Godišnji komisijski pregled Centra za reprodukciju u RH ________________ 41
Uvezeno iz duboko smrznuto sjeme elitnih bikova simentalske pasmine _______ 42
ZLATNI ROG
Kriteriji za dodjelu nagrade "Zlatni rog": - mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci od (6/2005.5/2006.)
- mlijeko mora biti ekstra (E) klase - mora biti evidentiran u HSC (Središnji laboratorij u Križevcima) te u mljekari kojoj predaje mlijeko Podatke tijekom godine razmatrati i procjenjivati povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog», koja biti u lipnju godine. Dragi ukoliko udovoljavate uvjetima ispunjavajte redovito kupone; možda ste upravo vi dobitnik ove vrijedne nagrade.
UREDNIŠTVO
, Napomena:
Ime i prezime
Adresa:..
Broj krava: mlijeka mljekari (litara): : Popunjeni obrazac s X podatcima za mjesec listopad dostaviti tijekom studenog o.g., na adresu: Hrvatska mljekarska udruga
(za nagradu «Zlatni Klasa mlijeka:............ rog» Ilica 31/3, 10000 X Datum predaje obrasca i potpis:....... X Zagreb. Informacije I I 1 na broj tel:
_: 01/4833 349 0
odbor: dr. Ivo Bslan, dipl. ing. Stjepan Brtek, dr. se. Stjepan Feldhofer, prof. dr. se. Zoran dipl. ing. Arnelija Šipek, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun mr. se. Darko Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Redaktorlca: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna
Lektorica: Nada prof. Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, llica31/III, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, priprema I Usak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 40 000 primjeraka
VRIJEME I NORME
SJETVE OZIMIH SMJESA GRAŠKA I ŽITARICA ZA
PROIZVODNJU ZELENE KRME Mr.
Ozime smjese krmnog graška i žitarica daju vrlo visoke urode kvalitetne zelene krme. Nažalost, osim u rijetkim tih je smjesa zasijana vrlo malo ili nisu zasijane. Mogu se koristiti kao zelena krma, višak se može silirati, ili zrele smjese ovršiti za zrno (koncentrat).
Nakon preoravanja strni, ove smjese ostavljaju u tlu 80-160 kg/ha dušika nastalog simbiotskim vezivanjem dušika iz zraka. Vezale su ga kvržice, tj. bakterije koje žive na korijenu graška (tablica 1.). Ovaj dušik koristi naredna kultura.
Nakon skidanja ozimih smjesa graška i žitarica treba sijati krmni sirak, hibrid kukuruza, te razne kupusza krmu tijekom ljeta i jeseni sve do zahlaKombinacijama dviju kultura (žetve) u jednoj godini proizvede se dovoljno kvalitetne voluminozne krme za ishranu jedne do tri krave muzare, a u vrlo povoljnim uvjetima i više po jednom hektaru. To je u posljednje godine istraživanjima na nekoliko gospodarstava
se. Darko Uher
proizvodnji i koristila kombinaciju krmnih kultura ozimih smjesa graška i žitarica. Nakon skidanja ovih kul-
tura zasijan je krmni sirak, odnosno kukuruz. Takve kombinacije sijanja ozimih smjesa s kulturama naknadno zasijanim na istoj površini, mogu se koristiti više godinajer tlo biti umorno.
PROIZVODNJA SMJESA OZIMOG GRAŠKA I ŽITARICA
I.Plodored Smjese možemo sijati iza kultura koje pravovremeno ostavljaju tlo slobodno za sjetvu. Najbolje predkulture su okopavine (npr. kukuruz za zrno, rani hibridi ili kukuruz za silažu, u Mljekarskom listu ._________________________ _ broj 12/2003. g.) koja su Slika 1: Grašak cv.Maksimirski ozimi u smjesisa žitaricamapostiže urode primijenila agrotehniku u zelene masepreko 70 tiha
Biljka kgN/ha
Bob 150-390
Grašak 105-245
Lupine 100-150
krumpir, itd.) dok su žitarice i mahunarke (posebice crvena djetelina), zbog bolesti i štetnika, manje prikladne. Ove smjese su predusjev svim kulturama, osim pšenici i grašku.
2. Obrada tla
Obrada tla za smjese žitarica i graškajednakaje obradi tla za sjetvu ozimih žitarica. To da predusjev mora biti dovoljno rano skinut kako bi kvalitetno i na vrijeme mogli obaviti osnovnu obradu i pripremu tla za sjetvu, a zatim slijedi tanjuranje i drljanje. Najbolje je pripremu tla obaviti sjetvoda se radi o smjesi, agrotehniku bi trebalo podesiti onoj kulturi koja je u smjesi ali i zahtjevnija.
3.Gnojidba
P 2 Q5 i K.iOzaoremo, a ostatak dodamo prije predsjetvene pripreme tla. Za ishranu ove smjese potrebno je: 70 do 90 kg/ha fosfora, 80 do 120 kg/ha kalija, a dušika 30 do 40 kg/ha u predsjetvenoj pripremi, odnosno toliko da se usjev ishrani kako bi bakterije na korijenu graška zapofiksaciju dušika.
4. Sjetva
Slika 2: Nove linijegraška bijelogcvijetau smjesisa žitaricamapostižu urode zelenemase preko 100 tiha
Tablica2: Vrijemesjetve i normesjetveza ozimesmjesegraška sa žitaricama
Ozime smjese Norme sjetve graška sa Vrijeme Zrna na Okvirno Okvirno Masa 1000 žitaricama sjetve korištenja mz kg/ha kg/kj zrnag. Ozimaraž + Zelena krma 150-300 50-130 30-80 35-45
Ozimi grašak Prva 80-120 60-300 35-180
Ozima raž+ polovica Siliranje 150-250 50-110 30-70 35-45
Ozimi grašak X. mjeseca 80-100 60-250 35-150 80-250 Tritikale+ Zelena
Za sjetvu treba upotrijebiti kvalitetno sjeme visokog postotka i klijavosti. Mahunarke, a osobito grašak, treba sijati dublje (6 - 8 cm) negoli pšenicu (3 do 4 cm).
KRMNE KULTURE
Ako je grašak posijan plitko, uslijed mrazeva može do mladih na površinu, a posljedica je lomljenje korijena i sušenje. Kako bi to izbjegli, treba prvo dublje posijati grašak, a zatim usijati pšenicu. Sijati valja u redove kako bi se sjeme što bolje rasporedilo i kako ne bi došlo do zasjenjivanja. Na roka sjetve treba sijati niže norme sjemena, a u kasnijim rokovima više (tablica 2.).
5. Njega usjeva
Zbog gustog sklopa korovi se rijetko javljaju. Usjev eventualno zakorovi kamilica, osjak i neke ozime ili drugi korovi koji se šire korijenom i podankom, odnosno koji se brže razvijaju. Ako se jave korovi, usjev tijekom vegetacije tretirati Basagranom (2 do 3 L/ha).
6. Korištenje smjesa graška i žitarica
Kako bi vrijednost ovih smjesa (kao vrlo kvalitetne hrane) došla do punog izražaja, treba odabrati pravi trenutak košnje koji ovisi o iskorištavanja, o vremenu sjetve i vrsti žitarice u smjesi te potrebnoj i krme.
Smjese krmnog graška i žitarica mogu se koristiti:
• hranidbom u svježem stanju (zelena krma u staji)
• napasivanjem, s udjelom žitarica ili trava u smjesi
• siliranjem (uz udio žitarica u smjesi)
• za sideraciju ili (protiv korova)
• kao zrno, koncentrat (bogat proteinima 1 energijom)
• eventualno i za sijeno (u povoljnim uvjetima). se koristi kao zelena krma i to od cvatnje do formiranja mahuna, što je period od 15 do 20 dana i više. Za proizvodnju sijena u suhim uvjetima koristi se samo u krajnjim jer se list graška brže suši negoli stabljika. Opadanje smanjuje prinos i hranjivu vrijednost. Grašak je bolje proizvoditi za zelenu krmu, a višak proizvedene krme treba silirati i to u fazi punog formiranja mahuna jer tada je masa, sadrži najviše bjeodnosno tada je žitarica u zriobi. O
HRANIDBETELADIU SISAJUCEM RAZDOBLJU
Uzgoj teladi tijekom razdoblja vrlo je strui zahtjevan posao o kojemu ovisi dalji razvoj i I
Dr. se. Stjepan Fefdhofer 1-.p-r,•o•iz•v•od-na-•sp•o•s•o•b•n•o•s•t•j•u•n•ad-i•··----------•
FIZIOLOŠKE
HRANIDBI
TELADI
Telad se vrlo neotporna s obzirom na nepovoljne vanjske utjecaje, hranidbu i njegu, pa tijekom prvih 10 do 12 tjedana života mora imati besprijekoran smještaj (u kavezima ili boksovima) i poseban sustav hranidbe s obzirom na fiziološke probavnog sustava teladi.
Telad u prvim satima (2 do 6 sati poslije teljenja) mora popiti najmanje 2 litre kolo-
struma. Kolostrum je posebno mlijeko u prvim satima i danima života teladi, jer sadrži imunoglobuline (antitijela) koji otpornost i štite mladi organizam teladi od bolesti i infekcija (pasivna imunizacija). Prvi dan kolostrum dobivaju u manjim svaka 2 do 3 sata; ukupno oko 4 litre kolostruma dnevno.
Treba upozoriti, da kolostrum sadrži protutijela prema sojevima bakterija iz okoliša u kojem su krave obitavale posljednjih tjedana prije teljenja. O tome treba voditi ako se .llljekorski list 10/2005.
telad odvaja od krava i stavlja u drugu sredinu ili udaljenije ili ako se u gospodarstvu javljaju neke uzgojne bolesti. Djelotvornije zamjene za kolostrum za sadajoš nema.
U prvim danima i tjednima života teladi, cjelokupna probava je samo uzimanju hrane - mlijeka. Mlijeko valja davati bocom ili za to posudama, samo preko siski koje usporavaju istjecanje mlijeka tako da pijenje traje oko 10 do 15 minuta. Pijenje mlijeka preko siski refleks zatvaranja «jednjakova žlijeba», usporava gutanje mlijeka, poboljšava sline i probavljivost mlijeka.
Refleksnim zatvaranjem jednjakova žlijeba mlijeko prolazi neposredno iz jednjaka u sirište, jer anatomija i funkcija predželudaca u još nije razvijena. Tek poslije 2 do 3 tjedna mogu se u buragu dijelovi hrane kojaje bila dostupna teladi. To je razlog zbog kojega se teladi ne smije davati krmna smjesa pomiješana s mlijekom, jer može uzrokovati zatvaranja jednjakova žlijeba, nadmove i probavne smetnje (proljeve). Siske na posudama s mlijekom moraju biti u visini ramena teladi (70-75 cm od tla), a mlijeko uvijek umjereno toplo (oko 37 do 39 °C) i higijenski besprijekorno. To bolju probavljivost mlijeka i zdravlje teladi.
Za razliku od sisanja, napajanjem teladi možemo kontrolirati kvalitetu i popijenog mlijeka, i upravljati mužnjom krava i hranidbom teladi.
Krmna smjesa treba biti suha, po mogupeletirana, a uz pravilno držanje i hranidbu, u dobi teleta 4-6 tjedana, nalaze se u buragu hrane i uspostavlja se mikrobiološka aktivnost. prehranom teladi i dužim davanjem mlijeka (ili zamjene) usporenje razvoj predželudaca; predželuci su male zapremine, stijenkaje tanka, a papile sitne.
Za razvoj predželudaca potreban je podražaj suhih krmiva koji razvoj i pokretljivost stijenke buraga, kao i kemijski podražaj nižih masnih kiselina iz ugljikohidratnih krepkih krmiva koji razvoj sluznice i papila buraga.
HRANIDBA TELADI
SVJEŽEG PUNOMASNOG MLIJEKA
Svježe punomasno kravlje mlijeko sadrži visoku energije, a krmni obroci mlade teladi mlijekom su vrlo dobro prirodno izbalansirani. Prirast tjelesne težine teladi je vrlo visok (oko 1,3 do 1,5 kg/dan), a zdravlje dobro. prehranom, kojom telad dobiva mlijeko gotovo do sitosti, se troši oko 8 do 12 litara mlijeka dnevno. Na taj tele posisa ukupno velike mlijeka (600 do 1 000 litara), pa ima male potrebe za uzimanje dopunskih voluminoznih ili krepkih krmiva. to je vrlo skupa prehrana teladi i neracionalna trošenje mlijeka, osobito starije teladi u koje se mogujavljati i bolesti zbog hipovitaminoze, nedostatka vitamina i nekih minerala. posebice nastaju prilikom odbijanja teladi od prehrane mlijekom. Telad nenaviknuta na uzimanje suhe hrane naglo mršavi, a zbog nedostatka minerala i vitamina naglo se smanjuje otpornost i životinje obolijevaju od uzgojnih i zaraznih bolesti.
Hranidba teladi velikim mlijeka odgovara samo mesarima, jer je telad dobro uhranjena, vrlo kvalitetna (i skupa) a može se naplatiti samo klanjem i prodajom kvalitetnog ali skupogmesa.
HRANIDBA TELADI MLIJEKA tijekom razdoblja telad treba pripremati na preživanje da bi razvojem buraga što prije mogla iskorištavati jeftinijih suhih voluminoznih krmiva. To se postiže tehnologijom napajanja teladi nim mlijeka, što je prvi uvjet za pravilan razvoj junica, a kasnije i za intenzivnije iskorištavanje voluminoznih krmiva u hranidbi muznih krava.
Tijekom 1. i 2. tjedna telad se napaja mlijekom tri puta dnevno. U 3. i 4. tjednu telad treba dobivati najviše do 7 litara mlijeka/dan, s tim da joj je stalno na raspolaganju posebna krmna smjesa s kvalitetnim mineralno vitaminskim dodatkom, kvalitetno mekana sijeno i pitka voda. Poslije 4. pa do 7. tjedna telad se napaja dva puta dnevno, mli-jeka treba smanjiti na 6 i 5 litara/dan, a od 8. do 10. tjedna na samo 3, odnosno 2 litre mlijeka/dan.
Mljekm-ski li_st10/2005.
Krmnu smjesu treba teladi - zbog - mijenjati gotovo svakodnevno i davati uvijek stježu. (Tablica li2)
Sustavnim smanjivanjem mlijeka treba potrošnju krmne smjese, tako da jedno tele u 11. tjednu trošiti oko 2 kg krmne smjese dnevno. više dobivati mlijeko, nego samo potpunu krmnu smjesu i sijeno koje može uzimati po volji i do sitosti. Za razdoblje ukupna potrošnja iznosi oko 336 litara mlijeka (s kolostrumom) i oko 80 kg krmne smjese (Tablica 1).
Ovim sustavom smanjivanja ne mlijeka, u dobi teleta od 10 - 12 tjedana, telad se postupno odbija od mlijeka i bez stresova prelazi na suhu hranu. Prirast tjelesne težine teladi je s rastom, bez suvišnog debljanja, a prirast je oko 900 g/ dan. Tako u dobi od 10 tjedana telad postiže dvostruku težinu, a u 12. tjednu tjelesna težina iznosi prosjeoko 110 do 120 kg.
Tablica 1: Napajanje teladi mlijeka
Dob teladi Mlijeko Krmne smjese ' Sijeno kg Tjedana L/dan L/uk:upno kg/dan ukupno
Tablica2: krmna smjesaza telad u rastu
GZ-1 do 120 kg 18,1 % sirovih
Sadrži
Suhetvari
Lucema dehidr.(15% SP) 3,0
Soia tostirana(34% SP) 15,0 Kalcija O75
Soje (44% SP) 16,5 Fosfora 0,66
Fosfonal 1,7 Magnezija 0,17
Vapnenac 1,8 Energetskehranidbene Sol 0,5 vrijednosti u kg
Potpuna krmna smjesa za telad mora sadržavati najmanje 18% sirovih visoku energetsku hranidVitamin.-mineral.premiks 05
benu vrijednost (iznad 1,15 H.j./kg ili 7,4 MJ NEL) i mineralno - vitaminski dodatak (tablica2).
Napajanjem teladi mlijeka postiže se velika ušteda u potrošnji mlijeka, brži razvoj buraga i mikrobiološkog sastava buragova sadržaja karaza Time je ranija upotreba i bolje iskorištavanje suhih, voluminoznih i krepkih krmiva, što je posebice u hranidbi junica za rasplod i reprodukciju, odnosno kod junadi za tov i proizvodnju mesa.
Razvoj buragovih mikroorganizama u najranijoj dobi teladi. Mikroorganizmi dolaze u buragov sadržaj iz okoliša i preko suhih krmiva. Zato je osobito važna stelja od slame, hranidba sijenom i kontakt s drugim životinjama. Stoga je dobro stariju telad,
poslije 4 do 5 tjedana, držati slobodno i u manjim skupinama (3 do 6 teladi). Stalno moraju imati na raspolaganju dovoljnu kvalitetnog sijena i krmne smjese, a moraju imati i dovoljnu pitke vode uvijek dostupne teladi.
