Mljekarski list 12-2005

RIJEC UREDNIKA

«Mljekarski list» se svih korisnih tekstova, savjeta, informacija i priloga zabilježenih na 672 stranice pisanog teksta kroz dvanaest brojeva tiskanih u 2005. godini.

potrebu da se u ovogodišnjem posljednjem broju - koji se upravo nalazi pred Vamavjernim našeg popularnog osvrnemo na promjene i okolnosti koje su obilježile ovu, po mnogo burnu godinu te neminovno utjecale na položaj poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava, a samim time i na položaj mlijeka.

Želja nam je da se prisjetimo važnijih zbivanja vezanih za stanje u gospodarstvu koja su direktno ili indirektno utjecala i na proizvodnju mlijeka te ulogu «Mljekarskog lista» u ovom važnom segmentu mljekarstva, a time i ulogu Hrvatske mljekarske udruge u širem smislu. Stoga i politika Mljekarskog lista u narednom razdoblju biti više usmjerena na rezultata pristupnih pregovora za ulazak u Europsku uniju prvenstveno iz poljoprivrede, s naglaskom na govedarstvo i proizvodnju mlijeka.

Gospodarstvo mnogobrojnim problemima u gospodarstvu, od kojih je zasigurno najbolniji - velika stopa nezaposlenosti, Hrvatska se izgradnjom autocesta sve više i prometno otvara prema Europi. Ova godina bit zabilježena i kao godina u kojoj je donesena povijesna odluka o pristupnih pregovora za stjecanje stalnog u Europskoj uniji. Takvom odlukom Hrvatska je ocijenjena kao stabilna, a za investitore gospodarski sigurna zemlja. Naši su realni, stoga iz poljoprivrede i prehrambene industrije najavljuju veoma složene i teške pregovore. Danas su i seoska sve više prisiljena razmišljati na primjeren procesima agrarnih promjena, uz neminovno napuštanje tradicionalne mješovite poljoprivredne proizvodnje, uz sve opredjeljenje za specijaliziranu proizvodnju. Smatramo važnim istaknuti da je tijekom ove godine uvoz poljoprivredno prehrambenih proizvoda za oko 10% uz istovremeni rast izvoza, iznad 30%. Rastao je i uvoz i svinjskog mesa, dok je uvoz mlijeka i proizvoda vrijednosna na razini prošle 2004. godine. I dalje se nastavlja uvoz subvencioniranih 'jeftinih" sireva koji negativno na tržište u smislu da pored ostalih problema, mljekarska industrija pokazuje manji interes za otkupom mlijeka iz proizvodnje, što se vrlo negativno reflektira na položaj naših mlijeka. Iz svega navedenog proizlazi da se u novom europskom okruženju i tržnoj konkurenciji mnoga obiteljska gospodarstva - mlijeka, nažalost održati.

Proizvodnja mlijeka je poznato, da je do ove godine svaka proizvedena litra mlijeka imala kupca i otkupom bila prodana mljekarskoj industriji. promjena u mljekarstvu Hrvatske je u da malim više nije osiguran plasman mlijeka. Razlog tome je što mnogi od njih ne udovoljavaju uvjetima kvalitete, zadane Pravilnikom o kvaliteti svježeg sirovog mlijeka, ili zato što uvoz proizvoda, posebno sireva, smanjuje mljekarskoj industriji plasman na našem tržištu. Ove godine viškove mlijeka od cca 20 milijuna litara riješilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva interventnim otkupom preko mljekara koje su ga

UREDNIKA

preradile u prah ili maslac. tome proizvodnja mlijeka je i dalje deficitarna s uvozom od cca 20% godišnjih potreba za mlijeko i

I dalje se nastavlja kontinuirana kontrola kvalitete otkupljenog mlijeka kroz sustav rada Središnjeg laboratorija za kvalitetu mlijeka Križevci (SLKM). Ovi se podaci o i godišnjim otkupljenim mlijeka i službeno koriste, jer je do sada ove podatke registrirao Državni zavod za statistiku. Prema podacima SLKM može se procijeniti da otkup mlijeka u 2005. biti za 12% i iznositi cca 600 milijuna litara kravljeg mlijeka. otkupa mlijeka prati pad broja tako da se njihov broj smanjiti za 4 000 u odnosu na prošlu 2004. godinu.

za mlijeka od posebnog je pitanje kvalitete mlijeka prema kojoj se vrši otkupne cijene kao i sredstava poticaja. Osim fizikalno kemijske kvalitete, svakako je najvažnija higijenska ispravnost mlijeka i to u odnosu na broj somatskih stanica i ukupan broj mikroorganizama. Mnogim lošija higijenska kvaliteta mlijeka smanjuje cijenu a neki od njih ne mogu kupca za svoje mlijeko. U ovom segmentu proizvodnje postignut je napredak. U prilog tome govori da je 23,31% mlijeka u 2003. godini bilo Ekstra klase, 34,40% mlijeka Ekstra klase bilo je u 2004. godini, a procjenjuje se da u 2005. god. u ovoj klasi biti 46% otkupljenog mlijeka. Trend smanjenja mlijeka III. klase svakako je kako za mlijeka, tako i za hrvatsko mljekarstvo

Tradicionalna proizvodnja

Šir~vnost pogrešno sagledava složenost problema i proizvodnje mlijeka, jer se nerijetka vezano za ulazak Hrvatske u Europsku uniju aktualiziraju manje važna pitanja, kao npr. zabrana i tradicionalnog klanja svinja, proizvodnja kulena te prodaja svježeg sira i vrhnja na gradskim tržnicama. Stav nadležnih organa biti zabrane proizvodnje i prodaje vrhnja i svježeg sira na tržnicama, uz uvjet da prethodno udovolje propisanim i zdravstveno-sanitarnim uvjetima. za kvalitetu svakog prehrambenog proizvoda (pa tako i vrhnja i svježeg sira) odgovorni su koji se moraju pridržavati propisanih uvjeta (Upisnik i odobrenje objekata, kvaliteta proizvoda, kontrola kvalitete, uvjeti U navednim zakonskim odredbama je i odgovor na pitanje: li se na preradu mlijeka i prodaju svježeg sira i vrhnja na tržnicama. Dakle, ništa se ne zabranjuje se reguliraju proizvodnje hrane. Europska unija globalno podržava ovakve vrste proizvodnje koji su na razini lokalnog tradicijskog proizvoda, a na se i gradi zajedništva u Uniji.

Operativni program razvoja govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj Ovaj dugo Program (kojeg je Vlada prihvatila 8. srpnja 2004. godine), je davati prve rezultate. U su obavljane pripreme i to: osiguranje povoljnih investicijskih kredita preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), rješenja za snošenje 50% troškova za garanciju na kredit od strane države preko Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG), kao i osiguranje povrata dijela kredita kroz kapitalna ulaganja. Za njegovu provedbu Ministarstvo poljoprivrede imenovalo je povjerenstvo, a županije svoja povjerenstva. Provedbom Programa u segmentu proizvodnje kravljeg mlijeka, adaptacijom i izgradnjom novih farmi kapaciteta, se smanjenje deficita u proizvodnji mlijeka i stjecanje povoljnijeg položaja u pregovorima s Europskom unijom u odnosu na kvotu.

Tijekom ove godine je aktivnost realizacije Programa, pa je do sada povjerenstvo prihvatilo 156 investicijskih projekata za izgradnju farmi kapaciteta, od kojih su neke završene i proizvodnju. Obzirom da su to prve farme iz Operativnog programa razvitka govedarske proizvodnje RH, navodimo neke od njih:

- Obiteljsko gospodarstvo Njari, Gornje Predrijevo

kapacitet 50 krava, otkup mlijeka vrši Lura d.d.

- Obiteljsko gospodarstvo Babina Greda

kapacitet 80 krava, otkup vrši Lura d.d.

- Obiteljsko gospodarstvo Veliki

kapacitet 70 muznih krava, otkup vrši Ledo d.d.

- Obiteljsko gospodarstvo Kovažik, štefanje

farma od 38 muznih krava, otkup vrši Ledo d.d.

- Obiteljsko gospodarstvo Stjepana Novska

kapacitet 40 krava, otkup vrši Lura d.d.

- U kategoriji velikih farmi ove je godine u proizvodnju puštena i Farma IvankovoPoljoprivredna zadruga Osatina. Vlasnik je gospodin Mirko a farma s kapacitetom od 1 200 krava zasigurno je najsuvremenija farma krava u ovom dijelu Europe. Sve proizvedene mlijeka Ekstra klase s ove farme preuzima "Vindija" d.d. Varaždin.

Mljekarski list u 2006. godini

Vjerujemo da smo i u proteklom razdoblju u Mljekarskom listu „ prvenstveno svojih suradnika - autora iz proizvodnje kravljeg, ovqeg i kozjeg mlijeka barem donekle doprinjeli boljoj informiranosti i edukaciji naših - mlijeka. Svjesni da su zbog intenzivnih gospodarskih promjena u poljoprivredi obveze i zadaci Mljekarskog lista sve složeniji, želimo svojim i osigurati pravovremene informacije i korisne savjete prvenstveno u mljekarskoj proizvodnji. U tu svrhu spremni smo pa i mijenjati koncepciju lista, ovisno o prilikama i potrebama naših Poseban naglasak i dalje u našim tekstovima dati izgradnji novih i adaptaciji farmi, tehnologiji proizvodnje i menadžmenta farmi, zdravlju stada; pratiti procese i rezultate pregovora s Europskom unijom, pratiti tržište stoke, te nezaobilaznu kvalitetu mlijeka.

Želja nam je da uspostavimo još bolju suradnju s Vama, dragi te putem Vaših pitanja i sugestija i vi budete sudionici koncepcije Mljekarskog lista u 2006. godini.

odbor Mljekarskog lista sa suradnicima I autorima, Upravni odbor I djelatnici Hrvatske mljekarske udruge svim Mljekarskog lista žele

sretan I uspješnu Novu 2006. godinu

Vera dipl. ing. predsjednica Hrvatske mljekarske udruge (1ar,v{I dr; ~,

SADRŽAJ UREDNIKA

AKTUALNO

Novi osvrt na aktualnosti mljekarstva

NA S LOV I C A: Još jedna farma iz "Operativnog programa razvitka govedarskeproizvodnje u RepubliciHrvatskoj"(Foto:M.

TRŽIŠTESTOKE

Tržište stoke ____

CroSim

Kako se provodi kontrola u RH ___ 13 SELEKCIJAI REPRODUKCIJA

Analiza provedbe performance testa unutar provedbe programa gojidbenog stvaranja goveda u Hrvatskoj

16 HRANIDBA

Hranidba i reprodukcija kravaenergija ___ _

19

Standardi za obiteljska poljoprivredna gospodarstva u proizvodnji mlijeka _________ 25 OBRADATLA Površinska obrada tla

Otvorena nova, suvremena

Zdravlje stada i upravljanje proizvodnjom na farmama za proizvodnju kravljeg mlijeka ____ 32

VETERINARSTVO

parazita koza i ovaca ___ 38

ovaca _______________________ 34

43

Godišnja izborna skupština Hrvatskog saveza simentalskog goveda "CroSim" ________ __ _______________ _____ 46

IZ HSC-a

II. savjetovanje goveda u RH ____ 48

PRODAJAINSTRUMENATA

Referentni laboratorij Zavoda za mljekarstvo Agronomski fakultet Zagreb ____ 47

OBITELJI DOM __________________________ 51

DAN POLJA

Centralni Pioneer Dan polja - Križevci ______ 55

ZLATNI ROG

Kriteriji za dodjelu nagrade "Zlatni rog'': - mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci od (6/2005.5/2006.) - mlijeko mora biti ekstra (E) klase - mora biti evidentiran u HSC (Središnji laboratorij u Križevcima) te u mljekari kojoj predaje mlijeko Podatke tijekom godine razmatrati i procjenjivati povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog», koja biti u lipnju godine. Dragi ukoliko udovoljavate uvjetima ispunjavajte redovito kupone; možda ste upravo vi dobitnik ove vrijedne nagrade.

UREDNIŠTVO

Napomena:

Adresa:

: Popunjeni obrazac s podatcima za mjesec : studeni dostaviti tiBroj krava:............................ : jekom prosinca o.g., : na adresu: Hrvatska mljekarska udruga (za nagradu «Zlatni rog» Ilica 31/3, 10000

Zagreb. Informacije

, na broj tel:

[K]@~ ®©~ ~ffi

U rujanskom broju Mljekarskog lista objavljenje moj prvi osvrt na aktualnosti mljekarstva. Radilo se o napisanom 13.06. kada je 300-tinjak mlijeka, u okviru nekoliko strukovnih udruga, održalo prosvjed upozorenja ispred resornog ministarstva s najavom blokade hrvatskih prometnica ukoliko država ne udovolji zahtjevu seljaka.

Osnovni razlog prostjeda bila je najava da mljekare otkupljivati samo najkvalitetnije mlijeko od te da se za 30-40% smanjiti ukupni iznosi poticaja za ratarstvo i Istovremeno je, navodno, uvezenog nekvalitetno stježe mlijeko i mlijeko u prahu, za koje se kao zemlje podrijetla navode Bosna i Hercegovina te Srbija i Crna Gora. Seljaci su prostjedovali da ih ovakva „neprincipijelna" konkurencija i najava smanjenja poticaja dovesti do propasti. Pogotovo su ugroženi oni koji su digli skupe kredite za podizanje farmi, a sada ih Spominjane su gospodarstava pred bankrotom, desetci Hrvata pred raseljavanjem. Navodile se ministra kako od 140 obiteljskih gospodarstava ulazak u EU „prežitjeti" tek njih 20 Neki su to nazivali i eutanazijom hrvatskog seljaka.

Dogodio se i „višak" sirovog mlijeka na tržištu, za kojeg je najavljen interventni otkup oko 15 milijuna litara mlijeka subvencioniranjem mljekarama oko 22 milijuna kuna. Seljaci su pretpostavaljali da se za isti iznos smanjiti iznosi poticaja koji su trebali završiti kod njih.

Što se dogodilo? Jednostavno, dolazi vrijeme kad se razrješavaju stvari koje su proteklih godina tako što su problemi „gurani pod tepih". sam to nekoliko puta napisao na stranicama Mljekarskog lista. Takva politika što neumitno dolazi, dovest

Mlfekarski list 12/2005.

samo do i bolnijegpada i otrježnjenja kad, naravno, bude prekasno za bilo kakvo popravljanje stanja. Vrlo je iztjesno da prodaj ne cijene mlijeka pasti ispod sadašnje razine. I je da u tržnom

nadmetanju na ovakav poslovanja ostati možda 20-ak promlijeka, no se tu ne završava. Ili barem ne bi smjela završiti.

Mljekarama koje danas posluju na potpuno ekonomskim osnovama nije u interesu otkupljivati „sve što je bijelo". Nekvalitetno mlijeko i previsoki troškovi sabiranja mlijeka od velikog broja malih i udaljenih nisu im prihvatljivi i sve više odustaju od toga. Kad se spominju troškovi od 20-40 lipa po litri takvog mlijeka, jasno je kako je takvo stanje dugoIsto tako, mlijeka s niskom proizvodnjom po grlu i malim brojem krava nisu zadovoljni ni cijenama koje su 20-30% više od istih u okruženju.

potpuno su nekonkuretni i kad im se "povlaštene" otkupne cijene. Izvan su tržne utakmice, ali li to da ih se treba riješiti? Kakva nam tek onda biti bilanca mlijeka? Može li se neki ekonomski interes kako povezati te male, urediti njihovu tehnologiju proizvodnje da pogrješke i promašaji budu što manji, a onda tražiti modele kako ih subvencionirati (iako se taj pojam mora izbaciti iz javne upotrebe, bolje je - stimulirati) da ostanu na selu i u seoskom prostoru koji nam biva nenaseljen, a istovremeno gradovi ne nude ni zaposlenje ni stambeni prostor, ni kompletnu komunalnu infrastrukturu za kriterije suvremenog življenja.

Povodom osvrtu ovaj put su dvije, meni zanimljive, stvari koje su se dogodile prošli

tjedan (14.-19. studeni). Jedno je s poljoprivredne emisije na televiziji, a drugo je rasprava sa Savjetovanja goveda održanogu Vinkovcima u organizaciji HSC-a.

Na državnoj televiziji kao i kako to ide s vremena na vrijeme, crna kronika stanja u mljekarstvu s obiteljskih gospodarstava u Brodsko-posavskoj županiji. Ljudi su podigli kredite prije nekoliko godina, kad se sve idealnim za mljekarstvo. Zatim su došle laboratorijske pretrage i prema rtjima otkupne cijene mlijeka, koje nisu išle na ruku tehnologiji gospodarstava. Kako nikad ne ide sama, pridodane su i promjene, pa i izuzimanja nekih otkupnih mjesta. Neki seljaci moraju sami voziti mlijeko do udaljenih mjesta otkupa. nikakva.

Što na to? je da su takva pravila igre. su puno prije, ali ih neki nisu ozbiljno. Sad su tu gdje jesu.

Najgore za sve nas koji se na bilo koji bavimo mljekarskom proizvodnjom je da se ostvare najave o prodaji tek nabavljenog stada ili potpunom napuštanju proizvodnje mlijeka. Kaže se, kad krave jednom odu iz gospodarstva, nikad se više ne Gospodarstvo definitivno napušta uzgoj krava i proizvodnju mlijeka. O razlozima koji su doveli do ovakve situacije u proizvodnji sam više puta pisao u rubrici Gospodarstvo Mljekarskog lista. Može se ponoviti kak.o nikad nismo imali sustavno poticanje mljekarstva koje bi stvorilo broj koji mogu potpuno, ili gotovo potpuno, ravnopravno konkurirati inozemnim i proizvodnji koja sada na mljekarsku proizvodnju i promet mljekarskih proizvoda. Dobra otkupna cijena i državni poticaji, kreditiranje nabave stada i moderniziranja proizvodnje, otkup, izuzimanje mlijeka i mlijeka iz sustava PDV-a .. .i doveli su do toga da je bolje bilo ostati - bez suvišnih rizika - na 5-10 krava, nego u proizvodnje. je poznato, za punu uposlenost i efikasnost

uloženog novca i rada potrebno je kvaliteno gospodariti s 30, 50 ili više krava na farmi. Kad se tome doda da ne postižu zadomuznost kak.o bi poslovali rentabilno, i da neke mljekare ne mogu opstati u tržnim uvjetima ili moraju smanjiti svoje otkupno kako bi racionalizirali nabavu mlijeka, krug koji se obrušio na neke naše polako se zatvorio.

Nažalost, izvana nenia i biti, nema više visokih otkupnih cijena, nema više besplatnog sabiranja mlijeka od svake kravice. Svako od gospodarstava najprije mora odraditi dobro svoj dio posla u proizvodnji mlijeka. Kvalitetno držanje grla, hranidba, higijena, visoka muznost i kvaliteta mlijeka. Kad se to napravi, s pravom se može tražiti da resorno ministarstvo više u izravnoj ili usmjeravanju drugih službi, pa i poslovnih subjekata, prema gospodarskog položaja mlijeka. Ovako, treba priznati dobar dio krivice za slab prihod, odnosno gubitke i malom i slabom mlijeka.

