• U tehnološkom procesu prerade antibiotici se ne uništavaju • Zaostaci ostalih štetnih tvari mogu se akumulirati u proizvodima • lnhibiraju rast kiselih bakterija i otežavaju fermentacijske procese, ili ih posve • Ako se nalaze u mlijeku proizvodnja se prekida tijekom prerade ili se totalno neuspjela proizvodnja uništava • Kvaliteta proizvoda je upitna, a proizvod se uništava.
štetno djelovanje antibakterijskih tvari, kemoterapeutika i njihovih zaostataka u hrani-mlijeku može se ispoljavati u obliku nus pojava, a ako se kontinuirano konzumiraju. Ono se ispoljava u obliku alergija, efekata i otpornosti - rezistencije na bakterije.
KAKO ŠTETNE TVARI DOLAZE U MLIJEKO?
• kao posljedica mastitisa proizvodnih životinja i nepoštivanja karence za pojedine antibiotike, njihovi zaostaci mogu se i u mlijeku!
• Sredstva za pranje (detergenti) i sredstva za dezinfekciju (dezinficijensi) nepažnjom i uporabom mogu dospjeti u mlijeko.
NE DOZVOLITEDA SE U VAŠEMMLIJEKU!
• Vodite o preventivi mastitisa, da do ne ili da bude što manje.
• Ako se životinje moraju poštujte uputu veterinara, poštujte karencu i ne mlijeko životinja.
• Pri korištenju detergenata, dezinficijenasa i preparata koristite upute a pribor, opremu i posude dobro isperite vodom.
KONTROLA MLIJEKA NA SADRŽAJ ŠTETNIH TVARI RADI SE U SREDIŠNJEM LABARATORIJU ZA KONTROLU MLIJEKA U KRIŽEVCIMA I DRŽAVNIM MONITORINGOM OD STRANE VETERINARSKOG INSTITUTA
A U KORIST
w:: ZA KVALITETU I SIGURNOST HRANE
TJ. MLIJEKA ODGOVORNI SMO SVI: MLIJEKA
2.VETERINARSKE SLUŽBE MLIJEKA
4.HSC-SLKM
I DRUGE INSTITUCIJE
Ana i Krešimir Kuterovac
MLIJEKA, JER TO SMO SVI!
Upozoravaju se mlijeka da STROGO paze prilikom krava na VRIJEME {karenca) ANTIBIOTIKA.
NAJSTROŽE SE ZABRANJUJE isporuka mlijeka porijeklom od krava za vrijeme trajanja karence, bez obzira da li se jedna ili cijelo vime ili je krave Obavezno je pitati veterinara koliko dugo se ne smije predavati mlijeko krave. dase radi sigurnosti isporuke mlijeka propisano vrijeme karence za jedan dan. Uzorci Vašeg mlijeka vak nevno nedjelje i praznike) se ispituju na prisustvo antibiotika. Nalaz antibiotika u mlijeku ima za posljedicu KAZNUod strane nadležnog suca za prekršaje i naknadu ukupne uništenog mlijeka mljekari.