NAPAJANJE TELADI
ZAMJENOM
Radi boljeg stježeg sirovog mlijeka na tržištu, a u nekim prilikama i boljeg zadovoljavanja hranidbenih potreba teladi, posebice zbog nedostatka minerala (kalcija, fosfora), mikrominerala (kobalta, željeza, bakra) i vitamina (A, D, E), upotrebljavaju se zamjene ili «regenerirano mlijeko». zamjena mora po Pravilniku RH (1998.) sadržavati najmanje 22% sirovih bjelani 50% obranog mlijeka u prahu. Zatim je propisan sadržaj do 6% vlage, 30% sirove masti, M{jekarski li.st 10/2005.
Tablica3: Usporedniodnosi hranidbenogsastava svježegsirovogm/1/ekai zamjene u 125g/litra
Sadržaj Sirovo kravlje zamjena
mlii eko 2/litra 125 g /litra
Suhe tvari 125 125
Sir. 34 27,5
Sir. masti 38 15 - 37,5
Sir. vlaknine - 2,5
Pepela 0,8 10-12,5
Lizina 2,2
Tablica4: Vrsta i minerala u m!t/eku krava i zamjene u 125g/litra
se biološki boljom hranidbenom vrijednosti, probavljivosti i iskoristivosti, a hranidbena kvaliteta zamjene ovisi o porijeklu, tehnologiji proizvodnje i kvaliteti sirovina. U zamjeni nalazi se više željeza, bakra i vitamina, koji nedostaju sirovom mlijeku.
zamjenu treba davati u prema dobi teladi, ovisno o hranidbenoj kvaliteti i probavljivosti zamjenice (približno prema tablici 1).
zamjena daje se teladi u 12 - 14% u umjereno zagrijanoj vodi (3739 °C).
e/litra * 125 2 / litra**
Odstupanja Pravilnik 2/L
Kalcii 1,21 0,9-1,4 do 1,25
Fosfor 0,95 0,7 - 1,2 najmanje 0,87
Kalii 1,50 1,0- 2,0
Natrij 0,47 0,3-0,7 0,75
MaQnezii 0,12 O 05- 0,24
Sumpor 0,32 0,2-0,4
Minerali u µg / litra µg/L tral!ovima
Bakar 120 10-700 500-1875
Želiezo
530 60 - 1000 7500
Kobalt 0,8 0,1-2
Molibden
55 13 - 150
Cink 3600 1500-7000
Mangan 50 10-280
Jod 75 5-400
Fluor 125 10-350
Aluminij 600 150 - 1000
Selen 25 2-70
*Galler (1995.)
**ovisi o i mineralno vitaminskom dodatku
2% sirove vlaknine i 10 % pepela. Kalcija treba biti do 1 %, fosfora najmanje O,7 % i natrija 0,6 %. je i željeza, bakra, vitamina A, D3 i E, te aminokiseline lizina (1, 75 %). Sve ostalo, sadržaj kao i kvaliteta sirovina koje se dodaju za izradu zamjene, ovisi o zamjenice. To, naravno, prati i cijena, osobito u odnosu na kvalitetu dodanih sirovina i tržišnu cijenu svježeg sirovog mlijeka.
U 3. i 4. tablici su odnosi hranjivih tvari svježeg sirovog mlijeka i zamjene u koja odgovara suhoj tvari mlijeka (12,5 %). Svježe sirovo mlijeko odlikuje
M(jekarski li.st 10/2005.
Nedostatke i potrebe nekih hranjivih tvari - uz hranidbu nom zamjenicom - treba uz kvalitetno sijeno, dopunjavati odgovakrmnim smjesama i mineralno vitaminskim dodatcima. Na taj telad postupno i ranije prelazi na hranidbu suhim krmivima, što je za dalje uzgojna razdoblje. I ovoj teladi osobito je potrebna dovoljna svježe i vode za (posebice ljeti za velikih
ZAMJENA U TOVU
TELADI «ZA BIJELO MESO»
U tehnologiji tova teladi «za bijelo meso» upotrebljava se zamjena u i koncentraciji (iznad 13 do 15%) radi je postizanja prirasta tjelesne mase (1 2001 400 g/dan). Treba samo paziti da ne do proljeva uslijed prevelike suhe tvari u obroku i uslijed nedovoljne vode. Stoga telad mora imati na raspolaganju dovoljno vode za a u pojave proljeva (ili nadma) treba u obroku smanjiti suhe tvari i otopine zamjene.
Tov teladi traje oko 100 dana, a dnevno treba dobivati otopinu zamjene u 1/10 tjelesne težine teladi. Na kraju tova telad teži oko 150 do 180 kg/ kom, a meso je
U tovu teladi se troši oko 1,3 do 1,5 kg zamjene za 1 kg prirasta tjelesne mase teladi. O
Vrsta minerala
Sadržaj u mlijeku
zamjena
SVJEZI OT1PAD (LOM, OD
REPE U HRANIDBI
MUZNIH KRAVA! Pitanje Stevo Šumiga, Bilje
Krave hranim sijenom i sjenažom lucerne, a dobivaju i oko 4 kg kukuruzne prekrupe. muznost iznosi oko 15 litara mlijeka/dan po kravi. Molio bih upute o korištenju svježeg otpada od repe u hranidbi muznih krava, i o muznosti.
ODGOVARAdr. se. Stjepan Feldhofer
Svježi otpad (lom) od repe sadrži mnogo vode (samo 10 % suhe tvari), a po hranidbenoj vrijednosti može se usporediti sa sirovim repinim rezancima. Možemo dati 15 do 20 kg svježeg otpada dnevno po kravi, najbolje uz voluminozna krmiva s više suhe tvari (sasjeckana kukuruzovina, slama, kukuruzna silaža i sl.). Svježi otpad poboljšava okus i potrošnju suhih voluminoznih krmiva i muznost krava.
Zbog visokog postotka vode, može se silirati samo uz dodatak ili izmiješan sa sjeckanim suhim voluminoznim krmivima. U masi nalaze se krupniji komadi koje prije hranjenja treba dobro usitniti kako ne bi zaostajali u jednjaku (Opturatio oesophagi) i gušenje krava.
S obzirom na navedena raspoloživa krmiva, predlažem osnovne krmne obroke koji sadrže oko 13,3 kg suhe tvari, prema tablici 1.
Osnovni krmni obroci sadrže mnogo djeteline (lucerna), dosta mnogo
kalcija a malo fosfora, pa nisu dobro uravnoteženi hranidbenim tvarima. Stoga ih treba dopuniti dodatkom žitarica i vitaminskomineralnim dodatcima. da raspolažete kukuruznom prekrupom, koju možete zamijeniti s 10 do 15 % drugih žitarica, da potpunu krmnu smjesu s dodatkom superkoncentrata (dopunske krmne smjese - s 30 % sirovih u omjeru 80 : 20 % - za krave muznosti do 25 litara mlijeka dnevno (tablica 2Krmna smjesa br. 1.), odnosno 75: 25 % dopunske krmne smjese (Tablica 3 - Krmna smjesa br. 2.) - za krave oko 25 do 30 i više litara mlijeka dnevno.
Tablica2: Krmna smjesabr.1 od 80% žitarica i 20% standardnedopunskekrmne smjese(30% SP)
Fosfora 30 Energetske hranidbene Vrijednost H.j./kg 1,226 MJNEL 7.805
Tablica3: Krmnasmjesabr.2 od 75%žitarica i 25% dopunskekrmnesmiese(30%SP)
Sirovine I I! Sadrži !!/lm
Kukuruz {žitarice) I 750 Suhe tvari 870
Doounska krmna smiesa I 250 Sirovih 135 Ukuono I 1000 Sirove vlaknine 407 Kalciia 74 Fosfora 3,2 Energetske hranidbene vrijednost H.j./kg 1,210 MJNEL 7 739
Krmne smjese kravama treba davati uz osnovne krmne obroke (tablica 1) ovisno o muznosti (tablica 4). Dnevnu krmnih smjesa treba podijeli na 2 do 3 manja obroka. Na taj nase prosjemuznost krava,jer krave dobivati krmiva prema proizvodnim sposobnostima.
Krmni obroci
Tablica4: Krmni obrocikrava ovisnoo muznosti
Za krave muznosti L/dan do 12 -15 mliieka
Osnovna krmiva (suhe
13,3 13,3 tvari)
smjese
Krmne smiese 2.
Sadrži
Suhe tvari
Sirove vlaknine
Energetske hranidbene
vrijednost MJ 75,305 83,110 NEL
nito sadrže mnogo kalcija, a malo fosfora zbog velike djeteline (lucerne). Stoga treba tražiti da dopunska krmna smjesa (superkoncentrat) sadrži samo do 2,0 % kalcija (Pravilnik RH dopušta do 2,7% ), a fosfora iznad 1,0% (PravilnikRH propisujenajmanje 0,7%).
Odnos kalcija i fosfora može se popraviti tako da osnovnim krmnim obrocima umjesto dijela sjenaže, dodamo kukuruznu silažu i na taj smanjimo kalcija, i da u krmnoj smjesi 10% žitarica zamijenimo (krmnim) brašnom ili posijama, što
ELEKTRO IEHNIKA
Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge
Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim što da za 2 mužnje ohlade 1/2 nominalnog kapaciteta mlijeka u laktofrizu za od 1 sat i 20 minuta s +35°C na +4°C, a za 4 mužnje ohlade 1/4 nominalnog kapaciteta mlijeka u laktofrizu za od 1 sat i 15 minuta
s +35°C na +4°C.
Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedene adresu i brojeve telefona ili na
www.elektrotehnika.hr
Tip RBV 100 - 300 lit
Tip RBH 300 - 1600 lit
Tip RBC 1500 - 6000 lit
Tip RBK 1200 - 2000 Ut
GUSTOCAMLIJEKA
mlijeka je broj koji nam pokazuje za koliko je mlijeko zagrijano na 20°C teže od iste zapremine vode zagrijane na 4°C. predstavlja rezultantu i pojedinih sastojaka mlijeka. vode ==1,00; masti ==0,93; proteina = 1,39;
Prof dr. se.NevenAntunac
Definicija
je fizikalna osobina mlijeka. se (p) definira kao omjer mase (m) neke tvari i volumena (V) koji ta tvar zauzima, ili prikazano formulom: p=m/V laktoze ==1,54; suhe tvari bez masti= 1,61; soli = 2,86; suhe tvari= 1,37.
Što sve na mlijeka?
mlijeka iznosi 1,030, a obranog mlijeka 1,034-1,036. Obiranje mlijeka ima za posljedicu Obrano mlijeko ima uvijek za 3-4 °L (laktodenzimetra) višu u odnosu na mlijeko, radi toga što je iz obranog mlijeka izdvojena mast, tj. sastojak s najnižom Mlijeko koje ima iznad 1,034, sumnjivo je na obiranje. Razvodnjavanjem mlijeka snižava se mlijeka. Mlijeko koje ima nižu od 1,028, sumnjivo je na razvodnjavanje, a mlijeko je niža od 1,026, sigurno je razvodnjeno. Deset (10) posto dodane vode u mlijeko smanjuje za 3 kg/m 3 ili za 3°L.
mlijeka se s njem: - proteina - laktoze - mineralnih tvari
U tablici 1 prikazane su pojedinih proizvoda, ovisno o masti i suhe tvari bez masti, na temperaturama.
Tablica1: pojedinih proizvoda ovisnoo masti i suhe tvari bez masti
Proizvod Mast(%) Sbm(¾)
Homog.
Obr.mlijeko
Vrhnje
mlijeka:
- u procjeni patvorenja mlijeka (razvodnjavanja ili obiranja)
- u procjeni kvalitete mlijeka (sadržaja suhe tvari)
- pri automatskoj standardizaciji masti
- u drugih fizikalnih svojstava (viskozi teta) mlijeka nije siguran pokazatelj kvalitete mlijeka pa je potrebno izvršiti i druge analize kako bismo mogli radi li se o "normalnom" ili patvorenom mlijeku. O ovisi mlijeka?
- fizikalnom stanju tvari
- temperaturi
- pasmini životinje
- stadiju laktacije
- sastavu mlijeka (prije svega masti) Nakon mužnje mast se nalazi u agregatnom stanju. prelazi u agregatno stanje što ima za posljedicu da ista masa ima manji volumen, a to da je mlijeka Radi toga, mlijeka treba 3-5 sati nakon završene mužnje. Da bi izbjegli utjecaj agregatnog stanja masti na vrijednost se guna 20°C,uz prethodno zagrijavanje na 40°C. mlijeka je u mlijeku pojedinih pasmina: Holstein== 1,033; Jersey = 1,033; Brown Swiss = 1,0318 i Ayrshire == 1,0317. Razlike nisu velike, ali su ipak
U grafikonu 1 prikazana su variranja vrijednosti (u 0 L) mlijeka tijekom kalendarske godine.
Variranja skupnog mlijeka su znatno manja u odnosu na individualno mlijeko. To je važno zbog što se mlijeka koristi kao jedan od kriterija za procjenu kvalitete mlijeka.
Izražavanje se izražava u 0 L (laktodenzimetra). laktodenzimetar od lactis = mlijeko; densus = metron == mjeriti.
Grafikon 1: Variranja vrijednosti (u 0 L) mlijeka tijekom kalendarske godine
0 L32,432,3
Tablica2: Vrijednosti za skupno, individualno, obranomlijeko,kolostrumi sirutku
Laktodenzimetar je posebna vrsta areometra za mlijeka, a može se nabaviti u prodavaonicama laboratorijske opreme. Sastoji se od dijelova: tijela, vretena, materijala za otežavanje, ljestvice (skale) i termometra. Na laktodenzimetru su dvije ljestvice: laktodenzimetarska koja je podijeljena u jedinice g/cm 3 ili kg/m 3 i termometarska podijeljena u stupnjeve Celzijusa (°C). Referentna temperatura za laktodenzimetar mora biti 20°C. Vrijednost mlijeka se s laktodenzimetarske ljestvice (skale). Mjerno laktodenzimetarske ljestvice može biti od 1,0150 g/cm3 - 1,0400 g/cm 3 ili od 1,0200 g/cm 8 -1,0400 g/cm 3 • mlijeka zasniva se na fizikalnom -Arhimedovom zakonu, prema kojem svako tijelo koje je uronjeno u prividno gubi od svoje težine onoliko koliko teži istisnuti dio Pri tome djeluje sila UZGON koja tjera vertikalno uvis svako tijelo koje je uronjeno u 1vfljekarskili.st 10/2005.
Potrebne reagencije
Mlijeko (sobne temperature).
Potreban pribor: - laktodenzimetar - negraduirani stakleni valjak (cilindar ili menzura) od 200 do 300 mL - vodena kupelj zagrijana na temperaturu 40°C - termometar, 0-100°C
Priprema uzorka
Ako je mlijeko prethodno držano u hladnjaku, mora se zagrijati na 40°C, a zatim ohladiti na 20°C i tek se tada
Postupak
Na unutarnju stranu suhog staklenog valjka (cilindra ili laktodezin- menzure) polagano se ulije mlijeko metar do ruba valjka (cilindra ili menzure). Suhi, laktodenzimetar se uroni u valjak (cilindar ili menzuru), malo izdigne i ponovno uroni te centrira. Pritom se malo mlijeka prelije preko ruba valjka (cilindra ili menzure) koji mora stajati na vodoravnoj podlozi. se oko 30 sekundi ?a se laktodenzimetar umiri; termometar reagira na temperaturu mlijeka. Stupnjevi laktodenzimetra se na gornjem rubu meniska, pri mu oko mora biti u visini površine mlijeka. Zatim se i temperatura.
Izražavanje i ispis rezultata
Vrijednost se izražava u kg/m 3 ; g/cm 3 ; a izravno se sa laktodenzimetra (ako je temperatura mlijeka 20°C). Ako je temper~tura mlijeka ispod ili iznad 20°C, potrebno Je izvršiti korekciju za temperaturu prema sljedeformuli:
• ispod 20°c = vrijednost - (0,0002 X~ °C)
• iznad20°C = vrijednost+ (0,0002x~°C)
Na rezultata
- temperatura mlijeka
- prerano mjerenje
- laktodenzimetra
-meniskus
- pjena i zrak
Dopušteno odstupanje kod paralelnih analiza iznosi 0,5°L.
Uspješna proizvodnja kozjeg mlijeka temelji se - pored kvalitetnog genetskog potencijala, hranidbe i smještaja - na redovitoj provedbi mjera kojima štitimo zdravlje stada. Jedna od takvih mjera je održavanje higijene i korekcija papaka.
Zanimljivo je napomenuti da se kravama zapuštenih i neurednih papaka smanjuje proizvodnja mlijeka za 5-20 (30)% ·što nije mala U proizvodnji kozjeg mlijeka se javljaju gubitci kao posljedica lošeg zdravlja papaka.
Kozama koje su u staji papci se ne troše, nego brže rastu i deformiraju se. Prerasli papci lako pucaju, a kroz pukotine ulaze mikroorganizmi (bakterije) koji uzrokuju upalu papka.
