Energija za krave visoke proizvodnje mlijeka_ _________________________ ______ 7 kolostruma _____________________ 14
SUHOSTAJ KRAVA
Suhostaj i energetskog metabolizma ___________________________ I 5
VETERINARSTVO
Životinje moraju hodati __________________ 21 Mužnja koza ___________________________ 22
ŠTETNETVARI U MLIJEKU
Ostatci veterinarskih lijekova u mlijeku ____ 24
HRVATSKI CENTAR
Kako cijenu mlijeka i iznos potpore za kravlje mlijeko. _______________ 26 putovanje u Bavarsku ___________ 30
KOZARSTVO
Važnost i uloga kolostruma u hranidbi jara di _________________________________ 32
GOSPODARSTVO
Prikaz financijske podloge programa razvoja govedarstva u Hrvatskoj __________ 38
OBAVIJESTI
Znanjem do proizvodnje kozjeg mlijeka ________________________________ 42
Birajmo najbolje i najuspješnije savjetnike Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu _____________________ 43 Lurin projekt izgradnje suvremenih farmi ___ 44
REPRODUKCIJA
Novi bikovi simentalske pasmine u centru za reprodukciju u Hrvatske d.o.o. ___ 47
RAZMIŠLJANJETERENSKOGAGRONOMA
Mlijeko raste na polju, a muze u staji _______ 49 OBITELJI DOM
RedakclJaklkoleglj: dr. Ivo Belan, dipl. mg. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Amelija Šipek, dipl. ing. Darko KantOC1,mr se. Antun dipl. ing. Darko Uher, Glavni I odgovorniurednik: dipl ing. Juraj Redaktorlca:dipl. ing. Vera urednica:ing. Mirna Lektorica: Nada prof. Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava i uredništvo:Zagreb, !lica 31/111,tel. 01/4833-349, 4831-265, fax. 01/4833-349, e-mail· hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, prlpremaI tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 40000 primjeraka
u proizvodnji voluminozne krme osobito
LUC ERNA
je lucerna zbog visokih priroda kvalitetne hrane. S prirodom od I Mr. se.Darko Uher I 12,0 tiha suhe tvari (14,0 tiha sijena) ona je . 2 O mlijeka, a kao sastavni dio kosti po hektaru (2 000 - 40 važan je za podmladak. Osim kglha).
•------------------------• kalcija, sadrži i minerale: Gospodarska vrijednost lucerne
kalija 2,6 %, fosfora 0,4 %, magnezija 0,4 %, klora lucerne su visoke biološke 0,3 %, silicija 0,1 % i dr. Lucerna je cijenjena vrijednosti jer su po sastavu
krmna kultura zbog svoje raznorodne primjene nama životinjskog podrijetla. Zelena masa jer se jednom zasijana upotrebljava neprestano lucerne sadrži tri do pet posto a u do pet godina, svake godine tijekom sijenu, zavisno o uvjetima spremanja i vremenu vegetacije do pet otkosa. Pokošena lucerna košnje, od 16-24%. U suhoj tvari postotak sirovih služi u zelenom stanju za ishranu uglavnom se od 12-27 %, što je više nego zatim za proizvodnju sijena, silaže i u drugih višegodišnjih mahunarki, a osobito sjenaže jer sadrži dosta celuloze. Za ishranu trava. Srednji je sadržaj u suhoj krava muzara lucerna sadržava sve sastojke tvari crvene djeteline 17 %, vlasulje livadne 11 %, uzdržnog dijela obroka potrebnog za proizoštrice 10 %, te repka 8 %. vodnju 14 litara mlijeka dnevno. Osim za Dobro sijeno 6 tona lucerne sadrži više energije ishranu stoke, lucernaje i u plodoredu. nego 3 tone kukuruza, a više od 2 Ako je stara tri do godine, u tlu stvara tone sojine Biljke lucerne sadrže visoku korjenovu masu tešku 8,5-10 t/ha suhe tvari. koncentraciju vitamina potrebnih životinjama: Ostatci organske mase koju lucerna ostavlja u A, Bl, B2, C, D, E, K, PP. Sadržaj vitamina C tlu odgovaraju vrijednosti od 50 do 80 tona (askorbinske kiseline) u kilogramu suhe tvari u stajskog gnojiva, a vrijednost dušika vrijednosti rasta lucerne iznosi 400-500 mg, a u fazi od 1 000 kg KAN-a. cvjetanja 200-300 mg, r==:=:;;;;:::::::::;:;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;~;;;;;:::::===-=_:;:;;~.:; ... rr..:;r~..::, .... .i vitaminaBl (tiamin) 1,21,5 mg, vitamina B2 (riboflavin) 2,5-3,3 mg, provitamina A (karotin) u zelenoj masi ima 230 (cvjetanje)-584 mg (1012 listova), vitamina B6 (pirodiksina) 0,8-1,9 mg, vitamina PP 3-6 mg, vitamina E (tokoferol) 10-25 mg. Osim vitaminima, lucernaje bogata i mineralima, poglavito kalcijem (2,10 %), nim u ishrani stoke osobito za proizvodnju
, Lucernau punoj cvatnji
Agroekološki uvjeti uzgoja lucerne
Za optimalnu proizvodnju lucerne tla moraju biti duboka, rahla i plodna, povoljnog odnosa. Takva tla dobar rast korijena u dubinu, a i razvoj korijenja što biljci osigurava dostatne vode i hranjiva iz obujma tla. Za razvoj lucerne nisu pogodna hladna i vlažna tla, kao ni plitka tla koja zadržavaju površinsku vodu ili tla kojih je razina podzemnih voda visoka. Na takvim se tlima lucerna brzo ili potpuno ugiba. Razina pH (kiselost) tla važna je za postizanje dobrih usjeva lucerne. Za maksimalnu iskorištenost i dugotrajnost, lucerni odgovara pH tla približno 7,0. Ona se može uzgajati i na slabo kiselim tlima pH iznad 6,2, kao i na slabo kiselim tlima pH ispod 7,5, jer je u takvim tlima kalcija (iznad 0,020,03 %) koji je nužan za njen razvoj. Od 4-6 otkosa godišnje lucerna daje u krajevima sa srednjom godišnom temperaturom od 10-12 °Ci srednjom ljetnom temperaturom od 18-20 °C. Može uspijevati i na nešto nižim srednjim godišnjim temperaturama (8-10 °C), ali u tim daje tri do otkosa (srednja Europa). Potrošnja vode zavisi o visini priroda lucerne. Za prirod od 10 t/ha suhe tvari, potrebno joj je oko šest milijuna litara vode, što odgovara od 600 mm oborina. U s manje oborina i vrlo niskom razinom podzemne vode, navedeni prirod lucerne nije osigurati bez navodnjavanja.
Agrotehnika proizvodnje
Lucerna se odlikuje velikom energijom porasta tako da se u povoljnim klimatskim uvjetima može kositi do šest puta, a u uvjetima navodnjavanja sedam do osam puta godišnje. Da bi iskoristili ovako visoke lucerne, mjerama u proizvodnji lucerne moramo posvetiti punu pozornost. Ranije da je ona skromnih zahtjeva i da treba služiti popravljanju tla u
intenzivnoj proizvodnji, nije održivo. Lucerna zahtijeva pravo mjesto u plodoredu, dobru obradu i gnojidbu te ostale proizvodne mjere, kao i ispravnu upotrebu. Lucerna ne podnosi monokulturu i sjetvu iza ostalih višegodišnjih mahunarki, je treba sijati u proširenom plodoredu (pet do šest poljni). U plodoredu lucernu intenzivno upotrebljavamo tri do pet godina. Dubina obrade tla uvjetovana je zemljišnim i klimatskim prilikama koje su u nas dosta promjenljive. Sve se potreba dublje obrade tla i njenog pravodobnog da mali nemaju mehanizaciju za duboku obradu tla, mogu kombinirati obradu tla tako da izvrše podrivanje tla na dubinu od 40-45 cm a zatim oranje na dubinu od 20 cm. Dubokom obradom (35-40 cm u jesen), kao i kombinacijom podrivanja sa srednje dubokim oranjem, stvaramo povoljne uvjete za akumulaciju vode, brži razvoj korijena, mikrobiološku aktivnost tla te rad bakterija (Rhizobium melliloti). Podrivanje se može obaviti ili plugom s kojega treba skinuti dasku. Ako lucernu sijemo u kasno ljeto, su predusjev žitarice a sustav obrade je kao za sjetvu ozimina. Plitko oranje ili tanjuranje (10-12 cm) u sedmom mjesecu, a potom u osmom mjesecu oranje (3540 cm) ili kombinacija podrivanja i oranja te površinska priprema tla. Poorati treba bar 10-14 dana prije sjetve kako bi se tlo do sjetve sleglo. Nakon oranja valja brazdu odmah zatvoriti i u povoljnom trenutku tlo prije sjetve pripremiti. Predsjetvena priprema tla vrlo je važna mjera za kvalitetnu sjetvu. Naime, važno je što bolje izravnati površinu tla i dovesti ga u stanje strukture. Površinski sloj tla mora biti slegnut jer se samo u poravnanom, strukturnom i slegnutom tlu može obaviti kvalitetna sjetva, sjemenki pravilno na potrebnu dubinu tla. Ako sijemo u neslegnuto tlo, sjemenke lucerne
itljPkarski li,st fiJ, 2005.
jednostavno "procure" u dublji sloj iz kojega ne može niknuti. Na takvim je tlima vrlo teško usmjeravati a tijela ne odlažu sjeme na istu dubinu. Ovo je jedan od razloga rijetkih lucerišta i pored sjetve sjemena. Priprema tla za sjetvu u kasno ljeto znatno je teža pa su nakon oranja potrebni zahvati: višestruko tanjuranje, površinsko usitnjavanje sa slijeganjem tla. Sjetva na slegnuto tlo nužna je radi uspostavljanja kapaliriteta vlage dubljih slojeva i sjemena. Odležavanjem tla sedam do deset dana do sjetve ili valjanjem rebrastim valjcima (brilion valjci), tlo se sliježe. Prema nekim podatcima, na valjanom je tlu izniklo više biljki nego na površini koja nije valjana. Prirodi sijena lucerne puno su nego što ih mi postižemo a tome je razlog gnojidba. Na osnovu sadržaja hranjiva u biljci u vrijeme košnje te mobilizacije hranjiva u tlu, za prirod sijena od 12 t/ha, držimo da je za jednu godinu potrebna PK hranjiva: 70 kg/ha i kalija 150 kg/ha. Za 48 t/ha sijena u razdoblju potrebno je dati 280 kg fosfora, 600 kg kalija i 120-160 kg dušika. Dušika u prvoj godini 60-80 kg/ha a u i godini 20-40 kg/ha. Za sjetvu lucerne se koriste žitne iako je najbolje sjetvu obaviti specijalnim za sitnozrne kulture tipa brilion ili neke druge. Razmak redovaje od 12 do 23 cm, iako je sve više koji sjetvu obavljaju razmakom od 25 cm. Sjeme lucerne je sitno pa valja sijati na dubinu od 0,5 do 2,0 cm. S dubinom sjetve opada broj niknutih biljki. Ako želimo dobro nicanje lucerne, onda sjetva ne smije prelaziti dubinu od dva i pol centimetrajer dubokom sjetvom "bacamo" sjeme, a to ekonomski nije opravdano. Za proizvodnju zelene krme potrebno je od 20-30 kg/ha sjemena. Sklop nakon sjetve treba iznositi 350-400 biljaka po m 2 •
Nakon sjetve usjev lucerne moramo redovito njegovati kako bi se što bolje razvio, održao i dobre prirode. Ako nakon sjetve do jakih oborina, prva je mjera njege razbijanje pokorice radi pospješivanja nicanja. Razbijanje se obavlja ježastim valjcima a može biti vrlo radi i ubrzanog nicanja. Sortiment lucerne: Mirna je srednje rana sorta. Otporna je na zimu, sušu, bolesti i na polijeganje. Koristi se za zelenu krmu, sjenažu, sijeno ili se dehidrira. Sadržaj sirovih probavljivih u zelenoj masi iznosi 3,02 %. Posavina je srednje rana sorta. Otporna je na zimu, sušu, bolesti i polijeganje. korištenje je kao kod sorte Mirna. Sadržaj sirovih probavljivih u zelenoj masi manji je nego kod sorte Mirna i iznosi 2,29 %. OS-66 je rana do srednje rana sorta. Još uvijek je vrlo raširena sorta našim uvjetima rasta i daje pouzdane prinose. Biljke su bogate i imaju nježnu stabljiku. Izrazito je otporna na niske temperature, sušu i bolesti. OS-88 se odlikuje visokim prinosom i visokim prinosom sjemena. Sorte Elga i Europa pogodne su za rast i razvoj u povoljnih klimatskih i pedoloških uvjeta, a manje su pogodne za gdje nisu optimalni uvjeti za uzgoj lucerne.
upotrebe i spremanja lucerne Košena lucerna upotrebljava se kao ishrana svježom zelenom masom, zatim za spremanje sijena, silaže, sjenaže te industrijsku preradu dehidracijom (lucernino brašno, brikete, pelete, lucernina pasta) u visokovrijedna ska hranjiva pogodna za uravnoteženje obroka. Može se da se kroz više otkosa tijekom godine uklapa u sve oblike primjene, odnosno odgovarajoj tzv. "raznorodna upotreba". Lucerna se može koristiti i ispašom, osobito sorte koje su selekcionirane za tu namjenu.
1 I\Al2~ATI\A
U Europi je dosta proširena, uglavnom u pojasu uzgoja vinove loze. U mediteranskom i submediteranskim krajevima (Istra i šire) pojavljuje se, osobito na vapnenoj podlozi, u spontanoj flori kao
_M,. se_.Darko_Uher
lnkarnatka spada u jednogodišnje djeteline. Prije je kod nas bila više rasprostranjena, a posljednjih godina je vrlo malo zastupljena nizu dobrih gospodarskih osobina koje, zbog nepoznavanja te kulture i njenih u proizvodnji kvalitetne krme, nisu iskorištene ili se nedovoljno koriste.
prirodna jednogodišnja i dvogodišnja forma. Od jednogodišnjih djetelina na Sredozemlju, u zapadnim
Hrvatske i u nizinskim
Slovenije inkarnatkaje ispred nekih jednogodišnjih djetelina, osobito kao ozimi me-
Inkarnatka se može sijati u kasnoljetnom roku (druga polovica kolovoza, prva polovica rujna) i u (ožujak). Vrlo je prikladna i dobro se uklapa u jednogodišnje i ozime smjese za zelenu krmu, sijeno i silažu. je predusjev za kultura, a u sastavu biljne proizvodnje, bez dovoljno stajskog gnoja, upotrebljava se i za zelenu gnojidbu u kulturi i u smjesama s
Uvjeti uspijevanja
Inkarnatka je kultura umjereno tople i vlažne klime. Podnosi mraz do - 10 °C, a novi
slabo kisele do slabo reakcije (pH 67 ,5). Jako kisela i jako alkalna tla ne podnosi.
Agrotehnika uzgoja
Osnovna obrada tla ovisi o vremenu obrade, predkulturi, ratilima kojima se izvodi, ali i o tipu tla. se izvodi na dubinu 25-30 cm. Predsjetvena priprema tla treba biti plitka, a tlo dobro poravnano i usitnjeno. Ako je osnovna obrada za proljetnu sjetvu obavljena u kasnu jesen, i grubu pripremu za ranoproljetnu sjetvu valja obaviti u kasnu jesen da bi što je ranije u posijali usjev.
daje inkarnatka mahunarka, kratko vrijeme nakon nicanja (3-4 tjedna) na korijenu se pojave bakterije. One fiksiraju dušik kojim opskrbljuju biljku. Prema tome samo pri sjetvi, a za razvoj mladih biljki, treba dodati oko r--------------- - - .,- r.------------, kultivari i niže tempera- "'' ture, osobito ako su pod snijegom. Slabije podnosi sušu zbog plitkog korijena, kao i vodu i poplave zbog potrebe korijena za zrakom (posebice na teškim tlima). Za razvoj treba dosta oborina u proali i propusno lakše tlo s dobrom vertikalnom drenažom
Što se tla inkarnatka nije zahtjevna. Najbolje uspijeva na srednje teškim propusnim plodnim tlima
u punoj cvatnji
30 kg/ha dušika. Fosfora 80-100, a kalija 120-160 kg/ha. O opskrbi kalijem, ali i fosforom, zavisi prezimljavanje usjeva.
Norma sjetve u optimalnom roku (druga polovica kolovoza) je 25-30 kg/ha, ili 15-18 kg/kj. Ako je sijana u smjesama koje imaju prednost u odnosu na sjetvu, sjemena ovisi o udjelu u masi, o i vremenu upotrebe, o roku sjetve i radu te o tlu. Sije se na dubinu 2-3 cm. Ako je tlo iza sjetve suho, treba ga povaljati laganim kolutastim valjkom, a zatim valjanjem plitko razbiti kapilaritet. Ovisno o i vremenu sjetve, o utjetima uzgoja te i vremenu upotrebe, kao i o tlu te i rasporedu oborina, inkarnatka se može sijati u smjesi s travama, s talijanskim i westerwoldskim ljuljem, diploidnim i poliploidnim formama. Takve se smjese regeneriraju i daju još 2-3 otkosa s urodom od ukupno 60-80 t/ha zelene mase.
U smjesi s ljujevima, inkarnatka se može sijati ujesen i u Za proljetnu sjetvu prednost imaju westerwoldski ljuljevi, za sijeno diploidni kultivari, a za zelenu krmu poliploidni kultivari jer su s udjelom u masi. U takvim smjesama sije se manje inkarnatke (15-20 kg/ha sjemena) i isto toliko sjemena ljuljeva. Da bi se brže regenerirale, te smjese nakon košnje treba intenzivno prihranjivati gnojovkom ili KAN-om. se može sijati u ozimom roku s grahoricom ili graškom, ali i sa žitaricama. Poznate su landsberška (50-60 kg grahorice, inkarnatka 10 kg i 15 kg/ha talijanskog ljulja) i istarska smjesa (30 kg inkarnatke, 10 kg engleskog ljulj a i 3 kg/ha smiljkite roškaste). Ova druga smjesa daje jedan otkos, a zatim je blago pase. Takve smjese u zelenoj masi sadrže oko 2,3 % probavljivih surovih i oko 8-11 % škrobne vrijednosti. Škrobna vrijednost va se s udjelom ljulja u smjesi kao i sa usjeva.