SADRŽAJ
KRMNE KULTURE Talijanski ljulj __________________________ 2 Sjetva kukuruza ________________________ 4
HRANIDBA
Košnja, sušenje i spremanje voluminoznih krmiva i njihov u hranidbi krava ___ ______________________________ 7
Puferi u hranidbi krava . _________ 12
Tjelesna kondicija krava kao korektor hranidbe ______________________________ 14
VETERINARSTVO
Upala vimena koza _____________________ 21
KOZARSTVO
Hranidba jaradi nakon ____________ 23
HRVATSKI CENTAR
Struktura proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj __ 27
Ponuda sjemena za proljetnu sjetvu 2005. godine ________________________________ 31
Naslovnica: Sjetva kukuruza (foto:
ISSN0351-9104
GOSPODARSTVO
SAPARO - prilika za razvoj ruralnog prostora i poljoprivrede RH ___ - - - - -
- 33 Položaj sektora mljekarstva prema politici EU. _____________________________ 36 ŠTETNE TVARI U MLIJEKU
Pesticidi u mlijeku i proizvodima _ 39
REPRODUKCIJA
Novi bikovi simentalske pasmine u Centru za reprodukciju u Hrvatske d.o.o .. __ 42
RAZMIŠWANJE TERENSKOG AGRONOMA
Mlijeko raste na polju, a muze u staji _______ 44 REPORTAŽA
Fiera agricola - Verona __________________48
OBAVIJEST
Izgradnja i adaptacija govedarskih staja normativi)
Redakcijski kolegi): dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. lng ArneliJQŠipak, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun dipl. ing. Darko Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Redaktorica: dipl. ing. Vera Tehn~ka urednica: ing. Mirna
Lektorica: Nada prof. Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I urednltlvo: Zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, prlpnlma I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 40000 pnmjeraka
TAL1·JAN S KI LJULJ
najbolje uspijeva u uvjetima vlažne i tople klime s blagim zimama. Slabo podnosi oštre zime, golomrazice, dugi snježni kao i proljetne mrazeve. Najbolje se razvija na dubokim, rastresitim, umjereno i._______________________ _. vlažnim tlima, pH 6-7. Teška,
Talijanski ljulj ili mnogocvjetni ljulj je jedna od vrlo cijenjenih višegodišnjih vrsta u svijetu, a i kod nas, zbog visoke produkcije i kvalitete. U prirodnoj flori se javlja samo na plodnim i dobro gnojenim livadama, na ivicama puteva i je u vrtovima.
Biološke osobine i uvjeti uzgoja
višegodišnjim travama talijanski ljulj traje, samo 2-3 godine. za 10-12 dana, nakon se razvije brzo kratak rahli bus. U povoljnim uvjetima može cvjetati za 45-60 dana po nicanju. Obzirom na jari tip razvoja u narednim otkosima formira masu generativnih izboja. U rano rasti, razvija se brzo pa klasa, zavisno o uvjetima i sorti, od do sredine svibnja. Sjeme sazrijeva od sredine lipnja do srpnja. Vrlo je prodoran i vrlo dobro se regenerira nakon košnje. U osobito povoljnim uvjetima može dati 5-6 otkosa godišnje. Talijanski ljulj je trava blagog podneblja. Naime,
vlažna tla, tla visokog nivoa podzemne vode, kao i suha tla - nisu pogodna za uzgajanje talijanskog ljulja, jer u takvim uvjetima brzo propada. Isto tako ne podnosi plavljenje i potapanje, ali vrlo dobro reagira na navodnjavanje da sušu ne podnosi.
Iskorištavanje, hranjiva vrijednost i produktivnost talijanskog ljulja Talijanski ljulj se može iskorištavati na No, to je ipak vrsta pogodna za košnju, jer se masa može koristiti za spremanje sijena, silaže ili za hranidbu u zeleno. Za spremanje sijena i za ishranu stoke zelenom masom, talijanski ljulj bi trebalo kositi od kraja vlatanja do klasanja. Za spremanje
silaže talijanski ljulj se
može kositi u fazi punog klasanja do pred cvatnju, radi sadržaja suhe tvari, a i stoga što se sadržaj sirove celuloze ne sa kao kod drugih vrsta. Talijanski! ljulj ne podnosi trajno gaženje ni dugotrajno ispasivanje. Razlog tome je u malom udjelu kratkih, dobro olistalih izboja. Obzirom daje kratkotrajan, on ne može biti osnova travnjaka namijenjen dugotrajnom
W:fekarski list 04/2005.