Uslijed deformacije papka (škarasti, sabljasti) tetive i ligamenti su javlja se bol, pa se proizvodnja mlijeka smanjuje. Koze sa preraslim papcima na prednjim nogama na prednjim koljenima (karpalni zglob) što nerijetko uzrokuje upalu zgloba: Za zdravlje i rast papaka najvažnija je higijena stelje i ispusta. Ako je stelja suha i papci sporije rastu i nisu podložni infekciji. lako se u odnosu na ovce zarazna šepavost javlja prerasli papci (uz lošu higijenu) mogu pogodovati nastanku bolesti koza. je potrebno korigirati papke prije pripusta kako bi lakše skakali. Kozama u zadnjoj graviditeta ne treba rezati papke.
Korekcija papaka
Kozama je puno lakše orezati papke negoli govedima jer nije potrebna nikakva dodatna
... i na izmuzištu oprema (stojnica, velike škare, brusilica). Dovoljne su škare za papke i sprej za krvarenja.
10/2005.
Korekcijapapaka na livadi
Poželjno je rožinu papka koza korigirati (orezati) prema potrebi, a ne dva puta godišnje. Poznato je da što ih režemo, imamo manje posla. Puno više vremena gubimo pri korekciji znatno preraslih papaka. Za korekciju papaka najbolje je koristiti škare za papke (ne za oblik lakšem rezanju rožine. Prije korekcije koze možemo pustiti preko vlažne površine da rožina papka omekša. Papke je najlakše korigirati na izmuzištu jer su kozama glave ukliještene u jaslama. Za razliku od ovaca, koje treba oboriti prilikom korekcije na livadi, kozama samo dignuti nogu na kojoj vršimo korekciju.
Na livadi je teže korigirati papke stražnje noge jer je koza nemirna paje potrebno držati glavu ili rogove.
Pri samom rezanju uklanjamo svu suvišnu rožinu tako da vanjski rub papka bude u ravnini s tabanim dijelom.
Nepravilnipapak
U da prilikom rezanja do krvarenja, se ne treba brinuti; dovoljno je nakon korekcije poprskati papak sprejem za papke ili za rane i smjestiti kozu na suhu i površinu.
Nakon korekcije potrebno je sakupiti svu rožinu i neškodljivo je ukloniti. Ako je prilikom rezanja u blizini pas, on pojesti svu odrezanu rožinu.
Higijenom poda i ispusta do zdravih papaka i proizvodnje
Temeljna je preventiva u zaštiti papaka od infekcija držanje koza na suhoj i stelji i ispustima (ne u blatu). Kozama koje se više (paša, ispusti, tvrdi teren) papci se brže troše pa ih je potrebno rezati. Pored navedenoga, svaki savjestan redovito (prema potrebi) rezati višak rožine a ne da rožina poprimi oblik škara ili sablje. Važno je napomenuti, da svim kozama po ulasku
M{jekarski liYt 10/2005.
Pravilnoorezanipapak
u suhostaj moramo orezati papke kako bi se lakše kretale u zadnjoj graviditeta. Koze sa zdravim i normalno oblikovanim papcima lakše se konzumiraju više hrane, i proizvode više mlijeka. O
Rezanje viška rožine
V
SUGA
I Mr. se. Antun
Šuga je parazitarna bolest koja kožu brojnih vrsta divljih i životinja, a i se javlja u jesen i zimi kao posljedica loših higijenskih uvjeta u staji.
U stajama životinja, zbog pojave svrbeža, šuga može pad proizvodnje mlijeka. Životinje postaju nemirne, podložne stresu koji negativno djeluje na Pri pojavi šuge nije dovoljna samo terapija životinja, nego i sanacija pribora, opreme i staje.
BOLESTI
I PUTEVI ŠIRENJA BOLESTI
šuge su mikroskopski malene grinje iz porodice Sarcoptidae koje parazitiraju na brojnim vrstama i divljih životinja, te na
Šuga se prenosi na udaljenosti prijevozom invadiranih životinja i novih grla u staju. se pojavljuje zimi. To je bolest koja se lako širi i broj životinja. Pojavi bolesti pogoduju staje s brojem životinja. Zdrave životinje se invadiraju kontaktom sa šugavim životinjama ili predmetima koje koristimo u staji. Šuga se javlja držanjem životinja u tijesnim, vlažnim i prljavim stajama. Pogodovni je, loša prehrana, a s tim je u svezi smanjena otpornost orgamzma.
RAZVOJ PARAZITA NA ŽIVOTINJI
ženke buše tunele u površinskim slojevima kože se tkivnim i iz kojih se za 3 do 5 dana razviju s tri para nogu. se penju na površinu kože, te u tom stadiju mogu na drugu životinju. Nakon dolaska na površinu, buše kožu i smještaju se u površinski sloj (epiderma), gdje se dalje razvijaju do odraslog parazita koji ima para nogu. Nakon oplodnje ženke proširuju ili buše nove
tunele. Cijeli razvoj parazita traje od 17 do 21 dan.
ZNAKOVI BOLESTI
GOVEDA. Šuga glavu, vrat, korijen repa i putište, a kad se bolest ne napada i kožu trupa. Bolest, može zahvatiti kožu vimena.
Na koži se nakon invazije parazita pojavljuje crvenilo, gnojni i kraste, a posljedica tih promjena je opadanje dlake. U goveda se nakon svih navedenih promjena pojavljuje i zadebljanje kože, a na vrata koža postaje debela i naborana. Pojavu bolesti u životinja prati jak svrbež i nemir, tako da se životinje o tvrde predmete (stojnica, jasle), što dovodi do skidanja krasta i pojave manjih rana na koži koje se mogu sekundarno inficirati.
KOZE. Šuga prvo okolinu i uši pritom dolazi do pojave svrbeži i otpadanja dlaka, potom se širi na ostale dijelove tijela (vrat i trup). Životinje se o okolne predmete (npr. jasle). Dolazi do pada
OVCE - postaju uznemirene i se
Na mjestima šugom runo je i lako otpada. Na ogoljelim mjestima javljaju se masne kraste. Životinje mršave i proizvode manje mlijeka.
DIJAGNOZA
Na pojavu šuge posumnjamo tek kada da se životinje intenzivno da su nemirne i da im otpada dlaka.
Bolest prepoznajemo po promjenama na koži: perutanje, zadebljanje i naboranost kože. Dijagnozu sa
postavljmo nalazom u strugotinama (krastama) kože s promijenjenih mjesta.
Bolesne ili sumnjive životinje moramo odmah odvojiti od ostalih da se daljnje širenje bolesti. Šugu primjenom vodenih kupki, spreja ili parenteralnom (injekcija) aplikacijom lijeka. Kupanje ili prskanje životinja provodi se za topla vremena izvan staje.
NEGUVON (triklorfon) se primjenjuje kao vodena otopina za kupke, u obliku spreja, masti ili preko usta, a njime treba izvršiti i dezinsekciju pribora i staje. Vodena otopina N eguvona pokazala je dobre rezultate, stoga ju je poželjno koristiti za životinja u laktaciji.
Vrlo je preparat širokog spektra djelovanja poznat pod nazivom IVERKTIN koji je dao dobre rezultate i protiv šuge.
Poželjno je da vlasnici u dogovoru s veterinarom odrede Nije pogodan za korištenje u laktaciji (karenca).
GAMACID D je vrlo a koristi se kao kupka ili za prskanje pri staje moraju biti
Kod primjene antiparazitika u suzbijanju šuge potrebno je obratiti pozornost na karencu prema uputama
PREVENTIVA ŠUGE
Prilikom novonabavljenih životinja u staju, treba obratiti pozornost na kožu: obraslost dlakom ili runom, postojanje crvenila, rana ili krasta na koži. Važno je održavati higijenu u staji, te provoditi redovitu sanitaciju, dezinfekciju i dezinsekciju staje i pribora kako bi pojave zaraznih ili parazitarnih bolesti.
Ne koristiti opremu i pribor iz staja u kojima su boravile šugave životinje!
Staje moraju biti i, što je jako važno, Ako su strop i zidovi u staji orošeni (vlažni), prevelika je vlažnost zraka pa je
potrebno otvoriti prozore ili vrata, ali ne smije biti propuh.
BOLESTI ŠUGI
Prema slici šugi mogu biti dermatofiloza, dermatomikoza, seboreja, piodermije, malofagoza i sifunkuloza.
ŠUGA
Uzrokuje jak svrbež i crvenilo kože uz pojavu gnojnih kožu prstiju, na preponama i vanjskim spolnim organima. Šuga uzrokovana kontaktom sa šugavim životinjama ima blaži jer se šugarci na koži ne razmnožavaju i ne buše tunele u koži. Bolest prolazi bez za nekoliko tjedana, a ukoliko do ponovljenog kontakta sa šugarcima može do senzibilizacjie i pojave osipanakoži. O
Ned agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail: nedagro@hi.htnet.hr
ograde, krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice, sve vrste spojnica
Folije i mreže Folije i mreže za okrugle bale, folije za silažu, vezivo
Partner: Surge =- BROU\NERS
=-EQUIPMENT
M(jekarski li.st 10/2005.
ZDRAVLJESTADA I UPRAVLJANJE V PROIZVODNJOMNA MLIJECNIM
FARMAMA
IM,. sc.lgo, I
Bez veterinara, farme ne bi mogle opstati u uvjetima
Svrha niza napisa na ovu temu bila bi: predstaviti program zdravlja stada i prednosti takvog
razmiš(janja i postupanja i veterinara.
U današnjim prilikama sve intenzivnije proizvodnje veterinar vodi o zdravlju stada a ne samo o zdrav(ju i dobrobiti životinja
oštre konkurencije i u borbi za zaradu, uz istovremenu obvezu poštivanja dobrobiti životinja i proizvodnje kvalitetnog i higijenski ispravnog proizvoda (održiva proizvodnja).
Svrha ove je zdrava životinja, što proizvodnja koja štetiti zdravlju životinje, a sve u sklopu programa zdravlja stada i upravljanja proizvodnjom. Pregledom pojedinih bolesnih životinja veterinar i zdravstveno stanje životinja u stadu, a ovisi o isplativosti cijelog postupka
Program zdravlja stada i upravljanja proizvodnjom predstavlja spoj veterinarske medicine i djelatnosti vezanih za uzgoj životinja. Svodi se na redovite i planirane posjete farmama, a svi se postupci provode prema unaprijed pravilima postupanja (protokoli). Protokoli su vezani uz pojedine dijelove upravljanja gospodarstvom. Dijelovi upravljanja gospodarstvom su: proizvodnja
hrane, hranidba životinja, briga o zdravlju životinja, razmnožavanje životinja, proizvodnja mlijeka, uzgoj podmlatka, objekti i radnici te ulaganja. Veterinar mora prikupiti informacije i podatke o farmi, analizirati dobivene podatke i na temelju dobivenih rezultata izraditi konkretan plan farmeru.
je smisao djelovanja i želje farmera: što proizvodnja mlijeka ili zarada. Postoje zadane vrijednosti za pojedine pokazatelje proizvodnje, npr. razdoblje od 400 dana u kombinaciji s manje od 20% šepavosti u godini, manje od 25% mastitisa u godini i više od 18 kg mlijeka po kravi dnevno. Radi se o sveobuhvatnoj brizi za stado, ali i za farmu u cjelini. Bolest, zdravlje i proizvodnju valja sagledati s pozicije sti.
U podršci moraju se ujediniti profila (agronomi, djelatnici savjetodavnih službi, za hranidbu, veterinari, ekonomisti i drugi) kako bi uspješno vodili poslovanje farmi.
je program zdravlja stada za više vrsta životinja. Najviše se koristi u govedarstvu u kojemu se najdalje otišlo s razvojem samog programa.
Kod nas se u posljednje vrijeme promjene u govedarstvu, tj. na farmama za proizvodnju mlijeka, ali i u drugim vidovima govedarske proizvodnje. Prije, otprilike, jednog i u nas je proces smanjenja broja farmi s istovremenim broja plotkinja po farmi. Polagano, ali sigurno, raste broj krava specijaliziranih pasmina, a smanjuje se udio naše najrasprostranjenije
Slika 1: Štala za slobodnodržanjegoveda
pasmine goveda - simentalca. Paralelno se zbiva još jedna promjena, a to je smanjenje broja goveda krava) uz proizvodnje mlijeka po kravi. Taj proces je naglašeniji u razvijenijim zapadnim zemljama sa sustavom kvota, ali i kod nas, što govori o genetskom napretku. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku iz 2004. godine broj krava i steonih junica pao je s 335 000 u 1995. godini na 272 000 grla 2004. godine, a u isto vrijeme je proizvodnja D1lijeka porasla s 582 na 642 milijuna litara.
U svijetu je taj proces ranije, pa je tako na nekim farmama za proizvodnju kravljeg mlijeka i nekoliko grla. Na našim prostorima ovaj je proces krenuo nešto kasnije, a onda agresija na Hrvatsku, pa pretvorba te niz drugih uzrokovali su nesagledive štete našem govedarstvu. Takva je situacija uzrokovala nesigurnost se da su ušli u kredit za kupnju steonih junica, a neke mljekare nisu mlijeko po nekoliko mjeseci. Danas je stanje stabilnije, cijena mlijeka dobra, pa su stvoreni preduvjeti za broja plotkinja po
No, okrenimo se tj. ulasku u EU koji za govedarstvo donosi:
najvažnijeg pacijenta - konja, prema drugim vrstama životinja. Naime, dolazi do porasta broja drugih životinja na farmama: goveda u intenzivnijem sustavu držanja, svinje, perad i dr. Veterinari se moraju posvetiti broju vrsta životinja, no još uvijek se njihova usluga bazira na tretiranju pojedinih životinja. faza predstavlja prepoznavanje postojanja bolesti s jedva primjetnim znacima znakovi) kQje mogu uzrokovati gubitke u proizvodnji. Posljedaja faza, koja i sada traje, krenula je kada su veterinari redovito farme prema rasporedu, te uz prikupljenih podataka i kompjutera znakove tih jedva primjetnih problema koji su proizvodnji nanosili velike štete.
Nažalost, kod nas ni mnogi veterinari, ni još nisu prepoznali vrijednost nove «strategije» nadzora zdravstvenog stanja životinja i proizvodnje. Novi uvjeti proizvodnje potrebu novih oblika pružanja veterinarske usluge. To isto vrijedi i za druge struke koje se zajedno s veterinarima moraju reorganizirati kako bi pružile podršku našim
sustav kvota, smanjenje cijena r.-----:;:::==::;;;;:;;;:;;;;;~---=:--;;:;;;::;;;;;;;::;;::__;;;;;::;;;;.;;;;;;...i mlijeka, smanjenje potpora i drugo. U novim okolnostima opstat samo s brojem goveda, najmodernijim sustavima proizvodnje mlijeka) i najboljim upravljanjem proizvodnjom (management). Takve okolnosti i pristup pružanja veterinarskih usluga.
Razvojni put veterinarske usluge, prema programu zdravlja stada, ima svoju povijest. U prvoj se fazi krenulo iskorjenjivanjem zaraznih bolesti (npr. bruceloza) koje su ugrožavale i zdravlje ljudi. U se fazi veterinari od - do tada
Slika 2: Nova tehnologija(mužnja robota)
A I NEPOTPUNI
V MUZN~i
I Dr. se. Alen I
Nepotpuna mužnja uzrokuje pojavu mastitisa ili na smanjenje ukupne pomuzenog mlijeka u vrijeme laktacije. Prije strojne mužnje postoji cisternalno mUjeko (odmah dostupno, tj. ne treba nam sekrecija mlijeka) i alveolarno mlijeko (potrebna stimulacija i sekrecija mlijeka).
Rezidualno mlijeko je ono mlijeko koje uvijek ostaje u vimenu, i to u alveolama, a može se izmusti jedino injekcije hormona oksitocina. je da rezidualnog mlijeka ima od 1 do 3 kg ili 10 do 20 % od pomuzenog mlijeka. Ako vaša krava ima rezidualnog mlijeka, to da je došlo do nepotpune sekrecije mlijeka. Nju uzrokuje loša priprema vimena za mužnju, uplašenost ili nervoza krava, sise ili neadekvatna oprema zamužnju.
je da niste pomuzli mlijeko koje je ostalo u cisterni žlijezde i to zbog toga što ste skinuli muznu jedinicu prije nego što ste pomuzli sve dostupno mlijeko, ili zbog toga što je zatvoren prolaz cisterne žlijezde i sisne cisterne poradi ulaska sise preduboko u sisnu gumu, ili zbog neuravnoteženog položaja muzne jedinice tijekom mužnje. Dodatni razlozi smanjenog protoka mlijeka tijekom kraja strojne mužnje su: a) tip ili stanje sisne gume; b) neuravnotežen položaj sisne gume tijekom strojne mužnje uzrokovan predugim ili prekratkim crijevom, pogrješna zakrenutom ili nepravilno poravnanom muznom jedinicom u odnosu n!l težište krave;
c) premala težina muznejedinice u odnosu na korištenu sisnu gumu ili vakuum u sistemu;
d) previsoka razina vakuuma u sistemu.
