se na prenošenju tradicije, i ljubavi prema toj plemenitoj djelatnosti, na mlade generacije". Naš je cilj osigurati kvalitetnu i sigurnu hranu, danas i za generacije!!
SADRŽAJ
ZLATNI ROG
HRANIDBA
Hranidba ovaca silažom kukuruza ___________ 7
Mikrobiološka hrane - gljivice, plijesni i bakterije _______________
Ureja u mlijeku i hranidba krava ____________ 16
GOSPODARSTVO
Pretpostavke financijskog uspjeha suvremene farme krava
HRVATSKI CENTAR _________ 22
Europski kriteriji rada Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Republici Hrvatskoj prema i hrvatskoj normi
17025:2000
savjetovanje goveda u
KOZARSTVO
OBAVIJESTI
"Revolucionarna" staja za goveda ____ 36
Lurin projekt na obiteljskom gospodarstvu željka iz Markovca _ __ 39
Vijesti iz županije ____________ __ 42 Euro Tier 2004 - Hannover _________________ 43
RAZMIŠLJANJE TERENSKOGAGRONOMA
Mlijeko raste na polju, a muze u staji _________ 46
OBITELJ I DOM _____ _____________ _______ so
ZLATNI ROG
Godišnja nagrada
Hrvatske mljekarskeudruge mlijeka za
štalski prosjek po kravi, proizvedenogza tržište
KRITERIJI ZA DODJELU «ZLATNOG ROGA»:
• mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci u godini (prema podatcima Hrvatskog centra, Zagreb).
• Priložena potvrda o kolimlijeka mljekari
• mlijeko mora udovoljavati ekstra (E) odnosno prvoj (I.) klasi (podatci Hrvatskog centra, Zagreb)
Podatke tijekom godine razmatrati i procijeniti Povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog» a nagrada se godine.
Podatke za protekli mjesec treba slati poštom na priloženom obrascu na adresu: Hrvatska mljekarska udruga Zagreb, Ilica 31/111. I
, Napomena: Ime i prezime
Adresa:__
Broj krava: I , Popunjeni obrazac s X podatcima za mjesec PROSINAC dostaviti tijekom o.g mlijeka Za eventualna domljekari (litara):
Redakcijski kolegi): dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Amelija Šipak, dipl. ing. Darl<o Kanloci, mr. se. Mtun dipl. ing. Darko Uhel', Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj R- dipl. ing. Ve<a Tehnltka urednica: lng. Mirna l..ak1orlca:prof. Katl!rina-Zrinka Vlaanlk I Hovatska mljekarska udruga, Zagreb, UpravaI urednlitvo: Zagreb, !lica 3MII, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mall: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Clfena:5,00 kn,~ p,tpr..... I_, "Hlad", Pluska, Nikole Halpera1, -= 43000 primjeraka
PODJELAKRMNIHKULTURA
(Nastavak iz broja 12/2004). OZIMI KRMNI USJEVI
One daju dobru krmu, visoke urode i prinose, koriste se uglavnom kao zelena krma, a neke se mogu i silirati (žitarice i smjese s udjelom žitarica) te sušiti za sijeno (smjese
U
niz kultura dospijeva za korištenje u vrlo vrijeme. To upotrebu u neprekinutom slijedu, uglavnom prije 4ietelina i travnjaka zajedno s prvim otkosom, te nakon skidanja prvog, a prije ili za vrijeme skidanja drugog otkosa rvetelina.
mahunarki i žitarica te landsberška je u rozeti na dugim peteljkama, naborano i narovašeno, a na stabljici je smjesa).
KRMNE REPICE I OGRŠTICE
Krmne repice i ogrštice prispijevaju za korištenje najranije u da prispjevaju prve za košnju (ili za napasivanje) u kontinentalnim one su upravo idealne za u ishranu zelenom krmom u u onim i na onim tlima gdje je njihova upotreba, sredinom travnja, a na Mediteranu još i ranije, ovisno o vremenskim uvjetima. One imaju velik dnevni prirast mase i pri manje povoljnim uvjetima daju kvalitetnu lako probavljivu krmu s malo suhe tvari, bogatu vitaminima i karotinom. pripadaju rodu kupus(Brassica L.) porodici krstašica (Brassicaceae). Odlikuju se dobro razvijenim korijenovim sustavom koji prodire duboko u tlo, ima veliku usisnu uzimanja hranjiva i iz teže topivih oblika. Vrlo dobro prožima sloj, a glavni ga korijen drenira u dublje slojeve. Biljke su dugog dana. Noviji kultivari manje su osjetljivi na zimu, ali ne podnose suvišnu vodu u tlu.
Slika 1 i 2: Krmna repicau cvatnji
IMr. se. Darko Uher !
Postoje ozime i jare forme.
od najstarijih kultura. Ima velik pojas prirodne rasprostranjenosti. Dobro uspijeva kako u brdskim tako i u planinskim uvjetima. Podnosi i manje povoljne uvjete negoli pšenica i zob, odnosno na nepovo(jne uvjete brzo se
Ozime forme jaroviziraju za 30 do 40 dana, a jare za 5 do 20 dana. Vegetacija jarih formi u našim uvjetima je 80 do 120 dana, a ozimih 240 do 260 dana.
Klija na temperaturi od 1 do 3°C. U povoljnim uvjetima za 5 do 7 dana. Jari vlata za 25 do 30 dana nakon nicanja, a klasa za 30 do 50 dana. U busanja podnosi niske temperature i do -10 (-12)°C, a i do -20°C. Visoke temperature bolje podnosi od pšenice i zobi, od kojih je manje osjetljiv na toplotni udar. troši vlagu. Jari je na razvoja korijena i u fazi nalijevanja zrna osjetljiv na sušu. Nisku relativnu vlagu podnosi bolje od zobi.
Što se tla ima velike zahtjeve zbog slabije razvijenog korijenovog sustava i kratke vegetacije. Ne odgovaraju mu kisela i tla. Najbolja tla za su ilovasta, strukturna tla, bogato opskrbljena hranjivima, reakcije pH 6,5 do 7,2.
Osnovna obrada tla za provodi se u jesen. Predsjetvenom pripremom tlo treba dobro poravnati da voda ne bi stagnirala. jako dobro usvaja hranjiva. Dušik bolje usvaja ako ga dodajemo u kombinaciji s fosforom i kalijem. Prinos od 5,0 t zrna/ha i slama iznosi iz tla oko 120 kg dušika/ha, 75 kg fosfora i oko 150 kg kalija. Fosfor, kalij i dio dušika unose se u tlo u osnovnoj i predsjetvenoj pripremi tla.
Ozimi valja prihraniti dušikom radi poboljšanja krmne vrijednosti mase i zrna, te prinosa ukupno. Ranijom prihranom se busanje i vegetativna masa, a smanjuje apsolutna masa zrna. U prihranu treba dodati 70 do 90 kg/ha dušika i to u vrijeme busanja. U vlatanju i klasanju prihrana se ne jer lako poliježe.
brzo klije. Ako je rano zasijan, jarovizira u jesen zbog mu se smanjuje otpornost na niske temperature, osobito ako je diferencijacija konusa rasta. Optimalan rok sjetve ozimog je prva polovica listopada (kao i kod ozime pšenice).
Ml,iekarski list 01 20<l.5.
Slika 2: Zrno
Slika 1: Klas
Norma sjetve za ozime forme je 140 do 210 kg/ha. Optimalan sklop za ozime forme je 400 do 450 klijavih zrna po m 2 • Optimalna dubina sjetve je 3 do 4 cm. Treba ga sijati žitnim na što razmak.
Stoka može pasti i tijekom vegetacije. Za zelenu krmu
Tablica1: Krmna vrijednost
U suhoj tvari
Stadij-oblik Suha tvar u% Probavljive Škrobna krme zelene mase sirove vrijednost MJ/NEL
klasanja
Puna cvatnja
Voštanazrioba
Silaža Zrno
dobro ga je kositi od završetka vlatanja pa do punog klasanja. Za silažu se koristi u voštane zriobe, a za zrno (koncentrat) u punoj zriobi. Silirati se može i vlažno zrno u voštanoj zriobi. Vrijeme i upotrebe te prinosi i krmna vrijednost prikazani su u tablici 1.
RAŽ
raži je manje u odnosu na pšenicu i Koristi se kao brašno za kruh, a zelena masa u vlatanju (napasivanjem) i klasanju (košnjom) za zelenu krmu ili za silažu u
kulturi ili pak kao u smjesama s mahunarkama. Ražena slama koristi se za izradu raznih predmeta, ali najviše za stelju. Zrno raži koristi se i u ishrani stoke kao koncentrat. Raž ima dobro razvijen korijenov sustav kojim crpi hranjiva bolje od ostalih žitarica. Stabljika podijeljena na nodije i internodije, brzo ogrubi. Naraste 110 do 180 cm visoko zbog lako poliježe, osobito diplodni kultivari. Klasjedug6 do 12 cm, ima osje, ali ima populacija i bez osja. U su dva cvijeta koji se ne oplode (krezubost). Zrno je bez pljevica, krupnoovisno jesu li diplodne ili tetraploidne forme.
Klije na temperaturi od 1 do 2°C. Izboji su ste boje. Busa u jesen. busanja je bliže površini u odnosu na busanja ostalih žitarica. Vlata u proranije od ostalih žitarica (40 do 50 dana nakon kretanja vegetacije). Cvate 10 do 15 dana. Oprašuje se vjet-
Slika 3: Raž u klasanju rom.
Slika 4: Zrno raži
Raž je kultura umjerenog i hladnog podneblja. Od svih žitarica najbolje podnosi zimu. Ako je dobro razvijena, podnosi od -25°C pa i -30°C ali bez snijega. Pod dubokim snijegom, ako dugo traje, može biti jer se zbog intenzivnijeg disanja iscrpi pa može biti napadnuta od sniježne plijesni.
U klasanju traži umjerene temperature (15 do 17°C). Visoke temperature i suša uvjetuju sterilnost (krezubost). raž je na sušu i nepovoljne temperature otpornija od ostalih žitarica.
Tlo. Od svih žitarica najmanje je zahtjevna
Tablica2: Urodizelene mase i krmna vrijednostraži
% suhe
Stadij
razvoja i tiha zelene tvari u datum košnje mase zelenoj mast
u odnosu na tlo i rezerve hranjiva u tlu paje zbog toga prva kultura na novoosvojenim tlima. Tehnologija. Uzgaja se u plodoredu, ali u ekstremnim uvjetima može i u monokulturi. Dolazi iza okopavina i mahunarki. Dobar je predusjev za kultura.
Obrada tla je ista kao i za ostale žitarice (25 do 30 cm), ali raž traži slegnutije tlo. Lakša i pjeskovita tla za raž treba orati na dubinu od 20 do22cm.
Fosforna i kalijeva gnojiva, pri osnovnoj obradi tla ili predsjetvenoj pripremi; treba dodati kao i za ostale žitarice. Na dobro opskrbljenim tlima fosforom i kalijem je dovoljna samo obilna gnojidba stajnjakom. Dušika je u predsjetvenoj pripremi tla dovoljno do 30 kg/ha i to radi pospješenja busanja ujesen. U kretanju vegetacije prihranjuje se gnojivima (30 do 50 kg/ha dušika), a u vlatanju istom (za zelenu krmu koriste se gornje
Raž valja sijati ranije ujesen kako bi završio proces busanja krajem rujna ili listopada, ovisno o U kulturi sije se 350 do 400 zrna/m2, a u smjesama 100 do 250 zrna/m 2 , ovisno o uvjetima, vremenu upotrebe, i prinosu koji želimo
Od sekundarne obra-
Probavljive Škrobna surove vrijednost
U suhoi tvari de tla primjenjuje se valjanje,akojesuho,a od mjera njege prihranjivanje dušikom i zaštita od korova sti usjev). Ako je svrha proizvodnje zelena masa u kulturi ili smjesama s mahunarkama, herbicide ne treba primjenjivati.
Za zelenu krmu koristi se krajem vlatanja pa do klasanja (vidi tablicu 2.).
(nastavak sa str. 2)
U repica produžena plojka
stabljiku, a u ogrštica gotovo potpuno stabljiku. Prema vrhu stabljike je sve manje.
Stabljika je u ispunjena, kasnije odrveni, uspravna je, podijeljena na nodije, u gornjem dijelu grana. Vršno nosi veliki broj cvjetova.Naraste 100 pa i do 200 cm visoko.
Cvijet je za porodicu krstašica. Fakultativna su samooplodne, ali je stranooplodnja i unutar roda, tako da danas ima jako puno križanaca vrlo dobrih gospodarskih osobina. Plod je komuška s manjim ili brojem sjemenki.
Sjeme je manje ili više okruglo, tamne do mrke boje, sjajno ili manje sjajno. Ogrštice imaju uglavnom sjajnije i sitnije sjeme od repica. Masa 1000 sjemenki varira od 3 - 6 grama. Sjeme iz vršnih komuški je sitnije. Ogrštice i repice nemaju posebnih zahtjeva prema tipu tla. Najbolje uspijevaju na plodnim, gnojenim, težim tlima koja su dobro drenirana, neutralne do slabo kisele reakcije.
Mogu iza svih kultura koje na vrijeme ostavljaju tlo, pa se može izvršiti kvalitetna duboka obrada. Predsjetvena priprema treba biti na slegnu tom tlu.
U osnovnoj obradi unose se u tlo osnovna hranjiva (dvije i stajnjak), a u predsjetvenoj pripremi jedna se unosi 40-50 kg N, 100-130 kg P 2 O6 , 120-160 kg ~0/ha.
U predsjetvenoj pripremi mogu se unijeti i neki herbicidi u tlo (Treflan, Devrinol i dr.). herbicida primjenjuje se nakon sjetve, ali prije nicanja (Butisan, Mezoranil, i dr.).
Sjetva ozimih ogrštica i repica je u drugoj po-lavici kolovoza i u prvoj polovici rujna. Vrijeme sjetve ovisi o uvjetima i U Mediteranu može biti i kasnija. Sije se 5 do 8 (10) kg/ha sjemena, na dubinu 2 do 4 cm, na
razmak 20 do 30 cm.
Zaštita od štetnika je vrlo znaca.Jna jer nakon sjetve velike štete može ' kasnije ose listarice, a u sjajnik, pipe i dr. da se repica i ogrštice za krmu koriste u vegetativnom stadiju razvoja u uglavnom nije potrebna zaštita od štetnika. Od mjera njege, u kretanju vegetacije usjevi se prihranjuju gnojivima. dodanog dušika u kao i broj prihrana ovisi o potrebama na krmi, stanju usjeva i krme koju želimo
Ogrštice i repice se koriste u vegetativnom porastu pa do cvatnje, neke i u cvatnji (Perko PVH). Repice i ogrštice daju vrlo visoke prinose zelene mase (30-60 tiha i više). One su vrlo dobar predusjev za kultura jer ostavljaju tlo vrlo rano i u vrlo dobrom stanju. O
VIROVITICA•J.J. Štros~ajer
• štednjacina krutagoriva
• štednjacizacentralnogrijanj
• nakrutagoriva
• kotlovizakamine,kalijevepe
• dijelovizazidane dimnihizvoda ' i vodovodnih prema željikupca.
I
NAPILJEVINU ZA CENTRALNOGRIJANJE
za grijanjeprostorija,objekata i kompleksastanovanja, plastenika,staklenika,fannii radioniCkihprostora
Mr. se. Goran Kiš
U UCQU
Kukuruzna silaža je visoko energetsko, nisko proteinsko fermentirano krmivo pogodno za hranidbu ovaca.
Silaia kukuruza sastoji se od cijele biljke kukuruza, skinute s polja kada je sadržaj vlage u biljci oko 65%.
Do 50% suhe tvari silaže cijele biljke kukuruza predstavlja zrno. Silaža kukuruza fermentira vrlo dobro zbog visokog sadržaja
a dobro se silira u svim tipovima silosa.
Kao i sa svim ostalim silažama u hranidbi ovaca moramo posebnu pozornost obratiti na pojavu listerioze koju izaziva u tlu prisutna bakterija Listerija. Prilikom hranidbe ovaca silažom
Silaža kukuruza u hranidbi ovaca
Silaža cijele biljke kukuruza može se koristiti u svim stadijima laktacije, pod uvjetom da obrok sadrži sve potrebne dodatke i daje organizacija hranidbe odgovara-
Na primjer, ovca tjelesne
mase 70-80 kg za podmirenje uzdržnih potreba može pojesti 2-3 kg kukuruzne silaže dnevno.
Ovce u laktaciji takvom restriktivnom hranidbom mogu biti gladne, pa trebamo osigurati istovremenu hranidbu ovaca.