Smjese na osnovi repica i ogrštica (3-5 kg/ha)
ranije prispijevaju pa ih treba skidati za zelenu krmu. Osobito su dobre za zelenu gnojidbu jer prispijevaju rano i daju veliku masu a nakon njih, gotovo u optimalnom roku sjetve, može se sijati kukuruz, sirak, kelj ili koja druga kultura. Takva smjesa daje urod 30-50 t/ha zelene mase, a može i više. Smjese inkarnatke s repicama i ogršticama imaju malo suhe tvari 12-18%, oko 2,5% probavljivih surovih i oko 710% škrobne vrijednosti. da su dobre za rano skidanje, vrlo su prikladne za postupno u obrok zelenom krmom.
Smjese inkarnatke sa žitaricama, grahoricama i ljuljevima mogu se kositi za zelenu krmu krajem travnja sa raži, tijekom svibnja s tritikale i pšenicom, a s pšenicom ili ozimom zobi lipnja. U prvom porastu te smjese imaju 14-22 % suhe tvari, oko 2,5-3 % probavljivih (zavisi o sastavu) i 8-12 % škrobne vrijednosti. O
VIROVITICA•J.J. Štros~aje
• štednjacina krutagoriva
• štednjacizacentralnogrijani
• nakrutagoriva
• kotlovizakamine,kalijevepe
• dijelovizazidane
kvalitetneko zasvecentral tednjakeneovi ili
Vašegštednja dostave za samo
u sve dijelove Hrvatske!
ENERGIJAZA KRAVEVISOKE
PROIZVODNJEMLIJEKA
U hranidbi krava visoke proizvodnje mlijeka, nedostaje energija. Krave, moraju dobivati osnovna krmiva koja odgovaraju sustavu probave u buragu (rumenu) i aktivnosti buragovih mikroorganizama.
Probavljivost i energetska hranidbena vrijednost ovisi o sirovoj vlaknini krmiva Zbog kapaciteta buraga, kravama visoke muznosti treba davati krepkih energetskih krmiva, a reducirati osnovna voluminozna krmiva. To cijenu krmnih obroka, smanjuje postotak sirove vlaknine u krmnim obrocima, muznost i na kvalitetu mlijeka.
Nedostatak energije se
krajem zime i kada
ponestane dobre silaže i kada su osnovna voluminozna krmiva dijelom slabije energetske vrijednosti, a svježa zelena krmiva još nisu
Dr.sc.StjepanFeldhofer
najsporije, ovisno o stadiju vegetacije (starosti biljke) i lignifikaciji.
Energetska vrijednost i probavljivost krmiva ovisi o vrsti i (lignifikaciji) krmiva. Biljke u poodmakloj vegetaciji imaju tvrdu stabljiku i U njih je celuloza više proraštena ligninom (drvenastom tvari) zbog se teže u probavnom sustavu, slabije su probavljive i manje hranidbene vrijednosti. sirove vlaknine za 1 % u goveda se smanjuje probavljivost organske tvari krmiva za 0,8 %. (Tablica 1)
Sirove vlaknine u % o O- 5,1- 10,1- 15,1- 20,1- 25,1- 30,1- 35,1suhoj tvari
Probavljivost organske tvari stasala. krmiva
Najvažniji izvori energije kravama su ugljikohidrati koji u biljnim krmivima dolaze kao složeni ugljikohidrati (polisaharidi) - škrob i celuloza, a manje kao jednostavni (mono- i disaharidi): glukoza, fruktoza i drugi. Škrob i drugi lako topljivi i probavljivi nalaze se više u sjemenkama i zrnju žitarica a celuloza, hemiceluloza, pentozani i lignin su biljni polisaharidi koji služe više kao strukturni elementi za biljnih stanica, daju biljci i dio voluminoznih krmiva. dio biljnih polisaharida se u predželucima (buragu) krava, zatim u tankom crijevu, a dijelom se nastavlja u slijepom i debelom crijevu. Jednostavni lako topljivi u buragu se vrlo brzo otapaju i Škrob se nešto sporije a celuloza, hemiceluloza, pentozani i sl. se
Mljekarski list 03/2005.
Hlapive masne kiseline iz buragatemeljne su tvari u hranidbi krava
Goveda, i buragovih mikroorganizama dobro i probavljaju gruba voluminozna krmiva, kao i lako topljive i razgradive hranjive tvari. U toj razgradnji i vrenju nastaju hlapive masne kiseline kao: octena, propionska, maslai kiselina.
Vrlo je mnogo hlapivih masnih kiselina u buragu goveda ako ih hranimo mladom travom i mnogo lako razgradivih tvari 1z žitarica. Hranimo li ih sijenom stvarat se manje hlapivih masnih kiselina
Iz voluminoznih krmiva, koja sadrže više sirove vlaknine, teže probavljivih ugljikohidrata u obliku celuloze, hemiceluloze i lignina (sijeno,
slama, kukuruzovina i sl.) stvara se više octene kiseline djelovanjem mikroorganizama, a iz krepkih krmiva, s više škroba i (žitarica), stvara se više propionske kiseline djelovanjem i njima mikroorganizama.
Hlapive masne kiseline za sintezu glukoze (i energije) mogu nastati i mikrobnom razgradnjom u buragu, stvaranjem glikogena i glukoze (glukoneogenezom) u jetri iz nekih glukogenih aminokiselina. u hranidbi skupa je i ekonomski neprihvatljivo dobivanje energije iz Uz to, i nedostatak ugljikohidrata u hranidbi krava može uzrokovati bolesti izmjene tvari i intoksikaciju
Hlapive masne kiseline dobivene iz ugljikohidratnih spojeva, vezane s amonijakom, u buragu se u biološku strukturu buragovih mikroorganizama (mikrobni škrob i a ostatak se u resorbira kroz sluznicu buraga i s krvi dolazi u jetru. U buragu se može samo manja glukoze, jer glukozu brzo iskorištavaju buragovi mikroorganizmi, pa je resorpcija glukoze iz buraga gotovo zanemariva.
Neki buragovi mikroorganizmi, kao neke vrste protozoa, mogu fagocitozom apsorbirati sitnije škroba i sitnije mikroorganizme pa u kasnijem tijeku probave (u tankom crijevu) imaju posebnu hranidbenu vrijednost ( nego bakterije).
Propionska i kiselina su glukogene masne kiseline. U jetri se pretvaraju u glikogen, koji služi kao energetska zaliha u organizmu, a zatim u glukozu. Glukoza se veže s galaktozom i stvara laktozu, koja proizvodnju i daje bolju kvalitetu mlijeka laktozu i bezmasnu suhu tvar mlijeka.
Ako hlapive masne kiseline dolaze ujetru u ili je manja potrošnja glukoze u organizmu, jetra se popunjava glikogenom a se dijelom pretvaraju u mast koja se odlaže u masnim tkivima.
Octena i kiselina su lipogene masne kiseline koje se prilikom resorpcije kroz buragovu sluznicu pretvaraju u acetoctenu i kiselinu (ketonske tvari). sudjeluju u stvaranju masti koje se odlažu u masnim tkivima i služe kao trajnija energetska zaliha u organizmu. i na mlijeka. Za stvaranje masti posebice su masne kiseline iz krmiva koje se u vimenu (oko 30 %) neposredno u mlijeka. Energetska krmiva za visoku muznost krava
Hlapive masne kiseline iz buraga mogu dijelom zadovoljavati energetske potrebe krava niže i srednje muznosti. Vrsta i masnih kiselina u buragu ovisi o buragovim mikroorganizmima, odnosno o vrsti i kvaliteti krmiva, sastavu krmnih obroka, pH vrijednosti i kiselosti buragova sadržaja.
S obzirom daje kapacitet buraga i buragovih mikroorganizama energija koja dolazi iz buraga a dobivena preko buragovih mikroorganizama ipak nije dovoljna za krave visoke muznosti. Krave visoke muznosti moraju dobivati energiju iz energetskih (krepkih) krmiva ili potpunih krmnih smjesa (koncentrata), koje trebaju dijelom prolaziti kroz burag i fermentativno se u tankom crijevu do glukoze djelovanjem crijevnog soka i fermenata iz (pankreasa).
Kao krepka, energetski jaka krmiva, se upotrebljavaju: žitarice, sjemenke nekih mahunarki i proizvodi njihove prerade. Žitarice sadrže oko 55 do 72 % ekstraktivnih (energetskih) tvari (NET) koje se sastoje pretežita od lako razgradivog i probavljivog škroba, a sadrže malo jednostavnih (1, 74 % u pšenici do 2,38 % u Probavljivost NET-a u zdrobljenom zrnju pšenice i iznosi oko 86,5 92 %. Za razliku od «bijelih» žitarica, zrnje kukuruza sadrži više masti oko 3,5 %), više
PREDAJTE NA OTKUP SAMO HIGIJENSKI ISPRAVNO MLIJEKO!
TROŠAK TESTIRANJA JE NEZNATAN ALI JE ZNATNA
PRIHODA OD STADA: JEDNO TESTIRANJE SVIH VIMENA
Soma Test®
INDIKATOR
PRVO REGISTRIRANO HRVATSKO
SREDSTVO ZA OTKRIVANJE
PRIKRIVENIH UPALA VIMENA
SomaTesrKOMPLETSADRŽI:
er INDIKATOR
2 x 500 mi (za više od 80 testiranja svih vimena)
er ZA DOZIRANJE
o=-DOZATOR(pumpica za doziranje indikatora u šalice testatora);
o=-TESTATOR(plitica s salice za testira njEtsvih vimena);
o=-PRAKTICNI PRIRUCNIK za mlijeka na seoskim gospodarstvima er UPUTU ZA KORIŠTENJE
Napomena: zadržava pravo promjene sadržaja kompleta ili bilo kojeg njegovog dijela
PRIBOR IZ KOMPLETA IMA TRAJNI KARAKTER, A NAKON 80-TAK IZVRŠENIH TESTIRANJA SVIH VIMENA, TJ. NAKON ISKORIŠTENJA SADRŽAJA OBIJU S INDIKATOROM, NABAVLJAJU SE SAMO DOPUNSKE INDIKATORA OD PO 500 ML, SVAKA ZA 40-TAK TESTIRANJA. r -
K-
: KUPON ZA NARUDŽBU SomaTest®-aPO PROMOTIVNOJ CIJENI I
I N V 1 arucu1em: 79,80 kn*
1 D SomaTest® Komplet- Cijena: ~kn+ troškovi poštarine 1 49 80 kn* ' D SornaTest® INDIKATOR (2 x 500ml) - Cijena: ~kn + troškovi poštarine * promotivne cijene vrijede samo za narudžbe koje se dostavljaju poštom
1 Ime i prezime: __________________ (obvezno ispuniti štampanim slovima) 1
Adresa (ulica i kbr., mjesto): ____________________ (obvezno ispuniti)
1 Poštanski broj i mjesto: (obvezno ispuniti)
1 Telefon/mobitel: __________ Broj krava na mojem seoskom gospodarstvu: LJ
Mlijeko dajem u otkup: O Da O Ne. Naziv mljekare: _____________ _
Za dodatne informacije i eventualne izvolite se obratiti direktno na broj tel: 042/207-990; mob: 091/5178-281; 098/288-659
Kupon za narudžbu pošaljite na adresu: : FARM d.o.o., 24, Vrbanovec, 42232 Donji Martijanec : -
><:-
jednostavnih
2,10 do 3, 7 %) a sadrži i škrob stabilniji od razgradnje u buragu, što je vrlo u hranidbi muznih krava. (Tablica 2)
Tablica2: Prosjecnehranidbenevrijednostinekih žitarica i sjemenki leguminoza
Suhe
Energet.hranid. Žitarice
vrijednost1 kg
Kukuruz 86,0 8,0 2,1
Pšenica 86,0 10,0 2,2 86,0 9,5 5,5
Zob 86,0 11,5 12,0
Raž 86,0 11,0 2,2
Sirak 88,0 9,5 2,7
Grašak 90,0 23,0 5,9
Grahorica 90,0 27,0 5,5
Sojinozrno tostirano 90,0 34,0 5,8
U dijelu škrob žitarica probavlja se u buragu djelovanjem buragovih mikroorganizama, a u malim dolazi za postruminalnu probavu u crijevo - samo oko 8 %.
Izuzetak je škrob kukuruznog zrna i sirka koji oko 22 do 24 % prolazi kroz burag u tanko crijevo, a po nekim autorima do 40 % i više.Na taj dobiva se i neposrednom resorpcijom iz crijeva u krv glukoze i laktoze što na višu muznost krava i na kvalitetu mlijeka.
Probavljivost i iskoristivost žitarica u buragu ovisi o mljevenja (granulaciji), te o voluminoznih krmiva u krmnim obrocima. Žitarice samljevene u brašno se i probavljaju vrlo brzo, a nešto sporije ako su prekrupljene, zdrobljene ili peletirane.
U hranidbi krava treba krupnijim mljevenjem žitarica prašenje, što poboljšava uzimanje hrane, usporava razgradnju i fagocitozu škroba od buragovih mikroorganizama i nadmove (timpanije). Na taj poboljšava se iskorištavanje grubih voluminoznih krmiva, a dio škroba i proteina ostaje za fermentativnu razgradnju u crijevu, što je vrlo za krave visoke
proizvodnje mlijeka.
Sjemenke graška, grahorice i sl., u odnosu na žitarice, sadrže više proteina, a manje NET-a, od kojih je oko 36 % škroba, a oko 4-5 % jednostavnih Probavljivost organske tvari NET- a je visoka i iznosi oko 91 - 96 %. to je vrlo krmivo za krave visoke muznosti jer sjemenke sadrže, uz energetskih tvari, i visoki postotak (Tablica 2)
Posebice treba ukazati na korištenje tostiranog (prženog) sojina zrnja koje sadrži postotak (34-36 %) od kojih je oko 3540% stabilno od razgradnje u buragu. Sadrži biološki kvalitetne aminokiseline (lizin, metionin i dr.) i u krmnim smjesama može zamijeniti uljane
Prženo sojino zrnje, sadrži osim još oko 19 do 20 % masti u strukturi sjemena a ima i visoku energetsku hranidbenu vrijednost i dobru iskoristivost u tankom crijevu. (Tablica 2 i 3)
Tablica3: Koeficijentiprobavljivostisojina zrna
Organske Sirovih NET tvari proteina masti vlaknine
Sirovo sojino zrnje treba izbjegavati, a osobito ne davati ga ako krmni obroci sadrže ureju i spojeve
nastogdušika (NPN spojeve).
Sirovo sojino zrnje sadrži štetne, tzv. antinutritivne tvari: ferment ureazu i tripsin inhibitor koje tostiranjem (prženjem) treba uništiti. Stoga se davati, jer je najsigurnije tostirano sojino zrnje.
Tablica4: Potrebekrmiva za muznostkrava (650 kg težine) i uljarica, kao krmiva, Za muznost
1/dan
Uzdržna + mlijeka
5 litara
10 litara
15 litara
20 litara 25 litara 30 litara
litara
litara
upotrebljavaju se u krmnim i uzdržne potrebe obrocima zbog sadržaja Sadrže malo ulja i su dobre probavljivosti i hranidbene vrijednosti.
Dobro uravnotežene krmne obroke krava treba nadopunjavati mineralno - vitaminskim dodatcima jer se na taj dobivaju potpune krmne smjese za proizvodnju mlijeka.
Kisele indigestije nastale zbog visokih krepkih krmiva
Ako krave dobivaju lak.o probavljiva ugljikohidratna krmiva tvari i žitarice) u može do snižavanja pH vrijednosti (kiselosti) buragova sadržaja (pH ispod 5,5). Kiselost buragova sadržaja do pH vrijednosti 5,5 rast i bubrenje resica (papila) buragove sluznice i resorpciju masnih kiselina. i reprodukciju buragovih mikroorganizama, ali se smanjuje broj mikroorganizama koji celulozu. Smanjuje se probavljivost i iskoristivost voluminoznih krmiva. Kravama prijeti opasnost oboljenja od kiselih indigestija, što se slabijim uzimanjem hrane, pojavom nadutosti (timpanije),
Dnevni krmni obrok
Krmiva kg -krmiva -
krepka omjer ukupno za 100 kg za litru kg I dan % kg /dan tjel. mase mlijeka*
M{jekarski li.st 03/2005.
0,5 96: 4 13,5 2,1 2,70 (100 %)
1,0 93: 7 14,0 2,2 1,40 (- 48 %)
2,5 84: 16 15,8 2,4 1,05 (- 61 %)
4,0 77: 23 17,5 2,7 0,88 (- 67 %)
7,0 64: 36 19,2 3,0 0,77 (- 71 %)
9,0 56: 44 20,8 3,2 0,69 (-74,%)
10,5 53: 47 22,3 3,4 0,64 (- 76 %)
Jl,8 50 :50 23,6 3,6 0,59 (- 78 %)
proljeva i drugih oboljenja (acidoze, intoksikacije, oboljenjajetre, papak.a i dr.). Smanjuje se i mlijeka.
Ako krave visoke muznosti dobivaju krmiva koja maksimalnu muznost, su u stanju latentne kisele indigestije. Stoga se prepooptimalni odnos voluminoznih i krepkih krmiva (koncentrata) 60:40, ili maksimalni 50:50, a u suhoj tvari sadrže najmanje 17 % sirove vlaknine. (Tablica 4)
Na krepkih krmiva treba kravama davati dnevno i oko 100 do 150 g Na bikarbonata (sode bikarbone) koji neutralizira veliku kiselost buragova sadržaja. Dnevnu kolikoncentrata treba podijeliti na više manjih obroka težine 2 do 3 kg).
Dakle, krave visoke muznosti moraju nito dobivati lak.o probavljivih krmiva dobre hranidbene vrijednosti, sa svim hranidbenim sastojcima,jer brže prolazi kroz burag i uzimanje hrane, ali krmiva moraju održavati stabilnu mikrobiološku strukturu i metabolizam buragovih mikroorganizama, što je garancija dobrog zdravlja i proizvodnje životinja. O
Dva su kolostruma.