Na II. savjetovanju goveda u organizaciji Hrvatskog centra bilo je dosta o položaju i stanju malih Jedna naša tvrtka ponudila je program otkupa teladi od malih nešto što se izgubilo s vremenom tržnog poslovanja u nas. Naime, nekad su Hrvatsku prekrivale poljoprivredne zadruge i kooperacije. Gotovo 4 000 takvih subjekata doslovce je otkupljivalo jedno po jedno tele od svakog a zatim kooperativnom proizvodnjom tovilo telad u manjim ili tovilištima obiteljskih gospodarstava. Takav otkup teladi je, naravno, važan i za proizvodnju mlijeka. mlijeka ne "troše se" na držanje teladi, nego se krave prije usmjeravaju na davanje mlijeka. Pritom nije zanemariv ni ekstra prihod dobiven prodajom teleta. S ovom praksom se prestalo jer, naravno, nije bila jeftina, a za razliku od današnjih uvjeta, tada nitko nije previše vodio brigu o troškovima takvog

sabiranja teladi. Program otkupa po "tele po tele" ne mi se lošim, samo sam je li to samo sada kad su nestale rezerve teladi iz uvoza, i li to biti hvalevrijedna trajna poslovna orijentacija.

Drugi je primjer jedne veterinarske stanice u široj okolici Zagreba. I oni predlažu Program proizvodnje i mesa radi gospodarskog i socijalnog zbrinjavanja dijela manjih gospodarstava. Uzgoj i proizvodnju u EU deficitarne junetine, pogotovo mlade, namjeravaju angažiranjem više od 50% naših krava koji imaju gotove kapacitete za 2-5 krava. U promijenjenom sustavu poticaja bilo bi stimulirano držanje krava, posebno onih koje otele i othrane tele do najmanje 4 mjeseca i mase od najmanje 210 kg. Poticaji bi davali i za uzgoj ženskih grla nakon 1. teljenja, te za tovnujunad iznad 300 kg. Tako se na uposlenosti gospodarsko zbrinjavanje 18-20 malih te uzgoj 5-7

FLEKTROIEHNIKA

junica za reprodukciju i 37-53 tovne teladi godišnje. Projekt je sigurno izvediv na užem s kojeg dolazi ovaj prijedlog, a pitanje je ima li i dovoljno volje i sredstava da se ovako nešto podupre na razini cijele Hrvatske ili barem njenog ruralnog i brdsko-planinskog dijela za kojeg postoje preduvjeti: tradicija i uvjeti proizvodnje, neiskorištene površine, mala nezbrinuta gospodarstva, sustavi potpore, te modeli EU potpore.

U svakom vrlo je važno neko rješenje za poslovni opstanak malih a da se pritom oslobodi što više kvalitetnih poljoprivrednih površina za "velike" tržne Pitanje je samo, jesmo li sami u stanju pomiriti ove dvije krajnosti da opstoje i posluju na što bolji Ili se obistiniti prognoza predstavnika jedne udruge da to nismo u stanju, nego da trebamo preživjeti do ulaska u EU, koja se kao takva pokazala kao puno bolji upravitelj i selom i

Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Cisterna - laktofriz je opremljenja sa za automatsko pranje i doziranje te procesorskom kontrolom visoke

za automatsko pranje i doziranje kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

Mljekmski li<;t12/2005.

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

za automatsko pranje Tip RBC 1500 - 1O 000 lit

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na

www.elektrotehnika.hr

RBH 300 - 1600 lit

Tip

@8GYJQD@~QD~D uiJ~DJJ8©~@@710 I

Kontrola je zasigurno najvažniji i -najzahtjevniji posao koji se obavija u svrhu unaproizvodnje mlijeka Ipak, kod nas joj je iskoristivost izuzetno mala, poneki nažalost dovode u pitanje i njezinu svrhu.

Dužnost nam je svima zajedno kontrolu traženom i cijenjenom. Tada tek na ozbiljno napredovanje, kako u uzgoju i selekciji, tako još više i u menadžmentu u proizvodnji mlijeka.

Za one koji još uvijek brkaju pojmove, pod kontrolom podrazumijeva se mjerenje mlijeka svake krave, uzimanje uzoraka i analiza mlijeka svake krave i prikupljanje drugih važnih podataka o kravama, naravno, samo u sta-

Damir dipl. ing. I

dima koja jesu u kontroli sti, a koju kod nas provodi Hrvatski centar (HSC). Kontrola (ili bolje proizvodnosti) temelj je uzgojno-selek-

cijskog rada u govedarstvu više od jednoga Danas, k tome, kontrola još puno ima kao najvažniji izvor informacija za pravilno (menadžment) stada. Dakle, kontrola potrebna je radi mlijeka i oni od nje moraju imati izravnu korist. Oni su dakle toga posla koji, kao što svi znamo, i nije tako mali. Naime, ogroman trud, vrijeme i novac ulaže se upravo u prikupljanje, analize i obradu podataka dobivenih kontrolom na kojoj kod nas radi veliki broj djelatnika HSC-a. Te vrijedne (i skupe) informacije treba iskoristiti na valjani Korištenje rezultata kontrole nezamjenjivo je u dva usko povezana poduzgojna-selekcijski rad i unamenadžmenta - upravljanja stadom.

Korištenje rezultata kontrole u uzgojno-selekcijskom radu

i m!tj'ekamože se valjano upravljati samo na temelju pouzdanih informacijadobivenih kontrolom

Da bi kontrola imala puni u genetskom goveda, moraju biti ispunjene temeljne pretpostavke, a to je precizno, savjesno, nepristrano prikupljanje svih potrebnih (bitnih) podataka, kvalitetna obrada, prezentacija i dostava podataka do i dovoljan broj

KONTROLA

Tablica'I: Usporedbarezultatakontrole holsceinkrava (crniHF), u nama -:::animljivimzemljama te dviju krava s naše top liste, s obziromna sastav mlijeka i njegovuvrijednostpo našim kriterijima

385

TIKA HR 0022000889 I 10 547

krava (i stada) u kontroli Bez organiziranog, aktivnog sudjelovanja u osmišljavanju, provedbi, (samo) kontroli i cijelog tog sustava, je zadovoljiti navedene pretpostavke. kontrola je samo temelj na koji tek treba nadograditi niz postupaka i ustrajnog, konstantnog i znanstvenog, dobro organiziranog rada da bi se u mjeri ostvarila ona stara, ''jednostavna" postavka o selekciji (genetskom poboljšanju): "...odabrati najbolje od najboljega." To izgledajednostavno, ali praksa pokazuje da nije nimalo lako odabrati najbolje. Kvalitetna provedba kontrole organiziranom sustavu i znanstvenika donošenje najboljih odluka u uzgoju, a sve se može svesti na dvije najvažnije stvari:

• Procjena uzgojnih vrijednosti svake krave i bika za sve važne osobine (to vidimo na uvoznim pedigreimajunica- ako tražimo - no, uvoznike to ne zanima)

• Korištenje bikova na osnovu uzgojnih vrijednosti (nakon kvalitetnog testiranja) = ciljano sparivanje (izbor bikova prema postavljenom uzgojnom cilju).

Jll/ekarski list 12/2()05.

Uz kontrolu u užem smislu i sastav mlijeka), za protjene uzgojnih vrijednosti neophodno je kvalitetno prikupljati i informacije i o:

- reprodukciji, prometu (ulazu i izlazu iz stada)

- težini teljenja

- protoku mlijeka i temperamentu

Uz to je neophodno obuhvatiti što dio populacije ocjenom eksterijera ili tipa (linear scoring), a kod simentalca testirati bikove na tovne i mesne karakteristike.

J{orištenje rezultata kontrole

u svakodnevnom menadžmentu

Da bi se kontrola mogla valjano koristiti za bolje upravljanje stadom, uz navedeno, potrebno je ispuniti još dvije pretpostavke. To je dostava rezultata do u što roku nakon kontrole

- najviše 10 dana - te prikladna prezentacija (ispis) rezultata. Taj ispis mora sadržavati sve potrebne informacije i to u formi koja lako snalaženje i i onima koji im pomažu (savjetuju) u donošenju odluka na temelju tih važnih informacija (primjer u tablicama 2.1. i 2.2.). Mnogi (ili

T.z ,l,c,· 7 .1. PtiHtjL · Ji1e ,l 1111esr:.L110E; 1rikt1-::.a··ezul,111 ·,u

Šifra i ime farme Datum kontrole 21./4./'99. Datum obrade 28./4./'99. Metoda kontrole: A43x mužnja

Broj krava: 46muznih 15 suhih kraj

Grupe Dnevna proizvodnja

Životni broj i

Salma23 36 34,8 4,72 3,80 15 NL 188682272

Syeije3

NL 108304675

Debby30

NL 108304707

GeesJeM 27 31,0 S,34 3,64 85

NL 173342006

Wllma89 2S 24,1 4,00 3,52 19 NL 184442898

Geeeje99 23 21,1 4,03 3,12 25 NL 184442944 njihova djeca, rodbina, prijatelji, savjetnici) služe se pa je potrebno pristup rezultatima kontrole i putem interneta. Bez zadovoljenja dviju navedenih pretpostavki, kontrola nema gotovo nikakve vrijednosti za u svakodnevnom menadžmentu stada. No, u upravljanju stadom, posebice u hranidbi krava, rezultati kontrole

FARMAJ

10.11.1998. 162 5 867 4,92 3,53 289 207 )26+ 2.02 1 10393 4..70 3,62 488 377 10.10.1998. 193 7452 4,68 3,79 349 282 111 402 3 10241 4.80 1M 492 394 J0.12.1998. 132 4 510 3,77 3.51 170 158 74403 3 8798 376 3,68 331 324

FARMAl

07.10.1998. 170 5134 4,93 3,37 253 173 121+ 2,09 1 8844 4.9& 347 439 307 16.09.1998. 191 5012 4,02 3,36 202 168 lil 2.04 1 7607 4.03 342 307 260 15.01.1999. 71 1389 4,27 3,17 59 44 772..07 I 5937 07 3.43 253 203

dragocjeni su.kao i, primjerice, krvna slika u dijagnosticiranju bolesti. Precizno i racionalna hranidbe mlijekrava (posebno danas je gotovo nezamisliva bez rezultata kontrole Oni - uz redovito ocjenjivanje tjelesne kondicije svih krava, stanja balege te drugih pokazatelja zdravstvenog stanja krava (a po potrebi i ciljane pretrage i

krvi) - predstavljaju temeljno polazište po kojemu se krave hrane u stadijima proizvodnog ciklusa.

U Slovenijije nedavno objavljen vrlo ko-ristan za naprednije

mlijeka i sve koji se bave problematikom hranidbe krava za hranidbe krava uz rezultata kontrole Kmetijski inštitut Slovenije, 2004.). Toplo ozbiljnijim i da ga

Najvažnije informacije koje nam trebaju za bolje upravljanje stadom krava su:

• ostvarena, i po mlijeka na dan kontrole

• sadržaj i odnos masti i proteina u mlijeku uz sadržaj ureje u mlijeku analizu treba posebno tražiti i platiti) pokazuje kakva je hranidba i što treba poduzeti da bi je poboljšali

• sadržaj laktoze u mlijeku - je stalan, smanjenje na pojavu mastitisa

• broj somatskih stanica svake krave koja je u laktaciji.

To su temeljne informacije na temelju kojih se mora reagirati odmah i zato je nužno da stignu do u što roku nakon kontrole. Uz to, je vrlo korisno i

• ekonomska vrijednost proizvodnje svake krave u usporedbi s ostalim kravama u stadu (laktacijska vrijednost LV) dobivena na osnovu ostvarene i proizvodnje, uvažavaekonomsku vrijednost masti i proteina te sve utjecaje koji otežavaju jednostavnu usporedbu krava (dob, redni broj laktacije, sezonu, ); prosjek stadaje uvijek 100

• usporedba stada sa stadima ostalih (i ekonomski)

• i planovi reprodukcije

• plan te preporuke korištenja bikova

• plan kvota (to nas i izuzetno je bitno), i sl.

Jako je važno da je ispis rezultata kontrole pregledan i da sadrži sve potrebne podatke: lako prepoznavanje svake krave u kontroli (ime krave, ŽB i broj ogrlice ako ga krave imaju) te redni broj i stadij laktacije (broj dana od teljenja do kontrole). To je važno da bi se pažnja i eventualno onoga koji ga savjetuje, usmjerila na bitne informacije i rješavanje problema, a ne na „dešifriranje" koje je koja krava, koliko je prošlo od teljenja i nebitne stvari. U kontroli moraju maksimalno aktivno sudjelovati jer nema drugog na da do navedenih vrlo vrijednih informacija. Ako imje stalo da dobiju ove informacije (a moralo bi im biti jako važno), onda moraju uložiti i truda i vremena za prikupljanje svih potrebnih podataka. Kontrolor ne smije iz staje, a da nije zapisao primjerice kakva su bila sva teljenja (po težini) od zadnje kontrole ili da nije zapisao imena i brojeve ogrlica (ako postoje) svih novooteljenih junica i krava. Ako se aktivno i korektno postave, onda imaju pravo tražiti sve potrebne informacije u prikladnom obliku i na vrijeme. Naravno, ta cijela mora imati i svoju cijenu. No, cijena je zanemariva u odnosu na vrijednost koju te informacije potencijalno imaju. cijena kontrole u · zemljama s kojima se moramo iznosi u prosjeku vrijednost od 50-80 kg mlijeka po kravi godišnje. Korist od kontrole mora biti, i jest, barem nekoliko puta od njezine cijene. To se jasno pokazuje, primjerice, samo na razlikama u cijeni mlijeka sadržaja masti i proteina (primjeri u tablici 1). Po našoj formuli mlijeka vrlo je atraktivno imati mlijeko s 4,3% masti i barem 3,4% proteina. No, kako znati koja krava ima kakvo mlijeko - pa onda i što se mora poduzeti u hranidbi te s kojim bikom koju kravu osjemeniti da bi vrijednost mlijekaako ne cijenimo kontrolu

Jfljekarski list 12/2005.

VRBOVEC, E. de Piennesa bb

tel.: 01/2791-822, 2791-990, fax: 01/2792-035

e-mail: jurval@jurval.hr, · t: www.jurval.hr

Kontrola u Republici Hrvatskoj ima dugu tradiciju. S provedbom kontrole se 01.01.1930. godine, unutar udruga koje su Savez marvogojskih udruga. Svrha provedbe kontrole bila je jednaka kao i danas: dobivanje pouzdanih i kvalitetnih podataka na temelju kojih se provoditi uspješan uzgojnoselekcijski rad.

Kontrolu kod nas provode djelatnici Hrvatskog centra (HSC) koji je punopravni ICAR-a (International Committee for Animal recording). Od 2004. godine HSC ima pravo korištenja službenog ICAR-ovog na svim dokumentima i ispisima koje izdaje. Time ICAR da HSC provodi kontrolu proizvodnosti po metodama i normama u uvjetimajedinstvenog sustava životinja.

Na obiteljskim gospodarstvima u Hrvatskoj, dugi niz godina kontrolira se po AT metodi, a na velikim farmama po A4 metodi. A metoda da kontrolu koju vrše kontrolori ovlaštene institucije, tj. HSC-a, dok metoda B da kontrolu vrši farmer u suradnji s ovlaštenom institucijom. AT metodom vrši se kontrola jednom a

kontrolno razdoblje je 2933 dana. Kontrolor naizuzima mlijeko za analizu: u jednom mjesecu ujutro, a drugog mjeseca Kod A4 metode dvije su kontrole u kontrol-

nom danu: pola uzorka mlijeka ujutro a pola Kontrolno razdoblje je 29-33 dana.

Tijekom 2004. godine došlo je do porasta broja krava se mlijeko kontrolira zbog B metode. Na taj su stvoreni preduvjeti zajoš djelotvorniji uzgojno-selekcijski rad. Samo u stadima u kontrolu je ostvariti pomak u proizvodnji. proizvodnja krava u kontrolu u 2004. godini iznosila je 4 870 kg mlijeka, sa 4,02% masti (195 kg) i 3,32% (161 kg). Izvor podataka: Godišnje HCS-2004. Prema podatcima MPŠVG (Operativni program razvoja govedarske proizvodnje u RH) proizvodnja mlijeka na nivou Hrvatske iznosi 2 600 kg/kravi. Iz ovogajejasno vidljivo daje proizvodnja krava u kontrolu mlijeza 2 300 kg viša od prosjeka populacije. Pored namjene za potrebe uzgojno-selek-

Godina Pod uzgojno - U kontroli Obiteljska Velike farme selekcijskim gospodarstva radom Broj % Broj % Broi % 2000. 92 898 42 634 45,90 35 493 38,21 7 141 7,69 2001. 98 841 42 092 42,59 35 207 35,62 6 885 6,97 2002. 108 524 43 360 39,96 36 785 33,90 6 575 6,06 2003. 139 959 46 754 33,40 40 623 29,02 6 131 4,38 2004. 165 852 77 777 46,89 71 076 42,85 6 701 4,04

Tablica .f: Pregledbroja krava u kontrolimlijeka od 2000.-2004. cijskog rada, vrijedni podatci koji su prikupljeni tijekom kontrole mogu biti od neprocjenjive koristi za kvalitetnu organizaciju poslova vezanih uz proizvodnju mlijeka na obiteljskim gospodarstvima i velikim farmama. Naime, podatci

*Izvor podataka: Godišnja HSC-a (2000.-2004.)

dobiveni prilikom kontrole mlijeka i njegov sastav) mogu u mjeri pri organiziranju hranidbe krava te ukazati na probleme zdravstvenog stanja vimena.

HSC nakon obavljene kontrole mlijeka u roku dostavlja podatke farmerima o analiziranim uzorcima mlijeka.

1: Izgled ispisa s rezultatimakontrole

,HR:0003001979

2 HR 00030030ll7

1HR0023()()0352

<1HR 0023CWJ1648

' HR 000300eS64

• HR 0023001TT4 ESMERAI.OA

7 HROIJOS01()e()6SAMAHTA

1 HR00030136113 SILVIJA

o HR 0023003131 El..ZA.

