IZ OBITEWSKOG GOSPODARSTVA ~ovo u obiteljskom gospodarstvu
Colik iz Velikog _________________ 47
NOVA FARMA OBITEWI NJARI Farma obitelji Njari ______________________
Kriteriji za dodjelu nagrade "Zlatni rog": - mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci od (6/2005.5/2006.)
mlijeko mora biti ekstra (E) klase - mora biti evidentiran u HSC (Središnji laboratorij u Križevcima) te u mljekari kojoj predaje mlijeko
Podatke tijekom godine razmatrati i procjenjivati povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog», koja biti u lipnju godine.
Dragi ukoliko udovoljavate uvjetima ispunjavajte redovito kupone; možda ste upravo vi dobitnik ove vrijedne nagrade.
UREDNIŠTVO
Napomena:
Ime i prezime : Popunjeni obrazac s
Adresa:
Broj krava:
Klasa mlijeka:
Datum predaje obrasca i potpis:
X podatcima za mjesec
studeni dostaviti ti~ jekom prosinca o.g., na adresu: Hrvatska mljekarska udruga (za nagradu «Zlatni rog» Ilica 31/3, 10000
Zagreb. Informacije , na broj tel:
01/4833 349 0
2360000-1101408596, Cijena:
U procesima tranzicije i integracije Hrvatske u globalne svjetske procese, od izuzetnogje ukupnog
Odluka ministara Europske unije da pristupni pregovori za punopravno
20. listopada
Odluka o pregovorima
Hrvatska u c:jelini, c:jelokupni agrarni sektor te obite(jska gospodarstva-po(joprivredni nalaze se pred novim izazovom i promjenama koje su povezane s kom pregovora za u Europsku unjju. Mljekarski list redovito pratiti procese i rezultate pregovora tima posebno iz podru4ja po(joprivrede, položaja govedarstva te proizvodnje i tržišta mlijeka.
2005. godine. Odluka ministara o pristupnim pregovorima donijeta je za Hrvatsku i Tursku. u odnosu na. Tursku, Hrvatska ima poziciju, jer smo mi po ukupnom gospodarskom, civilizacijskom, društvenom i sociološkom aspektu srodniji i bliži Europskoj uniji.
Od posebnog je što je Hrvatska dobila punu podršku svih dvadeset pet
Unije s mišljenjem da smo stabilna i sigurna zemlja i da sada u potpunosti s kaznenim sudom u Hagu. doprinos i pozitivan pristup za pregovora imale su - uz Austriju - Francuska, Italija, Slovenija kao i Velika Britanija koja je i predsjedateljica EU-25. Kada smo dobili ovo priznanje, mijenja se i odnos naših prema našem u Europskoj uniji te se broj pozitivno orijentiranih prema Uniji na 60%. Sada se prema Hrvatskoj ·stvara povjerenje koje ubrzati procese reformi gospodarstva ulaganje stranog kapitala.
Put do pregovora te ubrzati
U ovoj procedur1, u procesu priprema s Europskom unijom, Hrvatska je 29. listopada 2001. god. potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji do tada nije postajao za
druge zemlje Unije. SSP uvjete koji su postavljeni državama Europe. Nakon završene ratifikacije SSP od strane svih dvadeset pet Unije, 1. 2005. god. puna primjena poznatog "Protokola - 7" koji pored ostalih regulira carine i druge uvjete vanjsko trgovinske razmjene industrijskih, poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
Hrvatske i EU-25.
U procesu približavanja tijekom 2003. godine odvijale su se mnoge aktivnosti paje 21. Hrvatska podnijela zahtjev za u Europkoj uniji. U srpnju je Europska komisija Hrvatskoj predala Upitnik s tridest pet poglavlja i 4 560 pitanja koja se odnose na i ekonomske kriterije te na o sposobnostima preuzimanja obveza iz Metodologija pitanja korespondira s organizacijom i funkcioniranjem EU, zbog su odgovori veoma zahtjevni i složeni. Materijali s odgovorima na Upitnik predani su Europskoj komisiji tijekom mjeseca listopada.
U travnju 2004. god. Hrvatska je dobila pozitivno· mišljene (avis) na zahtjev za punopravno u Europsku uniju, a 18. lipnja Hrvatska je stekla status kandidata i 17. ožujka 2005. god. je kao datum pregovora. pregovora je zbog
ocjene da Hrvatska ne ispunjava uvjete pune suradnje sa Sudom u Ragu. Osim uvjeta suradnje s Ragom trebalo je prethodno osigurati puna prava nacionalnim manjinama prema rodnim standardima, povrat izbjeglica i njihove imovine i da smo zemlja zrele demokracije i vladavine prava.
Nakon dugotrajne, složene procedure, a na izvjestan i posebnog tretmana i koje je imala Hrvatska, pregovori ipak 20. listopada ove godine.
Organizacija pregovora
Neovisno o tome što formalno nismo imali datum pregovora, Hrvatska je obavljala pripreme za aktivnosti te odredila sustav organizacije pregovora i imenovala nosioce obveza. Svih 35 poglavlja pregovaranja su i ona u sustavu pregovara djeluju jedinstvena jer se integralna ocjenjuje uspjeh pregovora.
U pregovore je velik broj osoba, a je i organizacija službi za podršku Hrvatska je za pregovore s Europskom komisijom za poglavlja imenovala trinaest voditelja, te trideset pet voditelja radnih skupina. Za svaku radnu skupinu osnovane su i podskupine.
Od državnih organa glavni nositelji obveza u ukupnim aktivnostima su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva a sunositelji su: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog i graditeljsta, Ministarstvo mora, turizma i razvitka te Hrvatska agencija za hranu.
O poljoprivredi se pregovara kroz poglavlja:
11. Poglavlje pregovora - pravne Europske unije - Poljoprivreda i ruralni razvoj. Voditelj skupine je Ružica Gelo, a voditelj radne skupine prof. dr. se. Dragan
12. Poglavlje pregovora - pravne
Europske unije - Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor; voditelj radne skupine dr. se. Mate Brstilo.
13. Poglavlje pregovora - pravne
Europske unije - Ribarstvo: voditelj radne skupine prof. dr. se. I van Tajništvo za Poglavlje-Poljoprivreda i ruralni razvoj te i drugih radnih skupina iz
poljoprivrede nalazi se u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija i iz ovog Ministarstva za tajnika je imenovan Borna
Osim ovih pregovora koji su najdirektniji dio agrara, za poljoprivredu je 27. poglavlje - Okoliš. Postoji i 28. poglavlje - Zaštita i zdravlja iz kojeg se dio odnosi na poljoprivredu i ruralni razvoj.
Položaj poljoprivrede
Pregovaranja i usuglašavanja pitanja iz POLJOPRIVREDA najteže je Pregovora. Ono se ne odnosi samo na Hrvatsku, su kroz takve prolazile i druge zemlje. Prva faza u pregovorima, a što se odnosi i na agrar, ocjena je i provjera (screening) naše pravne regulative s pravnom Unije. U drugoj složenijoj fazi se obveze i rokovi izvršenja za iz poljoprivrede i ruralnog razvoja. Nakon toga se ocjenjuje nivo osposobljenosti provedbe tih mnogobrojnih normativa, kriterija i pravilnika koji nam da se u mnoge gospodarske i druge aktivnosti s partnerima, zemljamaEU-25.
Pitanje složenosti položaja naše poljoprivrede nije u zakonodavnoj regulativi, u stupnju razvijenosti i kapacitetima proizvodnje, jer je mali broj obiteljskih gospodarstva koja mogu ispuniti kriterije komercijalnih i iz-ložiti se slobodnoj konkurenciji na i tržištu. Hrvatska sada zadovoljava potrebe proizvodnjom pšenice, kukuruza,
Poglavljapregovora i tim iz agrara
Poglavljepregovora- zaduženje Imenovaneosobe Funkcija
1. Voditelj Državnogizaslanstva
2. Glavni
- Poljoprivredai ruralni razvoj
- Ribarstvo
Mr.sc.Kolinda
Vladimir Drobnjak
RužicaGela: -
3. - Sigurnost hrane voditelj skupine
- Veterinarstvoi fitosanitarninadzor
- Zaštita i zdravlie
4. Poljoprivredai ruralni razvoj
- Sigurnost hrane
5. - Veterinarstvo
Prof.dr. se. - Drago voditeli radne skupine
Dr. se. Mate Brstilo: - voditelj
- Fitosanitarninadzor radne skupine
6. Ribarstvo
Prof.dr. se. lvan voditeli radne skupine
mesa peradi, jaja, vina i mandarina. Deficitarna je proizvodnja glavnih proizvoda i to i svinjskog mesa te mlijeka.
U procesima pregovora !imitira se proizvodnja samo proizvoda i to mlijeka, vina, maslinovog ulja. Odgovornost za odobrene proizvodne kvote nije na nego u tome što mi nemamo ni razvijenu proizvodnju ni dovoljnih poljoprivrednih proizvoda.
Kako do povoljne proizvodne kvote od milijardu litara kravljeg mlijeka koja bi podmirila i turistipotrošnju od 220 litara po stanovniku?
U 2004. god. ostvarenaje proizvodnja od svega 663 milijuna litara mlijeka i potrošnja s uvozom iznosila je oko 170 litara/stanovnik.
Daljnji problem je pitanje stjecanja prava vlasništva Europske unije nad poljoprivrednim zemljištem u Hrvatskoj. Oko ovog problema u pregovorima se postižu rješenja, a najpovoljnija bi solucija bila da se do primjene ove obveze ishodi prijelazno razdoblje.
U sporedno s pregovorima kod nas se primjenjivati mjere agrarne reforme i restrukturiranje poljoprivrede koje imati utjecaja na nivo poticaja, na promjene cijena poljoprivrednih proizvoda i na liberalizaciju tržišta agrarnih proizvoda.
Ove mjere dati pozitivne rezultate, u sadašnjoj situaciji
mali je broj obiteljskih gospodarstava i mlijeka koji imaju uvjete za poslovanje na slobodnom tržištu.
U okviru screeninga, prema redoslijedu, poljoprivreda je u prvoj grupi za pregovore tako se primarno ocjenjivati nivo regulative u veterinarstva, fitosanitarnih propisa, regulativa o kvaliteti i sigurnosti hrane. Iz ovog agrarnog zakonodavstva visoka je razina harmonizacije naših propisa s regulativom Unije. Na ocjeni biti i drugi propisi iz ostalih sektora poljoprivrede. U odnosu na poljoprivredu i ribarstvo, postoji niz reformskih obveza koje je u tako kratkom vremenu veoma teško uspješno izvršiti.
Ostala pitanja
O ukupnoj gospodarskoj razvijenosti ovisit položaj poljoprivrede. Ocjena stanja funkcionalnosti tržnog natjecanja, slobode kretanja kapitala, financijskih usluga, poduzetništva i industrijske politike na stanje i tijek razvoja agrara. Pregovori biti teški i složenijer se sada pregovara s dvadeset pet Unije, i oko pojedinih pitanja potrebni su i kompromisi. Teško je predvidjeti vrijeme završetka pregovora, iako se procjenjuje da bi se u ubrzanoj i uspješnoj proceduri ovi pregovori mogli završiti do kraja 2008. godine kako bi u unije bili primljeni zajedno s Rumunjskom i Bugarskom. Integracijom u veliki tržni, gospodarski i polisustav Europske unije, Hrvatska postaje dio globalnog svjetskog poretka. Neovisno o stavovima i mišljenjima što gubimo a koliko profitiramo ulaskom u Uniju (nismo u položaju Švicarske i Norveške koje nisu EU), Hrvatska ubrzati svoj razvoj i u svakom imati koristi kao što su to ostvarile i nove Unije.O
Dobra krava je osnova profitabilnosti i konkurentnosti gospodarstva. generacija krava, koju uzgojiti od otdemenjivanja svojih krava u narednim mjesecima, zasigurno se proizvoditi u Europskoj uniji. Ne prepuštajte to izboru!
U proizvodnji mlijeka i mesa kravajejedina koja može opravdati troškove i ulaganja, a ona su svakim danom sve Neizbježna ulaganja u zemljište, mehanizaciju, objekte, opremu, repromaterijal, zdravlje i reprodukciju, kvalitetu mlijeka, ne podnose niske prihode od slabe proizvodnje. U uvjetima proizvodnje promlijeka u nas, profitabilno proizvoditi samo kvalitetne krave kakve imaju koje godinama
(i struka i u Sloveniji, Austriji, Italiji, Nizozemskoj, ... No, do takvih se krava može dugotrajnim organiziranim radom, u kojemu glavnu imaju Orijentacija na uvoz ne može riješiti probleme i ne donosi napredak. sustav ne daje dobre rezultate
Zašto je kod nas velika potražnja uvoznih junica, a se ne mogu prodati? Rezultat je to dosadašnjeg sustava rada u uzgoju, koji nije konkurentan. A nije ni održiv. Glavna koja se koristi posljednjih dana, a sve više je ne samo slušati nego i osjetiti, jest „konkurentnost". Kad svi zajedno postignemo stanje u kojemu junicama cijena raste a za uvoz nema interesa, onda tek da sustav funkcionira i donosi rezultate. Trenutno su rezultati Glavni razlog je dugogodišnje podcjenjivanje od strane politike i struke. To je dovelo do potpune neorganiziranosti, što je posljedica neinformiranosti (neznanja) uzgajivapa onda i struke, o temelju na kojemu - uzgoju. A moraju biti u .l//jekarski list i 1/2005.
Damir dipl. ing.
središtu, diktirati smjer i tempo, ocjenjivati postignuto i cijeniti što je dobro, a što nije. To je tako u zemljama kojima moramo postati konkurentni, a danas nismo jer upravo od tih
(njihovih udruženja) kupujemo na junica, doza sperme bikova pa i žive bikove. Previše vremena je nepovratno izgubljeno, no nikada ne smije biti kasno za promjene, a one su nam hitno potrebne. Dakle, moraju hitno i organizirano preuzeti kompletan uzgoj u svoje ruke da bi mogli opstati u proizvodnji mlijeka i mesa u uvjetima globalnog tržišta i Europske unije (toje i uvjet EU-a). Da bi to mogli, uzgase moraju maksimalno angažirati, ponajviše na informiranju i educiranju, te na podizanju svijesti o važnosti uzgoja, ali i o njihovoj ulozi u organiziranom uzgoju. udruge goveda dobar su temelj na kojemu treba koncentrirati sve koji mogu i moraju raditi na uzgoja. Neki možda i ne znaju (mnogi znaju, a ponašaju se kao da ih se to ne da u Hrvatskoj postoje strukovne, pasminske udruge goveda: Hrvatski savez simentalskog goveda (CroSim), Udruga hrvatskih holstein goveda (UHUH) i Savez istarskog goveda (SUIG). Hitno im treba, sa svih strana, i svim raspoloživim sredstvima, da uspostave sustav uzgoja koji opstati i kojemu pripadati svi i sva struka u Hrvatskoj. Kakve krave nam trebaju?
Simentalske krave dominiraju u Hrvatskoj, što je jer tako je i u zemljama našeg okruženja s uvjetima gospodarenja (Slovenija, Austrija, Bavarska). U usporedbi s kravama u navedenim zemljama, naše simentalke evidentno zaostaju po (u prosjeku
min. 2 500 kg mlijeka godišnje manje). Još su veproblem ostala svojstva (izuzetno bitna u proizvodnji mlijeka) na kojima se godinama radi, a to je selekcija i testiranje bikova u navedenim zemljama. Na primjeru u tablici (str. 8) može se vidjeti koja su sve svojstva važna i austrijskim i kako je presudna važnost testiranja bikova Radi se o biku Malfu (i njegovim sinovima), koji je ostavio velik trag u simentalskoj populaciji. U i Austriji trenutno su dostupni rezultati za 149 testiranih Malfovih sinova. U tablici su prikazani njegovi vlastiti rezultati, a za usporedbu i rezultati njegovih dvaju sinova: najboljeg Malefiza i najlošijeg Malfnera.
Rezultati testova (osobine njihovih pokazuju kako je ogromna razlika navedena dva Malfova sina (polubrata, oba sinovi vrhunskih bikovskih majki). Na ranglisti po, ukupnom ekonomskom indeksu (GZW) svih bikova i Austrije, Malefiz je 5. bik, a Malfner na 7 926-om mjestu (od ukupno 10 611 testiranih bikova u posljednjih 20 godina). Od 149 testiranih Malfovih sinova, 33 bika su izrazito (GZW 82-100), 15 je vrhunskih (GZW 120-140), 42 imaju GZW 110-120, a najviše (59) ihje (GZW 100-110). Zanimljivo je da je testirano 17 bikova iz kombinacije Malf x Streitl (dakle, imaju 75% „iste krvi" - isti otac i sve majke od jednog oca), no i raspon njihovih uzgojnih vrijednosti-ogroman je (GZW 100-140).
Pored svojstava navedenih u tablici, svaki bik ima testove na svojstva eksterijera: okvir5 svojstava, noge i papci - 4 svojstva, vime - 10 svojstava i „pri-
siske" vimena).
Sve navedeno dovoljno govori o važnosti pouzdanog testiranja bikova i korištenja bikova tek na temelju testova. Bez toga nema nikakva napretka, sve je prepušteno Za naše simentalske krave prioritetno je popraviti sve osobine a posebno vimena. To je jedino ako ciljano koriste pouzdano testirane bikove izrazito pozitivne za navedena svojstva, ih pojedinas kravama i da se ostala svojstva ne naruše. To lijepo ali da bi se moglo ostvariti potrebno je „preokrenuti svijet" - promijeniti sustav. Stanje je danas takvo, da gotovo sve naše krave osjemenjuju „s onim što veterinar donese u štalu", a to su uglavnom bikovi o kojima se vrlo malo ili gotovo ništa ne zna (u usporedbi s podatcima iz tablice), jer se testiranje bikova u nas ne ozbiljno. Mnogi simentalske junice pripuštaju pod holstein bikove da bi izbjegli teška telenja!? ... , Mnogi su „prekrižali" krave s holstein bikovima jer „nisu imale mlijeka"!? Smijemo li to i dalje mirno promatrati?!
29, 7 9 850 - 4,43-3,61 - do ovakvogastada ne može se sparivanjem
4 generacije u jednom stadu - uzgojrasplodnihbikova na ovakvimJamilijama 11 (rodovima)krava - znate li za ijednupoznatu1,familiju11 kod nas?!