Držanje kolostruma u hladnjaku ili njegovo zamrzavanje.
Držanje u hladnjaku
kolostrum može biti u hladnjaku samo jedan tjedan jer zatim opadati njegova kvaliteta, razina imunoglobulina (Ig). Ako na taj kolostrum, tempera-tura u hladnjaku mora biti 1-2°C, kako bi se razvoj bakterija u njemu. Molekule imunoglobulina u kolostrumu, koje su nosioci pasivnog imuniteta teladi uništile bi bakterije, smanjila bi se imunost, ( zaštita organizma) koju kolostrum osigurava. Moramo zapamtiti, da tako kolostrum možemo koristiti samo kratko vrijeme.
[1 u
Kolostrum je i veoma važan izvor hranjivih tvari i proteina imunoglobulina te zaštitni mehanizam oteljene teladi. Ako je kolostrum oteljene krave nedovoljno kvalitetan, za novooteljenu telad moramo imati u pripremljene zalihe kolostruma. i do jedne godine, bez promjena u strukturi imunoglobulina. Istraživanja dokazuju, da u kolostrumu i do 15 godina nema kvarenja sadržaja imunoglobulina. Naši imaju mehanizam za pa nisu najbolje rješenje za dugo kolostruma. Zbog unutarnjih stijenki zamrznuti kolostrum prolazi kroz cikluse i Kolostrum zamrzavamo u bocama od 1 - 2 litre ili u što je Za ovakvo i najbolje je koristiti dvostruke Gedna u drugoj), da bi izbjegli curenje kolostruma prije položimo na podnicu vodoravno da bi bila površina kolostruma (tanji led), što doprinosi i njegovu bržem treba hladiti na oko -5°C, a temperaturu povremeno
provjeriti.
Mr. se. Goran Kiš kolostruma kolostrum može se
kolostruma
Najvažnija stvar prilikom kolostruma je odlediti leda bez uništenja imunoproteina, imunoglobulina. To je najbolje toplom, ne vodom (50°C)i ostaviti kolostrumu da se odledi. Ako nam se žuri, kolostrum možemo odlediti i u mikrovalnoj jer malo šteti strukturi imunoglobulina. Kolostrum stavljamo u mikrovalnu na najmanju i na kratko vrijeme. kolostrum moramo stalno odlijevati van, da ne bi došlo do njegova zagrijavanja u "mikrovalki". Ovakav kolostruma i jer su utvrdili da su promjene na imunoglobulinu minimalne. O
SUHOSTAJ I ENERGETSKOGMETABOLIZMA
I
Doc. dr. se. Ante
Pogrješke u ovoj fazi proizvodnog ciklusa uglavnom se metaboli-
I
Postupci s kravama tijekom suhostaja znatno na proizvodnju laktacije. se važnost suhostaja podcjenjuje, premda bi prilagodbama stadu ali i svakom grlu mogli umanjiti negativnosti ili korigirati eventualno ranije naprav(jene propuste. intenziteta, ovisno o kravi i propustu. Nažalost, nekada završavaju i krave, do neplaniranih gubitaka u dinamici proizvodnje na gospodarstvu. Treba poznavati i preporuke za postupke tijekom suhostaja, uz zadržavanje razine individualnog pristupa, jer smo svjedoci da sve krave ne reagiraju isto na propuste (svaka je krava u mjeri osobitagenetska sklonost ili predispozicija). Treba voditi brigu o ispravnosti hranidbe, smještaja i smanjenju razine stresa. Ketoza i jetre su u stadima i u znatnoj mjeri direktno su vezani za postupak s kravama tijekom suhostaja, teljenja i uvoda u (tranzicijskog razdoblja).
pada i apetit krave, odnosno konzumirane krme, i do 40%. Manja pojedene krme osobito je u danima neposredno prije teljenja a uzrok, osim u probavnog sustava, dijelom leži i u djelovanju hormona (estrogena) koji pripremaju kravu za teljenje. U pogledu hormona, brojnih promjena u organizmu i dinamici izmjene tvari, suhostaj je veoma burna razdoblje. Preporuka je da se udio suhe tvari obroka s 1,9-2,1 % od tjelesne mase (TM) krave smanji tijekom zadnje faze suhostaja na 1,6-1,8 % TM. Energetsku vrijednost obroka u zadnjoj fazi suhostaja treba za 0,40 do 5,50 Mcal/k.ga udio proteina 1 do2%.
Napomenuli smo da je suhostaj, a osobito njegova zadnja faza, veoma zahtjevna i stresna razdoblje za sve krave, i starije i kao i one koje tek ulaze u prvi proizvodni ciklus. Tijekom posljednjih 80 dana gravidnosti masa ploda poraste sa 10 na 40 kg, masa maternice s plodom sa 25 na 80 kg, a udio suhe tvari u plodu sa 180 g/kg na 270 g/k.g mase. U tjednima prije teljenja dolazi do obnavljanja vimena koje mlijeko (sekretornog parenhima), kolostruma i regeneracije buragovih resica (pa pila). Uz navede~--no, tijekom zadnjih tjedana suhostaja Tijekom suhostaja moramobrinuti o zdravlju krave
jetre je poremecaJ koji se uglavnom tijekom zadnjih tjedana steonosti, kada je utrošak energije od unosa obrokom. radi promjene hormonalne regulacije organizma (priprema za teljenje) i pritiska ploda na probavne organe krava dijelom gubi apetit i smanjuje unos krme, odnosno probavljive energije. Stres uvjetovan postup-cima, strahom, ozljedama ili smještajem može izazvati gubitak apetita te indirektno dovesti do Smanjena pojedene krme ne osigurava dovoljnu sintezu glukoze (kojaje glavni energent u organizmu krave), te se javlja njen nedostatak. Organizam krave se novonastaloj situaciji tako da aktivira energetske rezerve (koje se nalaze u obliku masnog tkiva), te njihovim otapanjem (lipolizom) slobodne masne kiseline i ih premajetri. masne kiseline u jetri (u uvjetima kad organizam nije osobito koriste se kao izvor energije (razgradnjom do C0 2 ) ili vežu s (lipoproteini) i u krv. No za sintezu lipoproteina potrebne su (lipotropne) tvari (metionin, kolin i betain) kojih u situacijama otapanja masnog tkiva uglavnom nedostaje. Manjak lipotropnih tvari dovodi do sinteze i otpuštanja lipoproteina pa te masne kiseline ostaju "zarobljene" u jetri i se taložiti. Opasnost od uglavnom prestaje laktacije kada vime sintezu i masti, štiti jetru od daljnjeg nakupljanje masti u jetri dovodi do nepovratnih tkivajetre (ciroze) i neizbježnog krava iz proizvodnje. Ukoliko se testiranjem jetre (pouzdani testovi zasnivaju se na uzimanju i pretrazi tkiva jetre, Tru-Cut test) utvrdi koncentracija jetrene masti u tkivu od 35 %, krave treba iz daljnjeg korištenja u proizvodnji. Ukoliko je stupanj jetre 25 i 35 %, krave su u skupini i na njih treba obratiti osobitu
pozornost pri daljnjem korištenju. jetre ispod 13 % da nema
Drugi zbog kojeg su znatni gubitci u stadima krava je ketoza. U znatnoj je mjeri vezana za jetre, no nastaje i uslijed glukoze tijekom prvih tjedana laktacije (laktacijskaketoza). se javlja u krava krajem steonosti i tijekom prvih do šest tjedana laktacije, kao posljedica znatnijeg manjka glukoze u krvi (neophodne za funkciju mozga, sekreciju mlijeka i razvoj ploda). Rezerve glukoze u krvi laktacije brzo se iscrpljuju da unos energije obrokom ne može pokriti potrebe. Potrebe organizma krave za glukozom pri kraju steonosti rastu 30 %, a u prvim tjednima laktacije i do 75 %. Organizam krave odgovara na novonastalu situaciju mobiliziranjem naslaga masnog tkiva, nedostatak nadoknaditi masnih kiselina. Radi jetre u njihovom iskorištavanju kao energetskog izvora, masne kiseline se ne koriste na te iz njih nastaju takozvana "ketonska tijela" (aceto-acetat i B-hidroksy-butirat) koja se nakupljaju i izazivaju ketozu.
Jedan od uzroka pojave ketoze je pad apetita prije teljenja, što dovodi do slabijeg uzimanja hrane, mobiliziranja naslaga masnog tkiva i stvaranja ketonskih tijela (primarna ketoza). Neke druge bolesti ili (infekcije, otrovanja, indigestije, ozljede) mogu izazvati smanjeno uzimanje hrane, što opet dovodi do manjka energije, aktiviranja masnih naslaga i pojave ketoze (sekundarna ketoza). Neka fermentirana krmiva mogu imati udio tvari koje pogoduju nastanku ketonskih tijela (ketogenskih prekursora), što može izazvati ketozu (alimentarna ketoza). Krma siromašna tvarima iz kojih nastaje glukoza (glukogenskim prekursorima) dovodi do nedovoljne sinteze glukoze i pojave ketoze (spontana ketoza). I
ostale stresne situacije mogu indirektno izazvati pojavu ketoze. Za pravilan pristup nužno je utvrditi uzrok ketoze i s tim u skladu poduzeti mjere.
Prvi znakovi ketoze vezani su uz manjak dotoka glukoze u mozak, te krave postaju i mlitave, no nekada (10 % krava) znaju biti i agresivne. Ubrzo nakon prvih znakova krava gubi apetit, proizvodnja mlijeka naglo pada,javljaju se problemi sustava a brzo se smanjuje i tjelesna masa. Vrlo narušava se funkcionalnost reproduktivnog sustava te krava ne može nanovo ostati steona. Osobit miris acetona u staji i u blizini bolesne krave jedan je od i prepoznatljivih znakova ketoze. Veoma jednostavno može se utvrditi ketoza uranjanjem indikatorskih (koji prisustvo ketonskih tijela) u mlijeko i rezultata nakon nekoliko minuta (Milchtest Ketolac BHB). Osim toga, za sigurnu detekciju ketoze postoje i druge metode, zasnovane na detekciji razine
ketonskih tijela i slobodnih masnih kiselina u serumu ili razini ketonskih tijela urinu.
Borba protiv ketoze i jetre nije jednostavna, no postoje preporuke se uvažavanjem postižu dobri rezultati. razina jetre. normalna je u proizvodnom ciklusu gotovo svih, osobito visokoproizvodnih krava, no bitno je procese zadržati u okvirima. Krava u zadnjim tjednima steonosti i tijekom prvih pet do dvanaest tjedana laktacije ne može unijeti dovoljno energije za svojih potreba, te je prisiljena posegnuti za aktiviranjem naslaga masnog tkiva. Naša nastojanja treba usmjeriti na umanjenje neizbježnog energetskog manjka (tijekom zadnjih tjedana suhostaja i prvih tjedana laktacije), unosa energije i burnog aktiviranja masnih naslaga, razine glikogena u jetri, pripreme probavnog sustava za novu laktaciju i drugo. Stoga osnovna promišljanja u preveniranju ketoze i
-o Zadržavanje (poželjne) razine unosa suhe tvari (ST) neposredno prije teljenja kako bi u što mjeri umanjili negativni energetski nedostatak. Krave koje primjerenom hranidbom u zadnjim tjednima steonosti zadrže poželjnu razinu unosa ST hranom imaju i do tri puta slabiju mobilizaciju naslaga masnog tkiva te rijetko imaju probleme jetre i ketoze. Održati istu ST u manjem obroku dati kvalitetnija krmiva s udjelom ST, uz primjerene kvalitetne krepke krme. -o u obrok novih krmiva i krepke komponente tijekom zadnjih tjedana steonosti treba biti postupno, tako da na dan teljenja krava pojede od 3 do 4 kg krepke krme. Treba promatrati kako krave promjene obroka, odnosno treba provjeriti da li krava obrok pojede. Ukoliko se problemi s krmivima, pravodobno treba kompromisnu doradu obroka ili izmjenu zastupljenosti krmiva.
-o Pravilnom hranidbom osigurati optimalan
Ketoza u završnojfazi
razvoj buragovih resica kako bi pravodobno (neposredno prije teljenja i laktacije) osigurali resorpcijsku površinu. Osiguravanjem optimalne površine buragovih resica poboljšava se prijem razhranjiva u buragu i ublažava energetski manjak laktacije. Na razvoj buragovih resica pozitivno djeluje uz voluminoznu i kvalitetna krepka krma koja istodobno razvoj poželjne mikroflore buraga. krepke krme treba tjedna prije teljenja, da za optimalan razvoj resica i mikroflore buraga treba 4 do 6 tjedana.
°'O Obratiti pozornost na i kvalitetu u obroku, da sudjeluju u sintezi lipoproteina preko kojih se jetra od viška masnih kiselina. Bjelanse u prirast ploda i u mlijeku, o svakako treba voditi
°'O Uvesti krave u suhostaj i laktaciju u optimalnoj kondiciji, da su predebele ili premršave krave sklone poremePredebele krave (kondicijska ocjena ?:4,0) imaju izraženiji pad apetita prije teljenja i laktacije, što rezultira mobilizacijom masnog tkiva koja pogoduje pojavi ketoze. Premršave krave (kondicijska ocjena ::;;3,00) prisiljene su aktivirati "mršave" naslage masnog tkiva, što dovodi do
°'O Održavati zdravlje vimena i nogu, kako bi izbjegli stresna stanja. Ozljede papka i nogu izazivaju bol životinja, što dovodi do gubitka apetita i loše pripreme krave za laktaciju. Upale vimena mogu izazvati probleme s uzimanjem krme te dovesti do znatnijeg manjka energije krajem suhostaja i tijekom laktacije.
°'O Udobniji smještaj zasušenih i krava u tranziciji umanjuje stres što rezultira popravljanjem apetita, slabijim mobiliziranjem rezervi masnog tkiva i Loša širina ili dužina boksa, loše dimenzioniran ležaj,
neprimjerena izveden vez ili pod izazivaju ozljede i stres. Loša mikroklima staje izaziva stresno stanje koje pogoduje pojavi ketoze. staje stresna je za kravu. kretanja krava dovodi do pojave ketoza i lošijeg saniranja njenih posljedica.
°'O Obazrivije premiještanje krava u nove boksove (ležišta), odnosno u nove skupine. Unutar novih skupina životinje se uznemiravaju radi rangiranja, a stresu su osobito izložene slabije životinje. Za kravu je stresna premiještanje iz skupine u boks gdje ostaje sama. Premiještanje u boks za teljenje treba izvesti pravodobno kako bi krava imala dovoljno vremena prije teljenja za prilagodbu.
°'O osoblju (veterinarima) na raspolaganju su medikameti, tvari kao što je propilen-glikol, Na-propionat, monesin, niacin i drugi, kojima se mogu prevenirati ili sanirati nastali Deblje krave (kondicijska ocjena ?:4,0) tretiraju se sedam do deset dana prije teljenja propilenglikolom (100-200 mi/kravi), koji se u buragu transformira u propionsku kiselinu a zatim u jetri u glukozu, indirektno potrebu za aktiviranjem masnog tkiva. Prevencija ketoze provodi se preparatima poput monensina (250-300 mg/kravi/ dan), no treba znati da u 300 mg/dan može sniziti udio masti za 0,2 %. Niacin (6-10 g/kravi/dan), kalcijev boroglukonat ili vitamin D pomažu u borbi protiv ketoze. U hitnijim veterinar nastoji sanirati nastali direktnim davanjem inzulina ili 10 % otopine glukoze u krv (infuzijom).
Redoviti nadzor krava u staji jako je bitan za prevenciju ali i za pravodobnu i primjerenu intervenciju kojom se umanjuju negativni Suhostaj je sastavnica ukupnog proizvodnog ciklusa, te se ne može zasebno promatrati. Treba voditi brigu o svakom grlu u svim proizvodnim i životnim fazama, i takav se odnos kroz bolje proizvodne rezultate gospodarstva.
- od l 00 - 2000 litara vertikalne izvedbe - od 2000 - 12000 litara horinzontolne izvedbe
ŽIVOTINJE MORAJU HODATI
I
Mr. se. Antun
IPritom se ne misli ponajprije na pašu (pregonski pašnjaci), nego najednostavno površine uz ili u blizini staje na obiteljskom gospodarstvu (ispust ili koral) u kojima se životinje mogu slobodno kretati.
mlijeka u Hrvatskoj zanemaruju važnost držanja životinja, posebno goveda i koza, na otvorenim površinama.
4. kretanjem cirkulacija krvi, a time više krvi kroz vime pa i više mlijeka
Na brojnim gospodarstvima koja se bave proizvodnjom mlijeka uz staju su, manje ili površine neiskorištene.
S obzirom da u Hrvatskoj samo mali broj ima pregonskog napasivanja, potrebno je ograditi manje površine (livade) uz samu staju. Takve površine možemo ograditi drvenom ogradom ili još jednostavnije pastirom.
STAJA JE UZROK BROJNIH BOLESTI
U vrlo malom broju staja goveda nemaju problema s bolestima vezanim uz papke, zglobove, tetive i burze. Mnoga goveda imaju i dekubituse, odnosno rane na koštanim tijela, koje su i zagnojene. Zbog svih navedenih ozljeda smanjuje se proizvodnja mlijeka. daje u brojnim stajama loša ventilacija, više je štetnih plinova (npr. amonijaka) i prašine koji izrazito štetno djeluju na dišni sustav. Uz navedeno, prašina zatvara pore kože pa koža «teže diše», a mogu se pojaviti i razne bolesti, npr. šuga ili oboljenja pa se bitno smanjuje proizvodnost.
Držanje životinja u ispustima ili livadama povoljno djeluje na zdravlje životinja.
PREDNOSTI DRŽANJA IZVAN STAJE
Držanje životinja na otvorenim površinama višestruko koristi zdravlju životinja:
1. životinje se pa ne obolijevaju papci i zglobovi
2. leže na puno mekšim i površinama nego što je pod u staji (nema dekubitusa)
3. zrake pozitivno djeluju na metabolizam životinje (npr. vitamina)
Mljekarski li,st 03/2005.
