne su punjene hajdinskom kašom, a bijele su punjene prosenom kašom ili herom. su zajedno sa svinjskim rebrima.
Nakon jela i upoznavanja gostiju, pjesme, ½ola i razne igre od kojih nabrojiti samo neke: nam se lepa Mara"kolo; "Traži sebi para" - kolo; "Igramo se vankušeca" - kolo; "Ja sam crni vran" - to je vesela igra s metlom, zatim "Igra na kuševanje", "Vekslin" i druge huncutarije sve do odlaska na
Prije odlaska u crkvu na se u u koju se svatovi poslije ne Poslije je uz razne govorancijeprosidba od roditelja prije. pa onda prosidba i blagoslov roditelja nakon i otvaranje plesa podsnehalje i devera i onda ples za sve. Kad nastavljaju se pjesme, kola i druge igre i huncutarije od kojih je jedna kod nas posebna, a to se i danas održalo i u svatovima koji se u društvenom domu, to je "Ples na zelje". Jedna od kuharicadonese u zdjeli kuhana zelje iz kojeg viri svinjski rep i stavi ga pred kapitana. Njemu se tada postavljaju razna pitanja i zagonetke kojih ima vrlo mnogo, a neke stare zapisao je Ivan Lipuš, Kožarov. Npr.: "Ide, ide a nikad neura, sat. "Što je najskuplje na svijetu?" - obraz i poštenje tko ga zna cijeniti. "Sto jaše, sto kašejedan stane (pukne) svi stanu?"- stan, i još stotinu pitalica i zagonetki je zapisao.
Najorginalniji je ipak oproštaj od roditelja i rodbine, kada mladenka odlazi od za snahu. To je uz mnogo huškanja, sviranja, pjesme, vikanja i grlenja izmiješana s glasnim plakanjem i pozdravom: "Bog z vami putuval z vami stanuval". Za to vrijeme sviraju "Bažulek" i "Ajte spat".
U opisani su svati drugog dana kod mladenca u novom domu, mladenkasneha, "Blazine".
Drugi den: Pokrivanje, Zvunjski, Blazine
Piše:
Zlata
Kao što je opisana u prethodnom svatovska veselje, drugi dan, bilo je u mladenca.
Kada su u svatovi s mladencima u pratnji "kapetana", devera, podsnehalja, kumova i bližih došli u mladenca, na "prvom poceku" u mladenku je sve~a s raširenim fertunjom a mladenka Je trebala na taj prostrti fertunj što je simboliziralo da ju svekrva u "svoje krilo" kao svoju. Ušli su zatim svi u uz nazdravice, pjesmu, kolo. Podsnehalje bi zatim mladenku izvele u predsoblje i ponovo vratile"predale"u ruke mužu koji viljuška~a skici~ vijenac s glave mladenke, podsnehal1e _mlad;l] snehi metnu na glavu pocuhcu, a preko n1e pecu koja kao bijeli rubac pokriva poculicu i glavu. Taj dio simbolizirao je da je mladenka sada mlada sneha.
Negdje 50-tih godi~a umjest? p~~ulice i vezana je mladoj snehi crvena sam11a, a 60-tih, kada sam ja bila mladenka, smo nakon skidanja vijenca dobile lijepu crvenu ružu u kosu.
Stari je bio da je mladi muž sa svojom ženom (nakon što je dobila poculicu i išao na bunar uz pratnju svatova koji su pjevali "bažuljka". Izvukao je tri vedrice vode: jednu izlije lijevo, drugu desno, a iz se mlade~ci umyu. Mlada se žena obriše o muževu košulju, muz o ženinu a vodu prolije ispred sebe i se u sobu. Prvo plešu mladenci, a zatim s mladom snehom može plesati tko god ali ples s mladom snehom treba platiti. To je ujedno
Svati pod oblakom11Zvunjski 11 - 27. 11. 1960.god. Iako je padala kiša nije ih 11omela11 u znatiželji!
upoznavanje novog roda sa snehom kojoj se daje do znanja da je dobro došla u "novi dom. Zatim idu mladenci spat.
Ujutro se mlada sneha mora r~no naložiti vatru, donijeti vodu 1 p~me~t~ sobu. koliko god ona pomete, toliko JOJ zaostali gosti i tako nastaje "bitka" oko a završava na dobro mlade snehe.
Toga drugog dana oko podneva dolaze mladenkini svatovi u mladenca na Mlada sneha sa podsnehaljom "urniva" sve goste i briše /kasnije 50.-60.-tih godina mladenka je svakom gostu davala za uspomenu/ a svaki gost tada daruje ~adenku svatovskim darom ili novcem. Svatovi se tako dalje zabavljaju uz pjesmu i ples, hranu i sve do zore.