Za vrijeme stvaranja priplodne kondicije "flushinga" i rasploda, konzumacija može porasti do 4,5 kg na dan, biti zadovoljene energetske potrebe u ovom stadiju proizvodnje. U vrijeme ranog graviditeta hranidba moramo se pridržavati naputaka:
• izbjegavati pljesnivu, smrznutu i pokvarenu silažu;
• silažu davati postupno, a ne odjednom svim ovcama u isto vrijeme;
• osigurati dovoljne kvalitetne vode;
• izbjegavati objekta ili držanje ovaca u vlažnim uvjetima;
• završiti program vakcinacije i od parazita ovaca prije perioda hranidbe silažom;
• slijediti pravilnu proceduru sanitacije i izolacije prilikom zamjene grla ili bolesti životinja
Prema tablici 1 valja primijetiti da je silaža kukuruza siromašna proteinom i kalcijem pa pri sastavljanju obroka za ovce zahtijeva više dodataka s vitaminima D i E nego za druge vrste životinja. Uz ove vitamine posebno je važno obratiti pozornost na makro i mikro elemente, osobito na selen i sumpor.
kukuruznom silažom je hranidbi za uzdržne potrebe, odnosno 2 do 3 kg na dan, dok posebnu pozornost moramo obratiti energetskim potrebama u kasnijim fazama gravidnosti. Da bi se zadovoljile sve energetske potrebe kasno ovaca, potrebno je u obrok dodavati i žitarice. Za vrijeme laktacije potreba ovaca za energijom su Kukuruzna silaža još uvijek može biti korištena, ali je neophodno energetskih potreba i vrednovanje hranjive vrijednosti pojedenog obroka. Prvih 30 do 40 dana laktacije ovce mogu dnevno jesti i 5 do 7 kg silaže kukuruzne biljke, ovisno o tome koliko janjaca imaju.
Silaža kukuruza u hranidbi janjadi
U proizvodnji janjadi ekonomski je opravdan obrok od silaže cijele biljke kukuruza kao krmiva potrebnog za rast i razvoj janjadi. Potrebno je utvrditi troškove i dohodovnost proizvodnje janjadi u sistemu s minimalnim kolivoluminozne krme i mnogo žitarica, te s druge strane hranidbu silažom kukuruza s dodatcima. U hranidbe silažom, moramo
obratiti pozornost na
• kukuruz kvalitete, fino sjeckan, s udjelom zrna;
• pažljivo treba procijeniti proteinsku kvalitetu i proteina u obroku, te razmisliti o ureje u obrok, no samo janjadi 35 kg tjelesne mase;
• da bi konzumaciju, janjad moramo hraniti kukuruznom silažom 2 do 3 puta na dan. Janjad želi svježu krmu i rado jede u grupi. Potrebno im je dosta prostora, minimalno 25 do 30 cm po janjetu;
• moramo procijeniti utjecaj kukuruzne silaže na kategoriju i željenu završnu težinujanjadi;
• janjad hranjena silažom proizvest više gnoja, nego janjad hranjena zrnjevljem;
• janjad težine od 20 do 45 kg, trebala bi pojesti 1 do 2 kg silaže kukuruza na dan;
• kao i sva ostala fermentirana krmiva, silažu kukuruza treba dodavati u obrok postupno, te pratiti razinu vlage. (Janjad, možda pojesti potrebnu obroka da bi postigla željeni prirast). _]
MIKROBIOLOŠKA HRANE-GLJIVICE, PLIJESNI I BAKTERIJE
Dr. se. Stjepan Feldhofer I
Razmnožavanju mikroorganizama pogoduje visoka vlažnost zraka i temperatura okoliša, loše i dugotrajno skladištenje krmiva, i stanica tkiva i strukture krmiva.
GLJIVICE (KVASCI)
« je pola zdrav(ja «
U prirodnim uvjetima nalaze se na svim krmivima mikroorganizmi više ili manje štetni ili korisni za bi'/jke i životinje. Posebice su mikroorganizmi na bi(jnim, voluminoznim, loše i vlažnim krmivima (vlažnosti iznad 13-14 %) na kojima se u povo(jnim uvjetima brzo razmnožavaju.
Gljivice su vrste jednostavnih mikroorganizama koje se nalaze u zemlji, vodi, zraku i parazitiraju na biljkama i životinjama.
Nalaze se, dakle, na biljkama, koži i sluznicama životinja, posebice u ustima, dijelovima probavnog, genitalnog i sustava. nakupine gljivica razvijaju se na nastavak na str. 11-+
OSTVARUJTE SAMO "EKSTRA" ILI PRVU KLASU
HIGIJENSKOM MLIJEKA VAŠIH KRAVA I
SI VIŠI DOHODAK OD PRODAJE MLIJEKA!
SAMOSTALNO KONTROLIRAJTE HIGIJENSKU MLIJEKA VAŠIH KRAVA NA SADRŽAJ SOMATSKIH STANICA, KORIŠTENJEM NOVOG STAJSKOG TESTA
SgmaTest®
ODSAD, JEDNOSTAVNIM TESTOM
PROVJERAVAJTE HIGIJENSKU MLIJEKA U VAŠOJ
STAJI I UNAPRIJEDITE
VLASTITU PROIZVODNJU ZDRAVOG MLIJEKA.
SG>maTest' - V A š N o V I
NEOPHODNI RADNI PRIBOR, KAO SUVREMENOG MLIJEKA.
NOVIM MASTITIS TESTOM, POSEBNO PRIPREMLJENIM ZA
VAS, MLIJEKA, JEDNOSTAVNO I TESTIRAJTE SVJEŽE IZMUZENO MLIJEKO VAŠIH KRAVA I NA SABIRALIŠTE MLIJEKA
PREDAJTE NA OTKUP SAMO HIGIJENSKI ISPRAVNO MLIJEKO!
TROŠAK TESTIRANJA JE NEZNATAN ALI JE ZNATNA
PRIHODA OD STADA: JEDNO TESTIRANJE SVIH VIMENA
ZA PROIZVODNJU I TRGOVINU SREDSTVIMA ZA PROIZVODNJE MLIJEKA NA SEOSKIM GOSPODARSTVIMA 24, Vrbanovec,42 232 Donji Martijanec, REPUBLIKA HRVATSKA Tel. 042 207 990; Fax 042 207 991 e-mail: farm@vz.htnet.hr HRVATSKe MUEKARSKE UDRUGe ~Iz-a-na-ru-džb_u_ok-re-ni_str_a-nic_u
Soma Test®
PRVO REGISTRIRANO HRVATSKO
SREDSTVO ZA OTKRIVANJE
PRIKRIVENIH UPALA VIMENA
SomaTest9KOMPLETSADRŽI:
er INDIKATOR
2 x 500 mi (za više od 80 testiranja svih vimena) er ZA DOZIRANJE
er DOZATOR(pumpica za doziranje indikatora u šalice testatora);
er TESTATOR(plitica s salice za testiranj~ svih vimena);
er PRAKTICNI PRIRUCNIK za mlijeka na seoskim gospodarstvima
er UPUTU ZA KORIŠTENJE
Napomena: zadržava pravo promjene sadržaja kompleta ili bilo kojeg njegovog dijela
PRIBOR IZ KOMPLETA IMA TRAJNI KARAKTER, A NAKON 80-TAK IZVRŠENIH TESTIRANJA SVIH VIMENA, TJ. NAKON ISKORIŠTENJA SADRŽAJA OBIJU S INDIKATOROM, NABAVLJAJU SE SAMO DOPUNSKE INDIKATORA OD PO 500 ML, SVAKA ZA 40-TAK TESTIRANJA.
: KUPON ZA NARUDŽBU SomaTest®-aPO PROMOTIVNOJ CIJENI :
I N V 1 arucu1em:
79,80 kn* 1 O SomaTest® Komplet- Cijena: ~kn+ troškovi poštarine 1 49 80 kn* t O SomaTest® INDIKATOR (2 x S00ml)- Cijena: ~kn+ troškovi poštarine ; * promotivne cijene vrijede samo za narudžbe koje se dostavljaju poštom
Ime i prezime: _________________ _ (obvezno ispuniti štampanim slovima) 1
Adresa (ulica i kbr., mjesto): ____________________ (obvezno ispuniti)
Poštanski broj i mjesto: _____________________ _ (obvezno ispuniti) 1
Telefon/mobitel: __________ Broj krava na mojem seoskom gospodarstvu: LJ 1 Mlijeko dajem u otkup: O Da Naziv mljekare: _____________ _
Za dodatne informacije i eventualne izvolite se obratiti direktno na broj tel: 042/207-990; mob: 091/5178-281; 098/288-659
tkivima zbog infekcija, ili zbog oslabljene otpornosti organizma uzrokovane stresom, traumatskim podražajima, nepravilnom hranidbom, nedostatkom minerala, vitamina i sl. izazivaju oboljenja kao što su: aspergiloza, aktinomikoza, trihofitija, kandidijaza (Candida albicans) i dr. Tijekom procesa gljivice stvaraju štetne tvari (toksine) koje nepovoljno djeluju na imuni sustav, smanjuju obrambene sposobnosti organizma i infekcije drugim mikroorganizmima (imunosupresivno djelovanje). Neke vrste i sojevi gljivica mogu biti korisne jer služe proizvodnji antibiotika, vitamina, enzima, pigmenata, alkaloida, glikozida, alkohola, nekih prehrambenih i drugih proizvoda.
gljivice (kvasci) ugljikohidrate, celulozu, škrob i u kiselinu i vodu, stvaraju plinove, posebice dioksid (CO2 ) i alkohol. Na taj djelovanjem gljivica (vrenjem u prisutnosti zraka) gubi se dio organske tvari, smanjuje hranidbena vrijednost krmiva i stvaraju uvjeti za razvoj i djelovanje drugih mikroorganizama.
To se zagrijavanjem, kvarenjem i truljenjem organske tvari krmiva.
gljivica kvasca koja se nalazi u provreloj hrani može izazvati nadutost i slabije uzimanje hrane, a ako su uz gljivice prisutni drugi mikroorganizmi i raspadnute tvari krmiva, mogu izazvati mnoga teža probavna i oboljenja.
Kod goveda, u anaerobnim uvjetima buraga, kulture kvasaca Saccharomyces i Candida utilis u hranidbi su posebno Kvasci se, vrlo brzo razmnožavaju pupanjem blastospora i prodiru u lignificiranu strukturu biljnih stanica. Na taj bakterijama i mikroorganizmima), kao i probavnim sokovima, lakši pristup u unutrašnjost
biljnih stanica gdje ugljikohidrate, celulozu, škrob i te na bolje iskorištavanje energetskih tvari, posebice iz grubih celuloznih krmiva.
Kvasci zatim na pH vrijednost buragova sadržaja, razvoj i sinergijski* djeluju s buragovim i drugim mikroorganizmima probavnog sustava. Stoga su neke kulture kvasaca (Saccharomyces i Candida) u hrani korisne jer djeluju kao probiotici, osobito kod mladih životinja i ukoliko su normalni odnosi mikroorganizama u buragu i drugim dijelovima crijeva. Žive gljivice kvasaca, ako se daju u hrani, teže su probavljive zbog stijenke. prolaze kroz želudac i dolaze u crijevo, gdje se razmnožavaju i djelovanje razvoj i aktivnost stafilokoka i drugih nepoželjnih mikroorganizama.
U tu svrhu industrijski se proizvode kvasci vrste Saccharomyces, kao sekundarni proizvodi proizvodnje (na podlozi melase), ili pivarski kvasac iz proizvodnje piva. Mogu se dobivati i razmnožavanjem gljivica na drugim podlogama koje sadrže tvari (žitarice).
Za hranu industrijski se proizvode i kvasci gljivice Candida utilis (Torula), a za podlogu se upotrebljavaju tvari kao primjerice celuloza iz proizvodnje papira. Candida je manje ukusan kvasac pa ga je dobro davati pomiješanog s ukusnijim krmivima.
Suhi industrijski dobiveni kvasci sadrže visoki postotak biološki kvalitetnih (44- 55 %). Sadrže mnogo lizina (3,10-3,80 %), a malo metionina i cistina (ukupno oko 1,5 %). Od minerala sadrže mnogo dobro iskoristivog fosfora (1,4 - 1,7 %), a malo kalcija (0,2 - 0,3 %). Vrlo dobar je i sadržaj vitamina B kompleksa (osim vitamina B 12 ), a nema vitamina A, D, E, K iC.
* syn=s, sa; ergon=cljelo «suradnja» nekoliko organa ili u izvedbi nekog pokreta ili neke radnje
PONUDA VRIJEDI DO ISTEKA ZALIHA:
lo-Shield • 10 kg + 1 kg gratis
Oxy Foam • 10 kg+ 1 kg gratis
0 Blu Gard • 5 kg + 1 kg gratis
PLIJESNI
Plijesni su posebna vrsta gljivica koje se u prirodi nalaze na biljkama, sjemenkama i organskom otpadu. U povoljnim uvjetima, uz prisutnost zraka, vlage i topline brzo se razmnožavaju, a posebice na i krmivima. Zaraženost plijesnima ne mora biti uvijek vidljiva,jer spore plijesni prolaze kroz sitna vanjska biljke i prodiru u unutrašnjost. Povoljni uvjeti za razvoj plijesni su preko 13-14% vlage u sirovinama, relativna vlaga zraka iznad 80 - 85 % i temperatura oko 20 -25 °C.
Plijesni su vrlo raširene, organsku tvar i smanjuju hranidbenu vrijednost krmiva. Hrana plijesnima postaje manje sipka, zgrudana, neukusna i neugodnog mirisa. Ovisno o vrsti plijesni, u povoljnim uvjetima razmnožavanja se stvaraju otrovni metaboliti (mikotoksini) vrlo štetni za zdravlje ljudi i životinja. plijesni razvija se tijekom 1 do 2 dana, a za 7 do 10 dana (mikotoksikoze).
Jednom stvoreni mikotoksini teško se tako da i poslije obrade, nakon što se unište plijesni, toksini ostaju i dalje u krmivima. metaboliti plijesni uzrokuju velike štete i gubitke u proizvodnji, a rezidui u mlijeku, mesu i njihovim sve više postaju opasnost za zdravlje i imunogenu otpornost ljudi.
Kad govorimo o plijesnima mislimo na njihovu štetnost, iako treba da neke plijesni imaju i korisnu primjenu. Plijesni djeluju štetno na bilje u vegetaciji, na uskladištene žitarice i drugu raznovrsnu hranu, a mogu seovisno o mjestu izvornog nastajanja i širenjasvrstati u: plijesni polja - plijesni uskladištenja - plijesni uznapredovala kvarenja.
Pojave plijesni su povezane uz (distrikte), tehnologiju sjetve i obrade, a razvijaju se pod utjecajem vremenskih
prilika kao što su: rane i dugotrajne kiše, poplave, rani nastupi zime, nepotpuno dozrijevanje, visoka vlažnost i pri ubiranju uroda i sl. Postoji zaraze plijesnima preko strojeva za ubiranje i transport, a osobito ako su krmiva ili pokisla prilikom berbe i transporta.
Vrlo intenzivno razvijaju se plijesni ako su krmiva nedovoljno osušena i spremljena u topla, loše provjetravana i skladišta, u skladištima i silosima toplinski slabo izoliranim i jednostrano izloženim U takvim uvjetima dolazi do nakupljanja vlage i topline u pojedinim dijelovima skladišta i silosa, do zagrijavanja i migracije vlage u masi krmiva, što pogoduje i razvoju plijesni.
Nalaz spora plijesni još ne govori o iako upozorava na krmiva lošijeg okusa i slabije hranidbene kvalitete, mogu uzrokovati slabije uzimanje hrane, lakše probavne smetnje i neka oboljenja. Tek nalaz njihovih metabolita (mikotoksina) hrane koja može uzrokovati oboljenja. Stoga pri sumnji treba izvršiti biokemijske pretrage krmiva, mlijeka ili oboljelih životinja.
Bolesti izazvane mikotoksinima gotovo su uvijek u svezi s hranom, a u organizam životinja ulaze preko probavnog i dišnog sustava. Bolest se promjenama na sluznicama probavnih, dišnih, i spolnih organa, bolestima bubrega, jetre i drugih organa, i spolnim
Otrovanja mikotoksinima javljaju se u svih životinja i a simptomi i težina oboljenja ovise o vrsti, dobi i otpornosti organizma, vrsti i toksina. Za razliku od drugih životinja, su otporniji na prisutnost nekih vrsta plijesni i toksina u hrani djelovanju buragovih mikroorganizama. Osobito su teška otrovanja mladih životinja, pogotovo ako djeluju toksini više vrsta plijesni.
Životinje se otru.ju pljesnivim žitaricama, sjemenkama uljarica i njihovim produktima prerade, loše sušenim i nepravilno spremljenim sijenom, kukuruzovinom, slamom i sl., loše siliranim i konzerviranim krmivima.
BAKTERIJE
Bakterije su bezbojni, sitni jednomikroorganizmi koji se u povoljnim uvjetima vrlo brzo razmnožavaju. Neke vrste i druge organske tvari do amonijaka i drugih spojeva, a prisustvom zraka izazivaju truljenje, promjenu mirisa i okusa, što na slabije uzimanje hrane pa i obolijevanje životinja.
Ovisno o vrsti i patogenosti, bakterije izazivaju i oboljenja bilja i životinja. Životinje se zaraze neposrednim kontaktom i bolesnih životinja, ozljedama kože i sluznica, steljom, zrakom (prašina i infekcija) ili hranom i vodom. Pojava bolesti ovisi o otpornosti organizma koja može biti genetska i za života a uvjetovanaje i držanjem i prehranom životinja.