5. gravidnim životinjama lakše popuštaju ligamenti zdjelice prije poroda što olakšava porod
6. manja je opasnost vimena balegom, dakle manja vjerojatnost infekcije vimena
7. sunce, vjetar pa i kiša (pogotovo na goveda) izrazito povoljno djeluju na zdravlje i higijenu kože i pokrova.
ograde, krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice, sve vrste spojnica
Foli e i mreže Partner: Folije i mreže za okrugle bale, folije za silažu, vezivo I lSUrge.. =w BROU\NERS
=-EQUIPMENT
Nije tvrdnja nekih da bi se zbog kiše goveda razboljela. Mnogi hrvatski na edukativnim putovanjima u zapadnoeuropskim zemljama posjetili su farme goveda visoke proizvodnje mlijeka. Na svim gospodarstvima s pregonskog napasivanja krave su u staji jedino prilikom mužnje a su na livadama, gdje borave i Pojedini drže svoja goveda u nim prostorima (ispustima, koralima). Nažalost, mali broj naših primijenio je takav držanja bez obzira na njegove prednosti.
I koze treba držati što više izvan staje. Koza je po svojoj i radoznala životinja koja voli kretanje. Držanje u staji negativno djeluje na ponašanje koza koje se, u nedostatku kretanja, udaraju iz dosade ili zbog viška energije. Držanje na livadama i ispustima na zdravlje koza i proizvodnju mlijeka.
DRŽANJE PODMLATKA IZVAN STAJE
Posebno je važno osigurati dovoljno prostora za kretanje mladim životinjama, namijenjenim za obnovu stada jer zrake i svježi zrak izrazito povoljno djeluje na rast i zdravlje. Takve životinje nakon u proizvodnju bolje proizvodne rezultate od životinja
držanih u staji, a pored toga biti otpornije na bolesti.
U Švicarskoj npr., telad drže zimu (na snijegu) na površinama na kojima je samo drvena nadstrešnica ispod koje telad leži na slami.
ZDRAVIM ŽIVOTINJAMA DO USPJEŠNE PROIZVODNJE
Zdravlje životinja osnovni je preduvjet za uspješnu proizvodnju mlijeka, o je puno puta pisano u Mljekarskom listu. moraju znati da držanje životinja na livadama ili ispustima pozitivno djeluje na zdravlje životinja, a tako smanjuju i troškove bolesti koje su posljedica štalskog držanja, npr. bolesti papaka po Ruterholzu) što se osobito odnosi na holštajnsku pasminu, jer su ta goveda uvezena uglavnom iz zemalja u kojima su najviše vremena provodila na pašnjacima (Nizozemska).
S obzirom da hrvatski moraju biti konkurentni zapadnoeuropskima potrebno je razmisliti o proizvodnje i o kvaliteti mlijeka, a smanjenju gubitaka zbog bolesti (npr. upala vimena ili bolesti papaka). Dakle, jedan od osnovnih preduvjeta je držanje životinja izvan staje. O
MUZNJAKOZA
Posebnu pažnju potrebno je posvetiti higijeni i tehnici mužnje radi kvalitete mlijeka i smanjene oboljenja vimena (npr. upala).
HIGIJENA I TEHNIKA MUŽNJE
Mr. se.Antun
Higijenska svJeze pomuzenog kozjeg mlijeka uvjetovana je (kao i kravljeg) zdravljem vimena, higijenom i tehnikom mužnje, kao i postupkom s mlijekom nakon mužnje.
U intenzivnoj proizvodnji mlijeka strojna mužnja olakšava ljudski rad i vrijeme mužnje, nije garancija higijenski ispravnog mlijeka. Nepravilna strojna mužnja ili neispravni muzni uzrokuju pojavu upale vimena što smanjuje proizvodnju mlijeka a troškove proizvodnje.
Za razliku od goveda koze se drže na dubokoj stelji pa se vime, dvije mužnje, rijetko zaprlja balegom. Nakon što su koze dotjerane u izmuzište slijedi priprema vimena za mužnju.
Prije mužnje mora temeljito oprati ruke a po potrebi mora ih prati i tijekom mužnje.
Prije dezinfekcije vime treba izmasirati kako bi došlo do otpuštanja mlijeka. Velik broj koza otpušta mlijeko i bez masaže samim dolaskom na izmuzište (poput Pavlovljevog refleksa).
U da vime nije uprljana balegom, dovoljno ga je dezinficirati higijenskom maramicom ili uroniti u otopinu dezinficijensa. Sise uprljane balegom oprati toplom vodom (30°C) ili otopinom dezinficijensa. Pranje vimena ujedno je i masaža. Nakon pranja vime temeljito obrisati suhom i krpom.
Prve mlazove mlijeka izmuzujemo u posebnu posudu (ne na pod!) jer prvim mlazevima ispiremo sisni kanal u kojemu se dvije mužnje nakupila (mikroorganizmi).
Sisne prije stavljanja na vime, moramo dezinficirati uranjanjem u otopinu dezinficijensa. Danas su na tržištu dezinfekcijska sredstava koja nije potrebno ispirati nakon pranja muznog jer ne ostavljaju rezidue (ostatke) u mlijeku.
Sisne se ne smiju po podu da se ne bi uprljale. Nakon što agregat, sisne moramo staviti što prije na sise kako podtlak ne bi prašinu iz zraka u muzni prašine sadrže milijune mikroorganizama koji mlijeko.
Nakon što smo stavili sisne pripremamo vime dviju koza (ovisno o broju muznih jedinica) za mužnju i kontroliramo protok mlijeka koza koje muzemo. protok padati, potrebno je vime s obje ruke izmasirati od baze prema vrhu sisa kako bi izmuzli zaostalo mlijeko.
Sisne skidamo tek nakon što smo ispodtlak, u protivnom može do ozljesisa i upale vimena. Nakon skidanja ki, u posudu rukom izmuzujemo posljednje
Masaža vimena pred kraj mužnje
·mlazove u kojima je velika masti.
Sisni kanal se ne zatvara odmah nakon mužnje pa kroz njega ulaze mikroorganizmi (bakterije) u vime. U da je u vimenu zaostalo mlijeko, pridošli mikroorganizmi brzo se umnažaju i dovode do upale vimena.
Zato nakon mužnje dezinficijenskom ulazak mikroorganizama u vime dvije mužnje.
Po završetku mužnje mlijeko moramo ohladiti na temperaturu od 4 °C u što vremenu. Muzni moramo temeljito oprati nakon SVAKE mužnje kako bi uklonili zaostalo mlijeko koje predstavlja idealnu podlogu za rast i razvoj mikroorganizama koji bi mlijeko tijekom mužnje.
U broju Mljekarskog lista tema biti upala vimena koza! O
U veterinarskoj medicini koriste se brojni farmakološki pripravci namijenjeni zaštiti zdravija životinja u smislu nastanka bolesti ili obo(jelih životinja.
Prema zakonu o veterinarskim lijekovima i veterinarsko- medicinskim proizvodima (NN broj 79/1988.) lijek je tvar ili mješavina tvari koja, primijenjena u na ili prepoznaje bolest u životinja te u njih mijenja, popravlja, ili obnavlja fiziološke funkcije odnosno postiže druge medicinski opravdane ciljeve.
Antimikrobni lijekovi djelotvorni su prema mikroorganizmima bolesti ljudi i životinja. Da bi željeni tj. uništili ili inhibirali osjetljive mikroorganizme, moraju se primijeniti na pravilan u dovoljnoj (dozi) i dovoljno dugo (trajanje terapije). U Republici Hrvatskoj registrirani su brojni antimikrobni lijekovi: B-laktamski antibiotici (penicilini i cefalosporini), aminoglikozidi, aminociklitoli, tetraciklini, makrolidi, linkosamidi, diterpeni, sulfonamidi i potencirani sulfonamidi, kinoloni. se primjenjuju injekcijski, peroralno (topljivi prašci, tablete, suspenzije, ljekoviti dodaci za umješavanje u hranu i dr.), intrauterino te intramamarno. Za mlijeka intramamarna primjena pri mastitisa što je i razlog nalaza antibiotika u mlijeku. ne treba zaboraviti da se antimikrobni lijekovi pri-
Nevijo Zdofec,dr. vet. med.
mijenjeni i na druge mogu izpreko mlijeka, pa su veterinari prilikom uporabe takvih pripravaka dužni upozoriti vlasnika o privremenoj neupotrebljivosti takvog mlijeka za prehranu ljudi i ishranu životinja, sve dok se potpuno ne iz organizma životinje.
Važno je napomenuti da antibiotici vrijeme nakon prestanka terapije zaostaju u životinjskim tkivima i proizvodima. Proizvodi životinjskog podrijetla tijekom tog vremena, kojeg nazivamo karencija, zdravstveno su neispravni i time neupotrebljivi za prehranu ljudi zbog štetnog djelovanja ostataka antibiotika na zdravlje (npr. preosjetljivost) te pojave otpornosti, tj. rezistencije bakterija na primijenjeni antibiotik. Zbog zaštite zdravlja mora se poštivati vrijeme karencije, tj. vrijeme od zadnje primjene lijeka pa do klanja (meso) odnosno dopuštene konzumacije namirnica (mlijeko,jaja, med, riba). Osim toga, takvo mlijeko ne smije se davati ni drugim životinjama, ga treba neškodljivo ukloniti.
Osim djelovanja na ljude, antibiotici imaju i druge nepoželjne osobine. Tako njihova prisutnost u svježem mlijeku može velike gubitke
industriji, jer uništavaju mikroorganizme koji sudjeluju u procesu fermentacije. Zabrinja-
Mljekarski list 03/2005.
ŠTETNE
je i da antibitici mogu ostati stabilni pri temperaturama pasterizacije, pa toplinska obrada svježeg mlijeka nije dovoljno njihova uklanjanja iz mlijeka.
Dopuštene ostataka veterinarskih lijekova u mlijeku
Mlijeko je zdravstveno neispravno ukoliko se utvrde ostatci odobrenih veterinarskih lijekova u od dopuštenih. Osim toga, mlijeko je neispravno i u korištenja zabranjenih farmakoloških tvari je uporaba strogo zabranjena u EU pa i u Republici Hrvatskoj.
Pravilnikom o pesticida, toksina, mikotoksina, metala i histamina i tvari koje se mogu nalaziti u namirnicama, te o drugim uvjetima u pogledu zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta uporabe (»Narodne novine« br. 46/94., 45/98., 11/01., 39/03.) su dopuštene veterinarskih lijekova u pojedinim vrstama namirnica. Prikazano je 6 skupina tvari: hormoni i pripravci s hormonskim djelovanjem, kemoterapeutici, farmakološki aktivne tvari, antiparazitici, sredstva za umirenje i drugi pripravci veterine.
Hormoni i pripravci s hormonalnim djelovanjem ne smiju biti dokazani u animalnim tkivima. tih pripravaka namijenjena je pospješivanju rasta tovnih životinja. To su tvari s koje pospješuju sintezu proteina i razgradnju masti, što se može zloupotrijebiti u proizvodnji mesa. Te tvari mogu izravno naštetiti zdravlju životinja, ali i ljudi koji konzumiraju namirnice podrijetlom od hormonima tretiranih životinja.
Od kemoterapeutika, u mlijeku je dozvoljena prisutnost sulfonamida u od 100 mcg/kg. sulfonamidi su aktivni prema brojnim bakterijama te kokcidioze, toksoplazmoze, leišmanioze itd.
Antiparazitici su lijekovi koji se primijenjuju u suzbijanju nametnika nematoda valjkasti crvi), trematoda (metilji) i cestoda (trakavice). Spomenuti Pravilnik propisuje da se u mlijeku ne smiju nalaziti ostaci antiparazitika ivermektina koji se koristi u suzbijanju
nametnika goveda, ovaca i svinja crijevnih nematoda, i štrka, ušiju, šugaraca). Karencija za mlijeko mu nije te se ne smije davati kravama i ovcama u laktaciji. Da bi se izbjeglo ivermektina u kravljem mlijeku krave treba najmanje 28 dana prije termina telenja, a ovce 21 dan prije janjenja.
Skupinu farmakološki aktivnih tvari u Pravilniku tvari koje je, zbog zaštite zdravlja životinja i osiguranja zdravstvene ispravnosti proizvoda životinjskog podrijetla, zabranjeno koristiti: stopa« (Aristolochia spp.) i pripravke od iste, kloramfenikol (Chloramphenicol), kloroform (Chloroform), klorpromazin (Chlorpromazine), kolhicin (Colchicine), dapson (Dapsone), dimetridazol (Dimetridazole), metronidazol (Metronidazole), nitrofurani (Nitrofurans) furazolidon (Furazolidone), ronidazol (Ronidazole). Razlozi zabrane njihove uporabe su primjerice antibiotik kloramfenikol može u ljudi izazvati koštane srži i pojavu anemije. Danas se kloramfenikol u humanoj i veterinarskoj medicini koristi samo u lokalnoj terapiji oka, uha i kože. Za razliku od Pravilnika o pesticida, toksina, mikotoksina, metala i histamina i tvari koje se mogu nalaziti u namirnicama, te o drugim uvjetima u pogledu zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta uporabe (»Narodne novine« br. 46/94., 45/98., 11/01., 39/03), europski propisi koji se odnose na ostatke veterinarskih lijekova u hrani dosta su jasniji i opširniji. Propis EU Council Regulation No. 2377/90. tako navodi 8 skupina tvari: hormone i pripravke s hormonskim djelovanjem, antiinfekcijske tvari, antiparazitike, tvari koje djeluju na sustav, protuupalne tvari, kortikoide, tvari koje djeluju na reproduktivni sustav i tvari za koje se propisivati najviše dopuštene Ukupno je navedeno 135 farmakološki aktivnih tvari s najviše dopuštenim u pojedinim vrstama namirnica, što potrebu za naših propisa s
Mljekarski list 03/2005.
IZ I
KrešimirKuterovac,dipl. ing.
Zbog velikog broja stalnih upita vezanih uz problematiku cijene mlijeka i državne potpore smo još jednom potsjetiti kako se vrši ovaj 1. 2003. godine se primjenjivati novi cijene mlijeka i potpore za mlijeko.
Osnovna cijena mlijeka se prema Uredbi o ciljnoj cijeni mlijeka (N.N: br. 156/2002), a prema kvaliteti mlijeka od strane HRVATSKOG CENTRA.
CIJENU MLIJEKA
LABORATORIJA U KRIŽEVCIMA.
težinu prilikom cijene mlijeka ima % u mlijeku (55%), a % masti ima 45% udjela u formiranju cijene mlijeka. Osim ovih parametera na cijenu mlijeka i broj bakterija kao i broj somatskih stanica u mlijeku jer se na osnovu ovih parametera klasa mlijeka za
Ciljna cijena mlijeka iznosi 1,798 Kn/lit. za mlijeko standardne 3, 7% m.m., 3,2% < 400 000 somatskih stanica i < 100 000 bakterija u 1 ml mlijeka.
Ciljna cijena mlijeka je osnovica za cijene mlijeka.
CIJENA MLIJEKA SE NA
CM=osnovna cijena mlijeka+ iznos korekcije za klasu mlijeka
OCM=(M*Vl)+(B*V2)
CM = cijena mlijeka
OCM = osnovna cijena mlijeka
M = % masti
B = %
Vl = vrijednost masne jedinice u Kn = 0,236
V2 = vrijednost jedinice u Kn = 0,289
Iznosi korekcija za klasu mlijeka
I Klasa I E I I. I II. I Iznos korekciie u Kn I + 0,2697 j o I - 0,0899
Iznosi za klasu ne ovise o %m.m. i % nego su fiksni za klasu.
I III. I - 0,1798
Tablica1: c1/enemlijeka u Kn
Osnovna cijena mlijeka (Kn) = % m.m. x 0,236 + % x 0,289 U tablici 1. je orjentaciona osnovna cijena mlijeka. Tablica se koristi na da za Vašu kvalitetu mlijeka osnovnu cijenu mlijeka. To je broj koji je na sjecištu kolone %m.m. i reda
Ovom iznosu pribrojite iznos korekcije za klasu mlijeka i dobit osnovnu cijenu mlijeka.
Primier 1.
Mlijeko sa 3,8% m.m. i 3,3% ima OCM = 1,85 Kn
Primier2.
Mlijeko sa E OCM = 1,85 Kn. 3,8% klase m.m. i 3,3% ima
OCM + dodatak za klasu (E klasa =0,26971
CM= 1,85 + 0,2697 = 2,11 Kn/lit.
Primier 3.
Mlijeko sa II.
OCM = 1,93 Kn. 4,0% klase m.m. i 3,4% ima
OCM + odbitak za klasu (II. klasa= - 0,0899)
CM = 1,93 - 0,0899 = 1,84 kn/lit.
Primier4.
Mlijeko sa 3,2% m.m. i 3,0% I klase ima
CM = 1,62 Kn/lit.
CM = 1,62 Kn (iz tablice) + O (dodatak za I. klasu) = 1,62 Kn/lit
Mlijeku koje ima manje od 3,4% m.m. i 3,1 % cijena se umanjuje za 0,1798 Kn/lit.(Uredba o ciljnoj cijeni mlijeka), tako daje cijena ovog mlijeka
CM= 1,62Kn - 0,1798 = 1,44 Kn/lit.
DRŽAVNOG POTICAJA ZA MLIJEKO
Potpore za mlijeko se prema Zakonu o državnoj potpori u poljoprivrednoj proizvodnji i prema Pravilniku o i uvjetima provedbe poticanja proizvodnje.
Potpore za svakog Hrvatski centar.
Da bi se potpora mogla moraju biti ispunjeni uvjeti:
• mlijeko treba biti analizirano u Središnjem laboratoriju za kontrolu mlijeka u Križevcima;
• mljekara treba za dostaviti podatke o otkupljenim mlijeka;
• mora biti upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstavakomercijalna potpora;
Jl(iekarski li~t 03'200.5.
• mora podnijeti zahtjev za državne premije - obrazac br. 4.
Na osnovi kvalitete mlijeka i za protekli mjesec Hrvatski centar iznos potpore za mlijeko, te elektronskim putem dostavlja u Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva RH koje prema dinamici vrši ovog poticaja mlijeka direktno na njihove
U komunikaciji mljekare i Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka su pogreške koje kasnije mogu imati utjecaj na pravovremeno poticaja. Ukoliko ne dobiva redovno poticaj ili ga nije dobio za pojedini mjesec treba pismeno uputiti dopis u Središnji laboratorij ili HSC sa opisom problema.
osnovnog iznosa potpore za mlijeko za nizinska
Klasa E
Iznos za korekci·u + 0,097
0,032 -0,065 Dodatak za ne ovisi o %m.m. i u mlijeku.