Utjecaj nepotpune mužnje na pojavu mastitisa
Znanstvena istraživanja pokazala su da mala mlijeka koja ostaje u vimenu ne na pojavu mastitisa. To nas ne jer je vjerojatnije da bismo snažnom masažom vimena, bismo ulazak zraka sise i sine gume, daleko više pridonijeli rizika nove infekcije vimena. Isto tako, puno je vjerojatnija pojava mastitisa ako muzna jedinica pada tijekom strojne mužnje.
Nepotpunom mužnjom uzrokujemo smanjenje mlijeka tijekom laktacije za 3%, ukoliko uvijek ostane oko 0,5kg mlijeka u vimenu.
Koja mlijeka može ostati u vimenu kako bismo mogli daje mužnja bila potpuna? Ukoliko se muzna jedinica pravilno stavi na vime i podesi u odnosu na težište krave koju muzemo, tada je mlijeka koja ostaje u vimenu uvijek manja od 0,25 kg po kravi.
Problemi nastaju ako ostane preko 0,5kg mlijeka u vimenu.
Na koji to ustanoviti?
Poslije svake strojne mužnje treba izmusti do kraja barem 10 krava i na temelju njihove vrijednosti utvrdit mlijeka koju nismo uspjeli pomusti tijekom strojne mužnje. Ukoliko je mlijeka u vimenu od 0,5kg mlijeka, tada je prisutan neki od navedenih problema.O
Mljekarski li.st 10/2005.
NOVI KRITERIJI ZA NOVCANE POTICAJE U POLJOPRIVREDI
I
Dr. se. Petar
U odnosu na Uniju, u Hrvatskoj je velika razlika u razvijenosti, produktivnosi i posjeda te u
I
Sadašnje stanje u pol,joprivredi
Iako Hrvatska službeno nije predpristup-
ne pregovore s Europskom unijom, naša se pol,joprivreda vrlo intenzivno priprema za svoje proizvodnje s agrarnom politikom Unije.
pojedinim sektorima poljoprivrede. Promjenom nekih uvjeta proizvodnje nastaju veoma složeni problemi i posljedice. Posebno je pitanje jesu li obiteljska poljoprivredna gospodarstva osposobljena da se kao komercijalni mogu svojim agrarnim proizvodima izložiti na otvorenom tržištu konkurenciji agrarnih proizvoda razvijenih zemalja. svim državnim mjerama i poticajima razvoja poljoprivrede, restrukturiranje hrvatskog agrarnog sektora prate mnogi aktualni i objektivni problemi: ove godine vremenske nepogode (manja proizvodnja pšenice, duhana, mesa, i drugih kultura), rast cijene goriva i drugih energenata te raznih repromaterijala. Na tržištu se stvara nelojalna konkurencija uvozom jeftinog i subvencioniranog mesa, sireva iz država, pa se dovodi u pitanje i izvoz na tržišta Europske unije. su odnosi ponude i potražnje gov~mesa i kravljeg mlijeka te je država reagirala interventnim mjerama otkupa mlijeka, što je s ekonomskog stajališta jer je u Hrvatskoj deficit mesa i mlijeka.
Posljedice navedenih disproporcija u poljoprivredi s jedne strane je pritisak koji traže cijena agrarnih proizvoda i zahtijevaju kompenzaciju po osnovi rasta proizvodnih troškova, a s druge strane izražena su mišljenja da bi trebalo smanjivati ne samo visoke cijene poljo-
privrednih proizvoda, i poticaje kako bi bili konkurentni zemljama Europske unije.
Mjere agrarne politike mjere agrarne politike u proizvodnje mlijeka stimulativne su i dale su pozitivne rezultate, ali ne u dovoljnoj mjeri u odnosu na velik godišnji utrošak budžetskih sredstava i poticaja.
je 2005. god. jer je u proizvodnji kravljeg mlijeka došlo do ukupnog djelovanja svih mjera agrarne politike što se odrazilo na porast otkupa mlijeka. Smanjuje se broj malih nekomercijalnih promlijeka, a mljekarska industrija racionalizira otkup mlijeka te ne preuzima mlijeko niže kvalitete i mlijeko od malih i udaljenijih
Sabor Republike Hrvatske za poljoprivrede, a što se odnosi i na govedarstvo i proizvodnju mlijeka, donio je reformske propise:
- Strategija razvoja poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske (N.N.-89/2002.)
- Zakon o poljoprivredi (N.N.-66/2001.,83/2002.)
- Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (N.N.-87/2002., 117/2003., 82/2004., 12/05.)
Temeljem navedenih zakona donose se razni drugi propisi koji posebno reguliraju podpoticaja proizvodnje, i uvjete koje
korisnici budžetskih sredstava moraju ispunjavati za agrarne proizvode i poljoprivrednu proizvodnju. poticaji u govedarstvu i proizvodnji mlijeka
Pravilnik o i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje ("Narodne novine" broj 24/2005.) regulira provedbu modela poticanja proizvodnje u poljoprivredi koji zahtjeve za poticaje, poticaja, dinamiku isplate, ali i povrat protupropisno ostvarenih sredstava za poticaje. Cjelokupan model poticanja proizvodnje Integralni administrativni i kontrolni sustav (IAKS).
IAKS je obveza uvjetovana kriterijima Europske unije i bazu podataka (Upisnik, podatci o korisnicima), identifikacijski sustav za poljoprivrednog zemljišta, sustav za i registraciju životinja kao i administrativnu i inspekcijsku kontrolu korisnika poticaja.
Prema ovom Pravilniku za poljoprivredna gospodarstva, korisnike poticaja, povoljni su rokovi u kojima se ostvaruju isplate poticaja za poljoprivrednu proizvodnju i proizvode.
Za sve korisnike poticaja Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje ("Narodne novine" broj 105 od 1. rujna 2005. god.) donosi veoma velike i promjene. Primjena ovih novih uvjeta za podnošenje i ostvarivanje poticaja u 2006. godini.
Poticaji za rasplodnu stoku. Za ovu kategoriju rasplodnih goveda tj. za krave, uzgojno valjane krave i krave u sustavu krava - tele nisu promijenjeni uvjeti. Zahtjevi za poticaje podnose se jednom godišnje u razdoblju od 1. do 15. rujna, a
sredstva poticaja se do kraja godine.
Poticaji za telad za tov, žensku telad za tov i tov junadi. Podnošenje zahtjeva za poticaja produžava se sa sadašnjih rokova, tj. za svako na dva polugodišnja zahtjeva. Više se isplata sredstava obavljati dva puta godišnje i to prema zahtjevima: za prvo polugodište do 15. rujna, a za drugo polugodište isplata biti do kraja godine.
Poticaji za rasplodne bikove. Nakon komisijske ocjene o namjeni iskorištavanja bikova (prirodni pripust, proizvodnja sperme) zahtjev za poticaje podnosi se u roku 60 dana, a isplata poticaja treba uslijediti u roku dva mjeseca od isteka roka podnošenja zahtjeva.
Poticaji za mlijeko (kravlje, kozje). Uslijedile su promjene. Prekida se višegodišnja dobra praksa u sustavu podnošenja zahtjeva za otkupljeno mlijeko i u rokovima isplate poticaja. Prema modelu, s primjenom do kraja 2005. godine, zahtjevi za otkupljene mlijeka podnose se mjesea isplata poticaja izvršava se u roku 60 dana od mjeseca u kojemje mlijeko prodano.
Do sada su temeljem zahtjeva za potpore za mlijeko, tijekom gospodarske godine, poljoprivrednim gospodarstvima mlijeka - sredstva poticaja deset puta, a za mlijeko iz otkupa tijekom XI. i XII. mjeseca isplata je bila u i naredne godine.
Od 2006. godine zahtjevi za otkupljeno mlijeko podnose se a isplata poticaja je u roku od 60 dana od isteka u kojem je mlijeko predanootkupljeno. U kalendarskoj godini, prema novim uvjetima, sredstva poticaja za mlijeko mlijeka dobivat
Mljekarski list 10/2005.
kroz svega tri isplate umjesto dosadašnjih poticaja godišnje deset puta. Za otkupljeno mlijeko iz tromjepoticaji bit tijekom godine.
Za obiteljska gospodarstva, mlijeka i mesa, poticaji su godišnji izvor prihoda te nova produžena dinamika isplate ovih sredstava pogoršava uvjete poslovanja i njihov ekonomski položaj. Kasnija naplata sredstava poticaja ugrožavaju njihovu likvidnost i raspoloživi potreban obujam obrtnih sredstava. Trendovi ovogodišnjeg porasta otkupa mlijeka nisu pokazatelj stabiliziranog stanja u ovoj grani. U 2006. godini, pod utjecajem mjera agrarne politike, smanjiti se broj i otkup mlijeka, jer na poticaje nemaju pravo s
manje od krave i oni koji tijekom prethodne godine nisu minimalnu od 6 000 litara mlijeka.
Kada je proizvodnja mlijeka još uvijek deficitarna, nije primjerena restriktivna politika mjera agrarne politike, tim više što samo proizvodnjom kravljeg mlijeka - u pregovorima s Europskom unijom - možemo izboriti što povoljniju i kvotu za mlijeko.
Ovakva rješenja za poticaje, kada se poticaji smanjuju i kada se pogoršavaju uvjeti isplate sredstava, ne stimuliraju potencijalne investitore na razvoj proizvodnje mlijeka i izgradnju novih objekata kao ni za realizaciju Programa razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj.
Pitanje je li i mljekarska industrija zadržati dosadašnju poslovnu politiku isplate sredstva za otkupljeno mlijeko u rokovima od mjesec dana nakon mlijeka?
Tablica 1: i novi kriteriji i rokoviza ostvarivanje poticaja u govedarstvu
Stoka- Podnošenje zahtjeva Rokovi za isplatu poticaja Drugi proizvod Do 2005. Novo od 2006. Do 2005. god. Novo od 2006. uvjeti Rasplodna Jednom Jednom Do kraja Do kraja II. Veterinarskapotvrda o stoka godišnje godišnje godine godine zdravlju stada od kud od l.II.- od 1.11.-15.IX. grla 31.VIII.
telad
Polugodišnje Uroku - do 15. IX. Vlasnik teleta za tov I-.Vl.;VII.-XII. 2,5 mjeseca - kraj II. mjeseca Težinateleta do 130 kg.
Polugodišnje Uroku od2,5 - do 15. IX. Podatci o minimalnim Ženska telad uzgoj do I.-VI.;VII.-XII. mjeseca - kraj II. mjeseca reprodukcijskedobi
Polugodišnje Uroku do 2,5 - do 15. IX. Podatci o minimalnim Tovjunadi ocjena I.-VI.;VII.-XII. mjeseca - kraj II. mjeseca kvalitete na liniji klanja Rasplodni 60 dana od 60 dana od 60 dana od 60 dana od Komisijskizapisnik o bikovi završetka završetka podnošenja podnošenja ocjeni i namjeni testa testa zahtieva zahtjeva korištenjabika Jednom Objekti za U roku 60 dana - Kvaliteta/Pravilnik Mlijeko godišnje uz preradu od isteka 60 dana od isteka - Najmanje 4 krave mlijeka: mjeseca - Minimalna ispruka 6 000 litara mlijeka O
REALIZACIJA OPERATIVNOG PROGRAMARAZVOJA
IZGRADNJANOVIHSTAJA•ccLAUFSTAJA>> I Mr. se. I
«Lauf staja» = staja sa slobodnim držanjem krava. Zašto staja sa slobodnim držanja krava? Zato što ovakva staja ide uz suvremenu tehnologiju koja nosi visoku produktivnost po jednoj kravi. Svaka imalo ozbiUnija investicija danas više ne ide uz godišnju proizvodnju mlijeka po kravi ispod 5 000 litara.
Godišnja proizvodnja mlijeka po kravi i broj krava su osnova planiranja bilo kakvih investicija. Investicije do 750. 000,00 kuna ili 100.000 EU mogu se planirati za proizvodnju od 5 000 do 6 000 litara godišnje po kravi. U vrhu laktacije ovo je svega 23 do 27 litara proizvedenog mlijeka dnevno. Ovo po jednoj kravi dnevno, nosi ukupni prihod po cijeni 1 litre mlijeka od 2,5 kuna ili 0,33 EU, 57,50 do 67,50 kuna ili 7,66 do 9 eura. Investicije iznad 750.000,00 (100.000 EU), do 2,000.000,00 kuna ili 266.666 eura definitivno se više ne mogu planirati s ovakvom proizvodnjom. Za ovakve investicije potrebna je
ne za više. Susjedno gospodarstvo može dobiti dozvolu za staju za 30 krava. I to ne ugrožava plan prostora i ekologiju prostora. Ali ako od
ta 2 OPG samo jedno planira staju kapaciteta, a drugo OPG ne ili je u kategoriji OPG koje kroz neko razdoblje nestati, za staju kapaciteta opet nije dobiti dozvolu.
4. organizacione i tehnološke farmera.
5. proizvodne stada.
6. dobar investicijski program. Investicijski programi se ne rade tek toliko, samo da banka odobri kredit. Investicijski program je izuzetno važan. On stoji ispred cjelokupnog poslovanja.
proizvodnja od 6 000 do 7 000 litara .------------------------, godišnje po kravi ili u vrhu laktacije od 27 do 31 litrednevno.
Koji još sve planirane investicije i njenu uspješnu realizaciju?
1. posjeda, vlastite površine + zakup. Jedna krava + pomladak = 0,57 ha ili O,75 ili 1 ha (ovisno o i klimi i gospodarenja zemljištem).
2. ili gospodarskog dvorišta.
3. prostorni planovi prostora. Danas problem u Hrvatskoj!
Jedno gospodar st vo može dobiti Slika 1: OPG NIKOLA - RadeljevoSelo,Rasinja dozvolu za 30 krava, ali - Zemljani radovi, iskop temelja i lagune20.06.2005.
7. glavni - izvedbeni projekt za staju i silose. (Koliko projektanata u Hrvatskoj ima licencu za projektiranje «lauf staja»? Mnogi projekti, kada bi išli na reviziju u Projektantsku komoru, ne bi dobili prolaznu ocjenu). Prije izrade projekta trebaš projektantu pribaviti sve standarde - projektnu dokumentaciju - za opremu koja biti u staju. Neki su s ovim imali loša iskustva.
8. dobar šef gradilišta i dobra ekipa koja ima iskustva na ovakvim poslovima.
9. obvezan nadzor gradnje po projektu i zadanoj kvaliteti izvedbe. Najbolje da to bude projektant koji je izradio izvedbeni projektnacrt staje i silosa.
10. Prilikom sklapanja ugovora o gradnji nemojte pristajati na ponude duže od 3 mjeseca ili 90dana.
11. Sa izmuzišta nastajte se pogoditi da se oprema i ugradi u roku od 30 dana po uplati iste.
Dobivanjem kvota sve farme dobiti svoje registarske brojeve. Sve staje morati imati uporabnu dozvolu. Svu originalnu dokumentaciju morate
Slikovni prikaz (1-5): izgradnja «lauf staje» na OPG Nikole Radeljevo Selo, Rasinja,županija. Dovršenje i useljenje staje planirano je do polovice listopada 2005. O
4: Prva laguna i otvorza mt/ešanjegnojovke 28. 08. 2005.
5: Sjevernizid je gotov,betoniranje stupova28. 08. 2005.
Slika
Slika
Slika
Slika
XIII. STOCARSKI
I GOSPODARSKISAJAM
U GUDOVCU
Organizatori ovog sajma bili su Bjelovarski sajam d.o.o. i Hrvatski
VesnaBuli( dipl. ing.
Tradicionalni XIII. i gospodarski sajam održan je od 02. do 04. rujna na sajamskom prostoru u Gudovcu kod Bjelovara.
centar, a suorganizatori Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva RH, Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Bjelovar, HGK - županijska komora Bjelovar, Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu i komora Bjelovarska-bilogorske županije. Županija partner bila ježupanija. Ovogodišnji sajam otvorio je predsjednik Republike Hrvatske gospodin Stjepan
Generalni sponzor ove izložbe bio je Centar za reprodukciju u Hrvatske d.o.o., a sponzor ishrane stoke promet d.o.o., Sv. !van Zelina. Sajam je posjetilo 53 000 posjetitelja koji su obišli oko 400 na prostoru od 230 000 m 2 • Tijekom održavanja Sajma održano je i 12 okruglih stolova iz govedarstva, svinjogojstva, ekološke poljoprivrede, U dijelu sajma izložena je 320 grla najkvalitetnije stoke, te više pasmina goveda iz: Bjelovarska-bilogorske, Varaždinske i županije.
Izloženo je pet kolekcija simentalske pasmine:
• osam steonihjunica
• jedanaest mladih krava
• deset grla ostalih krava
• devet krava - bikovskih majki
- dva rasplodna bika (Murko K-624 HB 7537 i Ego K-650 HB 7643), vlasništvo Centra za reprodukciju u Hrvatske d.o.o. Zagreb.