Holstein-friesian pasmina krava u Hrvat- svjesni toga da bez njihova angažmana u organiskoj je mnogo manje od simentalskih, ukupno oko 30 000 ili 15-ak % ukupnog broja krava. No, problemi su možda Uvoz rasplodnih junica „cvate", testiranje bikova je vrlo „skromno", nemaju baš nikakav utjecaj na uvoz sperme i živih bikova za umjetno osjemenjivanje svojih krava. A razvijeni svijet, kojemu moramo postati konkurentni, ide naprijed. Tamo uzgojnu „politiku" diktiraju su ili vlasnici svega u uzgoju i/ili po tržišnom principu vrednuju ono što valja, a što ne valjamora propasti. kod nas moraju biti
zaciji uzgoja biti napretka. Oni moraju biti u stanjujasno definirati svoj uzgojni cilj, stati iza toga i inzistirati na provedbi uzgojnog programa koji im donijeti rezultate. Ako ne budu smogli snage izboriti se da se cjelokupna struka i politika stavi na njihovu stranu, nema konkurentnosti. U specijaliziranoj proizvodnji mlijeka s holstein kravama bit sve teže, za improvizacije je sve manje mjesta, s ili lošijim rezultatima se opstati. S manje od 6 000 litara godišnje, holstein krava se ne može ni „pokriti", a to nam je prosjek. Osjemenjivati krave s bikovima o kojima ništa ne znamo i da biti bolje?! Sigurno Dobre stvari ne se
Zdravlje, plodnost, kvaliteta mlijeka, - to su teme o kojima holstein krava danas puno više raspravljaju nego o samoj mlijeka. Te su osobine desetak godina izravno i u selekcijske indekse prema kojima se vrednuju rasplodne životinje. No, te su osobine u genetskom smislu, pa onda i u praksi, u suprotnosti s izrazito viso-
Koji bikovidaju ovakva vimena ?!
kom dnevnom proizvodnjom mlijeka. Dakle, treba odabrati „nivo genetike" koji biti prikladan uvjetima držanja i hranidbe koji se realno mogu osigurati. U holstein pasmini danas u svijetu postoje ekstremi. U nekim uzgojima traži se i koristi genetski potencijal za min. 40 litara mlijeka dnevno u vrhu laktacije kod prvotelki, a kod odraslih krava min. 50 litara na dan. No, ondje je i cjelokupni sustav potpuno takvoj proizvodnji. Treba li to i nama?! Definitivno ne! U našim uvjetima
takve krave donose uglavnom dobru zaradu samo veterinarima jer ih gospodari i potrebna logistika naprosto ne mogu „pratiti". takvih krava ne ostavlja potomstva ni za vlastiti remont, kvaliteta mlijeka im je slaba i one brzo propadaju. Ništa nije dobro generalizirati, ali velikoj naših takve krave, tj. bikovi takvih krava, ne trebaju. Ali, kakve krave, odnosno kakvi nam bikovi onda za osjemenjivanje postokrava danas trebaju?
Prvo i osnovno, velika bi stvar bila kad bi imali priliku birati, jer bi se i više znalo i brinulo o bikovima se sjemenom naše krave osjemenjuju. Velika holstein krava nema nikakve informacije o tim bikovima. Ne znaju ni ono najosnovnije, a to je težina teljenja. Svi znamo daje slaba plodnost jedan od glavnih uzroka nezadorezultata u našem
holstein uzgoju. I teška teljenja vrlo negativno na plodnost krava. Dakle, teška teljenja treba svakako nastojati Jedan od i taj, dajunice i sitnije krave obvezno pripuštamo bikovima imaju pouzdano laka teljenja. Nažalost, ili ne, sva tri bika koji apsolutno dominiraju u osjemenjivanju holstein krava u nas, u posljednje vrijeme (Brahms, Leonardo i Lotto-red, živi bikovi = puno sjemena) imaju provjerena teža teljenja. Zato ni jedan nikako nije za osjemenjivanje junice i manje krave. Kad znamo da kod nas gotovo sve krave osjemenjuju nasumice, i da naše krave-u usporedbi s kravama iz uzgoja iz kojih ovi bikovi dolaze - nisu velike, onda je sigurno da tu, nažalost, biti problema. Još više problema imati u poboljšanju onih svojstava koja bi u našem uzgoju trebalo jako popraviti jer i onim rijetkima, koji pokušavaju birati bikove za ciljano osjemenjivanje, izbor je jako sužen. Popravljati uglavnom treba sastav mlijeka, više nego (jer kod nas je bitno imati mlijeko s 4,3% masti i barem 3,4% proteina). Treba birati bikove koji pouzdano daju plodnije od prosjeka, otpornije na mastitis, i snažnije krave koje opstati i u uvjetima težim od idealnih. I opet, to lijepo alije kod nas jako teško ostvarivo. No, ostane li tako, nema konkurentnosti.
Ekstenzivnim uzgojem i lošim iskorištavanjem travnjaka, trajnim korištenjem travne mase ispašom i košnjom (bez ili uz slabu primjenu i drugih mjera) osiromašenje tla u bfljnim hranjivima, devastacija travnog te opadanje prinosa i travne mase.
Mr. se.Darko Uher -
primjenjuje se u proizvodnji u svijetu. U odnosu na zasnivanje umjetnih travnjaka, ona u uvjetima ima prednost s obzirom Prema raspoloživim podatcima produkcija površina u Hrvatskoj vrlo je niska i iznosi svega 2,35 t/ha sijena na livadama i 0,48 t/ha na pašnjacima.
Ovi su procesi utoliko izraženiji na travnjacima ukoliko su oni na lošijim tlima i u manje povoljnim klimatskim prilikama. Najvažniji uzroci lošeg stanja travnjaka u našim proizvodnim uvjetima su:
• slaba primjena meliorativnih mjera, posebno
• loše iskorištavanje ispašom i košnjom te
• manje povoljni, a u i nepovoljni prirodni uvjeti (klima, tlo)
Da bi proizvodnju hrane na travnjacima i poboljšali njihovo iskorištavanje i zaštitu zemljišta nužno je primjenjivati zahvate, u prvom redu one koji prinos i tra'vne mase. Sve mjere na travnjacima moraju biti da bi bio osiguran povoljniji sastav biljnog i rentabilnija proizvodnja hrane. S obzirom na primjene zahvata na travnjacima i njihov utjecaj i u proizvodnji travne mase, proizvodnje na travnjacima može se na dva osnovna
• melioracijom, poboljšanjem prirodnih travnjaka,i
• zasnivanjem novih travnjaka
Melioracija prirodnih travnjaka je popravak travnog pokrova primjenom mjera. Ona je vrlo i
na poboljšanje proizvodnje hrane, jer se jednostavnije i lakše izvodi, može se primijeniti u pa i manje povoljnim prirodnim uvjetima, kao na nagibima, na manje površinama, a zahtijeva manja ulaganja sredstava i rada. melioracija prirodnih travnjaka, u odnosu na zasnivanje umjetnih travnjaka, ima slabiji u prinosa i poboljšavanju kvalitete travnjaka i travne mase. Pri melioraciji, poboljšanju prirodnih travnjaka, primjenjuju se mjere zavisno o stanju travnog uvjeta zemljišta, materijalnih i iskorištavanja travnjaka. Od mjera za popravljanje i proizvodnje hrane prirodnih travnjaka primjenjuje se:
• odvodnjavanje
• navodnjavanje
Poseban za melioraciju prirodnih travnjaka imaju mjere:
• obrada tla
• uništavanje korova
• nadosijavanje
• gnojidba
Odvodnjavanje prirodnih travnjaka
Vodni režim staništa je ekološki za trave, a ovisi o klimatskim uvjetima, osobini tla i reljefu. Na boljim travnjacima uglavnom su zastupljene mezofitne trave koje se razvijaju pri vlažnosti tla 60-80 %, a najbolje 70-75 % od maksimalnog vodnog kapaciteta tla. Za razvoj boljih trava i mahunarki
Mijekarski li.st 11/2005.
potrebno je i prisustvo zraka u tlu, tj. 20 % i više od ukupne zapremine tla. Brojna su istraživanja pokazala da se na staništima uglavnom razvijaju grube, nekorisne i otrovne biljke. travnjaci su i staništa mnogih parazita pa i teških oboljenja stoke. Osim travnjaka postoje i znatne površine dolinskih travnjaka pored rijeka koje povremeno poplave i potapaju tlo, što nepovoljno na sastav, prinos i kvalitetu, ovih boljih travnjaka. da je i primjena mjera i njihovo iskorištavanje u takvim uvjetima otežano, travnjake treba zaštiti od pretjeranog vlaženja. Osnovna meliorativna mjera i vlažnijih travnjaka je reguliranje vlažnosti odvodnjavanjem suvišnih, štetnih podzemnih i površinskih voda i snižavanjem nivoa podzemnih voda sukladno potrebama trava i mikroorganizama u tlu. odvodnjavanja travnjaka isti su kao i ostalih kultura, tj. primjenom otvorenih kanala i zatvorenih kanala-drenaža. isušivanjem, spuštanjem nivoa podzemnih voda na dubinu stvara se suho, nepovoljno stanište za mezofitne trave uslijed opada prinos i travne mase. Poslije odvodnje tala nastaju promjene biljnog travnjaka. Najprije nestaju vrste osjetljive na smanjenje vlažnosti, a
kasnije i druge biljke higrofilne flore, a na kraju se mijenja tip travnjaka uslijed radikalnih izmjena životnih uvjeta na melioriranom tlu. Koja se biljna zajednica pojaviti na isušenom tlu, najviše ovisi o stupnju isušivanja tla, odnosno nivou podzemnih voda, tipu tla, osobina travnog i o primjeni mjera i iskorištavanja travnjaka.
Bitno je napomenuti da poslije odvodnje dolazi do poboljšanja travnog koje traje duži niz godina, pa bi u tom ju trebalo stari travnjak uništiti, razorati, tlo obradni i izwšni zasnivaitje umjetnih travnjaka ili zaijati druge krmne ili ratarske lmlture. Samo visokom i intenzivnom proizvodnjom. mup se isplatiti visoki trošktwi :melioraeija Mabih iala odvo4njavanjem.
Nwn,cb,javaaje prirotlnill iravnjaka Za jedinicu J>nnosa, produktivne i kvalitetne trave troše dosta vode,transpiracijski koeficijent im je vi&lk„ korjell()-Vsistem plitak, a životna aktivnost traje dugo tijekom vegetacijskog perioda. Iz dosadašnjeg iskustva može se da su u dijelu naše zemlje oborina nedovoljne za intenzivnu proizvodnju prirodnih i sijanih travnjaka. Osim toga, kapacitet tla za vodu mnogih travnjaka je mali i to zbog nepovoljnog sastava te
osobina i nedovoljne dubine supstrata. Povoljna vodenog taloga za travnjake iznosi 3 mm dnevno, odnosno 90 mm u vegetacijskom razdoblju. U našim klimatskim uvjetima deficit vode za travnjake iznosi u zapadnom 150-200 mm, u centralnom podru250-300 mm i južnom, toplijem i sušem 400-500 mm. Potrebna voda za tonu suhe tvari varira od 300 do 1 000 m 3 • Ova se mijenja, a u znatnoj mjeri
o gnojidbi, posebno
Kultura Prinos vode za 1 mm vode suhe tvari navodnjavanjeu prinos tiha mm suhe tvari u k2
Lucerna 18-20 200
Kukuruzza silažu 17-18 180
Trave 22-24 220
Potrebnavodaza formiranjeprinosa kultura dnjavanjem bez gnojidbe za 3,4 t/ha, a navodnjavanjem i gnojidbom za 8,5 t/ha sijena ili za 700 %. Upotreba prevelikih vode nepovoljno na travnjake, uzrokuje zabarivanje tla i pojavu lošijih, u znatnoj mjeri
gnojivima. Kod negnojenih travnjaka iznosi 540700 m3, a intenzivno gnojenih 348-582 m 3 vode za tonu suhe tvari. U uvjetima bolje ishrane trava primjenom gnojidbe, racionalnije se iskorištava voda u proizvodnji travnjaka. Trave povoljnije reagiraju na navodnjavanje, bolje iskorištavaju vodu za formiranje prinosa u odnosu na druge ratarske kulture, što ukazuju podatci brojnih istraživanja (tablica).
Gnojidbom bez navodnjavanja prinos se samo za 1,66 t/ha sijena, navo-
20-23 15-25 40-55
trava i korova. Za navodnjavanje travnjaka koriste se a najviše površinsko navodnjavanje-prelijevanjem ili potapanjem i orošavanjem (umjetnom kišom). U posljednje vrijeme primjenjuje se i podzemno navodnjavanje drenažom i podizanjem nivoa podzemnih voda. Travnjaci se mogu navodnjavati tijekom vegetacijskog razdoblja, ako je potrebno. Ako je suho, navodnjavanjem se kretanje vegetacije, busanje i ubrzava porast trava što pozitivno na prinos .------------------------, travnjaka u prvom ciklusu vegetacije.
Navodnjavanjekišenjem
Navodnjavanje pokretnogsistema
potrebe za navodnjavanjem travnjaka su u ljetnom razdoblju kada ima manje oborina a temperature su visoke i evapotranspiracija visoka. U ovom razdoblju potrebne su ne samo vode, i navodnjavanje travnjaka. Navodnjavanje ujesen izvodi se u rujnu i listopadu, ali se izvjesno vrijeme prije nastupanja mrazeva mora prekinuti. Navodnjavanje ujesen povoljno na proizvodnju travnjaka u posljednjem otkosu i bolje pripremanje trava za prezimljavanje i za razvoj u godini. Da bi voda za navodnjavanje bila bolje iskorištena u proizvodnji travnjaka, mora se vršiti i intenzivnija gnojidba. Tako 1 mm vode pri navodnjavanju bez gnojidbe prinos suhe tvari trava 6 do 9 kg, a pri navodnjavanju orošavanjem i gnojidbom 33 do 44 kg, podzemnim navodnjavanjem i gnojidbom 39 do 58 kg. Norme hranjiva NPK koje se unose za gnojidbu travnjaka u uvjetima navodnjavanja su visoke i se od 160, 240 do 300 kg/ha hranjiva, ovisno o stanju travnjaka i intenziteta navodnjavanja.
Silaia spada u konzervirana voluminozna krmiva dnbivena iz biljnog materijala kod kojeg se fermentac;jom iz biljke stvaraju kiseline koje kvarenje takve krme. Fermentac;jom nastaju octena i propionska kiselina su i omjeri pokazatelj pravilnog siliranja i dnbre kvalitete silaie.
Analize proizvoda fermentacije silaže se dugo koriste u kvalitete silaže u raznim pokusima koji se provode na tima diljem svijeta ili na velikim komercijalnim farmama. Ove analize postale su dostupne i manjim kako bi na temelju njih mogli procijeniti kvalitetu svojih silaža. Analize proizvoda fermentacije odrekiselosti ili pH silaže, te octene, propionske i kiseline.
Mr. se. GoranKiš
Rezultati ovih analiza pokazuju da li je tijekom procesa siliranja bila dobra, ili loša fermentacija (tablica).
Kemijska analiza
Kvaliteta silaže se
može odrediti kemijskim analizama. Najvažnije kemijske analize silaže koje se u laboratorijim~ trebaju suhe tvari, kiselosti (pH), sirovog proteina, vlakna, kalcija i fosfora. Osim ovih analiza je odrediti i sadržaj ostalih hranjivih tvari u silažama. Procjena hranjive vrijednosti silaže iz rezultata dobivenih kemijskim analizama vrši se na isti kao i za ostala voluminozna krmiva. Ukoliko je prilikom procesa siliranja ili kasnije došlo do pregrijavanja
siliranog materijala, probavljivost proteina i suha tvar siaže znase smanjuju. Ako je temperatura silaže prešla 40°C i silaža ima miris po duhanu, prese netopivi dušik (KDNN) analizirati u kiselom detergentu. Rezultati analize KDNN, koji prelaze 0,3% od ukupne ST silaže ili 15% od ukupnog dušika, pokazatelj su pregrijavanja silaže i svih posljedica koje proizlaze iz toga.
lo Shield
Kiselost, pH silaže kao pokazatelj kvalitete
Najbolji pokazatelj djelotvornosti siliranja i hranjive vrijednosti silaže je kiselost ili pH. Odnos pH i kvalitete silaže može se odrediti upotrebom niže navedenih parametara. bolji je niži pH uz pretpostavku da smo imali dobru kiselinsku fermentaciju. Kiselost nam ne može biti dobar pokazatelj kvalitete silaže kod silaža s manje od 65% vode ili s više od 35% ST.
Vizualna procjena
Procjena kvalitete silaže vizualnom pretragom informaciju o hranjivosti silaže. Ipak, u kombinaciji s kemijskim analizama svojstva kao što je boja, miris i izgled silaže predstavljaju dobar pokazatelj hranjive vrijednosti silaže.
Svojstva silaža kvalitete
Silaža dobre kvalitete
Boja - sjajna, svijetlo žuto-zelena ili zelenoovisno o materijalu iz kojeg je silirana
Miris - miris na kiselinu (miris kiselom mlijeku) bez mirisa kiseline
(miris užeglom maslacu ili masti, gnjio)
Struktura - materijal mekan i teško se odvaja od vlakana
Vlaga- 60 do 70%
pH - ispod 4,2 za mokru krmu, ispod 4,8 za prosušenu
Silaža kvalitete
Boja - do zelena
ranjem krme manje vlažnosti ili korištenjem sredstava prilikom siliranja
Silaža loše kvalitete - slabo fermentirana
Boja - vrlo tamno zelena, plavo-zelena, siva ili
Miris - jak miris na kiseline, miris na amonijak, užegao miris
Struktura sluzava, materijal mekan i lako se odvaja od vlakana, pljesniva
Vlaga - iznad 72%
pH-preko 5,2
Uzrok - prevelika vlaga i nedovoljno u biljci
Poboljšanje - prosušivanje svježeg materijala na polju ili upotreba kemijskih i/ili mikrobnih dodataka
Silaža loše kvalitete - pregrijana
Boja - do crna
Miris - prženi ili duhan
Struktura - suha, lako se kida i lomi, pljesniva
Vlaga - manje od 55, ovisi o strukturi krme
pH - nije pouzdan pokazatelj kvalitete ovakve silaže
Uzrok - preniska vlaga, slabo zatvoren silos, prevelika dužina sporo punjenje silosa
Poboljšanje - puniti silos uz dobro istiskivanje zraka, smanjiti dužinu dobro zatvaranje silosa, siliranje nešto vlažnijeg materijala, brzo puniti i pokriti ga ukoliko se produžuje vrijeme
Proizvodifermentacije i kvaliteta silaže li Dobra li li Loša Miris - blagi miris na kiseline i miris na amonijak
Struktura - mekani materijal može se odvajati od vlakana.
Vlaga - teži biti ispod 65% pH 4,6do5,2
Uzrok- prevelika vlaga siliranog materijala, stježi materijal bez dovoljno
Poboljšanje - slaba fermentacija može se popraviti sili-
1-1-
IeH silažes manjeod 65%vlage li <4,8 li < 5,2 li >522
IeH silažes višeod 65%vlage li <422 li <4,5 li >4,8 I kiselina2% li 3-14 li12romjenljivo li12romjenljivo I kiselina,% li <0,2 li 0,2-0,5 li >025
I Udio od ukuenihkiselina,% li >60 li 40-60 li <40 Ioctene li < 25 li 25-40 li >40 li <5 li 5-10 li > 10 I N {%oduku12nogN)II < 10 li 10-16 li > 16 I IKDNN(% od ukuenogN) li < 15 li 15-30 li >30 I
UJJECAJ S JEŠTAJA
DJELOTVORNOST HRANIDBE KRAVA
Dostatan i obrok nije jedini uvjet za postizanje željene proizvodnje. Premda je kvaliteta i kvantiteta obroka od neupitnog u proizvodnji mlijeka, želimo ukazati na da i stanje objekta i opreme na djelotvornost hranjiva iz krme u komponente, rast ploda i sintezu mlijeka.
IDoc.dr. se.Ante J apetit ga snižavaju, pa zbog nedovoljnog uzimanja hrane, krma ostaje na krmnom stolu. Manja potrošnja suhe tvari nedvojbeno dovodi do pada lošijih hranidba krava osigurava grlima dovoljnu ravnomjerno podijeljenih kvalitetnih krmiva, te okruženje koje osigurava neometano uzimanje krme. da je krma trošak u cijenu kilograma mlijeka, i da o njoj ovisi proizvodnja, potrebno je izvršiti prilagodbu okruženja radi postizanja djelotvornije hranidbe (proizvodnje). Katkada i jednostavne dopune okruženja mogu u krava potaknuti želju za uzimanjem hrane. Radi razumijevanja problema koji nastaju pri hranidbi krava, evo nekoliko uvodnih napomena nužnih za razumijevanje potreba. krava 21 % vremena provede hranu. Ukoliko je krma stalno dostupna, uzima je u 11 do 12 obroka, a u jednom obroku pojede 1,8 do 2,5 kg suhe tvari (ST). Nešto obilniji obrok, i to svježe krme, potrebanje kravi nakon mužnje. U proizvodnji mlijeka kravu treba stimulirati na unos ne krme (ST) kako bi osigurala dovoljno hranjiva za sintezu mlijeka. krava dnevno preživa do 14 puta, za što potroši oko 32% vremena. Stoga treba imati udoban ležaj kako bi na miru mogla preživati, ali i odmoriti se. Krave dnevno piju vodu oko 14 puta, a na pojilici zadržavaju se u prosjeku 1,3 min. U minuti popiju do 20 L vode, pa im treba osigurati dovoljan dotok vode u pojilice. Vodu vole uzimati neposredno nakon mužnje i nakon konzumiranja obroka.