U tablici 2. je orjentacioni iznos potpore za mlijeko za nizinska
Tablica se koristi na da za Vašu kvalitetu mlijeka osnovni iznos potpore za mlijeko. To je broj koji je na sjecištu kolone %m.m. i reda Ovom iznosu pribrojite iznos korekcije za klasu mlijeka i dobit ukupan iznos poticaja za mlijeko.
Primier 1.
Mlijeko sa 3,8 % m.m. i 3,3 % ima
OIP = 0,67 Kn (tablica 2.)
Potpora je po formuli:
OIP = % m.m. x 0,0853 + % x 0,1045
IP = OIP + dodatak na
OIP = osnovni znos poticaja
IP = iznos potpore za mlijeko Dodatak za mlijeka
Primier 2.
iznosa potpore za mlijeko sa 3,8 %m.m., 3,3 % E klase
OIP = 0,67
IP = 0,67 + 0,097 (dodatak na za E klasu)
IP =0,767 Kn/lit.
Primier3.
iznosa potpore za mlijeko sa 4,0 % m.m., 3,4 % II. klase
OIP = 0,70
IP = O,70 - 0,032 (dodatak na za II. klasu)
IP = 0,668 Kn/lit.
Primjer 4. iznosa potpore za mlijeko sa 3,2 % m.m., 3,0 % I. klase
OIP =0,59
IP = 0,59 + O (iznos korekcije)
IP =0,59 Kn/lit.
Iznos potpore se ne smanjuje za mlijeko koje je ispod 3,4 % m.m. i 3,1 % kao što je kod cijene mlijeka.
osnovnog iznosa potpore za mlijeko za posebna
I Klasa E I. II. Ili. I Iznosza korekciju + 0,157 o - 0,052 0,105
Dodatak na za potpore za posebna
Tablica 3: osnovnogiznosa /JOtporeza mli1ekoza posebna
2,9
Osnovni iznos potpore za mlijeka (Kn) = % m,m. x VI + % x V2 V1 - masti
U tablici 3. je orjentacioni iznos potpore za mlijeko za posebna
Tablica se koristi na da za Vašu kvalitetu mlijeka osnovni iznos potpore za mlijeko. To je broj koji je na sjecištu kolone % m.m. i reda %
Ovom iznosu pribrojite iznos korekcije za klasu mlijeka i dobit ukupan iznos poticaja za mlijeko za posebno
Primier 1.
3,3 %
iznosa potpore za mlijeko sa 3,8 % m.m. i
OIP = IP se kao na prethodnom
OIP =% m.m. x 0,1378 + % x 0,1688
IP = OIP + dodatak na
Primier2.
iznosa potpore za mlijeko sa 3,8 % m.m. i
3,3 % E klase
OIP = 1,08
IP = 1,08 + 0,157 (dodatak za mlijeka E klase)
IP = 1,237 Kn/lit.
Primier3.
iznosa potpore za mlijeko sa 4,0 % m.m., 3,4% II. klase
OIP = 1,13
IP = 1,13 - 0,052 (odbitak na za II. klasu)
IP = 1,078 Kn/lit.
Primier4.
iznosa potpore za mlijeko sa 3,2 % m.m., 3 % I. klase
OIP = 0,95
IP = 0,95 + O (iznos korekcije za I klasu)
IP = 0,95 Kn/lit.
Iznos potpore se ne smanjuje za mlijeko koje ima manje od 3,4 % m.m. i 3,1 % kao što je sa cijene
J·ffjekarski list 03/2005.
PUTOVANJE U BAVARSKU
Putovanje je prvenstveno bilo namijenjena a pridružili su im se i predstavnici Referentnog laboratorija (Zavod za mljekarstvo, Agronomskog fakulteta u Zagrebu), iz Zagreba, te Uredništva Mljekarskog lista iz Hrvatske mljekarske udruge.
u vidu veliki interes mljekara za upoznavanje novih tehnologija i sustava sukladno europskim kriterijima, HSC je prema prijema optimalnog broja sudionika od strane bavarskih firmi morao broj zainteresiranih sudionika putovanja. Kriterij za prijavu putovanja bio je otkup mlijeka u prethodnoj godini, tj. mljekare. Tako je putovanja ostvarilo 13 prvih mljekara, koje su udovoljavale navedenom kriteriju.
Kao što je poznato HSC je u prethodnom razdoblju (2001.-2005.) zajedno s mljekarama, mlijeka, Agronomskim fakultetom (Referentni laboratorij pri Zavodu za mljekarstvo) i Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva RH, uspješno uspostavio Sustav kontrole kvalitete mlijeka, a uspostavljenje i Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u Križevcima, koji je prošle godine i
Sredinom ove godine Hrvatski centar (Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka iz Križevaca) organizirao je dvodnevno i edukativno putovanje u Bavarsku.
akreditiran. Na taj mljekarstvu Hrvatske osiguran je bezbolniji put za na europsko tržište.
Prvog dana putovanja, dolaskom u mjesto Gotteszell, sudionici su imali prigodu posjetiti firmu Bartec, kompaniju koja se bavi proizvodnjom: laboratorijske opreme, transportnih vozila za mlijeko, mjernih za preuzimanje mlijeka, ambalaže za uzorke mlijeka, te sistema za identifikaciju mlijeka. Oprema Bartec prisutna je u mnogim laboratorijima u Europi, pa tako i u Središnjem laboratoriju u Križevcima.
Tijekom popodneva firme Bartec i Intermatic iz Ljubljane (generalni zastupnik firme Bartec za Sloveniju i Hrvatsku) prezentirali su suvremene i visoke zahtjeve mjernih za uzorkovanje i preuzimanje mlijeka, identifikaciju mlijeka, te kvalitetan povezivanja i sljedivosti od seoskog gospodarstva do mljekare. Veliki interes hrvatskih pobudila je prezentacija predstavnika firme lntermatic o europskim standardima o kvaliteti mlijeka i njihovoj primjeni u praksi, a prema iskustvima Ljubljanske mljekare. Nadalje, slijedilo je kratko o Središnjem laboratoriju za organizaciju nadzora kvalitete mlijeka u Hrvatskoj, te razini kvalitete rada i sustava koji je Središnji laboratorij u Križevcima u tome osigurao, a sukladno najstrožim europskim normama i njihovim smjernicama. Potom je organiziran obilazak pogona firme Bartec i upoznavanje njihove cjelokupne djelatnosti na licu mjesta. pogone ove ugledne tvrtke prisutni su se imali priliku uvjeriti u visoku razinu i svijest zaposlenika te kvaliteti rada. Stoga ne stjecanje povjerenja mnogobrojnih korisnika
Bartecovih usluga. Vjerujemo da i nas1 u procesu rješavanja tehnološke proble-matike preuzimanja mlijeka na kvalitetan ocijeniti potrebu suradnje s firmom Bartec.
U opsežnoj diskusiji koja je uslijedila bilo je postavljeno niz pitanja o implementacije ovakvih sustava u našoj mljekarskoj praksi, s obzirom na isporuke mlijeka u RH. Ohrabruje da je i slovensko mljekarstvo na putu u Europsku uniju nailazilo na mnogobrojne prepreke, s tim više što niti do danas nemaju jedinstveni sustav uzoraka, kao niti jedinstven akreditiran laboratorij, za razliku od Hrvatske kojaje u tome uspjela, a to se danas i u Europi pohvalno naglašava.
Drugog dana boravka u Bavarskoj u ranim jutarnjim satima, vrlo nepovoljnim vremenskim prilikama interes za nova saznanja nije nimalo umanjen. U otežanim snježnim uvijetima na otvorenom prostoru željno se dolazak autocisterne i pratio pretovar mlijeka u prikolicu mljekare Gold Steig, na njihovom otkupnom mijestu. Tako su naši struimali priliku vidjeti postizanja racionalizacije u postupku prikupljanja i transporta mlijeka, pretovara u cisternu mljekare, te nastavkom daljnjeg prikupljanja mlijeka istim vozilom, koje su sudionici puta dalje slijedili kako bi dobili potpuni uvid u organizaciju identifikacije mlijeka, te prijenos podataka prema mljekarama i laboratoriju.
Da bi put prijenosa podataka slijedili do kraja, naše odredište za edukaciju bio je Centralni laboratorij MPR Bayern u Wolnzahu.
Dolaskom u ovaj laboratorij na samom su prethodna saznanja o i te kvaliteti rada ove ugledne institucije, odnosno laboratorija takve vrste u svijetu. Ljubazni predložili su razgledavanje laboratorija po svim procesnim fazama, se pritom odgovoriti na svako postavljeno pitanje od strane naših Nakon obilaska laboratorija kratko je prezentiran rad i ovog laboratorija za najrazvijenije upokrajinu Bavarsku.
lmpresionira da ovaj laboratorij može dnevno obaviti ispitivanja 65 000 uzoraka
mlijeka i utvrditi potrebne kvalitete, sukladno njihovim propisima. Osim analitike mlijeka ova institucija ima i savjetodavni karakter u: proizvodnji i isporuci mlijeka, nadzoru kvalitete rada u proizvodnji mlijeka na seoskim gospodarstvima, nadzoru kvalitete preuzimanja mlijeka, uzimanju uzoraka mlijeka i osiguranju reprezentativnosti uzoraka. U tom kontekstu naši su odmah naglasili i u proizvodnji i isporuci mlijeka u RH koja nas razlikuje u odnosu na Bavarsku. A kako i ne bi u vidu da je u Bavarskoj proizvodnja mlijeka organizirana na da je na svakom sabirnom mjestu jedan mlijeka što primjenu automatskog preuzimanja mlijeka i lakšu sljedivost samog procesa. faktor našeg sustava isporuke mlijeka u odnosu na Bavarsku i druge zemlje EU je naša procesna «podfaza» koju još uvijek diktira usitnjenost gospodarstava a to je veliki broj malih seoskih gospodarstava najednom sabirnom mjestu.
U završnoj diskusiji i razmjeni mišljenja u nekoliko navrata su predstavnici Bavarske jasno pokazali zadovoljstvo postignutim rezultatima i razini kvalitete rada, odnosno brzini akreditacije koju je Središnji laboratorij u Križevcima postigao. Posve je jasno da ovakvi vrlo dobro znaju ocijeniti težinu ovakovih projekata, a posebice kroz u zemljama koje slijede put udruživanja u Europsku uniju, kao što je Hrvatska.
Organizacija i te edukacija tijekom cijelog putovanja bila je povjerena gospomr.sc. Ani koja nije žalila truda da u najboljem svjetlu prezentira hrvatsko mljekarstvo i ulogu Hrvatskog centra u razvoju ove vrlo zahtjevne gospodarske grane u RH.
Ovo kratko ali ispunjeno i nadasve korisno putovanje završilo je
Organizirati radni sastanak hrvatskih mljekara na istu temu, s naglaskom na daljnjeg razvoja i primjene novog prenošenja informacija i uzoraka mlijeka u transportu, te osiguranja reprezentativnosti uzoraka u preuzimanju mlijeka.
Uredništvo Mljekarskog
M[jekarski list 03/200.5.
VAZNOST I ULOGAKOLOSTRUMA
U HRANIDBIJARADI I I
Organizacija i provedba pravilne hranidbe jaradi kompleksan je problem intenzivnog i ekstenzivnog uzgoja koza. Metode hranidbe jaradi su metodama koje se koriste u hranidbi janjadi.
one moraju biti osobinama jaradi (ponašanju u vrijeme hranjenja, genotipu, potencijalu rasta), uzgojnoj namjeni (klanje ili rasplod), utjecaju okoliša i zahtjevima tržišta (masa trupa, stupanj utovljenosti i sl.). Prva faza hranidbe jaradi je hranidba mlijekom i/ili krmivima, a traje od nekoliko tjedana (3-4 tjedna) pa do nekoliko mjeseci (4-6 mjeseci). Nakon razdoblja hranidbe kolostrumom, mladu jarad valja hraniti hranom: punomasnim kozjim, kravljim ili mlijekom, ili zamjenom, najmanje tijekom prvih 4-6 tjedana života. Zasigurno je najsigurniji i najbolji
hranidba jaradi kozjim mlijekom, a je li i najisplativiji? Trajanje i hranidbe ponajprije ovisi o proizvodnoj namjeni (meso, mlijeko), uzgo-
ja, kategoriji jaradi, tržištu,
zahtjevima itd. Najvažnija krmiva u hranidbi novoojarene jaradi su kolostrum i mlijeko. Odmah nakonjarenjajarad mora dobiti kolostrum prvenstveno radi stjecanja pasivnog imuniteta. Najbolju i najsigurniju zaštitu pruža prirodni kozji kolostrum, ali kada nije konzumacija kozjeg, može se koristiti kravlji te umjetni kolostrum. U sustavima u kojima je mlijeko namijenjena tržištu, kao i u uvjetima kada nije korištenje kozjeg mlijeka, jarad se može hraniti kravljim i mlijekom, ili zamjenom. Mlijeko i krmiva jare može dobivati sisanjem majke (dojilje) te napajanjem iz kanti,
automatskih pojilica,
duda. Prirodni uzgojjaradi uobije u uvjetima ekstenzivne proizvodnje (proizvodnja mesa). Napajanje jaradi zamjenom, te rano primjenjuju se u intenzivnoj proizvodnji kozjeg mlijeka.
Razvoj probavnog sustava jaradi
Da bi bila primijenjena pravilna i hranidba mlade jaradi, potrebno je poznavati fiziološke promjene u probavnom sustavujaradi koje su u postnatalnom razdoblju (nakon jarenja) vrlo intenzivne. Nakon jarenja probavni sustav mladog jareta vrlo je onome u
svinje ili primjerice u U toj fazi razvoja probavni organi su sirište i tanko crijevo. Probavni sustav mladejaradi je probavi mlijeka. U jaradi, kao i drugih akt sisanja mlijeka zatvarajednjakov (ezofagealni) žlijeb i konzumirano mlijeko izravno dolazi u sirište gdje se odvija njegova razgradnja. proteini i laktoza probavljaju se u tankom crijevu. U da mlijeko završi u buragu a ne u sirištu, dolazi do probavnih smetnji. Kad jarad jesti hranu (sijeno i krepka krmiva), zapremina predželudaca postupno se razvija se mikrobna populacija u buragovu soku, a se i funkcije buraga za probavu krmiva koja sadrže manji dio celuloze.
Na taj burag postaje aktivan. Kad jarad prelazi iz u fazu, burag, kapura i debelo crijevo znatno volumen u odnosu na volumen sirišta i tankog crijeva. Ove promjene u probavnom sustavu jaradi veoma na odabir i primjenu hranidbenih metoda u uzgoju mladejaradi.
Kolostrum i imunitet Kolostrum (mljezi-
jarenja
fosfora i klorida su viši u kolostrumu negoli u kozjem mlijeku, dok je sadržaj kalija nizak. Sadržaj željeza u kolostrumu je 10 do 17 puta nego u kozjem mlijeku. Organizam tek ojarene jaradi sadrži vrlo niske razine željeza. Visoka razina željeza u kolostrumu potrebna je za nagli porast hemoglobina u crvenim krvnim zrncimajareta. Kolostrumje bogat izvor antimikrobnih i imunostimusastojaka poput timozina a 1 i B4 , laktoferina, lizozima, laktoperoksidaze, inzulina, inzulin faktora rasta, leukocita i dr. Ovi proteini imaju važnu ulogu u razvoja infektivnih bolesti kao i poticanju rasta i razvoja tkiva mladog organizma. Najvažniji imunološki kolostruma ostaju u crijevnoj sluznici i nakon probave. Kolostrum je viskozna (visok sadržaj imunoglobulina) ljepljive konzistencije i sladunjavog okusa a zagrijavanjem se zgrušava.
Na kemijski sastav i fizikalne osobine kolostruma broj jedinku-kozu (majku), pasminu, dob, trajanje suhostaja, vrijeme nakon jarenja, izloženost koze - majke bolesti tijekom graviditeta i dr.
vo ili grušalina) je prvi Tablica1: Promjeneu sastavu kolostrumanakonjarenja sekret koza (sisavaca) nakon jarenja, odnosno prva hrana novoojarene jaradi. se sintetizirati u vimenu u suhostaju 3 - 6 tjedana prije jarenja, dakle, tijekom gravidnosti.
Kolostrum se sastavom znatno razlikuje od
svježeg kozjeg mlijeka • 6,37 x N (tablica 1). On sadrži sve bitne
• • globuline (imunoglobuline) sastojke za zaštitu zdravlja netom ojarenog jareta.
Kolostrum predstavlja iznimno bogat izvor proteina (posebno imunoglobulina), masti, u masti topivih vitamina A, Di E, vitamina B 12 i mineralnih tvari. Sadržaji kalcija, magnezija,
Mljekarski li,st 03/2005.
Nakon jarenja sastav kolostruma ubrzano se i bitno mijenja. Tako se npr. sadržaj ukupnih smanjuje, a sadržaj laktoze raste. Sadržaj imunoglobulina nakon jarenja rapidno pada. Isto se sa sadržajem masti, suhe tvari, suhe tvari bez masti i pepela. Sadržaji
vitamina A i E nakon jarenja se naglo smanjuju. Što je koza (majka, dojilja) bila više izložena bolesti u vrijeme stvaranja kolostruma, je raznolikost imunoglobulina pa je kolostrum biološki vrjedniji. Kolostrum starijih koza bogatiji je sadržaj i raznolikost imunoglobulina) negoli kolostrum mladih, prvi put ojarenih koza. Kolostrum je poznat kao prirodni imuno-stimulator. Najvažniji imunološki sastojci su imunoglobulini (lg) važni za neutralizaciju toksina, virusa i bakterija. Pasivna su imunološka zaštita jer obnavljaju i imunološke (zaštitne) funkcije. Na gamaglobuline, koji dio imunoglobulina kolostruma, vezane su zaštitne tvari koje osiguravaju stvaranje pasivnog imuniteta u jaradi protiv bolesti. Naime, u gravidnih koza, antitijela, odnosno imunogobulini ne mogu kroz posteljicu (placentu) tijekom gravidnosti. Koze, kao i ostali imaju peto-slojnu posteljicu kroz koju antitijela ne mogu iz krvotoka majke u krvotok embrija i fetusa. Stoga je netom ojarena jarad bez zaštitnih tvari u organizmu pa je kolostrum njihov jedini izvor zaštitnih antitijela. Zbog toga su popijene (posisane) dovoljne kvalitetnog kolostruma, od vitalne važnosti za jarad. U protivnom, je slabiji prirast jaradi, pa i smrtnost. Osobito je važan kolostrum prvih dviju mužnji u kojemu su najviši sadržaji imunoglobulina i laktoferina. U kolostrumu su sadržane tri glavne frakcije imunoglobulina: IgG, IgM, IgA. Pasivni imunitet traje oko tri tjedna nakon jarenja, kada svako jare formira svoj vlastiti aktivni imunitet.