,o HR 00030183!5eSRNA

11 HR Ul23003299

12 tfl. 0003020M7

1atfi 00:2900e397

14 tfl CICl030222J

t5 tR 2100SZM41 JESIKA

„ HR DOOaoZ2721

11 HR0100822311

18 t-fi 2100822328

1•~"00030:23825

,o HR 0003023828

" HR 00030Z!948

22HR0()()3024g30

z, HR 8IOOOIIU720 -

"' HR 00Z3008248 GONClo'I

' HR00030030G7

1 HR 0003007508 AN<ICA

2 0003014524 ULI

• HR0003014791 NA

• HR0003018847 TIN<A

• HR00030188011

• HR0003020447 •

7 t-A oooeo237'115

• HR 0D23001TT4 ESIEIW.DA

• HR00230027'9S!ITEF!CA

Ovdje treba imati u vidu daje potrebno vrijeme za skupljanje uzoraka, njihovu dopremu (hladna linija) u SLKM u Križevcima, analiziranje uzoraka, te dostavu podataka farmerima. Zbog velikog broja malih stada i neopremljenosti mlijeka, podatke je dostaviti samo putem kontrolnog

asistenta prilikom njegova dolaska na farmu. Ukoliko bi farmeri bili opremljeni i educirani, ovakve bi podatke bilo dostaviti putem pošte što pojeftinjuje i ubrzava proces. postoji moguda farmeri netom nakon analize preuzmu podatke za svoje stado u službi HSC-a. Zbog brzine dostave podataka na farmu, ova je moguizuzetno zanimljiva, no stoji daje potrebno uložiti dodatno vrijeme, a i novac (troškovi prijevoza). No, sve bi to bilo opravdano pravodobnim reagiranjem na temelju rezultata kontrole Pravodobno korigiranje hranidbe i provjera zdravstvenog statusa vimena znatno bi pridonijeli profitabilnijoj proizvodnji. Navedeni ispis pruža dragocjene podatke koje je potrebno pravilno i potpuno Tu je neophodno sudjelovanje institucija

Slika

koje prate proizvodnju mlijeka na našim farmama (HSC, HZPSS). Na taj se potpomaže i usmjerava ova proizvodnja, a sve u svrhu dobrobiti životinja i isplativosti same proizvodnje. Na temelju analize uzoraka mlijeka, posebice iz omjera masti i (Index te sadržaja ureje u mlijeku, je ustanoviti probleme vezane uz proizvodnju mlijeka. Normalan index (1MB) treba se kretati 1,1 i 1,5. Promjene u omjeru masti i proteina nastaju, prije svega, poradi hranidbe, bolesti ili odnosa u okolini. 1MB od 1,5 je posljedica prekomjernog crpljenja tjelesnih rezervi u prvoj fazi laktacije. Ovako visok 1MB da su krave, s obzirom na genetske predispozicije, loše opskrbljene energijom i proteinima. Visok 1MB neposredno nakon teljenja upuna zdravstvene probleme krave. Ni premali omjer masti i proteina (manje od 1,1) nije dobar, jer je posljedica hranidbe prevelikim koncentriranih krmiva. Posljedice ovakvog indeksa su: acidoza buraga, smanjena sposobnost konzumacije krmiva te oboljenja papaka. I u jednom i u drugom sirovog mlijeka je bitno manja nego u optimalnom omjeru masti i

Sadržaj ureje u mlijeku vrlo je vrijedan podatak koji nam pomaže pri posrednoj ocjeni opskrbljenosti mikroorganizama buraga dušikovim spojevima. Dovoljno amonijaka u buragu prvi je preduvjet za djelotvornu probavu ugljikohidrata i sintezu mikrobnih proteina. Sadržaj amonijaka u buragovu soku ovisi o bjeu obroku i njihovoj razgradljivosti. na sadržaj amonijaka u buragu i energija koja je dostupna u buragu. Amonijak se pri razgradnji u buragu, ali ga mikroorganizmi radi nedostatka energije, ili iz bilo kojih drugih razloga, ne mogu koristiti za svoj razvoj, pa on prelazi u glavni krvotok te se u jetri pretvori u ureju. Ureja se uglavnom s urinom, a manjim dijelom putem

KONTROLA

mlijeka. Sadržaj ureje u mlijeku, u našim uvjetima, trebao bi biti od 15 do 30 mg na 100 mL mlijeka. Premali sadržaj ureje u mlijeku je pokazatelj nedovoljnog sadržaja amonijaka u buragovu soku. Posredno nam ukazuje na probleme koji se javljaju, neprikladni uvjeti za razvoj mikroorganizama buraga: smanjena probavljivost organskih tvari, prije svega celuloze, usporava se probava krmiva u buragu - smanjuje se konzumacija krmiva. krava se smanjuje a sadržaj masti, i laktoze u mlijeku pada. Velik sadržaj ureje u mlijeku pokazatelj je pak prevelikog sadržaja amonijaka u buragovu soku. Problemi su vezani uz upotrebu dijela energije za dušika iz organizma putem metabolizma amonijaka u ureju koji jetru, a su i smetnje u reprodukciji. Vrlo je indikativna veza sadržaja ureje u mlijeku i plodnosti. je, da je osjemenjivanje bilo najuspješnije u krava je mlijeku bilo približno 25 mg ureje na 100 mLmlijeka.

Pored ovih podataka dragocjeni su i ostali podatci s ispisa kontrole dnevna mlijeka (DKM), sadržaj masti, suhe tvari bez masti (stbm), broja somatskih stanica (BSS) i laktoze. Drži se da mlijeko koje sadrži manje od 4,5% laktoze iz vimena koje je upalnim procesima. Ispis još sadrži podatke o stajskoj mlijeka u kontrolnom danu, i laktacijama u kontrolnom razdoblju, kao i proizvodnju stada u zadnjih godinu dana (standardne laktacije-305 dana).

Naravno, kontrola ne nudi sve odgovore na probleme koji se pojavljuju tijekom proizvodnje mlijeka, ali može znatno njihovom rješavanju. Uz aktivno sudjelovanje je riješiti navedene probleme, a sve radi profitabilnosti proizvodnje. HSC nastavlja s razvojem vlastitog software koji izradu dodatnih ispisa iz kontrole proizvodnosti, radi pružanja novih informacija koje našim farmerima.

Mljekarski li.st 12/2005.

ANALIZAPROVEDBEPERFORIANCE TESTA

QD~@KfRru

(l[)wmw

Ove godine navršilo se 30 godina neprekinutog rada na provedbi Programa gojidbenog stvaranja goveda u Hrvatskoj. Svrha Programa je proizvodnja novih generacija rasplodnjaka simentalske pasmine goveda. Tijekom tog perioda u stanicu je sveukupno zaprim(jeno 1 746 teladi dobivenih usnuerenom oplodnjom bikovskih majki s bikovskim

LjiljanaHusinec,dipl. ing.

postojanje jer je doprinijela govedarske proizvodnje izgradnjom proizvodnih kapaciteta simentalca za meso i mlijeko.

Unutar proteklih trideset godina na snazi su bila dva uzgojna programa. Jedanje definiran 1973. godine

Test je završilo 1 517 mladih bikova koje je i po njegovim postavkama radilo se sve do 1992. komisijski ocijenilo Povjerenstvo za ocjenu i godine kada je zaživio Program gojidbenog stvanamjenu bikova kroz 142 formirane grupe ranja goveda u Hrvatskoj definiran 1991. godine. mladih bikova. Po obavljenim komisijskim U tablici 1 dana je analiza performance testa koji ocjenama 497 bikova namijenjenih za umjetno temelj toga drugog, još uvijek osjemenjivanje (32% od ukupno ocijenjenih) uzgojnogprograma. preuzeli su na korištenje centri za umjetno Bikovske majke predstavljaju sam vrh osjemenjivanje. Bikovi su po završenom testu u genetske izgradnje i proizvodnosti simentalske 365 dana ostvarili rezultate: pros- populacije goveda. Kroz cijeli navedeni period ostvarena tjelesna težina od 598 kg i birane su prema kriterijima definiranim unutar dnevni prirast od 1 690 gr. Stanica je Programa gojidbenog stvaranja goveda temeljem postignutih rezultata opravdala svoje u Hrvatskoj. Ti kriteriji su u Naputku r

za odabir bikovskih majki pre- Tabltca 1: Kretan;ebro1nogstan1abtkovskthma1ktpo ma kojemu su krave birane po

službama u perioduod 1993. - 2004. god. podrijetlu, proizvodnim osobi-

Broi bikovskih maiki

služba --

Vrbovec

Blelovar

KoDrivnica

Sv. I. žabno

Sl. Brod

Daruvar

VrroVltica

Križevci

Varaždin

Sisak

V.Gorica

Sv. I. Zelina

Požega

j Kraoina

O.Miholjac

Vmkovci

Karlovac

Ukuono:

1nno ,no, 1995. 1nn< 1nno 109$ 1nnn ,nnn Knu:1usmierene oclodnie

20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 75 84 77 69 59 61 57 51 52 66 72 63 53 50 43 43

55 63 58

Inama i sastav mlijeka), reproduktivnim osobinama i eksterijeru. Naputak je u par navrata mijenjan u dijelu koji se odnosi na kriterij odabira temeljem proizvodnih osobina. Vršeno je usklaminimalnih traženih vrijednosti u odnosu na prosjek populacije.

Broj bikovskih majki u navedenom periodu kretao se od najmanje 229 krava u 1993. godini do najviše 456 krava u 2001. godini. broj bikovskih majki za navedeni period je 361 krava po godini,

što je u potpunosti zadovoljavalo proizvodnju potrebnog broja muške teladi za performance test.

Laktacijska proizvodnja mlijeka bikovskih majki kretala se od 5 684 kgu 2000. god. do 6 263 kgu 2004. god. U proteklih šest godina ostvarena

Tablica2: Laktacijskaproizvodniabikovskihmajki u periodu1999.do 2004. J?.Od.

Br. M. Godina Br.ukup. Mlijeko M.mast M.mast

M.bjel. lakt. stand. kg

lakt.

je proizvodnja od 6 035 kg mlijeka s 4,02% masti i 3,42%

Bikovski odabirani su svake godine s posebnom pažnjom se genetski napredak najbrže ostvaruje upravo selekcijskim putem otac - sin. Velik dio bikovskih po ukupno procijenjenoj genetskoj vrijednosti nalazio se prvih deset na top listama stranih uzgoja. Za potrebe provedbe gojidbenog programa korišteni su uglavnom strani bikovi nabavljani uvozom DSS-a uglavnom iz i Austrije, te jedan bik iz Švicarske (Aelpler).

Za bikovske u periodu provedbe uzgojnog programa, korištena su ukupno 72 strana i dva elitna bika iz uzgoja: Matas HB 7019 i Pero HB 7131, korišteni u 26. krugu usmjerene oplodnje. U 27. krugu korišten je još jedan elitni bik iz uzgoja, bik Horfred HB 7183, koji je u našu zemlju uvezen iz

f'Uiodu 1993.- 2004. god. Krug usmj. Godina Ukupno oolodnle 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. oo kruou: 18 16 - - 16

19. 36 39 -

20. - 13 51

29.

Ukupno po

Tablica4: ,Vamienaleorište111a/tikovai2 performancettsta II reriodu 1-l93.

Umietno osiem. Prirodni

9 18 33

16

Tablica3: Kretanjeliro/amuske teladirreuzete u performancetestnu stanicuu još kao mladi netestirani bik. Bikovski korišteni tijekom provedbe gojidbenog programa u navedenom razdoblju imali su izrazito pozitivnu uzgojnu vrijednost za mlijeka, kg ne masti i kg bjeKod odabira bikovskih va, osim uzgojnih vrijednosti na sve osobine sti, gledalo se i na što pozitivniju uzgojnu vrijednost za osobine mesnatosti, fitnesa i eksterijera kako bi taj izuzetni genom prenijeli na generacije bikova namijenjene korištenju u rasplodu široke populacije krava.

27

26

32

U tablici 3 vidljiv je dosta trend zaprimanja muške teladi u testnu stanicu. U navedenom razdoblju (prosjepo godini) ulazila su 62 teleta, što je u potpunosti zadovoljavalo potrebe testne stanice i gojidbenogprograma.

U tablici 4 prikazana je namjena korištenja bikova u navedenom periodu. Prema Programu gojidbenog stvaranja goveda u simentalskoj populaciji nakon završetka perf ormance testa bilo je odabrati 30% najboljih bikova koje preuzeti centri za u.o. i dalje reproduktivno testirati. Iz prikazanih podataka vidljivo je variranje broja preuzetih bikova u odnosu na ukupno namijenjene bikove za u.o. Raspon variranjaje od 37,50 do 100%.

Tablica5: Bikovi sa završenimperformancetestompreuzetiu

Godina 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. Ukupno

centreza u.o. Broj preuzetih bikova po centrima za u.o. Ukupno Prosj.dnev. CRSH Osijek Sl. Brod bikova

Podatci iz tablice 5 ukazuju na vrijednosti rasplodnjaka preuzetih u centre za u.o. Njihov ostvareni dnevni prirast u performance testu iznosio je 1 695 g. i zajedno s ostva-

renim indeksom od 174,62 ukazuje na izuzetan genetski potencijal simentalskih bikova za meso, a u skladu je s postavkama uzgojnog programa prema kojemu se uzgoj simentalske pasmine goveda temelji na istovremenoj selekciji namlijekoimesouomjeru 45: 55.

HRANIDBA

Reprodukcija je složen pojam koji gospodarenje, hra- Mr. se. GoranKiš nidbu, stres, bolesti, okolišne i vremenske uvjete, toksine, te ostale od kojih svaki ili svi zajedno, u djelovanju na njenu djelotvornost. U ovom objasnit kako hranidba može djelovati na reprodukciju da bi mogli sastaviti bolji obrok i hraniti životinje radi poboljšanja reprodukcije našeg stada.

Hranidbene potrebe za reprodukciju su relativno male su pogrešna mišljenja da neke hranjive tvari, ukoliko ih treba u malim nisu i osobito važne u hranidbi krava. Istina je ako su potrebe za hranjivom tvari male, ta mala je neophodna i prijeko potrebna za metabolizam životinje kako bi ona mogla visoko i bez proizvoditi mlijeko, odnosno dati potomstvo.

Mljekarski list 12/2005.

Hranidbene potrebe za reprodukciju su relativno male u usporedbi s potrebama koje kravama trebaju za proizvodnju mlijeka. Pa ipak, ukoliko su po-

jedine hranjive tvari potrebne za reprodukciju, one trebaju biti u potpunosti podmirene. Ne možemo pretpostaviti da neka biološka funkcija, kao što je reprodukcija, biti uspješna ako nam nedostaje bilo koja od bitnih hranjivih tvari. Prilikom iskorištavanja hranjivih tvari, organizam može dati prednost drugim potrebama prije podmirenja potreba za reprodukciju. U tom može biti važno osigurati više hranjivih tvari nego ih je potrebno

Vugogodišnja tradicija prodaje steonih junica mljekarama i trgovcima diljem svijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO

u sustavu selekcije

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od

<Budite korak ispred!

lnr>estirajte u bolju

za uzdržne potrebe i proizvodnju mlijeka ka.ko bi se mogla namiriti hranjiva i za reproduktivne potrebe. hranidbenog programa na farmi neophodno je da bi se podmirile hranidbene potrebe krava za reprodukciju.

Reproduktivne potrebe energiju, proteine, vitamine i minerale

Mnoge od hranjivih tvari potrebnih za proizvodnju mlijeka potrebne su i za optimalnu reprodukciju krava. Posebne, potrebe za vitaminima i mineralima mogu biti podmirene jednostavno njihovim dodavanjem u obrok. Proteini su nešto pa s dodavanjem proteina u obrok moramo biti pažljivi kako u ukupnih sirovih tako i u razgradljivim i nerazgradljivim frakcijama proteina koji moraju biti pažljivo izbalansirani. osobitost proteina je i ta da se njegovim nim unosom u organizam, više nego njegovim manjkom, smanjuje djelotvornost reprodukcije. Pa ipak, manjak proteina ili neuravnoteženost aminokiselina u obroku krava negativno na reprodukciju. Potrebe za energijom drže se osnovnim problemom loše reprodukcije. Visoko produktivnim kravama manjka energija u vrijeme rane laktacije. Podmirenje dovoljnih energije, kako bi se izbjegao pad tjelesne kondicije i poduprla optimalna reproduktivna djelotvornost, ogroman je izazov kod držanja visoko produktivnih krava. To da moramo pokušati podmiriti energetske potrebe pravilno hranidbom kako bi postigli što bolju reprodukciju visoko proizvodnih krava.

Manjak energije

S današnjom visokom razinom proizvodnje mlijeka, na ozbiljnu, intenzivnu proizvodnju, vrlo je teško podmiriti potrebe krava za energijom u ranoj laktaciji. Kako se proizvodnja mlijeka u posljednjih 30 godina tako se stupanj koncepcije smanjivao od koncepcije iznad 55% na sadašnjih 40 do 45%. Ovaj pad u stupnju koncepcije primarno je povezan s negativnim odnosom unosa energije u ranoj laktaciji krava. i s proizvodnjom mlijeka, u prvih nekoliko tjedana laktacije krave mogu gubiti na tjelesnoj masi. Gubitak tjelesne mase životinja rezultat je pokretanja tjelesnih masti kako bi se podmirile potrebe za energijom u proizvodnji

mlijeka. Taj pad tjelesne mase krava ih pothranjenima, i one gladuju. Jasno je da krave koje gube na tjelesnoj masi imaju manji stupanj koncepcije od onih koje masu dobivaju. Prirodne zakonitosti u ovom nalažu kako nema smisla da krave koje gladuju postanu gravidne. Krave koje gube na težini i kod kojih se javlja gladovanje, primaju prirodni hormonalni signal iz organizma koji zaustavlja normalnu reprodukciju. To da manjak energije postavlja životinju u takvo stanje koje prirodne procese i vjerojatnost da životinja postane gravidna ako gladuje.

Kada u ranoj laktaciji ne mogu biti osigurane dovoljne energije kako bi izbjegli gubitak tjelesne mase, hranidbe što slabijim takve hormonalne signale koji djeluju na reprodukciju. U tom je važno i sastavljanje obroka kao i hranjenja životinja. na koji hranimo krave, kada i kakvu krmu dajemo životinjama može potaknuti krave na konzumaciju, odnosno tim poticanjem se koncentracija energije u obroku.

Energetska hranidba

Konzumacija energije može se krmivima više koncentracije energije, ili povekonzumacije suhe tvari obroka. koncentracije energije može se korištenjem energetskih krmiva (žitarica), dodavanjem u obrok ili hranidbom visoko kvalitetnom voluminoznom krmom. Kada u obroku koncentraciju energije dodavanjem koncentriranih krmiva, vrlo je važno i zadovoljavanje potreba za vlaknima. Nedostatak vlakana može biti gori od nedostatka energije. Vlakna su potrebna da bi osigurala normalnu buražnu fermentaciju i kiselost buraga (pH), kako bi se izbjegle acidoze, proizvelo mlijeko s dovoljno masti, laminitis. Krave koje imaju probleme s nogama i papcima, su sklone reproduktivnim Minimalne vlakana potrebne u obroku, koncentrata koju možemo ponuditi životinjama. se mogu dodavati u obrok s od oko 6 do 7%ukupnih u suhoj tvari obroka. imaju dvostruko više energije nego škrob (glavni izvor energije u

Ml/ekarski List 12/2005.

žitaricama), te ga dijelom mogu zamjenjivati kako bi se koncentracija energije u obroku. Nažalost, uzrokuju smanjenje konzumacije ili rezultiraju njem proizvodnje mlijeka bez utjecaja na povemase životinja. Izvori masti moraju biti izabrani kako bi se smanjio loš utjecaj na konzumaciju i probavljivost obroka. S druge pak strane, masti osiguravaju prekursore za stvaranje spolnih hormona, osobito progesterona se razina u krvi i osigurava bolju reprodukciju.

Kvalitetnu voluminoznu krmu trebalo bi davati kravama u ranoj laktaciji, jer takva krma osigurava energiju i vlakna, te manje na smanjenu konzumaciju u tom periodu proizvodnje nego nekvalitetna krma. Bitno je sastavljanje obroka bogatijeg energijom i hranidbe, kako bi stimulirali konzumaciju. Hranidba kvalitetnom voluminoznom krmom najvažnija je za konzumaciju takvog energetskog obroka. konzumacije suhe tvari u obroku za 1 kg, se konzumacija energije kao da smo u obroku udio žitarica za 10% u odnosu na voluminoznu krmu ili kao da smo dodali 4% konzumacije može se nizom u kompletno farmom. Važni u farme su kvaliteta krmiva, njihovaješnost, uravnoteženost kationa i aniona obroka, konstantnost obroka (bez pronrjena sastava obroka), dobra izmiješanost obroka ili krmnih smjesa, izbjegavanje gubitaka u kvaliteti silaža, hranidbenog stola od ostataka krme, dostupnost dovoljnih vode, razina hranjivih tvari u obroku, te hranidba krava u fazi suhostaja. Energija obroka krava u suhostaju Tjelesna kondicija svojstvo je povezano s reprodukcije. Poboljšanje tjelesne kondicije, neposredno prije laktacije, može negativno utjecati uslijed debljanja krava koje tada manje jedu, te su više podložne Krave koje su slabe kondicije na laktacije, proizvode manje mlijeka, podložne su visokom riziku od i slabe su reprodukcije. nepoželjne su krave i slabe, ali i predobre kondicije (debele krave). Krave koje su

laktacije osrednje kondicije - najpoželjnije su. Na skali od 1-5, željena tjelesna kondicija je 3,5 bodova. (Mljekarski list, br. 2/2003. g.).