Od bolesti kojih se zaraze prenose, uz ostalo, i onehranom i vodom, odnosno preko probavnog sustava. U goveda se javljaju bolesti: bedrenica (antraks), bruceloza (zarazni pobaleptospiroza, listereloza, pastereloza, salmoneloza, slinavka i šap, tuberkuloza. Izvori zaraze koji hranu i vodu su oboljele životinje i ljudi, ili kliconoše, njihove i lešine.
Osim ovih mikroorganizama, koji uzrokuju zarazne bolesti razmjera, s materijalnim štetama i u prirodi su posvuda raširene i fakultativno (promjenjivo) patogene bakterije (i virusi), koje u nekim promijenjenim uvjetima izazivaju oboljenja ljudi i životinja. To su uvjetno patogene bakterije vrste: E. coli, stafilokoka, streptokoka, Bacilus sp. i dr.
S obzirom na zdravlje i hranidbu, te stanje u probavnom sustavu osobito u mladih životinja, uzrokuju vrste bakterija Salmonela i enteropatogene bakterije E. coli, Klebsiella sp., Proteus sp., Clostridium sp., Bacilus sp. U infekcija hranom i predmetima, . u nekim uvjetima oslabljene otpornosti organizma ove bakterije sa svojim enterotoksinima uzrokuju sekreciju, motoriku i slabiju resorpciju u probavnom sustavu životinja, što se simptomima bolesti (septikemijom) i proljevom životinja (enteritisi).
Tako oboljele životinje obitavaju u lošim higijenskim uvjetima, u okolišu, u skupini broja životinja na malom i prostoru, nepravilno i loše hranjene. se može ustanoviti da mlade životinje nisu dobivale dovoljno kolostruma, da je bilo pogrješki u sisanju i napajanju mlijekom, dobivale su i loše temperiranu vodu i sl. Bakteriološke pretrage pokazuju velik broj sojeva bakterija E. Coli, a i druge enteropatogene bakterije. Dakle, radi se o mješovitim infekcijama, kojima mogu biti viru.si i mikroorganizmi.
Za pojavu oboljenja su i BIOCENOZE (zajednice bakterija u probavnom sustavu). Naime, u probavnom sustavu životinja nalaze se mnogi sojevi bakterija kao normalni stanovnici koji žive u zajednici, tzv. biocenozi, trajno vezani za sluznicu crijeva, a životni prostor za kojega se bore s pridošlim stranim patogenim i nepatogenim mikroorganizmima. Na taj imaju zaštitnu ulogu i djeluju na održavanje imunog statusa
zajednice mikroorganizama nalaze se u buragu odraslih One su neprekidno pod utjecajem hranidbene i higijenske kvalitete krmiva. To su pretežito bakterije kiselog, octenog i vrenja
koje se nalaze na krmivima, a u buragu se razvijaju, ugljikohidrate hrane, stvaraju masne kiseline, na pH vrijednost i kiselost buragova sadržaja i sudjeluju u probavi
Osim ovih bakterija, u buragu se nalaze i i bakterije koje i mnoge spojeve do aminokiselina i amonijaka. Od ovih elemenata i masnih kiselina sintetiziraju se mikrobne reproduciraju buragovi mikroorganizmi i stvaraju energetske i tvari koje služe za zadovoljavanje hranidbenih potreba
S obzirom na mikrobne zajednice i sustav probave krmiva u buragu, ne podnose u hranidbi strana nagle i promjene vrste i kvalitete krmiva, jer za njihovu razgradnju potreban je razvoj
mikroorganizama i izvjesno vrijeme privikavanja na promijenjenu hranu. U protivnom dolazi do probavnih zastoja u radu buraga, intoksikacija i proljeva.
Neke vrste bakterija sudjeluju u konzerviranju i siliranju krmiva i s tom hranom ulaze u probavni sustav životinja. To su pretežita anaerobne bakterije koje su i normalni stanovnici buragova sadržaja. Posebice su bakterije kiselog vrenja, koje i spojeva ugljikohidrata
kiselinu, manje octenu, konzerviraju i kvarenje krmiva, na okus, uzimanje i probavljivost krmiva. krmiva vrstama
mikroorganizama djeluju na zdravlje svih vrsta životinja, a posebice mladih životinja i Naseljavanje bakterija u probavnom sustavu teladi uslijedi 8 sati poslije poroda. Prve bakterije (laktobacile i streptokoke) u telad ulaze preko majke sisanjem i lizanjem, a zatim iz okoliša u kojem telad živi (kaveza, stelje, posuda za napajanje i hranjenje ili od druge teladi).
Pri tome može do zaraze i drugim patogenim bakterijama, toksogenim bakterijama E. Coli, koje mogu uzrokovati proljeve pa i teladi. Stoga je vrlo smještaja i predmeta s kojima životinje dolaze u dodir, držanja i redovito održavanje životinja.
Životinje, treba od naglih klimatskih i drugih nepovoljnih vanjskih podražaja, a dobrom hranom i vodom za mineralno vitaminskim dodatcima i dobro uravnoteženim krmnim obrocima (ovisno o intenzitetu proizvodnje) treba prirodnu otpornost organizma.
Dakle, je pola zdravlja«, a u suvremenim uvjetima intenzivne proizvodnje, od stresnih podražaja, dobrom hranidbom i uravnoteženim krmnim obrocima, treba održavati u potpunosti dobro zdravlje i život životinja. U
Ned agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail: nedagro@hihtnet.hr
ograde, krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice, sve vrste spojnica
Folije i mreže
Folije i mreže za okrugle bale, folije za silažu, vezivo
Partner: Surge =-
::.IIIIEQUIPMENT ROV. I
UREJAU MLIJEKUI HRANIDBA KRAVA
Dr. se. Stfepan Feldhofer
To upozorava da treba smanjiti vina ili da nema dovoljno energije u krmnim obrocima.
sadržaj ureje u mlijeku je pokazate(j prevelike u krmnim obrocima krava. Zbog
razgradnje u buragu, stvara se više amonijaka i spojeva koji se dijelom u mikrobne bjela~evine buragovih mikroorganizama i u resorbiraju u krv te mlijekom.
ureje u mlijeku ipak je složeniji problem. Krave moraju prema muznosti dobivati i kvalitetu krmiva, što se odnosi i na u krmnim obrocima. Ako krave u krmnim obrocima ne dobivaju dovoljno smanjuje se probavljivost i uzimanje hrane a time se smanjuje proizvodnja mlijeka. Istina, s manjim sadržajem ureje, što nije poželjno.
Krave moraju dobivati dovoljno krmiva, jer je to uvjet za dobru plodnost i proizvodnju mlijeka. Krmiva moraju sadržavati i kvalitetu i energije. Postoji, dakle, uska fiziološka povezanost potreba energije i u hrani, a posebice uravnoteženog odnosa dušika i energije u buragu. Pri tom se ureja u mlijeku nalazi 15 30 mg/ 100 mL mlijeka - oko 21 mg/100 mL mlijeka.
FIZIOLOŠKI SUSTAV NASTAJANJA I
UREJE U ORGANIZMU KRAVA buragovih mikroorganizama (bakterija, nekih vrsta cilijata, kvasaca i gljivica) potreban je za život i reprodukciju amonijak, zatim jednostavni spojevi i lako topljive i razgradive Stoga su ureja i amonijak, glavni topljivi sastojci buragova sadržaja za buragove mikroorganizme.
Amonijak i drugi jednostavni spojevi stvaraju se u buragu fermentativnom mi-
krobnom razgradnjom hrane preko peptida i slobodnih aminokiselina, odnosno iz ureje, nitrata i spojeva nebjelandušika (NPN spojeva) slobodnom hidrolizom i djelovanjem fermenta ureaze.
Amonijak se u buragu veže na kratkomasne kiseline i služi buragovim mikroorganizmima za sintezu mikrobnih vina. To da krmni obroci krava, uz lako probavljive i amonijak, moraju sadržavati i dovoljnu lako topljivih i probavljivih ugljikohidrata (škroba i pšenice, melase i dr.) za dobivanje masnih kiselina, koje vezane s amonijakom prirodan izvor za stvaranje nutritivnih (mikrobnih u buragu krava.
Dobivene mikrobne u buragu sadrže vrijedne esencijalne aminokiseline pa su goveda u izvjesnoj mjeri, za razliku od drugih životinja s jednodijelnim želucem, manje ovisna o i kvaliteti primljenih hranom. treba da se amonijak bez dovoljno energetskih tvari slabo iskorištava za mikrobnu sintezu u buragu i više se resorbira u krv.
Dio amonijaka koji se resorbirao u krv dolazi u jetru gdje se reaminacijom može vezati s masnim kiselinama i pretvara se u neke aminokiseline, a ostali za organizam amonijak pretvara se u ureju. Tako dobivena ureja zatim ulazi u krv i se slinom, i mlijekom.
Ureja iz krvi može ponovo difuzijom kroz buragovu stijenku u burag. U se slinom, pa i tako ponovo ulazi u probavni sustav goveda. To je vrlo u hranidbi goveda,jer na taj amonijak i ureja služe kao pokretna rezerva dušika za sintezu mikrobnih i neprestano kruži smjerom: burag- krv- jetra - krv - slina - burag. su na taj manje ovisni o svakodnevnom dobivanju i esencijalnih aminokiselina u hrani (što je, naprotiv, vrlo u hranidbi peradi, pa i drugih životinja s jednostavnim želucima).
Ureja se iz krvi još i mlijekom. zbog tako složenih procesa u organizmu krava dolazi do ili ma-njih odstupanja ureje i drugih spojeva dušika u mlijeku oko 5 % od ukupnih mlijeka), što ovisi o amonijaka u buragu, iskorištavanju u organizmu krava i spojeva i ureje u mlijeku, dakle, ovisi o energije i u krmivima, a još više o kvaliteti i razgradivosti u buragu, brzini prolaza digesta iz buraga u niže dijelove probavnog sustava, brzini hidrolize i dezaminacije spojeva, aktivnosti buragovih mikroorganizama i intenzitetu sinteze mikrobnih vina, apsorpciji amonijaka u krv i
Prema tome, mikrobiološku aktivnost u buragu, koja je temeljna osobina u hranidbi treba u osnovi održavati krmiva koja sadrže lako topljive i probavljive sirove i dovoljno ugljikohidrata i To se posebice odnosi na hranidbu travom, travnom i kukuruznom silažom i zelenim voluminoznim krmivima koja su oko 75 do 80 % razgradiva u buragu.
Ureja (Benural S) i lako topljivi spojevi dušika (NPN spojevi) u buragu su gotovo potpuno podložni hidrolizi i mikrobnoj razgradnji do amonijaka, a u služe buragovim mikroorganizmima kao kvalitetna zamjena za lako probavljive u hrani. Naravno, uz to je potrebno da krmni obroci sadrže dovoljno energetskih tvari, škroba, i nekih minerala (kobalta, sumpora i dr.) potrebnih za mikrobnu sintezu i reprodukciju buragovih mikroorganizama.
Mikrobnim iz buraga mogu se zadovoljavati uzdržne potrebe krava i niža proizvodnja mlijeka (12 do 15 litara/dan). Za višu muznost krave moraju dobivati i krmne obroke koji sadrže u buragu teže razgradive i stabilnije bjelan(soju, suncokretovu ili kukuruzni gluten i sl.) i ugljikohidrate (repine rezance, kukuruzni škrob i sl.) koji dijelom prolaze kroz burag, i se u crijevu, a ne koliureje i NPN spojeve u mlijeku. Krave visoke muznosti dobivaju neuravnotežene krmne obroke, osobito ako dobivaju veliku u buragu lako probavljivih i razgradivih i nedovoljno energije. Nedostatak energije vrlo je u krava poslije teljenja, na laktacije i zbog hranidbe trave i zelenih krmiva. ureje u mlijeku stoga je u krava visoke muznosti (iznad standardno 21 mg/100 mL).
To treba imati na umu pri sastavljanju krmnih obroka. Kravama treba lako topljivih i u buragu lako probavljivih sirovih (posebice NPN spojeve - samo za uzdržne potrebe i do 15 litara mlijeka/dan), a davati dovoljno energetskih tvari (ugljikohidrata škroba i ureje u mlijeku visokomuznih krava smanjuje se
dodavanjem u krmne obroke kukuruzne silaže , suhih i melasiranih repinih rezanaca, mljevenih žitarica - posebice kukuruza, a za potrebe treba, prema muznosti, dodavati: tostirano sojino zrno, sojinu i krmiva u buragu teže probavljiva.
Resorpcija amonijaka u krv smanjuje se, ako krave dobivaju kolihrane koja ubrzava prolaz digesta kroz burag. Tako se vrijeme razgradnje krmiva u buragu, održava optimalnu pH vrijednost buragova sadržaja, a time smanjuje resorpcija amonijaka u krv.
U nekim istraživanjima navodi se da postoje razlike ureje mlijekom ovisno i o pasminama krava.
UREJE U MLIJEKUuz HRANIDBU TRAVOM I ZELENIM
KRMIVIMA
ureje u mlijeku se javlja u proljetnom razdoblju, ako se krave hrane trave i zelenih krmiva. Trava, a posebice mlada proljetna trava, vrlo je probavljiva u buragu (80 - 85 %) i sadrži kosirovih s postotkom «nezrelih nitrata, amonijaka i drugih NPN spojeva (oko 45 - 50 % od ukupnih sirovih
Tijekom vegetacije se pravih u travi, od 50 % na 85 % ukupnih sirovih Trava u ukupnoj vegetaciji sadrži oko 65,5% pravih Odnosno, 1/3 od ukupnih sirovih trave su slobodne an1mokiseline, nitrati i drugi spojevi nebjelandušika. trave i zelenih krmiva dakle ' ' lako su topljive i razgradive u buragu, a samo je oko 15 do 20 % stabilno od razgradnje u buragu. Stoga se uz hranidbu travom i zelenim krmivima u buragu goveda velike amonijaka, što je vrlo povoljno za mikrobiološku
aktivnost i sintezu mikrobnih to zahtijeva prisutnost energetskih sirovina u krmnim obrocima i dodavanje lako topljivih i probavljivih ugljikohidrata (škroba i jer trava i zelena krmiva same ne sadrže dovoljno energije za sintezu mikrobnih
S obzirom da u sustavu hranidbe travom i zelenim krmivima nedostaje energije, a u suvišku stvoreni amonijak i spojevi ne mogu se u potpunosti preraditi u mikrobne u se resorbiraju u krv. To može uzrokovati otrovanja krava (intoksikacije), upale maternice i jajnika, smetnje u plodnosti, jetre, ketoze, bolesti bubrega i pojave ureje i NPN spojeva u mlijeku.
ako se uz travu i u buragu lako razgradivih zelenih krmiva dodaju kao energetska krmiva i lako probavljive i razgradive žitarice (brašna bijelih žitarica) može do vrlo burne mikrobne aktivnosti u buragu, a vrlo i do jakih nadmova (meteorizma, timpanije) krava.
Stoga naglašavamo da uz hranidbu travom i zelenim krmivima, zbog viška lako probavljivih sirovih i nedostatka energije, u krmne obroke treba dodavati krepka krmiva s više energetskih sirovina (krupnije samljevene žitarice . posebice kukuruzna prekru.pa), a ureju i NPN spojeve ne treba posebno dodavati jer u tim uvjetima mogu biti štetni.
Ovisno o amonijaka i energije u buragu odrasle krave stvara se oko 1,5 do 2,0 kg mikrobnih ili oko 150 g mikrobnih na kg suhe tvari buragova sadržaja. Po tom ako krava jede oko 60 kg svježe trave, ukupno oko 12 do 13 kg suhe tvari krmiva/dan, može uz dovoljno energije u buragu proizvesti dnevno oko 1,8 do 2,0 kg mikrobnih
Ako 60 kg trave sadrži oko 25 do 30 g sirovih u kg svježe mase i oko
- od I 00 - 2000 litaro vertikalne Izvedbe - od 2000 - 12000 litara horinzontalne izvedbe
35% spojeva dušika, krava dobiva oko 1500 - 1800 g lako probavljivih sirovih od kojih je oko 525 630 g iz NPN spojeva, što može biti optimalno za mikroorganizme u buragu. treba upozoriti da krave mogu dobiti oko 20 a najviše 30 g ureje ili oko 56 - 85 g sirovih iz spojeva nastog dušika na 100 kg tjelesne mase. To za krave težine 650 kg iznosi oko 364 - 552 g ekvivalent sirovih iz NPN spojeva. da 60 kg svježe zelene trave dnevno (oko 12 - 13 kg suhe tvari) sadrži spojeve dušika iznad fiziološkog optimuma te može utjecati na amonijaka u krvi i ureje u mlijeku i vrlo nepovoljno djelovati na zdravlje i plodnost krava. Svježu zelenu travu treba stoga kravama na najviše 10 do 11 kg suhe tvari/ dnevno. s travom, kukuruzna biljka s klipom, kukuruzna silaža i silirano svježe zrno kukuruza sadrže manje i više energije, imaju manju razgradivost u buragu i u postotku fermentativno se u crijevu. Na taj kukuruz i kukuruzna silaža vrlo dobro nadopunjavaju energijom i bjelankrmne obroke od trave i travne silaže, posebice kravama visoke muznosti, omogupotrošnju i bolje iskorištavanje svježih voluminoznih krmiva, a ujedno vrlo dobro na smanjenje ureje u krvi 1 u mlijeku krava.