Osim što djeluje na uspostavljanje pasivnog imuniteta u netom ojarenejaradi, kolostrum: • ima važnu hranidbenu ulogu jer sadrži visok sadržaj proteina (imunoglobulina), vitamina (vitamina A ima 30 - 50 puta više negoli u svježem kozjem mlijeku), mineralnih tvari, masti i drugih izvora energije bez kojih se ne može rast i razvoj jareta nakon jarenja bitnih za što ranije postizanje vlastite termoregulacije;
• djeluje laksativno, u odstranjivanju zaostalih tvari u crijevima (mekonija) nakupljenih tijekom gravidnosti probavni sustav).
Radi stvaranja obrane od bolesti jare mora dobiti kolostrum prvi sat vremena nakonjarenja, a svakako u prva sata. Sadržaj imunoglobulina je najviši odmah nakon jarenja, a zatim naglo pada. Imunoglobulini oblažu stijenku tankog crijeva i tako razvoj bakterija u crijevima. se daje ovaj oblik zaštite važan za jarad koja više nije sposobna propuštati nepromijenjene zaštitne tvari (imunoglobuline) kroz stijenku crijeva.
Brzo uzimanje kolostruma nakon jarenja jaretu treba radi toga što:
• prolaz zaštitnih tvari kroz stijenku crijeva je samo u prvim satima života jareta; nakon 20-28 sati gubi se propustljivost za imunoglobuline, ali postoje indikacije da ta sposobnost traje duže u jaradi koja je gladovala;
• samo u prvim satima života enzimi su u crijevnoj sluznici inaktivni, pa nepromijenjeni mogu u krvotokjaradi;
• bolesti prisutni su u prvim satima životajaradi.
U probavnom sustavu apsorpcije (usvajanja) imunoglobulina iz kolostruma ovisi o koncentraciji antitijela u kolostrumu, razini konzumacije te o vremenu konzumacije nakonjarenja.
zaštitnih tvari u kolostrumu ovisi o pasmini, sezoni jarenja, redoslijedu laktacije (dobi koze), legla i broju sisanja. Visokovrijedan kolostrum treba sadržavati barem 50 mg imunoglobulina (Ig) po ml izmjerenog kolostrometrom koji predstavlja ništa drugo nego hidrometar, s posebnim oznakama za kvantitativnu skala) i kvalitativnu analizu (obojena skala) kolostroma. Kolostrometar služi za mjerenje težine kolostruma skala kolostrumetra), odnosno kvalitete kolostruma (obojana skala kolostrometra). Na temelju izmjerene težine se koncentracija globulina u kolostrumu (tablica 2).
Tablica2: Sadržaj kolostralnih imunoglobulina i kvaliteta kolostruma temeljenana težini kolostruma
Postupak mjerenja sadržaja imunoglobulina u kolostrumu. U stakleni cilindar napunjen kolostrumom (temperatura 22°C) lagano se uroni kolostrometar i centrira. se oko 30 sekundi da se kolostrometar smiri te se vrijednost na (spec. težina) ili obojenoj skali (kvaliteta kolostruma). Dubina valjka (cilindra) mora biti tolika da kolostrometar ne dno ni pri minimalnom sadržaju globulina u kolostrumu.
U prva 24 sata nakon jarenja mlado jare treba konzumirati kolostrum u od 10% vlastite tjelesne mase. Hranidba mlade jaradi kolostrumom traje 2-3 dana. Radi eventualnih probavnih poželjna je višekratna (5 - 6 puta dnevno) konzumacija (sisanje ili napajanje) kolostruma u manjim
Sisanje kolostruma ima više nedostatka: - izaziva nemir koze (važno kod vrijednih, koza) jer je vime odmah nakonjarenja nabreklo i bolno; - u slabije higijene vimenajavlja se proljev jaradi; - novoojareno jare vime pronalazi kasno (npr. telad nalazi vime tek nakon 4 sata), odnosno dolazi do kasnog uzimanja kolostruma; - kolostrum koza sadrži manje antitijela nego kolostrum starijih koza, što je razlog pojave proljevajaradi.
Kada koza prijarenju ugine, ima mastitis, ili nema kolostruma, jaradi se može davati kolostrum drugih ojarenih koza. izvor imunoglobulina može biti i kravlji kolostrum (ako nema kozjega). korištenje kolostruma ne osigurava dovoljnu antitijela u krvi za razvoj i zaštitu mladog jareta (visoka stopa smrtnosti). Umjetni kolostrum (kolostrumov nadomjestak) primjenjuje se u hranidbi teladi i janjadi ali ne i jaradi. Umjetni kolostrum je koncentriran i steriliziran proizvod (u obliku praha) koji od kravljeg ili kolostruma, ali upotreba toga kolostruma, kao jedinog izvora imunoglobulina, nije dala rezultate u uzgoju janjadi (visoka stopa smrtnosti oko 50 %). korištenjem umjetnog kolostruma nisu postignute koncentracije IgG u krvi kao u jaradi hranjene kozjim kolostrumom (svježim ili konzerviranim). To se može objasniti da absorpcija makromolekula u probavnom traktu jaradi nije selektivan proces, odnosno se udio albumina u umjetnom kolostrumu s imunoglobulinima u apsorpciji i na taj smanjuje apsorpciju molekula imunoglobulina. Nadalje, umjetni kolostrum ne sadrži antitijela prema patogenim mikroorganizmima prisutnima na farmi (u staji). Umjetni kolostrum može se davati jaradi u kada se ustanovi da je kozji kolostrum slabe (kolostrometrom se ustanovi koncentracija imunoglobulina, odnosno kolostruma), iako istraživanja pokazuju malo koncentracije lg dodavanjem umjetnog kolostruma.
Ml:fekarski list 03/2005.
KOZARSTVO=========================
Umjetni pripravak kolostruma u prahu ili u obliku tableta naziv «Kaeco») sadržava izvor prirodnih mikroorganizama, sušenog kolostruma i vitamina koji služe tek ojarenom jaretu kao prva hrana nakon jarenja i izvor zaštitnih antitijela. sojevi laktobacila sadržani u ovom pripravku pomažu u stvaranju povoljne mikroflore u probavnom sustavu kiselina koju stvaraju mikroorganizmi snižava pH vrijednost u tankom crijevu jaradi i tako koloniziranje štetnih (patogenih) mikroorganizama. Mlado jare dobiva obilnu dozu visokoprobavljivih vitamina i mikrominerala nužnih za uspostavljanje dobrog zdravstvenog stanja u mladom organizmu.
Brojni su znanstveni dokazi daje jaradi, koja nakon uzimanja kolostruma biti hranjena umjetno (napajanje zamjenom ili mlijekom) najbolje ne dopustiti da osjeti akt sisanja, što da i kolostrum treba dobiti ili skupnim napajanjem, jer u suprotnom takva se jarad teže privikava na hranidbu duda ili sisnih guma (stvaranje veze što izaziva smanjeni rast i razvoj mlade jaradi. Stoga, odmah nakon jarenja jarad treba odvojiti od majke da bi se smanjila ili prekinula veza majke i koja se stvara u prvom satu nakon jarenja. Primjena umjetnog kolostruma može biti opravdana samo kod jaradi namijenjene umjetnom uzgoju (napajanjujaradi) jer razdoblje hranidbe kolostrumom pa se jarad brže napajanju.
Kod priprave kolostrumovog nadomjestka (miješanje s vodom) treba pratiti upute o pripravka i temperaturi priprave, jer proizvodi zahtijevaju temperature vode od mlake do 55 °C (paziti da temperatura vode ne 60 °C kako ne bi uzrokovala razaranje imunoglobulina). Miješanjem umjetnog s prirodnim kolostrumom, radi poboljšanja prirodnog kolostruma, važno je pratiti upute a dodavanje vode nije potrebno.
Kolostrum može biti svjež (dobiven mužnjom ojarene koze) ili konzerviran. konzerviranja kolostrumaje zamrzavanje
(-20°C), zatim kolostruma (na +4°C), zakiseljavanje kolostruma te konzerviranje kemijskim tvarima. Kemijsko konzerviranje kolostruma koristi se kod kolostruma na sobnim temperaturama u kada nije njegovo zamrzavanje. Kolostrum može biti u zamrznutom stanju oko dvije godine, a da se sadržaj imunoglobulina ne smanji. Nakon mužnje treba provjeriti kolostruma korištenjem kolostrometra te višak kolostruma zamrznuti. Za konzerviranje potrebno je, po uzeti kolostrum prve mužnje nakon jarenja (svakako unutar prvih 4-6 sati) i to od starijih koza. Takav kolostrum ima sadržaj antitijela protiv bolesti u uzgoju. Takav kolostrum se za: jarad prvi puta ojarenih koza, uginulih koza ili koza s nedostatkom (bez) mlijeka. kolostruma (na 4°C) dobra je metoda do 3 mjeseca se mjesec dana), dok metode zagrijavanja kolostruma imaju manji utjecaj na smanjenje sadržaja lgG nego broj zagrijavanja ili zamrzavanja kolostruma. Stoga je potrebno kolostrum konzervirati (zamrznuti ili rashladiti) u manjim a jednom otopljen kolostrum više ne zamrzavati. korištene metode zagrijavanja (odmrzavanja) kolostruma su: držanje kolostruma na sobnoj temperaturi (27°C), zagrijavanje u toploj vodi (60°C), grijanje u mikrovalnoj temperatura 55°C) te kolostruma na 4°C. Najsigurnija metoda je zagrijavanje kolostruma držanjem na sobnoj temperaturi, odnosno u vodenoj kupelji. U prisustva virusne zarazne bolesti artritis-encefalitisa kolostrum koza (majki ili dojilja) potrebno je obraditi (pasterizirati) prije nego se dajaradijer se bolest prenosi kolostrumom. obrada zagrijavanje na temperaturi od 56°C kroz sat vremena. obrada ima ili manji utjecaj na smanjenje sadržaja antitijela u kolostrumu, ovisno o trajanju zagrijavanja i temperaturi toplinske obrade (imunoglobulini su termolabilni). O
Doc. dr. se. Zoran Branka dipl. ing.i Dražen dipl. ing.
u nekoliko Mljekarskog lista, od kraja 2002. godine, u rubrici Gospodarstvo obja-
je
sredstvima poticaja i kreditiranja tova. U rekapitulaciji troškova projekta nisu dodatni v(jujem komentare o Programu razvoja govedarske proizvodnje do 2010.godine.
Osnovna pretpostavka Programa bila je kako za ciljanu proizvodnju od 1,2 milijarde litara mlijeka treba sveukupno oko 320 muznih grla s proizvodnjom od oko 3 750 litara mlijeka godišnje.
Možemo kritizirati ovu ciljanu brojku od samo 3, 75 litara po grlu, ali obzirom daje u trenutku pisanja Programa proizvodnja bila ispod 3,0 litara, ovako oprezna prognoza puno je bolja od napuhavanja. !suviše sam se nagledao takvih prognoza koje se nisu ostvarile od kraja 80-ih godina, a bilo bi zabavno gledati neke prognoze iz dalje prošlosti. Da, bilo bi zabavno da nam danas ne stižu na naplatu troškovi makropokusa iz 70-ih godina.
Troškovi i dinamika projekta u menu su donekle izmijenjeni, no osnovne postavke su zadržane. Troškovi projekta ulaganja potrebna za ustrojavanje farmi muznih krava i farmi sustava krava-tele, prema prikazima i bilancama dostatnim za godišnju razinu tržne proizvodnje od 1,2 milijarde litara mlijeka i oko 75 tona govedskog mesa.
Nije posebno financiranje izgradnje i opremanja farmi za intenzivni tov teladi, no intenzivnom tovu goveda
Tablica 1: Dinamika izgradnjei opremanjafarmi
do 2005. od 2006. od 2001. do 2010. do 2010.
Male o o o
Adaptirane 4 000 2 000 6 000
Specijalizirane I 750 450 1 200
Specijalizirane li 17 3 20
Sustav krava-tele 312 340 652
troškovi ustrojavanja i funkcioniranja proizvodnih jedinica
(poljoprivredna mehanizacija, zemljište i dr.), samo temeljna ulaganja u sustave proizvodnje. Programom nije kreditno ustrojavanja velikih specijaliziranih farmi (II), s preko 100 i do 600 grla u osnovnom stadu, koje se drže poslovnim ulaganjima velikih investitora i mljekara. Gospodarski položaj ovih proizvodnih jedinica bit popravljen vanjem u redoviti sustav poticaja i naknada, i možebitnog kredita za nabavu osnovnog stada.
Kako se radi o organizacijski vrlo složenom projektu koji po gospodarskom i visini ulaganja predstavlja kapitalni program razvitka, ni u kojem ne smije se dopustiti nepotrebno rizika izvodljivosti projekta. Tako su planirani troškovi ustrojavanja govedarskih farmi potrebnih za realizaciju projekta prema najnižim cijenama na tržištu. Takav pristup je realan kada se zna da na javnom mogu poslovno na oko 12
"adaptiranih" farmi i 2 400 specijaliziranih farmi, pri sigurno nije ekonomski opravdano cijene kao za izgradnju i opremanje farme. je i s ulaganjima po muznom grlu.
Za izvodljivost projekta vrlo je važno da službe u nadzoru provedbe programa kvalitetno i odrade segment aktivnosti na programu razvoja. Isto tako, za sigurnost provedbe projekta važno je kvalitetno i djelovanje svih službi potpore (savjetodavna, veterinarska i selekcijska služba), institucija (fakulteti, instituti) kao i odgovorno poslovanje svih u projekt.
U dosadašnjim pokušajima oživljavanja govedarstva i razvoja proizvodnje mlijeka i mesa je upravo ovaj organizacijski vrlo uzrokovao dodatnu stagnaciju govedarstva u nas.
Prema planiranom broju proizvodnih jedinica i troškovima ulaganja dobiveni su ukupni troškovi zasnivanja govedarskih farmi od 3,113 mrd. kuna ili 394, 13 milijuna €. Godišnja dinamika i struktura ulaganja prikazana je u tablicama priloga. Ovi iznosi, u uvjetima predloženog sustava poticaja i naknada te redovitog kreditiranja govedarske proizvodnje, mogu se umanjiti za ulaganja u osnovno stado, pa su tada oko 1,663 mrd. kuna ili 207, 73 milijuna€.
Grafikon 1: Dinamika sveukupnih ulaganja u zasnivanje farmi
3.500,00
Za poticaje i naknade ukupno je oko 9,2 mrd kuna ili 920 milijuna kuna Mije/carski list 03/2005.
godišnje. Radi se o sredstvima koje bi trebalo osigurati iz državnog oko 60% poticaja i naknada za držanje grla odnosi se na strateška a prema tom udjelu je visina poticaja, obzirom na proizvodnju mlijeka i uzgoj za obnovu stada.
Tablica 3: Rekapitulacijapoticaja, naknada i redovitogkreditiranjagovedarstva u milijunimakuna od 2001. do 201 O. REKAPITULACIJA POTICAJA 9.199,96 Ostavljeno ž. tele 1.063,78
U tim uvjetima, za cijelo desetogodišnje razdoblje, na ime kredita trebalo bi raspolagati s oko 9,545 mrd. kuna. Radi se o sredstvima poslovnih banaka za koja bi trebalo osigurati jamstva i državnu potporu dijelu troškova financiranja (kamata). Ovi krediti (1 do 2 godine) su u sadašnjoj praksi poticanja proizvodnje, samo su u uvjetima razvoja iznosi
Tablica4: Rekapitulacijatroškovafinanciranja programarazvoja,te sustava poticaja i kredita u milijunimakuna
(_[)ugogodišnja tradicija prodaje steonih juni<·a niljekarama i trgo~cima diljem s~ijeta.
Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica HOLSTEIN,SIMENTAL i
GOVEDO
u sustavu selekcije
Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz
AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od korak ispred! lnvestirajte u bolju
Sveukupni troškovi kreditiranja razvoja govedarske proizvodnje i sustava poticaja i naknada, prema u desetogodišnjem razdoblju bili bi oko 20,114 mrd. kuna, od se gotovo 9,2 mrd kuna odnosi na sredstva državnih poticaja, a preostali iznos bi dobili u obliku kredita.
specijaliziranih farmi u cijelom razdoblju do 2010. godine, traži ulaganje od 3,113 mrd kuna. Oko 1,862 mrd kuna trebalo bi ulagati u prvom petogodišnjem razdoblju, a gotovo 1,252 mrd kuna u drugom kad kredita iz prvog razdoblja, što se u istom iznosu dodatno financijski ,--------------------------~ fond namijenjen razvoju
je da se adaptacija i izgradnja objekata, te nabava osnovnog stada, financira dugorokreditom iz državnih izvora ili potpore. U desetogodišnjem razdoblju ova su ulaganja na 1,618 mrd kuna. Za ulaganja u opremu objekata i muznu opremu su ulaganja, od ukupno 1,595 mrd kuna, što bi kreditima fi-
IZVORI FINANCIRANJA PROGRAMA
Sam program razvoja govedarstva, koji se odnosi na državnu potporu adaptacije malih proizvodnih jedinica te osnivanja
Tablica5: Ukupna ulaganja u programrazvoja govedarstvau milijunimakuna
Opis/godina do 2005. od 2006. od 2001. I do 2010. do 2010. I Adaptacija i 665,04 430,00 1.095,04 izgradnja objekata
Oprema objekata 249,49 173,82 423,31 Muzna oprema 75,76 39,08 114,84 I Osnovno stado 871,78 608,62 1.480,40 Sveukupno 1.862,07 1.251,52 3.113,58
nancirale poslovne banke s nim državnim garancijama i potporom dijelu kamata. Naime, radi se o vrlo ulaganjima, poslovno zanimljivim
Tablica 6: Struktura izvorafinanciranjaprograma od 2001. do 2005. od 2006. do 2010. do 2010. kredi!
inozemnim i dobavte tržištu kapitala. Na temelju javnog natjeili drugog oblika suradnje u nabavi opreme, može se uspješno pokrivanje i ovog dijela projekcije. [
Za sve namjene u projekciji Programa je kamatnjak od 5%, razdoblje 2 godine i razdoblje otplate 10 godina za objekte i opremu objekata, te 5 godina za osnovno stado i muznu opremu. Državno financiranje
2010.