O hranjenja krava tijekom suhostaja ovisit kasnije, proizvodnja mlijeka, konzumacija krme, pojava bolesti, te djelotvornost reprodukcije. hranidbe radi konzumacije suhe tvari ili konzumacije energije u vrijeme posljednja dva tjedna suhostaja, može gubitak težine u tku laktacije, te tako i razinu

Visoka razina masti jetre povezana je s metai slabom reprodukcijom. krava ima problema s masnomjetrom dva do tri tjedna prije laktacije. Konzumacija se smanjuje i krave tjelesne masti kako bi podmirile uzdržne potrebe i potrebe za graviditet. Ova pojava se može obrokom s više energije ili sastavljanjem obroka koji stimulira konzumacije.

Krave u suhostaju trebalo bi podijeliti u dvije grupe: na krave u suhostaja i one koje su pred teljenjem. U krave pred teljenjem trebalo bi i krave, te junice unutar prva tri tjedna laktacije.

Obrok i konzumacija energije te grupe krava trebala bi biti takva da se gubitak tjelesne mase krava. Energetske potrebe obroka podmiruju 73% ukupnih probavljivih hranjivih tvari ili oko O,73 NEL, jer kako se krava bliži teljenju, konzumacija se smanjuje. U tom se rješenjem udjela žitarica u obroku. Korištenje vlaknastih nusproizvoda industrije može biti od kako bi se održala visoka konzumacija obroka. Neki da krave konzumacije i one koje jedu manje prije teljenja, trebala stimulirati da više jedu nakon teljenja. No za ovakvo mišljenje još je premalo potvrde u praksi. se mogu dodavati u obrok krava u suhostaju radi koncentracije energije, kako bi krave podmirile energetske potrebe i u vrijeme smanjene konzumacije krme. U nekim dodavanje u obrok suhih krava uzrokuje bolju konzumaciju nakon teljenja, te su od u podmirenju energetskih potreba krava u ranoj

Poštovano Uredništvo

Imam nekoliko pitanja, a uvjeren sam da mi odgovoriti i pripremiti dovoljno sjenaže od No najprije osnovni podatci o našem gospodarstvu. talijanskog ]ju]ja graška.

gospodarstva:

- 15 muznih krava s tendencijom na 20

- 10 krava holštajn pasmine (crni)

- 5 krava simentalske pasmine

držanja: - krave su dio godine vani na pašnjaku, osim zimi.

predanog mlijeka dnevno: - od 200 do 250 litara. Pojedine krave daju 30 i 50 litara na dan.

Ishrana krava: - pašnjak

- kukuruzna silaža (stabljika)

- smjesaSANO-3kgnaobrok

- kukuruz, raž, zob- šrotano u od 2 kgna obrok

- vitaminsko mineralni dodatak SANO - jedna velika žlica na obrok

- sijeno

Jednom dodatno dajemo i ADE3 vitamin i kalcij u injekcijama.

godine planiramo pripremiti dovoljno kukuruzne silaže za cijelu godinu, a

IODGOVOR NA PISMO

Na pitanja vam odgovoriti redoslijedom kako ste ih postavili uz obavijest da seriju o utjecaju hranidbe na reprodukciju u narednim brojevima Mljekarskog lista. Prije svega, odgovor na prvo pitanje je da krave ni u kojem ne daju previše mlijeka. Krave daju onoliko mlijeka za koliku proizvodnju mlijeka imaju genetski potencijal. Visoki potencijal za proizvodnjom mlijeka u takvom se mora pratiti i managementom proizvodnje mlijeka, odnosno adekvatnim držanjem krava: mnogo svjetla, zraka, da kravama nije (u ljetnim mjesecima), bez stresova, a poželjno bi bilo i da se krave Hranidba, kao jedan od segmenata

Mljekarski list 12/2005.

V V N ase krave tesko ostaJu steone, neke godinu dana poslije teljenja nisu steone) pa postavljam pitanje:

U griješimo:

- je li previše mlijeka po kravi

- je li problem u ishrani

-ilijesmjesaodSANAloša

- bi li bilo bolje da radimo sami smjesu (koji je najbolji recept za smjesu)

- da li bi trebalo dati silažu na analizu (gdje i kako?)

-je li u osjemenjivanu ili sjemenu.

Odgovor veterinara na naše probleme je da krave daju previše mlijeka i da ishrana nije izbalansirana. krave se kontroliraju redovito i sjajnicimaje sve u redu.

moram da su pojedine krave smanjile mlijeka, a ishrana je ostala ista, a one i dalje nisu steone.

Molim vas za

U naprijed hvala.

S poštovanjem, Vjekoslav

Mr. se. GoranKiš

upravljanja farmom, mora biti u skladu s visokom proizvodnjom, tj. osigurati životinji sve hranjive tvari u onim i odnosima kako bi je što prije postigli, te što duže održali visokom, a bez ikakvih posljedica po zdravlje i reprodukciju. se treba riješiti mišljenja da visokoproduktivne krave ne mogu biti reproduktivno dobre i proizvoditi mlijeko dugi niz godina. Prema vašem opisu u obroku ima dosta ugljikohidrata kao izvora energije, no nije poznata i kvaliteta te volum.inozne krme. Jedan od važnih pokazatelja pravilne hranidbe je i kondicija krava. Ukoliko je kondicija slaba, dodajte energetskih krmiva ili više silaže kukuruza, no prilike u našoj zemlji

pothranjenost krava je pojava od predebelosti. Uz pretpostavku da su krmiva srednje kvalitete, a krave dobre kondicije, u obrok bi trebalo dodati i nešto proteina. Svakako krave hraniti prema fazi laktacije, odnosno obratite više pozornosti na krave u tranziciji pa visoku proizvodnju i dobru reprodukciju.

Krmna smjesa SANO koju koristite u ishrani krava ne bi trebala biti loša, odnosno treba odgovarati svim osobinama deklariranim na deklaraciji. da ne znam o kojoj se krmnoj smjesi konkretno radi, ne mogu Vam dati precizan savjet za primjenu. No u svakom držite se propisanih uputa te se za bilo kakva pitanje u vezi

SANO smjese ili odabira smjesa obratite od kojeg bez sumnje, dobiti sve potrebne savjete.

Proizvodnja krmne smjese na vlastitom gospodarstvu može biti isplativa ukoliko posjedujete vlastita krmiva kao komponente tih smjesa. Problem nastaje u dodavanju Premiksa ili drugih krmiva koja ne proizvodite (by-pass proteina, masti, i sl.) do kojih možete teže i koja su malom kupcu preskupa.

Najbolji recept za krmnu smjesu je onaj koji se svakoj pojedinoj fazi proizvodnje, odnosno prati kvalitetu i sastav voluminozne krme s kojom obrok krava.

Silaža kukuruza izvrsno je krmivo za hranidbu krava. Kvalitetu silaže možete i sami procijeniti. Ukoliko je ugodna mirisa i nije pokvarena i pljesniva, trebala bi biti dobra i Vašim kravama. problem su plijesni koje katkada nisu vidljive, no one svojim toksinima loše na zdravlje krava, pa uzrokuju i reproduktivne ponekad i prekidima gravidnosti, odnosno abortusima.

Hranjivu vrijednost silaže možete dati na analizu u Zavodu za hranidbu životinja, Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, dok se za mikrobiološku ispravnost obratite Veterinarskom institutu. Uzorak uzmite s više mjesta u silosu kako bi bio i predstavljao cjelokupnu silažu, no

morate ga držati u hladnjaku ili duboko zamrznutog da se ne bi promijenio uslijed naknadne fermentacije.

Problem u osjemenjivanju može biti ukoliko detekcija tjeranja nije precizna ili se krava ne osjemeni u propisanom roku. Problemi s kvalitetom sjemena mogu biti i subjektivne prirode, pa je bez ostalih pojedinosti teško dati objektivno mišljenje o njima. je da je ovaj segment vrlo i njegove posljedice izravno na cjelokupnu djelotvornost reprodukcije stada. Kako bi nestale dvojbe o problemima s osjemenjivanjem, najjednostavnije je usporediti osjemenjivanje susjednih krava ili krava drugih farmera kod kojih Vaš veterinar obavlja osjemenjivanje. Ukoliko oni nemaju problema, uzrok loše reprodukcije treba tražiti u nekom drugom, ranije opisanom, razlogu.

Ned agro d.o.o., Mekug:inskacesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail: nedggro@hihtnet.hr

Oprema za staje: Vezovi, topli podovi,

Visokokvalitetne nizozemske steone junice holštajnfrizijske pasmine

-()9

LES DAIRIES

ograde, krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice, sve vrste spojnica

Folije i mreže Partner: Folije i mreže za okrugle bale, folije za silažu, vezivo '$Urge

0UBm0B000f!i!J0Q0u[3M0GsB

~QlG~[IB

QO[;fil~00~0

illY]J[3~

Svaki farmer - mlijeka treba imati potvrdu - svjedodžbu o završenom iz osnova poznavanja suvremene farmerske organizacije OPG-a farme) i poznavanja osnove suvremene tehnologije u proizvodnji:

• gospodarenje sa tlom

• sjetvena struktura

• proizvodnja i spremanje voluminozne krme

• ishrana krava i junica

• držanje i uzgoj

• selekcija

• mužnja

• mastitis

• korekcija papaka

1. Omjer poljoprivrednih povrsma 1 broja krava na Republike Hrvatske = 0,57 ha ili O,75 ha ili 1 ha. Ovaj omjer nije jednak za sva u Hrvatskoj, tako npr. taj omjer u Podravini i Lici ne može biti isti.

2. Proizvodnju mlijeka po kravi od 5 000 do 7 000 litara godišnje ili 23 do 30 litara dnevno u vrhu laktacije nije teško

3. Zemljište - kemijske analize tla: opskrbljenost tla sa 16 do 18 mg za jednogodišnje, a za višegodišnje kulture s 25 do 27 mg fosfora i kalija + kalcifikacija + 200 do 250 kg dušika po ha godišnje. Bez podizanja plodnosti tla, poboljšavanja strukture tla kalcifikacijom i bez dušika do koje ne ugrožavaju ekologiju tla i podzemne vode, ne možemo ostvariti suvremenu tehnologiju bilo koje proizvodnje koja je vezana uz gospodarenje zemljištem.

4. Po 1 ha travnjaka treba minimalnu proizvodnju od 6 do 12 tona suhe tvari (ST), ovisno o regionalnom Mljekarski list 12/2005.

Mr. se.

u kasnu jesen za košnju - 22. studeni

Pašnjak za krave - OPG Nikole

Travnjaku rano za košnju- 20. travnja

Travnjak

5. Sjetvena struktura; 70% površina pod travama i lucernom + 30 % površina pod kukuruzom za silažu. Na 30 % površina pod kukuruzom za silažu u nizinskim regijama su i 2 žetve. Predusjev silažnom kukuruzu mora biti talijanski ljulj ili neka ozima krmna smjesa.

6. Farmer kupuje gotove smjese za (ili pojedine komponente) muzne krave ili slaže sam smjesu ili pak proizvodi pojedine komponente ako ima dovoljno velik posjed. U Hrvatskoj nažalost, mali broj OPG-a ima velik posjed.

7. Na gospodarstvu se drže samo krave ijunice. Muška telad, prevedena na zamjenicu prodaje se s 2 do 3 tjedna starosti.

8. Svaka staja, ukoliko je mora imati ispust za krave od do kasne jeseni.

9. Svaka farma mora imati betonirana gnojište za i kruti gnoj kapaciteta prema normamaEU.

10. Svaka farma mora imati betonske silose ili betonske podloge za siliranje krme ili odlaganje rolo-bala.

11. Svaka farma koja ima treba imati za silažu.

12. farme koje nisu u strojne prstenove moraju imati standardizirani minimum mehanizacije.

Za važno je:

a) proizvodnja za podmirivanje potreba nacionalnog tržišta

b) proizvodnja za plasman na izvozno tržište

Silosi,najboljibetonski silosiod2 - 4 baterije - OPG StavkoPresek

Staja sa slobodnimdržanjemkrava, što kapaciteta i štojerinije izrade Mfjekarski li.st 12/2005.

Higijena staje, krava i muzne opreme- OPG Pero

Ispust za krave od travnja do studenog- OPG Damir

Vlastiti uzgojjunica i selekcijaprvotelkii drugote!ki od 23 - 35 litara mlijeka - OPG Mladen

Betoniranagnojištes lagunomza osokuOPG Stjepan

Razvoj bilo koje grane je jedino suvremeno organiziranim OPG i primjenom suvremene tehnologije.

Suvremeni menadžment pojedinih proizvodnji i tehnologija zahtijeva specijalizaciju OPG po pojedinim granama ili farmerski ustroj gospodarstva te standardizirati transfer znanja i informacija koje savjetnici davati odnosno farmerima.

ustroj OPG s proizvodnjom svega i s više tehnologijanapuštenje svuda u svijetu. Na otvorenom EU i svjetskom tržištu opstaju samo visoko-specijalizirane farme.

Mljekarski list 12/2005.

Investirajte • U SVOJU

Farmerkreditiza proširenje fonda. Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz kamate 7,9()%.Efektivnakamatna stopa za kredita 84 mjeseca 10,26%.

Partner uvoznik za nabavku junica INTERAGRO d.o.o. Križevci

Investicijskikreditiza poljoprivrednike do 3.000.000,00 kn.

HBOR-KREDm do 12 godina do 2 godine

Prijevremena isplata naknada za mlijeko kooperantima LURE (12-togu mjesecu).

Vašavaraždinska bankaimwm&

Vašafannaje Vašživot...

POYRilNS OBRADA

I

Mr. se.DarkoUher

Zbijanje tla potencira i gaženje stoke i kretanje mehanizacije po travnjacima. U zbijenom tlu slabi

I

Na prirodnim travnjacima nastaju promjene utjecajem m,wgih Utjecajem travnog osobito se mijenjaju osobine tla, a time i uvjeti za život trava i drugih biljaka, nakupljaju se organske tvari, tlo se zbija pa se smanjuje pritjecanje zraka u tlo.

su mikrobiološki i biokemijski procesi. Pri slabijem nedostatku kisika u tlu, se proces denitrifikacije (gubljenje dušika), pa se stvaraju za biljke štetne tvari (amonijak, nitriti, sumporovodik, kiseli spojevi željeza, metan, aldehidi i druge tvari). Zbog ovoga u travnom nastaju velike promjene, osobito se smanjuje udjel kvalitetnijih trava i mahunarki, a opada prinos i travnjaka.

U svrhu popravljanja životnih uvjeta za uspijevanje produktivnijih i kvalitetnijih trava i mahunarki na prirodnim travnjacima, pored drugih mjera, primjenjuje se i Ova mjera ima povoljniji na onim prirodnim travnjacima koji su u boljem proizvodnom stanju. Površinsko travnjaka izvodi se: drljanjem, frezanjem, tanjuranjem i drugim mjerama obrade, a njihovom primjenom postiže se rastresanje površinskog sloja tla, poboljšava aeracija, bolje upijanje vode, uklanjaju se ili miješaju biljni ostatci s tlom i ubrzava njihovo razlaganje, uništavaju se gnojiva se bolje unose u tlo, se mikrobiološki, biokemijski i drugi procesi u tlu i se busanje trava, osobito onih koje grade rastresite busenove.

Drljanje

Ova mjera može biti i korisna i štetna za travnjake, ovisno kako i kada se primjenjuje. Drljanje negativno ako se izvodi teškim s dugim i oštrim zupcima i rano u Štetno djeluje u prvom

redu na niske trave i mahunarke, dok na visoke trave, se bus nalazi dublje u tlu, ne negativno. Drljanje ovim primjenjuje se ako su na travnjacima visoke trave i ako se vrši nadosijavanje travnjaka. Na travnjake povoljno drljanje lakšim s zubcima i to ako se izvodi kasnije u (poslije prvog otkosa) i u drugoj polovici ljeta kada je travama potrebno više kisika za formiranje novih izboja za ciklus vegetacije. Prednosti drljanja su

• guste i niske tratine sastavljene uglavnom od niskih i puzavih travnih vrsta s podzemnim i nadzemnim vriježama.

vanje bolji pristup zraka korijenju te time nabusavanje trava. U gustoj niskoj tratini se razvijaju plijesni (Fusarium nivale) a pristup kisika u tratini njihov razvoj.

• Na gustoj tratini otežana je prodiranje mineralnih gnojiva ako se dodaju u stoga se drljanjem njihovo prodiranje u tlo.

• Kod gustih livadnih tratina nakupljaju se i suhe organske tvari a prozranjihovu bržu razgradnju s ciljem hranjivih tvari.

• Drljanjem ujedno uništavamo i ravnamo livadnu površinu te time lakšu i mehaniziranu košnju.

Frezanje

Frezanje ima višestruku namjenu u uzgoju kultura. Vrlo je pri prirodnih travnjaka kulturi, ali i za obradu

travnjaka i djetelišta, kao i unošenje u tlo siderata, rezidua kultura i miješanje gnojiva. U mnogo može zamijeniti sva druga u predsjetvenoj pripremi tla. Pri frezanju mogu nastati i neki neželjeni npr. prekomjerno usitnjavanje tla, širenje rizomnih korova kao posljedica njihova usitnjavanja te zbijanje tla na granici frezanja.

Tanjuranje

O tanjuranja kao mjeri površinskog travnjaka postoje kao i za drljanje, mišljenja, od pozitivnog do negativnog. I tanjuranje povoljno na razvoj visokih trava, osobito onih koje imaju rastresiti bus. Što se primjene i vremena tanjuranje je frezanju i drljanju. je tanjuranja na prirodnim travnjacima ako se izvodi zajedno s nadosijavanjem.

Valjanje

Za popravljanje aeracije tla pod travnjacima, u posljednje vrijeme sve se više koriste ježasti valjci sa srednje dugim i oštrim zupcima. Valjanje travnjaka glatkim valjcima izvodi se pri nadosijavanju, zatim ranije u ako su bile golomrazice, i više-manje na svim travnjacima koji su na lakšim pjeskovitim tlima.