Utjecaj izvedbe staje na djelotvornost hranidbe krava
Veza smještaja i hranidbe veoma je jednostavna - loš komfor i ozljede ne Mljekarski list 11/2005.
proizvodnih rezultata, reproduktivnih i metaboStresna situacija nekada krave na žurno i preobilno uzimanje obroka, biva narušena acidobazna ravnoteža buraga, pa se javljaju probavni i
Nedvojbeno je da okruženje u kome životinje borave na ponašanje životinje, njene navike, no isto tako i na konzumiranje krme. Osobito je to izraženo u situacijama kada su životinje izložene stresu. Prekomjerna nost staje stresna je za krave, osobito što u takvim prilikama dolaze do izražaja efekti socijalne dominacije (superiornije krave "proganjaju" inferiornija grla koja u takvim uvjetima nemaju elementarne uvjete za odmor, uzimanje krme i vode, paje razumljivo što su im znatno lošiji proizvodni rezultati od stvarnih genetskih Potrebno je osigurati mir svim kravama, dovoljno prostora za odmor, uzimanje vode i krme. se da je ponekad u staji previše grla, a može biti najviše do 15 % i to kratkotrajno. Znano je da plan staje (dizajn objekta) i raspored sadržaja može znatno umanjiti efekt socijalne dominacije. Dobar raspored pojilica, ležišta, hodnika, boksova s automatskim hranilicama (ukoliko postoje), i drugog može umanjiti probleme. Dominantne krave, i ako su na vezu, mogu uznemiravati krave na susjednim vezovima. Negativnost se dijelom može riješiti premještanjem i grupiranjem krava radi zaštite inferiornijih, kao i dogradnjom pregrada.
Krmni stol i krmne zabrane mogu djelovati na uzimanje obroka. Ukoliko životinje nemaju osiguran ravnomjeran pristup krmnom stolu (uslijed loše izvedbe objekta ili drugog), socijalno inferiornija grla u nepovoljnom su položaju i izložena uznemiravanju. dolaze za krmi stol tek kada dobiju prostora, pa nemaju dovoljno vremena za uzimanje kvalitetnog obroka. Premda takva grla imaju izvrsne genetske potencijale za proizvodnju mlijeka, okruženje im ne dopušta da dosegnu tu razinu. Napominjemo da se nedostatna širina krmnog stola dijelom može nadoknaditi organizacijom hranidbe, no samo u mjeri. Treba stalno imati na umu da krave rado jedu sa i glatkih krmnih površina. Ukoliko je površina krmnog stola uslijed djelovanja sline i kiselina krme (hrapava, neravna), krave izbjegavati uzimanje krme s dna krmnog stola (do 3 cm). Takva krma lako se kvari, a i novododanu krmu, što uzrokuje smanjena
ograde, krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice, sve vrste spojnica
Folije i mreže
Folije i mreže za okrugle bale, folije za silažu, vezivo
Partner:
konzumiranje
obroka. Radi navedenoga, na krmnom stolu mogu biti izvrsna krmiva, no ne ostvaruju se proizvodni
Neprimjerena izvedba sadržaja staje uzrokuje ozljede, primarno na nogama, lopaticama sapima i To se ponajprije odnosi na funkcionalnu vezanost sadržaja, izvedbu, broj i raspored boksova, broj i širinu prolaza, izvedbu poda i drugo. Loše izveden pod staje uzrokuje znatne probleme i ozljede nogu (papaka). I ozljede mogu uzrokovati smanjen apetit što indirektno na pad proizvodnje. ozljede se i u najbolje stajama, no ukoliko ta dostigne 5 do 10 %, svakako treba razlog ozljeda i eliminirati ga.
Voda i djelotvornost hranidbe
Voda je nužna za održavanje metabolizma i za proizvodnju mlijeka. Znamo da 87 % mlijeka voda, pa je razumljivo da zbog nedostatka vode ubrzo pada a smanjuje se i konzumiranje obroka. Nedovoljne raspoložive kvalitetne vode brzo se reflektiraju na proizvodnji, a povratak na raniju proizvodnju nakon saniranja problemaje znatno duži.
Voda treba biti dostupna svakoj kravi u svako vrijeme. vode potrebna kravama ovisi najviše o konzumiranoj suhoj tvari u obroku, proizvodnji mlijeka, okolišnoj temperaturi i mineralima u krmi (ponajprije Na). Poželjna temperatura vode za napajanje treba biti od 15 do 27 °C. Jedna od formula kojom možemo potrebe za vodom (kg/dan), a uvažava navedene faktore je: kg/dan = 15,99 + 1,58 x ST (kg/d) + 0,9 x proizvodnja mlijeka (kg/d) + 0,05 x Na (g/d) + 1,2 x tjedna minimalna temperatura (°C)
Tele u mjesecu dnevno treba od 8 do 11 kg vode, a u petom 14 do 18 kg. Junice u dobi od 15 mjeseci trebaju 23 do 25 kg vode na dan, a starije junice oko 35 do 37 kg. Krave u suhostaju trebaju 35 do 50 kg vode dnevno. Krave u laktaciji, ovisno o proizvodnji, trebaju i do 200 kg vode/dan (pri proizvodnji mlijeka od 45 kg/dan).
Kontrola ispravnosti i dostupnosti vode treba biti svakodnevna, a problemi mogu biti prirode. Lošu opskrbu vodom uvjetuje nedovoljan broj pojilica, njihova loša pozicija, neprimjerena pojilica,
nedovoljan dotok vode i objekta. Pojilice treba rasporediti na više lokacija kako dominantne krave ne bi ometale socijalno inferiornije. gužva oko pojilice signalizira da nešto nije u redu. U toplijim pojilice trebaju biti u sjenovitim mjestima staje, odnosno pašnjaka.
Loša kvaliteta vode može izazvati probleme u opskrbi. Neki od parametara vode o kojima treba voditi brigu navedeni su u tablici.
problemi vode su: kiselost (niski pH), visoki sadržaj bakterija, nitrata i sulfata. Zbog kisele vode smanjen je unos ST i smanjen je udjel masti u mlijeku, dolazi do lagane acidoze i drugih problema. Nitrati u koncentraciji od 40 ppm, su. Višak Ca u vodi pogoduje pojavi groznice zbog visoke razine sulfata, smanjeno je uzimanje obroka i vode, što uzrokuje manju
Nedovoljna kvalitetne vode negativno se odražava na ulaganje u kvalitetu i kvantitetu obroka, te blokira postizanje željenih
Mikroklima staje i djelotvornost hranidbe
Mikroklima staje neposredno djeluje na djelotvornost hranidbe. Razumljivo da stres životinja, uvjetovan neprimjerenom klimom, smanjuje konzumiranje obroka odnosno smanjuje Što se mikroklime u staji, primarno treba obratiti pozornost na temperaturu, vlagu, ventilaciju, koncentraciju štetnih plinova i drugo.
Temperatura koju treba osigurati u staji ovisi o kategoriji goveda. Termoneutralna zona (biološki optimalna temperatura) za goveda je od 4°C do 15°C, i u tom rasponu temperature krave
Osnovni zahtjevi vodeza muzne krave
nemaju potrebu za zagrijavanjem ili njem. krave ne doživljavaju toplotni stres u rasponu temperature od-10°C do 25°C. Temperature iznad 27°C dovode do toplotnog stresa. Temperatura zraka od 28°C, uz relativnu vlažnost zraka 50%snižava i udio masti za 13%. Poželjna relativna vlažnost zraka u stajije od 60 do 80%. Porodilište u kome su telad trebaju temperaturu okoliša od 15°C do 20°C. Starija telad dobro podnose i niže stajske temperature. Poželjna temperatura u stajama za junice je od Odo 20°C. Dobar ventilacijski sustav osigurava potrebnu izmjenu zraka u staji, bez propuha, umanjuje koncentraciju vlage, klica, plinova i prašine. Njime umanjujemo toplotni stres krava, osobito ljeti. Zaštita od direktnog djelovanja zraka jedna je od osnovnih mjera, ukoliko životinje duže vrijeme borave na otvorenom prostoru. Mogu se postaviti zidovi za sjenu (visine 5 m, usmjereni sjever-jug), platnena sjenila (3,6 m iznad tla, 4,6 m 2/po kravi) ili iskoristiti stabla (brzo stradaju ukoliko su goveda stalno uz njih). U nekim koristi se sustav orošavanja i ventilacije (15 minutni ciklus; 0,5 do 3 minute orošavanja + 12 do 14,5 minuta ventiliranja).
Razbijeni prozori, otvori u zidu, bale sijena, stropne grede, odškrinuta vrata, i druge nepravilnosti narušavaju ventilacijski sustav. Miris amonijaka, mrlje vlage na greda-ma, inje i mraz zimi na zidovima i stropu ukazuju na lošu mikroklimu staje. Mjerenje brzine strujanja zraka, koncentracije vlage, plinova, prašine i klica najbolji je put nja s normama. da prikladni mjerni instrumenti nisu dostupni, poželjno je redovite procjene.
Svojstvo Poželjno Uzrokuje orobleme
pH 6,8-7,5
pH <5,5 i >8,5
Otopljeni minerali < 500ppm > 3000ppm
Sulfati 0-250 ppm > 2000ppm
Nitrati (N02) 0-0,1 ppm >4ppm
Nitrati (N03) 0- lOppm > 100 ppm
Ca 0-43 ppm > 500ppm
Mg 0-29 ppm > 125 ppm
Bakterije < 200/100 mL > 1 000 000/ 100 mL
Iz navedenog je jasno, da kravama nije dovoljno osigurati samo dostatnu kvalitetnih krmiva kako bi hranidba (proizvodnja) bila djelotvorna. Potrebno je osigurati i primjereno okruženje kako bi krava bez stresa zadovoljila svoje potrebe, što je lakše ukoliko nastojimo razumjeti potrebe životinje i uskladiti naše postupke s njima. :J
lf. \IL1EIID - ll[!J[J~\
Razvodnjavanje je oblik patvorenja mlijeka. S problemom razvodnjavanja mlijeka mljekare su ranijih godina imale velikih problema, iako je taj problem prisutan još i dan danas. Svako naknadno
Pro~dr se NevenAntuna,
ledišta mlijeka može se utvrditi kvaliteta mlijeka i naknadno dodavanje vode u mlijeko. Pod pojmom patvorenja mlijeka podrazumijeva se svako naknadno dodavanje vode u mlijeko nakon završene mužnje i oduzimanje masti iz mlijeka.
dodavanje vode u mlijeko ima za posljedicu: smanjenje prehrambene i preradbene kvalitete mlijeka, transportnih troškova; troškova energije u preradi i uzrokom je mikrobiološke kontaminacije mlijeka. Razvodnjena mlijeko nepoželjno je u preradi tj. proizvodnji fermentiranih proizvoda i sireva.
Koliko iznosi ledišta mlijeka za pojedine vrste mlijeka?
Pravilnik o kvaliteti mlijeka i proizvoda (N.N., 102/00.) propisuje da ledišta ne smije biti viša od: -0,517°C za kravlje, -0,540°C za kozje i -0,560°C za mlijeko. se može da je ledišta kozjeg i mlijeka niža u odnosu na kravlje mlijeko.
O ovisi ledišta mlijeka?
ledišta mlijeka u mjeri ovisi o otopljenih sastojaka: laktoze (50-55%), citrata, fosfata, kalija, mangana (25%) i klorida (20%). Mlijeko s manjom laktoze ima višu ledišta. Svi otopljeni sastojci u mlijeku stvaraju osmotski tlak koji je proporcionalan s ledištem mlijeka. Svaka promjena osmotskog tlaka u životinjskog organizma odražava se i na njegovu promjenu u mlijeku. mast i prema navodima pojedinih autora, ne na vrijednost ledišta mlijeka.
Što sve na ledišta mlijeka?
ledišta mlijeka je relativno vrijednost i podložna je manjim variranjima u odnosu na druge parametre mlijeka. Prema literaturnim podatcima u kravljem mlijeku varira -0,515 do0,550°C, ali ne bi smjela biti viša od -0,517°C.
Poznato je da ledišta mlijeka varira unutar prirodnih granica, što je posljedica osmotske ravnoteže krvi i mlijeka. Na ledišta mlijeka nekoliko od kojih su vrsta mlijeka (kravlje, kozje, ovsezona, stadij laktacije, pasmina, hranidba, mužnja i obrada mlijeka (zagrijavanje). Dodatak od 10% dodane vode u mlijeko smanjuje mlijeka za 3°L (laktodenzimetra) odnosno masti za 0,35%. Najnižu vrijednost ledišta mlijeka autori navode u zimskim (studeni i prosinac) a najvišu u ljetnim mjesecima (svibanj). ledišta mlijeka smanjuje se od prema kraju laktacije. Pasmina u maloj ntjeri na ledišta mlijeka, tako npr. mlijeko holstein friesian pasmine krava ima za O,004 °C višu ledišta u odnosu na simentalsku pasminu. Viša vrijednost ledišta u mlijeku jutarnje mužnje objašnjava se proizvodnjom mlijeka. Ukoliko su krave hranjene obrocima neizbalansiranim u pogledu hranidbene vrijednosti, ledišta mlijeka bit u takvim viša (do -0,480°C). Velika povremena ledišta mlijeka javljaju se nakon konzumiranja velikih vode, zbog toga što su mlijeko i krv u osmotskoj ravnoteži. Izlaganjem mlijeka djelovanju povišenih temperatura (UHT, sterilizacija), do precipitacije fosfata i ledišta mlijeka. Kada se sastav mlijeka mijenja zbog fizioloških ili patoloških uzroka (npr. kasna laktacija ili mastitis), takvo mlijeko se razlikovati od sastava normalnog mlijeka, ali osmotski tlak i ledišta ostat relativno konstantne vrijednosti. promjene bit smanjenje laktoze i sadržaja klorida.
Mljekarski list 11/2005.
ledištakravljegmlijekatijekomlaktacije
Metode razvodnjenosti
mlijeka
Razvodnjenost mlijeka može se utvrditi metodama, od kojih su krioskopija i refraktometrija precizne a i sadržaja suhe tvari bez masti samo orijentacione metode. ledišta mlijeka termistorskim krioskopom je priznata, referentna i precizna metoda dokazivanja naknadno dodane vode u mlijeko. Ledište mlijeka niže je od ledišta vode. Svakim naknadnim dodavanjem vode u mlijeko, ledište se sve više približavati ledištu vode. Dodatak od 2% vode povisuje ledište za 0,01 °C.
Reagencije potrebne za analize:
Mlijeko (u svježem stanju, bez konzervansa)
Pufer otopina za umjeravanje vrijednosti 0,000°c
Pufer otopina za umjeravanje vrijednosti -0,557°C
Pufer otopina C za umjeravanje vrijednosti -0,512°C
Sve puf er otopine koje se koriste moraju biti propisanog roka valjanosti.
Pribor:
Krioskop, staklene epruvete, automatska pipeta od 2 mL, nastavci za automatsku pipetu, stalak za epruvete i papirnata vata.
Postupak
Prije rada provjeriti nu/razinu otopine za smrzavanje. Izvršiti kalibraciju instrumenta. Provjeriti da li epruvete s uzorkom pufer otopine 0,000°C i -0,557°C odgovaraju zadanim vrijednostima. Provjeriti kalibraciju pufer otopinom -0,512°C svakih 20 mjerenja. Za analizu 1 uzorka potrebno je 2,0 mL mlijeka. Mlijeko mora biti svježe i ne smije biti konzervirano.
Kiselost uzorka mlijeka ne smije prelaziti 8 °SH. Vrijeme potrebno za 1 analize iznosi oko 3 minute, ovisno o tipu instrumenta. Rezultat (°C i % dodane vode) se na displayu instrumenta. Metoda je opisana u normi: HRN EN ISO 5764: 2003:"Mlijeko smrzavanja Termistorsko krioskopska metoda".
Dokazivanje o biranja mlijeka Kod oduzimanja masti iz mlijeka, možemo posumnjati na patvorenje ali sigurnije o patvorenju mlijeka pruža nam sadržaja masti u suhoj tvari mlijeka. obiranje mlijeka ili dodavanje obranog mlijeka u mlijeko snižava sadržaj masti u mlijeku. Sadržaj masti u suhoj tvari mlijeka se prema formuli:
mx 100 ffistv = ---s gdje je:
m = % masti u mlijeku, a s = % suhe tvari u mlijeku.
Prema Morres-ovom prikazu mlijeko je:
- sigurno obrano ako m,tviznosi manje od 20; - vrlo vjerojatno obrano ako m.tviznosi od 20 do 22,5;
- vjerojatno obrano ako m.tviznosi od 22,5 - 25;
- nije ako m,t)znosi od 25 do 27,5;
- nije vjerojatno ako m,tviznosi više od 27,5. O
Krioskop,tip CryostarI (FunkeGerber)
bolesti nalazi
se u okolini ovaca, u tlu, hrani i stelji. Bolest se širi prljavom i hranom koja sadrži klice
bolesti je bakterija koja u ovaca svih dobnih kategorija, ali pretežno u starijoj od 18 mjeseci, uzrokuje bolest vrlo brzog tijeka, koja se probavnim bolesti jetre, znakovima i nakup'fjanjem u trbušnoj šup'fjini.
Janjad koja siše inficira se preko prljavih sisa ili pak mlijekom.
POGODNOSTI ZA RAZVOJ BOLESTI. Bolest je povezana s prejedanjem mlijekom ili krmom (svježom travom, kukuruzom, pšenicom, Obolijevaju najpohlepnije ovce i janjad u stadu. Bolest se može pojaviti zbog nagle promjene hrane, npr. pri prelasku s lošjeg na bolji pašnjak. se pojavi u izgonom ovaca na pašu, a bolesti nema pri prelasku ovaca s paše na suhukrmu.
ZNAKOVI BOLESTI. Bolest obilježavaju zatim proljev i teško jetre. U vrlo brzom obliku,
PREVENTIVA BOLESTI. Suzbijanje bolesti mnogo je od Bolest suzbijamo pravilnom hranidbom, cijepljenjem janjadi i ovaca. Važno je ovcama dati umjerene hrane, koju vole, kako bi se izbjegla prežderavanje. Bitno je naglu promjenu hrane, isto tako i nagli prijelaz sa slabe na dobru pašu ili s oskudne na obilnu prehranu. Janjad treba na koncentrat privikavati, postupno tijekom 14 dana, a pri hranidbi koncentratom korisno je formirati skupine prema dobi i težini. Kad prelaze na kvalitetan i bogat pašnjak, ovcama treba u toru tijekom dati sijeno da se ne prejedu trave. Najbolja zaštita je cijepljenje ovaca i janjadi vakcinom koja je trenutno na tržištu. ujutro mrtve životi-
nje, a da prije toga nisu vale nikakve znakove bolesti. Kod oblika koji traje 2-3 dana tjelesna temperatura je povišena (do 41,5°C) ovce i janjad imaju proljev, ne jedu, nekoordinirano se i imaju koji traju sve do Ponekad im na usta i nos izlazi pjena pomiješana s krvlju, brzo se sruše i uginu. bolesti je upitno, jer je životinja u trenutku intervencije u takvom stanju da upotrebljeni lijekovi ne stignu djelovati, pa životinja ugiba.