Programa razvoja govedarstva je u prvih pet godina, a nakon tog razdoblja ulaganja otplatom kredita odobrenih za projekte u prvim godinama. Do 2006. godine bi .se u Fond razvoja govedarstva trebalo uložiti oko 1.862 milijuna kuna, a do kraja razdoblja potpore razvoju (2010.) na ovom bi bilo preko 254,5 milijuna kuna s osnova prihoda od financiranja (kamata na kredit).
S tog gledišta važno je da investitor, u ovom država, ne posluje s gubitkom; investicijaje financijski opravdana.
Izravne koristi su aktiviranje proizvodnih resursa (zemljište, radna snaga), popravljanje proizvodne bilance (ravnoteža opskrbe, bolji odnos uvoz/izvoz), te kontinuirano obnavljanje i govedarske proizvodnje.
Neizravne koristi su na dulji rok -
zapošljavanje i usluga te iskorištavanje kapaciteta preradbene industrije, što opet cjelokupno gospodarstvo oslonjeno na mljekarsku proizvodnju.
Suštinsko je pitanje, li se dogoditi što neplanirano u cijelom lancu potrebnom za realizaciju projekta. Nadam se da biti odstupanja od planiranoga, te da sve manje-više ostati samo na kašnjenju, odnosno odgodi realizacije za 2-3 godine. O
OBAVIJESTI
ZNANJEMDO PROIZVODNJE
KOZJEG
Regionalna udruga kozara i (RUKA) koja dijelom okuplja koza iz organizi-
MLIJEKA
rala je tradicionalno «zimsko» predavanje na temu Hranidba koza u intenzivnoj proizvodnji mlijeka. PredaStjepan Zadravec 1 vanjeje održano u restoranu Fontana u predsjednikRUKE l
Da je tema bila vrlo zanimljiva, govori podatak o devedesetak uglavnom koza. Skupu su i dragi gosti, djelatnici Hrvatskog centra iz Zagreba i te predstavnici medija. Iako su pozvani i koza iz drugih županija, odazvalo se samo nekoliko. Pohvalili su predavanje i izrazili želju da se ovakva predavanja održe i na njihovim
Predavanje o hranidbi koza održao je za hranidbu životinja u Hrvatskoj doc. dr. se. Darko Grbeša s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Docent Grbešaje na jednostavan i slikovit govorio o hranidbi jaradi, zatim o vrstama krmiva u hranidbi koza kao i sastavljanja obroka tijekom laktacije. Gospodin Ivica iz tvrtke Alltech održao je vrlo zanimljivo predavanje o pozitivnim kvasaca na proizvodnost koza. O prednostima korištenja gotovih krmnih smjesa, je upoznao dr. vet. med. Predrag Peršak iz Tvornice hrane gotove smjese za hranidbu koza i ovaca koriste od do Jadranskih otoka.
Mr. se. Antun s Agronomskog
fakulteta u Zagrebu govorio Je
što moraju poduzeti kako bi pojavu enterotoksemije i kocidioze, bolestima koje se javljaju kao posljedica nepravilnog držanja i hranidbe koza.
Marijana upoznala je koza sa u mužnji prilikom kojih dolazi do mlijeka mikroorganizmima kao i o prednostima sredstava za higijenu mužnje tvrtke Aquastel, jedinog hrvatskog ekološki neškodljivih sredstava za higijenu mužnje, a gospodin Mirka iz tvrke Gumex-Eko o redovitog održavanja i kontroliranja rada stroja za mužnju kao i o prednostima korištenja ograda (pastira) u držanju koza.
Probni projekt klanja i izvoza jaretine u Švicarsku izložio je gospodin Aleksandar
na je inicijativu klanje 1 plasmanjaretine.
Nezaobilazna pitanja vezana uz poticaj i plasman jarica bila su postavljena i mr. se. Zdravku voditelju odjela za uzgoj, selekciju i razvoj kozarstva i malih životinja Hrvatskog centra.
Za je organizirana prodaja opreme za kozarstvo po promotivnim cijenama tvrtke Gumex-Eko i sredstava za higijenu mužnje tvrtke Aquastel.
Na kraju predavanja i goste su specijalitetima TSH i Aquastel.
koza svojim velikim interesom za predavanje pokazali su da, bez obzira na veliko iskustvo i uspjehe koje postižu u proizvodnji kozjeg mlijeka, znanjem žele još više proizvodnju. O
HRVATSKOG
Ove godine Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS) po peti put
organizira izbor za dodjelu priznanja najuspješnijim poljoprivrednim savjetnicima.
da HZPSS - institucija u poljoprivredi - pruža usluge širokom krugu korisnika, rad savjetnika neprestano je izložen javnosti. Izbor najboljih, poticaj je savjetnicima za rad, ali i zahvala za ostvarene rezultate u protekloj godini.
Pozivamo, stoga, sve vas, koji koristite usluge savjetnika i pratite rad Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, da uputite svoje prijedloge za izbor, jer su i oni priznanje savjetnicima koji primjereno, savjesno i obavljaju svoje
O izboru najboljih savjetnika
Mije/carski list 03/2005.
Povjerenstvo koje je, sukladno Pravilniku o dodjeli priznanja, imenovao ravnatelj HZPSS-a. O dodjeli priznanja Povjerenstvo na temelju svih pristiglih pisanih prijedloga
za pojedinu kategoriju priznanja, uz obrazloženje razloga nominacije. HZPSS prikuplja prijedloge za dodjelu:
- jednog priznanja za životno djelo u poljoprivrednom savjetovanju, - pet priznanja za izuzetan i organizacijski uspjeh u poljoprivrednom savjetovanju, i - jedno priznanje instituciji ili pojedincu za suradnju s Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu u protekloj 2004. godini.
Povjerenstvo za dodjelu priznanja osobito uspješnom poljoprivrednom savjetniku sa zadovoljstvom razmatrati sve vaše prijedloge
(s obrazloženjima) koji pristignu najkasnije do 25. ožujka 2005. godine, na adresu: Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Povjerenstvo za dodjelu priznanja, PP 150, FraAndrije 9/111,10000 ZAGREB, - putem faxa na broj: 01/4882-701, - putem e-maila: hzpss@hzpss.hr O
LURIN PROJEKT IZGRADNJE SUVREMENIHFARMIDarko
Za Lurin projekt izgradnje suvremenih farmi zainteresiran je i dugogodišnji kooperant Darko Dobrica iz Rakovca pored Vrbovca. ObiteU Dobrica po'/Joprivredom se bavi pedesetak godina a je tovom junadi.
Zadnjih petnaest godina bave se proizvodnjom mlijeka koju su Darkovi roditelji Ivan i Nada, a sada pomažu sinu i njegovoj obitelji koja se namjerava profesionalno baviti ovom granom poljoprivrede. Darko i njegova supruga sudjelovali su u raznim edukacijama, a proizvodnjom mlijeka, koja im redovite i dobre prihode, žele
Dobrica:
nama koji smo ostali na selu da ga dalje razvijamo
štali staroj oko godina. Mužnja se vrši muznim strojem s dvije kante. Svakog dana s pripremama za mužnju oko šest sati ujutro da bi u dva sata uspjela pomusti 17 krava, dok pripreme za mužnju oko 17 sati. Prošle godine sa 17 krava proizveli su 102 000 litara mlijeka, proizvodnje od 6 000 litara po kravi, uglavnom ekstra kvalitete. Obitelj oko 30 hektara zemlje.
su se u Lurin projekt preko kojeg planiraju izgraditi novu štalu za pedeset muznih krava s izmuzištem što bi im osigurati i svojoj ~-----------------------~ maloljetnoj djeci: Martini od jedanaest godina, Ivanu od sedam godina te Magdaleni kojoj je pet godina.
Obitelj Dobrica od samih kooperant je Lure. s par krava, preko prvog uvoza junica koji je Lura organizirala za svoje kooperante, stado proširuju s deset novih krava. Prošle godine posredstvom Lure kupili su još trinaest visokokvalitetnih junica iz Nizozemske. Gospodarstvo danas ima pedesetak grla, od muznih krava do junica, uglavnom crnog holsteina smještenog u
proizvodnje, bolju kvalitetu te znatno olakšalo svakodnevni rad. Štalu su planirali graditi na na zemljištu pored obiteljske
Krajem prošle godine dobili su lokacijsku dozvolu, za razliku od koju još nisu uspjeli dobiti. Prema prostornom planu
županije od 2002. godine nije dozvoljena izgradnja objekta za uzgoj životinja unutar naselja za više od 20 uvjetnih grla. Druga je izgradnja štale na zemlji preko ceste, tu se obitelj s drugim problemom, a to je blizina zoni od koje prema prostornom planu štala treba biti udaljena 100 metara. I dok obitelj Dobrica želi dalje razvijati svoju proizvodnju i njome se profesionalno baviti, susjednih gospodarstava napuštene su prije tridesetak godina, zemlja leži a njihovi vlasnici odselili su se u gradove.
"Ne bojimo se ulaska u Europsku uniju, želimo se baviti proizvodnjom mlijeka, razvijati je, a uz projekte kao što je Lurin, mislim da se možemo dobro pripremiti za Uniju. ukoliko ne uspijemo izgraditi novu štalu, proizvodnju i kvalitetu mlijeka prije ulaska u Uniju, naša je neizvjesna. Nadamo se da dodo promjene sporne odredbe i da uspjeti ishoditi dozvolu, te da nama koji smo ostali na selu biti da ga dalje razvijamo i od toga možemo živjeti", kaže Dar
NOVE ŠTALE ZA
LURINE KOOPERANTE
U prvoj fazi projekta izgradnje suvremenih štala je preko sto Lurinih kooperanta. daje o prvom ovakvom projektu, kako bi se moglo što brže i kvalitetnije reagirati ukoliko do bilo kakvih zastoja prilikom njegove realizacije, u ovoj fazi su kooperanti s bližih Lurinim tvornicama u Zagrebu i Bjelovaru, dakle uglavnom iz Bjelovarska-bilogorske, i županije. U sljedefazama projekta biti i perspektivna gospodarstva iz ostalih dijelova Lurinog otkupnog U ovom projektu Lura svojim kooperantima osigurava potpunu i financijsku podršku od izrade studije isplativosti, prikupljanja potrebne dokumentacije, projektiranja štale i njezine izgradnje, pribavljanja financijskih sredstava, atraktivnih ponuda najboljih objekata i opreme do nabave junica i repromaterijala. Dogovorila je povoljne uvjete kod banke. Kredit se otplaputem prihoda od otkupljenog mlijeka, je kooperantima zagarantiran plasman proizvedene sirovine, a kooperanti imaju pravo korištenja i poticaja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva se smanjuje njihovo kreditno
Dodatne informacije mogu se dobiti u Lurinom Odjelu otkupa i razvoja proizvodnje mlijeka na telefon: 01 2392 300; fax: 012392 422, ili kod: Milana rukovoditelja razvoja i otkupa mlijeka (tel: 01 2392 302) i Željka rukovoditelja usluga u otkupu mlijeka (tel: 012392
Štedno-kreditna zadruga
DEMOS
Mikrokredi1ni program
•KREDITI:
•Za krave
•Za poljoprivredu
• Za ovce i koze
•Za malu i srednju poslovnu djelatnost
• Nenamjenski krediti
• FLEKSIBILNE GARANCIJE
•POJEDNOSTAVLJENA PAPIROLOGIJA
•BRZA REALIZACIJA
Za sve detaljnije informacije NAZOVITE NAS ILI POSJETITE U NAŠIM UREDIMA
Martina Gambona 4 Karlovac te!: 047- 615-827 ili 615-828
P. 6 Pakrac te!: 034-412-055
wwwdemos-skzhr
S. I A. 5 Dvor te!: 044-871-317
Kralja Zvonimira 2 Drniš tel: 022-888-038
~NOVI BJKOVISIMENTALSKEPASMINE U CENTARUZAREPRODUKCIJU
Mu STOCARSTVUHRVATSKEd.o.o.I Mr. se. Ivanka
Tijekom studenog 2004. godine Centar za reprodukciju u Hrvatske d.o.o. uvezao je 6 vrhunskih testiranih bikova, podrijetlom iz
1. HOLTER K-654 HB 7660 ( simentalac)
2. BRAUN K-655 HB 7661 «
3. NAGAN K- 656 HB 7662 «
4. SINEK K 657 HB 7663 «
5. ŠTIT K- 658 HB 7664 «
6. SAMO K-659 HB 7665
1.H LTERK-
SCHA)
Bik je oteljen 19.02.1996., uvezen iz kao dvostruko testirani bik.
Rezultati testova su Ukupna uzgojna vrijednost: GZW 109
Uzgojna vrijednost za osobine MW 110 % proteina
Uzgojna vrijednost za osobine
tovnosti: FW 89 73%
U testu na meso ostvario je rezultat: 122 85% + 731 -0,23 + 17 0,03 + 24
Otac ovog bika je Hodach 4969 uzgojen u Rezultati testova na osobine su
Kg.mlijeka
Uzgojna vrijednost za osobine
MW 105
Uzgojna vrijednost za osobine tovnosti: FW 82 85%
Majka Linni, uzgojena u ostvarilaje u maksimalnoj 5. laktaciji 9 824 kg mlijeka, 3,55% i 348 kg masti 3,57% i 351 kg proteina.
Bik je u kondiciji, dobrog zdravstvenog stanja te sjemena. Cijena 1 doze DSS ovog bika iznosi 44,64 kn + PDV
Bikje oteljen 06.11.1996.; uzgojen u dvostruko testirana rezultati su Uzgojna vrijednost za osobine MW: 117
Uzgojna vrijednost za osobine tovnosti MW: 117
Ukupna uzgojna vrijednost
GZW: 74
FIT: 110
Za kilograme mlijeka dobio je +657, za kg masti +21, za% mlij. masti blago negativan -0,10, za proteine +23 i% proteina 0,00.
Otac Bal tor 2979 i majka Eva 9630980 su uzgojeni u Majka je u maksimalnoj 4. laktaciji dala 8 553 kg mlijeka s 3, 74 % i 320 kg masti te 3,51 i 305 kg proteina.
Bik je zdravlja i izrazito mirne naravi.
Cijena I doze DSS iznosi 31,00 kn + PDV
Kvalitetne rasplodne steone junice iz
Govorimo hrvatskliavite nam se radi Individualne ~• ponude!
takva kakva je. Hrvatski Hrvatska ne uvozi mlijeko, a izvozi rasplodne junice!!! Sve na osnovu programa 2 500 do 4 500 litarapokravigodišnje!!! Malo sutra.
Zamisli, prije par godina izvezli hrvatski u Makedoniju 3 koze i 1 jarca. Bio je to veliki izvoz rasplodne stoke. Poslije toga uslijedile su sve i narudžbe.
Reci ti meni, kako na osnovu toga programa zamišljaš da postati neki farmer?
PRAKSA I ISKUSTVA RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI
Naš moto za ožujak:
Nismo mi loši ni vi zaostali seljaci! Mi smo europskog profila, a vi postajete specijalizirani europski farmeri. Svako vaše OPG, svaka naša farma postaje pravi mali pogon za proizvodnju mlijeka.
Hrvatska ne može bez svojih farmera!
Seljak ili farmer! ili farmerska proizvodnja mlijeka?
A kako ti kao dosadašnji seljak sada postati tamo neki farmer u proizvodnji mlijeka? Zašto i dalje ne možeš ostati seljak? I na koncu što ti to sve skupa treba?
Pa treba mi pristojan osobni dohodak od kojega možemo živjeti ja i moja obitelji A na kraju bi trebao zaraditi i neku penziju, te osigurati da jedno od moje djece može ostati danas sutra na imanju.
Tako ti bi sada odjednom postao farmer?
Kako si ti to sebi zamislio ? Vidiš, neki tamo su napisali nekakav program s nekakvom proizvodnjom mlijeka od 2 500 do 4 500 litara po kravi godišnje. Znaš li ti koliko je to u vrhu laktacije? E, vidiš, to tije prava proizvodnja. Na osnovu takve proizvodnje, nikada ti meni postati farmer, niti kao uz tebe biti dobar
Što mu to poljoprivredni a poljoprivreda nam je
Mljekarski list 03/2005.
Pazi! Farmer ima strogo specijaliziranu proizvodnju i u proizvodnji bilo primjenjuje suvremenu tehnologiju. U proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj farmerska proizvodnja bi se trebala kretati u granicama od minimuma 5 000 do 7 000 litara mlijeka po kravi godišnje. Prema laktacijskoj krivulji to je u vrhu laktacije 23 do 30 litara dnevno.
Koje li sad nauke i mudrosti po kravi u vrhu laktacije proizvesti mlijeka od 23 do 30 litara! ne smijemo sumnjati da krava u Hrvatskoj ne može proizvesti 23, 25, 27 i 30 litara mlijeka u vrhu laktacije. O ovisi? - o genetici! E, a sada mi reci, što je to genetika i kako dobru od loše genetike? organizacijom proizvodnje i tehnologijom?
Pokušaj meni i drugima objasniti kako si ti to zamislio da više ne budeš seljak u organizaciji svoga OPG-a i proizvodnji mlijeka?
Hrvatsko govedarstvo i proizvodnju mlijeka mogu spasiti samo hrvatski farmeri sa suvremenom organizacijom svojih specijaliziranih OPG i primjenom suvremene tehnologije. da nas do sada nisu silili da završimo poljoprivrednu školu smjera ili srednju veterinarsku školu, ostali smo na nivou osnovne škole, ili smo završili neki zanat, tek toliko da završimo neku srednju školu (auto meauto auto limari, bravari, šoferi, kuhari, konobari, trgovci, stolari, zidari, pekari, i tko mu ga sve zna). Malo mi to sve skupa nije jasno.