Ako su svatovi trajali još i dan onda bi posjet mladencu uz šale, huncutarije, maškare i razne druge igre. dan spremanje a posebna se pažnja gazdari~~ma. da kuharice naporno rade sve vn1eme svadbe, taj zadnji dan je njima kako bi se one malo odmorile i zabavile. One biraju svoje tancare i vesele se. "kobile" je jedna od šala u svatovima. Cijela kokoš se metne na stol i kad je sve meso pojedena, kosti se odlome tako da ostanu samo prsa. Tu kost kod nas zovu "kobila11 • Netko spretan drugome utakne otraga ?-a k~put tu "kobilu" a da on to ne zna. Ta kost iza n1ega
Svatovi održani izmedu 1936. i 1938.godine M!jekmski ll:~t 9/2002.
leprša za vrijeme plesa što izaziva buran smijeh i veselje, a za se veli za sobom kobilu."
Svati pod oblokom "zvunjski"
Ne bi bila potpuna o svatovima a da ne spomenem "svate pod oblakom zvunjske". To su svi oni stari i mladi, muški, žene pa i djeca, i po nekoliko njih iz jedne obitelji koji nisu bili pozvani u svatove. To su mještani našeg ili susjednih sela, a znatiželjni su kako se gosti ponašaju i vesele, što su sve pripremili za jelo i kako su svatovi što su darovali mladencima. To su odmah "pod oblakom"- (prozorom) prokomentirali i ocjenjivali. Prozori su obvezno morali biti obrisani, a zavjese odmaknute. Ako bi se stakla orosila izvana bi kucali po prozoru da ih obrišu kako bi mogli dobro sve vidjeti. Dok su žene pozorno pratile zbivanja u muški su im iglom i koncem prišili suknje 2-4 zajedno ili privezali fertinja 2-3 skupa a da one nisu ni osjetile. Kada je koja krenula pa za. sobom povukla drugu, ili bilo je i ljutnje i smijeha. Te "goste"pod oblakom je "baril" ili "polasku" vina i rakije pa su i oni vani zapjevali koju lijepu pjesmu. Bilo je to doba kada selo nije imalo struju, doba bez radioaparata, televizora, pa su svatovi bili veliki
Nakon svatovskih pripremanja, spremanja, stolova i klupa, uz hvalisanja, ogovaranja, ostalo je malo vremena za odmor jer se trebalo pripremiti za i blazine" nedjelje, poslije svatova, došli su na kolima, konjima, uz pjesmu i veselje mladenki po "blazine". Tako se kod nas nazivalo dovoženje mladenkinog miraza.
U ta stara vremena mlada sneha je dovezla "v zamuž" škrinju /lajcu/ s nekoliko bali platna, kudelaško i lensko, plahte s partom, prekrasne vilane, sve to tkano, zatim 14 ponjavu, torbu za branje graha, nošenje hrane i na polje, obleku i druge sitne potrepštine. Uz to su vozili se dvije do tri blazine, dunja od pahuljica, kopertu, 6 velikih jastuka i 3 mala, krevet, ormar, stol i dva stolca, a na tome je uvijek netko sjedio i držao veliko zrcalo.
Mladenkini su roditelji pripremili gozbu za one koji su došli po blazine, a onda su svi išli kod mladenca gdje je nastavljena gozba uz veselje do kasno u pa i do jutra. Posebno su bila interesantna djeca koja su se penjala po kolima i ometala otpremanje miraza pa je "kapetan" morao djeci davati sitan novac kako bi od njih otkupio mjesto za utovar stvari na kola.
Neki se i danas još ponavljaju ali u novom obliku a traju uglavnom vrijeme, darovi mladencima su sve i sve bogatiji ali nisu onako interesantni kao nekada kad su bili mali i od srca. O
Republique Fron,;oise
Priredio: Stjepan dipl. ing.
Zemljopisni položaj
Francuska je zapadna europska zemlja površine 543.965 km 2 koju oplakuju tri mora pa je tako u dodiru sa cijelim svijetom. Na sjeveru joj je Kanal La Manche (pa i mali dio Sjevernog mora), na zapadu Atlantski ocean, a dijelom južne granice je uz toplo Sredozemn,9 more. Na jugu kopnenu granicu sa Spanjolskom 450 km dug planinski lanac Pyrinei koji je teško prohodan, a najviši vrh mu je Pico de Aneto J3.404 m). Na jugoistoku granicu sa Svicarskom Alpe s najvišim vrhom u Francuskoj Mont Blanc visine 4.808 m. Dalje na istoku pruža se vapnegorje Jura, te šumovita planina Vosges. Na sjeveroistoku sa Saveznom Republikom Velikim Vojvodstvom Luksenburg i Belgijom.