Kukuruz i kukuruzna silaža mogu biti vrlo dobra krmiva kravama u uvodu za i u razdoblju poslije teljenja u kojemu krave ne dobivaju dovoljno energije hranom, a za podmirenje potreba visoke muznosti troše energetske zalihe iz vlastitog organizma.
Za visoku proizvodnju mlijeka treba uvijek, uz osnovna krmiva s lako topljivih i probavljivih dodavati u obrok odgovas kvalitetnim
aminokiselinama koje su stabilnije u buragu. (30 do 40 % od ukupnih bjelan-
To moraju biti
biljnog porijekla kao što su: tostirana soja, sojina i ljuska, kukuruzni gluten i sl. Nešto nižu stabilnost u buragu. imaju suncokretove i
Od energetskih krmiva valja dodati u obrok kvalitetnu kukuruznu silažu, krupnije samljeveno zrnje žitarica, posebice kukuruznu prekrupu (koja se u buragu. sporije suhe repine rezance i sl.
Pred nama je razdoblje u kojem prevladavaju osnovna voluminozna krmiva s kukuruznom silažom, uz dodatak suhih voluminoznih krmiva (sijeno) i manje sjenaža. Dodaju se i krmne smjese koje sadrže kvalitetnije, u buragu stabilnije
Stoga se u tom razdoblju može mlijeko s manje ureje. ne treba do razdoblja vegetacije i hranidbe zelenim krmivima zaboraviti sve naprijed o hranidbe i iskorištavanju zelenih krmiva u metabolizmu krava s obzirom na zdravlje, proizvodnju i reprodukciju, a s tim u vezi i o uzrocima pojava ili manje amonijaka i ureje u buragu, krvi pa i u mlijeku krava.
Ureja u mlijeku je, dakle, na izvjestan pokazatelj uravnoteženosti krmnih obroka i upozorava na odnose i energije u buragu, te na stanje u organizmu krava. s obzirom na brojne u resorpciji i izmjeni tvari, iskorištavanju energije, amonijaka i uree u organizmu krava, ureje u mlijeku krava, i uz dobro uravnotežene krmne obroke, varira ( ± 20 do 30 % ) od teoretski optimalne vrijednosti koja iznosi 21 mg ureje/ 100 mL mlijeka.
Doc.dr. se. Zoran
Kad se govori o suvremenoj mljekarskoj proizvodnji u našim obiteljskim gospodarstvima s punom ekonomskom uspješnosti misli se na okvirne pretpostavke:
- osnovno stado s više od 35 muznih grla, - razina iznad 4,5 litara kod simentalca i iznad 6,5 kod holstein goveda,
- tehnološki i oganizacijski dobro i opremljene staje,
- dobro organizirana proizvodnja vlastite hrane,
- dobra organizacija rada.
Samo ovako „grubo" nabrojana obilježja mljekarske farme daju, u uvjetima otkupne cijene mlijeka usporedive u odnosu na okruženje, s dobrom i primjerenim utrošcima rada:
- visoku proizvodnost i rentabilnost,
- isplativost projekta potpuno novog ustrojavanja proizvodnje ili kapaciteta,
- punu konkurentnost proizvodnim uvjetima u poslovanju.
okruženje (EU) danas se puna iskoristivost tehnološkog potencijala grla i suvremene tehnike, te ekonomska isplativost postiže na: - farme 90-130 grla, te 100-150 ha površine, - iznad 6 litara, - vlastitom proizvodnjom hrane, - potpunom u proizvodnji hrane, održavanju staje i mužnji.
U našim uvjetima preko 90% nema uvjete ni za 30-40% navedenih kapaciteta, pa se u praksi na poslovno
povezivanje 15-30 u vidovima poslovnih udruženja tvrtke, zadruge. Pritom se ne misli na povezivanje svih ili poslovnih funkcija, nego na nabavu inputa, rasplodne stoke i opreme, te plasman mlijeka i drugih proizvoda.
Okvirna ulaganja u farmu muznih krava kapaciteta 35 muznih grla, prema marketinškim podatcima iz i s interneta, danas iznose oko 160 Ovakva ponuda u ruke" garantira dosljedno poštivanje suvremene tehnologije bez, kod nas tako improvizacija. Jasno da su u cijenu svi troškovi izgradnje i opremanja farme, konzalting (savjetodavne usluge puštanjem farme u puni rad) ali i profit U praksi to 20-30% višu cijenu od one koju imaju gospodarstva kada se na samostalno zasnivanje farme. Kako se u ponudi u ruke" objedinjuju ponude više a ponude se sastavljaju za više farmi, je postizanje i niže cijene u odnosu na upite. Na samom investitoru - gospodarstvuje da se za neku od varijanti.
Osobno, predlažem investitorima da se za jeftiniju varijantu koja im ipak mora garantirati visoku i stabilnu kvalitetu i proizvedenog mlijeka u nizu od nekoliko godina. U punog konzaltinga zalažem se za dosljedno poštivanje ugovora od strane
To kad nudite zasnivanje farme po cijeni od 4,5-5,5 € po stajnom mjestu, i kad govorite o 7 ili 8 litara mlijeka po grlu, onda se pobrinite pratiti u prvih nekoliko godina poslovanja da on zaista i postigne ciljanu proizvodnju i tako otplati visoka ulaganja.
mrtvo slovo na papiru donijeti ništa dobra ni ni mljekarstvu kao važnoj poljoprivrednoj proizvodnji i preko mljekarske industrije važnoj gospodarskoj grani Republike Hrvatske, a biti isplativo ni ovakvim farmi u ruke".
Nažalost, imali smo dosta gdje su se preko prebili svi promašaji u zasnivanju farme, te želje za brzim i velikim profitom se, posljednjih 6-7 godina, u tim prostorima gubila i relativno dobra osnova visoke cijene mlijeka i ukupnih državnih subvencija u govedarstvu.
Kako izgleda jedan jednostavni financijske opravdanosti ulaganja u suvremenu farmu prikazano je u nastavku teksta.
Ukupna ulaganja ili vrijednost farme je oko 1,88 milijuna kuna. Bez kupnje zemljišta, za koje se pretpostavlja da ih gospodarstva posjeduju, ulaganja su oko 1,53 milijuna kuna.
Tablica 1: Struktura ulaganjau farmu
Opis imovine Iznos kuna Udio%
Ukupna su ulaganja po muznom grlu bez zemljišta oko 43,8 kuna, a sa zemljištem oko 53,8 kuna.
Kako je vrlo malo gospodarstava koja mogu iz vlastitog poslovanja financirati ovakvu investiciju, je da 70% investicije u suvremenu farmu sredstva kredita, a 30% bila bi vlastita ulaganja. su kreditni uvjeti i obveze po kreditu sukladno kreditnim uvjetima u nas. Pritom se ravnalo prema tzv. ,,povlaštenim" kreditima iz izvora državnog u poticanju razvoja govedarstva, a ne komercijalnim kreditima na tržištu, gdje su kreditni uvjeti nepovoljniji.
Tabl,ca 2: kredita za imovinu (bez zemljišta) Kamatnastopa
Graft·kon1: Struktura ulaganjapo muznomgrlu
Kreditne obveze po kupnji poljoprivrednog zemljišta su prema kreditnoj liniji MPŠVG, s vrlo povoljnim rokom otplate i kamatnom stopom.
Tablica3: kreditaza zemljište
Tehnološko-proizvodna obilježja farme prosu prema rezultatima u suvremenoj proizvodnji mlijeka zemalja EU, koja se dosljednim poštivanjem tehnoloških zahtjeva relativno lako mogu provesti i u našim uvjetima.
list 01/2005.
Tablica4: Tehnološkoproizvodnaobilježjafarme
Broj krava
35 Grla
Proizvodnja mlijeka po Qrlu 5.500 Litara
Namuženo mlijeka 192.500 Litara
Posiae telad, gubitci 5.775 Litara
Prodana mlijeka
Osnovna cijena
186.725 Litara
2,45 kn/litra
Premija država 0,75 kn/litra
Premija mljekara 0,00 kn/litra
Poticaji za kravu 800 kn/qrlo
Poticaji za pašnjake i livade 250 kn/ha
Poticaji za krmna bilje 1.250,00 kn/ha
Prodaja teladi 15,00 Grla
Cijena teladi 2.400,00 Kuna
Vrijednost prodaje 36.000,00 Kuna
Ukupne potrebe za zemljištem su nešto od 35 ha, pri 14 ha pašnjaci, a nešto manje od 12 ha su oranice.
Tablica 5: Potrebnepovršineza farmu uha %
Oranice 11,79 34
Livade 9,37 27 Pašnjaci
U strukturi zasijanih površina farme (21,17 ha) udio djetelinsko travne smjese za sijeno i sjenažu (9,4 ha ili 44%), a zatim slijede površine pod kukuruzom za zrno i silažu (5,6 ha ili 26 % zasijanih površina), te zob (1,9 ha ili 21 % zasijanih površina).
Grafikon 2: Struktura zasijanih površina (uha)
Kukuruz-zrno 3,65
DTS:.~;ijeno&I_-_
DTS-za sjenažu 4,49
Kukuruz za silažu 2,00
Razina proizvodnje od 5,5 litara i prodaja 5,33 litara mlijeka po grlu osigurava dostatni dohodak za rentabilnu proizvodnju zasnovane farme. Prag rentabilnosti predstavlja na kojoj je dohodak jednak O (nula). Iznad te gornje gospodarstvo ostvaruje dohodak, ali je i gubitak. U cijenu su troškovi financiranja, tj. kreditiranja nabave osnovne imovine.
Granica rentabilnosti poslovanja gospodarstva u mljekarskoj proizvodnji se prema jednadžbi:
Gr = Nt / (cp-pt), gdje su Gr-granica rentabilnosti, Nt-ukupni nepromjenjivi troškovi proizvodnje mlijeka, epprodajna cijena litre mlijeka, pt-promjenjivi troškovi po litri mlijeka.
mliieka
79 Mlijeka po Qrlu 5.468,91
Ukupni nepromjenjivi troškovi gospodarstva u proizvodnji mlijeka su 282.278,4 7 kn. Bruto prodajna cijena mlijeka je 3,64 kn/litra. Ova je cijena dobivena kada su prodajnoj cijeni pridodani poticaji za ostavljenu telad i korištena zemljište, te po litri proizvedenog mlijeka. Promjenjivi troškovi po litri su 2,16 kn. navedene vrijednosti za ispitivana gospodarstvo dobivena je granica rentabilnosti od 5.468,91 litara po grlu ili 191.411, 79 litara na farmi.
Prag rentabilnosti proizvodnje mlijeka ispitivane farme, bez poticaja, uz cijenu od 3,20 kuna na razini je od 6.557,59 litara mlijeka po muznom grlu, odnosno na razini od 229.515,63 litara ukupno prodanog mlijeka na farmi.
Prema navedenom može se da se u zasnivanje farme predloženog kapaciteta
danas mogu samo koji su spremni za tehnologiju proizvodnje više nego dvostruko od državnog prosjeka, a u pogoršanim uvjetima poslovanja (bez poticaja) trebaju biti spremni za razine proizvodnje u razvijenim EU zemljama.
NOVA IZD NJA
rezultati, koje imamo u nekim primjerima, pokazuju da to nije neizvedivo. Na žalost, potrebno je da se poklopi više na relaciji državne potporelokalna što kod nas nije
U izdanju Hrvatske mljekarske udruge tiskana je i nedavno promovirana knjiga GOVEDARSTVO, prof. dr. se. Zvonimira redovitog profesora Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Knjiga se sastoji od 16 slijedom povezanih poglavlja: 1. Govedarstvo; 2. Podrijetlo i pasmine goveda; 3. Razmnožavanje goveda; 4. krava; 5. vimena; 6. Probavni sustav 7. Krmiva u hranidbi goveda; 8. o kojima ovisi proizvodnja mlijeka; 9. Laktacija; 10. Fiziološkoprehrambene karakteristike krava; 11. Sustavi držanja krava; 12. Uzgoj teladi; 13. Sustavi hranidbe teladi; 14. Uzgoj junica; 15. Tov goveda; 16. Neke bolesti krava i teladi.
Djelo je namijenjena prvenstveno skim Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, koji u nastavnom programu teme iz govedarstva. Nadalje, koristit u praksi, nastavnicima i u srednjim gospodarskim školama, farmerima i svima onima koji se ovom problematikom bave.
Knjiga je sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži, grafikoni i tablice ovo djelo još preglednijim. Kvaliteti djela doprinosi i ukomponirana povezanost i informacija, što daje potpunog razumijevanja.
U knjizi je ukazana na boljeg iskorištavanja nasljedne osnove u našem govedarstvu. Istaknute su mjere i postizanja bolje reproduktivne efikasnosti bez koje nema i jeftinije proizvodnje mlijeka i mesa. Opisane su tehnologije hranidbe i držanja svih kategorija goveda i postupci koje treba provoditi u uzgoju i tovu goveda. Iscrpno su opisani spremanja kvalitetne voluminozne hrane bez koje se ne može proizvodnja mlijeka i mesa. Istaknuta je važnost i postizanja bolje kvalitete mlijeka o kojoj ovisi ne samo prodajna cijena i prerade i izvoza mlijeka na tržište Europe.
Cijena knjige iznosi 200,00 Kn, a narudžbu možete izvršiti na adresi
HRVATSKA MLJEKARSKA UDRUGA, ILICA 31/111, ZAGREB Tel./Fax: 01/4833 349; e-mail: hmu@hmu.hr
Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci
Baro,,klkriterijinda laboratorija 11 kontrolaIIIIJeka a 11,abllcl Bnat1koj
prema i hrvatskoj normi HRN EN 1SO/IEC 17025:2000 (Nastavak iz broja 12/2004).
Validanja metoda
88. Ocjeniteljima u akreditacijskom postupku, dokumentirani su i postupci validacija metoda ( iako su metode normirane) u uvjetima SLKM-a s našim u našim prostorima i na našem ispitnom materijalu.
89. Validacija metoda podrazumijeva: "dokumentirani prikaz niza dokaza koji na veliku vjerojatnost da metoda primjenjena u našim uvjetima dosljedno daje rezultate unutar prethodno specifikacija".
To je zapravo postupak kojeg se propisanim postupcima, laboratorijskim ispitivanjem i testiranjem da djelotvornost naših metoda odgovara zahtjevima naših laboratorijska ispitivanja. se da ispitivanjem i prikupljanjem objektivnih dokaza ocjenjujemo ispunjenje zahtjeva za upotrebu tj. dokazujemo daje metoda prikladna za obavljanje ispitivanja iz
Validaciju metoda nalaže i logika posla, profesionalna odgovornost i nadasve dobre laboratorijske prakse koja ima posebno u radu svakog laboratorija.
Težnja svakog našeg je da vrijednosti dobivene metodama budu precizno i pouzdane tj. da rezultati ispitivanja daju stvarnu sliku ispitivanog uzorka.
Slika o tome što se u analitci postiže, dobiva se obavljanjem validacije metoda, drugih važnih postupaka, pribora, opreme, ali i ocjene zaposlenika koji iste postupke obavljaju.
Procjena mjerne nesigurnosti
90. Laboratorij je dokumentirao postupak mjerne nesigurnosti za sve vrste laboratorijskih ispitivanja koja obavlja.
Što je mjerna nesigurnost?
Metrologijaje znanost koja se bavi svih vrsta mjerenja, mjernih i utjecaja na mjerne rezultate. Poznato je da nema savršenog mjerenja, da izvori pogrješaka mogu biti i pri svakom mjerenju Svaki koji se bavi mjeriteljskih uvjeta i mjerenjem parametara nastoji što bolju tj. što manja odstupanja od stvarnih vrijednosti.
Stoga je u smislu, pojmu mjerna nesigurnost dano i «Mjerna nesigurnost» ukazuje na raspon u kojemu se s i na razini povjerenja nalazi stvarna vrijednost izmjerenog rezultata". Mjernu pogrješku nazivaju: standardna pogrješka, standardno odstupanje i još nizom naziva istog
Potrebno je da mjerna nesigurnost ne na sumnju u valjanost mjerenja. Naprotiv! Poz11avanje mjerne nesigurnosti povjerenje u ispravnost mjernog rezultata.
Vrlo je važno da za
laboratorijskih ispitivanja i kod primjene metoda ' 1 ~~!~~it!ti!i~uGratorijima, pa i u razmjerima, postoji isti pristup mjerne nesigurnosti jer je tako provoditi usporedbu rezultata, rezultata i njihovu upotrebljivost u struci tj. govorimo da smo reproducibilni u kontroli.