Nadosijavanje travnjaka

Ovom mjerom uglavnom se popravljaju prirodni travnjaci, u prvom redu radi prinosa i poboljšanja travne mase. nadosijavanje ima i širi za popravljanje degradiranih travnjaka, posebno pašnjaka u brdskom i planinskom radi zaštite tla od erozije i poboljšanja životne sredine. Nadosijavanje se može izvesti u

• kada je travni u stupnju na površini, uslijed nepovoljnih prirodnih uvjeta i lošeg korištenja

• kada je travni potpuno uništen na površinama utjecajem prirodnih i djelovanjem

Nadosijavanjeje sjetva tj. usijavanje travnih

i travnodjetelinskih smjesa u tratinu, kada je ili na mjestima potpuno uništen. travnjaka je u brdskom i planinskom na slabijim, i erodiranim tlima i u sušim i toplijim klimatskim uvjetima. travnjaka u znatnoj mjeri uzrokuje i nepravilno iskorištavanje ispašom, nedovoljna njega, posebno gnojidba. lako se gnojidbom i boljim iskorištavanjem mogu u znatnoj mjeri popraviti degradirani i travnjaci, još je bolje nadosijavanje, a osobito nadosijavanje i gnojidba. N adosijavanjem se popravlja sastav travnjaka, potenciraju bolje trave a potiskuju lošije i korovske biljke, se travnog a posebno njegova produktivnost i uspješnije se štiti tlo od erozije. Za nadosijavanje se koriste polusložene i složene travne i travno-djetelinske smjese pogodnih vrsta trava i mahunarki za agroekološke uvjete i namjenu travnjaka. Nadosijavanje je ako se tlo površinski osobito nakon frezanja i tanjuranja. Sjeme se može razbacati po površini ili Nadosijavanje se izvodi u u brdskom u ožujku i u travnju a u planinskom u drugoj polovici travnja i u svibnju. Po potrebi nadosijavanje se može obaviti i ranije u jesen, a u vlažnijim uvjetima i na višim položajima i tijekom ljeta. Nakon zasijavanja površinu tla treba odmah dobro povaljati. N adosijavanje bi trebalo pratiti gnojenje travnjaka mineralnim NPK gnojivima sa 70-90 kg/ha hranjiva. Povoljan ima i prinrjena organskih gnojiva pri usijavanju travnjaka. sjemena za nadosijavanje ovisi o stupnju travnjaka i osobinama vrsta trava i snrjesa, a iznosi kod travnjaka 15-30 kg/ha, kod nadosijavanja travnjaka s više praznih mjesta 30-40 kg/ha sjemena. Nadosijane travnjake valja iskorištavati pažljivo da se ne bi oštetile mlade usijane trave i mahunarke. Na ovim površinama ne treba vršiti ispašu u prvoj godini, a kositi treba kasnije, kada biljke više narastu.

Mljekarski list 12/2005.

QD~~DW W& Željko

Gregori~dipl. ing.

Obiteljsko gospodarstvo Stjepana iz Novske

Nedavno smo bili sudionici otvorenja još jedne farme krava iz «Operativnog programa razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj». Tim povodom nalazimo se u obiteljskom gospodarstvu Stjepana Novska.

Ponosna i zadovoljna danas je cijela peteroobitelj a kako i ne bi kad je ova uzorna farma - netom puštena u pogon - kruna

stvo

Luri d.d. preko 11O 000 litara mlijeka.

Uvjeti u kojima je zaproizvodnja '95. godine mijenjali su se iz godine u godinu ulaganjem u objek-

te, opremu, mehanizaciju i stado, a proizvodnja mlijeka je rasla i u 2004. godini dosegla od 132 000 litara mlijeka Ekstra klase. njihovog teškog ali upornog desetogodišnjeg rada. Da je za uspješan posao u mljekarskoj proizvodnji, uz osigurana financijska sredstva, potrebna i velika ljubav za taj posao, uvjerio se i gospodin Stipa, kako ga zovu prijatelji, upustivši se u proizvodnju mlijeka. Ljubav prema stoci naslijedio je od svojih roditelja, a u dohodovnost iz proizvodnje mlijeka uvjerio se i sam, što mu je svakako bio dodatni poticaj da nastavi i dalje ulagati u ovu djelatnost.

U ozbiljne mljekarske vode obitelj ulazi 1995. godine kada uz i potporu mljekare "Dukat" nabavlja deset kvalitetnih junica iz Uspješni tak proizvodnje mlijeka pokazao se prve godine kada je gospodarstvo prvih 30 000 litara mlijeka visoke kvalitete. tada se moglo naslutiti da ovo biti uzorna mljekarska obitelj. znanje koje su supružnici stekli u Poljoprivrednoj školi u Križevcima, ga novim spoznajama koje su im prenosili

iz godine u godinu raslo i razvijalo se. Rezultat je bio više nego dobar; 2000. godine obiteljsko gospodar-

Nova staja obitelji (foto:M.

Unutrašnjoststaje - kapacitet40 muznih krava (foto:M.

Za daljnje proizvodnje mlijeka, poboljšanje uvjeta rada, se standardima Europske unije, gospodarstvo se moralo na novi iskorak. Gradnja nove moderne farme sa suvremenom muznom opremom bila je jedina alternativa razvoja gospodarstva, garancija konkurentnosti i kvalitete, a time i sigurnosti za vremena.

2005. godine se s pripremama: prikupljanjem dokumentacije, dozvola, osiguranjem financijskih

sredstava, odabirom doi ko-

Uz blagoslov proizvodnjamože

kom gradnje. Danas, za manje od godinu dana gospodarstvo obitelji s ponosom može pokazati rezultat dobre partnerske suradnje svih

aktera ovog projekta, od same obitelji kao nositelja investicije, radova - firme "Unimont", opreme - firme DeLaval, Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) te LURE d.d., kao koordinatora. Sredstva za izgradnju i opremanje farme u visini 2,3 milijuna kuna osigurana su iz Operativnog programa razvoja govedarske proizvodnje preko HBOR-a, a a dijelom i financijsku potporu gospodarstvu je pružila LURA d.d. iz Zagreba. Danas obiteljsko gospodarstvo raspolaže s moderno opremljenom farmom kapaciteta 40 muznih krava, suvremenom opremom za mužnju te potrebnom mehanizacijom za opsluživanje farme i pripremu hrane na 35 hektara obradivih površina. Pored novog objekta u funkciji su i dosadašnji proizvodni objekti, tako da je puni kapacitet, s kojim gospodarstvo raspolaže 70 krava, s planiranom proizvodnjom od preko 350 000 litara mlijeka godišnje.

Osigurano tržište za proizvedeno mlijeko, kroz ugovor na 12 godina, obitelj našla je u LURI d.d., dugogodišnjem partneru, je kako tako i financijska uvelike doprinjela lakšem ostvarenju ovog projekta.

Nova farma i za obitelj - iskusne proizvopredstavlja novi izazov kojeg vjerujemo, uz veliku ljubav, znanje i dokazanu upornost s savladati. Stoga, ovoj svake hvale vrijednoj obitelji na njihovom trudu i zalaganju kojeg su pokazali u proizvodnji mlijeka kao i svima koji su im pomagali na njihovom putu do ostvarenja životnog cilja.

LURA d.d. - uvijekje spremnapodržatiperspektivna obiteljskagospodarstva(foto:M.

I na kraju, koristimo prigodu da u ovo predblagdansko vrijeme zaželimo gospodinu Stjepanu Spai njegovoj obitelji sretne i blagoslovljene i novogodišnje

Mr. se.Igor

NA FARMAMAZA PROIZVODNJUKRAVLJEGMLIJEKA

Program zdravlja stada i upravljanja proizvodnjom (ZSUP) zahtijeva od veterinara šire znanje, a nerijetko i suradnju sa iz drugih ZSUP se odvija kroz redovite potdete farmi planirane nim protokolima. Tako veterinari ne dolaze na poziv vlasnika bolesne životinje, sami vode brigu za stado i farmu u cjelini.

Svrha je prihode i/ili smanjiti troškove proizvodnje, pri se održavanje zdravlja i proizvodni rezultati promatraju ponajprije sa gledišta mlijeka koriste usluge su to djelatnici savjetodavne i selekcijske službe, zatim veterinari i specijalisti ustanova ili komercijalnih tvrtki, primjerice iz hranidbe, odnosno reprodukcije životinja. svih navedenih moraju biti pri je važno istaknuti da se ovakvim konceptom veterinarske usluge znatno proširuju u odnosu na tradicionalnu praksu.

Ciljevi programa zdravlja stada

Program ZSUP usmjeren je na maksimalno iskorištenje genetskog potencijala pojedinih životinja i stada u cjelini, te upravljanja farmom u skladu s njezinim stima.

U užem smislu program smo podijelili na:

1. Održavanje zdravstvenog stanja stada (preventiva bolesti i kontrola reprodukcije)

2. Poboljšanje proizvodnje stada farme

3. Poštivanje dobrobiti životinja i zaštite okoliša, radi uspostavljanja natzv. održive proizvodnje mlijeka

4. Osiguranje kvalitetnih proizvoda

5. Ostvarenje unosne proizvodnje.

Sastavnice SZUP-a

Okosnicu programa veterinar i pažljivo sustav njihove komunikacije i razmjene informacija. Da bi program bio uspješan, svaka od navedenih sastavnica mora imati odlike.

A)

Da bi program mogao zaživjeti, presudno je pomno odabrati one farme koje biti u program na

Zato mora biti:

a) osoba od ugleda u lokalnoj zajednici b) uspješan farma uspješno posluje

c) osoba otvorena za nove spoznaje sa svijesti o prikupljanja podataka o proizvodnji i njihovoj analizi

d) racionalno financijski i koji izbjegavati pretjerane rizike. Uspostavljanje programa odvija se u dvije faze. U prvoj fazi bitno je privoliti na suradnju, s tim da mu se u može ponuditi i manji dio programa, npr. poboljšanje kvalitete mlijeka ili briga o zdravlju vimena. U drugoj fazi važno je povjerenje i njegova volja za dalje sudjelovanje u programu. Kako bi se navedeno postiglo, provedba programa bi se trebala osnivati na:

- poštivanju plana posjeta s vremenom za raspravu o aktualnim problemima i rješenjima

- na jednostavnom i jeftinom prikupljanja podataka

- kratkoj obradi podataka, uz obvezno prirezultata vlasniku

- stupnjevanoj analizi podataka koja omogurano otkrivanje odstupanja od zacrtanih smjernica

- na brzom i primjeni rezultata u proizvodni proces

- na laganom širenju mreže farmi potencijalnih sudionika u programu

- uspostavi sustava komunikacije stokoja s jedne strane povjerljivost podataka o jednoj farmi, a s druge strane razmjenu onih podataka koji mogu biti od interesa

- osigurati da su svi koji su vezani uz farmu u program.

B) Veterinar sa znanjem i vještinama:

a) specijalist za pojedinu vrstu životinja i granu proizvodnje - koji je dodatno ovladao znanjima o ekonomici proizvodnje, kliniepidemiologiji, prehrani, smještaju i odnosu prema okolini, reprodukciji, kontroli zaraznih bolesti i koji poznaje tržište

b) sposobnost rješavanja konkretnih problema - prepoznavanje, obrada, analiza i prijenos rezultata

c)

C) Sustav informacija i podataka

a) i sigurne identifikacije životinja - pouzdano obilježavanje

b) jednostavnost korištenja i razumijevanja

c) svrsishodni podatci

d) sustav mora biti takav da se prikupljeni podatci mogu što prije prezentirati

e) veterinar mora imati kopiju svakog koje je dao

TUBERKUlOZ;~ 60 ,ero~

Tuberkuloza goveda je bolest rašire-na di(jem svijeta. obolijevaju goveda visoke proizvodnje mlijeka.

Važno je istaknuti, da od tuberkuloze obolijevaju mnoge i div(je životinje, a i (zoonoza).

Bolest karakterizira stvaranje (tuberkula) na organima životinja i

Tuberkuloza može nanijeti velike štete u uzgojima goveda zbog smanjenja mlijei prirasta, zatim zabrane prometa klaoniživotinja. Primjenom tuberkulinizacije je rano otkrivanje i uklanjanje inficiranih životinja, je pojava bolesti proteklih u Hrvatskoj svedena na minimum. bolesti. Bolest u goveda uzrokuje bakterija Myco-bacterium bovis koja

M{jekarski list 12/2005.

Mr. se.Antun

bolest može izazvati i u ovaca, koza, konja, svinja, pasa, i

je vrlo otporan te dugo preživljava u okolini, npr. u stajskom gnoju može preživjeti 176 dana.

na djelovanje dezinficijensa nije otporan.

Širenje bolesti. Na širenje bolesti u uzgoju najviše iz inficirane životinje kao što su balega i sadržaj kašljem. Životinja se inficira udisanjem zraka ili konzumacijom vode ili hrane. Važno je naglasiti da do infekcije može i sitnim kanalom za vrijeme mužnje ili zbog stelje. Životinje i ljudi obolijevaju nakon što su

duži vremenski period izloženi bolesti (infekciji). se inficira konzumiranjem mlijeka ili mesa zaraženih životinja.

Znakovi bolesti. Vrijeme od ulaska bakterije u organizam životinja do pojave prvih znakova bolesti dosta je varijabilno, tako da se ono od nekoliko dana pa sve do nekoliko godina. Vidljivi znakovi bolesti se nakon dužeg vremenskog razdoblja: životinja se brže umara, sluznice postaju (blijede), koža postaje suha, a dlaka nakostriješena i bez sjaja. Daljnji znakovi bolesti ovise o organskom sustavu koji je pa se tako kod oblika bolesti javlja u suh kašalj koji kasnije postaje vlažan. Životinja iskašljava sluzav i gnojni sadržaj koji proguta. U da je probavni sustav javlja se proljev koji se

izmjenjuje sa a u balegi se može sluz ili ugrušci krvi. Tuberkuloza vimena razvija se polagano pri nastaju koji nisu bolni na dodir. Razvojem broja koji dovode do poremecirkulacije krvi, u žljezdanom dijelu dolazi do atrofije, a oblik oboljele postaje nepravilan.

Pored navedenih organa i organskih sustava tuberkulozom mogu biti spolni organi, zatim jetra, zglobovi, bubrezi itd.

Dijagnoza bolesti. Bolest je teško prepoznati na temelju znakova. Sumnju možemo postaviti tek u da životinja mršavi iako ima dobru hranidbu i apetit, ili da je došlo do svih opipljivih limfnih Bolest se sa može dokazati izdvajanjem i prepoznavanjem u balegi.

Danas je (zakonom propisana) metoda za tubekuloze-tuberkulinizacija, koja brzo otkrivanje sumnjivih i oboljelih životinja.

Preventiva bolesti. U suzbijanju bolesti najsigurnija metoda je sustavna provedba tuberkulinizacije na svim govedima. U pozitivne reakcije govedo treba neškodljivo ukloniti, a okolinu u kojoj je životinja boravila temeljito dezinficirati, npr. pripravcima koji imaju najmanje 4% aktivnog

I Prof dr. se.

V ovo vrijeme, odnosno krajem jeseni i zime, ovaca u Hrvatskoj (koje se ponajprije koriste za proizvodnju n lijeka) je gravidna. U pojedinim (otok Pag, Istra ... ) ovce se ranije pripuštaju negoli u kontinentalnim Hruatske, pa su sada visokogravidne.

na izmuzištima i siranama (proširenja, izgradnja boksova i jasala, pojilica,

vrijeme prošlu i se za godinu-sezonu. Mnogi tada vrše korekcije i nadogradnju, popravke Upravo u to vrijeme u proizvodnji mlijeka i sira imaju najmanje posla, te koriste

ispusta i sl.), odnosno pripremaju se kako bi što spremniji nove laktacije, proizvodnje mlijeka i sira, koja janjenjem.

Gravidnost ovaca oplodnjom, odnosno spajanjem muške i ženske spolne stanice. U praksi je to dan nakon parenja ili osjemenjivanja. se drže ovce koje se ponovo ne tjeraju, iako u praksi to nije apsolutno siguran pokazatelj. U prvim tjednima nakon oplodnje, na ovci nema nikakvih vanjskih znakova u izgledu i ponašanju po kojima bi mogao da je gravidna. Iskusnijim i onima koji vode evidenciju pripusta, nakon što se ovca nije ponovo tjerala u drugom ciklusu (15 do 19 dana nakon pripusta), to je pouzdan pokazatelj da je ostala gravidna i da može planirati njeno janjenje. Gravidnost u ovaca, kao u koza, traje oko 150 dana, odnosno u granicama od 140 do 160 dana. Mnogi drže da je trajanje gravidnosti uglavnom uvjetovano genotipom, odnosno pasminom. razlike u trajanju gravidnosti pojedinih pasmina ili genotipova nisu toliko velike i iznose 2 do 5 dana. trajanje gravidnosti plodnijih pasmina je u odnosu na manje plodne pasmine. Dakle romanovska, frizijska, finska i druge visokoplodne pasmine nose vrijeme od nekih manje plodnih pasmina, npr. naše pramenke, istarske ovce, paške ovce i dr. Nažalost, ne raspolažemo pouzdanim znanstvenim podatcima o trajanju gravidnosti naših pasmina ovaca (to tek treba utvrditi), za razliku od mesnih i vunskih inozemnih pasmina. Stoga smo u tablici 1 naveli podatke trajanja gravidnosti nekih pasmina ovaca u svijetu, bez obzira da li se koriste za proizvodnju mlijeka, mesa ili vune. S obzirom da gravidnost ranozrelih pasmina traje nešto u odnosu na kasnozrele, s pravom se može da se - naprimjer zijska ovca koja je ranozrela i uz to visokoplodna - ojanjiti prije od npr. istarske, paške ovce ili pramenke (kasnozrele i manje plodnosti) koje su pripuštene isti dan. Mnogi drže da gravidnost ima romanovska ovca (ranozrelaje i visoke plodnosti) koja nosi znatno od pet mjeseci, odnosno u prosjeku od 144

do 146 dana, ili u granicama od 139 do 149 dana, što je znatno negoli u drugih pasmina.

I abltc t. Tmjm11e ravid11 ·r, 11t'iulrf'll mm owicti 11. vijnu

Trajanje Pasmina gravidnosti. dana

Barbados 151

Kembridž 146 149

Merino 151,6

Dorper 147

Finska ovca 142-145

Konia merino 152,7

Romanovska 144-146

Ako se brojne znanstvene spoznaje trajanja gravidnosti pasmina ovaca u istim i uvjetima želi sažeti u nekoliko najvažnijih može se iznijeti

1. Gravidnost mesnih pasmina ovaca (soutdaun, safolk, hemšir, dorzet horn) nešto je i 147 dana;

2. Gravidnost finorunih pasmina ovaca (merino, rambuje) traje dulje i u prosjeku iznosi od 149 do151dan;

3. Trajanje gravidnosti dugovunih križanih pasmina, odnosno križanaca dviju navedenih skupina ovaca (kolumbija, koridal npr.), dviju je navedenih skupina (od 147 do 149dana).

Dob ovce, na duljinu trajanja gravidnosti, pa starije ovce bez obzira na pasminu nose 2 do 3 dana dulje od Dakle, najdulje nose šilježice i ovce kojima je to prva gravidnost. Gravidnost plodnijih ovaca je 35 dana od onih s jednim janjetom. Gravidnost finskih ovaca, koje su uz romanovsku ovcu najplodnije pasmine ovaca u svijetu, s jednim, dvoje, troje, i petero janjadi, u prosjeku traje 145,4, 144,3, 143,3, 142,7 i 142,5 dana.