Sjeverni dio, u kojem se nalazi Pariška zavala, privredno je najbogatiji dio Francuske s razvijenom poljoprivredom, industrijom i rudarstvom. Druga važna nizina je Akvitanijska zavala na zapadu, a nekako njima diže se Središnji masiv oko kojega su poput vijenca poredani najljepši vinogradarski brežuljci. rijeke: Rajna, Seina, Loira i Garonna u Atlantski ocean, a samo Rhona u Sredozemno more. Klima u Francuskoj nema tih suprotnosti jer oceanski zapadni vjetrovi prodiru duboko u zemlju. Ljeti su najtopliji krajevi uz Sredozemno more, a najhladniji uz obalu Atlantskog oceana. Oborina ima obilno tijekom cijele godine, a godišnja iznosi 700 mm; niski dijelovi primaju samo oko 500 mm. Cijela Francuska ima a šesterokutnog je oblika pa je Francuzi u govoru rado
Hst 9/2002.
IKAFRANCUSKA
naziva1u"Heksagon''. kaže prof. Irena HA suradnica Ureda za ekonomske poslove Francu kog veleposlanstva u Zagrebu, koja nam je dala i mnoštvo pisanog materijala o Francuskoj pa JOjse najljepše zahvaljujemo.
Stanovništvo
Broj stanovnika iznosi oko 58,607.000 od kojih su 93,6% Francuzi. Od manjina najbrojniji su Elzašani i Lotrinžani (1,200.000) zatim slijede Bretonci, Katalonci, Talijani, Flamanci, Baski i dr. Izbjeglica je krajem 20. bilo 17.400. Po vjeroispovijesti rimokatolici su najbrojniji 81%, IJlUslimana ima 3 milijuna, zatim protestanata, Zidova i najmanje pravoslavaca.
Porast stanovništva je 0,5%, a tolika je smrtnost kao i postotak nepismenih. Službeni jezik je francuski. Glavni grad je Parizprijestolnica svijeta, - s 2,115.757 stanovnika tijekom 1999. godine. Naziv "Francuska" od imena Franci kako se zvalo zapadno germanska pleme koje je u V. osvojilo rimsku Galiju - današnju Francusku.
države
Francuska je u svojoj velikoj i burnoj prošlosti bila (od 843. g.) kraljevina, dva puta carevina i nekoliko puta republika pa je sada Peta Republika s ustavom od 1958. Parlament (Assemblee Nationale) se sastoji od 577 zastupnika biranih na 5 godina. Od toga su 22 iz prekomorskih posjeda. Poglavar države je predsjednik s polupredovlastima. Sada tu vrhovnu dužnost od 1995. po drugi puta obavlja Jackues CHIRAC. Na vlasti je njegova umjerena desnica nazvana savez unija, koja zauzima u Parlamentu 400 mjesta, a umjerena ljevica 175. Obje vrste ekstremista ostale su, u manjini.
Upravno, zemlja se dijeli na 22 regije s 96 departmana, time da otok Korsika ima poseban status. Prekomorskih posjeda Francuska ima 14 Mljekarski list 9/2002.
na oko 121.439 km 2 površine od kojih su Francuska Guyana u Južnoj Americi (83.534 km 2 ) i Nova Kaledonija u oceanu (19.103 km 2). Najmanji je otok St. Paul, nenastanjen, 7 km 2 na Antartiku.
Nacionalni praznik je 14. srpnja kada je 1789. pariški puk otvorio tamnicu Bastillu, što je bio Revolucije. Tada je nastala i današnja himna, poznata cijelom svijetu: "Ajdmo djeco domovine - dan je slave stigao!" · Gospodarstvo
U bruto društvenom proizvodu vrijednom 1997. god. 1,541.630 milijuna USA dolara
JE MAJKA ZNANJA
poljoprivreda je sudjelovala s 3,3%, industrija 26, 1% i usluge najviše s 70,6%. Porast je iznosio 1,3%. Inflacija je u razdoblju 1990.-97. bila samo 1,8%. Nezaposlenost se kretala oko 11,8%.
Izvoz nadmašuje uvoz za oko 85,2 milijarde bivših francuskih franaka. U izvozu prevladavaju investicii,ska dobra, zatim vine, dobra, živežne namirnice, itd. Inozemnih turista dolazi u Francusku godišnje oko 67 milijuna i potroše 65 milijardi franaka. Francuzi su prihvatili EUR kao svoju valutu.