Pri ocjeni mjerne nesigurnosti je stupanj strogosti, vodi se o granicama vrijednosti koje ispitna metoda i korištena instrumentalna tehnika, tj. vodi se o glavnim izvorima i svim sastojnicama mjerne nesigurnosti, kao što su: referentni uzorci, radni postupci, reagensi, kvalificiranost i uvježbanost, korištena metoda, oprema, okolišni kvaliteta uzoraka i priprema za analitiku, i niz drugih
Upravljanje laboratorijskim podatcima
91. Laboratorij je dokumentirao postupke i sustavne provjere svih procesnih i rezultata laboratorijskih ispitivanja, bez obzira jesu li oni dokumetirani na papiru ili
92. U svim situacijama gdje Laboratorij koristi i programe dokumentirani su i vrednovani svi programi.
93. Dokumentiranje podataka, osiguran je nepovredivosti i povjerljivosti podataka, te prijenosa podataka prema korisnicima.
94. Dokumentirani su održavanja programa i osiguranja njihova funkcioniranja.
Oprema
95. Posebna se pozornost pridaje nabavi opreme. Ocjenitelji su imali pnlike deutljI.to U!)!,~~ui:~1i~~in rada Laboratorija i sve bitne vezane uz opremljenost Laboratorija, a posebice osiguranje mjeriteljskih uvjeta.
96. Laboratorij je dokumentirao nabave mjeriteljske opreme, kvalifikaciju opreme prilikom nabave, validaciju opreme pri instaliranju, te i validaciju opreme tijekom garantnog roka.
se ocjena opreme, tj. njezina kvalifikacija donosi na temelju niza i mjeriteljskih
Kvalifikacijom opreme dokazuje se daje neka oprema glede ukupne konfiguracije, instalacije, mjernog procesa i glede mjeriteljskih i software, sposobna zadovoljiti specificirane zahtjeve.
Posebno težište pridaje se stabilnom radu opreme na duži rok tj. bez intervencije servisne
Status kvalificirane opreme u SLKM-u ima ona oprema koja u cijelosti zadovoljava postavljene zahtjeve.
Postupak. kvalifikacije završava se verifikacijom, tj. potvrdom daje unutar roka a na temelju obavljenih ispitivanja objektivno dokazati da su ispunjeni svi specificirani zahtjevi.
Validacija opreme
97. Laboratorij je dokumentirao validaciju opreme za laboratorijska ispitivanja. To znaci, je valjanost laboratorijske intrumentalne tehnike za paralelno validiranje i metode ispitivanja koje Laboratorij koristi. Podrazumijeva se da se dobri rezultati za validaciju metode mogu dobiti samo na ispravnim i dobrim analizatorima.
98. Dokumentirani su upravljanja i postupanja opremom, dokumentirana je planiranje i održavanja i kontinuirana kvaliteta rada za razdoblja ispitivanja.
99. Dokumentirani su postupci svakodnevnog testiranja opreme tj. mjeriteljskih uvjeta i rezultati stabilnosti rada opreme. Sva oprema i njezina programska podrška je na jedinstveni prepoznatljiv za SLKM.
100. U kvarova, dokumentirani su opozivi opreme, a po potrebi i opozivi rezultata laboratorijskih ispitivanja.
101. Za upravljanje laboratorijskom opremom odgovorni su educirani, uvježbani tj. osposobljeni zaposlenici kojima su ovlaštene edukacijske izdale certifikate o osposobljenosti.
102. Laboratorij je dokumentirao ocjene svih a posebna je pozornost dana opreme. Zahtijevana je dokumentiranje na koji su osigurali
djelotvorne postupke i ispravno upravljanje opremom, zatim instalacija opreme tako da se u cijelosti ispuni namjena, brzo otklanjanje nedostataka i pogrješaka i besprijekorno funkcioniranje opreme u cijelosti. Dokumentirano je da su servisne osigurale zaposlenike koji su zajedno s laboratorijskim osobljem izvršili cjelovitu validaciju tj. uvažavali svaki element mjerne opreme koji može utjecati na rezultate laboratorijskih ispitivanja.
103. Sustav upravljanja kvalitetom rada Laboratorija podrazumijeva i upravljanje nesukladnim radom, te definiranje sukladne i nesukladne mjerne opreme.
Što to podrazumijeva?
N esukladnom mjernom opremom smatra se svaka jedinica mjerne opreme koja je oprema koja pri normalnom reagira kvarovima, oprema koja je imala pri instalaciji, koja pokazuje neispravnost u radu, kojoj je isteklo ugovoreno propisano razdoblje a nije bila osposobljena za upotrebu. Nadalje, ukoliko se pri umjeravanju opreme ne postiže sukladnost s referentnim vrijednostima, ako je potreban broj umjeravanja od kada rezultati prelaze dopuštena odstupanja, kada bilo koja mjeriteljska nije zadovoljena i kada analizator ne može zadovoljiti zahtjeve intralaboratorijske i reproducibilnosti.
104. Norma HRN EN 1SO/IEC 17025:2000 nalaže da sva oprema za ispitivanje i umjeravanje (kompletna konfiguracija i software) mora biti od ( je postupak kojemu je svrha mjernog instrumenta u stanje prikladno za njegovu upotrebu i bez sustavne pogrješke), koja bi mogla loše utjecati na rezultate ispitivanja ili umjeravanja.
105. Vrlo je važna tzv. pokaznog a izraz sposobnosti mjernog da razlikuje neposredne susjedne vrijednosti koju mjerimo.
106. osiguranja mjerne sljednosti (sljedivosti) da se mjerni instrumenti mogu dovesti u usku vezu s referentnim vrijednostima i potvrditi neprekinutim lancem usporedbi.
107. Postavljeni su zahtjevi tzv. postožanosti mžeritelžske opreme brojem obavljenih laboratorijskih ispitivanja u vremenu, a sposobnost mjernog instrumenta da održava svoje mjeriteljske stalnima.
108. Postavljeni zahtjevi tzv. plutanja što sporu promjenu mjeriteljskih mjernog u vremenu.
109. Postavljeni su zahtjevi granice dopuštene pogržeške mjernog instrumenta što krajnje vrijednosti pogrješke dopuštene specifikacijama opreme za mjerni instrument, te vrijednosti pogrješke dopuštene za propisanu metodu koja se na mjernom instrumentu provodi.
110. Postavljen je zahtjev za ispunjavanje definiranog mjernog podrut,ža što skup vrijednosti mjerene za koje se pogrješka mjernog instrumenta treba nalaziti unutar navedenih granica ( to najviših i najnižih vrijednosti za ispitivanu
111. Od mjernih instrumenata se kvalitetnog umieravania- kalibraciie. To podrazumijeva skup postupaka kojima se u uvjetima uspostavlja odnos vrijednosti koje pokazuju mjerni instrumenti, odnosno mjerni sustav i vrijednosti postavljene referentnim uzorcima.
HSC SLKM je uspješno dokumentirao ispunjenje svih navedenih aspekata norme, a nesukladnosti nisu
Nastavak u broju.
Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka
IArnelijaŠipek, dipl. ing.
Savjetovanje je otvorio g. prof. dr. Dragan državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Tijekom U Toplicama 25. i 26. studenoga 2004. godine uz prisustvo brojnih (270) i održano je I. Savjetovanje
goveda u Republici Hrvatskoj s temom: "Priladva dana održano je niz preda- godba hrvatskog govedarstva uvjetima Europske vanja s osnovnim ciljem upo- untje "• znavanja s tren-
dovima razvoja govedarstva u zemljama Europske unije.
Organizatori savjetovanja bili su Hrvatski centar u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i
županije. Generalni sponzor bio je Meggle d.d., Osijek.
Na savjetovanju su održana predavanja: Vesna dipl. ing. agr.: Prikaz rada Odjela za uzgoj, selekciju i razvoj govedarstva; dr. se. Ivan Prilagodba zakonskih propisa u uvjetima EU; Mljelwrski ti,st 01/2005.
mesa uvjetima EU; prof. dr. se. Pavo Caput: Prilagodba uzgojnog programa za mesna govedarstvo u Republici Hrvatskoj; prof. dr. se. Sanja Jovanovac: Optimalizacija uzgojnog programa holstein pasmine u Hrvatskoj; Krešimir Kuterovac, dipl. ing.: Provedba uzgojnih programa u u Republici Hrvatskoj; dr. se. Goran Zdravlje stada s osvrtom na reprodukciju; mr. se. Antun KostePreventiva bolesti na farmama krava; mr. se.
Gašpar: Uvjeti za re'--------------------~---------' gistraciju objekata za uzgoj i doc. dr. se. Zoran Usporedba proizvodnih i ekonomskih rezultata na farmama
krava-EU i naša proizvodnja; dr. se. Gerhard Dorfner: Proizvodnja mlijeka u EU-sadašnja struktura i razvoj; dr. se. Petar
Gospodarski položaj proizvodnje mlijeka i perspektiva razvoja; dr. se. Hans-Jurgen
Seufferlein: Proizvodnja i marketing mlijeka u Bavarskoj; doc. dr. se. Samir Kalit: Kontrola svježeg sirovog mlijeka - Europska i Hrvatska iskustva; doc. dr. se. Darko Grbeša. Uloga hranidbe u kvaliteti mlijeka prema standardima EU; prof. dr. se. Mladen
Prilagodba proizvodnje
tov životinja; mr. se. Branka Dobrobit životinja u farmskom uzgoju; dr. se. Marija Iskustva Republike Slovenije u prilagodbi ulaska u EU; Riehard Pichler, ing.: Austrijska iskustava u prilagodbi ulaska u EU.
612~VIU~o,T I\OU
U praksi je to dan nakon pripusta te iskusniji
koji koze pripuštaju iz ruke i precizno vode evidenciju o trajanju gravidnosti; odmah upišu i datum jarenja. nakon pripusta
U Hrvatskoj je vecina koza, namijenjenih proizvodnji mlijeka, u kasnu jesen i tijekom zime gravidna. To je izuzetno važna faza u proizvodnji mlijeka, iako nema sekrecije mlijeka niti mužnje. Koze se u toj fazi pripremaju za jarenje i novu laktaciju. Gravidnost oplodnjom, odnosno spajanjem muške i ženske spolne stanice.
treba paziti li se koza ponovo tjerati nakon 21-22 dana. koze poslije pripusta se ne tjeraju. U svrhu postizanja rentabilnije proizvodnje žele što prije znati je li koza gravidna ili nije, kako bi mogli odijeliti gravidne od negravidnih koza i s njima postupati. Nisu isti tehnološki postupci (od kojih je najvažniji hranidba) s gravidnim i jalovim kozama. S obzirom da je u intrauterini razvoj ploda vrlo usporen, teško je po vanjštini i po ponašanju koze sa stopostotnom onako od oka, gravidnu od negravidne koze. Stoga se dugo nastoji i prihvatljiva metoda gravidnosti koza, a to je pitanje od izuzetne važnosti. Rano gravidnosti koza ima nekoliko prednosti:
1. manji troškovi hranidbe i ljudskog rada 2. ranije i prodajajalovih koza
3. usmjeravanje pozornosti samo na gravidne koze
Spoznaja gravidnosti koze farmeru organizaciju pravovremene, pravilne i dostatne hranidbe visokogravidnih koza. Stoga da jedno vrijeme (barem jedan do dva ciklusa ili 20 do 40 dana) nakon pripusta drže jarca u odvojenom odjeljku (boksu), ali blizu koza, a nikako u nekom drugom objektu (štali, garaži, šupi). Takvim držanjem stimulirat se tjeranje koza koje nisu :r:!
koncipirale ilije u ranoj fazi gravidnosti došlo do odbacivanja ploda. Ovakim držanja i organizacije pripusta smanjit se broj jalovih koza, odnosno koza koje dati jare i proizvoditi mlijeko.
Gravidnost koza traje kao i ovaca) oko 150 dana, a najviše je ovisi o pasmini; se u granicama od 143 do 153 dana. Brojna istraživanja su pokazala da tjelesno sitnije (patuljaste) pasmine nose (oko 143 dana).
Do danas nije u potpunosti razjašnjeno koji sve na trajanje gravidnosti koza. drugim vrstama, trajanje gravidnosti ovisi o pasmini, dobi koze i redoslijedu gravidnosti ili jarenja, spolu jareta (fetusa), brojujaradi (fetusa), sezoni i okolišu, a ponajviše o hranidbi. Dokazana je da starije koze nose 2 do 3 dana duže od koza kojima je to prva gravidnost. Isto tako, mušku jarad nose 1-2 dana duže od ženske jaradi. Gravidnost koza koje nose više fetusa (dva, tri, je za 2 do 5 dana negoli koza koje nose samo jedan fetus. bi nakon pripusta što prije htjeli znati je li koza ostala gravidna ili nije. za to u nema nikakvih pouzdanih pokazatelja. Koza isto jede, daje istu mlijeka, isto se ponaša, a jedini pouzdan pokazatelj je izostanak ponovnog tjeranja. Ponekad se može pojaviti i lažna gravidnost koju karakterizira nakupljanje u maternici i
žitog tijela na jajniku. Po vanjskim znakovima gotovo je razlikovati kozu lažne gravidnosti od one istinski gravidne. Lažno gravidna koza ponaša se kao u prave gravidnosti: joj se trbuh i priprema se za laktaciju.
po svojim principima planiraju pripuste, pa prvo pripuštaju starije, a tek onda koze, ili one koje se prvi put pripuštaju. Ako se koze prije pripusta grupiraju po bilo kojem kriteriju (dob, pasmina, rogovi, razvijenost, proizvodnja mlijeka u prethodnoj laktaciji) i tako smjeste po boksovima (ocljeljcima) poželjno je da tako grupirane i smještene ostanu sve dojarenja. Nije dobro u jednom boksu držati jalove i gravidne koze, rogate i šute, mlade (jarice) i starije koze. Sve navedeno negativno se odražava na proizvodnost koza, a samim time i na dohodovnost gospodarstva.Jalove i rogate koze su agresivnije, prije do hrane i pojedu i onaj dio koji nije namijenjen njima, osobito dio koncentrata. Najbolje je, ako postoji da koze budu grupirane i po vremenu pripista, odnosno vremenu jarenja. Na taj olakšana je organizacija i provedba hranidbe, jer (kao što je nisu iste hranidbene potrebe visokogravidnih koza i onih u ranijoj fazi gravidnosti. Na taj hranidba je racionalnija i Uz to je olakšana koza i pravovremena koze koja se jariti.
Tijekom prva tri mjeseca gravidnosti, hranidbene potrebe koza su potrebama prije gravidnosti pa ništa u pristupu i organizaciji hranidbe ne treba mijenjati. nagli porast mase ploda tijekom mjeseca gravidnosti zahtijeva potrebu za 60%, a u petom mjesecu za 120%, u odnosu na uzdržne potrebe. Koze laktacije slabo iskorištavaju tjelesne
pa samo 4% u mlijeku iz tjelesnih koze. je i s energetskim potrebama. U prvoj polovici mjeseca gravidnosti energetske potrebe gravidnih koza su za 13% od uzdržnih, a u drugoj polovici mjeseca i u petom mjesecu su za 10%.
Veoma je važna hranidba koza u posljednjoj gravidnosti kako za razvitak fetusa, tako i za pripremu žlijezde i životinje u cijelosti zajarenje i laktaciju. U toj fazi razvoj fetusa je intenzivan, a s obzirom da su koze i visokoplodne, nose broj fetusa, prostor u trbuhu svakim danom je sve manji, a hranidbeni zahtjevi sve su Tada hranidbu treba organizirati tako, da koza dobije kvalitetnu ali manje hrane (hranjiva). To da treba smanjiti dio voluminoznih krmiva i ne davati gruba voluminozmna krmiva (kukuruzovinu, slamu, grubo sijeno). Visokogravidnim kozama treba davati fino sijeno, a ako postoji krupnije bi trebalo usitniti. U vrijeme graviditeta naglašene su potrebe koza za glukozom, odnosno ugljikohidratima, pa kozama treba davati škrobna krmiva, odnosno žitarice. Živahnost i smrtnost jaradi poslije jarenja u izravnoj je svezi s hranidbom koza u posljednjoj gravidnosti. Kozama tada treba postupno smanjivati udio voluminoznih krmiva, a vati krepke krme (koncentrata). Nije dobro koncentrat davati u obliku cijelog zrna žitarica, jer je tada njegova iskoristivost manja. Koze su vrlo osjetljive na loše konzerviranu hranu (sjenažu i silažu) i jer tako dobivaju krmiva koja sadrže oksidiranu mast, ureju ili visoke doze mineralnih tvari. Ti problemi osobito postaju akutni u posljednjoj gravidnosti. U toj fazi opasno je kozama davati zamrznuta, kisela i užegla krmiva jer može do
Ml.fekarskili.st 01/2005.
LEŽIŠTAZA GOVEDA I l
Veliki broj krava u Hrvatskoj c-ijeli je proizvodni v-ijek na vezu, zato je potrebno posvetiti punu pažnju kvaliteti ležišta jer ono može utjecati na zdravlje i proizvodnost životinja.
• mora biti otporno na utjecaj
zdravlje životinja i ljudi (muzaKoža vimena izložena utjecaju vlage smanjene je otpornosti te pogodna za razvoj i štetno djelovanje mikroorganizama na i u koži. U slobodnom držanja ležište mora biti potrebama krava. Ležište je izložena svakodnevnom balegom i a troši se zbog velike težine goveda. Navest osnovne karakteristike ležišta bez obzira na njegovu duljinu.