@WO~DM00l6~lIID1]~&cD~B®D
I Mr. se. Antun
Ako se zarazi janjad u dobi 2-3 tjedna, može broj životinja preboljeti zarazu.
I Od griže oboUjevaju pretežno posve mlada janjad u dobi od 1 Odana. Bolest je vrlo brzog tijeka. Gotovo uvijek zavr-
šava smrtno, se da smrtnost od nje iznosi 60-90%, i 100%. Bolest se pojav(juje sezonski, u vrijemejanjenja.
N erijetko se bolest pojavljuje u istom uzgoju.
ŠIRENJA Janje se zarazi preko sise uprljane zemljom ili balegom, a može se, inficirati mlijekom u kojem se nalazi bolesti. Opasna su mjesta torovi i u kojima ovce s janjadi dugo borave, isto tako i pašnjaci gnojeni gnojem.
POGODNOSTI ZA RAZVOJ BOLESTI. janjad je vrlo osjetljiva prema bolesti, pa ako se zaraze, obolijevaju za 4-5 sati. Važan za nastanak bolesti je zaostajanje mlijeka u vimenu nakon sisanjajanjadi. U tom mlijeku u vimenu mogu se razmnožiti bolesti, pa pri sisanju janje s mlijekom unese u organizam bolesti i vrlo brzo se razboli. Bolesti pogoduje loš smještaj ovaca i janjadi u cima, osobito i vlaga, zatim nedostatna prehrana ovaca tijekom zbog su janjci slabi i neotporni, prisutnost crijevnih parazita u ovaca te meteorološki i klimatski
Bolest se teoretski može zbog kratkog vremena od prvih znakova bolesti do smrti, lijekovi puta ne mogu djelovati.
PREVENTIVA BOLESTI. Od mnogo je preventiva bolesti. Bolest lako suzbijamo cijepljenjem ovaca protiv enterotoksemije prije kraja tako da janjad kolostrumom (mlijekom) dobivaju protutijela i bivaju od te opasne bolesti.
Danas imamo veoma dobru vakcinu protiv te bolesti, kojom samo jednim cijepljenjem janjad i ovce od enterotoksemije odnosno od griže janjadi.
Važno je janjad držati u i na suhoj stelji. potrebno je prežderavanje janjadi mlijekom ili
ZNAKOVI BOLESTI. U pojedinim jevimajanje može uginuti iznenada ili odjednom prestaje jesti, nije raspoloženo, se bolovi u trbuhu i životinja leži. Tjelesna temperatura je povišena do 41°C, a smrt nastupa unutar 12 sati od pojave prvih znakova bolesti. Pri lakšem tijeku bolest traje nekoliko dana. U se javlja proljev, balega je kašasta, kasnije sadržava sluz i krv, a miris po truleži je veoma neugodan. Zbog proljevajanjetuje oko i stražnjih nogujako uprljano.
SAVJETOVANJE HSC-a
II. savjetovanje goveda u Republici Hrvatskoj održat se 17. i 18. studenoga 2005. godine u Vinkovcima, Hotel Slavonija. Savjetovanje se održava u organizaciji Hrvatskog centra, a pokrovitelj je Vukovarsko-srijemska županija. Generalni sponzor Savjetovanja je Meggle d.d. na Savjetovanju bit istaknuti iz poljoprivrede RH i zemalja EU. Glavna tema ovogodišnjeg Savjetovanja je "Razvoj proizvodnih sustava u govedarskoj proizvodnji u RH", a unutar glavne teme bit predavanja:
1. Primjena zakonodavstva EU u govedarstvu Slovenije; 2. Pravom strategijom do razvoja govedarstva za 3. Granice rentabilnosti proizvodnje mlijeka kod proizvodnih sustava; 4. Genotip kao osnovica rentabilne govedarske proizvodnje; 5. Cimbenici koji izbor sustava proizvodnje mesa; 6. Organizacija i tehnologija proizvodnje mesa goveda; 7. Saznanja potrebna za farmom krava u svrhu poboljšanja kvalitete mlijeka; 8. Zaštita zdravlja krava u suhostaju; 9. Važnost ravnoteže hranjivih tvari u obrocima krava.
U sklopu Savjetovanja održat se i okrugli stol s temama:
• Osvrt na rezultate provedbe gojidbenog programa u govedarstvu Hrvatske
• Koncept novih uzgojnih programa u govedarstvu Hrvatske.
( Za sve detalnije informacije možete se obratiti u HSC na telefon 01/3903-124 ili pogledati na stranicama www.hssc.hr. )
U duhu navedenog zakona mlijeko je zdravstveno neispravno (štetno za zdravlje ljudi i neprikladno za ljudsku
konzumaciju) u kada:
Nevijo Zdolec 1
dr. vet. med.
Zdravstvena ispravnost hrane podrazumijeva sigurnost da hrana štetne utjecaje na zdravlje ljudi ako je pripremljena i konzumirana u skladu s njezinom namjenom (Zakon o hrani, NN 117/03.).
• sadrži mikroorganizme, bakterije i toksine opasne po zdravlje ljudi, npr. Salmonella spp., Listeria monocytogenes, Campylobacter spp., Clostridium spp., Coxiella burnetii, Mycobacterium bouis i dr. - koji u mlijeko dospijevaju izravno iz vimena zaražene ili bolesne životinje, te naknadnim iz okoliša
• sadrži druge mikroorganizme iznad dopuštenih - posljedica izrazito nehigijenskih uvjeta u proizvodnji mlijeka, ili pak bolesti muzara
• sadrži mikotoksine, histamin i druge toksine
• sadrži nedopuštenu ostataka veterinarskih lijekova - uslijed terapije, upotrebe zabranjenih tvari i nepoštivanja karence
• sadrži ostatke pesticida - zbog hranidbe životinja hranom sa zaostalim pesticidima, primjenom pesticida na životinjama mlijekom) ili u njihovu okolišu mlijeka)
• sadrži kovine - posljedica okoliša
• kada je promijenjeno (promjene boje, mirisa, okusa, konzistencije) - npr. kod nekih organskih, zaraznih i parazitarnih bolesti, ostataka deterdženata ili dezinficijensa.
Patogeni mikroorganizmi
S nutritivnog gledišta mlijeko je neminovno visokovrijedna namirnica s brojnim pozitivnim na zdravlje ljudi. S druge pak strane, ono ima i velik epidemiološki (npr. bakterijske infekcije i intoksikacije ljudi) i epizootiološki (širenje zaraznih bolesti životinja mlijekom).
Patogeni mikroorganizmi opasni su za zdravlje ljudi jer se mlijekom lako mogu širiti, ponekad i epidemijske razmjere ukoliko se ne poduzmu potrebne mjere opreza. U ljudi obolijevaju nedugo nakon konzumacije kontaminiranog mlijeka (ovisno o bakterijskom toksinu). Štetnost patogena se njihovim izravnim djelovanjem
list 1 J/2005.
u ljudskom organizmu, a neizravno proizvodnjom toksina ili drugih štetnih tvari u mlijeku i proizvodima. Važno je naglasiti da je mikrobno u bilo kojoj fazi proizvodnog procesa - od životinje do patogeni koji se povezuju s mlijekom i oboljenjima ljudi su: Mycobacterium bouis, Brucella abortus, Brucella melitensis, Bacillus anthracis, Escherichia coli, Coxiella burnetii, Salmonella spp., Streptococcus spp., Staphylococcus aureus, Clostridium perfringens, Listeria monocytogenes, Yersinia enterocolitica.
Nadalje, mlijekom i ostalim proizvodima životinjskog podrijetla mogu se širiti i neke infekcije životinjama. Mlijeko se kontaminira endogeno (iz organizma životinje) ili egzogeno (iz vanjske sredine), a se prenosi vertikalno (na sisanjem) ili horizontalno životinjama u uzgoju, npr. opreme za mužnju, hranidbom drugih životinja kontaminiranim mlijekom). bolesti životinja prenosivih mlijekom uzrokovane su virusima: virus vakcinije, krav~ ljih boginja, bolesti Aujeszkoga, slinavke i šapa, parainfluence 3 itd. virusa ne preživljava pasterizaciju mlijeka, što je važan za ocjenu zdravstvene ispravnosti mlijeka kod pojave nekih virusnih bolesti životinja. Uz virusne, mlijekom se životinjama mogu prenositi i bakterijske bolesti poput bruceloze, tuberkuloze i epizootskog masti tisa krava.
Uz sve navedene mikroorganizme patogene za i/ili životinje, u mlijeko mogu dospjeti i mikroorganizmi koji uzrokuju samo oboljenja ljudi. Mlijeko mogu kontaminirati bolesni ljudi kašljem, izdisajem, prljavim rukama ili vodom.
Legislativa
U procjeni zdravstvene ispravnosti mlijeka s mikro biološkog aspekta potrebno je uzeti u obzir niz poput epizootiološke i epidemiološke situacije, rezultata mikrobioloških, serolo-
ških i drugih pretraga, eventualnog osposobljavanja kontaminiranog mlijeka za javnu potrošnju itd. S obzirom na patogene mikroorganizme mlijeko nije upotrebljivo za prehranu ljudi ako od muzara:
1) koje boluju ili se sumnja da boluju od tuberkuloze i muzara koje pozitivno reagiraju na tuberkulinski pokus;
2) koje su zaražene brucelama;
3) koje boluju od leptospiroze, listerioze, Qgroznice i kravljih boginja;
4) koje boluju ili se sumnja da boluju od: kuge, zaraze goveda, slinavke i šapa, bedrenice, šuštavca, septikemije, inf ekciozne bulbarne paralize, boginja, bradsota i melitokokoze ili se sumnja da su zaražene tim bolestima;
5) koje su cijepljene živim virusom a nije prošlo 14 dana od dana cijepljenja;
6) koje su zaražene salmonelama ili su trajni tih bakterija;
7) koje boluju od akutne ili upale vimena, a mlijeko sadrži Streptococcus agalactiae ili Staphylococcus aureus Nadalje, mlijeko je neupotrebljivo i u
8) ako je kontaminirano zaraznih bolesti životinja iz 1) do 5) 9) ako je zaraznih bolesti ljudi: Vibrio cholerae, Corynebacterium diphteriae, Streptococcus scarlatinae, enteropatogeni sojevi E. coli, Shigallae, Mycobacterium tuberculosis, Salmonella typhi i paratyphi A, B, C, virus hepatitisa, virus poliomyelitisa;
10) ako ne udovoljava propisanim uvjetima o mikrobiološkim standardima za
INe tako davno, prije desetak godina, istarska ovca pripadala je skupini hrvatskih pasmina ovaca kojoj je prijetio nestanak, dok su na drugoj strani naši su-
Pro( dr. se. Boro
U Mljekarskom listu broj 9 sam kolege mr. se. Zdravka o prvoj izložbi istarske ovce održanoj u 1O.srpnja 2005. što me, kao sudionika tih zbivanja i povjerenstva za oejenu izloženih grla), potaknulo na iznošenje osobnih zapažanja s tih i sveukupnih dojmova o istarskoj ovci i istarskim
sjedi Slovenci poduzeli sve da zaštite «svoju istarsku ovcu». mjerodavnima, ponajprije samim zatim Istarskoj županiji, relevantnim institucijama: Hrvatskom centru, Agronomskom fakultetu u Zagrebu, te svima ostalima nije samo nego je i ukupan broj grla te proizvodnja mesa i mlijeka (sira). Tako se danas, prema posljednjim podatcima Hrvatskog centra (Godišnje za 2004. godinu), u Hrvatskoj uzgaja 2240 istarskih ovaca ili oko 5% cjelokupne populacije. Dakle, ova pasmina je iz skupine ugroženih postala korner-
cijalno jedna od najvrjednijih naših
Mije/carskili.st 11/2005.
izvornih pasmina ovaca. Danas je sve više obiteljskih gospodarstava kojima je uzgoj istarskih ovaca, te proizvodnja mesa (istarske janjetine) i mlijeka na tržište plasiranog u obliku istarskog sira, temeljna djelatnost i izvor
prihoda.
1: Trajanje laktacije, dojnograzdoblja te proizvodnja mlijeka istarskih
Redni Broj Dužina
Istarska ovca ili istarska pramenka?
se može vidjeti i ne samo· nego i u krugovima, da se ista pasmina navodi pod dva naziva: istarska ovca ili istarska pramenka. To najmanje zbunjuje same koji znaju što uzgajaju. u krugovima (od studenata i veterine, do relevantnih i Institucija) nerijetke su rasprave o nazivima naših pasmina životinja. S obzirom da je naših izvornih pasmina ovaca najviše, ovce, odnosno nazivi pasmina, nerijetko su predmetom ili rasprava. Stoga sam predlagao, a i danas to zastupam, te i na ovaj pozivam sve zainteresirane (pojedince i institucije) da sredimo nazivlje naših pasmina vrsta životinja, te da tim nazivljima istih pasmina ne izazivamo pomutnju naše, a i inozemne javnosti.
Na pitanje da li istarska ovca ili istarska pramenka, odgovor je istarska ovca, što i obrazložiti:
Da bi bila priznata kao zasebna pasmina, svaka pasmina, ostalog, mora imati poznato podrijetlo, povijest nastanka i uzgoja. Naša istarska ovca ispunjava sve navedene kriterije. se zna kako, kada i gdje je nastala, a poznato je i njenog uzgoja. Svaka pasmina mora biti prepoznatljive vanjštine, po se razlikuje od drugih pasmina i te osobine dosljedno prenositi na vlastito potomstvo. Upravo je istarska ovca osebujne i vrlo prepoznatljive vanjštine po je vrlo od drugih pasmina, pa i od pramenke.
ovaca
(dana) (dana)
Tablica 2: Kemijski sastav mlijeka istarske ovce
Redni Broj Mast broj
laktacije laktacija
Kada bi istovremeno bile jedna uz drugu istarska ovca i pramenka dalmatinska ...) na prvi pogled i laiku bi bilo jasno da se ne radi o istim ili pasminama, barem kada je o njihovoj vanjštini.
Po proizvodnji pramenka predstavlja ovcu kombiniranih proizvodnih osobina (meso, mlijeko, vuna), s tim da svaki od navedenih proizvoda daje u relativno malim
Dakle, kad proizvodnju istarske ovce usporedimo s proizvodnim odlikama neke pramenke, vidjet da se i po proizvodnji razlikuju. Te razlike su toliko da se ne može govoriti samo o drugim (boljim) uzgojnim uvjetima, nego da je to posljedica genetske naravi. Istarski svoju istarsku ovcu sve više selekcioniraju i usmjeravaju od kombiniranog tipa ovce prema proizvodnji mlijeka. I u tome su dosta uspješni. Tako danas nisu rijetka grla istarskih ovaca koja u laktaciji od 200 dana, i više, daju preko 500 L mlijeka.
Iz godišnjeg Hrvatskog centra vidljivo je da je u 2004. godini mlijeka po ovci 199, 35 L. Od toga je njih 90 ili 16% ukupno dalo više od 300 L mlijeka u laktaciji, dok je 6 ovaca
Jlljekarski li.st i 1;2005.
Tablica
(rekorderki) u laktaciji proizvelo više od 500 L mlijeka. Stoga, uz izuzetnu i osebujnu vanjštinu, još jednom bravo za istarsku ovcu! Iz tablice 1, po trajanju muznog razdoblja od 42 dana, može se daje tehnologija uzgoja proizvodnji mlijeka pa se janjad rano odvaja od majki. držimo da trajanje razdoblja sisanja može biti još za oko tjedan dana. Iz navedenog proizlazi, da se sustavnim selekcijskim radom, poboljšanjem uzgojno tehnoloških uvjeta primjerenim zahtjevima životinja, uz obvezno ukupne populacije istarske ovce, ukupna proizvodnja mlijeka u laktaciji istarskih ovaca može znatno
Iz tablice 2 je vidljivo, da je, osim relativno visoke proizvodnje mlijeka po grlu (oko 200 L.), mlijeko istarskih ovaca izvrsnog kemijskog sastava i vrlo bogato suhom tvari, i te je vrlo pogodno za preradu u sir.
Izložba ovaca dugo godina sam brojnih povjerenstava za ocjenjivanje ovaca i koza na izložbama, a nisam se susreo s tako jakom konkurencijom izloženih grla. Cijelom Povjerenstvu (u kojemu su bila i dva predstavnika istarske ovce) doista je bilo teško
izabrati najbolje od najboljeg. Sama izložba bila je besprijekorno organizirana, od prostora do odjeljaka za ovce, da ukupni dojam nije uspio pokvariti ni jaki pljusak koji se spustio na neposredno prije Izložbe. Izložba je bila ne samo za navedeno mjesto nego i za cijelu Istarsku županiju. Ovu manifestaciju treba nastaviti i u pokušati je organizirati kao dane istarske ovce, istarske janjetine i istarskog sira, kako bi postala sastavni dio ponude toga kraja. I vjerujte mi, istarski imaju ovcu koju treba pokazati kao i njene proizvode (janjetinu i sir) kojima se ne može odoliti. Samo, na tome treba sustavno raditi! Genotipizirati pasminu, standardizirati tehnologiju i zaštititi zemljopisno podrijetlo proizvoda. I ova izložba, kao i prikazani podatci proizvodnosti te osobne spoznaje autora o vrijednosti istarske ovce dokaz su potvrde i pravog genetskog bogatstva Hrvatske u Nadama se, da su iza nas i da se vratiti ona vremena u kada se kvalitetnim i visokovrijednim držalo samo ono što je uvezeno iz inozemstva. Naravno, osobno nemam ništa protiv inozemnih pasmina jer je svaka pasmina zastupljena u našem uzgoju blago neprocjenjive vrijednosti, ali da se one, kao i njihovi mogu vrednovati i procjenjivati ponajviše po proizvodnim
DEMOS
Mi.krokreditniprogram
DEMOS
•KREDITI:
•Za krave
•Za poljoprivredu
• Za ovce i koze
•Za malu i srednju poslovnu djelatnost
•Nenamjenski krediti
• FLEKSIBILNE GARANCIJE
• POJEDNOSTAVLJENA PAPIROLOGIJA
•BRZA REALIZACIJA
list 1112005.
Za sve detaljnije informacije NAZOVITE NAS ILI POSJETITE U NAŠIM UREDIMA
Martina Gambona4 Karlovac te!: 047- 615-827ili 615-828
P. 6 Pakrac te!: 034-412-055
S. I A. 5 Dvor te!:044-871-317
KraljaZvonimira2 Drniš te!: 022-888-038
www.demos-skz.hr
Iz Uredništva «Mfekarsko lista»
Letak je ponajprije informativno-edukativnog karaktera, a trebao bi s jedne strane biti poticaj roditeljima i nas-
U suradnji sa Zavodom za m'/jekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a na inicijativu prof. dr. se. Jasmine Havranek, Hrvatska mljekarska udruga tiskala je letak na temu: «Svjetski dan školskog mlijeka», sa svrhom da se ove godine barem pritdetimo daje 28. rujna Svjetski dan školskog mlijeka, koji se u svijetu obi'/jeiava šestu godinu. tavnicima u školama, a s .._
druge pak strane mlijeka (farmerima) i (mljekarama) da se obrok obvezno uvede u škole što je u mnogim zemljama svijeta praksa. U tom smislu da i državne institucije i nadležna ministarstva imati više sluha za obroka u škole, jer su mnogobrojna istraživanja utvrdila izuzetno slabu zastupljenost mlijeka i proizvoda u prehrani mladih.