Holstein friesian pasmina predstavljenaje s tri kolekcije:
• tri steone junice
• osam mladih krava
• pet grla ostalih krava
Mljekmski list 10/2005.
Charolais pasmina predstavljena je kolekcijom krava s teladi i bikom Conan HB 33 vlasništvo Agronomskogfakulteta u Zagrebu.
Slavonsko - srijemsko podolsko govedo predstavljale su dvije krave, a vlasništvo su Centra za reprodukciju u Hrvatske d.o.o. Zagreb - Križevci.
Hereford pasminu predstavljala je krava s teletom i bikom, vlasništvo R. Džakule.
Izložene kolekcije simentalske pasmine ocijenilo je povjerenstvo za ocjenu goveda: Johan Tanzler, ing. -iz Austrije; mr. se. Miroslav dipl. ing.- predstavnik CROSIM i Aleksandar Kljujev, dipl. ing. - predstavnik HSC-a. Izložene kolekcije HF pasmine ocijenilo je povjerenstva za ocjenu goveda: Kess Ruyter iz Nizozemske-predstavnik Udruge hrvatskih uzgajatelja holstein goveda, doc. dr. Ante - predstavnik Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Zdenka dipl. ing. predstavnik HSC-a. Komisiji za ocjenu obje pasmine predsjedavala je Vesna dipl. ing. - voditelj uzgojnog programa govedarstva.
Za sva prvo, drugo i grla, vlasnici su - pored brojnih darova sponzoradiplomom koju imje ravnatelj Hrvatskog centra Franjo Poljak, dipl. ing. i mr. se. Ana a ministra gosp. dr. se. Mate Brstilo, ravnatelj uprave za veterinarstvo, je zvona za šampionke izložbe.
grla po kolekcijama za simentalsku pasminu:
• u kolekciji steonih junica, nagrada za grlo ARISA žb. 0005023765, je majke u maksimalnoj Iv. laktaciji iznosila 5 615 kg mlijeka s 3,9% masti i 3,0%
Uzgajatelj: Dragan
Hum.
• u kolekciji mladih krava- nagrada za grlo MERI žb. 0006072136, koja je u prvih sto dana proizvela 2 459 kg mlijeka s 3,9% m.m. i 3,1% proteina. Uzgajatelj: Ivan Sv.I. Žabno,
Vašafarmaje Vašživot...
Investirajte • U SVOJU
• u kolekciji ostalih krava grlo NINA žb. 0021061980, koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 6 836 kg mlijeka s 3,8%
masti i 2,9%
Uzgajatelj: Davor V.
Farmerkrediti za proširenje
fonda. Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz kamate 7,90%. Efektivnakamatnastopa za kredita 84mjesecaro,26%.
Investicijskikreditizapoljoprivrednike do 3.000.000,00 kn.
imala u laktaciji sa 8 731 kg mlijeka, 4,0 % masti i 3, 7 % vina. Uzgajatelj: Ivan Sv. I. Žabno. Šampionsko grlo holstein friesian pasmine: krava ALKA žb. 0039007122, u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela je 8 486 kg mlijeka s 3,6 % masti i 3,1 % vina. Uzgajatelj: Drago Kovažik, Štefanje, o gospodarstvu biti više u prilogu na str. 38i39.
U ime Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, ministar gosp. Petar je nagrade za postignute rezultate u proizvodnji 2004. godine. Nagrada «Uspješni dodijeljena je OPG i društvima. U kategoriji obiteljskih gospodarstava nagradu su dobili:
1. JOSIPkravljeg mlijeka
2. ŽELJKOkozjeg mlijeka
3. IVO PRANJEŠmlijeka
4. MIRKO BILANDŽIJAsvinjskog mesa
5. JOSIP ŠIRJANmesa
6. IVAN - s iznimnim doprinosom razvoju proizvodnje
U kategoriji društava nagrade su dobili:
1. VETERINARSKA STANICA MERKURsvinjskog mesa
2. FINAGRA d.o.o.mesa
3. IPK FARMA HOLSTEINkravljeg mlijeka. U sklopu izložbe održana je 1 aukcijska prodaja za kojuje prijavljeno 79 grla, a prodane su 32 junice. prodaja cijena bila je 10. 780,00 kn, a najviša cijena za steonu junicu iznosilaje 13.400,00 kn.
U sklopu Sajma održan je 03. 09. 2004. g. okrugli stol pod nazivom "Utjecaj hranidbe i držanja na kvalitetu mlijeka". Sudionici su bili:
mr. se. Ana doc. dr. Ante prof. dr. se. Darko Grbeša; Franjo Poljak dipl. ing., ravnatelj Hrvatskog centra; Vesna dipl. ing., voditelj uzgojnog programa za govedarstvo HSC-a. O
Štedno-kreditnazadruga
DEMOS
Mikrokreditniprogram
DEMOS
•KREDITI:
•Za krave
•Za poljoprivredu
•Za ovce i koze
•Za malu i srednju poslovnu djelatnost
•Nenamjenski krediti
• FLEKSIBILNE GARANCIJE
•POJEDNOSTAVLJENA PAPIROLOGIJA
•BRZA REALIZACIJA
Za sve detaljnije informacije NAZOVITE NAS ILI POSJETITE U NAŠIM UREDIMA
Ova granica je niža u nego u pasmina zbog odnosa uzdržnih i proizvodnih potreba
Kada se govori o rentabilnosti proizvodnje mlijeka vrijedi istaknuti zakonitost - u normalnim uvjetima rentabilnost proizvodnje mlijeka po kravi raste usporedno s proizvodnjom mlijeka po grlu do granice nakon koje rentabilnost kao i opadati. grla, te odnosa stalnih i varijabilnih troškova po proizvodnom grlu. Zato se granica rentabilnosti razlikuje od gospodarstva do gospodarstva, od pasmine do pasmine, te ovisno o tehnologiji držanja grla.
Gdje se nalazi ta granica? Još 60ih godina (dr. Pavlek, Kalkulacije u Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, 1962.g.) se ustvrdilo kako je granica rentabilnosti sirnentalske pasmine i alpskog goveda iznad 4 litara mlijeka po grlu, a iznad 6 litara po grlu.
Radi usporedbe stanja i kretanja iz ekonomike proizvodnje mlijeka, posebno proizvodne cijene i rentabilnosti, te koji rentabilnost, uzeo sam podatke iz tog razdoblja i pretvorio ih u vrijednosti po sadašnjim cijenama.
Još prije 50 godina, i u onim uvjetima viših cijena mlijeka, ekonomskom analizom je:
- Cijena proizvodnje mlijeka viša je od opravdane i u uvjetima intenzivne proizvodnje broj krava i zbog visokih troškova posebice krmiva i režijskih troškova (dakle, neproizvodnih).
- Visoka proizvodnja je rentabilna, ali samo u blizini gradova gdje je prodajna cijena mlijeka. (Ovo danas nije ali tadajezbog nestašice, a visoke potražnje u gradovima, te zbog manjih troškova transporta - bilo normalno.)
U proizvodnji mlijeka lako je utrživ nusproizvod stajski gnoj, je cijena 50-100% u blizini gradova gdje se uspješno prodaje za potrebe vrtlarstva. (Danas, kada se koriste druge vrste gnojiva, se govori da je vrijednost stajskog gnoja jednaka troškovima njegova odvoženja s farme.)
Prema podatcima iz 1953. godine za prodajnu cijenu mlijeka od 3,20 kuna granica rentabilnosti je na razini od 2 800 litara mlijeka po kravi za farmu od 100 krava. U dio mlijeka se u prihodu s proizvodnje mlijeka po grlu, što je razumljivo, jer krava daje samo jedno tele i tu nema nekog kao što je to s namuzenim mlijekom. 1960. godine granica rentabilnosti podignuta je na gotovo 4 000 litara mlijeka po kravi, a kao osnovni razlog naveden je porast
Tablica 1: Kretanje osnovnihekonomskihpokazatelja 1953.g. po jednoj cijene krmiva i drugih izravnih troškova proizvodnje (rad, materijal i usluge). kravi (pretvorenou sadašnje cijene)
Za sigurnu rentabilnost proizvodnje takvih društvenih farmi zagovarana je stvarna potreba hrane za tada visoku proizvodnju mlijeka po kravi. Osnovna pravila hranidbe su : - odnos uzdržne i produktivne
Mljekarski lwt 10/2005.
hrane treba biti 1:0,9 ili 1:1 i više (optimum za 4 kg godišnje)
- po litri mlijeka ne smije se trošiti više od 0,5 kg škrobnih jedinica. U praksi društvenog kombinata to je izgledalo kao u tablici 2.
Za tadašnja poljoprivredna gospodarstva posebno se naglašavalo da mala muznost rezultira visokom proizvodnom cijenom litre mlijeka. Posebice je to bilo važno za odnos uzdržnih i proizvodnih potreba, a isticalo se kako krave simentalske ili montafonske pasmine na malim obiteljskim gospodarstvima, nisu ni kapacitetom za višegodišnju proizvodnju iznad 4 kgna godinu.
Na obiteljskim je gospodarstvima situacija bila Kao i danas u gospodarstvima s manjim brojem krava razmatrani su rentabilnosti na nižoj razini
Od 10 odabranih gospodarstava samo su 4 poslovala s dobitkom, a kako je stado bilo manje od 10 grla, jasno je da se ne može govoriti o poslovanju koje osigurava punu egzistenciju obitelji.
lako postoji nepravilnost kretanja cijene koštanja sukladno proizvodnje mlijeka, može se vidjeti kako je u pravilu do razine od 2,2 litara po kravi proizvodnja u gubitku.
Ekonomska je analitika pokazala da je za gospodarstva racionalnije i rentabilnije držati manji broj visokoproizvodnih, nego broj niskoproizvodnih grla. Za jednu litru mlijeka po muznoj kravi proizvedeno tele i stajski gnoj) je kod visokoproizvodnih grla potrebno manje ulaganje u staju za visokoproizvodna grla, jer su manji su troškovi amortizacije i staje i grla i opreme, manji utrošci rada, pa tako i naknade za rad. Rast troškova hranidbe potrebne za podizanje nije tako velik kako raste proizvodnja mlijeka i prihod od te nove proizvodnje.
Za usporedbu, može se istaknuti kako su
Tablica2: Struktura hranidbepo kravi za 4 460 kg mlijeka (podatciEkonomijaBelje 1957 - 1958.g.)
Vrijednost
Silaža
Kukuruz prekrupa
tadašnji agroekonomisti za ocjenu konkurentnosti proizvodnje mlijeka imali farme u Danskoj, Nizozemskoj i Italiji koje su u prosjeku ostvarivale proizvodnju od 3 800 do 4 400 litara po grlu. Neki su primjeri tih 60-ih godina imali stajske prosjeke od preko 6 300 litara. Može se da je odnos za usporedbu današnjem - bili smo i ostali
Tablica3: Proizvodnjamlijeka na obiteljskim gospodarstvima1960.godine
Dobitak/ Mlijeka Ck gubitak
Gospodarstvo
Opis / litara
Tablica4: Kretanjeosnovnihekonomskihpokazateljapo jednoj redu sada i gledano na rok, no vrlo brzo se pokazati ispravnost poslovanja dijela koji su u stanju relativno lako (kvaliteta grla, staje i opreme, dovoljno zemlje i radne snage, znanje i vještine) i zadržati svoju proizvodnju na gornjim granicama koje su navedene u kravi,. 2003. godine
Cijena koštanja 3,87
Udio mlijeka u 79,80
prihodu
negdje na polovici dostignutog u razvijenom svijetu, bar kad govorimo o našem prosjeku, a ne o boljim primjerima koje uvijek imamo.
U današnjim uvjetima samo kod tehnoloških pogrešaka može se najniža produkcija s kojom su se susretali ekonomski prije 50-ak godina.
dohodak se ostvaruje na razini od 2 litara mlijeka, s time daje na razini od oko 4 litara dobit potpuno jednaka onoj od prije 50-ak godina i sada.
Zanimljivo je da nakon te još uvijek nema dobiti u proizvodnji 1960. godine, odnosno ona se stalno s namuzenog mlijeka, dok se u današnjim uvjetima "obiteljskog tipa" ne isplati u tolikoj mjeri ulagati u proizvodnje koja ne donosi tako vidljive financijske rezultate.
O tome je bilo u tekstovima ove
ovim tablicama.
I ništa se nije promijenilo u preporukama, ali ni u odnosu na razvijene zemlje. Jedino je upitno inzistiranje na poveproizvodnje mlijeka po kravi, ali s manjim brojem grla. je kako je za naša obiteljska gospodarstva, zbog odnosa prodajnih cijena mlijeka i poticaja vezanih uz proizvodnju krmiva i držanje goveda, puno jednostavnije i još uvijek isplativo napuniti staju relativno niskom proizvodnjom mlijeka, nego investirati u dodatnu opremu i usvajati novu tehnologiju hranidbe kako bi proizvodnju po grlu. Ovo je pogotovo upitna ako se uzme u obzir da sva pokazuju stagnaciju prodajnih cijena mlijeka, a neizvjesno je kako se s time poticajne mjere u mljekarstvu, govedarstvu i cjelokupnoj poljoprivredi, pa i samom življenju mlijeka u seoskoj sredini. O rubrike. Za razliku od prijašnjih vremena kad obiteljska gospodarstva za razliku od kombinata nisu bila
Grafikon 1: Usporedbakretanjadobitipo kravi s proizvodnjemlijekapo grlu toliko stimulirana, nego im je neko vrijeme i nje proizvodnje, danas i najbolje postavljene poticajne mjere i krediti ne mogu dati takve financijske ako proizvodnja nije na razinama od sadašnjih. Zato je vrlo naizgled, bolje bez velikih ulaganja održavati proizvodnju od nekih 4 litara mlijeka po grlu. Može se to u
Mljekarski list 10/2005.
«CroSim»UPOVJERENSTVUZAOCJENU
grlasimentalskepasminena13. gospodarskom
i sajmuu Gudovcu
Obzirom daje to bio napredstavljanja u prošlo-
Ove godine je po prvi puta od osnivanja Hrvatskog saveza simentalskog goveda «CroSim» (2001. g. u Sv. lvanu Žabno) sti i tradiciji uzgoja simentalskog gove- povjerenstva za ocjenu grla simentalske
da u Hrvatskoj, ta nas tim pasmine, bio i predstavnik Saveza više raduje, jer držimo da je to put simentalskog goveda. kojim mogu direktno utje- ...______________________
cati na uzgoj. Svakako, to je tek detalj onoga što je potrebno u dostojanstva
U povjerenstvu za ocjenu grla (u kategorijama junica, mladih krava, ostalih krava i bikovskih majki), uz ostale «CroSim» je zastupao odbora Miroslav dipl. ing. (ujedno je savjetnik za u HZPSS-Odsjek Požeška-slavonske županije i rukovoditelj Odsjeka).
Uvrštenje «CroSim»-a u povjerenstvo odraz je aktivnog rada udruženja (svakako prema mokoje dopušta volonterski angažman svih njegovih i razumijevanja ravnatelja HSC-a, gosp. Franje Poljaka, dipl. ing.
se još boljoj suradnji u prema kriterijima organizacije razvijenih govedarskih zemalja ali i prema potrebama i stanju u našoj zemlji, «CroSim» se zahvaljuje HSC-u na ukazanoj prilici i na ovaj obavještava sve svoje o važnom dogaza naš Savez.
nagrade za izložena grla su: - iz Udruge uzgajatelj a simentalskog goveda- Sv. Ivan Žabno: lvan Ivan (predsjednik Udruge), Milan Ivšak, Dragutin Beštek - iz Udruge uzgajatelja simentalskog govedaVrbovec: Stjepan Kruhin, Stjepan Obiteljsko gospodarstvo Basrek - iz U druge uzgajatelj a simentalskog goveda Varaždin: Dragutin (podpredsjednik «CroSim»-a) O
Hrvatskog saveza simentalskog goveda«CroSim»-a kojima su dodijeljene povjerenstvas i kravama pobjednicamau kategort/ibikovskih majki
lijevona slici: Šampionka izložbe (krava MAZA vlasništvogosp.Ivana iz Sv. lvana Žabno)
desnona slici: bikovska majka (krava RAJKA vlasništvogosp. Stjepana Kruhina iz Prikraja)
OTVORENJESUVREMENE FARMEMUZNIHKRAVA
lzuredništvaMljekarskoglista
na obiteljskom gospodarstvu Kovažik
Puštaju u proizvodnju modernu farmu muznih krava, a na 13. rodnom poljoprivrednom sajmu u Gudovcu primili su nagradu za kravu Alku,
samim dolaskom u dvorište obitelji Kovažik, vidljiva je
bila radost i zadovoljstvo na licima naših mladih
koji s roditeljima i troje djece žive u skladnom zajedništvu. A razloga za zadovoljstvo bilo je napretek.