• ne smije biti sklisko
Ležište ne smije biti sklisko jer prilikom hodanja, lijeganja i dizanja krava može do teških ozljeda tetiva, zglobova, i kostiju zbog nerijetka životinje treba zaklati. Ako je u blizini krava ga može ozljediti ili usmrtiti prilikom pada.
• mora imati dovoljan nagib
Ležište krava mora imati nagib 2% od jasli prema kanalu za izgnojavanje (kanalizaciji) se zadržavanje ispod životinje. Ako krava stoji u dolazi do upale papaka, a ako leži u mikroorganizmi u vime ulaze kroz sisni kanal.
• mora biti termoizolirano
Termoizolirano ležište omozadržavanje topline što je važno kada životinja leži. Hladno ležište negativno na krvotok u vimenu se usporava mlijeka i smanjuje otpornost vimena pa ono postaje podložno upalama.
• ne smije upijati vlagu
Vlažno ležište negativno djeluje na zdravlje papaka i kože na tijelu (vimenu). Ležište je vlažno zbog upijanja koja se postupno isparavati, dolazi do povišenja koncentracije amonijaka u zraku staje što je izrazito štetno za
Djelovanjem na ležište ubrzava se njegovo trošenje što troškove proizvodnje zbog potrebne obnove.
• ne smije se trošiti
Trošenjem nastaju neravnine, ležište postaje neudobno pa životinje manje mlijeka.
• ne smije biti pretvrdo
Pretvrda ležišta mogu izazvati dekubitus, zatim upalu zglobova i tetiva. mora biti potrebama krava.
Na tržištu su brojne izvedbe ležišta npr. od gume, pijeska, piljevine, umjetnih materijala, a u nekim stajama su ležišta na principu vodenog kreveta. Znanstveno je dokazana da krave koje borave na udobnim ležištima proizvode više mlijeka, stoga je potrebno puno pažnje posvetiti kvaliteti ležišta.
LISTERIOZA I
Mr. se.Antun
Listerioza je zarazna bolest brojnih vrsta i divljih životinja (26 vrsta), ali i Bolest se javlja u više oblika: 1. septikemijski oblik 2. upala mozga i moždanih ovojnica 3. bolesti je bakterija Listeria monocytogenes. Ova bakterija je vrlo otporna na soljenje, toplinu, dezinficijense i antibiotike. ostaje živ 6 mjeseci u zemlji, u vodi 70 dana, u balegi 260 dana zimi, u vlažnoj zemlji i fecesu 11-16 mjeseci, a u suhoj zemlji 2 godine.
I
Izvori infekcije. Primarni izvor infekcije su bolesne životinje i glodavci (miševi i štakori).
Izvor infekcije mogu biti i lešine uginulih životinja ako nisu neškodljivo uklonjene, te stelja. Vrlo važni izvori listerioze su silaža i sjenaža (sekundarni izvor), hrana voda, zemlja paša i otpadne vode.
Ovisno o obliku bolesti se iz organizma može iscjetkom iz nosa, i mlijekom (3-14 dana), a najdulje plodnom vodom, krvlju i dijelovima posteljice (lohijama) nakon
širenja infekcije. Listerioza se širi kontaktom zdravih s oboljelim životinjama. Pojavi listerioze osobito pogoduju loši higijenski uvjeti držanja i hranidbe životinje. Jednom unijeta listerioza održava se u stadu 2-3 godine. U posljednje vrijeme listerioza se pojavila u uzgojima krava i koza hranjenih lošom sjenažom isilažom.
Prijemljivost. Smatra se da su na listeriozu posebno prijemljive i gravidne životinje.
je pojavljivanje listerioze na prijelazu Bolest se može pojaviti i zbog nepravilne hranidbe kao i kod enterotoksemije). Bilo je masovnih oboljenja i ovaca zbog korištenja silaže pH5-7.
ZNAKOVI BOLESTI
Septikemijski oblik. Vrijeme ulaska do pojave prvih znakova bolesti nije poznato, a je da ovisi i o mjestu ulaska u organizam. Znakovi
01/2005.
bolesti su povišena temperatura (41,5-42°C), potištenost, gubitak apetita. Smrt može nastupiti za 2-3 dana. oblik. Životinje su postaju plašljive, reagiraju na svaki šum, zatim padaju u depresiju. je naslanjanje na ogradu ili zid, kretanje u krug, udaranje u prepreke, preplitanje stražnjih nogu. Povremeno se javljaju je položaj glave koja je savinuta unazad i naslonjena na jednu stranu tijela (u tom položaju koza i ugiba). Ovaj oblik traje 2-3 dana, ali može se produžiti na 10 dana.
Prije koze pokazuju nemir, gubitak apetita i iscjedak iz vagine. je dosta težak a nije rijetko zaostajanje posteljice. Koza koja pobaci, ako ne ugine, oboli.
Dijagnoza bolesti. Bolest je teže prepoznati zbog znakova (septikemijski oblik), stoga jedino preciznu dijagnozu možemo postaviti bakteriološkom pretragom ili serološkom pretragom. Kretanje koze u krug, zatim naslanjanje na zid može na listeriozu. oblik listerioze sa se histološkom (mikroskopskom) pretragom tkiva mozga. se zakasni s terapijom, pa je prognoza nepovoljna, te životinja ugiba za 1-4 dana, za 5-10 dana. sumnjom na listeriozu mora se ODMAH prekinuti hranidba silažom ili sjenažom, a bolesne koze odvojiti od zdravih koza.
Listerioza se inficira dodirom, udisanjem prašine i fecesa u kojima je namirnicama. Plod se inficira preko krvotoka majke. Listerioza uzrokuje infekciju, upalu upalu moždanih ovojnica i _j
svojim
nim poljoprivrednim površinama Danska je danas vrlo važna zemlja. Od zemalja EU ona troši propor-
Na jednom poljoprivrednom gospodarstvu u Danskoj dovršava se novi tip staje poligonalnog oblika i smještajnog kapaciteta 600 krava, s roto izmuzištem sa 60 muznih mjesta, koje imati ulogu hranidbene zone s kompjutoriziranim doziranjem cionalno najviše sredstava za hrane. istraživanja u poljoprivredi. U
Danskoj je prije mnogo godina model boksa za svinje u kojem su životinje ostajale kao ni ujednom drugom sustavu uzgoja. Tamo se i danas primjenjuje najbolja tehnika uzgoja svinja za proizvodnju posebne vrste slanine. Mogli bi nastaviti s nabrajanjem u nedogled, no u Danskoj se nalazi i jedna od najuspjelijih selekcija pasmine goveda Jersey. Tako upravo u Danskoj, preciznije na poluotoku Yutland, goveda Henry Kuhr (52 godine) sa sinom Michelom (25 godina) završava konstrukciju jednog tipa potpuno nove staje poligonalnog oblika s smještaja 600 muznih krava.
STRUKTURA STAJE
Staja je vanjskim izgledom (slika 1.) cirkuskom šatoru ili donjem dijelu pagode. Staja zapravo ima poligonalno-okruglu (kružnu) bazu promjera 65 mi visinu kojajako varira, tj. od 3 m (donji dio) do 26 m središnje kupole. Kako se vidi na slici 1., postoje dva reda prozora na dvije visine. Tako prvi red prozora, koji je niži i koji slijedi maksimalni vanjski opseg štale, služi ulasku zraka izvana. Ti prozori su dovoljno udaljeni od prirodnog «izbacivanja» potrošenog zraka, koji je u središtu konstrukcije u najvišoj zoni staje. Drugi red prozora nalazi se na visini i stoga je opsegom puno manji od prvog reda, a služi prirodnoj izmjeni zraka u staji. U sredini, u najvišoj zoni vidljivaje kupola koja vjerojatno, ostati uvijek otvorena
tako da uspije neprekidno usisavati zrak, i to onaj koji se u središnjem dijelu iznad roto izmuzišta biti uvijek Pokrov krova je od jednostavnog, ali lima.
PLAN STAJE
Iz detalja sa slike br. 2, može se da su tri reda ležišta, od kojih je jedan redjednostruki a dva su dvostruka. redova, ili bolje prstena s ležištima, nalaze se dva reda rešetkastog poda. Ispod njih su kanali za gnojevku koji, jer su kružni, jednostavnu primjenu za recirkulaciju.
U središtu staje nalazi se prostor s postavljenim roto izmuzištem za 60 krava, koje u ovom modelu staje imati i ulogu hranidbenog prostora.
PROSTOR ZA MUŽNJU I HRANIDBU
Dvorana za mužnju - izmuzište (slika 3.), druga je velika novost. Njegovo i zahtjev za patentom od strane mješovitog tima dansko-nizozemskog), jer predstavlja prvo izmuzište koje u sebi ima kompletnu hranidbu.
U ovoj staji ne postoji više ni hranidbeni stol niti hranidbeni hodnik. Svako mjesto za mužnju, a na ovom izmuzištu ih ima 60, raspolaže s individualnom hranilicom kapaciteta 15 kg potpuno miješane hrane (TMRa). U tu svrhu je bio projektiran, a kasnije se i
OBAVIJESTI
realizirati, automatski sustav za rmJesanje i doziranje smjese koja se sastojati od 12 prehrambenih elemenata od kojih je 9 koncentriranog tipa, a 3 komponente su od silaže. je, dakle, poseban TMR koji treba svakoj muznoj kravi dobivanje njenog zasebnog obroka. Za bolja grla je maksimalno 7 obroka, dok manje produktivna grla imati najviše do 3 obroka hrane u24sata.
Roto izmuzište, koje uspije napraviti kompletan krug za oko 10 minuta, vrtjet se ovdje polaganije tako kompletan krug za 30 minuta. Naravno, bit sve kompjutorizirano u smislu da svaka životinja, svoj kod, kompjutoru da utvrdi o kojoj se kravi radi te odmah pošalje pozitivan ili negativan odgovor na primljeni zahtjev za hranu.
Nepotrebno je naglašavati da ova tehnika, uspije li zaživjeti, donijeti jednu od koristi za svaku modernu staju, odnosno ukidanje homogenih grupa krava, danas prisutnih u svim stajama, pogotovo srednjih i velikih dimenzija.
Valjalo bi još istaknuti da ova staja biti i s obzirom na normalne parametre investicije. Na 600 grla je trošak od 3.500 €/grlu.
U Italiji primjerice, specijalisti za hranidbu su dosta prema ovoj tehnici hranidbe u izmuzištu s kompletno izmiješanim obrokom (TMR-om).
Ipak koncem ljeta ova staja u funkciju s 300 krava i stoga se brzo procijeniti njene efektivne prednosti.
SLIKAl:
Okrugla staja promjera 65 mje jedinstvena u svojoj vrsti i velikom cirkuskom šatoru. Visokaje, a krovište je odjednostavnog lima. Polazi se od visine 3 m na donjem rubu krova (od žljebnjaka) do visine 26 m na vrhu. To boljoj prirodnoj izmjeni zraka u staji.
Osim toga, zrak koji ulazi u staju može lako cirkulirati ispod stropa, zatim iz širokog centralnog vrha krova, odnosno kupole.
SLIKA2:
Detalj koji Je ovdje prikazan iz unutrašnjosti staje, u završnoj fazi, prikazuje rešetke koje prekriti jedan od dva kanala za sakupljanje gnojevke. Ovaj oblik kanala olakšat i pokretanja gnojevke. U ovoj staji su tri reda ležišta, od kojih su u dva reda grla okrenuta "glavom na glavu" odnosno jedne nasuprot drugih.
[1gnacKrižan,dr.v~
SLIKA3: Roto izmuzište sa 60 mjesta predstavljat u ovoj staji veliku novost jer biti opremljena zasebnim hranilicama za svako mjesto i kompjutoriziranim automatskim doziranjem TMR obroka. S vremenom rotacije produženim na 30 minuta, takvo izmuzište zamijenit hranidbeni hodnik.
ŽELJKA
IZ MARKOVCA
Ovim projektom Lura svojim kooperantima osigurava potpunu i financijsku podršku ukljuizradu studije isplativosti, podršku pri prikupljanju potrebne
Interes za Lurin projekt izgradnje suvremenih štala sad je iskazao velik broj kooperanta, a njima je i Že(jko iz Markovca
dokumentacije, projektiranje štale i Lw. ______________________ _. njezinu izgradnju, pribavljanje financijskih sredstava, atraktivne ponude najboljim
objekata i opreme, te nabavku junica i repromaterijala. Osim toga, Lura svojim u posjetu obitelji iz Markovca Uvijek vedri i dobrog raspoloženja
Božica i Željko ugodni su sugovornici. Kao i mnogi naši poljoprivrednici, proživjeli su dobra, kooperantima garantira otkup .------------------------, mlijeka. Po svojoj sveobuhvatnosti ovo je prvi takav projekt koji se realizira u Republici Hrvatskoj. Projekt izgradnje osamsto suvremenih velikih štala trebao bi biti realiziran do 2008. godine a izgradnja prvih štala se u godine.
Posjetili smo gospodarstvo kako bi se bolje upoznali s njegovim planovima razvoja vlastite proizvodnje mlijeka i izgradnje nove štale. Poseban je doživljaj biti
Kvalitetne rasplodne steone junice iz
Govorimo hrvatskijavite nam se radi Individualne ponude!
STEPHAN REISACHER agribusiness INTERBOVES GmbH Germany Germany • d-87452 a/tusried • diepolz 8 te/: 0049-83 73-9 30 64 • fax: 0049-83 73-9 30 65 IZVANREDNA STOKA ŠIROM SVIJETA GmbH Germany
Iskoristite prednosti svjetske populacije goveda iz
ali i izrazito loša vremena hrvatske poljoprivrede. Cijeli svoj radni vijek se bave poljoprivredom, a proizvodnjom mlijeka tek unatrag šest godina. Mlijekom se možda nikada ne bi ni bavili da ih uzgoj i tov svinja umjesto do dobre zarade nije doveo gotovo do financijskog kraha.
Tako su 1998. godine tovilište svinja preurediti u staju za muzne krave s dvadeset ležišta. Kreditom su nabavili prve junice i vrlo prionuli proizvodnji mlijeka. U prvoj godini proizveli su preko 50 a u drugoj 120 litara mlijeka. Uz visoku proizvodnju cilj im je bio i visoka kvaliteta, a tada gospodin je redovito kontrolirao kvalitetu mlijeka i ishranu krava. svojoj ustrajnosti, brzo su postigli zavidnu kvalitetu mlijeka.
Donošenjem novog Pravilnika o svježeg sirovog mlijeka susreli su se i s problemom higijenske mlijeka. neprikladnim uvjetima uspjeli su ekstra kvalitetu. Jednom postignutu kvalitetu mlijeka drže kao standard i unazad godinu dana mlijeko imje u ekstra klasi.
Sinovi Dražen i Dejan završili su Srednju gospodarsku školu u Križevcima. Kako imje namjera osuvremeniti i proširiti uhodanu proizvodnju mlijeka, Željko je pokušavao do kredita kojim bi sagradio suvremenu staju barem za 50 krava. Sve je ostalo samo na pokušaju jer u banci nije mogao dobiti kredit od 600.000 kuna, a tim novcem se staja ne može izgraditi i pustiti u proizvodnju. S nestrpljenjem su Lurinog projekta izgradnje staja u kojem vide velike razvoja svojeg gospodarstva.
Vrijednost samog projekta i namjeru da dalje razvija postoproizvodnju mlijeka Željko komentira "Iz osobnog
iskustva mogu da ni jedna proizvodnja nije toliko dohodovna kao što je proizvodnja mlijeka, pogotovo sada kada je otkup stabilan a prihodi sigurni i redoviti te možemo dalje ulagati. Pogotovo jer radim s kompanijom kao što je Lura koja redovito za otkupljeno mlijeko. Daljnju perspektivu našeg gospodarstva vidim u specijaliziranoj proizvodnji mlijeka. Trenutno na gospodarstvu nemamo prostora ni za jednu novu kravu a htjeli bismo proširiti proizvodnju - što zbog skorog ulaska Hrvatske u EU i dobivanja što kvota, što zbog želje da svojim sinovima, koji se žele baviti proizvodnjom mlijeka, osiguram dobar temelj od kojeg dalje mogu razvijati proizvodnju.
Dugo se bavim poljoprivredom, ali ovako dobrog modela financiranja izgradnje i opremanja staja u Hrvatskoj nije bilo. Cilj mi je izgraditi i opremiti staju za 80 muznih krava za što mi treba kredit od dva milijuna kuna. Po sadašnjim kriterijima banaka u deset godina to ne bih uspio napraviti. Za nas mlijeka ovo je pravo rješenje. Sada skoro 100 jutara zemlje i cilj mi je to plasirati kroz najbolje i redovno proizvod mlijeko", Željko O
Mljekarski Hst 01/2005.
- lvanka dipl. ing. - I
Organizator radionice je Udruga kozara i županije
Na obiteljskom gospodarstvu Sanje i lvana u Gradecu Pokupskom u
Pisarovini održana je radionica «SpravljanJe sira na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu».
pod pokroviteljstvom županije koja ima 60 a osnovana je 2000. godine. Okuplja mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se bave uzgojem ovaca i koza. kozjeg mlijeka imaju problema s plasmanom i prodajom kozjeg mlijeka stoga je jedno od rješenja poticanje proizvodnje sireva na obiteljskom gospodarstvu i prodaja prepoznatljivog finalnog proizvoda nazvanog «Sir županije od kozjeg mlijeka».