pašnom korištenja. Ipak, jer rano s porastom, a tijekom ljeta se dobro regenerira, u nekim zemljama travnjaci s talijanskim ljuljem se koriste za ispašu povremeno tj. vrijeme. talijanski ljulj se uzgaja u smjesi sa crvenom djetelinom kojoj odgovara, kako po trajnosti te uvjetima klime i tla, tako i po agresivnosti i brzini regeneracije. U smjesi se sije na osnovici 20-25 kg/ha sjemena, na dubinu 1,5-
22-25 t/ha. Za ostvarivanje visokih prinosa talijanskom ljulju su neophodne velike hranjiva, prvenstveno dušika. Mir je srednje rana sorta talijanskog ljulj a. Otporna je na zimu i Koristi se za zelenu krmu, sjenažu i sijeno. B-9 je srednje kasna sorta. Traje dvije godine i godišnje daje 60-80 t/ha zelene mase. Tetraflorum je tetraploidna sorta koja dobro podnosi oštre zimske uvjete. Tetraflorum daje visoke i stabilne prinose u prvoj i drugoj godini korištenja. Ima snažno razvijen korjenov sistem i je predkultura za ostale biljke jer ostavlja u tlu puno organske mase. Barmultra je sorta bujnog rasta, brzo se regenerira nakon košnje i osobito otporna na bolesti. Vrlo dobro reagira na intenzivno gnojenje dušikom. Lolita je sorta visoke proizvodne velikih prinosa. Kao tetraploidna sorta stvara, puno podzemne organske mase i tako tlo humusom.O 2,0 cm. Talijanski ljulj spada najkvalitetnije vrste pa ga stoka rado jede. Za razliku od dobrog dijela visokoproduktivnih vrsta oštrica, livadna, trstikasta vlasulja, repak), sa stadijima razvoja u talijanskom ljulju sporije se sadržaj sirove celuloze i sporije opada probavljivost. Pa ipak, masa talijanskog ljuljaje hranjivija u ranim fazama razvoja. vrlo dobroj sposobnosti regeneracije, talijanski ljulj tijekom vegetacije može dati broj otkosa (3-6) i vrlo visoke prinose suhe tvari, koji mogu
Mljekarski list 04/2005.
SJETVAKUKURUZA [ I
Osim klijavosti, i ostalih oznaka kvalitete, sjeme kukuruza treba biti po obliku, krupi težini, odnosno treba biti kalibrirano. Kalibrirano sjeme i daje
Sjetva kukuruza jedan je od najvažnijih zahvata u tehnologiji proizvodnje kukuruza o kojoj ovisi prinos. Prerana ili prekasna, prerijetka ili pregusta, preplitka ili preduboka lfietva može rezultirati znatno nižim prinosima.
usjev porasta i razvoja, što rezultira višim prinosima. Kada se koriste stare (slika 1), kalibrirana sjeme je neophodno za preciznost sjetve, tj. raspored posijanih zrna, i kasnije biljaka, u sjetvenim redovima.
Optimalni rok sjetve kukuruza
Kukuruz je toploljubiva kultura pa se može sijati u kad se tlo zagrije do one najniže temperature na kojoj sjeme klijati (oko 10°C) i kada opasnost od pojave kasnih mrazeva. Lagana pjeskovita tla suhlja su, brže se u zagrijavaju i na njima sjetva može ranije nego na teškim, glinastim, hladnijim tlima. U našim glavnim proizvodnje kukuruza sjetva u vrijeme, zavisno o godini, i to od do kraja travnja mjeseca; 10. i 25. travnja. Sjetva do 5. svibnja u pravilu daje najviše prinose, a kasnijom sjetvom (u svibnju do lipnja) smanjuje se prinos kukuruza.
Dobro je ako kukuruz nikne za 10 do 12 (ili manje) dana nakon izvršene sjetve, jer u tom uz normalnu kvalitetu upotrijebljenog sjemene (klijavost 93% ili više), izniknuti gotovo sva klijava zrna. klijanje dugo traje i nicanje nastupa za 15 do 20 (ili više) dana ako su nakon sjetve temperature oko l0°C. U tom dobra kvaliteta sjemena presudnaje za dobro nicanje.