Poljoprivreda je oslonac Francuske
Na kraju 20. Francuska je u okviru EU poljoprivredna zemlja, druga na svijetu po izvezenih sirovih poljoprivrednih proizvoda, a prva kao izvoznik
To joj organizacija poljoprivredne proizvodnje na s Poljoprivrednom komorom, sustav tržišta, stupanj industrije, njena kvaliteta i stalne inovacije.
Poljoprivred.ne površine pokrivaju sada 33 milijuna, a šumski nasadi i šume 15 milijuna hektara. Sistemom navodnjavanja je 2,5 mil. ha što je dvostruko od unatrag petnaest godina. Po tipovima proizvodnje Francuska je mozaik pa npr.: u Pariškoj zavali uzgajaju se žitarice, mahunarke i repa - na za·padu su i mljekarske farme - na jugu su vinogradi, i a neke proizvode široki spektar proizvoda. Zitarice siju na 50% površina, uljarice na 24%, krmna bilje 10% i na 6%. Po proizvodnji i Francuska je zemlja u EU. Naime, povrtnjaka ima na 310.000 ha, na 238.000 ha, te vinograda 1,323.000 ha.
Poljoprivredom se bavi oko 2,372.300 stanovnika što je 4% od ukupnog broja stanovništva. Oni tvore 735.000 obiteljskih gospodarstava s površinom zemlje od 39 ha, a koja je prije trideset godina bila samo 19 ha. Godišnje odobravaju kredite poljoprivredi (izražena još u francima) 12 biliona uz 5% kamata. Na lokalnoj razini postoji nekih 3.000 kreditnih zavoda za poljoprivredu. Po visini poljoprivrednih kredita, Francuska je druga u EU. Obiteljsko gospodarstvo je osnovna proizvodna jedinica.
Svjetski mljekarski div
Krajem 1996. u Francuskoj je uzgajana 20,560.000 grla goveda. Od toga 4,56 mil. krava i 4,16 mil. krava dojilja. Broj ovih krava je u Europi. Potrošnja mesa je opadala od 1996. Umjetno osjemenjivanje je jezgra razvoja govedarstva. Svake godine nalazi se u selekcijskom programu 1.000 bikova na i 110 u odnosu na meso.
Zbog kvota u EU proizvodnja mlijeka opada od 1993., pa se tako smanjuju zalihe maslaca i mlijeka u prahu. Glavne pasmine su: Holstein, Montbeliarde i Normande. Godine 1996. u Francuskoj je sakupljena 22,400 milijuna litara mlijeka. Sadržaj masti porastao je sa 41,86 grama na 42,36 po jednoj litri. Proizvodnja na stotine vrsta sireva kao i svježih napitaka (jogurta, deserta) u stalnom je porastu. U izvozu sirutke Francuska je zemlja u svijetu, a sireva druga iza Nizozemske. Vinogradarstvo i vinarstvo
S Italijom Francuska drži prvo i mjesto vinarskim zemljama svijeta. Proizvodnja vina mijenja se po godinama od 60 pa do rekordnih 80 milijuna hektolitara. Vinarsku politiku provodi vlada putem znanstvenih instituta, visokih škola i zadružnih organizacija. Prema "Zlatnoj knjizi o vinu" Rijeka, 1976., opisat kratko najvažnija francuska vinogradarska od Pariza je CHAMPAGNE na oko 19.000 ha gdje se proizvodi slavni "pjenušac" od sorata Pinot crni i Chardonnay.
ELZAS je planine Vogez i Rajnskog jarka na oko 12.000 ha. Dozvoljeno je dodavanje pod strogim nadzorom. Najfinije je vino od graševine, zatim plemenke i silvanca. proizvodnja 700.000 hl.
Prema jugu je BURGONJA na 50.000 ha, a iza Lyona nastavlja se OBALA RHONE gdje su glavne sorte Grenache, Carignan i dr. koje daju jaka vina.
Najljepši vinogradi su u BORDEAUX-u uz obalu Oceana na 116.000 ha sa slavnim sortama: Semijon, Sevinjon i Muscadelle, a od crnih Kabernet, Malbec i Merlot.
DOLINA LOARE je široko vinorodna kroz središnju Francusku pa do Bretagne. To su blijedožuta vina jakog bukea i mirisa, a ima crnih i vina.
Postoje i druga poznata po vinima no u našem za njih nema više prostora. Još je važno napomenuti da je vino i žestoka prvo na listi izvoza poljoprivrednih proizvoda te da je 1996. ostvareno 36,8 bilijuna franaka. Višak nad potrošnjom je 31,2%. Lozni rasadnici proizvedu godišnje 180 milijuna cjepova i šalju ih diljem svijeta.