Na trajanje gravidnosti i spol fetusa odnosno janjeta, pa je gravidnost ovaca s muškim janjetom za 1 do 2 dana dulja od one sa ženskim janjetom. Tijekom gravidnosti treba voditi o hranidbi ovaca, jer obrok treba zadovoljiti hranidbene potrebe ovce i fetusa. Dokazana je da gravidnost slabije hranjenih ovaca trsje dulje. Ako su ovce ili

M{jekarski list 12/2005.

kvalitativno tijekom gravidnosti pothranjene, osobito posljednjih osam tjedana, tada se janjiti 1 do 3 dana kasnije u odnosu na dostatno i kvalitetno hrandene gravidne ovce. Ovcama se tijekom gravidnosti tjelesna masa za 7 do 15 kg ovisno, prije svega, o genotipu ili pasmini, broju i spolu fetusa te hranidbi. U gravidnosti fetus raste vrlo polagano te je nakon tri mjeseca težak svega 685 g ili 13,36%, dok se u posljednja dva mjeseca odvija preostalih 86,64% prirasta. Iz tog razloga vrlo je teško u prvim mjesecima po vanjštini ovce i njenom ponašanju trbuha, lijeganje) zamijetiti da je gravidna. Mjesec dana nakon oplodnje, fetus ovce dug je svega oko 1 cm, s tri mjeseca 16 cm, a pred kraj gravidnosti 40-45 cm. Da bi znali postupati s ovcama tijekom gravidnosti, osobito pravilno ih hraniti, važno je da poznaju razvitak fetusa tijekom gravidnosti što je prikazano u tablici 2.

Ti1/Jlicu 7 : Rust fetusa u 111arem1etove~tiiekom

(!,r(h 11d,wst1 '---

Dan Masa %u odnosu na gravidnosti fetusa, g porodnu masu

2S -3S 2

Pred kraj gravidnosti, odnosno u mjesecu intrauterinog života janjeta, fetus

dnevno prirasta 40 do 45 g, dok je u petom mjesecu prirast fetusa za oko tri puta i iznosi od 120 do 150 grama dnevno. U toj fazi hranidbene potrebe ovaca za energijom su za oko 40%, potrebe za za oko 40 do 50%, a potreba za kalcijem i fosforom su za 100%. Ovcama koje nose blizance navedene hranidbene potrebe za energijom i za 100% su negoli ovcama. Tek kad je ovca u posljednjoj fazi gravidnosti, može zamijetiti da je gravidna. joj je trbuh (što je posebno izraženo u ovaca s više fetusa), liježe i mokri, manje jede voluminozna krmiva, nalijevati pa su sise i vime ovce (šilježice i dvizice) prije nalijevati od starijih i po vimenu se može ranije zamijetiti gravidnost. U posljednja dva mjeseca gravidnosti ovcama, radi visokih hranidbenih potreba, a uslijed manjeg kapaciteta konzumacije hrane, treba davati najfinije sijeno visoke hranjive vrijednosti, uz dodatno prihranjivanje krepkim krmivima u od 200 do 500 g dnevno, ovisno o pasmini, tjelesnoj masi, kondiciji, broju fetusa i dr.

Kada se ovcama tijekom gravidnosti, uz sijeno i pašu, daje i 150 do 300 g krepkih krmiva, a u posljednjih 4-6 tjedana 340 do 450 g, se plodnost za 25 do 35%, radi udjela blizanaca, smanjenja jalovosti i gubitaka pri janjenju. Kvalitetna hranidba ovaca tijekom graviditeta, osobito u posljednjoj važnaje: a) zbog stimulativnog porasta i razvoja fetusa, što se porodnom masom i janjadi, b) zbog poticajnog razvoja žlijezde, što rezultirati boljom sekrecijom mlijeka i proizvedenog mlijeka, c) se pojava ketoze i gubitaka zbog insuficijentne hranidbe ugljikohidratima. Navedeno je to važnije u visokoplodnih i visoovaca, kao i u ovaca koje proizvode velike vune visoke

SUZBIJANJE PARAZITA KOZAI OVACA

U odnosu na štete nastale zbog zaraznih bolesti goveda, ovaca i koza, štete od parazita su za 4-5 puta jer za uništavanje parazita nema zaštitnog cjepiva. Djelovanje parazita ovisi o utjecaju okoline, odnosno uzgoja, klimatskim prilikama, dobi i broju životinja u stadu.

IMr. se.Antun

hranidba, smještaj i provodehelmintizacije, odnosno suzbijanje parazita. Intenzivna proizvodnja kozŠtetno djelovanje uvjetovano je:

1. brojem parazita na nosiocu (invazija uzrokuje životinje)

2. zdravljem koza i ovaca (zdrave životinje bolje podnose parazite)

3. kondicijom

4. dobi životinje teže podnose invazije)

5. organizma

U intenzivnoj proizvodnji kozjeg i mlijeka parazitarne bolesti mogu nanijeti velike štete koje se padom mršavljenjem, a nerijetko i Paraziti stvaraju uvjete za izbijanje drugih bolesti, kao npr. zbog invazije vlascima dolazi do upale

Kako i protiv parazita?

Osnovni preduvjet za uspješno suzbijanje parazitarnih bolesti koza i ovaca je kvalitetna

jeg i mlijeka najzastupljenijaje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U se uzgoja koze i ovce drže u stajama i ispustima, dok je manji broj na pašnjacima. Ako su na pašnjacima, potrebno je svaka tri mjeseca napraviti koprološku pretragu kako bi utvrdili koja vrsta i koliki broj parazita ugrožava zdravlje životinja. Na temelju rezultata koprološke pretrage biti savjetovano da li je potrebno dati sredstva (i koja) za suzbijanje parazita.

U intezivnoj proizvodnji mlijeka, kada su ovce i koze u staji, tretiramo ih u suhostaju. lako su na tržištu mnoga sredstva za suzbijanje parazita, rijetko traže savjet veterinarskog pa sami nabavljaju lijekove koji su preskupi ili se teže primjenjuju. Pogrešno je mišljenje da ubrizgavanje antiparazitika iglom (u ili pod kožu) bolje djeluje od onih koja se daju na usta kao ili tablete. Injekcionom primjenom sredstava (iglom) daju lijek na pogrešan i na pogrešnom mjestu. primjer je da lijek koji treba dati pod kožu apliciraju duboko u Rezultat takve pogrešne aplikacije je pojava apscesa, odnosno stvaranje gnojnih rana na tim mjestima. Druga pogreška je korištenje preparata koje je ZABRANJENO davati mliježivotinjama (Dectomax). Davanje antiparazitika na usta jednostavnije je, pogotovo ako se koriste sredstva u obliku koja djeluju i na velik broj parazita. Najbolje je koristiti poseban aplikator pištolj) jer je lako

I

Koze na pašnjaku

namjestiti potrebnu dozu, a osim toga u vrlo kratkom vremenu možemo tretirati velik broj životinja. Cijev pištolja ne smijemo staviti preduboko u usta (ždrijelo) kako ne bi lijek aplicirali u dušnik, što može biti pogubno za životinju. lijek ne smijemo davati ako se životinja glasa, nego da završi s meketanjem, odnosno blejanjem.

Nakon tretiranja, koze i ovce balegom izbacuju parazite tijekom 3-7 dana, ovisno o stupnju invazije i vrsti korištenog sredstva, a da paraziti izbalegom ne bi ponovo ušli u usta koze ili ovce, potrebno je uklanjati balegu 3-7 dana nakon tretiranja.

Davanjeantiparazitika pištoljem

Na kraju da svake primjene potrebno je temeljito potraže savjet veterinara koji odrediti upute o korištenju lijeka (doza, i vrijeme sredstvo i aplikacije. Prije aplikacije ..

RAZMIŠLJANJE TEREN S KOG AGRONOMA

MLIJEKORASTENA POLJU

A MUZE U STAJI

proizvodnju mlijeka na 200, 300, 400 litara dnevno. Da li je «improvizirajte izmuzište» krivi i naputak, kako su to neki komentirali? Svaki prilog, kada pišem za ovu rubriku, najmanje 3 do 5 puta, da vidim je li mi nešto promaklo što se može krivo Kod nas se puno toga krivo i krivo Jedino što je utješno, u poljoprivredu se svi razumiju! Nažalost, ima i onih koji baš ne vide daleko. Stoga baš i nije najpametnije ukazivati na neke i nosti. Treba biti vrhunska a to što je proizvodnja takva kakva je, ma daj mani to, pusti neka ide kako ide. Uvijek su za to krivi neki drugi, a ne mi.

PRAKSA I ISKUSTVA

Naš moto za prosinac: Gledaj 10 godina unaprijed!

U ovoj rubrici u Mljekarskom listu broj 10 napisao sam: broj krava. Napravite nadstrešnice od drvenih stupova i dasaka. Improvizirajte izmuzište i

Mljekarski list 12/2005.

Ako nekome nešto nije jasno, uvijek može direktno pitati: «Što si pod time mislio» ili u broju M]jekarskog lista postaviti pitanje i tražiti odgovor ili istovremeno ponuditi svoj konkretan prijedlog ili svoje konkretno rješenje dokazana u praksi. I tako je «improvizirajte izmuzište» kao, izražavanje i na rješenja u mužnji krava, u ova naša moderna i suvremena vremena govedar-

stva i proizvodnje mlijeka. Što zapravo improvizacija?

Dobra klima, puno rijeka i velike sti navodnjavanja, dobra zemlja, vrijedni ljudi, vrhunska struka, nema što nema. Stalan kontinuirani razvoj i proizvodnje i produktivnosti rada iz godine u godinu. I sada ti tu pišeš o nekakvim «improvizacijama izmuzišta». A izmuzišta na tržištu ima kakvih samo poželjeti možeš. Nema toga što nam naši uvoznici sve ne mogu ponuditi. I roto lak.tor ako treba. Bitno gaje bilo uvesti i prodati, pa makar nikad ne bio montiran i stavljen u funkciju. Ta naši seljaci su i to kadri kupiti i otplatiti! Dobro uložen novac uvijek stvara novi novac. Kada u selu ima 50 krava i 10 rolo balirki, i to je dobro uložen novac. toga nema ni u Irskoj, a kamo li u Danskoj! To tije suvremena tehnologija, a ne nekakve «improvizacije».

Jedno od improvizacije = privremeno rješenje. Da li je površno i komentiran izraz «improvizirajte izmuzište»? Ili ga je trebalo shvatiti kao prijedlog privremenog rješenja u skladu s ekonomsko privrednim nekih OPG-a. komentirati proizlazi iz komentar koja proizlazi iz latinske commentarius = objašnjenje ili nekog teksta; komentirati = objašnjavati, izricati svoje mišljenje o

Najbolje je kada je to u pisanom obliku i istovremeno vlastiti prijedlog ili drugo rješenje.

Koliko danas u Hrvatskoj ima OPGa koja mogu u suvremenu farmersku proizvodnju mlijeka? Koji su to standardi i koje su to Suvremena tehnologija! Razvoj! Nema razvoja bez kontinuiranog razvoja!

Nema suvremene tehnologije koja ne dolazi na mjesto do suvremene tehnologije. Nema napretka bez okrupnjavanja posjeda i okrupnjavanja proizvod.nog stada ili proizvodnje unutar stada!

Nema suvremene organizacije proizvodnje koja ne smjenjuje do suvremenu organizaciju proizvodnje i primjenu do suvremene tehnologije. Nema napretka bez kontinuiteta! Nema ništa preko A ako ima, onda to puno košta, a

rezultati su upitni. Uvozne junice, visoka genetika i visoka tehnologija, 8 000 do 10 000 do 11 000 litara godišnje po kravi, to se traži! Nasadiš tu visoku tehnologiju, na tehnologiju 2 500 do 4 500 litara godišnje po kravi, tehnologiju, koja na bolesnom i gladnom tlu, starome sijenu i kukuruznoj silaži. I što se dobije? Tu ti sigurno ne treba improvizirano izmuzište. Uz najbolju genetiku kupuješ i najbolju tehnologiju i ne pitaš što košta. Ne pita ni trgovac. Ta ima kredita! Vidio sam ovu situaciju na jednoj našoj novootvorenoj farmi za 40 krava. Holštajnke prvotelke u punoj laktaciji iscrpile gotovo sve rezerve i hodaju po staji se, malo ulijevo, malo udesno. Mila majko, nema im spasa! Te ne spasi ni najsuvremenije izmuzište. Te izraelski koeficijent teljenja od 1,8.

Što sam mislio pod «improvizirajte izmuzište» i mužnju krava. Da li je investicija u skupo moderno izmuzište uvijek na prvome mjestu? Da - trebala bi biti na prvome mjestu. Izmuzište je centralni dio svake staje!

Ponekad u praksi to može izgledati i Stvar je to prioriteta. Ni meni to dugo nije bilo jasno. Farmer na moj nagovor napravi «lauf staju» s 27 ležišta, i sve prostorije zajedno s izmuzištem. Postavi i stane. I to izmuzište stoji 5 godina prazno. Veli farmer: «Polako, i to na red.» Mislim si ja, može dobiti kredit i može kredit zašto onda ne investirati u izmuzište. Iz Nizozemske je dopremljeno 27 junica - crni holštajn. Ono - ogledna farma, a nema instalirano izmuzište. Ma kakva ogledna farma! Pet godina muzu krave na rešetkama u staji. Ne usudim se više nikoga voditi na tu «oglednu farmu».

Danas mislim Farmer je bio u pravu. Danas ponovno vodim i trebam voditi neke nove na tu farmu, da ljudi objasne ljudima kako su 5 godina muzli krave na rešetkama u staji, a mogu uzeti kredit i napraviti «lauf staju» i kupiti uvozne junice, izbetonirati silose, a «improvizirati izmuzište» i mužnju.

Opet «Pa ovaj opet lupeta». Velika je razlika lupetati i pravilno procijeniti ekonomsko-financijsku momentalnu

Mljekarski list 12/2005.

situaciju i proizvodne pojedinog OPGa i napraviti ispravnu procjenu za 5 do 10 gudina. Neka OPG s dovoljno velikim posjedom i dovoljno velikom proizvodnjom + vlastita financijska sredstva, mogu odmah u kredit i u kompletnu potpuno novu opremu staje. Tu ne treba nikakvih improvizacija = privremenih rješenja. U našoj praksi imamo dobrih primjera gdje je kontinuirani razvoj unatrag 10, 15 i više godina. Ali tamo gdje toga nije bilo, a ljudi bi sada htjeli preko postati farmeri, tu se u broju mora postepeno.

Vratimo se našemu farmeru! U vrijeme ulaska u program razvoja uz kredita, farmer je imao samo 13 jutara vlastite zemlje + 30 jutara u zakupu. Pet godina krave su muzli na rešetkama u staji. Na zidu vakum pumpa + dvije kante za mužnju. Svako jutro i svaku prije mužnje rešetke su oprane minivošom i dvije po dvije krave su vezane za hranidbenu pregradu i tu su u jednom uglu staje muzli. I tako 5 godina, bez izmuzišta. Izmuzište je složeno tek šestu godinu. I tako je prošlo 8 godina. U tih 8 godina nam.uzio se puno toga. Od novokup)jene zemlje, novog «štajera» od 110 KS, novih strojeva, natkrivenih silosa, prekrasne lijepo i namještene, do dva nova automobila. se s nekih 27 000 kuna, kada su se sve junice otelile, i danas se doguralo do nekih 60 000 kuna

za mlijeko.

Iz godine u godinu mijenjala se sjetvena struktura. Sve više ljuljeva i lucerne, a kukuruza samo za silažu. Omjer 70 % površina pod travom i lucernom + 30 % površina pod silažnim kukuruzom + još na tih 30 % površina nakon kukuruza, talijanski ljulj za 2 do 3 otkosa.

Kada je prije 8 godina sva ta veli mi farmer: «Nemam dovoljno zemlje.» Pa bit zemlje na prodaju. «Teško, ovdje ti nitko ne prodaje zemlju.» Polako, biti zemlje na prodaju - odgovaram. Znaš što, ti u trgovini i u birtiji reci da tko god prodaje zemlju na cijenu ti dati još gore 500 DM (nakon marki bilo je to 500 eura). I farmer je malo po malo kupovati zemlju. Pitam tako neki dan farmera, a koliko danas ima svoje zemlje. «Preko 50 jutara.» Bravo! Lako je kupovati zemlju kada za mlijeko svaki mjesec dolazi toliki novac. Još uvijek ne pitaj za cijenu zemlje, samo kupuj. Imaš krave i proizvodnju mlijeka, uvijek možeš ponuditi cijenu od drugih. Okrupnjavanje posjeda danas je strateško pitanje budusvakog OPG-a u Hrvatskoj u proizvodnji mlijeka.

Da li je odmah pametnije uložiti novac u novo skupo izmuzište ili «improvizirati izmuzište» i mužnju, a sav raspoloživi novac ulagati u kupnju zemlje, okrupnjavanje posjeda i

I nakon 5 godina mužnje krava u 2 kante, farmer ponovno improvizira i kupuje polovno

Štedno-kreditna zadruga

DEMOS

Mikrokreditni program

•KRED(Tl:

•7..a krave

• Za poljoprivredu

•Za o,·cei koze

•Za malu i srednju poslovnu djelatnost

•Senamjenski krediti

• F/,EKSIBIL'\'E GARA!VCIJE

• POJEDNOSTAJ 'LJENA PAPIROLOGIJA

•BRZA REALJZAClTA

Za sve detaljnije informacije NAZOVITE NAS ILI POSJETITE U NAŠIM UREDIMA

Martina <Jambona4 Karlovac 1el:047- li15-S27 ili 615-82R

5. I A. Radica 5 Dvor te!: 044-871-3\'1

P. 6 Pakrac tel: 034-412-055 ,1·1111:demns-sk::.hr

Kralja Zvonimira.:! Omi§ te!: 022-888-03M

12/2005.

izmuzište u Sada u staji ima 33 krave + i mlade junice. Staju može proširiti i moji savjeti unatrag 3 godine su da staju treba proširiti za još 20 krava. Od ove godine, 2005., moj savjet je - najmanje 65 do 80 krava. Tada vjerujem, i novo izmuzište. Dugo vremena mije trebalo da shvatim kako je farmer imao sasvim viziju svojih prioriteta, bez obzira što se cijela familija daleko više s mužnjom krava.

Oni su viziju razvoja svoga OPG-a realizirali.

Imati viziju 10 godina unaprijed.

Da, do 10 godina unaprijed! Koliko ti sin ima godina? Koliko, 15 godina. A, tvoj? Moj 20. A, tvoj? Moj 25. Koliko ti mladi ljudi imati godina za 10 godina? Prvi 25, drugi 30, 35 godina. A koliko zemlje biti na raspolaganju za 10 godina? Koliko izumrijeti? Koliko novih postati i Koliko malih OPG ekonomski propasti? Tko preuzeti svu tu zemlju i tko

TRŽIŠTE STOKE

Jedno od rješenjaje formiranje prstenova farmi oko velikih mljekara. Treba snimiti sva OPG na užem pojedinih mljekara i vidjeti koje su to razvoja obzirom na raspoložive poljoprivredne površine. Struktura obitelji, struktura posjeda: vlastita zemlja + zakup, okrupnjavanja posjeda i struktura stada. Za svako OPG treba predložitiprogram morazvoja, a mljekare trebaju ponuditi svoje dugogodišnje potrebe na mlijeku, pa i ponuditi ugovore za 10 godina i više unaprijed. Mlijeko se uvijek proizvoditi i otkupljivati. Mlijeko proizvedeno u blizini mljekara unutar prstenova farmi na udaljenosti do 100 kilometara uvijek imati najniže transportne troškove.

Na scenu sada trebaju Udrue:e i Savezi krava ·i

mlijP.ka.