Namjera održavanja radionice je edukacija kako bi otklonili pogrješke u proizvodnji zbog kojih ne mogu dobiti kvalitetu sira. Proizvodnjom sireva na svojim obiteljskim gospodarstvima riješili bi problem plasmana mlijeka. i voditelj radionice
je doc. dr. se. Samir Kalit s Agronomskog fakulteta u Zagrebu koji nam je pokazao i tehnologiju spravljanja polutvrdog sira od svježeg kozjeg mlijeka. Radionica je bila predavanjem uz prikaz slajdova, tako da su prisutni upoznati s teoretskim i slijedom pravljenja sira.
Grupa za radionicu sastojala se od 10 koza i kozjeg sira, a za svoje sireve dosada su na» Prvom županijskom ocjenjivanju sireva županije u Sv. lvanu Zelini» i izložbama i kozjih sireva RH a u organizaciji Hrvatskog centra . Radionica je ujedno bila uvod u proširenje projekta županije pod nazivom
«Stvaranje županijske marke
sira» koji je pokrenut 2003. godine u suradnji s Agronomskim fakultetom. Projekt je do sada baziran na proizvodnji sira od kravljeg mlijeka, no ove godine je potpisan ugovor o proširenju projekta na proizvodnju sireva od kozjeg mlijeka i dimljeni sir). županija je prepoznala zahtjeve za kozjim sirom koji je na tržištu slabo zastupljen.
Udruga i kozara županije predio-
Dobitnici Sanja i Željko Tašler
žila je projekt Udruge koji u svojim praviti sir iz kravljeg mlijeka (dva tipa) i kozjeg (dva tipa). Ugovorom je prezentacija ove 4 vrste sira krajem 2005. godine.
udruge su sudjelovali i na 6. savjetovanju koza i ovaca i 5. izložbi i kozjih sireva koja je održana 21. i 22.
listopada u u organizaciji Hrvatskog centra. U konkurenciji sireva od i kozjeg mlijeka iz cijele Hrvatske za sir od kozjeg mlijeka Željko Tašler iz Brckovljana dobio je zlatnu plaketu, a Sanja iz Gradeca Pokupskog srebrnu plaketu. županija organizirala je 16. i 17. listopada 2004. promotivno - prodajnu izložbu pod nazivom «Dani hrane županije» Sa svojim proizvodima predstavila se tridesetak udruga s županije .
udruge kozara i
županije, sireva od kozjeg mlijeka predstavili su svoje proizvode. su svoje proizvode predstavile i mini mljekare (Šimun-milk iz Luke i Agropromet iz Križa) i na taj doprinijele promidžbi proizvodnje sireva i ostalih proizvoda. Degustacijom predstavljenih proizvoda su se mogli uvjeriti u kvalitetu proizvoda. O
EUROTIER 2004. HANNOVER
I -----Mr. se. Antun I
U gradu Hannoveru održanje ove godine sajam opreme za Na prostoru manjeg grada, tvrtke iz cijelog svijeta izložile su najnovija iz podruifja smještaja, hranidbe, zdrav(ja životinja i po(joprivredne ekonomije.
Iako je ulaznica, za naše prilike skupa (21 euro, 160 kn), Sajam je od ranog jutra bio pun posjetitelja iz cijelog svijeta. Najbrojniji su bili stoke iz
OBAVIJESTI
U sklopu Sajma održana su brojna predavanja na kojima su i za uzgoj stoke prezentirane nove spoznaje iz govedarstva, svinjogojstva, peradarstava, i kozarstva, te nova u tehnologiji smještaja i hranidbe životinja. Na sajmu je izložena oprema namijenjena stajama u kojima se krave drže slobodnim Izloženi su projekti za izgradnju staje od temelja do krova, pri je posebna pažnja popodu i izgno- ~---------------------------' U dijelu zdravlja javanja. krava izloženi su sustavi
Izloženi su strojevi za pripremu za održavanje higijene krava (i svinja). krme te pojilice za napajanje u stajama
Pored opreme, na Sajmu su izloženi i poluotvorenog i otvorenog tipa (termopojilice).
mesni tipovi goveda vrhunske proizvodnje, zatim svinje, ovce, koze i alpake. Usporedba s Hrvatskom
Malo staja u Hrvatskoj ima opremu kakvaje prezentiranu na Sajmu. Za primjenu izložene opreme potrebno je izgraditi staju koja odgovara potrebama krava. U Hrvatskoj je, nažalost, velik broj krava - od teleta do iz uzgoja - na vezu u stajama. O higijeni i zdravlju kože goveda mnogi se naši ne brinu, dok iz svijeta ulažu novac u sisteme pa im se briga o higijeni i zdravlju višestruko vrati kroz
Sajam su posjetili naši djelatnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, zatim predstavnici Tvornice hrane te nekolicina veterinara.
Žalosno je, što u suradnji s državnim institucijama udruge i tvrtke koje proizvode hranu nisu prezentirale hrvatsko su malobrojni posjetitelji iz Hrvatske. :J
3925 Arbesbach, Austrija, www.klinger-export.com
<Dugogodišnja tradicija prodaje steonih junica mljekarama i trgor;cima diljem sr;ijeta.
Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica
HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO u sustavu selekcije
Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz
AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od
<iJudžtekorak ispred! lnvestirajte u bolju
MLIJEKORASTENAPOLJU,
PRAKSA I ISKUSTVA RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI
Naš moto za Seljak ili farmer!
ili farmerska proizvodnja mlijeka?
Kak.o u Hrvatskoj dva poljoprivredne proizvodnje, od farmerskoga i farmerski od Kakva je razlika ta dva pojma i organizacije proizvodnje, rada i života? Neki vele: seljak je seljak! Što mu je to: seljak i proizvodnja, a što farmer i farmerska proizvodnja? U Hrvatskoj je poplava upotrebe stranih pojmova i ili kao i stranih proizvoda i strane robe. Uz sve to skupa, kako vidimo, u Hrvatskoj ima i sve više stranih gospodara i gazda!
Ma, nije Izgleda, bome je ipak tako!
Za seljaka velimo daje gospodar i gazda.
Za vlasnike hrvatskih banaka, tvornica, željezara, brodogradilišta, robnih i trgovina, hotela, pomalo i zemljišta, velimo da su to strani investitori. gledano, ispada da su to nove gazde i gospodari. Malo mi to ružno Neki stranci nama Hrvatima su nove gazde i gospodari. Onaj nesretni Rus, je i državljanstvo naše dobio, a otpili nam Željezaru u roku godine dana. Otpelja iz Siska, iz Željezare, sve što se dalo natovariti na kamione.
malo, a kakve sada veze ima seljak ili farmer s nekakvim stranim investitorima? Ima bome, ima. seljaci nisu bili gazde i nisu postali farmeri. U dvije poljoprivrede strani investitori ili po gazde i gospodari. U Rumunjskoj je još gore. Talijani, Austrijanci, Bavarci, Nizozemci, Englezi. E, imam prijatelja Austrijanca iz Klagenfurta koji je u Poljskoj investirao u imanje od 37 5 ha, koje je sada njegovo, a poljski seljaci su na tom imanju radnici. «Radnici?» - veli mijedna baka, ti, savjetnik! Nemoj ti meni prodavati kako su ti Poljaci u svojoj Poljskoj postali radnici kod tog tvoga Austrijanca, stranog investitora. Mani ti to! Ma, kakvi radnici! Sluge, sluge za 100 ili 150 eura Što ti misliš daja ne gledam televiziju i ne «cajtunge»? Ti strani investitori biti gazde, a ovdje traže samo jeftinu radnu snagu. Posebni su mi oni strani investitori iz Rusije. Jesi li gledal neku na televiziji, da inžinjer u Rusiji ima penziju 50 dolara. Eto ti ga, moj savjetnik! Ja ti iman 4 razreda škole i celi život san muzla 3 krave - danas iman 750 kuna penzije. E, on inžinjer i 50 dolara penzije. Eto, to su napravili ti novi investitori ili poduzetnici, a posebno oni strani.
Poduzeli su ti oni, poduzeli, ali samo sebi. Ja ti se bojim da se uskoro takvi pojaviti i po našim selima.»
Uuuu, Slovenci su se toga jako bojali, a posebno što se poljoprivrede i poljaprivrednog zemljišta. Njihov moto od samog osamostaljenja i ulaska Slovenije u EU, bio je slovenski seljak, slovenski farmer na slovenskoj zemlji. Oni su to odmah nazvali pravim imenom. Strani vlasnici, takozvani strani investitori = strane gazde i strani gospodari. Ti šprehati, spikati i parlati gdje mogu što jeftino kupiti i jeftinu radnu snagu i sluge. Globalizacija! Pametan pojam ali samo za pametne glave i samo za trgovinu, kada imaš dobru proizvodnju i kada imaš što prodati.
Tako i seljak može biti farmer, ali organizacija OPG-a i proizvodnja nikada ne mogu biti farmerske.
U Europsku uniju jednoga dana i jedan i drugi pojam i organizacije posjeda i proizvodnje. Danas u Hrvatskoj imamo apsurdnu situaciju da do dana današnjega nismo ove pojmove i proizvodnje, pa jedan i drugi i pojam imaju pravo i ostvaruju vidove društvene i materijalne podrške i potpore. li tako biti i unutar EU? Definitivno
«Nego, reci ti meni možeš li ti nama složiti kakvoga kredita za jedno 5 junic? Znaš, školali smo ovu našu dicu, a ne moredu dobiti posla, a i kakav mi je to posal za 1 700 kuna. Mislin ti ja tako sa ova svoja 4 razreda škole: imamo 3 krave i 2 junice i 15 rali zemlje, pa kad bi dobili kakvoga kredita za još 5 junica». «Pa, sa 10 do 12 krava ova moja <lica,»- baka misli na unuke «mogla bi i ostati kod
A, koliko te vaše krave dadu mlijeka, ono znate jedno 3 tjedna poslije telenja? «O, dadu, dadu one i više od 20 litri što ujutro i samo kad ima zelenoga ljulja. Znaš da na zelenome najviše dadu mleka. Po podaju 10 do 12 litri, pa to bar nije puno. Pa, ni veterinar osjemenjivat krave tek tako 35 let. A i taj tvoj ljulj, nije ti to tako loše. ti ja taj vaš Mljekarski list i da znaš, sve brojeve slažen za svaku godinu posebno. To što vi pišete u tome našemu Mljekarskome listu znaš, ima ti u tome nešto. Sada ti i mi kosimo samo mladu travu. A da znaš, od 15 rali ove godine smo posijali 8 rali ljulja.»
Sa 10, pa 12 i 15 krava i 15 rali grunta, da nemate neki veliki posjed, za sada bi od proizvodnje mlijeka jedna familija mogla živjeti. Dobro je da ste posijali 8 rali ljulja. Uz tih 8 rali ljulja da su još 2 rala lucerne, 2 rala i 3 rala
kukuruza za silažu. A za zobanje ? Za zobanje vam je najbolje kupiti gotovu smjesu. To se najviše isplati. Farmeri u EU kupuju gotovu smjesu za krave. a što nam O prekrupi ili šrotu i mladoj zelenoj travi u broju Mljekarskog lista.
Znate kako veli Marko moj u goricama: «Znaš dobro ti to govoriš i pišeš, ali, ako ti imati 1 kravu, tada trebaš imati 3 maršeta. Kravu i pored nje junicu i ti ne možeš naprvo. »
Da, dobro veli Mirka. Osnova bilo kakve selekcije je vlastiti uzgoj podmlatka, pa bile krave i pod kontrolom ili ne.
Tko je zapravo najvažniji kontrolor koji kontrolira koliko krava i njezino potomstvonjezine proizvode mlijeka i da li su te valjano uzgojna grla. Seljak- farmer ili selekcija. Na prvome mjestu uvijek mora biti vlasnik životinja: seljak - farmer, mlijeka. Životno zainteresiran za mlijeka po kravi jedino je vlasnik krava i mlijeka. Normalno je da seljak - farmer, ne može raditi dovoljno brzu i visoko kvalitetnu selekciju bez selekcijske službe i podataka. Selekcija je dugotrajan posao i za to je potrebno puno podataka koje samo selekcijska služba trajno upisuje, i analizira. Na osnovu toga usmjerava farmera u uzgojni rad i selekciju. Selekcija se može definirati kao razdvajanje dobrih od loših krava. Dvije najvažnije stvari koje se stavljaju na prvo mjesto u selekciji krava su mlijeka i oblik vimena.
Mi u Hrvatskoj još i danas imamo krivu postavku. je a seljak je seljak. Ali ako seljak nije u svome poslu, badava njihova struka. To se kod nas najbolje vidi na podatcima o naših krava - 2 500 i 4 500 litara mlijeka. Dosta slabi rezultati.
Kod nas se dugo upotrebljavala deviza «što
M{j„karski fi,st 01/200.5.
·sokllproizvodnju. mvea idobrozdrav~ekrava
gluplji seljak, to krupniji krumpiri». Samo batina ima dva kraja, i kako jedan stari - «što gluplji to uvoz krumpira». Što dalje Šuti i nek ide kako ide, a kamo li spominjati još uvoz iz Kine ili iz Izraela i Nizozemske, a o uvozu mlijeka i junica bolje da ne govorimo. Odmah su tu protivnici i neprijatelji. Samo ne znam Vjerojatno daljnjeg sve uvoza, sada za 1,5 milijardi dolara.
I ja tako tu po našim selima, i pišem ovu rubriku kako naši seljaci moraju broj krava i kupovati zemlju i postajati f armeri.
Kako sa proizvodnje na farmersku proizvodnju?
Ili kako seljak Mir ko, postaje farmer Mir ko. Mirko (1947.) i Katica (1950.), selo Drnje.
Mir ko je prije imao 5 ha ili 8,5 jutara vlastite zemlje, 4 do 5 krava, 3 do 5 bikova u tovu, 3 do 4 te 5 do 6 tovljenika za potrebe doma-
Sada Mirka ima 10 ha vlastite zemlje ili 17,5 jutara + 6 ha u zakupu ili 10,5 jutara, 10 muznih krava- ove godine je bilo 6 krava+ 4 junice (koje su se otelile) + 5 mladih junica. Bikova više nema niti ih više toviti pa mušku telad prodaje sa 2 tjedna starosti. i svinje idu u eliminaciju. Još se oko toga dogovaramo, pregovaramo, nagovaramo, savjetujemo. Moj je savjet da potpuno eliminira svinje. Mirku za njegovo gospodarstvo treba godišnje 6 utovljenih svinja, a to je 1 tovljenik od 100 kg negdje oko 1 200 kuna, što ukupno za 6 svinja iznosi oko 7 200 kuna. Ako to prevedemo u mlijeko, tih 6 tovljenika se može kupiti za 2 670 litara mlijeka po 2, 7 kuna. To da bi Mirko trebao imati samo jednu kravu više koja bi osiguravala financije za potrebe što se 6 utovljenih svinja. Ako bi ta krava godišnje proizvela najmanje 4 500 litara mlijeka, što je 20
Mljekarski li.st 01/2005.
Vašafarma je Vaš život...
lnvestirajte • U SVOJU
Farmer krediti za proširenje gospodarskih djelatnosti
Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz kamate 8,50% - 9,75%
Statusni krediti mlijeka - brza kreditna rješenja s rokom otplate 12 - 36 mjeseci
Prijevremena isplata naknada za mlijeko Lurinim kooperantima (rz-tog u mjesecu)
Vaša varaždinska
POSWVNI CENTAR ZA POLJOPRIVREDNU KLIJENTELU: Bjelovar, F. Supila D, tel: 0431'241222
litara dnevno u vrhu laktacije, još bi ostalo 1830 litara mlijeka ili po 2, 7 kuna = 4 940 kuna + tele.
Mirko bi i dalje zadržao 1 i tovio za sebe vlastite svinje.
Mirko, pokazuje da ti se to ne isplati! N o,još se mi oko toga naspominjati. Ipak, mislim da Mirko na kraju poslušati poljoprivrednog savjetnika. Moglo bi se ovo i riješiti i to prije EU.
Ulaskom u EU definitivno se od farmerske proizvodnje, ali to tada imati sasvim cijenu i posljedice!!!
Mirko zbog sada ima stajskog kapacitete za 12 muznih krava + uzgoj junica. Mirko ima i 58 godina. ovoga gospodarstva su: 12 muznih krava i 5 000 litara mlijeka po kravi (23 litre u vrhu laktacije) = 60 000 litara mlijeka godišnje i osiguravanje kvote od najmanje 50 000 do maksimalno 60 000
S DANICOM PO HRVATSKOJ
litara mlijeka.» Mirko ima samo simentalca, a ne bi rad kupovati uvozne junice. Dostaje i do maksimalno 40 000 litara s 12 muznih krava. Poljoprivredna savjetodavna služba nastojati da Mir ko ipak dostigne 50 000 litara mlijeka, ako ne i svih 60 000 litara. Kakva je u biti razlika seljaka i farmera ili i farmerske proizvodnje? To je u Hrvatskoj trebalo odavno i Tada bi razvoj poljoprivrede išao kao i u razvijenim zemljama. Opasno je kada seljak razmišlja i ne vidi da su došla druga vremena. Ali kada to ne vidi, tadaje to opasno i za selo i za struku.