Letak je tiskan u 15 000 primjeraka i dostavljen u 23 mljekare - Hrvatske mljekarske udruge. Prema povratnim informacijama mljekare su na razne obilježile ovaj dan. Tako doznajemo da je EURO-MILK d.o.o. iz Beloslavca u osam osnovnih škola (Žitnjak.Zagreb, Luka-Sesvete, Mladost-Zagreb, Retkovec-Zagreb, VukomerecZagreb, Dr. Ante
D.
Sv. Ivan Zelina, Bisag-Bisag) i dom-«Dvorac Maruševec»-Maruševec donirao obrok, a ravnatelji škola uz LETKA o «školskom mlijeku» upoznali djecu o važnosti mlijeka u njihovoj prehrani.
Iz Vmd:ije nam stiže U srijedu 28. 09. 2005. g. obilježen je 6. svjetski dan školskog mlijeka povodom kojeg je prehrambena industrija Vindija organizirala promotivno-edukacijsku akciju i predavanje o važnosti konzumiranja mlijeka i proizvoda za djecu i mladež u varaždinskim školama. Akcija je održana u sedam osnovnih škola na grada Varaždina. Vindijini tehnolozi posjetili su škole, održali kratka zanimljiva predavanja o mlijeku i proizvodima, odgovarali na pitanja a na samom kraju druženja s djecom Vindija je pripremila tj. darove za sve VIia & VIii jogurte te rasporede sati, balone, bojice, privjeske za itd. U
Na ovaj dan obilježen je u osnovnoj školi «Ivan Nepomuk u Grubišnom Polju, gdje se angažirala Mljekara «ZDENKA», iz Velikih Zdenaca. Djecapomnai s punim povjerenjemslušajusvogidola GordanaKožu/ja
akciju se i dugogodišnji Vindijin promotor, as Gordan Kožu.Jj koji je posjetio škole i o važnosti mlijeka i proizvoda u svojoj prehrani koja mu umnogome pomaže u održavanju vrhunske sportske forme.
Ova Vindijina akcija usmjerena je na edukaciju i poticanje ponajprije školske djece, ali i osoba svih uzrasta, da konzumiraju mlijeko i proizvode, a usmjerenaje i na podizanje svijesti ujavnosti o važnosti kvalitetne prehrane u školama gdje su proizvodi neizostavni.
Dobre prehrambene navike se od najranije dobi, a veliku ulogu u «prehrambenom odgoju» djece pružaju svojim dobrim primjerom, ponajprije roditelji, a zatim i škole kroz osnovno obrazovanje, pravilnom prehranom u školama i dodatnom edukacijom. Inicijator Svjetskog dana školskog mlijeka je FAO (Food and Agriculture Organization of the UN) koji tvrdi da je mlijeko visoko nutritivan i zdrav napitak za djecu, ali upozorava daje konzumacija mlijeka, pod utjecajem promotivnih aktivnosti konkurentskih i napitak.a, u stalnom opadanju. Zanimljiv podatak: mlijeka ili jogurta zadovoljava 50-75% potreba za kalcijem za organizam djeteta (ovisno o dobi) te petinu potreba za i stoga je važno prepoupravo ove proizvode u školskoj prehrani.
Vmdija je na 6. svjetski dan školskog mlijeka, djeci u 7 osnovnih škola u Varaždinu., darovala preko 4 000 jogurta
SVJETSKI DAN ŠKOLSKOG MLIJEKA
Vila & Vili, a kao zdravih, sigurnih i kvalitetnih proizvoda Vindija osmišljava ovakve edukativne akcije sa željom da pruži savjete, znanje i iskustvo i sudjeluje u stvaranju dobrih prehrambenih navika djece i mladeži. Stoga, stvarajmo dobre prehrambene navike: mlijeka 'z bregov je zdravlja! prvima HMU je podržalo ''Belje"d.d. Mljekara• Beli Manastir. Uz obrok od djeci omiljenog sirnog namaza ABC, tehnolozi mljekare održali su predavanje o važnosti mlijeka i proizvodima od mlijeka u njihovoj prehrani. Iz KIM-a Mljekare Karlovac doznajemo: 28. rujna 2005. godine povodom Svjetskog dana školskog mlijeka, u Karlovcu je na inicijativu Hrvatske mljekarske udruge po prvi puta organizirano njegovo obilježavanje. U tri osnovne škole (Grabrik, Dubovac i naši tehnolozi su o mlijeku, o njegovom sastavu, važnosti u razvoju i djelovanju na koncentraciju. To kratko predavanje upotpunili smo nagradnom igrom. Za odgovore podijelili smo poklon pakete. Priredili smo degustaciju na kojoj su se poslužili namazom i šalicom mlijeka. Taj dan obilježili smo i emisijom na lokalnom radiju, a u lokalnim novinama "7 dana" izašao je "ŠKOLSKO MLIJEKO"u školama.
Iz Mljekare «MILS» Split: Najljepše zahvaljujemo na dostavljenim materijalima u povodu 6. svjetskog dana
školskog mlijeka. lako u kratkom vremenu, trudili smo se da akciju provedemo što bolje pa smo u tu svrhu odradili
1. U svim školama na širem Županije podijeljeni su informativnoedukativni materijali, a u suradnji s nastavnim osobljem održana su predavanja o važnosti mlijeka u prehrani, kada se zna da se i prije 6 000 godina hranio kravljim mlijekom i kozjim sirom.
2. U školama gdje je organizirana školska kuhiL__ nja (nažalost u Splitu ih ima Nakon predavanjao važnosti fotografijaza .Vlliekarsleilist
samo 6) uz preda-vanje organiziran je i bogat obrok.
3. Nekoliko škola posjetilo je naše proizvodne pogone gdje su se upoznali s tehnologijom proizvodnje kao i ·mnogim drugim pojedinostima vezanim za mlijeko i mljekarstvo. Medijskiinformativno akcijuje popratio TV-Jadran.
Sa žaljenjem konstatiramo da broj škola ne pokazuje interes za ovaj program, pa sam mišljenja da bi nadležne državne institucije s Ministarstvom obrazovanja trebale biti i nalogodavci programa "školskog mlijeka".
Za napomenuti je da se danas u školskim predvorjima nalaze automati sa slatkišima, a u dvorištima kiosci brze, nezdrave hrane. «Radujemo se što ste pokrenuli ovaj program i vjerujemo, da uz Vaše zalaganje, zaživjeti u praksi. Zadovoljstvo namje sudjelovati»! Bio je to odlomak iz pisma koje nam je uputila iz Mljekare Mils-Split.
Vrlo slikovito školski dan mlijeka obilježila je osnovna škola Franje Viktora Šignjara iz
Virja, gdje su u krug škole doveli kravu i djeci opisali dobivanja mlijeka, doznajemo iz
Mljekare NaturaAgro-PZ kojaje ovoj školi donirala svježeg mlijeka. Sve pohvale ravnatelju škole g. Draženu
SAVJETOVANJE I KOZARA
Podravec na ideji i zalaganju.
LURA d.d. u obilježavanju Svjetskog dana školskog mlijeka podržala je akciju Hrvatske m]jekarske udruge pa je uz distribuciju svojih proizvoda dijelila i letak HMU.
Na taj je letak podijeljenu 60 osnovnih škola Zagreba s oko 4 200 Ravnatelji škola, ali i kuharice upoznali su djecu o važnosti konzumacije mlijeka i proizvoda koje oni, pod robnom markom Dukat, nude za dnevni obrok.
Mljekara Rijeka je podržala akciju obilježavanja dana školskog mlijeka, podijelila promotivni letak u školama i u svojoj županiji, sa željom da se godine aktivnije u ovu akciju.
Hrvatska m]jekru·ska udruga i pratiti sva vezana za ovaj dan, spremna da uz mljekara i podršku znanstvenih i institucija godine organizira proslavu «Svjetskog dana školskog mlijeka»: manifestacijom na nekom od gradskih trgova; organiziranom posjetom školske djece farmama i pogonima, gdje bi im uz medijsku prisutnost osobe «o putu mlijeka od farme do m]jekare».
„Sedmo savjetovanje ovaca i koza" i „Šesta izložba hrvatskih i kozjih sireva" održani su pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva te Zadarske županije.
Kao i ranijih godina, U Zadru je 13. i 14. listopada 2005. u hotelu „Donat" održano tradicionalno dvodnevno druženje hrvatskih uzovaca i koza u organizaciji Hrvatskog skog centra (Odjel za uzgoj, selekciju i razvoj kozarstva i malih životinja) i Hrvatskog saveza uzgajiovaca i koza koji, su kao i ranijih godina, u organizaciji manifestacije s Agronomskim fakultetom iz Zagreba.
svrha ovogodišnjeg savjetovanja bila je nizom predavanja utjecati na poboljšavanje i kozarske proizvodnje. Namjera
izložbe i ocjenjivanja i kozjih sireva je s jedne strane promovirati ovu sve interesantniju proizvodnju, a s druge ukazati na pogreške koje
,ll/jekarski fi,st 11/2005.
se u proizvodnji sira i na postupke njihova uklanjanja.
Savjetovanju je prisustvovalo vise od 150 ovaca i koza iz cijele Republike Hrvatske, a posjetitelji Izložbe sireva mogli su isprobati dio od 130 ocijenjenih proizvoda.
Šampionska plaketa siru
Sireve predstavljene na izložbi u Zadru ocijenilo je povjerenstvo pod predsjedavanjem prof. dr. se. Jasmine Havranek 29. i 30. rujna 2005. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Povjerenstvo je obavilo senzorna ocjenjivanje 130 proizvoda, proizvedenih kod 52 Od 103 proizvoda, 28 je proizvedeno od mlijeka, 101 od kozjeg, a 1 sir proizveden je od mješavine i kozjeg mlijeka. Na ocjenjivanje je raznovrstan asortiman sireva, od svježih, mekih, polutvrdih, tvrdih, sireva s dodatcima i sireva u salamuri i ulju.
Senzorna ocjena je ocjenu vanjskog izgleda sira, miris, stanje sirnog tijesta (konzistencije) i okusa sira. Kvaliteta proizvoda je temeljem postignutog broja bodova, prema 20 bodovnom sistemu, a u skladu s "Pravilnikom za ocjenjivanje mlijeka i proizvoda". Prema predsjednice, Povjerenstvo je bilo iznimno zadovoljno kvalitetom ocjenjenih proizvoda, s naglaskom kako je da svi koji su svoje sireve predali na ocjenjivanje poštuju osnovne kriterije mlijeka koje koriste za preradu u sir. I ove godine, naglasila je prof. dr. se. Jasmina Havranek, pojedini sirevi bili su nepotpuno deklarirani s obzirom na sadržaj masti u suhoj tvari sira i sadržaj vlage u nemasnoj tvari sira. Stoga je da jednom godišnje daju sir na osnovnu kemijsku analizu, kako bi mogli pravilno klasificirati sir (npr. punomasni, masni, polumasni, nemasni, odnosno tvrdi, polutvrdi, meki svježi itd.).
Tijekom ocjenjivanja Povjerenstvo je odlukako 14 sireva zaslužuje zlatnu plaketu, 24 srebrnu i 17 dok je šampionom kvalitete ovogodišnjeg ocjenjivanja proglašen sir" proizveden na obiteljskom gospodarstvu Ratka i Jasne iz Primorsko - goranske županije.
SAVJETOVANJE
Zlatna plakata-lampion kvalitete
Ratko I Jasna GROBNIC::KJ SIR
Zlatna plakata TRAVANJSKI PAŠKI SIR lvan, Nadai Zvonimlr
Aleksandar SIRUTKA OD KOZJEG MLIJEKA SA L.JEKOVITIM BIL.JEM
Zdravko Korpar DIML.JENI KOZJI SIR, LJUTI
Radoslav Moravec NAMAZ S VLASCEM OG SNJEŠKO
Nikice I Katica 2ampera KOZJI SIR U MASLINOVOM ULJU DUGOOTOCKI
Nikice I Katica 2ampera KOZJI SIR, BAŠELAK, U MASL. UL.JU
lvan, Nadai Zvonimir SVIBANJSKI PAŠKI SIR
Biseri<a KOZJI SIR POLUTVRDJ
Zdravko Korpar DIMLJENI KOZJI SIR
Radoslav Moravec NAMAZ S Josip PAŠKI SIR
Aleksandar POLUTVRDIKOZJISIR S CRNIM VINOM, IŠARANI
Srebrna plakata
Radoslav Moravec
Radoslav Moravec
Radoslav Moravec
OPG'MAlE I KATE"Pavan
MIiena I Jure
Ankica I Stjepan Nucak
Radoslav Moravec
OPG"MAlEI KATE"Pavan
OG Nikice I Katica 2ampera
Mario
Aleksandar
Vesna i Mirjenko
"OPG Magriž"
Slavko
Sanja i lvan
Radoslav Moravec
Radoslav Moravec
Mari<o
Ljubica I lgor
Branka i Ivica
Vesna i Mirjenko
"OPG Magriž"
Mari<o
Mari<o
Aleksandar
plakata
"Batlan" d.o.o. (lvan
Stana
Ljubica
Josip
lgor
Ankica I Stjepan Nucak
Ankica i Stjepan Nucak
Željko Tašler
Stana
Sanja I lvan
Nikola
Manja i Emil
Julije Grebene
Ankica
Aleksandar
Željko Tašler
Aleksandar
Jlljelwrski list 1112005.
KOZJI SIR U RASOLU
NAMAZ S HRENOM
MEKI KOZJI SIR S MJEŠ. I BIBEROM SJR-POLUTVRDI SIR
KUHANI POLUTVRDI SIR
DIML.JENI SIR
POLUTVRDI KOZJI SIR POLUTVRDI SIR U MASLINOVOM ULJU
SLAVONSKI BISER
SKUTA KOZJA SIR
POLUTVRDI KOZJI SIR S CRNIM VINOM
POLUTVRDI SIR
POLUTVRDI SIR
POLUTVRDI KOZJI SIR
MEKANI KOZJI SIR
DIML.JENI KOZJI SIR MEDITERAN
PAŠKI SIR
ZRELI SIR
POLUTVRDI KOZJI SIR PIKANT
KOZJI SIR U MASL. ULJU S MIRODIJAMA I TARTUFIMA
POLUTVRDI SIR
KOZJI SIR S VLASCEM I BOSILJKOM
KOZJI SIR SA SL. PAPRIKOM SIR
KOZJA FETA "FRIZI", TVRDI SIR
PAJDAŠ, MEKI SIR
POLUTVRDI KOZJI SIR
KOZJI SIR S VLASCEM, BOSILJKOM, BIJELIM LUKOM I CRVENOM PAPRIKOM
POLUTVRDI KOZJI SIR - DIMLJENI
KOZJI SLANI IZ MASLINOVOG UL.JA
PAŠKI SIR
STAROVIRSKI PIJANI SIR
SIR U VINU I MASLINOVOM ULJU
KOZJI SIR U MASL. ULJU S MIRODIJAMA
KOZJI SIR U MASLINOVOM ULJU
POLUTVRDI KOZJI DIMLJENI SIR
predavanja i predstavljanje
saveza i udruga
Tijekom Savjetovanja, više od 150 uzgajiovaca i koza odslušali su predavanja iz provedbe uzgojna selekcijskih mjera, proizvodnje i zaštite autohtonih sireva na obiteljskim gospodarstvima, preventive i lijeovaca i koza, hranidba ovaca i koza i dr. Sudionici Savjetovanja prisustvovali su predavanjima: mr. se. Zdravko
Vašafarmaje Vašživot...
Investrrajte • U SVOJU
Farmerkrediti za proširenje fonda. Rok otplate 12 - 84mjeseci uz kamate 7,9()%.Efektivnakamatnastopa za kredita 84mjeseca10,26%.
POSLOVNICENTAllZAPOIJOPRIVKEDNUKUJENTELU: Bjelovar,F. SupllaD, tel: 0431'~ :m gdje dobitiinformacijuo poslovnicamaBankeu Vašemmjestu.
SAVJETOVANJE I KOZARA~
Aktivnosti Odjela za uzgoj, selekciju i razvoj i kozarstva i malih životinja; prof. dr. se. Boro Priprema ovaca za strižu, striža i postupci s vunom do transporta; prof. dr. se. Velimir Odabir rasplodnjaka; prof. dr. se. Dubravka Samaržija: Zaštita autohtonih sireva; doc. dr. se. Samir Kalit: razvoja kiselosti u pojedinim fazama proizvodnje sira; prof. dr. se. Neven Antunac: higijenske kvalitete mlijeka; mr. se. Antun Bolesti ovaca na otocima; dr. se. Željko Najvažnije bakterijske zoonoze ovaca i koza.
Izlaganjima o trenutnim aktivnostima i buplanovima, sudionicima Savjetovanja predstavio se i Hrvatski savez ovaca i koza o kojem su govorili predsjednik Saveza gosp. Antun Jureša i potpredsjednik gosp. Stjepan Zadravec. U vremenu za predstavljanje saveza i udruga predstavila se i Udruga ovaca i koza županije, o je aktivnostima i planovima govorila tajnica Udruge - lvanka dipl. ing. Hrvatskim predstavio se i gosp. Beat Kieser iz Švicarske, koza, koji je predstavio proizvodnju kozjeg mlijeka i kozjeg sira u svojojzemlji.
Na "Šestoj izložbi hrvatskih i kozjih sireva" sireve je ocjenjivalo povjerenstvo u sastavu: prof. dr. se. Jasmina Havranek, predsjednica; prof. dr. se. Neven Antunac, prof. dr. se. Dubravka Samaržija, doc. dr. Sa.mir Kalit, (Agronomski fakultet Zagreb); doc. dr. se. Bogdan Perko, doc. dr. se. Stanislava Gole Teger, (Biotehniška fakulteta Ljubljana).
UPRJAVNJIJODBORlIHJMJU
i''IIEUIUJ~"aJl.~aJl-~Dillr·<dfill
I Iz uredništvaMljekarskoglista
Po dolasku u Belje pridružile su nam se osobe Agronomskog fakulteta u Zagrebu: dekan fakulteta - prof. dr. se. Jasmina Havranek i prodekan - prof. dr. se. Vesna koje su za vrijeme održavanja sjednice Upravnog odbora razgledale
Upravnog odbora Hrvatske m(jekarske udruge rado su se odazvali pozivu Uprave "Be(ja" d.d. Darda da posjete "Belje",gdje je istovremeno održana sjednica Upravnog odbora Udruge. Za organizaciju putovanja i cjelodnevnog boravka u Be(ju zahvalni smo Tvornici proizvoda - Beli Manastir, na s direktorom Živkom Jalšovcem, i S(jepanu Banu, ispred Tvornice sladoleda «Ledo» d.d. iz Zagreba.
pogon Mljekare i razgovarale s osobama «Belja». Prije sjednice Upravnog odbora Udruge održana je medijska prezentacija «Belja», iz koje doznajemo:
BELJE
1697
"Belje" d.d. Darda ima tradiciju u proizvodnji hrane dužu od tri Nekad industrijsko - poljoprivredni kombinat, koji je u Domovinskom ratu pretrpio ogromne materijalne štete, od prvog kvartala ove godine posluje u sastavu Agrokora, prehrambenog
Pet farmi muznih krava diljem Baranje s ukupno 1500 krava svakodnevno osigurava kvalitetno mlijeko koje se u Tvornici proizvoda Belje. Još od 1912. godine u Belju se proizvode poznati proizvodi iznimne kvalitete, kojima posebno mjesto zauzima ABC sir. Proizvodni asortiman mljekare Belja još i namaz (Vajkrem), polutvrdi sirevi (Baranjac) i topljeni sirevi (Buco).