U nekim godinama mraz tijekom svibnja uzrokuje štete rano zasijanom i ranije
niknutom kukuruzu (nicanje nekad može nastupiti prije 1. svibnja). No, ni najranije zasijan kukuruz ne može do sredine svibnja u fazu 6 listova kada mraz potpuno uništava kukuruz. Prema tome, ako se i pojavi kasni mraz svibnja, bit samo prvi a ne i cijela biljka kukuruza. Poslije kasnih mrazeva slijedi i toplije vrijeme, kukuruz brzo se oporavlja, izlaze novi listovi i uz neznatan zastoj nastavlja rasti. Prinos takvog kukuruza nije manji od kasno sijanog koji u vrijeme pojave mrazevajoš nije niknuo.
Sjetva kukuruza nakon optimalnog roka Kukuruz se može sijati i poslije najpovoljnijeg roka za sjetvu, tj. iza svibnja pa sve do srpnja, ali su prinosi sve niži. Takva zakašnjela sjetva (slika 2) je u poplavnim u dolinama nekih rijeka ili kraških polja, zatim na vrlo teškim, vlažnim i tlima. Nadalje, naknadna sjetva je nakon skidanja ozimih krmnih te u zapadnijim vlažnijim krajevima nakon žetve ozimih žitarica kao postrna sjetva vrlo ranih hibrida i za proizvodnju silaže. U našim krajevima, bez navodnjavanja, naknadna sjetva u godina nijeuspješna.
U zakašnjelim, naknadnim i postrnim rokovima sjetve smanjuje se broj dana aktivne vegetacije kukuruza. Zato se u kasnijoj sjetvi moraju sijati sve raniji hibridi. Tako npr. u Slavoniji sjetvom 1. lipnja mogu sigurno dozoriti hibridi vegetacijske skupine 300; Mljekarski list 04/2005.
Slika 1: Priprema za sjetvu kukuruza
opskrba vodom), sklopa za jedan te isti hibrid treba biti i bliža drugom broju u tablici 1. Obratno, na slabijim tlima, posebno laganim, suhim, pjeskovitim, i u suhljem klimatu, te slabom ili nikakvom gnojidbom dušikom, sklopa za isti hibrid treba biti manja ili bliža prvom broju u tablici 1.
Vegetacijska skupina sklopa u berbi hibrida kukuruza (biljaka na hektar) 100 od 70 do 90
200 i 300 od 65 do 80
400 i 500 od 50 do 70 (foto: 10. lipnja skupine 200; 20. lipnja skupine 100, a sjetvom 1. srpnja najraniji hibridi iz skupine 100 mogu dozoriti u 7 od 10 godina, dok u ostalim godinama dozoriti prije prvih jesenskih mrazeva.
Norma sjetve Što je hibrid raniji treba ga sijati, a što je kasniji (tablica 1). Tako se sklopa u berbi može kretati od 70-90 000 biljaka/ha najranijih hibrida grupe 100, a 40-55 000 biljaka na hektar vrlo kasnih hibrida grupe 700 koji se mogu sijati u Slavoniji i Baranji. Nadalje, u povoljnijim uvjetima uzgoja kukuruza (plodnije tlo, bolja agrotehnika i
600 i 700 od 40 do 55
Ako se kukuruz proizvodiza silažu ctj'elebiljke, sklopa trebajubiti 10 do 15%
2: Sjetva kukuruza u zakašnjelim rokovima
Mljekarski list 04/2005.
Slika
(foto:
Slika 3: Jako usjevkukuruzazbog napada nakonpreoravanjalivade (foto:
Sva posijana zrna ne izniknu, jer neka od njih nisu klijava ili ne mogu probiti grudu zemlje i van. Nadalje, neka zrna ili izašle klice uništi bolest ili štetnici, i pored zaštite fungicidima i insekticidima, a neke biljke nakon nicanja mogu biti uništene nepažljivom kultivacijom ili štetnikom. I u najpovoljnijim uvjetima za nicanje dobro hibridnog sjemena izgubi se oko 10% od zasijanih zrna, a u uvjetima i 15 do 20%. To da za planiranu sklopa u berbi treba
sjetve za gubitke od 10-20% (tablica 2).