šampionsko grlo holstein friesian pasmine, koja je u prvoj laktaciji proizvela 8 486 kg mlijeka, s 3,6% masti i 3, 1% Nije ovo
prva nagrada koju je obitelj Kovažik dobila na
Sajmu u Gudovcu. od 2000. godine dobivaju redovito visoke nagrade za izloženu stoku, tako
da je ovogodišnja nagrada
slijed na razvojnom putu ove poštovanja vrijedne obitelji.
Vidljivo zbog svih ovih posljednjih dana, gospodin Kovažik dao nam je osnovne informacije o svojem gospodarsvu kako bismo ga mogli vjerodostojno predstaviti u našem Drago Kovažik je kooperant Tvornice sladoleda «Ledo» d.d. od 1999. godine te ispo«Ledu» 22 000 do 23 000 litara mlijeka Ekstra klase.
Sretni, zadovoljni i mladi - supružniciKovažik (Foto:G.
Suvremenastaja s vanjskom klimom i slobodnimdržanjem krava (Foto:G.
Suvremena staja s vanjskom klimom i slobodnim držanjem krava je vlastitim sredstvima, kreditnim sredstvima iz županijskog programa za poljoprivredu, Erste & Steirmarkische banke i Tvornice sladoleda «Ledo». U stajije 38 muznih krava s podmlatkom (28 grlaholstein-friesian pasmine i 10 grla simentalske pasmine). U skorijoj buobitelj Kovažik planira udvoproizvodnju pri Tvornica sladoleda «Ledo» zasigurno ponovno odigrati ulogu im ne samo materijalnu i moralnu podršku koja je ovim mladim proizvona njihovom razvojnom putu
Mljekarski /i,st 10/2005.
prije voluminoznu krmu: kukuruz za silažu cijele stabljike, djetelinsko travne smjese za sjenažu te sušenog sijena s prirodnih livada, a smjesu kupuje. Za ispašu krava koristi vlastiti pašnjak površine 8 jutara. U prisutnim sudionicima prilikom otvaranja farme, rukovoditelj otkupa mlijeka Tvornice sladoleda «Ledo», gospodin Stjepan Ban, naglasio je: «Samo ciljana poljoprivredna proizvodnja, u ovom sluproizvodnja mlijeka, može osigurati siguran dohodak. Svi se moramo potruGospodin Stjepan Ban nagradu Dragi Kovažiku diti da našim poljoprivrednicima, koji su u ime TvornicesladoledaLedo d.d. (Foto:G. se opredijelili za proizvodnju mlijeka, itekako potrebna. Osim iz «Leda» pomognemo u procesu uvjetima gospodarstvo je svakodnevno pod budnim okom proizvodnje koji danas vladaju u zemljama s Agronomskog fakulteta iz Zagreba, našeg zapadnog okruženja. Moramo graditi jef Veterinarskog fakulteta, Hrvatskog tine i funkcionalne farme, te istovremeno voditi centra, HZPSS i Centra za reprodukciju u brigu o zaduženjima prema kreditorima. Moramo RH. znati da je vrlo teško da jedna generacija, Da se mišljenje struke u ovom gospodarstvu iz stvori uvjete proizvodnje koja itekako uvažava, vidljivo je na svakom koraku. semožemjeritiseuropskimseljakom».
Velik pridaju pravilnoj i izbalansiranoj s ove farme i mi iz Uredništva hranidbi, reprodukciji, higijeni, a napose «Mljekarski list» zadovoljstvo higijeni mužnje, što je rezultiralo zavidnom te ostajemo u vjeri da ova mlada kvalitetom mlijeka Ekstra klase. S cijenom obitelj uspjeti u daljnjem širenju proizvodnje i mlijeka je gosp. Kovažik zadovoljan tako zaokružiti svoj razvojni program, a mi im na cijena mlijeka u 2005. godini bilaje 2,45 kuna, tomputuželimopunouspjeha. što uz poticaj od cca 0,70 kuna iznosi 3, 15 kuna po litri mlijeka).
Obiteljsko gospodarstvo Kovažik 30 jutara vlastite zemlje i 40 jutara zemlje u zakupu. Na naš upit je li zemlja u zakupu u državnom vlasništvu, odgovorili su da nije, jer u raspodjeli državnog zemljišta oni nisu ušli na listu prioriteta. smo takvim postupcima nadležnih službi i smatramo da «nepravdu» treba ispraviti, jer bi nadležne službe trebale imati više sluha za razvoj mladih i perspektivnih gospodarstava.
Hranu za svoje krave gospodin Drago priprema na farmi i to ponaj-
lvlfjekw-skilist 10/2005.
U ime generalnogsponzorasajma u Gudovcu,dr. se. Pero vlasnika šampionskoggrla (Foto:G.
RUP'ERTKLINGERGes.m.b..
3925 Arbesbach, Austrija, www.klinger-export.com
c/)ugogodišnja tradicija prodaje steonih junica mljekarama i trgovcima diljem svijeta.
Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica
HOLSTEIN,SIMENTAL i
GOVEDO
u sustavu selekcije
Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz
AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od
<f3uditekorak ispred!
Jnr;estžrajte u bolju
GODISNJIKOMISIJSKIPREGLED
oc1Jem o u upan ra en ra u .._ ________________________
Povjerenstvo je izvršilo ocje- reprodukciju u Hrvatske d. o. o., 09. i 10. lipnja nu rasplodnih grla (bikova i nera- održan redoviti godišnji pregled Centra. Ministar po(jostova), izvršilo nadzor nad obav- privrede, šumarstva i vodnogagospodarstva, imenovaoje ljenim preventivnim mjerama i povjerenstvo za pregled centara za umjetno zahvatima te . .. . • • ~k'h l d 'h l ·· ·1 k d C t O!fJeme11JWa11Je i ocJenu mus -,, rasp o ni gr a.
2004. godini.
Kod ocjene rasplodnih grla korišteni su podatci:
- o uzgojnim vrijednostima rasplodnjaka prema podrijetlu, - vlastitom performance testu na rast i razvitak, uzgojne vrijednosti na osobine tovnosti i mesa, - uzgojne vrijednosti na osobine - linearna ocjena eksterijera
- ocjena tipa (vanjski izgled, konstitucija i okvir rasplodnjaka u odnosu na dob), - sjemena
- i plodnost rasplodnjaka ( NR%).
09. 06. 2005. godine, povjerenstvo ocijenilo je 42 bika simentalske pasmine te 3 bika holstein-friesian pasmine.
Prema gore navedenim kriterijima zbog vrijednosti u svim parametrima
1. MAK K 574 HB 7 94 oteljen: 06.01.1998.
Uzgajatelj: Franjo Šostarec, v.g.160
težina: 1 225 kg.
TIP: 5 OBLIK: 5 KLASA: ELITA
O: MOTOR 34119/03
GZW: 94 99%
Ml: +1290,15 -4 -0,03 +3 MW: 101 99%
Me: 91 105 102 FW: 95 96%
Ex: 264 86-93-91-104 (105) ZW
TESTOVI:
VR: 1. 767 + 188,9 NR% 12.808 -60,63 B-70 4,60
povjerenstvo ocijenilo je klasom ELITA rasplodne bikove:
1. MAK K-57 4 HB 7394, simentalac
2. BRAHMS K-664 HB 449, holstein-friesien
3. LOTTO RED K-665 HB 450, red holstein, te 15 bikova klasom I.A, 22 bika I. klasom, 2 bika II. klasom, te 2 bika m. klasom. povjerenstvo je utvrdilo da je zdravstveno stanje bikova te da su rasplodnjaci u kondiciji.
Rad Centra u 2004. godini ocijenjen je veoma uspješnim, a je udio pozitivno testiranih bikova koji iznosi 40,48 %, u odnosu na 2003. godinu kada je udio pozitivno testiranih bikova iznosio 28,95 %
10. 06. 2005. uz povjerenstvo, ugledne goste te oko 350 uzvanika održano je predvobikova po skupinama: mladi perspektivni bikovi, bikovi s udjelom crvenog holštajna, uvozni bikovi, pozitivno testirani bikovi, te elitni bikovi.
2. BRAHMS K 664 hb 449 (Sikkema-Star-Conv Brahms. ET)
LINIJA: CONVINCER X EMORY
PORIJEKLO: USA
VLASNIŠTVO: CRSH
TPI 1408 PTA Milk (Ibs) 888
PTA PROTEIN (Ibs) 34
PTA PROTEIN (%) 0,03
PTA Fat (Ibs) 33 PTA Fat (%) 0,01
PTA Type 0,86 aAa 243561
OTELJEN: 01. 09. 2000.
Vg. 167 cm.
Težina: 1110 kg
3/305
2/365 15295
TIP: 5 OBLIK: 5 KLASA: ELITA
NAPOMENA:
Izvrstan pedigree od najboljih USA linija, za mlijeko, proteine, mast te vime i noge srednjE teška teljenja.
3. LOTTO RED K 665 HB 450
LINIJA: KOERIER X MARTY RED
OTELJEN: 19. 06. 1999.
PORIJEKLO: NIZOZEMSKA
VLASNIŠTVO: CRSH
Visina grebena: 166 cm
Težina: 1 070 kg
Proizvodnja:
Kg mhieka mast % protein % + 176 +0,07 +0,05
TIP: 5 OBLIK: 5 KLASA: ELITA NAPOMENA: kg masti kg proteina +13 +10 kg mlijeka, proteine i mast, vime kod laka teljenja.O
Uvezeno iz duboko smrznuto sjeme elitnih bikova simentalske pasmine
Mr. se. Ivanka
Tijekom srpnja Centar je iz
6. HORWEL HB 7691 uvezao 5 000 doza duboko smrznutog sjemena Svi bikovi su u i Austriji elitnih bikova simentalske pasmine. Nakon pozicionirani na top listama bikova siprovedenih obvezatnih mjera karantene, sjeme mentalske pasmine s udjelom crvenog holje za prodaju. Uvezeno je sjeme bikova: štajna do 25%. Bik DIONIS bio je bikovski otac 1. DIONIS HB 7593 u 30. krugu usmjerene oplodnje bikovskih 2. WEINOLD HB 7687 majki simentalske pasmine. Bik WEINOLD je
3. ROMSEL HB 7688 2. na top listi svih Centara u i
4. MORMER HB 7689 Austriji s ukupnom uzgojnom vrijednosti 143
5. ALEON HB 7690 (91 %). 0
P d ·· d 'h b'k d o atct o uzgo;ntmvn1e nosttmauvezeni t ova, te c11ena 1 ozes;emenasva og k I a u cr;enun11euracunat
bika: HB Oteljen Otac
X.STOCARSKAIZLOZBA~~~;:~~( ''MOLVE2005.''
Za prodaju steonih junica Županija koprivosigurala je svojim uzgajivakreditnu liniju s kamatom od 2%, kom od devet mjeseci i otplatom na tri godine.
12. 08. 2005. godine, u organizaciji Hrvatskog centra, održana je X. izložba i aukcijska prodaja steonihjunica. Prodanoje 57 steonihjunica po cijeni od 10.000,00 kn.
Na Izložbi su predstavljene tri kolekcije iz govedarstva s ukupno grla.
Sva izložbena grla su diplomom Hrvatskog centra, te brojnim i naturalnim nagradama sponzora Izložbe. Diplomu je ravnatelj HSC-a gosp. Franjo Poljak.
su :
1. I van Molve, za steonu junicu simentalske pasmine LASTA žb. 5100034539, oteljenu 17. 06. '03. kojoj je majka max. mlijeimala u prvoj laktaciji 5 660 kg mlijeka.
2. Vlado Molve, za prvotelku simentalske pasmine uzgoja CVETA žb. 06068667, oteljenu 30.07.'02., koja je u prvih dvjesto dana proizvela 4 211 kg mlijeka,
3. Josip Molve, za kravu simentalske pasmine ŠIRLI žb. 06051444, oteljenu 21.01.'01., koja je max. imala u prvoj laktaciji 5 593 kg mlijeka sa 3,8% m.m. i 3,2 % proteina.
list 10/2005.
Župan
županije gosp. Josip i ravnatelj HSC-agosp. Franjo Poljak su šampionsko zvono Mati uzgajiiz Molva, za grlo LJUBICA žb. 06041972, šampionsko grlo Izložbe. Oteljena je 08.07.'00., a max. imala je u drugoj laktaciji: 4 990 kg mlijeka sa 4,8 % m.m. i 3,3% proteina.
OTVORENRENOVIRANIPRODAJNI
CENTARSIRELA
12. rujna 2005. je otvoren renovirani Prodajni centar Sirela u Bjelovaru na lokaciji uz samu tvornicu, Velike Sredice 11. Prodajni centar Sirela je s radom 1. rujna 2005. godine široku paletu vrhunskih proizvoda robnih marki Sirela i Dukat, s naglaskom na sirevima, da je sam centar smješten u srcu «sirarskog kraja».
Uz proizvode, na policama Centra mogu proizvode poznatih robnih marki: Bobi, Jadro i Moto, te bezalkoholna i napitke robnih marki i Pepsi. Uz to nudimo veliki izbor dnevno svježeg kruha, peciva i suhomesnatih proizvoda. u potpunosti obnovljen Prodajni centar Sirela predstavlja mjesto gdje u ugodnom ambijentu i po povoljnim cijenama kupovati proizvode, te ujedno više o Sirelinim sirevima kao i o kulturi konzumiranja ove vrhunske namirnice. U svakom trenutku na usluzi bit educirano prodajno osoblje, te brojni promotivni i edukativni materijali na info-pultu. Lurinim kooperantima Centar nudi posebnu pogodnost - putem otkupljenog mlijeka. O
SAVJETOVANJA
U organizaciji Hrvatskog centra i Hrvatskog saveza ovaca i koza
održat se 13. i 14. listopada 2005. godine u
Zadru, (hotel Donat) VII. savjetovanje ovaca i koza u Republici Hrvatskoj i VI. izložba hrvatskih i kozjih sireva.
Pokrovitelji Savjetovanja su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Zadarska županija.
Želja nam je da na ovom Savjetovanju nizom predavanja doprinesemo poboljšanju i kozarske proizvodnje. Kao i ranijih godina - s Agronomskog fakulteta iz Zagreba, Veterinarskog fakulteta i Hrvatskog veterinarskog instituta - pripremili su niz interesantnih i predavanja.
U suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu i ove godine održat se izložba s ocjenjivanjem sireva od i kozjeg mlijeka s namjerom ove,
sve interesantnije proizvodnje uzgajiovaca i koza.
Za sve detaljnije informacije možete se obratiti u HSC na telefon 01/3903-152 ili pogledati na stranicama www.hssc.hr. O
II. savjetovanje goveda u Republici Hrvatskog održat se 17. i 18. studenoga 2005. godine u Vinkovcima, Hotel Slavonija. Savjetovanje se održava u organizaciji Hrvatskog centra, pod pokroviteljstvom Vukovarsko-srijemske županije.
Generalni sponzor Savjetovanja je Meggle d.o.o. - Osijek.
Glavna tema ovogodišnjeg Savjetovanja je "Razvoj proizvodnih sustava u govedarskoj proizvodnji." na Savjetovanju bit istaknuti iz
poljoprivrede RH i zemalja EU. Za sve detaljnije informacije možete se obratiti u HSC na telefon 01/3903-124 ili pogledati na stranicama www.hssc.hr. O
l~t 10/2005.
OTVORENANAJMODERNIJA I FARMAMUZNIH KRAVANAJUGOISTOKUEUROPE
Farma Ivankovo sa svojim zaposlenicima i vlasnikom gosp. Mirkom Er23. rujna o. g. imala je velikog razloga za slavlje, ponos i zadovoljstvo. Mnogobrojni uzvanici nisu krili oduševljenje dolaskom na farmu, a pogotovo oni koji ovu farmu poznaju iz nekog drugog, prošlog vremena. Za samo nekoliko godina iz propale i zapuštene Poljoprivredne zadruge kod Ivankova izrasla je nova, moderna farma, zasigurno prva takva na jugoistoku Europe. Uspješni gospodarstvenik gosp. vlasnik Poljoprivredne zadruge Osatina iz Seme]jaca, je prije dvije godine krenuo u investiciju vrijednu 63 milijuna kuna.
Osim farme Ivankovo u sklopu Poljoprivredne zadruge Osatina djeluje farma goveda u Tomašancima, te farma tovne junadi u
Farma lvankovo smještena je na površini od 19 hektara, sa 60 zaposlenika, gdje je sve informatizirana i automatizirano, prati se svaki detalj i ništa nije prepušteno Trenutna struktura stada je 2 450 grla, i to: 1 200 krava holstein friesian pasmine, 600 junica, 400 teladi i 250 tovne junadi. Svako grlo opremljena je posebnim sustavom iz kojeg je u svakom trenutku vidljivo koliko krava daje mlijeka, kakveje kvalitete, kakvo je
list 10/2005.
njezino zdravstveno stanje i kada su termini za teljenje. Prva je to farma muznih krava u Republici Hrvatskoj koja koristi izmuzište tipa
dni primJetsuvremenestaje (Foto
rotolaktor sa 36 muznih mjesta, kapaciteta 225 krava na sat, te laktofriz kapaciteta 25 250 litara mlijeka. Cjelokupna dnevna proizvodnja mlijeka (25 000 - 27 000 litara Ekstra klase) se mljekari «Vindija» d.d. Varaždin, a godišnja proizvodnja doseže do 10 000 000 litara mlijeka. Na farmi se nalazi i najsuvremeniji sustav i ventilacije, sjenici na površini od 2 600 m2, silosi kapaciteta 10 000 tona sjenaže i silaže, te silosi kapaciteta 4 000 tona merkantilnih roba s transportnom opremom od 60 tona na sat.