ABC svježi krem sir
ABC svježi krem-sir potpuno je prirodan proizvod koji nastaje jedinstvenim tehnološkim postupkom od pažljivo biranog i kontroliranog mlijeka i u svom sastavu sadrži samo mlijeko, koncerna u regiji.
Osnovne grane poslovanja Belja
su prehrambena industrija i po-
ljoprivredna proizvodnja. Nova
organizacijska struktura unutar prehrambene industrije definirala je 4 profitna centra (Baranjka - proizvodnja trajnih kobasica i slanina; Kokingrad - proizvodnja peradi; Mlin - proizvodnja brašna; Belje - tvornica proizvoda), dok u sektoru poljoprivredne proizvodnje u Belju posluje 6 profitnih centara: Ratarstvo, Sjemenarstvo, Tvornica hrane, Svinjogojstvo, Tovna junadi govedarstvo.
vrhnje i sol. Njegov ugodan okus i miris, snježnobijela boja, aroma i laka mazivost osigurali su mu mjesto vrhunskog proizvoda omiljenog svim generacijama
okus ABC-a prvo je blagim okusom hrena, a smjerove na tržištu sirnih namaza proizvedena su i potpuno nova okusa. Dodatci šunke, paprike,
I Krešimir]akuš, dipl.ing. I
vlasca i hrena strogo su kontroliranog podrijetla, te se usitnjeni na sitne dodaju u ABC sir bez korištenja konzervansa.
Svi okusi ABC sira razlikuju se od ostalih sireva po bogatoj strukturi i okusa. boje poznatog ABC daju svakom od okusa potrebnu prepoznat-
TRŽIŠTE STOKE
Kontinuirani pad cijena junadi na hrvatskom tržištu, a pratimo ga unazad dvadeset i šest tjedana, bilježimo i u 42. tjednu ove godine. lako se cijene unatrag dva tjedna nisu o,uetnije mijenjale, uslijed manje potražnje te nešto ponude. cijena pala je za daljnjih 20 lipa po kilogramu.
TRŽISTE STOKE U TJEDNU DO 16. LSTOPADA 2005. GODINE
Nastavfjen pad cijenajunadi
Mladi bikovi simentalske pasmine, do 24. mjeseca starosti, u navedenom su tjednu prodavani po 13,00 do 14,50 kn/kg ŽV ovisno o kvaliteti. Na Slavonije i Baranje cijena mladih bikova bila je od 13,00 do 14,00 kn/kg, na sjeverozapadne i središnje Hrvatske od 12,00 do 15,00 kn/kg, dok je na jadranske Hrvatske cijena žive simentalske junadi bila do 17,00 kn/kg ŽV.
Trenutne cijene žive junadi su cijene koje pratimo u posljednjih par godina u ovom razdoblju godine. U odnosu na prošlu godinu, cijene su više samo 3,23 posto. Cijene junica su niže u odnosu na mušku junad. U tjednu do 16. listopada o.g. otkupne cijene junica na sajmovima i otkupu bile su od 11,00 do 13,50 kn/kg ŽV. U narednih nrjesec dana lagani rast potražnje uz zadovoljaponudu, no cijene junadi najvjerojatnije se osjetnije mijenjati. Na porast potražnje mesa (možda ne odmah, u narednim mjesecima) moglo bi utjecati sve spominjanje opasnosti od gripe.
Europsko tržište mesa
Na europskom tržištu, u tjednu do 09. listopada 2005., zaustavljen je trend
otkupnih cijena trupova R3 klase (bikovi od 12 do 24 mj.). trend cijena pratili smo tijekom kolovoza i rujna. otkupna cijena u navedenom tjednu iznosila je 285,61 euro/100 kg. U odnosu na prošlu godinu ona je viša za 6,22 posto. razliku u odnosu na prošlu godinu bilježimo u Belgiji ( + 15,19%), Poljskoj (+ 14,15%), i Švedskoj ( + 14,52%) te Španjolskoj 13,90%.
Najniže cijene i dalje bilježimo u Latviji (172 eura/100 kg), Poljskoj 224,82 eura/100 kg te Belgiji 237,40 eura/100 kg, dok su najviše cijene evidentirane u 363,58 eura/100 kg i Italiji 329,29 eura/100 kg. Prema prošlogodišnjem trendu cijena, do kraja godine je rast cijena i potražnje mesa, uz tjedne oscilacije. Zasigurno na europsko tržište mesa utjecati razvoj vezanih uz gripu. Sve strah od gripe, bi mogla usmjeriti na konzumaciju drugih vrsta mesa, a izvozne mogle bi porasti.
Potražnja teladi se smanjuje, ali je i dalje od ponude potražnja od ponude teladi bila je za tržište i u tjednu do 16. listopada ove godine. Najviše se traži kvalitetna muška simentalska telad od 100 do 160 kg. Cijena takve teladi u navedenom
otkupnecijene trupovaR3 klase (bikoviod 12 do 24 mj) (euro/100kg) Cijena
tjednu je bila od 22,00 do 25,00 kn/kg ŽV. Ženska, simentalska telad nešto je jeftinija i prodavana je po cijeni od 20,00 do 22,00 kn/kg. Cijena teladi holstein pasmine je od 18,00 do 21,00 kn/kg. Sve je ponuda i teladi do mjesec dana starosti. Tu ponuda teladi holstein pasmine. Na europskom tržištu u tjednu do 09. listopada 2005. godine, otkupna cijena teladi od (8 do 21 dana starosti) iznosila je 173, 7 eura/kom i niža je za osam posto u odnosu na cijene mjesec dana ranije. U Nizozemskoj su otkupne cijene takve teladi u prosjeku 148,9,8 eura/kom, u Francuskoj 179,3 euro/kom, Italiji 173,9 eura/kom te Španjolskoj 227,9 eura/kom. U je telad holstein pasmine stare preko 14 dana i težine do 75 kilograma u tjednu do 09.10.05. bila u prosjeku po 106 eura/komadu. Otkupna cijena simentalske muške teladi iznosila je 4,25 eura/kg, a telad goveda2,27 eura/kg.
cijene krava za klanje
Ove godine cijene krava zaklanje više su u odnosu na lanjske za 14,52 posto, kada smo bilježili najniže cijene od 1997. godine na ovamo. cijena krava za klanje u 42. tjednu ove godine iznosila je 7,01 kn/kg ŽV.Ovisno o kvaliteti i starosti, cijene krava u rasponu su od 4,00 do 10,00 kn/kg. kvalitetnije krave tržene su po cijeni od 6,00 do 10,00 kn/kg, dok su ostale krave uglavnom do 6,00 kn/kg. Ponuda i potražnja krava za klanje na tržištu je osrednja, a cijene se tijekom ove godine nisu mijenjale. stanje na tržištu do kraja ove godine.
list 11/2005.
MLIJEKORASTENA POLJU
PRAKSA I ISKUSTVA RAZMIŠL.JAN.JA I PRI.JEDLOZI
Naš moto za studeni: Još nije kasno!
- Za što nije kasno? Još uvijek nije kasno da se u uvjetima broj krava, da se promijeni sjetvena struktura i proizvodnja voluminozne krme te osiguraju kvote u proizvodnji mlijeka. nije kasno da se s malim investicijama stajski kapaciteti.
Na prvome mjestu treba biti proizvodnja. Dobra proizvodnja ne ide bez dobre organizacije OPG kao specijaliziranog gospodarstva za proizvodnju mlijeka. Dobra proizvodnja ne ide bez sasvim standarda u organizaciji i opremljenosti, te bez primjene suvremene tehnologije.
Što dobra organizacija OPG-a koje se bavi proizvodnjom mlijeka?
Što standardi u pojedinim granama i proizvodnjama?
Što je to suvremena tehnologija u proizvodnji mlijeka?
Nekima, nažalost, ovo još uvijek nije jasno. Svaki konkretan problem traži konkretno rješenje. Danas se ovom problematikom najviše
bavi Mljekarski list. Nažalost, ima mnogih koji Mljekarski list primaju, a ne ga pažljivo ili ga ne i ne Mljekarski list danas je jedini list u Hrvatskoj koji se bavi problemima proizvodnje mlijeka, kako suvremenom organizacijom OPG-afarme, tako i suvremenom tehnologijom i kvalitetom mlijeka, te njegovom zdravstvenom i tehnološkom ispravnosti. Mnogima nije jasan pojam - kvaliteta mlijeka. O kvaliteti mlijeka koje nije zdravstveno i tehnološki ispravno, nema se što razgovarati. Zdravstveno i tehnološki neispravno mlijeko nema kvalitete. To ti je isto kao i pokvareno jelo. Ako znaš da je jelo pokvareno, li ga jesti? I sasvim je normalno da Bakterije, plijesni i gljivice su u pitanju. Jelo bez ovih mikroorganizama ne može se pokvariti. Jedna litra mlijeka i jedna žlica gnoja. mi kroz smijeh kolega Miroslav «Pa kako si to mogao tako napisati? Zgadit ljudima mlijeko.» A ima li neki drugi na koji se to može napisati, i objasniti onima kojima to nije jasno? Pokvareno pivo sigurno popiti. A što je pokvarilo pivo? ti pasti napamet da kuhaš ili pokvareno jaje. A uslijed se jaje pokvarilo? A pokvarenom mlijeku bi trebalo kvalitetu i svrstavati ga u II. i III. klasu ili raspravljati s onima koji u mlijeko ulijevaju vodu.
Svijet je to pitanje davno riješio. Zdravstveno i tehnološki neispravnom mlijeku nije mjesto u prehrambenoj industriji - u mljekari.
Mi danas imamo daleko važnije probleme. Jedan od najvažnijih problema je kvota. Neki se zavaravaju da pitanje kvote rješavati pregovorima s EU. A na temelju Osnova kvote je nacionalna proizvodnja. Danas je neprijatelj naše proizvodnje mlijeka loša organizacija OPG-a, te loša sjetvena struktura. A koliko toga lošega još ima?
M!jekarski [i,st 11/2005.
Mnogi su putovali po svijetu, da vide kako se to tamo radi - od Austrije, Nizozemske, Danske, Irske, Norveške, Finske, Amerike, Izraela, Slovenije ... To je, kako se kod nas kaže «Martinu Zagreb, Martin iz Zagreba». A da, od toga ipak neke koristi ima! Iz svih tih zemalja mi po nešto uvozimo - od junica, rasplodnih bikova, sperme, mlijeka i sira. Svašta po malo, ali najmanje od dobre proizvodne prakse.
Temelj proizvodnje su programi razvoja, kako na temelju broja krava, tako i na proizvodnje po kravi. U Hrvatskoj se broj farmera, mlijeka, iz godine u godinu smanjivati. Sasvim je sigurno da hrvatske mljekare uvijek otkupljivati na
Hrvatske od 750 milijuna do 1 milijarde litara mlijeka, ako dobijemo toliku kvotu. Sada
to ovisi o kvoti koju dobiti. Ukoliko Hrvatska dobije kvotu od 750 milijuna litara mlijeka godišnje, koliko na temelju te kvote u proizvodnji ostati krava, a koliko OPG-a koja se baviti proizvodnjom mlijeka?
Podijelimo li 750 000 000 litara sa 6 000 litara po kravi godišnje, dobijemo 125 000 krava. Mnogo malo! Podijelimo li 125 000 krava s nekim prosjekom od 25 krava, dobijemo svega 5 000 OPG-aspecijaliziranih farmi za proizvodnju mlijeka. I ovo je malo! Moja su ipak negdje oko 10 000 do 12 000, maksimalno do 15 000, što malih farmi od 10 do 25 krava, što srednje velikih farmi od 26 do 45 krava i velikih farmi od 46 do 60 i više. Ako ovo sve skupa pomnožite s nekom ekonomski isplativom proizvodnjom, tada bi Hrvatska trebala dobiti malo kvotu. U
37. Statuta Hrvatske mljekarske udruge i 17. Pravilnika o djelatnosti je reizbornost glavnog urednika «Mljekarski list» svake godine, s ponovnog izbora.
Do sadaje tu vrlo odgovornu dužnost za «Mljekarski list» obavljao Juraj dipl. ing., kojije svojim zalaganjem u veliko pridonio kvaliteti Mljekarskog lista i njegovom redovnom izlaženju.
Upravni odbor Hrvatske mljekarske udruge, na sjednici održanoj 07. listopada 2005. godine, donio je odluku da se raspiše
za obavljanje poslova glavnog i odgovornog urednika Mljekarski list, s mandatom od godine.
Kandidat treba ispunjavati uvjete:
- daje Hrvatske mljekarske udruge
- da ima visoku spremu
- da ima najmanje pet godina radnog iskustva u mljekarskoj struci
- da ima dokazanu sposobnost glasila
Za poslove glavnog urednika ne zasniva se radni odnos u službi U druge.
Svoje molbe kandidati šalju na adresu: Hrvatska mljekarska udruga, 10 000 Zagreb, Ilica 31/III (s naznakom: za
Molbe se primaju do O1. prosinca o. g.
Uredništvo
ovom momentu svi mlijeka, koji imaju imalo duha, ne moraju strahovati da prodati proizvedeno mlijeko.
Kako podijeliti 5 000 do 12 000 mlijeka svih naših mljekara. Bilo bi dobro kada bi naše mljekare iznijele svoja i svoje planove o broju farmera koji za njih proizvoditi mlijeko. Velik doprinos dale bi mljekare razvoju govedarstva i proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj kada bi se dogovorile oko otkupnog u krugu od 25 do 50 kilometara, ili od 50 do 75, maksimalno do 100 kilometara. Broj krava i broj farmi svakako bi trebalo planirati na temelju raspoloživog zemljišta na Ovdje bi veliku ulogu trebale odigrati udruge i savezi služe Udruge i kakva je njihova uloga u planiranju razvoja OPG-a njihovih
Ako se na tim površinama proizvoditi krma - sirovina za preradu u mlijeko, što se proizvoditi? li zvati Nizozemce da pro-
novom sjetvenom strukturom te primjenom suvremene tehnologije, iznosi sa 5 ili 10 krava x 6 000 litara = 30 000 ili 60 000 litara mlijeka. Osobno držim da udruge i savezi uzgajivasada trebaju s proizvodnim mogui planovima razvoja za svakog svog posebno. Poljoprivredni savjetnici, i ratari savjetima novoj suvremenoj organizaciji OPG-a, novoj sjetvenoj strukturi, suvremenu tehnologiju - od gospodarenja zemljištem, do proizvodnje i spremanja visoko kvalitetne voluminozne krme i tehnološki dobre ishrane, te držanja krava i uzgojajunica. Uz Poljoprivrednu savjetodavnu službu na vam je i Mljekarski list u kojemu možete gotovo sve odgovore i savjete, a možete ih i zatražiti.
Vozim se u petak 7. rujna 2005. od Koprivnice preko Virovitice i Slatine do Donjeg Miholjca i pokušavam izbrojiti na svakih 30 do 40 kilometara broj parcela pod travom, broj parcela novo zasijanih travnjaka, te izvode ili Kineze r----------------------------da proizvode O ovome se još uvijek ne vodi
Ako u Hrvatskoj opstati male i srednje velike farme, tada nje proizvodnje mlijeka, kako po kravi tako i na osnovu broja krava, ima ekonomsko znaobzirom na manju cijenu mlijeka.
Sadašnja proizvodnja s 5 ili 10 krava x 3 500 litara = 1 7 500 ili 35 000 litara. Plan proizvodnje po kravi, novom organizacijom OPG i
broj parcela pod lucernom. Samo nepregledne parcele kukuruza i kukuruzišta.
Na farmi koja se bavi proizvodnjom mlijeka, kukuruz ne smije zauzimati više od 30 % površina. Ostalih 70% površina mora biti pod travama i lucernom, ili pod lucernom i travama. Krava ne može pojesti više nego što može, a ono što može maksimalno pojesti mora biti izbalansirano, ukusno i lako probavljivo i što je jeftinije.
Kukuruz je trebao biti spremljen u silažu najkasnije do 15. rujna, grupe 300 do 400, a parcele odmah preorane i zasijane talijanskim ljuljem kao glavnom kulturom ili kao usjevom koji se kosi jednom u jesen, jednom ili dva puta u te preorava i ponovno sije kukuruz. Velike li mudrosti! Nekima za ovo trebaju specijalne vještine i alati. Neki su stvarno postali sami sebi svrha. Nepregledne parcele ostat na ugaru od sada do svibnja 2006. godine, punih 6 do 7 mjeseci. Kukuruz za silažu ili za zrno zauzima površine od svibnja, najkasnije do polovice listopada, samo 5 do 5,5 mjeseci. I polovicom listopada još nije kasno zasijati talijanski ljulj. Od Slatine do Donjeg Miholjca s lijeve i desne strane ceste nabrojao sam 12 i 15 parcela pod lucernom. I se mi onda o mi to, gospodo, Trebalo bi ovo, trebalo bi ono. Trebalo bi ovako, trebalo bi onako.
Pa neka sije lucernu i talijanski ljulj tko Mi i dalje kukuruz. Pa krave daju malo mlijeka. Pa ne valja ovo, pa ne valja ono. Pa mala cijena mlijeka.
Da, malaje cijena mlijeka: 5 krava x 3 500 litara = 17 500 litara 17 500litarax2,5kuna = 43 750kuna
Da, cijena mlijeka je premala. Kukuruz je loša krma za krave i loša sirovina za preradu u mlijeko.
Kukuruz je dobra krma, jako dobra krma do 30% u obroku svake krave, bilo ili
uvezenog simentalca, bilo holštajna crnog ili crvenog, bilo sivo pasmine.
5 krava x 6 000 litara= 30 000 litara
30 000 litara x 2,5 kuna = 75 000 kuna.
Vidi, isti broj krava i ista cijena mlijeka pa ipak
75 000 kuna. Možda ove krave mogu pojesti više kukuruza. Ali kukuruz je loša sirovina za preradu u mlijeko. Ove krave su samo pojele više lucerne ili ljulj a i više soje i pivskog tropa.
Da bi 5 krava s proizvodnjom po 3 500 litara donijele prihod od 75 000 kuna cijena litre tog mlijeka trebala bi biti 4,28 kuna (4 kune i 28 lipa).
Sa 10 krava prikazjejoš slikovitiji.
10 krava x 3 500 litara = 35 000 litara
35 000 litarax 2,5 kuna= 87 500 kuna
10 krava x 6 000 litara = 60 000 litara
60 000 litara x 2,5 kuna= 150 000 kuna
A koliki su troškovi? Koliko ti treba zemlje za 10 krava+ uzgoj junica? Ako to ne znaš, pitaj! Pitaj u Sloveniji, u Austriji, u u Nizozemskoj, u Danskoj. Piši u Mljekarski list pa pitaj! Pitaj svog poljoprivrednog savjetnika.
Postavi to pitanje na sastancima udruge ili na sastancima saveza.
Pa ako na 10 krava potrošiš godišnje 75 000 kuna, još ti ostane 75 000.
Da potrošiš 100 000 kuna još ti ostane 50 000 kuna i to pri cijeni od 2,5 kune.
Radnik koji ide na posao da godišnje zaradi 50 000 kuna, mora imati od 4 166 kuna. Nemoj držati i hraniti krave! Odi na posao! Držati i hraniti krave, to ti i nije nekakav posao. Vidiš da su sve i i da se svakim danom otvara sve više radnih mjesta. Posebno u kineskim i u sve po 10 kuna. Mani krave, traktor i zemlju i cijenu mlijeka od 2,5 kune. Vidiš da ima i ljepšeg života.
Istaknut po županijama sve farme su vlasnici spremni sa svojim poljoprivrednim savjetnicima, i na obuci ostalih mlijeka nastavak
r.fJugogodisnja tradiciia prodaje steonih junica 1nljekarama i trgo-i,cžma diljem svijeta.