Uz minimalnu investiciju, improviziraj izmuzište - uradi sam i si mužnju ugodnim

Cijena teladi u RH. - najviša u ovoj godini

Krešimir ]akuš, dipl. ing. je da nakon sezone potražnja za teladi na tržištu pada. Thje pravilo koje je karakteristii za ovu godinu. Nakon sezone, odnosno u pos(jednja dva mjeseca bi(jeii se slabija potražnja, a sukladno tome i pad cijena. No, ponuda je i da(je manja od potražnje tako da su cijene i dalje najvik u posljednjih osam godina.

cijena simentalske teladi na tržištu u 46. tjednu iznosila je 23,55 kn/kg ŽV. Na Dalmacije, Istre i Primorja cijena teladi bilaje od 24 do 26 kn/kg, a na kontinentalne Hrvatske od 21 do 25 kn/kg, ovisno o kvaliteti, ali i potražnji, odnosno prisutnosti trgovaca iz Dalmacije na sajmu. Telad holstein pasmine (80 -160 kg) trženaje u tjednu do 13. studenog po cijeni od 18 do 23 kn/kg. U odnosu na cijene dva tjedna ranije, otkupne cijene teladi holstein pasmine u 46. tjednu bile se u prosjeku više za posto, dok su u odnosu na prošlu godinu cijene bile više za 9,53 posto.

EU tržište teladi

Cijena teladi na tržištu Europske unije tijekom proteklog tjedna (46. tj) porasla je u odnosu na cijene tjedna ranije za 3,3 posto i iznosila je 184,2 eura po grlu. U je cijena teladi holstein pasmine starosti do 14 dana i težine do 75 kg porasla s 124 na 130 eura/komadu. Simentalska muška telad trženaje po cijeni od 4,37 eura/kg, telad goveda po cijeni od 2,32 eura/kg a telad crvenog goveda po cijeni od 143 eura/kom. U Nizozemskoj je otkupna cijena muške teladi u tjednu do 03.11.2005. godine iznosila 190,6 eura/kom, u

Francuskoj 183,2 eura/kom, u Italiji 179,4 eura/kom i Španjolskoj 232 eura/kom za telad starosti od 8 do 21 dana.

Bez promjena na tržištu junadiuRH

Otkupne cijene junadi u 46. tjednu, su cijene junadi za hrvatsko tržište u ovom razdoblju godine. cijena bikova simentalaca na sajmovima i otkupu u navedenom tjednu iznosila je 13,53 kn/kg. Ovisno o otkupna cijena simentalskih bikova iznosila je od 13 do 15 kn/kg. promjena cijena u odnosu na cijene od prije dva tjedna nije bilo. Tijekom 46. tjedna, uz osrednju potražnju, nismo bilježili ni ponudu. Otkupne cijene tovnih junica simentalske pasmine bile su 11 do 13,50 kn/kg, ne bilježimo razlike u odnosu na cijene od prije dva tjedna ali niti u odnosu na prošlu godinu. Otkupne cijene junadi holstein pasmine u navedenom tjednu iznosile su od 10 do 13 kn/kg. Do kraja studenog ne se osjetnija promjena na tržištu. Ponuda uglavnom biti nešto od potražnje, a cijene se ne bi trebale mijenjati barem ne do kraja studenog.

EU tržište mesa

Na tržištu Europske unije nastavljenje rast cijena trupova. otkupna cijena trupova R3 klase (muška junad do 24. mjeseca starosti) u tjednu do 06.11.2005. godine iznosila je 291,31 eura/lO0kg. Rast cijena, s tjednim oscilacijama, bilježimo od 15.09.2005. godi~e pa do danas. Potražnja mesa je dobra, a ponuda zadovoljava trenutnu potražnju. Na blagi rast cijena utjecala je i zabrana uvoza vrlo konkurentne brazilske govedine. Zbog pojave bolesti slinavke i šapa u pokrajini Mato Grasso do Sul, Europska unija zabranila je uvoz govedine iz Brazila. U tjednu do 06. studenog najniže otkupne cijene evidentirane su u Poljskoj, 223,98 eura/lO0kg, Belgiji 239,34 eura/lOOkg, Švedskoj 247,16 eura/lO0kg, 247,66 eura/100 kg te 251,59 eura, dok su najviše cijene

trupova R3 klase evidentirane u 368 eura/l0Okg te Španjolskoj 306,50 eura/l00kg. otkupna cijena trupova R3 klase u tjednu do 06. studenog 2005. godine viša je za 8,05 posto u odnosu na prošlu godinu. Najviši rast cijena u odnosu na prošlu godinu bilježimo u Poljskoj 16,48 %, 16,09 %, Belgiji 15, 14 % te Španjolskoj 14, 10 %. Cijene rasplodnih junica na aukcijama u RH

Tijekom ove godine (do 17. studenog 2005. godine) održane su tri aukcije rasplodnih junica u organizaciji Hrvatskog centra. Na aukciji u Bjelovaru prodano je 60 rasplodnih junica po cijeni od 10.634,00 kune dok su se cijene ovisno o kvaliteti grla kretale od minimalnih 9.300 kuna do 12.400 kuna. Na aukciji u Molvama prodano je gotovo jednak broj junica (58 komada), po cijeni od 9.989,66 kuna s minimalnom cijenom od 8.100 kuna te do maksimalnih 12.000 kuna. U Gudovcu su na aukciji prodana 32 komada grla po cijeni od 10.665,63 kune. Najniža

Brazilski izvoznici mesa bilježe gubitke

Pojava slinavke i šapa u Brazilu je velike gubitke brazilskim izvoznicima. U listopadu je B1·azilizvezao mesa u vrijednosti od 154 milijuna dolara I SADl. što je 23 post-0 maaje nego mjesec dana ranije, je Agra Europe Londou. pad izvoza ostvaren je u izvozu prema EU. Izv z je u listopadu pao na 38.8 mil\juna dolara (SADI. U prošloj godini u istom mje ·ecu ostvaren je izvoz u vrijednosti od (i6,2 milijuna dolara. U medu vremenu je 48 država uvelo zabranu uvoza mesa iz Brazila nakon što se u regiji Mato Grasso do Sul pojavila linavka i šap. I u reg\1i Parana otkrivenje jedan slu ·, ali još nije službeno po vrdeno da se 1·adio slinavi.eji šapu. (Izvor: Agroonline-; obrada TISUP >

vrganizacijiHSC-a (2004.g.)

Datum Broj cijena Minimalna cijena Maksimalna cijena

Sajam održavanja junica

Izvor: HSC, obrada TISUP

Tablica2: Cijenesteonihsimentaiskihjunica prodanihna aukcijskim prodajamau organizacijiHSC-a (2001.-20011.g.)

Broj junica cijena Minimalna cijena Maksimalna cijena

Datum steonih Junica održavania (kn/kom)

2001. 772 10.084,69

2002. 218 11.104,36

2003. 150 11.13867

2004. 155 11.172,18

2005. 150 10.351,60

Izvor: HSC, obrada TISUP

Tablica I: Cijena steonihjunicaprodanih11t1aulecijsNmprodajama11 izlicitirana cijena u Gudovcu bila je 8.000,00 a najviša 13.400 kuna po grlu. ostvarene cijene u posljednje godine, najniža je ostvarena u ovoj godini i iznosila je 10.351,60 kuna, dok su u razdoblju od 2001. godine do 2005. godine procijene junica na aukcijama uvijek bile iznad 11.000 kuna, odnosno od 11.104,00 do 11.172,00 kuna.

živa stoka Alv„stockl ,Ro- POMUDA(CIJ!Nl!l •lffllAl!luA tele slmental 180<160 kal-calf uro tele holstaln {80<160kal-calf o_J_"Z>

llunlca slmental (za klanlel-helfer ~a llunlca holstaln Iza klanlel-helfer bik slmental 1>450kal-vouna buli bik holstaJn 1<450 kal-vouna buli ;;:::, bik holstaln 1300<450 kol-voung buli krava slmental (za klanJek:ow odolak (25-35 kg)-suckllng pJg svlnla (80-120 kal-Dio LI (za klanlel-sow LI lanlad-lambs Ki~ ovca Iza klanlel-sheec r--, Ilare-kld aoat r-, "'I"'

otkupnecijene trupova

R3 klase (bikoviod 12 Jo 24-mj}(euro/100kg)

CIJen,1 ,,u/Jk..au"l6 razl;/,.8(J9ti euro 10Qk,1 DoOt; 11.2000 ~.DoOo.112000 tlrz.-....,, 06.11.2005. //J. Do ::C 10 2000 11, Do 07 11.2004.

Bolllill Z39:l<I nno 1514

ICe,ia 251~ -ll.113 12 21

D-1nsll.i1 29157 0-7l 1.62

t-Jiamacka 28640 O.li 225

Gr~!a 3686!; 000 1 ()()

ISnaniolska :D,w l.l7 14.10

Francuska moo l-"" 532

L1J.11tmbu,o 28910 -3.21 3 51

Maha 344 75 nm 71P

Tržište krava za klanje u RH

Uz osrednju ponudu ni potražnja krava za klanje u tjednu do 13. studenog o.g. nije bila velika. cijena krava za klanje nije se osjetnije razlikovala od cijena u natrag par mjeseci. Mogli bismo da na tom dijelu tržišta nema promjena i cijene su uglavnom od 4 do 10 kn/kg ŽV ovisno o krave simentalske pasmine za klanje prodane su od 7 do 10 kn/kg ŽV dok su starije uglavnom do 5 kn/kg ŽV. cijene i do kraja godine.

Osrednja ponuda i potražnjajanjadi u RH

Tijekom prve polovice studenog o.g. potražnja i prodaja janjadi je dobra. Cijena kontinentalne janjadi uglavnom je od 18 do 24 kn/kg, ovisno o težini dok je dalmatinska janjad i do 34

IHJR1VAT.SKG6SAVEZA SUNIJENJTAllSKO&&OVEDA'' 1Cr·0Sij1n/'''

Nakon osnivanja Hrvatskog saveza simen- Miroslav dipl. ing. talskog goveda 03. lipnja 2001. god. u Sv. lvanu Žabnu, je obnovljena tradicija organiziranja kojima se ustrojstvo Saveza haru pasminska udruženja i po tome godišnjeg rada, monizira sa Savezima u u Vrbovcu je 06. studenog 2005. god odriana prva zemljama našeg okruženja u kojiIzborna skupština "CroSim "-a.

Uz 38 delagata "CroSim"-a iz 9 udruga Saveza, na skupštini su bili i gosti iz inozemstva i to: iz Slovenije gospoda Štuhec, i Špur iz Saveza udruga simentalske pasmine, kojimaje bio i potpredsjednik Europskog saveza simentalskog goveda gosp. Marjan Špur te direktor institucije "Genetic Austria" gosp. dr. Martin Mayer. dolaska na skupštinu pismeno je gosp. Richard Pichler - predsjednik Europskog ud.ruženja simentalskog goveda i poslovni tajnik Austrijskogudruženja simentalskog goveda.

Od gostiju predstavnike Hrvatskog centra na s ravnateljem, gosp. Franjom Poljakom, predstavnik Centra za razvoj iz Osijeka gosp. Dražen predstavnik Reprodukcijskog centra iz Varaždina gosp. Vladimir N azansky, Vera Voiz Hrvatske mljekarske udruge, gosp. Josip predsjednik Udruge holstein goveda, gosp. Stjepan Ban iz Agrokora, gosp. Zlatko bivši ministar poljoprivrede i šumarstva.

Dnevni red Skupštine bio je radnog karaktera: izbor novog vodstva za nje razdoblje, i donošenje

maje organiziran uzgoj simentalskog goveda. Udruge koje su osnovale Hrvatski savez uzgaJ1vasimentalskoggoveda (2001.) su:

- Udruga uzgajate)ja simentalskog goveda Vrbovec, Udruga simentalskog goveda Požeštine, Udruga uzgajate)ja simentalskog goveda Sv. lvan Žabno, udruga Križevci, Udruga simentalskog goveda KalniPrigorja, Udruga simentalskog goveda Udruga simentalskog goveda Otok Udruga simentalskog goveda Bjelovar, Udruga uzgajate)ja simentalskog goveda Varaždin, a novoprimljene Saveza (2005.) su: Marvogojska udruga Ferdinandovac, Hrnih izmjena u

vatska udruga Gola, ratarska udruga Toplica iz

Skupštinu su svojom i predstavnici udruga iz Virja i Novog Virja, nisu se izjasnili za u Savezu, su izrazili želju za prijemom nakon izbornih skupština unutar svojih Udruga.

Na skupštini je za predsjednika Saveza izabran dosadašnji predsjednik gosp. Slavko Jambrišak, ing. agr. iz Udruge u Vrbovcu, a za potpredsjednika gosp. Mato iz Udruge u Požeštini. U tajništvo Saveza izabrani su mr. se. Miljenko iz Udruge u Varaždinu, za poslovnog tajnika, i dipl. ing. agr. Miroslav iz Udruge u Požeštini, za tajnika. Uz navedene, u Izvršni odbor Saveza izabrani su predsjednici ostalih Udruga a to su gospoda: Josip Burek (Vrbovec), Ivan (Sv. lvan Žabno), Krunoslav (Križevci), Ivan Valaško Prigorje), August murje), Ivica Hajdina (Otok Mirko (Bjelovar), Vladimir {Varaždin), Antun (Ferdinadovac), Franjo Rac (Gola), Zdenko (Kon-

U Nadzorni odbor izabrani su gospoda: Dragutin (Varaždin) - predsjednik, Duško (Bjelovar), Franjo (Ferdinandovac).

Sjedište Saveza simentalskog goveda je u Vrbovcu, a sve funkcije u Savezu su na temelju dobrovoljnosti.

U okviru Skupštine predstavljenoje predsjednika o dosadašnjem radu CroSim-a sa svim ostvarenim rezultatima, ali i koje su pratile prošlo razdoblje. Izneseni su i strateški ciljevi rada CroSim-a:

• Oplemeniti kapital vezan uz simentalsku pasminu .

• Identificirati se u zajednici kao partner u domeni pasmine (posla-struke).

• Izboriti se za sve koje grla simentalske pasmine zajedno sa svojim (vlasnicima) u zajednici.

• Utjecati na donošenje odluka (Zakona i sl.) i kreiranje

• Uvrštenje predstavnika Udruga/Saveza u donošenje Zakona (Pravilnika).

• Iskustvena u donošenju operativnih programa.

• Provedba uzgojno- selekcijskog rada.

• Pregovori i zastupanje simentalskog goveda unutar i izvan Hrvatske .

• Organiziranje izložbi, aukcija, savjetovanja, okruglih stolova i sl.

• Izdavanje vlastitih

Nakon Skupštine razvila se rasprava s prijedlozima. A dok ovo pišemo, neki od prijedloga su konkretizirani. Prije svega s Hrvatkom mljekarskom udrugom, oko pružene za informiranje CroSim-a i njihovih putem Mljekarskog lista, na se zahvaljujemo.

Obavještavamo sve simentalskog goveda u Hrvatskoj o ovom važnom nudimo suradnje i tražimo podršku u vremenu koje nije osobito naklonjena simentalcu kao najboljoj kombiniranoj pasmini goveda u svijetu, kako je to istakao potpredsjednik Europskog saveza simentalskog goveda u svojoj raspravi, gosp. Marjan Špur. S time se u potpunosti slažemo.

se svima koji su nam do sada pomogli na bilo koji i svim ma goveda (bez obzira na pasminu) bolje dane, pozivamo sve zainteresirane da nam se jave.

Agronomski fakultet u Zagrebu zavod za mljekarstvo - Referentni laboratorij obJavliu}e

instrumenata

VAGA

Tehtnlca Železnlki Tip 2615 Max 200g Vagaje ispravna. Postoji servisiranja

CENTRIFUGA

ZA BUTIROMETRE GERBER za 36 butlrometara Centrifugaje Ispravnaje. Postoji servisiranja

Sve dOdatne lnformaciJeo instrumentima i cijenama mogu se dobiti u Referentnom laboratoriju Zavoda za mljekarstvo Agronomskogfakulteta u Zagrebu, SvelMimunska 25 tel: 01/ 2393-848; fax: 01/ 2393-988

Ml:fekarski list 12/2005.

CroSim

U Vinkovcima je 17. i 18. studenoga 2005. godine uz prisustvo brojnih (260) i održanoje li. savjetovanje goveda u Republici Hrvatskoj s temom: Razvoj proizvodnih sustava u govedarskoj proizvodnji. Savjetovanje je otvorio g. Stjepan nik ministra MPŠVG-a.

Organizatori Savjetovanja bili su Hrvatski centar uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Vukovarsko-srijemske županije, a uz generalno sponzorstvo Meggle-Osijek d.d

Na savjetovanju je održano ukupno dvanaest predavanja iz zakonske regulative, hranidbe, zdravlja životinja i proizvodnje kvalitete mlijeka i mesa. su bili istaknuti s Agronomskog fakulteta, Poljoprivrednog fakulteta Osijek, Veterinarskog instituta, Biotehniške fakultete U niverze v Ljubljani. Gost na Savjetovanju bio je i g. Richard Pichler, predsjednik Europskog saveza uzgajatelja simentalskog goveda. Na savjetovanju su svoj rad predstavile i udruge CroSim, UHUH i Baby Beef. U sklopu Savjetovanja održan je i okrugli stol o rezultatima provedbe gojidbenog pro-

selekciju i razvoj govedarstva i konjogojstva mr. se. Marko Primjena zakonodastva EU u govedarstvu Slovenije prof. dr. se. Zoran Granice rentabilnosti proizvodnje mlijeka

kod proizvodnih sustava dr. se. Ante Genotip kao osnovica rentabilne govedarske proizvodnje prof. dr. se. M. osnove sustava krava tele dr. se. Ivan koji izbor sustava proizvodnje mesa Krešimir Kuterovac, dipl. ing.: Organizacija i tehnologija proizvodnje mesa prof. dr. se. Sonja Jovanovac: Osvrt na rezultate provedbe gojidbenog programa u govedarstvu Hrvatske prof. dr. se. Pavo Caput: Koncept novih uzgojnih programa u govedarstvu Hrvatske prof. dr. se. Marijan Cergolj: Saznanja potrebna za farmom krava u svrhu poboljšanja kvalitete mlijeka mr. se. Ante KosZaštita zdravlja u suhostaju prof. dr. se. Matija Važnost ravnoteže hranjivih tvari u obrocima krava Richard Pichler, ing.: Pravom strategijom do razvoja gospodarstva. grama u govedarstvu RH i konceptu ~--------------------novih uzgojnih programa kojim su se željele dobiti što jasnije smjernice programa. U potaknutoj raspravi je da je gojidbeni program postigao svoj cilj, ali da ga je u skladu s novim vremenom potrebno doraditi. U izradi novog uzgojnog programa trebaju sudjelovati svi sudionici provedbe, a je potrebno jasno definirati odgovornost svakog sudionika u uzgojnom programu, ali i nositelje programa.

Na savjetovanju su bila održana predavanja: Vesna dipl. ing.: Prikaz rada Odjela za uzgoj,

studeni i Planiramo novu proizvodnju i .~~~~~~~~~~~~~=~=====~============-:::=.:.~ nabavljamo potreban materijal. U u jesen

U polju, u skladu s vremenskim prilikama dovršiti zimsko oranje uz gnojidbu stajskim gnojem. Ranije sijane ozime kulture koje su razvile više od lista ili su izbusale potrebno je prihrani ti. Ako na oranici stoji voda, trebaje ispustiti. Napravite plan sjetve za godinu i nabavom sjemena, zaštitnih sredstava i mineralnih gnojiva. Pripremite mehanizaciju za prezimljavanje.