Postoji samo jedan put u razvoju poljoprivrede: okrupnjavanje posjeda i proizvodnje + suvremene organizacije posjeda i primjena suvremene tehnologije. O
Dok se stari Zagreb, tj. zapadniji i Kaptol dižu na brdu, prostire se novi, donji grad u savskoj ravnici. Sva· su tri gradska
Podno zekne Gore tri kilometra od Save, na njezinoj lijevoj obali prostire se Zagreb. Uska razdo{ja što se pružaju od gore prema jugu u savsku ravnicu, na onom mjestu gdje završavaju, nose na sebi najstarije dijelove glavnog grada. ..____________________ ___ ._____, dijela neposredno vezana. Potok koji sa gore prema Savi, dijelio je do nedavna nešto viši Gornji grad od nižeg Kaptola. Korito premjestili su i prekrili.
Kada je Zagreb nastao teško je a jednako se malo zna o postanku njegova imena. Starinska dosta nevjerojatna, pripovijeda kako je sveti biskup Augustin zagrabio na novom zdencu vode, a otuda da je nastalo ime Zgreb. Evo što kaže Biškup Augustin Dominikanov klošter pod gradom svojem i stolnu cirkvu tak
strašna je bila vnogo mesec suša, da zdenci vsi presahnuli jesu bili i potrebne življenju vode nigde zvan potoka ni bilo, i ove malo, koja ista zbog nezdravlja svoga hasniti ljudem ni mogla. Sveti biškup, ljudstvu k Bogu se je obrnul i po molitvi dan nekolikeh procesiju izpeljal, i pod svoj grad z motikom nekoliko zemlje odkopal i voda taki pošla na Zagreb zdenec, ar v pamet je vzeto, da ov isti zdenec nigdar ni presahnu!. Zdenec ov nekoji zdenec biškupov, nekoji Zagreb, kakti vu kojem vodevsigdar bi bilo zagrabiti, ozvalijesu.
Mljekarski li.st 01/2005.
Spominje se, da je kralj Ladislav Arpadovac 1093. u Zagrebu utemeljio biskupiju, paje prema tome sigurno da je Zagreb za narodnih hrvatskih kraljeva bio znatno mjesto.
Gornji je grad podignut na jednom od najjužnijih obronaka Gore u obliku trokuta kome je vrh šiljastog kuta okrenut prema sjeveru. To je oblik stare na Posred Gornjeg grada nalazi se rouglati Markov trg, sa starinskom gotskom crkvom sv. Marka, koja je postojala još 1256. U novije vrijeme crkva je obnovljena pa se izdaleka svojim šarenim krovom na kojem je grb kraljevine Hrvatske i grada Zagreba. Od prastarih vremena na tom je mjestu kapela i crkva sv. Marka, a kad su je Tatari pred šest razorili, kralj Bela Iv. daje sagraditi novu crkvu. Graditelji su morali biti jer je i danas jedna ulica nedaleko crkve ulica". Pod konac XIV orila se u crkvi sv.
DANICA 1905.
Marka pjesma, a orgulje je svirao orguljaš Nikola. Orgulje su bile nešto osobito u ono vrijeme. Mnogo je puta crkva stradala od požara, a od potresa 1502. godine. Novosazvonik izgorio je 1674. kada je izgorio i dio grada. Današnji zvonik je od 1676. do 1728. godine, a novu kapuje dobio 1841. godine.
Uz kapelu sv. Marka spominje se u XII. dvorac vojvode Andrije, nazivan Gradec, a bio je na mjestu današnjeg Popova tornja. Vojvoda je stanovao u svojoj uza stolnu crkvu, a zalazio bi na brdo u dvorac. Taj je dvorac bio kraljevsko vlasništvo sve do 1247. godine kada ga je kralj Bela Iv. darovao Kaptolu, pa otuda i ime Popov turen. 1201. spominje se oko Gradca naseljeno mjesto. Oko godine 1367. u Gornjem gradu je do 150 u Šoštarskoj vesi 155, u Ilici 14, dakle svega oko 320 U
Na zapadnoj strani Markova trga dižu se dvori, sazidani tek negdje u 18. Stari dvori stajali su nešto niže u Gospodskoj ulici, gdje je gradsko poglavarstvo.
Tamo bi za sparnih ljetnih dolazio slavni ban Toma Tu je do 1884. godine bilo i kazalište, dok nije u Donjem gradu sazidani novo. Na tom je mjestu stajala stara gradska jednokatna s visokim strmim krovom, a nad njim zvonce zvano kojim se gradu dojavljivao požar, opasnost i drugo. je izgorjela 1674. godine.
Na strani diže se županijska Županije u kojoj se okuplja Sabor kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Pred samom crkvom je ukopanih pet kamena, a pripovijedaju da je na njima stajalo užareno
Mljekarski list 01/2005.
~i _Darko-Kant-oci,dip-1.ing._
prijestolje na kojem su spalili Matiju Gupca, kralja». Tu je u prastaro vrijeme stajao i Stup srama «pranger», na kojem je izvršavana sramotna kazna.
Tri ulice vode na sjever od trga sv. Marka, i to Demetrova ulica, koja se nekad zvala kazališna jer je 19. bilo prvo kazalište na onom mjestu gdje je danas Prirodopisni muzej. U 14. jednostavno se zvala Blatna ulica.
Druga ulica što vodi na sjever je Pivarska, a ime je dobila po prvoj pivari u Zagrebu.
Uz nekadašnji gradski zid ide Opatiulica, nazvana po samostanu u kojem je prema opatica Judita Petronila, bana Petra Zrinskog, nasilno svoj život. Opai Demetrova ulica sastaju se na najsjevernijoj Grada gdje je još i danas spomenuti «Popov toren». To je visoka kula,
nekad kaptolsko vlasništvo a onda gradsko branište, poslije škola, a od nedavno ondje je Zvjezdarnica s velikom dalekozorom. Podno Popova tornja, usporedno sa starim gradskim zidovima, Vrazovo je šetalište, koje je u prvoj polovini 19. bilo sastajalište svega otmjenog svijeta gradskoga. Tuje za ljetnih popodneva svirala glazba, a pod Tornjem je prodavan prvi sladoled u Zagrebu. Nedaleko odavle, u Jurjevskoj ulici bio je široki vrt «Paradajz!» gdje su komedijaši, žongleri i na maloj pozornici izvodili svoje majstorije.
Iz grada se izlazilo u Jurjevsku ulicu Novim ili Poljskim vratima s prekrasnim pogledom na sjever, na goru. Divan se pogled otvara a sjeveroistok prema jednom zaravanku gdje je bio ljetnikovac slavnog preporoditelja Ljudevita Gaja, njegov Mirogoja danas centralno groblje. Rijetko ima ljepših prizora nego kad na dan Svih svetih padne suton, pa se zakrijesi na groblju Jurjevskom, centralnom i na malom, zapuštenom groblju svetoga Tome što leži duboko udolini.O
INFORMATIZACIJA
RACUNALAUSEOSKIMPOSLOVIMA
Došlo vrijeme navale tehnologije i na selo.
0 Djeca pokušavaju iskoristiti velike istih } se i o maksimalnoj iskoristivosti, a roditelji pokušavaju razumjeti tu novotariju i primjerice dvostrukog dna staje kako bi gnoj bilo kliznom trakom izbaciti na odlagalište. Unutar istoga procesa lakše je v.i djecu na elementarne seoske poslove.
J Kakvi su to seoski poslovi koji mogu LJ uklopiti i u njih, ili bolje
što to ima raditi u poljoprivrednim poslovima? Naravno, pokušava mnogobrojne strojeve u procese prikupljanja mlijeka, hranjenja fonda, pa u suvremenim uvjetima i staja. ondje aktiviraju te procese u vrijeme. To se ili putem na da programi uz vremenika startaju proces kojemu je program namijenjen. Primjerice, mužnja mlijeka danas zahtijeva od samo pripremu vimena, umetaka za mužnju, a sve ostalo rade isprogramirani procesi strojne obrade. je u tom poslu programirano za procesa mužnje. Napajanje stoke je programirati tako da ventili u vrijeme otvaraju dotok vode u korita i po potrebi otvaraju izlazne ventile.
Procesi staja mogu biti isprogramirani ali traže posebne uvjete,
izvesti postavljanje slame u staji, premda svakako mora nadgledati i dijelove procesa. je opskrbljena programskim jezicima koji sastavljanje specijaliziranih programa za upravljanje strojevima u procesima unutar staje. Najrazvijeniji su procesi upravo u prikupljanju mlijeka (u i u prikupljanju jaja (u peradarstvu). Peradarstvo ima tu prednost da se procesi odvijaju u prostorno manjim pozicijama pa je dohrana, i prikupljanje lakše i programirana.
Zašto u seoskim poslovima? Integracijom Europe i tržišta masovnost proizvodnje ima svoju tržišnu zakonitostproizvoda. Smjese koje se koriste u prihrani na tržištu su sastavljene po kemijskim analizama s sastojcima potrebitim u prihrani i gotovo da ne postoji potreba tzv. hrane». Time rastu i krajnjega proizvoda, pa tržište ima priliku birati. Pobornici proizvodnje ekološku svijest, ali ne treba zaboraviti da i suvremena kemijska obrada vodi o
zastupljenosti svih potrebitih parametara pri sastavljanju smjesa za hranjenje. I tu pomažu tehnologije. Kako naš seljak može koristiti Za je dovoljno nabaviti i opremiti nužnim softverom, te obitelji prepustiti istraživanje istoga, a s vremenom papirologiju prebaciti na programe (Word, Excel i sl. ) te pomalo usavršavati vlastiti rad. Mljekarski list nizom jednostavnih u takvim i elementarnim stvarima.
PLANIRANJEKOLICINESJEMENA I PRESADNICA
DarkoKantoci,dipl.ing.
Obiteljski povrtnjak uglavnom zauzima malu površinu i zato ne treba pretjerivati pri kupovini sjemena i presadnica. je dovoljno i najmanje pakiranje, i samo nekoliko komada presadnica. sjemena i presadnica ovisi o potrebi povrtne vrste.
Kako bi se lakše orjentirali, u tablici su prikazani normativi po osobi.Na temelju poznatih prinosa po kvadratnom metru, je potrebnu površinu, sjemena i presadnica. Na primjer, obitelj godišnje treba 4,8 kg rotkvica, odnosno 1,2 kg po osobi. Ako znamo daje po m 2 prinos 1 kg, tadaje potrebna gredica površine 5 m 2 • Kako znamo potrebnu površinu gredice, jednostavno možemo potrebnog sjemena i presadnica koje biti potrebne za pojedinu obitelj. Na primjer, ako je za m 2 potrebno 15 g sjemena rotkvice, a obitelj ima za 5 m 2 potrebno je 75
Tijekom maksimalna v1sma nijega može biti vrlo visoka. Primjerice, u Zagrebu je 1963. godine visina snijega iznosila 40 cm. No, posljednjih 10 godina maksimalna visina nijega u sijecnju, i to u Zagrebu nije bila od 26 cm.
Prva pojava snijega u vrlo je rijetka. Od 1960. godine prva pojava snijega u i touZagrebuzabilježenajesamo 1976.g 1980.g. i 1993. godine. Dakle, prava je rijetkost kada se prve pahuljice snijega pojave u
Snijeg je radost kako za starije, tako i za ljude. snijeg kao pojavu, odnosno jednu od vr ta oborine, narod je
... Njive su snježnim
no kako za vedrih dana može biti toplo, a su vrlo hladne, stvara se ledena pokorica koju treba razbiti prohodam traktora. Ukoliko nema snijega i niskih temperatura, je obaviti oranje i gnojidbu. Ako na njivi stoji voda, treba je ispustiti. je vrijeme kada se planira sjetva u godini i nabavlja sav potreban materijal. U vinogradu je krajnje vrijeme za rigolanje, jasno, ako vremenske prilike dopuste. Osim toga, treba iskopati jame za sadnju cjepova, prirediti kolje, kontrolirati armaturu. sada nabavljati cjepove za sadnju. Kako nema mnogo posla, pregledajte alat.
snijegu dao i imena.
Pršicem zovemo snijeg kojije sitan suh i zmat. Ovaj snijeg ne ostavlja na mokar trag, a kad pada vidimo svjetlucanje sitnih
Grane pa i ostalog lome se kad na njih padne snijeg pun vode. To je susnježica. Od takvog snijega oranice su blatnjave. a nogostup kaljužast.
nijeg koji je napadao na nijeg zov mo ponovac. 1 jemu se osobit.o vesele djeca, jer za njegovo topljenje treba mnogo Temena.
Cijelac je snijeg na koji jo nije stala ljudska pa ni životinjska noga. jegova je udbina u rukama vib
U je glavni posao zaštita od glodavaca. Ukolik~ma snijega, osobito mokrog, pravovremeno ga skinite s grana. Ako pak nema snijega, je pognojiti i iskopati jame za sadnju.
Ovaj mjesec iskoristite za planiranje uzgoja u povrtnjak.u. Pregledajte alat, po potrebi ga popravite ili nabavite novi. kupovati sjeme, gnojiva i zaštitna sredstva. Pripremite tople gredice, klijališnu zemlju i bioenergetski materijal. U prostoru pripremite tlo za uzgoj ranog kupusa, ranog kelja, rane i salate.
Vrijeme je i za gnojidbu vrta. Ako ima snijega, skinite ga s ukrasnog i grmlja. Trajnice koje prezimljuju u zatvorenom prostoru redovito kontrolirajte i po potrebi zalijevajte.
Narodne
Ako nije u snijegu, teško njivi, dolu i brijegu.
Ako je u vode, biti u listopadu vina.
Ako je trave u je biti u
RAK PLUCA
Dr. Ivo Belan
Dijagnostika na vrijeme - pola uspjeha
\. ) Muškarci su mnogo žrtve te bolesti nego žene. obolijevaju osobe u dobi od 50 do 60 godina. Nedavno provedeno ispitivanje engleskim pokazalo je da je rak 40 puta
U mnogim zemljama svijeta, a tako i u nas, rak jedan je od uzroka smrti od karcinoma. U Hrvatskoj je svake godine 1 400 novih bolesnika.
I~ u jakih nego u Postoje, --, podatci da obolijevaju oni koji žive
u industrijskim atmosfere.
..,__ 1 je i s rudarima koji udišu prašinu kroma, I', nikla, radioaktivne tvari, osobito prilikom prerade azbesta.
Gotovo u svim taj oblik karcinoma na sluznici bronha, dakle \. ) ogranka dušnika. Svojim rastom razarati okolna tkiva, a limfnim i krvnim žilama širi se i u udaljena metastaze u mozgu, kostima, jetri i drugdje.
Suhi kašalj - rani simptom
Suhi kašalj je rani simptom. On se javlja u «punom zdravlju» a oni koji kašlju dulje vrijeme kašljati. Prije su, recimo, kašljali samo ujutro, a sada odjednom kašlju i tijekom dana i to u napadajima. Nekada ispljuvak može biti sukrvav. S obzirom na to da tumorozno tkivo sve više prolaz bronha disanje je sve više otežano. U iza opstrukcije bronha su infekcije pa se nekoliko puta u kratkim vremenskim razmacima može pojaviti upala što može upozoravati na rak Stalno zviždanje prilikom disanja zbog suženog bronha i tupa bol duboko u prsnom košu, vrlo su simptomi. Kasnije i ispljuvak postaje sve više gnojan. Sedimentacija je gotovo uvijek povišena. Osjetljivo mršavljenje i slabost javlja se u kasnijoj fazi bolesti.
Važno je istaknuti da neki bolesnici nemaju tih simptoma a tumor se otkrije prilikom sistematskih radiografskih pregleda .
Mnogobrojna sredstva
Za postavljanje dijagnoze nekoliko je sredstava i metoda. Na pravom mjestu je rentgenski pregled (iako nije uvijek lako ustanoviti rak osobito ako je tumor jako malen), zatim bronhografija, bronhoskopija, scintigrafija, pretraga ispljuvka, biopsia i tomografija.
U teške bolesti potrebno je kirurški odstraniti cijeli tumor, a to dio krila ili cijelo krilo. Nekim je bolesnicima nakon operacije potrebno i
Nažalost, pacijenti dolaze na pregled kada je tumorozni proces uznapredovao. Naša Liga za borbu protiv raka je utjecala na zdravstveni odgoj ljudi i rano otkrivanje raka. Pomozimo u skladu s mogutu humanu organizaciju.
Nemojmo nikada posustati u borbi protiv pušenja i naše okoline. O
• mr. se. Dražen agrometeorolog
IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 01. 20. 01. 31. 01.
OSIJEK7,20 16,22 7,15 16,35 7,05 16,51
ZAGREB7,33 16,33 7,27 16,457,16 17,02
list 01/2005.
PIONEER® izvodi svoje pokuse u skladu s priznatim
standardom kvalitete ISO 9001 za sistem kvalitetnog menadžmenta