Sad ti tu odjednom o nekoj farmerskoj proizvodnji i o nekoj suvremenoj tehnologiji. Vidim da to ovako više ne ide dalje i da sve to skupa ne vodi nikuda. Ma ne SAMO da vodi
nikuda, to je dovelo do - nikuda. Kud god okreneš, sami problemi.
Dobro, ako ideš u školu, moraš nešto i Da bi nešto i moraš nešto i moraš nešto raditi. E, sada sa školom ili bez škole, ili nekom bilo kakvom školom koja nema veze s poljoprivredom mi bi trebali govoriti o nekakvoj farmerskoj proizvodnji sa suvremenom organizacijom OPG-a i suvremenom tehnologijom i menadžmentu farme.
Ovo menadžment nije hrvatski izraz, a kada ga netko još napiše na engleskom tada je stvar potpuno jasna. Samo kome?
Uzmimo suvremeni management na hrvatskim malim i srednje velikim farmama s prosjekom 4 do 15 krava i godišnjom proizvodnjom mlijeka po kravi od 2 500 do 4 500 litara.
Izraz farmer i management su engleskog porijekla.
Kako sa_da hrvatski seljak koji ne zna engleski može postati farmer?
Sva da Mljekarski list izlazi na hrvatskom jeziku.
Svi oni koji pažljivo Mljekarski list iz njega mogu sve o suvremenoj organizaciji OPG i suvremenoj tehnologiji proizvodnje mlijeka, od brazde na polju do mužnje i laktofriza.
pišu o temama. Mljekarski list je namijenjen hrvatskim mlijeka da bi što lakše usvojili suvremenu organizaciju OPG-a i suvremenu tehnologiju, odnosno suvremenu farmersku proizvodnju, a što je sve zajedno = suvremeni menadžment farme.
Ima menadžmenta; onoga od 5 000 do 7 000 litara, pa onoga od 7 000 do 9 000 litara, pa od 9 000 do 11 000 i više litara mlijeka po kravi godišnje. Nigdje u svijetu menadžment o proizvodnji mlijeka za 2 500 do 4 500 litara po kravi godišnje, a u ovakvoj strukturi OPG-a ili farmi kakvu ima Hrvatska.
Hrvatski uvjeti i hrvatske prilike, hrvatski ukupni menadžment u proizvodnji mlijeka danas realno zadovoljavaju proizvodnju od 5 000 do 7 000 litara po kravi godišnje.
Ovo su dokazali s bilo kojom pasminom krava hrvatski farmeri od Istre, Dalmacije, Like, sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije.
Ovo su dokazali u praksi mlijeka, hrvatski seljaci koji su postali farmeri.
Osnova proizvodnje 5 000 do 7 000 litara po kravi godišnje.
Nema velike nauke, niti velike mudrosti, na prvom mjestu je - sjetvena struktura:
70 % površina pod travama i lucernom 30 % površina pod kukuruzom za silažu. Od proizvedene krme na 70 % površina pod travama i lucernom ishranu krava bazirati tko kako odabere.
Ljetni period od polovice travnja ili svibnja (Lika i Gorski Kotar) do kraja rujna ili listopada:
1. sa košenom zelenom krmom od travnja do listopada, ili
2. sa sjenažom ili silažom trava i lucerne, ili
3. sa ispašom na pregonskim pašnjacima onih gospodarstava koja imaju dovoljno velike parcele da se na njima može oformiti pregonski pašnjak,
4. sa kukuruznom silažom, +
5. sa sijenom, ne od 10 % ukupno proizvedene krme na 70 % površina, + 6. sa kupljenom gotovom smjesom.
Zimski period, od listopada ili studenoga do polovice travnja ili svibnja (Lika i Gorski Kotar):
1. sjenaža ili silaža trava i lucerne
2. silažakukuruza
3. sijeno, ne sa od 10 % ukupno proizvedene krme na 70 % površina, + 4. kupljena gotova smjesa.
Na pitanje li u nekom Hrvatske na prvo mjesto kukuruzna silaža, moraju odgovoriti koji znaju gdje i kako. Ja ne znam, jer na tome i na takvom do sada nisam radio.
Ovakvom sjetvenom strukturom godišnje se ore 30 % površina, tako da se u roku 3, najviše 4 godine izvrši oranje i nova sjetva na ukupno 100 % površina jednoga OPG-a i postigne smjena plodoreda.
U ovakvoj sjetvenoj strukturi i plodoredu, na 30 % površina pod silažnim kukuruzom mogu se u naših krajeva 2 žetve. Kako kukuruz za silažu zauzima tlo od ili sredine, pa i kraja svibnja do sredine ili kraja rujna i listopada, je na tim površinama dobiti drugu žetvu talijanskog ljulja ili nekom od kombinacija ozimih krmnih usjeva.
Kako primijeniti suvremenu tehnologiju ili suvremeni menadžment u ovakvoj sjetvenoj strukturi i proizvodnji visoko kvalitetne voluminozne krme, te o potrebne pojedine voluminozne krme + gotove smjese po kravi i litri proizvedenog
mlijeka pisat u Mljekarskom listu naši najbolji s Agronomskog fakulteta iz Zagreba, s Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu. hrvatskih seljaka ne zna što su to surovi proteini i probavljivi proteini, surova vlakna, energija u mega džulima u laktaciji i suhostaju, ali ne zna to ni farmera u EU i Americi. Ali se svi za to razumiju u kilograme pojedine krme koju krava treba u toku 24 sata pojesti da bi u toku 24 sata ovisno o periodu laktacije, proizvela mlijeka, osigurala pravilan razvoj teleta i najbolje se pripremila za novu laktaciju. O
Izrada teksta na okružju tržišno programa od kojih je najzastupljeniji Microsoftov Word u N ajlakše gaje pokrenuti iz postavljene shortcut ikone na desktopu (zaslonu) ili iz start menu-a u lijevom donjem kutu zaslona
Mljekarski li,st 03/2005.
IZRADATEKSTA I
Dražen prof
preko prozora koji se naizmjence otvaraju dok se ne ista
Radna površina korištenje unosa slova, znakova i sl. s tipkovnice, te obradu unesenog materijala, na zasjenjivanja tako da lijevi gumb miša držimo i preko željenoga teksta. Nakon toga izabiremo na liniji alata za i klikom na nju mijenjamo izgled zasjenjenoga teksta. Na taj možemo podebljati slova (B), nakositi (/), ili podcrtati slova (U) te podosta drugih opcija
I
koje valja jednostavno isprobati. Veliki trud u poslu unosa podataka može ostati uzaludan ukoliko ne pospremiti ( FILE - SAVE AS) ili ( DATOTEKA - SPREMI
KAO ) ako sami ne odabiremo mjesto spremanja i ime pod kojim spremiti ono što smo radili pri unosu.
Potrebita je pratiti upute koje danas postoje na hrvatskome jeziku i umnogome olakšavaju korištenje programa istog
Tekst na selu odnosi se na bilježenje aktivnosti, primjerice kalendara radova, nabave sirovina, skladištenje
Darko Kantoc( dipl. ing
U polju nastavljamo prihranjivati ozime usjeve ili kompleksnim mineralnim gnojivima. Ovo je mjesec intenzivne pripreme i sjetve jarih kultura. Sredinom mjeseca sijat repu, zatim jaru grahoricu, jari grašak, jaru uljanu repicu i repu. Treba nabaviti sjeme i zaštitna sredstva za kulture koje sijemo u travnju i svibnju.
U vinogradu ima mnogo posla: rezidba, rezanje, kopanje te rano proljetna prskanje. Preorano tlo razmje-riti, kopati jame, pripremiti gnoj i humus za sadnju cjepova. Prilikom rezidbe izvaditi suhe i stare te iskopati jame za sadnju novih.
U tretirati breskve nekim bakrenim sredstvom protiv lista. I dalje Nove saditi a stare prihranjivati.
istih, trgovanja i sl. Unutar mljekarstva je voditi dnevnike i sve to pohranjivati u vlastito navedenim naslovima. Word zahtijeva razvijanje vještina upotrebe kratkim vježbanjima i usvajanjima Hrvatska danas lagano vodi u potpuno individualno razumijevanje, samo valja
Pismenost i danas idu «ruku pod ruku« i bit ne zamislivo komunicirati na «stari«
U broju pokušat opisati okružje izrade tablica. O
U prostoru povrtnjaka sijati papriku, patlidžan, rani kupus, kelj, korabicu, celer, salatu i poriluk. U prostoru i na otvorenom njegovati sijana i u Obaviti predsjetvenu obradu tla. Provoditi zaštitu od bolesti i štetnika. Na otvorenom sijati bob, ciklu, mrkvu, peršin, grašak, rotkvicu, rotkvu, špinat i blitvu.
U vrtu uništavati korov. Saditi ukrasno i grmlje. Obrezati ruže i ukrasno grmlje.
Narodne za ožujak:
Koliko je u ožujku rose, toliko je u svibnju mrazova. Ožujak i zima, ako ne ugrizu zubom ošinu repom. prašina nosi obilata žita i vina. grmljavina, rodna godina. Koliko je u ožujku magle, toliko je za 100 dana grmljavine. O
ZAGREB
I Darko Kantoci, dipl. ing. I
Od tih Kamenitih vrata
vodi Kamenita ulica ravno na Markov trg. Od nje se prema
Uz gradski zid na vanjskoj strani ulica vodi do Kamenitih vrata, koja su i negda bila gradska vrata. I danas stoje U njima starinski zavjetni kip Bogorodice, koji postaviše onamo onda kada je sva današnja Duga ulica (nekad zvana Šoštarska ili Nemška ves) stradala od požara koji se da(je nije širio.
sjeveru odvaja ulica sa starim dvorovima. Na uglu je dvor nekadašnjeg maršala Nugenta sa starom gradskom kulom, zemaljske vlade, odjel za bogoštovje i nastavu s krasnim dvoranama koje urediše svojim djelima najpoznatiji hrvatski umjetnici slikari i kipari. Na južnu se stranu od Kamenite ulice odvaja kratka Jezuitska ulica koja završava na Jezuitskom i Katarinskom trgu, prema južnom gradskom zidu. Tu stoji danas konvikt i zapovjedništvo 13. vojnog zbora. Nekada je tu stajao samostan, a uz njega kapela sv. Katarine. Na mjestu kapele, uz potporu vlastele je današnja crkva sv. Katarine u baroknom stilu. Strašnim potresom 9. studenoga 1880. crkva je vrlo i tek nekoliko godina poslije popravljena. Mali crkveni nedaleko crkve, stajao je nad zgradom zbornog zapovjedništva. U potresu je sasma propao. Uz crkvu sv. Katarine veže se gornjogradska gimnazija. Do godine 187 4. na tom je mjestu bila gimnazija i pravna akademija, jer u Zagrebu još nije bilo Kad je osnovano, dogradiše drugi kat što gleda na južnu stranu. Tuje ostalo do osamdesetih godina 19. Uz južnu stranu starog zida proteže se Strossmayerovo šetalište, s vrlo lijepim drvoredom divljega kestena„ Tu je stari vatrogasni toranj kraj nekadašnjih gradskih vrata, koja su zvali "Dverce". od Dverca sazidali su godine 1335. kraljevsku Navodno se kralj Bela, za provale Tatara, sklonio negdje blizu vatrogasnog tornja u neku vlastelinsku Na zapadnoj strani šetališta zgrada ženskoga
Mije/carskilu;t 03/2005.
liceja, danas meteorološke postaje. Nekada je tu bila velika realka. Strossmayerova promenada završava nešto povišenim šetalištem odakle se pruža vidik na goru, dok se prema jugu prostrla široka savska nizina, koju Sava razdvaja.
Nekada je s vatrogasnog tornja zvonce pozivalo na oružje, kada bi navalili kivni stanovnici Kaptola. To je zvonce objavljivalo svaku pogibelj, a od pamtivijeka ono zvoni zimi u devet a ljeti u deset sati, doba Dok je grad imao još gradska vrata, teško onomu tko je iza toga doba ostao izvan gradskih zidova. Na je još devetnaestog postajao zapadni gradski toranj, koji su nazivali Kapucinskim tornjem po samostanu kapucina, što se nedaleko odavle uz crkvu i groblje sv. Ivana nalazio. Tornju, crkvi, groblju i samostanu danas više nema ni traga. O
Mr. se. Dražen agrometeorolog
"Lijepom vremenu katkada ne treba vjerovati"
Lijepom vremenu tijekom ožujka ne smije se vjerovati,jer se zime ne možemo tek tako lako riješiti. Naime, 1971. i 1987. godine minimalna se temperatura zraka na 5 cm od tla u Zagrebu spustila u ožujku do -15°C, a 1963. i 1976. godine i do-19°C. Ovog mjeseca može biti više dana snijega na tlu. Naime, 1963. godine snijega na tlu u Zagrebu bilo je 13, a 1986. godine i 15dana.
Ožujak je najvjetrovitiji mjesec u godini, jer su prodori vlažnog i hladnog zraka sa zapada vrlo Topli ožujski vjetrovi nisu katkada po volji poljodjelaca jer suše tlo zasijana zobi i a i ono pripremljeno za sjetvu ostalih ratarskih kultura.
Sredinom mjeseca temperature zraka prelaze temperaturni prag od 5 Celzijevih stupnjeva, pa upravo tada kretanje vegetacije. Jaglaci i šafrani, zatim ljeska, pa vrba i drijenak upozorit nas daje uistinu pred nama.
Astronomski ove
godine biti 20. ožujka u 13 sati i 34 minute. Zemlja se spomenutog dana na svojoj stazi oko Sunca nalaziti u tzv. proljetnoj
Dan i u našim krajevima trajati po 12 sati. Da nema atmosfere na cijeloj bi Zemlji dan po duljini bio jednak No, poznato nam je da se svjetlost u zraku lomi, pa tako vidimo Sunce kad se ono nalazi i ispod obzorja. Eto, zato je dan malo produljen tijekom jutra i
Investirajte • U SVOJU
Farmer krediti za proširenje gospodarskih djelatnosti Rok otplate lfili•f!WtJfi§j uz kamate fk}}@@\D
Statusni krediti mlijeka - brza kreditna rješenja s rokom otplate r2 - 36 mjeseci s kamatom od OJfm
Prijevremena isplata naknada za mlijeko Lurinim kooperantima (r2-tog u mjesecu)
Vaša varaždinska
Vašafarmaje Vašživot...
ŠTO I KAKO NAKONI
O prebo{jelog infarkta ovisi i povratak bolesnika u aktivni život. Kod bolesnika potpuni oporavak uslijedi oko šest tjedana poslije udara. To je tzv. Hospitalna rehabilitacija.
Nakon nje bolesnik dolazi gdje je, na žalost, prepušten sam sebi i gdje, ako ne nastavi ispravnu rehabilitaciju, može lako doživjeti novi udar. Onaj tko preživi infakrt mora 1 ~ preispitati svoj život, mora prije svega shvatiti ---i kako je izbjegao ono najgore i da sada zapravo
novi, drugi život.
Dakle, što -~, V U prvom redu treba zauvijek eliminirati teze ,-, aktivnosti, ali to ne da je potrebna 2) potpuna neaktivnost i nepokretnost, osobito se " 1,,,,.1 to odnosi na one sa zanimanjima. , Ispitivanja su pokazala da je lagano I.../ Gogging) najefikasnije u rehabilitaciji takvih bolesnika i u novih udara. Doziranje takvih napora treba prepustiti koji ima iskustva u rehabilita~iji bolesnika. ili neka druga umJerena rekreativna aktivnost, poboljšava ne samo nego i stanje bolesnika, ga straha i depresije - tako simptoma u postinfarktnim stanjima.
Treba ozbiljno reducirati prekomjernu tjelesnu težinu, jer više kilograma rad srca. Mršavljenje treba biti postupno i pod nadzorom. Za srce je vrlo važno što jedemo i koliko. Nemojte pretjerivati s masnou hrani, jer kolesterol i masti rizik od koronarne bolesti. Neka se na vašem stolu biljna ulja. Koliko god je to održavajte povišeni krvni tlak na što nižoj razini. Jasno, uz
Cigaretama treba dati otkaz! Pušenje poverizik oboljenja, osobito muškaraca od 50 godina života. dva puta umiru od infarkta nego
Ne treba se zato što je velik broj prestao pušiti. Prema raspoloživim podatc_iI?a, u SAD-u je 50 000 i dvadeset m1hJuna Amerikanaca prestalo pušiti. im se, tojeu vašem interesu!
•
Dr.IvoBelan
UDARA
Izbjegavajte duševne napetosti i stresove. _I jedno i drugo može se smanjiti fiziTjelesni rad ili kretanje je ventil sigurnosti za izbjegavanje duševne napetosti. Tijekom rekreativne aktivnosti od djelovanja stresova urbane sredine. ne sudjelujte u sportovima i igrama u kojima se treba natjecati.
Ne pretjerujte s obvezama na rad~ome mjestu i redovito idite na svoje dopuste. Zivot treba biti uredan, s mnogo sna i povremenog dnevnog odmora. Ako se bolesnik koji je prebolio koronarnu bolest dobro oporavio, on može opet obavljati svoj posao. smatraju da se takvih bolesnika može vratiti i na poslove s velikom i velikim duševnim
A seks?
Bolesnici koji su preboljeli udar su vrlo uplašeni pa se boje ponovljenih udara i za vrijeme spolnog odnosa. Katkada je bolesni~ov~ žena više zabrinuta nego on sam. 1 odricanje od spolnog odnosa može postati faktor rizika za novi udar. Spolna aktivnost nije prekomjeran napor za srce. Ako je. bolesnik dobro rehabilitiran, a prirodm spolm odnos je u normalnim uvjetima (vlastita supruga, odnosno bez eksperimentira;11ja i krajnosti s novom nepoznatom partnericom), onda bolesnici zaista ne moraju strahovati od iznenadne «slatke smrti». Prema tome, pamet u glavu i hrabro naprijed!
Na kraju, lijekove koje vam je prepisao valja uredno i disciplinirano trošiti. svoje srce! I ta, jaka, pumpa može zatajiti ako s njom loše postupamo.O