Francusku, zbog njene tradicije, prirodnih uvjeta, visoke tehnologije i osvojenih svjetskih tržišta ali nam može biti blistav uzor od kojeg nam valja puno i stalno
Priredio: dr. Ivo Belan
Kako dešifrirati pet poruka?
Probudite se sa grloboljom i znadete da je najvjerojatnije na putu neka angina. Ospete se po tijelu crvenim mrljama i možete otkriti da je uzrok tome u nekoj hrani koju ste pojeli. Na žalost, neke simptome nije tako lako identificirati. smo skloni ignorirati probleme koji se teško dijagnosticiraju, jednostavno zato što su i nejasni i na taj sugeriraju da nisu ni toliko ozbiljni. da li je to baš tako? vam kazati da nije mudro zanemariti i ne obratiti pažnju na simptom koji je stalno Prema tome, bez obzira koliko vaš problem izgleda nejasan i treba ga shvatiti ozbiljno. Ovdje je ukratko izneseno pet tegoba i ono što vam one možda
1. SIMPTOM: NEUTAŽIV APETIT
uzroci: Postoje tri bolesti koje su karakterizirane apetitom. To su: bolest, hipertireodizam (preaktivna štitna žlijezda) i depresija.
Ako su uz apetit još i mokrenje, možda imate nedijagnosticiranu bolest. Ako zdravog apetita gubite na težini, ako se nervozni i ne podnosite toplinu - možda je tome uzrok hipertireoidizam. Ako vas život i sredina koja vas okružuje ne zanimaju, ako prijatelje smatrate dosadnima i ako ste izgubili interes za seks možda patite od depresije.
Dakako, apetit ne mora obavezno da ste bolesni. Zapitajte sebe da li jedem zbog gladi ili naprosto zbog navike? Neki ljudi jedu upravo zbog navike, neki zato što su možda ljuti, zabrinuti, osamljeni ili im je dosadno, u jedenju jednostavno pokušavaju izlaz iz
takvih svojih neugodnih situacija.
Najbolji postupak: Ako ste zaista gladni vrijeme, konzultirajte Isto ako jedete zato što se deprimirani.
2. SIMPTOM: OSJETLJIVOST NA
uzroci: Hladne ruke ili stopala ili osjetljivost na se pripisuju lošoj cirkulaciji. ako osoba nema istovremeno oticanje gležnjeva nogu, ili ne bolove kod raznih tjelovježbi, tada loša cirkulacija najvjerojatnije nije njezin problem. Ljudi koji se stalno žale da im je hladno su mršaviji. S obzirom da masno tkivo predstavlja izolaciju od mršaviji ljudi su posebno osjetljivi na niske temperature.
Ako je osoba osjetljiva na i ako se tromom, umornom, a lice joj je naduto, postoji da boluje od hipotireoidizma (nedovoljno aktivna žlijezda nastavak na strani37
M{jekarski list 9/2002.
Gladiole su vitke biljke koje cvatu raznobojnim cvjetovima. Domovina im je Afrika i mediteranska no postoje dvije vrste koje rastu na sjeveru i zapadu Europe.
Gladiolus illyricus
raste u južnoj Engleskoj i na otoku Man, a Gladiolus palustris raste u koj. Ime biljke od latinske gladius što jer listovi su Bizantska gladiola (Gladiolus byzantinus) otporna je gomoljasta biljka koja se lako uzgaja. Naraste do 60 cm visine, a crveni cvjetovi su dugi oko 7 cm. Cvate u kasno i rano ljeto.
Sadi se u jesen.
Gladiolus illyricus raste na mjestu.
Nije im potrebna osobita njega, jedino je potrebno ako su biljke gusto izrasle, a to se obavlja u jesen.
Vrtna gladiola nastala je križanjem i uzgojem vrsta. Danas postoje skupine: s krupnim cvjetovima, grupu primuli-
nus, patuljaste gladiole visine 30 do 45 cm i leptiraste gladiole.
Za svaku skupinu njega je ista. Gomolje nabavite poi sadite u kasno tijekom travnja i svibnja. Gladiole najbolje uspijevaju na plodnom tlu bogatom hranjivima, no dobro se svakoj vrsti tla pod uvjetom da nije previše vlažno i da biljka ima Gladiolusbyzantinus dovoljno sunca.