U sklopu farme otvorena je i mješaona hrane dnevnog kapaciteta od 100 tona, od se dio koristi za potrebe vlastite farme, a ostalo za organizirani tov u kooperaciji, okolne farme i tržište.
Poljoprivredna zadruga OSATINA ima svoj vlastiti vozni park i svu potrebnu mehanizaciju. Posjeduje najmodernije kombajne, traktore s raznim Za potrebe transporta u svom posjedu ima 6 kamiona s raznim specijaliziranim prikolicama, kojima su i cisterna za mlijeko, cisterna za hranu, te kiper prikolicu za prijevoz merkantilnih roba. raspolaže s 2 kombi vozila, te 5 terenskih dostavnih vozila.
gosp. Mirku i svim djelatnicima farme Ivankovo na postignutim rezultatima u koje je uloženo puno znanja i truda, ali ponajprije ljubavi za ovaj posao, što je vidljivo po svakom detalju te u komunikaciji s djelatnicima ove, svakog poštovanja vrijedne farme. O
MLIJEKORASTENAPOLJU, A MUZE U STAJI
mlijeka u E klasi. Šteta što se o mlijeku III. i II. klase i problemima mastitisa nije daleko prije otvoreno razgovaralo i pisalo. Mi bi sve nešto htjeli fino, onako u rukavicama. Riješit se to pomalo, vremenom, a da se nitko nikome ne zamjeri. Do sada nismo otvoreno i javno govorili i pisali da je mlijeko i druge klase mješavina mlijeka i gnojnog sekreta, upalnog procesa koji se odvija u vimenu. Problem je to s kojim ratuje cijeli svijet. Konkretan problem koji se konkretno mora rješavati, i tu nema -
PRAKSA I ISKUSTVA
Slovenski moto za listopad:
Najprije travcu, zatim kravcu, zatim štalcu.
Tako na Godišnjoj skupštini Hrvatske mljekarske udruge prof. dr. se. France Kervina iz Ljubljane. Uz to profesor Kervina još «A pitanje higijene mlijeka, pa to je pitanje kulture». O higijeni mlijeka i kulturi smo pisali, a ako treba pisat još. Iz ovoga možemo izvesti i jedan o mlijeku. Mlijeko i druge klase nije «kulturno mlijeko». U neku ruku i Je «nekulturno» jer je kul-
Vratimo se opet Slovencima. Slovenija je 1990. godine imala 65 000 seljaka - kmetovamlijeka, a 2005. svega 11 000. Tih 11 000 - farmera, danas proizvodi dovoljne mlijeka za potrebe Slovenije, a višak mlijeka prodaju u Hrvatsku i Italiju. Da se netko ne bi našao kmet u Sloveniji proizlazi iz kmetija, koja seosko gospodarstvo ili po našemu, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ili
OPG. Smanjivanje broja mlijeka u Sloveniji u 15 godina sa 65 000 na 11 000 sasvim je normalan tijek razvoja proizvodnje mlijeka. Ovo se i još uvijek svuda u svijetu. To je, još jednom turama štetnih mikroorganizama.
Ove štetne mikroorganizme, koji izazivaju gnojne upale vimena i zagamlijeko te uzrokuju veliku ekonomsku štetu, slobodno možemo nazvati «nekulturnim» mikroorganizmima. Svaka upala je gnojnim sekretom ili odnosno mješavinom mrtvih somatskih stanica i mrtvih i živih mikroorganizama. Neki bi to i prodavali. Gnoj i mlijeko nikako ne idu zajedno! Kao što ne idu zajedno «kulturno i nekulturno». Ipak, moramo priznati da sve više, iz godine u godinu, postajemo «kulturniji». Vidi se to iz podatka o 60 % ,tlljekw-ski list 10/2005.
Slika 1: OPGNina i Nino Drnje- Nadstrešnica"laufstaje" - do sadatriputaproširivana; u ljetnimuvjetima2002.5 junica 1 2003.još 5 junica+ 3 krave,2004.10junica 1 2005.novih20junica;sada50 krava
naglašavam, normalan tijek razvoja proizvodnje mlijeka, ali samo pod jednim uvjetom, a taj je, da se istovremeno ne smanjuje broj krava, a time i proizvodnja mlijeka. Broj krava se i može smanjivati, ali proizvodnja mlijeka mora istovremeno ostati ista ili rasti. broj mlijeka, seljaka, kmetova, farmera smanjuje se iz godine u godinu, a broj krava se ne smanjuje ili se do granice smanjuje. Istovremeno, proizvodnja mlijeka se ne smanjuje ili se do koje se još uvijek ~-------------------~ mogu prodati i potrošiti. Zašto su uvedene
Slika 2: U zimskim uvjetimai do minus 30 i sveje u redu. kvote? Kvote su uvedene samo zbog toga da Bitnoje da je sjevernastrana zatvorenai da nema se proizvodnja mlijeka do onih propuha
,----------=--=..-:..-::..-:..-=--:::.-:..-:..-:..-:..-:..-:..-:..-:..-:..-:..-:..-:..-::..-:..-:..-:..-:..-:..-:...~ koje se mogu prodati, odnosno potrošiti. da je nastupilo vrijeme slobodnog tržišta, sa slobodnim uvozom i izvozom, kvotama se sada štiti nacionalnu proizvodnju, a time i nacionalnu privredunacionalno gospodarstvo i nacionalno blagostanje. Ujedno, kvotama se i hiperprodukcija koja bi mogla narušiti slobodno tržište najrazvijenijih zemalja
Europe, koje su stvorile Europsku uniju. Na proširenje Europske unije išlo se ponajprije radi proširivanja
se osigurava i prodor na
Slika 3: OPG Stjepana Cvetkovec,Rasinja - hangar - "laufstaja" od željeznihcijevi
tržište na temelju konkurentnosti. U Lici, vele, tko taj Pitanje konkurentnosti je pitanje znaaja i vještina na organizacije proizvodnje, primjeni suvremene tehnologije u proizvodnji, te u organizaciji tržišta. Mi u Hrvatskoj, na primjer, imamo izvanredno dobro organizirano tržište otkupa mlijeka. Gotovo da nema sela u koje svakodnevno po mlijeko ne dolaze cisterne od najmanje tri mljekare. Tako se cisterne mimoilaze mlijeko u suprotnim i pravcima. Neki vele, stvar je to slobodnog organiziranja otkupa, slobodnog tržišta i konkurentnosti. (Opet bih se ja .._____________________ ___,mogao nekome zamjeriti. A je I' to meni baš
4: OPG Nikole - "laufstaja"od starogštaglja
Slika
treba?) Ipak, pitanje transportnih troškova u otkupu mlijeka, troškova broja laktofriza i nisu tako mali. Ovo je jedan od problema o kojemu bi neki trebali otvoreno razgovarati i što prije ga dogovorom i znanjem riješiti na obostranu korist. Veliku korist bi od ovoga imale i mljekare i mlijeka. Sva sredstva utrošena u nepotrebne transporte mogla bi se investirati u broja krava na broju OPG - specijaliziranih farmi za proizvodnju mlijeka. Bio bi to velik doprinos realizaciji Operativnog plana razvoja govedarstva u Hrvatskoj.
Na tržištu EU o kvotama u proizvodnji mlijeka su oni najrazvijeniji i najbogatiji. Tako i o našoj kvoti u proizvodnji mlijeka mi sami Pazi malo, imamo svoje nacionalno tržište i svoje nacionalne potrebe i ne možemo sami o visini naše kvote. Baš lijepo! Da ne bismo kojim proizvoditi više mlijeka nego što nam treba i nego što ga možemo sami potrošiti, te i kvalitetom konkurirati na «fol» slobodnom tržištu na nekih drugih zemalja. nama samima, mi danas nismo konkurentni ni na vlastitom tržištu!
Vratimo se opet kvotama. Kvote još uvijek ne i ne razvoj i proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Zašto o tome više ne pišemo? Pola Mljekarskog lista trebali bi zauzimati o kvotama. Slovenci su dobili svoju kvotu i otvorili tržište s kvotama. Jedna litra kvote mlijeka = 0,5 eura, u ostalim zemljama EU 1 do 1,5 euro. To je dodatna investicija i za svaku kmetiju i farmu koja broj krava i proizvodnju mlijeka, a to i nas.
U Hrvatskoj u ovom momentu sve snage treba okrenuti podizanju proizvodnje mlijeka i borbi za dobivanje što kvote, kako na nacionalnoj - državnoj razini, tako i na razini svakog OPG-a koje se i dalje baviti proizvodnjom mlijeka.
Moja poruka svima koji pažljivo Mljekarski list: najprije travu, zatim kravu, zatim što kvotu, pa zatim štalu. Svi koji u ovom momentu imate dovoljno svoje zemlje a možete uzeti i zemlje u zakup, kupujte junice i broj krava. Štala je premala! Što vam štala! Napravite poluotvorene nadstrešnice od drvenih stupova i dasaka. Improvizirajte izmuzište i proizvodnju mlijeka na 200, 300, 400 litara dnevno. Poslije možemo razgovarati o izgradnji i investiciji u «lauf staju» standarda. Riješite se svih krava koje u vrhu laktacije dnevno ne mogu proizvesti najmanje 23 litre mlijeka. Na županije možete vidjet sve modele - od malih, srednje velikih i velikih farmi. Ima dobrih primjera i po drugim županijama. Tražite HZPSS i svojih najbližih poljoprivrednih savjetnika. Jedan dobar primjer, jedan od najboljih u organizaciji OPG-a i farme u proizvodnji mlijeka, vidio sam ljetos u Istri kod Silvana Sada pripremam cijeli autobus dobrih mlijeka koji žele i vidjeti Silvanovo gospodarstvo i razgovarati o organizaciji OPG-a i tehnologiji u daleko težim uvjetima nego što su u Podravini.
Tko ne ulaže u razvoj i proizvodnje taj opstati.
U slikovnom prilogu možete vidjeti redoslijed izgradnje «lauf staje» koja zahtijeva veliku investiciju i velik vlastiti kapital, a koja uskoro biti puštena u proizvodnju. Ovdje možete vidjeti nekoliko improvizacija i najjeftinijih rješenja koja vam mogu proizvodnje mlijeka.
Ne zaboravite da nakon siliranja kukuruza tijekom listopada još uvijek možete na istim parcelama posijati ljulj. Sav kukuruz je trebalo posililirati u rujnu i zasijati nove površine ljuljevima. Tako dobijete dvije glavne kulture na istoj površini: ljulj jesensko-zimsko-proljetna kultura i kukuruz proljetno-ljetna kultura. ::J
jl,f/jekarski list 10/2005.
PREDSTAVLJENASTRATEGIJARADA
UZGAJATELJASIMENTALSKOGAGOVEDA
Ovom Strategijom rada Udruga je dobila smjernice za poboljšanje produktivnosti na farmama i uzgojnih kvaliteta stada u petogodiš-
U organizaciji Udruge uzgajatelja simentalskoga goveda Požeštine predstavljena je Strategija rada, autora irskoga struza poljoprivredu i Johna Me Cormaka i voditelja požeškog odjela HZPSS-a Miroslava Uvodnu u ovoj publikaciji napisao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar
njem razdoblju, a planovi Udruge su izgradnja aukcijske dvorane, te smanjenje proizvodnje mlijeka na Požeško-slavonske županije.
Sredinom prošle godine pedesetak Udruge imalo je u svojim stajama 515 muznih krava, oko 150 steonih junica, oko 160 grla ženske i 70 muške teladi, 6 rasplodnih i 4 7 bikova u tovu. su 460 hektara vlastitoga zemljišta, te još 530 hektara u zakupu. Godišnja proizvodnja mlijeka bila je oko 2 milijuna litara, a tovom junadi godišnje su proizveli oko 40 tona mesa. Prošle godine fond je za oko 20 posto, a dnevna proizvodnja mlijeka je na oko 12 litara.
Udruga uzgajatelja simentalskoga goveda Požeštine osnovanaje 2001. godine, teje od tada važan u razvoju ne samo na Požeštine nego i daleko šire, jer je proizvodnja mlijeka i mesa snaga hrvatskoga gospodarstva. Za razvoj daleko je važnije znanje i iskustvo od neposrednih državnih financijskih potpora. Rad Udruge dobar je primjer kako razvijati na europskoj razini, a Strategija rada uzgajatelja simentalskoga goveda Požeštine u suradnji i uz financijsku potporu USAIDA. O
BIKOVSKEMAJKE PREDUVJETZAKVALITETNIJI FOND
Svrha sastanka jenaporima broj bikovskih majki na Požeštine, a što je preduvjet za poboljšanje uzgoja i kvalitete simentalskoga goveda. Po predsjednika odbora Udruge
Na sastanku ravnatelja Hrvatskog centra gospodina Franje Poljaka i predstavnika Udruge uzgajatelja simentalskoga goveda Požeštine dogovorena je još bolja suradnja, te rad na gosp. Miroslava temeljem analize Hrvatskog centra je daje na Požeštine premalo bikovskih majki, što je posljedica loše populacije simentalskog goveda. U Požeštini na jednu bikovsku majku dolazi oko 1200 krava, a hrvatski prosjekje 350
krava na jednu bikovsku majku. S obzirom daje svrha Udruge uzgoja simentalskog goveda, U druga želi nabaviti što više bikovskih majki, a za što postoji veliki interes Udruge. Hrvatski centar u educiranju kako bi mogli
prepoznati i prijaviti svoju kravu za bikovsku majku. Ravnatelj HSC-a gosp. Franjo Poljak istida je rad Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštinejako dobar, te daje ova Udruga jedna od boljih u Hrvatskoj. Želja muje da se djelatnici HSC-a u rad U druge, u Izvršni i odbor kako bi još više pomogli radu Udruge, jer Udruga se kao suorganizator izložbe Požeško-slavonske županije koja biti održana u organizaciji Hrvatskog skog centra i Županijske selekcijske službe.
GROBOVA
GROBOVA
SADNJA
Po predsjednika U druge uzgajatelj a simentalskoga goveda gosp. Mate (posjeduje farmu s više od 100 muznih krava i junica nap. I. F.), od osnivanja Udruge 2000. godine broj goveda, ali i proizvodnja mlijeka. No, problemi u otkupu mlijeka tijekom ove godine negativno su se odrazili i na razvoj govedarstva. strategije rada nastoje realizirati mlijeka, a žele oživjeti rad mljekare koja je otkupljivala sve mlijeko s Požeštine. O
Bliži se 1. studenoga, blagdan Svih svetih a potom je Dušni dan. se svih umrlih i osobito za te dane grobove, sadimo jednogodišnje ili dvogodišnje a možemo zasaditi i kakvo patuljasto drvce. Ovisi o ukusu.
Na grobovima su biljke uglavnom u žardinjeri, manjoj ili Prije sadnje biljke, potrebno je na dno žardinjere staviti dobru drenažu: sloj šljunka ili sitnijeg kamenja, a može i usitnjena opeka ili crijep. Drenaža je vrlo bitna jer istjecanje viška vode kroz otvor na žardinjeri. Na taj se truljenje i propadanje biljaka. Na drenažni sloj dodajte zemlju sve do ruba posude. Postupak sadnje je isti kao sadnja biljke u stanu ili vrtu.
NJEGA BILJAKA
Nakon sadnje i grobnog mjesta, biljke treba njegovati. Njega se sastoji od što i redovitog plijevljenja, zalijevanja po potrebi i povremenog prihranjivanja. Poželjno je povremeno lopaticom prekopati površinski sloj zemlje u žardinjeri kako bi korijenje biljaka dobilo malo zraka. Ocvale cvjetove treba redovito trgati kako bi biljke što duže cvale i izgledale lijepo i uredno. da biljke rastu na otvorenom, prije zime prekrijte ih lutrasil folijom, suhim granama crnogorice,jutanom i sl.
Mljekarski Li.st10/200.5.
IZBOR BILJAKA
Od su vrlo prikladne i krizanteme tipa multiflora. izgledaju rustikalno i starovirski, no zapravo su uzgojene u 19. od divlje vrste Viola tricolor. su jednogodišnje ili dvogodišnje Posadite ih krajem ljeta ili jeseni, krajem rujna ili listopada i cvjetat sve do prvih mrazeva, i za Dan mrtvih. Cvjetat i godine u i nastaviti sve do kasne jeseni. Redovito uklanjajte ocvale cvjetove, štitite biljke od puževa i ušiju, a zalijevajte ih za suha vremena. Mnogo je sorti hica, a postoje i velikocvjetne vrste. Uspijeva na suncu i u polusjeni. Naraste 15 do 20 cm, a saditi je treba na razmak 20 do 30 cm.