Prodaja
visoko kvalitetnih steonih junica
HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO
u sustavu selekcije
Odaberite
u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz
AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. posrednikf:, kupite junice direktno od
<Budite korak ispred!
Investžrajte u bolju
koji žele proizvodnju, pod geslom «Ako možemo mi, mogu i ostali».
Te uvozne holštajnke od 45 do 60 litara su kao nagibni vlak. Ako nema dobrog kolosjeka i dobrog goriva i kompjuterske opreme, badava
nam što smo kupili nagibne vlakove. Isto tije i sa holštajnkama; ako nema visoko kvalitetne voluminozne krme i kompjuterske ishrane, te krave ti se za nagnu na jednu stranu i nakon jedne ili dvije laktacije, krave više nema.
IZLOŽBE
Pokrovitelji manifestacije bili su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, neretvanska županija i na Konavle.
Ovom izložbom predstavljena su osnovna obilježja uzgoja stoke u skoj županiji, s posebnim naglaskom na uzgoj hrvatskih izvornih pasmina ovaca, goveda i magaraca.
Na izložbi se predstavilo 7 ovaca s ukupno 40 grla (pasmine ruda, dalmatinska pramenka, romanovska, merinolandschaf), 3 koza s 20 grla (pasmine burska), 2 krava pasmine buša s ukupno 6 grla, 2 ko:aja s 5 grla i 1
magaraca s ukupno 8 grla.
Hrvatski centar je u neretvanskoj županiji aktivan od 1998. godine kada je ustrojena služba. Poseban naglasak u radu stavljen je na izvornih pasmina stoke: ovaca, goveda i magaraca.
Radi naše najugroženije pasmine ovaca, rude, Hrvatski centar je u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba pokrenuo projekt i zaštite genotipa rude".
0QD[ffi@W8~@
Mr. se. Zdravka
U Grudi, u Konavlima, 20. 08. 2005., nekoliko godina od održavanja prve, održana je druga izložba stoke u županiji, a organizirali su je Udruga ovaca i koza županije i Hrvatski centar.
U okviru ovog projekta, 2000. godine je kod 19 uzgoj 116 grla ovaca i ovnova u tipu rude. Tijekom proteklih godina u stadima tih obavljena je kontrola rasplodne proizvodnje, izbor ženskog rasplodnog podmlatka i performance test u feeld uvjetima za muške rasplodnjake. Trenutno se uzgaja 251 grlo ove pasmine kod 17 što je i dalje ugroženom hrvatskom izvornom pasminom, ali istovremeno treba naglasiti kako se broj grla, nakon što se provoditi sustav kontrole (i pripusta i proizvodnih osobina), svake godine
Izložba je bila prilika da se prikažu i krave pasmine buša, koje su u projekt «Fenotipske i genetske odlike buše u Hrvatskoj», koji se provodi radi ove naše izvorne pasmine goveda. Voditelj ovog projekta je prof. dr. se. Pavo Caput s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Kako je naglašena tijekom Izložbe, trenutno se na županije, kod 6 provodi kontrola rasplodne proizvodnje u populaciji od 25 grla u tipu pasmine
Na Izložbi je predstavljeno pet kolekcija iz govedarstva s ukupno 29 grla.
Sva izložbena grla su diplomom Hrvatskog centra koje je
Dana 24. rujna.• 2005. godine održana je Županijska izložba u Alilovcima pod pokroviteljstvom Ministarstva po{joprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Požeško-slavonske županije. Izložba je održana u organizaciji Hrvatskog centra i Hrvatsko agronomskog društva Požega. ravnatelj HSC Fra-
njo Poljak dipl. ing. agr., te brojnim i naturalnim nagradama sponzora izložbe.
su :
1. Blago Ivanika, G. Emovci, za junicu simentalske pasmine JADRANKA Žb. 8100713095, oteljenu 08. 03. '03., kojoj je majka u I. laktaciji proizvela 5 4 70 kg mlijeka,
3. Antun Prskavac, Treštanovci, za kravu simentalske pasmine REBEKA Žb.0011010422, oteljenu 10.03.'01., kojaje max. 5 752 kg mlijeka, imala u prvoj laktaciji.
2. Zlatko Ugarci, za prvotelku simentalske pasmine JASENKA Žb. 9100079428 oteljenu 16. 07. '03., koja je u kontroli proizvela 18,4 kg mlijeka.
4. Zlatko Alilovci, za prvotelku holstein pasmine, BOŽANA Žb.0031001909, oteljenu 20. 04. 03., koja je u kontroli proizvela 37,0 kg mlijeka.
11/2005.
5. Tihomir Kotrla, Golo Brdo, za kravu holstein pasmine ŠPANJOLKA Žb.0034016829, oteljenu 14. 09. '99., kojaje max. imala u laktaciji, 7 308 kg mlijeka,
Vladimir Tadijal, Tominovac 2, dobio je više nagrada, a državni tajnik MPŠVG gosp. Zdrav ko
Krmek i ravnatelj HSC-a Franjo Poljak su mu diplomu i zvono za šampionsko grlo Izložbe. Krava MICA Žb.0011009662, oteljena 09. 12. '00., u II. laktaciji imala je maksimalnu Proizvelaje 8 000 kg
• UŠTEDA DO 50% CIJENE HRANE UZ ISTE PROIZVODNE REZULTATE
• KOMPLETNE KRMNE SMJESE ZA HRANIDBU Mljekarski list 11/2005.
Cjelodnevni sajam tradicionalno - puta u Vrbovcu, ff.iedištupoduodržan je u petak, 21. listopada o. g. u jednom od Jurval d.o.o., 21. 10. 2005. održanje sajam skladišta poljopri- po(joprivrednih traktora i strojeva. ·- vredne opreme u Republici
Hrvatskoj, u kojem su posjetitelji mogli razgledati velik izbor strojeva za koje je Jurval d.o.o. Vrbovec ekskluzivni zastupnik za Republiku Hrvatsku.
Izdvajamo traktore MTZ-Belarus,. prikolice kiper Pronar, prednje i stražnje i prikolice za stajnjak POL-MOT, kukuruza DeutzFahr, rotacione kosilice Samasz proizvedene po licenci Fahr, balirke i bala Mascar, strojeve za obradu tla Unia (plugove, sjetvosprei dr.).
Sajam je bio dobro od redovitih kupaca koji su se u više navrata uvjerili u kvalitetu strojeva i usluge, ali isto tako i mnogo novih posjetitelja - potencijalnih kupaca poljoprivredne mehanizacije iz ponude Jurvala.
Uz razgledavanja strojeva zainteresiranim kupcima djelatnici Jurvala su prezentirali i razne oblike financiranja uz jednokratnog povrata PDV-a (za poljoprivrednike u sustavu PDV-a) te povrat državnih poticajnih stredstava u visini do 25% od iznosa kapitalnih ulaganja. U Jurvalu se podrazumijeva da djelatnici uz savjet pomažu i u kreditnog postupka.
Svim kupcima na sajmu Jurval je u suglasnosti sa strojeva odobrio poseban sajamski popust, te naravno besplatan prijevoz strojeva od centralnog skladišta ·do kupca.
Sve posjetitelje Jurval je kobasicama i po izboru. štimung osigurali su tamburaši.
Iz uredništvaMliekarskoglista
iz Velikog
Zajedno sa suprugom Suzanom (1969.), sinom Markom (1991.), Martinom (1992.), ocem Antunom (1939.) i majkom Marijom (1943.) uzgaja više od 80 grla goveda simentalske i holstein friesian pasmine te preko 80
Nedavno smo bili sudionici puštanja rt proizvodnju suvremene farme muznih krava u Velikom kod Bjelovara. Farma je u vlasništvu obite(jskog ·gospodarstva lvana koje se duže vrijeme uspješno bavi po(joprivrednom proizvodnjom. lvan (1966.) potrebna je znanja stjecao na svom gospodarstvu, i u Hrvatskoj i inozemstvu. ha poljopriVJ"ednih površina.
Ivanje želio nastaviti tradiciju uzgoja kvalitetnih goveda, paje gotovo sav dohodak ostvaren na gospodarstvu ulagao u kupnju zemlje, strojeva, opreme i gospodarskih objekata, ali zbog nedostatka financijskih sredstava gospodarstvo nije bilo u sagraditi i opremiti suvremenu staju za krave.
mastitisa i drugih poremecaJa na vimenu. Tvornica sladoleda «Leda» osigurala im je modernu· liniju za mlijeka od 2 500 litara s CIP sistemom za pranje i proizvodnju tople vode za pranje. Ukupna cijena farme je cca 1,500.000,00 kuna.
Sve ovo ne bi bilo bez Erste & Steiermarkische Bank, koja im je odobrila kredit od 100.000 €, te suradnje s Tvornicom sladoleda «Ledo» iz Zagreba koja otkupljuje mlijeko iz obiteljskog gospodarstva od 2002. godine, kada su proizvodili svega 2 000 do 3 000 litara mlijeka U 2004. godini na gospodarstvu je proizvedeno i otk:upljeno cca 129 602 litre mlijeka s 4,13 % m.m. i 3,39 % proteina, a danas, u novoj staji s 40 muznih krava u laktaciji proizvodi se cca 30 000 litara mlijeka U planu je broja krava do 70 grla, odnosno do punog kapaciteta staje.
Samo obiteljna okupu postižeovakve rezultate (Foto:G.
Prošle godine ipak su i osuvremeniti proizvodnju i napraviti bitan iskorak u smjeru razvitka govedarske proizvodnje i opstanka obitelji u poljoprivrednoj proizvodnji. Rezultat takve odluke je upravo ova nova suvremena farma s lauf štalom za smještaj 70 muznih krava u laktaciji, 36 mjesta za krave u suhostaju, porodištem teladi i steonih junica. Na farmi je vrlo funkcionalna tehnološka linija izmuzišta
SAC iz Danske 2 x 5 s mlijeka i senzorima za rano otkrivanje pojave
Mljekarski list 11/2005.
Novastajaobitelji (Foto:
Zadovoljni su danas bili svi obitelji jer oni vrlo dobro znaju da samo složna obitelj može vrhunske rezultate. Vidjeli smo danas ovdje, ne bez razloga: agronome, veterinare, predstavnike Centra za reprodukciju u RH, Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, te Hrvatskog centra, jer mlijeko Ekstra klase može se proizvesti samo uz puno uvažavanje struke i edukaciju u svakom segmentu proizvodnje.
Predstavnici Upravnog odjela za poljoprivredu Bjelovarsko-bilogorske županije nisu krili zadovoljstvo jer su otvaranju velike i suvremene farme muznih krava u svojoj županiji koja je tradicionalno regija.
I na kraju Benko dao je svoj blagoslovproizvodnja može
Za Mljekarski list razgovarali smo s rukovoditeljem otkupa mlijeka Tvornice sladoleda «Ledo» gospodinom Stjepanom Banom. U razgovoru saznajemo koje sve preduvjete moraju ispunjavati poljoprivredna obiteljska gospodarstva da bi vodili uspješnu borbu s vrlo konkurentnim.farmerima iz Europske unije. Pri odluci i odabiru obiteljskog gospodarstva za pružanje svojim kooperantima, Tvornica sladoleda «Ledo» prvenstveno vodi
• Da izabere sposobnu i radno zdravu obitelj s najmanje tri radno sposobna
Benkodaoje svoj blagoslovproizvodnjamože (Foto:G.
• Da obitelj ima imovinsku sposobnost za rezanjemvrpcefarmaje puštena pokretanje ozbiljnije proizvodnje mlijeka na farmi, s u proizvodnju(Foto:G. najmanje dvadesetak grla kvalitetnog fonda za proizvodnju mlijeka;
• Da imaju najmanje tridesetak hektara vlastitih obradivih zemljišnih površina na kojima siju kukuruz, ili pšenicu, te da jedna površina bude zasijana travno djetelinskom smjesom ili ljuljem.
Ukoliko gospodarstvo udovoljava navedenim uvjetima, «Ledo» im pomaže pri: izradi kvalitetnog investicijskog programa; dobivanju preporuke od strane Županijskog ureda za poljoprivredu i Ministarstva poljoprivrede; pripremi zahtjeva prema HBOR-u ili poslovnoj banci koja kreditira poljoprivrednu proizvodnju, te izradi tehnološkog projekta za farmu. Isto tako pruža pri izboru najpovoljnijih opreme i radova, nabavke kvalitetnih steonih junica za popunu kapaciteta staje radi osiguranja maksimalne proizvodnje i stvaranja urjeta za otplate kredita. Traži se uspostava suradnje s veterinarskom službom u preventivi i osiguranju kvalitetnog rasplodnog materijala. Mora postojati suradnja .sa Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu radi izrade dobrog menadžmenta hranidbe muznih krava u laktaciji i u suhostaju. Ne se ulazak u investicije koje se ne mogu amortizirati u vremenu od 5 godina uz 1 godinu Nastoji se pripremiti gospodarstvo za stvaranje uvjeta za nastavak ulaganja za proizvodnje mlijeka kroz proširenje kapaciteta stoke. se obiteljskom gospodarstvu da postepeno stvara bolje uvjete za život obitelji s posebnom pažnjom prema djeci koja se školaju. Ako je usmjerava se djecu na postizanje obrazovanja s poljoprivredne proizvodnje, s posebnim naglaskom na smjer i sl. Djeca moraju u ranoj fazi sazrijevanja i odrastanja dobiti da se od takve proizvodnje, odnosno od djelatnosti kojom se bave, može sigurno živjeti.
vrlo je bitno da država, resorna ministarstva i drugi državni organi stvore uvjete za proizvodnju mlijeka na seoskim obiteljskim gospodarstvima i to na da:
• Država osigura, kroz zakonsku regulativu, sigurne i uvjete na selu na temelju kojih se poljoprivrednik može orijentirati na jednu vrstu proizvodnje (mlijeko ili meso).
Treba utvrditi godišnju bilancu žitarica da im se osigura stabilna cijena, a sigurnom državnom rezervom osigurati, da u loših godina, ne dolazi do cijene;
• Svake godine u okviru državnog osigura dovoljno stimulativnih kreditnih linija i poticaja koji mogu osigurati rentabilnu proizvodnju na selu. Takvi uvjeti moraju tako dugo trajati dok se dovoljno ne približe konkurenciji poljoprivrednih susjednih zemalja zapada;
• na društveno zajednice koje su ovlaštene za za prodaju državne zemlje da se pridržavaju zakonskih odredbi i pravilnika, kako bi zemlju mogli kupiti poljoprivrednici koji proizvode mlijeko i meso;
• Pokrene proces okrupnjavanja zemljišta na selu, posebno od vlasnika koji godinama ne zemlju. Vlasnicima treba osigurati godišnju rentu za zemlju na da se zemlja preda pod upravu državne institucije, koja procijeniti realnu vrijednost zemlje, izvršiti komasaciju, zemlju prodati onima koji je najbolje iskoristiti kao sredstvo za stvaranje nove vrijednosti, a novac koji se dobije uz subvenciju države uložiti u kapitalne investicije koje kroz niz godina osiguravati bivšim vlasnicima rentu za bolji život. Takva se zemlja ne treba niti prodati, se može dati u zakup na 20 ili 50 godina, s dugogodišnjom zakupca da na njoj proizvodi i s pravom prvokupa ako se ta zemlja u prodavati. Oni vlasnici koji ne žele svoju zemlju prodati ili dati državnoj instituciji za provedbu komasacije, odnosno u zakup, trebaju platiti porez na zemljište. hitno treba izvršiti komasaciju na gdje vlasnici žele zemlju, saditi kulture koje su profitabilne ili a zbog više manjih parcela koje imaju, proizvodnja im je
nerentabilna. Troškove izrade tih projekata i njihova realizacija moraju biti trošak države i njen doprinos razvoju sela i rješavanju zapošljavanja poljoprivrednika i osiguranju njihove sigurne egzistencije;
• poslovne banke da predvide povoljne kreditne linije za investicije u proizvodnju mlijeka s kamatnom stopom ne od 5 % i s rokom otplate od najmanje 10 godina i jednom godinom
• Nakon što se napravi plan izbalansiranih žitarica za jednogodišnju potrebu Hrvatske, državnim premijama regulirati interes za sjetvu onih i onih vrsta koje su nam potrebne.
Nadalje, i danas mislim da je potrebno da Ministarstvo poljoprivrede, odnosno Hrvatski centar sa svojom savjetodavnom službom, treba napraviti desetak oglednih primjeraka projekata stajskih prostora za smještaj muznih krava, krava u suhostaju, steonih junica, junica i teladi s prostorom za izmuzište i prostorom za smještaj laktofriza za mlijeka, kao i za one manje farme koje imati izmuzišta, samo prostor za smještaj aparata za mužnju s ~ljekarskim kantama. Isto tako, nužno je:
• Da Savjetodavne službe izrade desetak prijedloga za menadžment hranidbe svih vrsta stoke koje ima jedna muzna farma s tabelama koje se mogu vrsti hrane koju u trenutku ima poljoprivrednik na raspolaganju;
• Zaposliti broj poljoprivrednih iz hranidbe (agronome) i zdravlja stoke (veterinare). Ne može se napredak na tom ako se ne osiguraju besplatni savjeti za poljoprivrednike, odnosno u ovom mlijeka.
Samo na taj možemo biti sigurni da ulazak na EU tržište biti manje bolan, naglasio je Stjepan Ban na kraju našeg razgovora kojeg objavljujemo u cijelosti. Smatramo da bi ga trebali svi kooperanti Tvornice sladoleda «Ledo» koji žele zaokret u dosadašnjem proizvodnje na svojem gospodarstvu. primjerom iz gospodarstva obitelji to je apsolutno Nakon takvih hrabrih odluka, uz ispunjenje uvjeta koji su u razvijenim zemljama zapada unaprijed zadani, podrška i Tvornice sladoleda «Ledo» sigurno izostati.
list 11!2005.
Gornje Predrijevo
Modernu farmu u funkciji proizvodnje mlijeka kapaciteta 50 muznih krava, otvorio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar
Operativni program razvoja govedarske proizvodnje R.epublike Hrvatske dao je svoj prvi «pl.od» 20. rujna 2005. godine u podravskoj iupaniji, Sopje, na 1.okaciji Gornjeg Predrijeva.
Za ovu farmu iz kreditnih sredstava HBOR-a izdvojeno je, u 10 mjeseci 2,500.000,00 kn potrebnih za dovršenje objekta . . . .Ovako, uglavnom, novinska o najvažnijem za obitelj Njari ali i važnom za širu zajednicu u kojoj žive i rade Ana i Jozo sa sinovima Josipom i Tomislavom te Antunom.
Što je sve, ustvari, skriveno iza velikih brojeva i koja je prava cijena ovog uspjeha, ne možemo znati ako se ne
vratimo 30 godina unazad i ne poslušamo
Ane...
I
]osip i TomislavNjari
Dvoje mladih živjeloje od žuljeva svojih
ruku i dvije kravice u štali ... ali stvoriti nešto više svojoj cljeci.
Posjekao Jozo stare orahe, prodala Ana sve dukate iz i za sve dobili tekjoš dvije junice ... Ali., njihov se trud plodio ... Sinovi stasali i svaka je godina vrijednim
ljudima više ... Nije se trošilo na luksuz. IBagali su svake godine pomalo u zemlju, u strojeve, u znanje o o:p.omu što su svi uložili sebe. Rezultati nisu izostajali. Do danas se to stado pretvorilo u 32 muzne krave, 20 steonih junica, 16-tero ženske teladi i dvadesetak muške u tovu.
1993. godine njihova najbolja krava ponijela je i šampionsku titulu na sajmu u Gudovcu.