Gomolje sadite na dubinu od 10 cm. Dobro je ispod svakog gomolja staviti malo pijeska kako bi se njegovo truljenje. Kada rasti njega se sastoji od redovitog plijevljenja. Ako gladiole sadite u redu, razmak gomolja treba biti od 10 do 15cm.
Gladiole rastu. Prvo raste nakon toga se u zemlji razviju novi gomolji i tek tada cvatu. Tijekom rasta i cvatnje biljke treba jednom prihraniti. Nakon cvatnje gnojenje nije potrebno.
Nakon cvatnje žutiti i to je vrijeme kada se gomolji vade iz zemlje. gomolje spremite na mjesto kako bi se posušili. Kada se posuše potrebno ih je od zemlje, i mrtvog korijenja. Ciste gomolje spremite do sadnje Najbolje je ako gomolje spremite u suhi treset ili pijesak i držite ih na hladnom i suhom mjestu.
Prilikom gomolja sigurno na starima i male tzv. "nasad". Te gomožete odvojiti i u ih posaditi na dubinu 2 do 3 cm. Mlade gladiole sporo rastu i potrebno im je dvije godine kako bi dosegle punu
Najbolji postupak: nema lijeka za hladnokoju mršaviji ljudi. Nositi dodatnu i boraviti u toploj prostoriji najbolja je strategija. Ako postoji sumnja na hipotireodizam, jasno, treba konzultirati
3. SIMPTOM: NEPODNOŠLJIVE
uzroci: Razina te nepodnošljivosti varira. ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom imati te tegobe. Naslage masnog tkiva da organizam otpuša u okolinu onoliko topline koliko je uzrok toj tegobi može biti hi pertireoidizam.
Neki lijekovi mogu pridonijeti osjetljivosti na toplinu, posebno kod ljudi koji provode naporne tjelovježbe. Najvažniji njima su: tablete koje pospješuju mokrenje, neki lijekovi za duševne za smirenje i za spavanje. Pijenje alkohola može pridonijeti osjetljivosti na toplinu.
Najbolji postupak: Skidanje viška kilograma može kod debelih ljudi. Ako sumnjate na neki lijek ili na hipertireoidizam, obratite se svom
4. SIMPTOM: OTICANJE
uzroci: Oticanje može biti znak nakupljanja u organizmu. Što je na nogama i stopalima, jer gravitacija dolje. Katkada je prehrana s puno soli osnovni uzrok blagog oticanja, kod žena nakupljanje može se pojaviti 7 do 10 dana prije menstruacije ili u drugoj polovici u mnogim nema poznatog uzroka za to nakupljanje Izgleda da su debeli ljudi tome više skloni. s jetrom (ciroza), zatim bolesnike sa zatajivanjem srca, bubrega, nekim bolestima jetre, prati nakupljanje tjelesne Jako oticanje, udruženo s visokim krvnim tlakom može biti znak ozbiljne komplikacije
Najbolji postupak: Standardno takvih stanja je primjena diuretika - tableta za mokrenja. Jasno, njih propisuje U prehrani treba reducirati sol. Debeli moraju smršaviti. "Cugeri" moraju prestati piti. Ako je - odmah ginekologu na pregled. U svakom ako je oticanje stalno valja o tome informirati.
5. SIMPTOM: DRHTANJE (TREMOR)
uzroci: Nervoza, jaki napor i napetost. Neki ljudi sklonost drhtanju. Povremeno neke osobe mogu dobiti tzv. drhtanje namjere, tj. drhtanje koje se javlja kad osoba pokušava npr. podignuti olovku sa stola ili kad pruži ruku prema telefonskoj slušalici.
Pijenje prevelikih kave ili može pridonijeti pojavi tremora. Neki lijekovi mogu imati
U ozbiljnijim situacijama drhtanje može biti udruženo sa apstinencijom kod ovisnosti o nekoj drogi ili alkoholu, ili sa moždanom aterosklerozom. Drhtanje ruku povezana s nervozom, umorom, prekomjernim znojenjem, gubitkom težine, ubrzanjem bila - govori u prilog hipertireoidizma aktivnost štitne žlijezde).
T remor koji se pojavljuje kada je tijelo u mirovanju, je u vezi s Parkinsonovom bolesti.
Najbolji postupak: Ako je vaše drhtanje ili emotivnim faktorom, kažu da ne trebate ništa poduzimati. Sve to nestati jednom kad se smirite.
Ako pijete puno kave ili izbjegavajte te stimulanse i vidite da li je tremor nestao. Ako ste pili velike alkohola i nakon toga prekinuli s tim zlom, pa je vaš tremor udružen s znojenjem i halucinacijama i groznicom, obratite se niku. To je znak alkoholizma i najbolje se u ustanovi.