U vinogradu obaviti rigolanje, pripremiti kolje i popraviti armaturu. a mlade zagrnuti i zaštiti od

agrometeorologija

f\.lr.sc..I )J'i!Žl'll Krn1cic.

kako bi korijen zaštitili od smrzavanja. Obaviti prihranjivanje i urediti krošnje. Postavite i hranu za ptice.

U povrtnjaku obaviti gnojidbu stajskim i mineralnim gnojivima. Duboko obraditi tlo. Sakupiti bioenergetski materijal i do vremena kada ga upotrijebiti. Prekontrolirajte vrtni alat i po potrebi ga popravite ili zamijenite novim. U mediteranskom dijelu zemlje sijati bob i grašak, pikirati u prostoru, sijati rani kupus i kelj u prostor.

Vrt i spremiti vrtni alat. Nezasapovršine na koje saditi u pokriti travom ili kompostom. O

"Dobro i lošeodsnijega"

Da li i koliko biti snijega ove zime, teško je znati. No, jedno je sigurno, a to je da se snijeg u zapadnim i dijelovima Hrvatske tijekom zime na tlu zadrži 22 dana pa je i taj podatak vrijedno zapamtiti kad razmišljamo o zimskoj obradi tla, a i o prezimljavanju pšenice i Naime, pretjerano dugo zadržavanje snijega na oranicama, gdje pšenica i prolaze kroz fazu jarovizacije, nije dobro. Spomenute ratarske kulture požute ili postanu svijetlo zelene boje zbog nedostatka svjetlosti. Proces fotosinteze nije

No, pahuljicama snijega se ratari, koji su radove na vrijeme obavili, ipak donekle vesele jer im je poznato da biljke snijeg štiti od niske temperature zraka. Vlastitim smo mjerenjima utvrdili daje tlo ispod snijega (visine 18 cm bilol toplije za 13 °C od tla na kojem nema snijeg--d. Snijeg je i dobar izvor vode. Naime, laganim topljenjem snijega voda dolazi i do najdubljih slojeva tla pa nema otjecanja vode po

površini tla. Eto, upravo je to razlog što se ovih dana toliko spominje duboka obrada tla. Duboko izoranim tlom otjecanje vode, pa i opasnost od erozije tla biti vrlo mala.

i vinogradari sad, odnosno prije pojave snijega, moraju zaštiti debla i jednogodišnje lozne cjepove omotavši ih pletenom žicom, kukuruzovinom ili ali nikako ne folijom. No, iako je nekada davno bilo mnogo više nego danas, zapamtimo da i jedan zec u vinogradu može nenadoknadivu

zavisokuproizvodnju. mue iaobrozdrav~ekrava

lak.o dan sv. Katarine (25.11.) po svojim tradicijskim obilježjima ne ulazi u krug obiu nekim krajevima BiH na taj dan prestaju sve obiteljske svetkovine, prije svega svadbe. Sv. Kata zabranjuje igranje, pjevanje, sijela i

Darko Kantoci, dipl. ing.

Sam blagdana se u narodu. se ovoga kruga smatra dan sv. Luc-ije (13.12.), a sasvim rijetko i dan sv. Nikole (6.12.), što ovisi o regionalnim posebnostima pojedinih razdoblja prepoznaje se po gatanja o vremenu i slijedu dana, te prvim darivanjima, neovisno o danu uz koji se vezuje.

prela i svako veselje, pa otuda i pojedine izreke vezane uz taj dan: Sveta Kata zatvara vrata - sv. Kata zavezuje - o sv. Kati zaveze, zavezanije.

Tim danom pripreme za a u Donjoj Hercegovini pjevaju se posebne pjesme koje izražavaju radost zbog blagdana.

U BiH ponekad se i Bezgrešno (8.12.) danom "od kog valja mislit' na

Dan sv. Nikole u našim krajevima predstavlja sloj bez uporišta u narodnoj tradiciji. Taj dan vezanje u prvom redu za sredinu koja je prije seoskih bila na udaru stranim utjecajima. Glavna obilježja nikolinjskih su obilazak. sv. Nikole s palicom i vraga (krampusa) sa šibom, lancima i košarom s namjerom da dobru djecu nagrade, a kazne ili se pak po dobroj djeci daju darovi u prozor ili u cipele, dok su djeci namijenjene šibe.

Neki vezuju se i na dan sv. Barbare (4.12.), iako su folklorna obilježja na taj dan regionalno analogna nekim koji su drugdje vezani uz dan sv. Lucije ili koji drugi dan tog razdoblja. U pojedinim sjevernijim krajevima, ponegdje u Slavoniji, npr. na sv. Barbaru pravi ophodi.

Na sv. Barbaru u svaku ranim jutrom dolazi netko iz susjedstva da bude toj položaj. položaj u sobu, sjedne brže bolje na zemlju pored i kaže: "Fajen Isus! vam sv. Barbaru! Hodilo vam se, telilo se, ždrebilo se, prasilo se, jagnjilo se, macilo se i

leglo se! Živi i zdravi bili!" Kad položaj sve ovo izgovori, još sjedi na mjestu, a mora paziti da nijednu ne ispusti. Svi odgovaraju: "Živ i zdrav i ti bijo!" Tada gazda donese kobasicu kojom okiti kapu položaju, a žene ga pospu kukuruzom i daruju mu suhe šljive, jabuke i orahe. Položaj može biti i muško i žensko, no narod ne voli da bude žensko jer se onda godine sjekire kvariti.

I u okolici Zagreba na sv. Barbaru obilazi položajek u selu Kašini, u Markuševcu barbaroši, a u drugim mjestima koji po dolasku u trebaju sjesti na stolicu ili na pod pritom: "Da bi vam tak. trdo sedile kak' mi".

U nekim dijelovima južne Dalmacije (Pelje-

šac, Konavli) na Varin dan od više vrsta žitarica priprema se varica koju svatko mora kušati i blagosloviti. Svi oko ognjišta žele znati s koje strane vara provreti, jer s koje strane vara provri, sude o sutrašnjem vremenu. Ako provri s strane, sutra puhati vjetar, šilok. Ako pak provri sa sjeverne, sutra bura. No, najzanimljivije je znati o rodu godine. Ako vara rodi od mora, rodit more pa te godine

LJEKOVITO BILJE

biti dosta ribe, a ako od polja, rodit polje. U hrvatskih krajeva je dan sv. Lucije (13.12.) koji se drži ciklusa Na taj dan javljaju se mnogi važni elementi vezani uz godine i gatanja o narednoj godini. Oso}fi.tosu raširena gatanja u 12 dana od sv. Lucije do i to u mnogim krajevima Hrvatske, no o tome za godinu

UKRAS I LIJEK

Kako iz drveta na kojem živi crpi vodu i mineralne tvari, ponekad se tako razmnoži

Bijela imela (Viscum album L.) je zimzeleni kuglastog oblika kojega nalazimo na listopadnom s mekim drvom, kao što sujabuka, krušk~ lipa, breza i vrba. da izaziva slabljenje i propadanje drveta. U se uklanja rezanjem napadnutih grana. blagdana beru se velike imele i tradicionalno koriste za ukrašavanje domova i izloga. Imela je dvodomna biljka, tj. postoje samo sa ženskim ili samo s muškim cvjetovima, pa se upavo u ovo vrijeme na "ženskim" biljkama nalaze bijeli kuglasti plodovi s dosta ljepljivog soka, a na bisere. Latinsko ime biljke Viscum u prijevodu lijepak, a iz davnih vrE!mena kad su Rimljani od bobica lijepak kojim su lovili ptice. ljubitelji imelinih plodova su ptice, osobito drozdovi, koji je putem izmeta dalje rasprostranjuju.

Imela je ljekovita biljka velikog potencijala. Od kasne jeseni do ranog beru se kožasti listovi ili vršne do koljenca, iako je zbog jednostavnije skinuti cijeli Kako biljka crpi tvari iz svog drži se da i njena ljekovitost donekle ovisi o stablu na kojem raste, pa se tako koristi ona s jabuke ili hrasta, a nikako imela koja raste na vrbi. Plodovi (tj. Bobice) su poluotrovni, osobito oni s hrasta, pa se nikako ne smiju u sirovini koja se koristiti za ljekovite pripravke.

Velike imele beru se za preradu u farmaceutskoj industriji, a u se pripravlja ponekad kapljice i vino.

Mljekarski list 12/2005.

Pripravljanje od imele pripravlja se hladnim postupkom, za razliku od ostalih koji se dobivaju prelijevanjem vodom. Dvije jušne žlice suhih, usitnjenih listova ili do koljenca preliju se s pola litre hladne vode. Ujutro se procijedi i pije tijekom dana u gutljajima, obroka.

Imela se koristi kod tegoba, povišenog krvnog tlaka, šumova u ušima, glavobolja s vrtoglavicom, ateroskleroze tj. ovapnjenja krv-

Marija dipl. ing.

nih žila, u krvi, upalnih bolesti zglobova itd. Zadnjih posebnu pažnju znanstvenika zaokuplja njeno imunostimulidjelovanje, tj. obrambenih sposobnosti organizma i kod kanceroznih oboljenja, no takve se terapije mogu provoditi samo uz suglasnost i pod nadzorom VAŠ

Vino s imelom 5 jušnih žlica usitnjene imele preliti litrom kvalitetnog bijelog vina i desetak dana uz povremeno miješanje ili protresanje. Nakon toga vino ocijediti i piti 3 puta dnevno po jednu veliku žlicu prije jela.

BLISKOST I LJUBAVIMAJUSNAGU LIJEKA

IDr. IvoBelan !

i sposobnost intime s nekim, drži se emocionalnog zdra-

Tradicionalni faktori- povišen kolesterol, visok krvni tlak, dob, genetske karakteristike, pušenje, bolest, debljina, nekretanje - objašnjavaju tek oko polovicu oboljenja. Druga polovica razloga zbog kojih ljudi obole od bolesti još je uv(jek nepoznata. Jedan od faktora kqji sve više painju i koji pridonosi stresu, a ovaj opet pqjavi oboijenja, usamijenosti.

vlja, a time i zdravlja srca. Sve je više znanstvenih dokaza da izolacija, usamljenost i prigušivanje vode prema bolesti, dok intimnost, bliskost i podrška okoline može biti faktor Tijekom dviju studija (6 900 muškarca i žena koji žive blizu San Francisca ·i 13 300 osoba koje žive u Sjevernoj Kareliji - Finska) ispitanici su bili od 5 do 9 godina istraživanja. Oni koji su bili društveno izolirani, koji su živjeli osamljeno, dvostruko do trostruko im je rizik od smrti, bilo od oboljenja ili zbog drugih uzroka, u usporedbi s onima koji su održavali normalne kontakte, koji su se družili, imali prijatelje itd. Ovi rezultati bili su neovisni od drugih faktora, kao što su razine kolesterola u krvi, krvni tlak, genetski faktori itd. rezultati dobiveni 2 059 osoba u gradu Evansu (SAD) gdje je smrtnost utvru onih starijih ljudi koji su imali najmanje socijalnih kontakata.

Sve što olakšava osamljenost • može biti lijek

Biti kluba ili neke crkvene zajednice je smanjilo rizik prijevremene smrti i je zaštitilo ljude od bolesti, kad su imali i visok krvni tlak. Istraživanja i drugih znanstvenika pokazala su

rezultate. je da ljudi koji žive sami obolijevaju od oboljenja nego oni kojima bilo tko pravi društvo, pa makar to bila i neka biljka, ljubimac ili zlatna ribica, jer vjerojatno i to smanjuje opasnu osamljenost, izoliranost.

Izvještaj objavljen u «Science» kaže da je «društvena izoliranost isto toliko za smrtnosti kao i pušenje, povišeni krvni tlak, nedostatak aktivnosti i ostali faktori. Kada sebe vidimo kao izoliranu osamljenu osobu - odvojenu od svijeta, umjesto kao dio tog svijeta tada smo skloni stres. stres, pak, može dovesti do oboljenja, bilo putem izravnih na srce, bilo zbog ponašanja, koji iz tog rezultira. Sve što pomaže svladati ili promijeniti ovu izolaciju, može biti lijek.

IZLAZAK I ZALAZAKSUNCA

10. 12. 20. 12. 31. 12.

Marko dipl. ing.

21. 1 O. 2005. godine održanje tradicionalni Dan po(ja Pioneer

Na otvaranju Dana polja, Markodirektor tvrtke Pioneer hibrida kukuruza na pokušalištu Visokog gospodarskog u Križevcima. Skupuje gotovo 500 potqetite(ja iz Hrvatske te gosti iz Slovenije, Bosne i Hercegovine te Srbije i Crne Gore.

sjeme d.o.o. napomenuo je da Pioneer ulazi u dvanaestu godinu direktnog djelovanja u Republici Hrvatskoj. Kad je prije 12 godina Pioneer s prvom direktnom prodajom hibrida kukuruza u Hrvatskoj farmera nije ni za Pioneer. Svako u bilo kojem kraju Lijepe Naše vrlo dobro zna što je Pioneer i što Pioneer A oni, koji od poljoprivrede žive, trebali bi sijati Pioneer hibride kukuruza i suncokreta. U najnaprednijim poljoprivrednim zemljama svijeta, Pioneer drži visoko u prodaji sjemena kukuruza, soje i suncokreta.

Npr. u SAD-u, na oko 30 ,----------------------------,

milijuna hektara zasijanih kukuruzom, više od 40% oranica zasijanih kukuruzom zasijana je Pioneer hibridima kukuruza. Na oko 15-ak milijuna hektara, u Europi je oko 33% oranica zasijano Pioneer hibridima kukuruza.

najboljem sortimentu, visokoj kvaliteti sjemena, servisu i edukaciji koju besplatno daje svojim korisnicima, Pioneer se sve više širi i na ostala

.1-fljekarskili.st 12/2005.

tržišta svijeta. Danas Pioneer, osim u SAD i Eu~opi, djeluje i u Aziji, Africi i dalekoj Australiji.

U Hrvatskoj Pioneer hibride kukuruza siju na više od ukupnih oranica zasijanih kukuruzom. U ovih proteklih 12 godina svima je postala jasno da su Pioneer hibridi najrodniji, da imaju stabljiku koja se ne lomi, da su odu sušnim i u vlažnim godinama, da je zrno izvrsne kvalitete, da ujesen brže otpuštaju vlagu iz zrna, što uz mnoge druge prednosti u ci manje troškove sušenja ali i profit.

DAN POLJA

Pioneer se bavi

1 proizvodnjom i prodajom mikrobioloških dodataka - inokulanata za siliranje kukuruza i trava. I na ovom zahvaljuvisokokvalitetnom proizvodu, iz godine u godinu Pioneer bilježi rast u prodaji.

Prije 2 godine Pioneer je postao vlasnik dorade sjemena u Osijeku. Tako su stvoreni preduvjeti da visoka kvaliteta sjemena bude još bolja. Pioneer neprekidno radi na modernizaciji dorade kako bi proces dorade bio brži, a sjeme koje što je više kvalitete. U skoroj planira se proizvodnje sjemenskog kukuruza za potrebe, ali i za izvoz, prije svega u zemlje centralne Europe, a zatim i u ostale zemlje Europe i svijeta.

U Hrvatskoj Pioneer zapošljava 30-ak stalno uposlenih radnika, 20-ak promotora, te 70-ak osoba koje su zaposlene tijekom sezone dorade. Kroz sjemenski program indirektno je zaposlena sjemena, prijevoznici, Zavod za sjemenarstvo i itd. Na taj Pioneer indirektno otvara nova radna mjesta, radnicima zaradu, a znatno doprinosi razvoju lokalne zajednice i Hrvatske u cijelosti.

U tijeku je testiranje generacije Pioneer hibrida kukuruza i planiramo 2007. hrvatskom tržištu ponuditi nekoliko novih hibrida koji biti još bolji pa poljodjelci ostvarivatijoš prinose.

Prednost ranih Pioneer hibrida kukuruza

• Zbog ranijeg branja - nakon njih ostane dovoljno vremena za kvalitetnu pripremu tla i sjetvu ozime kulture u optimalnom roku pšenica)

• ili pšenica posijana u optimalnom roku dat godine bolji prinos nego ona sijana kasno po blatu i zbijenom tlu

• Ranija priprema tla za ozimu kulturu odvija se po suhom vremenu te se tako tlo ne sabija i ne kvari mu se struktura

• Raniji hibridi ranije cvatu te se u godina bolje odupiru ljetnoj suši ("pobjegnu suši")

• Raniji hibridi imaju manji sadržaj vlage zrna u berbi, pa su manji troškovi sušenja zrna

• Ranije pohrani suhi klip bolje se i lakše od kvarenja

• Što je zrno suhlje, manja je razvoja gljiva i mikotoksina štetnih u ishrani stoke.

Pioneer svojim partnerima i kupcima zaista daje "tehnologiju koja daje više!"

li.si 1:22005.

2005 @ PIONEER„

A DUPONT COMPANY

PIONEER®Izvodi svoje pokuse u skladu s priznatim

standardom kvalitete ISO 9001 za

CERTIFIKAT sistem kvalitetnog menadžmenta

TET.

Legenda 1z brego11ac:uwftlno mlijeko i acidofilno mlijeko llghJ ubrajaju se i u kategoriju funkcionalne hrane. lzraz funkcionalna hrana polako ulazi u svakodnevnicu, a znate li što

To je hrana koja opskrbljuje organizam osnovnim n.utrientima i ima dodatnu fiziološku vrijednost - pozitivno na zdravlje. komponente funkcionalne hrane su balastne tvari, probiotske bakterije, vitamini, minerali

probiotik od "pro biosn što za život.

Želite li balans?

Uzmite acidofilno mlijeko ili acidofilno mlijeko light svaki dan!

Legenda '.zbregov kefir l kefir light nam unose duh tradicije stare nekoliko godina. Podrijetlom je s Kavkaza su stanovnici poznati po svojoj vitalnost! i Mnogi taj "fenomenn pripisuju upravo kefiru kojega nazivaju i eliksirom mladosti i duga života.

feste li znali - kako neutaje kefir?

Kefir je proizveden kefi.me kulture koja previre ntlijekc.1 u fermentirani proizvod pri nliim temperaturama pri se producira i manja plina koji laga„o uzdigne poklopac, a proiz~'Odudaje reski okus i pjenastu strukturu.

kefir u prijevodu s turskoga se dobro": Zašto se i Vi ne biste tako

Živjeli, uz šampanjac kefir i kefir light!!

oLegenda 'z bregov kiselo mlijeko i kiselo mlijeko light - dašak nostalgije na moderan

Rano jutro, mirisni "bregi~ svjef podojeno mlijeko u zemljanoj posut. kada se na stolu nevjerojatno fino, mirisno, ukusno kiselo mlijeko - oktjepobrok. Taj prizor je obilježavao seoska ognjišta "z naših bregov'; a danas je vrlo rijedak ili gotovo zaboravljen.

U želji da održi tradiciju 'z bregov te svojim iz urbanih sredina ponudi taj dar prirode, Vindija je proizvela kiselo mlijeko Legenda 'z bregov

Jedite zdravo kiselo mlijeko i kiselo mlijeko light i okusite dasak nostalgije'z bregov! V:,