2004. godine primaju priznanje Sopje za najboljeg .
ministar bioje zadovoljan
KNJIGAMA, U IZDANJU HRVATSKEMUEKARSKE UDRUGE
Prof. dr. se. Boro i prof. dr. se. Vesna Posjedovanje ove vrijedne knjige zasigurno upotpuniti i osuvremeniti Vaše znanje s najvažnijim informacijama o kozarstvu, kao jednoj od grana u Knjiga je sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži i tablice ovo djelo još preglednijim. Kroz 16, slijedom poredanih poglavlja je relativno brzo usvajanje znanja iz kozarstva.
Djelo je namijenjeno prvenstveno ·tudentima Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, a može biti od velike koristi u praksi, nastavnicima i u srednjim gospodarskim školama, kao i izuzetno štivo našim vrijednim koza.
CIJENA KNJIGE IZNOSI: 120,00 KN
MLIJEKO o11•a• c1o
prof. dr. se. Jasmina Havranek i prof. dr. se. Vlatko
Autorski pristup i raznolikost tema svrstavaju ovo vrijedno djelo u izvrstan studentski udžbenik i nezamjenjivu literaturu za u praksi. Knjiga je vrlo dobar izvor u organiztrMJU edukativnih i radnih seminara za sve mlijeka. U opisu pojedinih tema autori se koriste najnovijim referentnim padacima i vrlo dobro odabranim fotografijama te vrhunskim crtežima. Knjiga se sastoji od ali povezanih l 4 poglavlja. Sva poglavlja u knjizi napisana su u formi odvojenih podpoglavlja, u koJ1masu tematske jedinice, na jednostavan i opisane te se mogu ·tati kao zasebne cjeline, što je i odlika svake dobro napisane kn.1ige.
CIJENA KNJIGE IZNOSI: 250,00 KN
GOVEDARSTVO
prof. dr. se. Zvonimir
U izdanju Hrvatske m]jekarske udruge tiskana je knjiga GOVEDA prof. dr. se. Zvonimira koja je namijenjena prvenstvenu - studentima, a korisno je štivo u praksi, farmerima i svima onima koji se ovom problematikom bave.
U knjizi je ukazana na boljeg iskori~tavanJaJ)u.t. !JPCt> nasljedne osnove u našem govedarstvu. Istaknute su mjere i postizanja bolj,, produktivne efikasnosti bez koje nema i jeftinije proizvodnje mlijeka i me 1. 'lp1 ne ~u tehnologije hranidbe i držanja BVihkategorija goveda i tupo koje treba provoditi u uzgoju i tovu goveda. Iscrpno su opisani p nja kvalitetne voluminozn·e hrane bez koje se ne može pnm:\'odl\)a rnUjeka i mesa. Istaknuta je važnost i postizanja bolje kvalitete mliJckao kojoJovi i ne samo prodajna cijena i prerade i izvoza mlijeka nn tr1ist Euro~ '
CIJENA KNJIGE IZNOSI: 200,00 KN
Njihov je razvojni put prolazio sve što danas treba vlasniku jedne ovakve farme sa zahtjevnim tehnološkim cjelinama. Postupno su stado mudro savjete struke ih podizanjem kvalitete mlijeka. S mužnje prešli su na strojnu te uvodili sve više standarde u higijenu mužnje. Remont stada uspješno su provodili junicama iz vlastitog uzgoja te planskim uvozom vrhunskih grla iz Nizozemske. Proizvodnja i priprema voluminozne hrane godinama je usavršavana na vlastitim površinama i danas je garancija i kvaliteti mlijeka s nove farme. Za potrebe ovog broja grla trenutno
40 jutara vlastitog zemljišta te 15 ha unajmljenog, i uz sve to moraju kupovati i do 2 000 bala sijena. Uz razumijevanje i podršku lokalne samouprave, oko dodjele zemljišta u koncesiju, i taj problem mogao bi biti uskoro riješen i dodatno broja muznih krava i proširenje farme.
Pratit njihov rad, jer ako su u teškim uvjetima proizvodili tako dobro, kako tek proizvoditi u najboljim uvjetima za životinje s najboljom mljekarskom opremom.
Di1rko K. moci dipl. ing
U polju nastaviti berbu proljetnih kultura i sjetvu ozime pšenice, osobito sorti koje podnose kasniju sjetvu.
Slobodne površine nakon završetka sjetve duboko poorati i pognojiti stajskim gnojem i mineralnim gnojivima.
Brazda ostaje otvorena kako bi zemlja bolje i dublje promrznula tijekom zime i akumulirala zimsku vlagu, dragocjenu za godinu, osobito u suše. U vinogradu nastaviti radove, ako vrijeme dopušta, koji su propušteni prošlog mjeseca. Obaviti rigolanje, ili strojno, ovisno o prilikama. Nabaviti materijal za proljetne radove. U povrtnjaku tlo pognojiti stajskim i NPK
Ne treba zaboraviti lokalne samouprave u koju mogu pružiti ovakvim obiteljskim gospodarstvima, ali i dobrih susjeda. Konkretno, u ove farme, bilo je potrebno 9 suglasnosti susjeda o izgradnji na toj lokaciji. Prostornim planom zahtjevano je 90 m udaljenosti od puta te 20 m od svakog susjeda što bi do danas ostalo neizvedivo da im se nije izišlo u susret. radove je uspješno izveo slatinski «UNIMONT», s betonskim silosom tvrtke Kvalitetu mužnje garantiraju De Lavalovo izmuziše te Westfalijin potpuno automatizirani laktofriz kapaciteta 2 900 litara. Sigurnog partnera u otkupu mlijeka osigurali su potpisom ugovora s LUROM kroz sve vrijeme kredita. Uz osiguranje farme i stoke, mirno se mogu posvetiti daljnem razvoju proizvodnje mlijeka. Nakon svega, što Treba obitelji Njari na upornosti i trudu kao i svima koji su pomogli ostvariti životni cilj ovih vrijednih ljudi.
A kada na policama vaše trgovine prepoznate proizvode «Dukata», sjetite se da su u nekima od njih i dukati gospode Ane.
gnoJ1V1ma,a zatim ga duboko prekopati ili plitko orati. Kontrolirati stanje koje se u trapovima i spremištima. Spremiti za dugotrajno Klijališta isprazniti i raskužiti, a raskužiti i okvire i prozore. Pripremiti tlo za sjetvu i sadnju. Sijati bob mahunar, grašak, mrkvu, peršin, a saditi i luk (kapula). sjetva u plastenicima. U vrtu zaštititi od lukovice koje prezimiti vani. Okopavati ukrasno grmlje. Osjetljive vrste zaštititi od niskih temperatura. Narodne poslovice za studeni: Grmljavina u studenome rodnu godinu. Što više snijega o Gospi od zdravlja, to više godine. Ako o Gospi od zdravlja koje drvo procvjeta, znakje loše godine. Mraz (slana) na kišu nosi lošu godinu, a snijeg na kišu što deblji to bolji. Ako u studenom snijeg koji dan poleži pa bolje godi njivi nego gnojivo. O
ZAGREB(Danica,1906.)
godine 1252. spominje se u gradskom "Nova villa", novo naselje, koje su po latinskom imenu zvali "vilica". To je današnja Ilica. Središte tog bila je crkva sv. Margarete sa župom, koja je postojala godine 1334., a kada su turske navale napuštena je 1501., pa je sv. Margareta postojala samo kao kapela. 19. oko crkve bilo je napušteno groblje, a na mjestu kapele crkva. Ilicaje kod Harmice, današnjeg trga, a protegnula se daleko na zapad.
Ime Harmica je podrijetla, a "tridesetnicu", jer je ondje bila carinarnica. Od trga nastavlja se preko Kaptola Vlaška ulica, dalje nešto niže na "Zavrtnicu" vodila je Puhova ulica, današnja Na Zavrtnici su nekad bili kaptolski vrtovi, a danas Sajmište. Sajmovi su bili ponajprije na današnjem trgu, onda na Zrinskom, pa na dok ih prije godine 1891. nisu premjestili na Zavrtnicu. Jedan od najstarijih sajmova je Markov, još od 1256. za vladavine Bele IV Margaretski sajam uveo je kralj Ljudevit I. godine 1372., dok je Stjepanski sajam tek poslije uveden. Još prvih 19. vodile su od Ilice prema jugu samo tri ceste: današnja Petrinjska vodila je do kupališta u Trnju i do broda koji je
agrometeorologija
Mr. se. Dražen agrometeorolog
"Vrijemeu studenom"
nam se kako studeni nije tako hladan mjesec i kako ne zaslužuje naziv studenog mjeseca. Naime, 1963. godine u Zagrebu je izmjerena maksimalna temperatura zraka od 25,4 °C, a posljednjih trideset godina maksimalna temperatura zraka od 20 °C izmjerenaje tijekom devet godina.
No, ovog se mjeseca ipak ponekad istinski zimska razdoblja s vrlo niskim temperaturama zraka, pa je vrlo vjerojatno zbog njih ovaj mjesec dobio svoje ime.
DarkoKantoci 1 dipl. ing.
ondje pod imenom "Kraljev brod" postojao od godine 1288. Druga ulica bilaje Svilarska, danas a vodila je do gradskih vrtova. cesta, prema jugu, je Savska cesta, današnja Frankopanska ulica i Savska cesta. Tom se cestom išlo do staroga drvenog mosta, koji je prije dvadesetak godina srušen a sazidan novi željezni most. su i u Ilici i u tim ulicama bile niske, otprilike onakve kakve se i danas na kraju Ilice. U današnjem Donjem gradu nekada su bili vrtovi i lovišta, a na mjestu današnjeg Glavnog kolodvora rastao je kukuruz i zorilo žito.
Malo po malo nestajalo je onih starinskih umjesto njih dizati lijepe dvokatnice. Otvoriše i nove se ceste. Godine 1861. stigao je i prvi vlak iz preko Zidanog mosta. Oko godine 1870. uvedenje rasvjetni plin, a krajem sedamdesetih godina 19. Zagreb je dobio i vodovod. Ilica se napunila dvokatnicama i trokatnicama. Uz staru Bolnicu «Milosrdne je prve hrvatske štedione i eskomptne banke. trg ukrasiše lijepim spomenikom banu Na mjestu gdje se nekada s Dveraca spuštalo u Ilicu dvostrukim nizom drvenih stuba, sada vozi u Gornji grad. Petnaest ulica vodi na jug, a ih prosjeca od istoka na zapad usporedno s
Prisjetimo se kako je i ne tako davne 1988. godine u Zagrebu izmjerena minimalna temperatura zraka od - 13,5 °C, a u - 18,0 °C. Vrijedno je prisjetiti se kako je 29. studenog 1996. godine u dva dana padao snijeg, a u poljimajejoš ostalo vrlo mnogo neubranog kukuruza. Eto, i pojava snijega ovog nas mjeseca ne bi smjela iznenaditi, pa sa zimskom obradom tla treba požuriti. Što nam zimska brazda za proljetnu sjetvu, ne treba posebno isticati. Zimskom brazdom tlo otvaramo te time i najmanjoj kiši nesmetan ulazak do najdubljih slojeva tla. Zalihe vlage u tlu stvaraju se upravo ovog
Marija dipl. ing. Divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.) raste kao ukrasno drvo po drvoredima i parkovima širom sv-ijeta. &Divlji kesten cvjeta od n"ijeni u kakvom srodstvu s pitomim kestenom (Castravnja do svibnja, a bijeli tanea sativa) koji raste kao šumsko drvo i u tdemencvjetovi sa žutim i kama svakejeseni rado uživamo. tim mrljama vrlo atraktivne uspravne grozdaste cvatove, duge i do 30 cm. Nakon cvatnje razvijaju se zeleni bodljikavi plodovi koji kasnije postaju boje. U plodovima se nalaze 1-2, iznimno 3, izrazito sjajne, kao lakirane, sjemenke.
Sjemenke skupljaju u rujnu i listopadu, kad opadaju s drveta. Nekada su korištene kao hrana za stoku, za konje, a danas služe kao sirovina za izradu masti, gelova, tonika i drugih pripravaka za bolesti krvnih žila, a proširenih vena i hemoroida. Poznati su brojni recepti o izradi pripravaka od sjemenki divljeg kestena u a ako vam je to komplicirano u ljekarnama velik broj preparata s aktivne
recepti
1. TINKTURA: 20 zrelih, svježih kestena narezati ili naribati i preliti litrom 70%-tnog etilnog alkohola (možete ga kupi u apoteci).
Masu povremeno promiješati, a nakon 14 dana procijediti i profiltrirati. Dobivena može se u tamnoj boci duže vrijeme. Kod bolesnih i nogu ili upaljenih vena uzmite tinkture, razrijedite istom prokuhane i vode i koristite kao oblog. Ne smije se stavljati na kožu.
Tinkturu možete koristiti i tako da dva puta dnevno popijete po 20 kapi tinkture nakapane u malo vode ili što poboljšanju cirkulacije i otklanjanju prethodno navedenih tegoba.
2. MAST: 20 grama tinkture divljeg kestena izmiješati s 50 grama rastopljene svinjske masti i koristite kao mast za i proširenevene.
Zanimljivo je da se i do danas u nekim zemljama zadržalo praznovjerje da 3 sjemenke u plodu te da nošenje tih sjemenki u džepu štiti od raznih bolesti, osobio od reume, gihta i bolesti krvožilnog sustava. O
IZLAZAK I ZALAZAKSUNCA
10. 11. 20. 11. 30. 11.
OSIJEK6,37 16,21 6,51 16,11 7,03 16,05
ZAGREB6,49 16,31 7,02 16,22 7,14 16,16
KAKOPREZIVJETISRCAN1INAPAD
I Dr. Ivo Belan I
Nažalost, mnogi
Sve je broj ljudi koji doživljavaju infarkt i zato postoji nešto važno što treba znati. Rizik od smrti može se smanjiti na pola, ako se pacijenta uspije prevesti u bolnicu unutar prvog sata od momenta kad olfieti prvi napad oštre boli. Neki vjeruju da se taj rizik može još više smanjiti stavljanjem tablete Aspirina podjezik (ilije progutati), dok se želucu ili kao u ._ _____________________________
ljudi ne ništa, simptome ili ih protukao smetnje u
Prema obavljenim istraživanjima, gotovo polovica onih koje je pogodio udar i do dva sata prije nego zatraže medicinsku Za vrijeme tog vremena mnogi umru. Oni koji su dovoljno sretni da prežive, trpe nepopravljiva na srcu. Oko 50% pacijenata koji dožive infarkt umiru unutar prvoga sata od pojave simptoma, odnosno prije nego stignu u bolnicu. Bolesnik treba u bolnicu unutar tog prvog sata!
Zašto
Zašto mnoge žrtve udara ne kažu najbližima o svom bolu, koji se u nekim kao da vam »slon sjedi na grudima « kako jedan, preživjeli, pacijent. Pacijenti koji odlažu obavijestiti o svojim tegobama, vjeruju da su «neranjivi», da se njima takva stvar ne može dogoditi, pogrešno simptome, pokušavaju se sami (npr. uzimaju nekog sredstva protiv žgaravice), ili u tišini trpe. Jednostavno, ne vjeruju da su doživjeli infarkt. Nije da ljudi pogriješe u interpretiranju, tj. da zamijene bolove blažeg udara za smetnje u želucu ili za . Otprilike, jedna osmina svih infarkta su tzv. «tihi infarkti», tj. oni bez nekih simptoma. Ima ljudi kojima je neugodno pri pomisli da juriti u bolnicu zbog nekakvih bolova u želucu. nema nikakvog smisla umrijeti zbog neugodnosti. Ono što ima smisla je obratiti pozornost na simptome. I, jasno, odmah zatražiti medicinsku posebno ako je rizik od udara zbog genetske
predispozicije ili zbog drugih faktora (prekomjerna tjelesna težina, visoki krvni tlak, visoke razine kolesterola u krvi, pušenje, dob preko 65 godina itd.).
Kako te znati da ste doživjeli udar?
da simptomi variraju, ne možete znati. bolje je da vam u bolnici dijagnosticiraju gastritis (upala želuca) nego da se oduži pružanje u pravog infarkta. bol od infarkta je tupa i neugodna, trajna, ne prestaje ni nakon 10 minuta. Bolesnik može pritisak, stiskanje, težinu ili bol u grudima koja se širi u rame, vrat, ruku, pa i u prste. Ta bol može biti znojenjem, i gubitkom daha. Dok je bol koja popusti nakon uzimanja hrane ili tableta protiv kiseline vjerojatno uzrokovana smetnjama u želucu ili (ulkus), bol koja se pojavila za vrijeme napora i koja popusti za vrijeme odmora je znak oboljenja. Ako doživite gore spomenute simptome, odmah pozovite Ili barem kažite nekome kako se Ustanovljeno je da je bilo manje odlaganja odlaska u bolnicu kad je žrtva infarkta obavijestila nekoga o svojoj boli u grudima. Premda može lakše je kazati nego Ipak, ako ste doživjeli udar, pokušajte se opustiti dok i budite mirni. Otpustite remen na kravatu, ovratnik na košulji, jer sve to može da lakše dišete. Nekoliko puta duboko udahnite. Premda milijuni ljudi svake godine umru od infarkta, ipak on ne mora biti ubojica. Vi možete preživjeti udar ako ne dopustite panici da
PIONEER~
PIONEER® izvodi svoje pokuse u skladu s priznatim
standardom kvalitete ISO 9001 za sistem kvalitetnog menadžmenta
Hibrid
PR38F70
PR38P05
PR37H24
PR38A24
PR37M34
PR36R10
PR36B08
PR35P12
72000 29,7 13467
74000 25,1 13656
73000 26 5 14868
74000 26,4 14168
73000 25,1 14358
76000 285 14588
78000 29,6 14458
77000 30,2 15036
TOMICA
Datum sjetve: 28.04.2005. Datum berbe: 15.10.2005.
DONJI KRALJEVEC, ŽUPANIJA
J T.
Legenda '.zbregov acidofilno mlijeko i acidofilno mlijeko light ubrajaju se i u kategoriju funkcionalne hrane. Izraz funkcionalna hrana polako ulazi u svakodnevnicu, a znate li što To je hrana koja opskrbljuje organizam osnovnim nutrientima i ima dodatnu fiziološku vrijednost - pozitivno na zdravlje. komponente funkcionalne hrane su balastne tvari, probiotske bakterije, vitamini, minerali probiotik od "pro bios" što za život.
Želite li balans?
Uzmite acidofilnomlijeko ili acido.filnomlijeko light svaki dan!
ELIK I •
Legenda '.zbregov kefir i kefir light nam unose duh tradicije stare nekoliko godina. Podrijetlom je s Kavkaza su stanovnici poznati po svojoj vitalnosti i Mnogi taj "fenomen" pripisuju upravo kefiru kojega nazivaju i eliksirom mladosti i duga života.
Jeste li znali - kako nastaje kefir?
Kefir je proizveden kefirne kulture koja previre mlijeko u fermentirani proizvod pri nižim temperaturama pri se producira i manja plina koji lagano uzdigne poklopac, a proizvodu daje reski okus i pjenastu strukturu.
kefir u prijevodu s turskoga se dobro': Zašto se i Vl ne biste tako
Živjeli, uz
šampanjac kefir i kefir light!!
Legenda 'z bregov kiselo mlijeko i kiselo mlijeko light - dašak nostalgije na moderan
Rano jutro, mirisni "bregi'; svježe podojena mlijeko u zemljanoj posudi kada se na stolu nevjerojatno fino, mirisno, ukusno, kiselo mlijeko - okrjepobrok. Taj prizor je obilježavao seoska ognjišta "z naših bregov'; a danas je vrlo rijedak ili gotovo zaboravljen.
U želji da održi tradiciju 'z bregov te svojim iz urbanih sredina ponudi taj dar prirode, Vindija je proizvela kiselo mlijeko Legenda 'z bregov.