Tremor koji je danas tu, a sutra ga nema, je bez ikakvih posljedica.
tremor koji se ponavlja zahtijeva da .mu se obrati pažnja. Potreban je pregled.
AGROMETEOROLOGIJA
vrijeme"
nam se da kihnemo ili zakašljemo, pa ni ne kažemo: "Ovo je vrijeme postalo Nakon toga kihanje se nastavlja, vadimo maramice i postajemo svjesni istine kako je vrijeme stvarno katkada
c:: CI)
i?
C ..: E v "" a:
Prisjetimo se kako i u Bibliji opširno piše o potopu kojeg je preživio Noa s nekoliko ljudi i životinja. No, na žalost i danas ljudi od vremena svakodnevno stradavaju. Zloglasni orkani, hurikani i tornadi ruše gradove goleme materijalne štete. Kad bismo zbrojili sve ljude koji su se zbog nevremena utopili u moru, vjerujemo da bi se brojka popela i do jednog milijuna.
No, ružno je vrijeme nekima i od koristi. Nevjerojatno, ali istinito da se neki ljudi ružnom vremenu i vesele jer je u ratovima, a je i revolucije. Primjerice, zbog oluje Perzijanci nisu uspjeli osvojiti koja je uništila njihovu mornaricu, a 1588. godine španjolska flota nije uspjela u svom pohodu na Englesku. "Sire, spavati, danas biti nemira jer pada kiša", su jednog koji je smirio kralja meteorološkim kad su revolucionari napali dvorac u Versalillesu. No, možda je upravo na temelju tih iskustava izumljena umjetna kiša kojom danas policija rastjeruje mase nezadovoljnih na stadionima ili demonstrante na ulicama.
Popis grijeha vremena danas je sve pa upravo zato svakodnevno vojska detektiva danju i prati njegovu promjene, a s ciljem da se otkriju njegove tajne, a i da pravovremeno upozori na sve ružno, pa i lijepo što nam ono donosi. To su meteorolozi koji instrumentima na zemlji, a satelitima oko zemlje danju i prate nastajanje i nestajenje ciklona i anticiklona.
O svemu dobrom i lošem što vrijeme donosi poljodjelstvu pisat drugom prilikom, a do tada ovog mjeseca uživajmo u bogatstvu plodova koje nam je jednim dijelom podario ne samo naš trud i muka, i lijepo vrijeme. O ---"='----------
KREDITIRANJE JUNICA
Pripremio: Nenad glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede i šumarstva
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva je svjesno nužnosti obnavljanja fonda kao i problema prilikom prometa stoke zbog slabijih platežnih hrvatskih seljaka. U prošloj, 2001. godini kreditima Ministarstva s jedne strane, i poticajima u proizvodnji s druge, zaustavio se pad broja krava u Republici Hrvatskoj. U uzgoj je stavljena 14.995 grla ženske teladi (2.000-3.000 grla prethodnih godina), te je otkup mlijeka za 2001. godinu na 427.567 rnil. litara, što je u odnosu na 2000. godinu za 8,7%.
Ohrabreni dobrim rezultatima u prethodnoj godini, ali svjesni da posao u proizvodnji nije ni približno pri kraju te da ima još mnogo prostora za napredovanje u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva pokrenuli smo i ove godine kreditnu liniju na _Zbog generalnog koncepta u kojem ministarstva više ne obavljaju poslove financijskih institucija je partner u Hrvatskoj poštanskoj banci.
Hrvatska poštanska banka odobravati kredite za:
Kupnju iz uzgoja rasplodnog podmlatka u svrhu uzgoja uzgojno valjanih grla stoke i to: teladi i ždrebadi.
Kupnju iz uzgoja rasplodnih, uzgojno valjanih grla stoke, u svrhu proizvodnje uzgojna valjanih: junica i bikova, šilježica i ovnova, jarica i nazimica i nerastova, omica, kobila i pastuha.
Izuzetno biti kupnja iz uvoza pasmina koje Hrvatski selekcijski centar.
Krediti iz ovog programa namijenjeni su i pravnim osobama koje se kao glavnom bave poljoprivrednom proizvodnjom.
Redovna kamatna stopa je fiksna i iznosi 5,0% godišnje. Kamate se na iskorišteni iznos kredita i za vrijeme otplate kredita
Mljekarski list 9/2002.
te se pripisuju glavnici pri stavljanju kredita u otplatu.
Najmanji iznos kredita za osobe je 10.000,00 kuna a najviši 300.000,00 kuna, dok je za pravne osobe raspon kredita od 100.000,00 do 1.000.000,00 kuna.