Krizanteme tipa inultiflora grmolikog su rasta i bogato cvatu sitnim bijele, žute ili crvene boje i njihovih nijansi. jeseni kupite biljku i posadite je, cvjetat sve do prvih mrazeva. Nakon cvatnje uklonite ocvale cvjetove, a cijelu biljku možete malo prikratiti i prorijediti. Prije zime je zaštitite da ne bi ozebla.
, ,... ...,__ -
godine ponovno potjerati, a u odrežite koju ukorijenite je i dobit novi primjerak biljke.
Od patuljastog vrlo je zanimljiva minijaturna crnogorica. Juniperus squamanta "Blue carpet" jedan je od vrlo dekorativnih noviteta niskim formama. Spada u patuljaste forme, visine do 30 cm i širine do 150 cm. Izboji su dugi i ravni, srebrnoplave boje. Odgovaraju mu svi položaji: i
sjenoviti, suha i vlažna tla. Vrlo je zdrava i otporna sorta, pogodna za u svim kombinacijama.
Picea glauca "Conica" jedna je od najraširenijih i najomiljenijih patuljastih formi crnogorice. Raste sporo, vrlo gusto i konusnogje oblika, visine do 1, 5 m. Iglice su svijetlozelene, a kasnije postaju plavozelene. Lijepa je u kamenjarima, žardinjerama i u malim vrtovima.O
ZASTITABILJAKA HLADNOCE
I Darko Kantoci,dipl. ing I Biljke koje nisu dovoljno otporne na niske tempe-
To je jednostavnije ako su ruže u nizu na jednoj 1 ) gredici. Nakon toga zemlju oko rature tijekom zime moraju imati zaštitni Najosjetljivije mjesto na biljcije mjesto cijepa. Prije zaštite biljku je potrebno skratiti na visinu 50 cm od zemlje (ruže). ruže treba okapati i grm s granama nagnuti. Mjesto na kojem se nalazi cijep mora biti pokriveno rastresitom zemljom.
Tako se oko korijena oblikuje zemljani humak. Uz nagrtanje treba dodati stajskoga gnoja ili komposta.Nagrnuti treba osobito mlade biljke.
Jaka zima s malo snijega može biti velika opasnost za zimzelene biljke. Snijeg biljke od isušivanja za vrijeme vedrih zimskih dana. Oko biljke koju želimo zaštititi zabodite grane neke crnogorice koje zadržati snijeg. Te grane, ako nema snijega, štite biljku od jakih zraka. Nakon jake zime grane treba maknuti da ne do zastoja u daljnjem rastu i razvoju. Vrlo dobra zaštita su jutane koje štite biljku od sunca i vjetrova. Ako u vrtu imate bambus, omotajte ga jutanom a oko korijena nagrnite staro
Ako pri zaštiti ne vodimo brigu o ventilaciji, neke biljke pljesnivi ti zbog velike vlage. Tako SOLDANELLU, SEMPERVIVUM, OROSTACHYS, RAMONDE i neke druge
GENITIAN sorte treba zaštiti samo staklenom
Vrste biljaka koje rastu na pjeskovitim tlima, kao što su ERICA DARLEYENCHYS, nisu otporne na niske temperature, zato ih je potrebno zaštititi rogožinom ili materijalom. Nakon prestanka hladnog vremena zaštitu treba maknuti.
Biljku HYACINT pokrit granama zimzelenog
U zimskom razdoblju, pod utjecajem sunca i mraza, dolazi do naprezanja kore stabala. Ponekad je naprezanje prejako pa kora popuca. Brazgotine koje tako nastaju idealna su mjesta za pojavu raznih štetnika u Da bismo pucanje kore, stabla treba premazati otopljenim vapnom. Bijela boja odbija zrake pa su temperaturne razlike manje.
Uz bijeljenje osobito je važno stabla zaštititi od kojima je tijekom zime kora omiljena hrana. Zaštita može biti omatanje stabla jutom, slamom i ili kemijska.
Zaštita je potrebna da bi biljka sigurno i bez gubitaka :.J
Darko Kantoci/ dipl. ing
U polju slobodne površine
L.::J zasijati ozimim kulturama. Listopadje r--:-:Jmjesec obavljanja poslova, jer S.) je potrebno preorati površine, t:'\.=. gnojiti stajskim i mineralnim gnojem i
L..:_j po obaviti sjetvu do kraja
C=:l mjeseca.
U vinogradu je nakon berbe osnovni i najvažniji posao jesenska obrada i gnojidba. Svake godine vinograd treba prihraniti mineralnim gnojivima koja zaorati. Kopat jame za sadnju novog ili popunjavanje starog vinograda.
U - posaditi i prihraniti mlade te ·ih zaštititi od glodavaca i
Stare i zapuštene urediti.
U povrtnjaku - razbacati stajski gnoj i rasuti mineralno gnojivo uz obradu tla za proljetnu sjetvu ili sadnju. Iz klijališta izvaditi zemlju i bioenergentski materijal. Dezinficirati klijališta i klijališne prozore. skladištiti i konzervirati za zimu. Posijati bob, mrkvu, peršin i špinat. Posaditi luk, salatu, luk srebrenac i kelj.
U vrtu - prekopati sve slobodne površine. Saditi ukrasno grmlje, a orezati ono koje je u Narodne za listopad:
Mnogo magle u listopadu nosi zimu punu snijega. Što se list dulje drži, to se zima dalje pruži. Što ranije list opane, to ranije zima bane. Ako pane prvi snijeg u blato, bit zima blatna; padne li na mraz, nadat se je bogatoj godini. Topao listopad, ledena O
poplave Žute rijeke - Kina,
• 1556. god. - 830 000 ljudi stradalo je od potresa u Shansiju - Kina,
"Prirodnekatastrofe"
Poplave tijekom kolovoza ove godine u dijelovima Hrvatske uzrokom su ne samo manjeg uroda ratarskih kultura, nego i brojnih šteta na obiteljskim gospodarstvima. Uzroci poplava nisu samo velike oborine, nego i zapušteni odvodni kanali. Zašto je sistem kanalske mreže u Slavoniji i Baranji zapušten, teško je napamet odgovoriti. Sigurno je samo jedno, a to je da smo odjednom postali siromašni, paje održavanje kanala postalo preskupo.
I tako, dok promatramo polegnuti suncokret, truli krumpir, repu s malo razmišljamo o prirodnoj katastrofi. No, prirodnaje katastrofa nešto sasvim drugo.
Prirodne katastrofe danas uzrokuju 184 smrtnih dnevno, navodi se u koje je objavio Program UN - a za razvoj.
Do danas najsmrtonosnije prirodne katastrofe su: • 1887. god. - 1 000 000 ljudi stradalo je od
Jlljekarski li.st 10/:2()05.
• 1737. god. - 300 000 ljudi poginulo je od potresa u Calcuri,
• 1970. god. - 300 000 ljudi poginulo je od ciklona u Pakistanu,
• 1976. god. - 255 000 ljudi poginulo je od potresa u Tangshanu - Kina,
• 1991. god. - 138 000 ljudi poginulo je od ciklona u Bangladešu,
• 2003. god. - 31 000 ljudi poginulo je u potresu uBamu-Iran
je da prirodne katastrofe najviše siromašne ljude. Republika Koreja ima najvišu stopu smrtnosti po stanovniku od posljedica katastrofa, a slijede Mozambik, Armenija, Su dan i Etiopija.
No, broj prirodnih katastrofa ne prestaje. U razdoblju od 1900. do 1940. godine zabilježeno je stotinu katastrofa svakih deset godina. 1970. i 1980. godine zabilježeno je 650 katastrofa, od 1980. do 1990. bilo ih je 2000, aod 1990. do 2000. 2800. Žalosno je da se prirodnih katastrofa još uvijek ne može predvidjeti.
PLODOVITANINE• ZA PEKMEZ
I LJEKOVITI
V
CAJ
Trnina ili crni trn (Prunus spinosa L.) raste kao grm visine 1-3 m, a kao manje drvo do 5 m
Marija dipl. ing. visine. Lako se prepoznaje po trnovitim ograncima zbog kojih se ponekad sadi i kao živica. U prirodi ga nalazimo po šikarama, pašnjacima, bre-
Trnina cvjeta u rano potkraj ožujka ili tijekom travnja, ovisno o staništu i vremenskim
žu(jcima, kroj puteva, osobito na suhom i staništu. Dosegne starost od 40 godina. prilikama. Brojni sitni, bijeli cvjetovi tada gotovo potpuno prekrivaju grane, dok se listovi pojavljuju nešto kasnije. Sasvim mlade listove nekada su sušili i koristili kao zamjenu za duhan i ruski
U ljekovite svrhe najviše se koriste cvjetovi ubrani cvatnje, sušeni u sjeni u što tanjem sloju, a se u dobro zatvorenim staklenkama da ne navuku vlagu.
Priprema od cvjetova:
Dvije žlice suhih cvjetova preliti s 2,5 dL vode, poklopiti i procijediti poslije 5-10 minuta. Dnevno treba piti 2-3 šalice
Ovako pripremljen koristi kod za poboljšanje probave, kod kožnih osipa, prostate, kašlja i drugih bolesti dišnih organa, a pospješuje i mršavljenje.
Plodovi su u zelene i mesnate bobe, promjera 1-1,5 cm. Dozrijevaju tijekom rujna i ostaju na granama sve do Zrele bobe su plavocme boje, brati ih valja u kasnu jesen nakon prvih mrazeva, jer tako donekle izgube svoj izrazito trpki i okus. Možemo ih koristiti svježe ili osušene. Suhi plodovi služe za pripremu ukusnog i ljekovitog a svježi za preradu u pekmez, marmeladu, kompot, sok, ocat, vino, rakiju ili liker.
Plodovi sadrže sastojke koji smiruju upalu desni i sluznice usta, pospješuju kiseline i bolji rad želuca, apetit, smiruju upalu sluznice crijeva, zaustavljaju proljeve, pomažu kod tegoba s mjehurom.
Priprema od plodova:
Tri male žlice suhih plodova nama-
kati 6 sati u 2 dL hladne vode, a potom zagrijati do vrenja i ostaviti da odstoji još 10 minuta. Piti 2-3 šalice tijekom dana kod prethodno navedenih tegoba.
Suhe plodove, uz plodove šipka, list jagode, maline, metvice, cvijeta lipe itd., možemo dodati u mješavine za svakodnevno pijenje.
Marmelada od tmine:
Pripremite: 2 kg zrelih plodova tmine, 500 g 3 dL bijelog vina, 1,5 dLvode
Plodove tmine oprati, preliti hladnom vodom te ostaviti da odstoje preko dana plodove ocijediti, preliti mješavinom vina i vode i kuhati ih da omekšaju. Propasirati ih, umiješati i kuhati oko pola sata, tj. dok se marmelada zgusne. marmeladu uliti u zagrijane staklenke i dobro zatvoriti.
U zima ti 2-3 puta dnevno 1 žlicu marmelade za pospješenje apetita i kod tegoba vezanih uz manjak
JAJA • DOBARIZVORHRANJIVIH
TVAR I
Svi strahovi koji su u vezi s hranom zadnjih godina su da smo
--., ~-----~ postali oprezni, jer je stvorena konfuzija i l I I nepotrebna zabrinutost. Zbog zabrinutosti u vezi kolesterola i Dr. IvoBelan salmonele, neki su "ljudi zazirati od jaja. svrha je
Nijedna poje- ovog pokazati da jaja, pod uvjetom da se s njima postupa 1--, namir- propisno i da ih se kombinira s raznovrsnom i dobro uravnoteženo nica ne može pru- prehranom, igraju korisnu ulogu u zdravoj prehrani cijele obite"/ji. žiti sve što trebamo da bismo ostali 1~ zdravi. Zato moramo razumno izabrati namir--., nice i za uravnotežen u ishranu.
Jaja su dobra alternativa mesu ili ribama. l Oni su izvrstan izvor (jedan od •.,__, najjeftinijih) i bogati su vitaminima A, D, E i B 1--, grupe. Jaja su bogata mineralima, ':'\ željezo. da su jaja izvor .. \. mnogih važnih hranjivih tvari, posebno su hranjiva i potrebna za rast djece svih dobi.
Štojeskolesterolom?
Znanstvena istraživanja pokazuju da konzumiranje hrane koja sadrži velike
posebno ima daleko u kolesterola u krvi nego što ima samo kolesterol u hrani. Kolesterol je važan u formiranju tjelesnih stanica i hormona, i normalno je prisutan u krvi. kad ga u krvi ima previše, on se postupno taloži u stijenkama krvnih žila, na taj njihov lumen. Sužene arterije usporuju krvnu cirkulaciju u ili potpuno prekinu dovod krvi koronarnom trombozom ili infarktom. Neki ljudi sklonost kolesterolu u krvi i mogu biti osjetljiviji na u hrani. Kolesterola ima u nekim vrstama hrane, jaja i školjke. Što to za našu prehranu? U prošlosti se razmišljala o broja pojedinih jaja zbog toga što su bogata kolesterolom. Danas znamo da je konzumiranje (kojih u jajima ima relativno malo) za kolesterola u krvi, nego što to kolesterol iz hrane. Istraživanja pokazuju da osobe koje se zdravo hrane mogu jesti jedno jaje dnevno bez straha da povisuju razinu kolesterola u svojoj krvi.
Strah od bakterija salmonele u jajima stalno je prisutan. ako se s jajima ispravno postupa, šanse da se netko zaraziti od jednog jajeta zaista su vrlo male i ljudi i dalje uživa u jajetu na oko, kajgani ili u mekano kuhanomjajetu. Razumljivo, ipak se treba držati nekih preporuka:
- Kupujte jaje od ozbiljnog (ili za kojega znate da jaje transportira i uskladištava na temperaturi nižoj od 20 stupnjeva
Nakon kupnje stavite jaja u hladnjak i smjestite ih odvojeno od druge hrane
- Dovoljno dugo
- Ako je na kutiji s jajima, ili na jajetu, otisnut datum do kojega je najbolje potrošiti ih, poštujte taj rok
- Oprati ruke prije i poslije rukovanja s jajima
- Baciti slomljena ili prljavajaja
- Obrok s kuhanim jajima konzumirati što je prije nakon kuhanja ili ga staviti u hladnjak
Zdravstveni savjetuju izbjegavanje nekuhanih obroka koji sadrže sirova jaja. Jaja mogu biti u prehrani u dobi šest mjeseci, ali moraju biti toliko kuhana da sežumanjak i bjelanjak stvrdnu. Trudnice, stariji ljudi i svi oni koji su oslabljeni zbog neke kronibolesti trebaju izbjegavati nedovoljno kuhanajaja. O
IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 10. 20. 10. 30. 09.
A DUPONT COMPANY
PIONEER® izvodi svoje pokuse u skladu s priznatim
standardom kvalitete ISO 9001 za
RTIFIKAT sistem kvalitetnog menadžmenta
Legenda 'z bregov acidofil,no mlijeko i acidofilno mlijeko light ubrajaju se i u kategoriju funkcionalne hrane. Izraz funkcionalna hrana polako ulazi u svakodnevnicu, a znate li što To je hrana koja opskrbljuje organizam osnovnim nutrientima i ima dodatnu fiziološku vrijednost - pozitivno na zdravlje. komponente funkcionalne hrane su balastne tvari, probiotske bakterije, vitamini, minerali... probiotik od "pro bios" što za život.
Želite li balans?
Uzmite acidofilno mlijeko ili acidofilno mlijeko light svaki dan!
ILegenda 'z bregov kefir i kefir light nam unose duh tradicije stare nekoliko godina. Podrijetlom je s Kavkaza su stanovnici poznati po svojoj vitalnosti i Mnogi taj "fenomen" pripisuju upravo kefiru kojega nazivaju i eliksirom mladosti i duga života.
Jeste li znali - kako nastaje kefir?
Kefir je proizveden kefi.me kulture koja previre mlijeko u fermentirani proizvod pri nižim temperaturama pri se producira i manja plina koji lagano uzdigne poklopac, a proizvodu daje reski okus i pjenastu strukturu.
kefir u prijevodu s turskoga se dobro': Zašto se i Vi ne biste tako
Živjeli, uz šampanjac kefir i kefir light!!
Legenda 'z bregov kiselo mlijeko i kiselo mlijeko light - dašak nostalgije na moderan
Rano jutro, mirisni "bregi'; svježe podojena mlijeko u zemljanoj posudi kada se na stolu nevjerojatno fino, mirisno, ukusno, kiselo mlijeko - okrjepobrok. Taj prizor je obilježavao seoska ognjišta "z naših bregov''. a danas je vrlo rijedak ili gotovo zaboravljen.
U želji da održi tradiciju 'z bregov te svojim iz urbanih sredina ponudi taj dar prirode, Vindija je proizvela kiselo mlijeko Legenda 'z bregov