Vrijeme i otplate kredita razlikuju se ovisno o namjeni pa je primjerice za telad otplate 2 godine nakon se isteka mora jednokratno vratiti cijeli iznos kredita. Za junice i bikove otplate je nakon godinu dana, pa se u 5 godina kredit
Korisnici kredita zaboravljaju da je rok iskorištenja kredita tri mjeseca od osiguranja naplate kredita.
Za namirenje troškova banke i HBOR-a, nastalih radi obrade kreditnog zahtjeva, te za naknadu HBOR-u za rezervaciju sredstava, obu_stavljase korisniku kredita 1,25% jednokratno od iznosa odobrenog kredita pri njegovom
OSIGURANJE NAPLATE KREDITA:
osobe/ kredit do 100.000/00
osiguravaju:
G" zalogom stoke kupljenom iz kredita
C? policom osiguranja od komercijalnih rizika
C? jamstvom dva jamca koji su u stalnom radnom odnosu ili su poljoprivrednici u sustavu PDV ili u sustavu poticaja
C? po dvije bianco mjenice dužnika i jamaca s naznakom "bez protesta" osobe/ kredit iznad 100.000/00 kn osiguravaju:
C? zalogom stoke kupljene iz kredita
<:? policom osiguranja od komercijalnih kredita
<:? zalogom nekretnina je procijenjena vrijednost dvostruko od iznosa kredita
<:? tri mjenice dužnika s naznakom "bez protesta"
Napomena:
1. Stoka i za/ožene nekretnine moraju biti osigurane kod osiguravateljskogdruštva, a police vinkulirane u korist Hrvatske poštanske banke, d.d. Zagreb, ] 4
2. Zalog stoke kupljene iz kredita te m1enice i zadužnice su obavezni instrumenti osiguranja kredita, a tražitelj predlažejoš jedan po izboru iz predloženih
DOKUMENTACIJA ZA ODOBRENJE KREDITA
- Tražitelj kredita u svrhu odobrenja kredita dostavlja Hrvatskoj poštanskoj banci d.d., u Sektor za kreditiranje gospodarstva, Zagreb, 4:
Tražitelj kredita osoba:
Zahtjev za kredit (na obrascu koji se može dobiti u Hrvatskoj poštanskoj banci i Hrvatskom selekcijskom centru).
Mišljenje Hrvatskog selekcijskog centra o tražitelju kredita, njegovom gospodarstvu, te o namjeravanoj investiciji za koju traži kredit
Izvadak iz zemljišnih knjiga kao dokaz o vlasništvu nekretnina i procjena njihove vrijednosti
Izjava o kreditnim obvezama (obrazac banke) ovjerena od Javnog bilježnika
Potvrda kreditora o iznosu kreditnih obveza i urednosti njihovog podmirivanja
Obrazac DOH za prethodnu godinu (za obrt)
Kredit banka u korist stoke temeljem njegovog od strane HSSC da je ostvarena kupoprodaja uzgojno zdrave stoke. treba sadržavati broj markice (odnosno konji broj žiga) te vrstu i pasminu kao i broj grla stoke.
Važno je napomenuti da kontrolu namjenske upotrebe sredstava kredita obavlja Hrvatska poštanska banka, Hrvatski selekcijski centar i Poljoprivredna inspekcija, te u nenamjenske upotrebe cijelog ili dijela kredita, kredit biti otkazan i odmah u cijelosti sa zateznim kamatama.
Sve pravne osobe zainteresirane za ovaj kredit molimo za razumijevanje što nismo naveli uvjete koje oni moraju zadovoljavati za dodjelu kredita te ih da se za detaljnije informacije jave izravno u Hrvatsku poštansku banku ili djelatnicima Hrvatskog selekcijskog centra.
Zainteresirani mogu svu potrebnu dokumentaciju dobiti od djelatnika Hrvatsko selekcijskog centra.
Nadamo se da i ova kreditna linija dobre rezultate kao i prethodne te da godine u Mljekarskom listu o još boljim rezultatima na
M/Jekarski Nst 9/2002.
Vitaminsko-makromineralni premiks s erobiotikom namiienien izradi krmnih sm1esa za krave
Svakodnevnom primienom u 100-200 grama po kravi osigurava se:
1.000000 i. j. vitaminaA
1.000 mgvitaminaE
9.000mgZn
6.000 mgsuhogaktivnogkvasca
Ca:P2,5: 1 Mg5%
iJ okus i miris
teien omier sfora
iJUravnoteiena kombinaciia vitamina i minerala
./ Suhi aktivni kvasac - probiotik za visoku proizvodniu mliieka