duboko da to iznosi 7 do 8 cm na teškim glinastim tlima, odnosno 10 do 12 cm na laganim pjeskovitim tlima. Dublja sjetva pojavu nicanja i to po prilici 1 dan za svako dubine sjetve za 2,5 cm. Ako su temperature niske, zakašnjenje nicanja dubljom sjetvom još je
Važnost zaštite sjemena od bolesti i napada zemljišnih štetnika
Sjeme i mladu klicu kukuruza u tlu, u periodu sjetva - nicanje, napadaju brojni mikroorganizmi 1 štetnici, što može
Tablica2: Potrebnirazmaci izmedu posijanihzrna u sjetvenimredovima za sjetve i sklopa
sjetve Razmak sjetvenih redova sklopa 70cm 75 cm 80cm (biliaka na hektar) (broj zasijanih uz 10% uz20% zrna na hektar) razmak posijanih zrna u redu (cm) l!llbitaka 1!1Jbitaka
40 000 35,7 33,3 31,3
45 000 31,7 29,6 27,8
50 000 28,6 26,7 25 O
55
60
65
70
75
80 000 17 9 16 7 15,6
85 000 16 8 15,7 14,7
13 O 12,1 114
Dubina sjetve
Dubina sjetve kukuruza ovisi o tlu, temperaturi i vlažnosti tla, što je povezano i s rokovima sjetve. Na srednje teškim ilovastim tlima, u sredini najpovoljnijeg roka sjetve i uz dovoljnu vlažnost površinskog sloja tla, dubina sjetve od 4 do 5 cm najbolja je za brzo i dobro klijanje i nicanje. U ranoj sjetvi, kada su temperature oko najnižih za klijanje i kada se sjetveni sloj sporo isušuje, sjetva može biti tj. 2,5 do 3 cm. U suhom tlu, što je u zakašnjelim rokovima sjetve u svibnju ili kasnije, dubina sjetve je i sjeme treba položiti u vlažan sloj tla, ako treba i toliko
prorijediti usjev i time smanjiti potencijalne prinose kukuruza. U nas kupljena sjeme kukuruza mora obvezatno biti fungicidima, što predstavlja zaštite sjemena od bolesti u tlu. osim mikroorganizama, velike štete kukuruzu mogu i štetnici u zemlji, a na prvom su mjestu Ako ih ima puno, mogu potpuno uništiti usjev kukuruza u nicanju kojega onda treba presijati. i gotovo redovne štete od se na par-
celama zasijanim kukuruzom nakon lucerišta, djetelišta ili travnjaka (slika 3). Stoga se zaštita zemljišnim insekticidima. insekticidom može se tretirati parcela ako je prethodno velika brojnost Najbolji i ekološki prihvatljiviji je stavljanje insekticida u trake istodobno sa sjetvom, ako je na cama oprema i za takvu primjenu. Zaštita od može se obaviti i tretiranjem sjemena, a taj zaštite je uspješan samo ako su na parceli malobrojni. Za tretiranje sjemena mogu koristiti ona zaštitna sredstva koja ujedno štite i od ptica (vrana, fazana i dr. )
Mljekarski li<;t04/200.5.
KOŠNJA,SUŠENJEISPREMANJE VOLUMINOZNIHKRMIVA I NJIHOV
UHRANIDBI KRAVA
Bez dobre i zdrave voluminozne krme
Germana dr. vet. med. je proizvodnja mlijeka dobre kvalitete, niti održivosti proizvodnih i reproduktivnih sposobnosti (okolica Padove) sušemuzara.
Najvažnija voluminozna krmiva su: lucerna, slatki sirak, pšenica skinuta u voštanoj zriobi, talijanski i engleski ljulj, mješavine raznih djetelinsko travnih smjesa i slama.
U pripremi voluminoznih krmiva mora se voditi o fazama:
• košnja
• sušenje
• siliranje
• uskladištenje
Skidanje ili košnja voluminozne krme vrši se u najoptimalnijem periodu rasta biljke, kada sadrži organizmu dostupnih djelatnih tvari celuloze, minerala i vitamina).
Lucernu treba kositi neposredno prije cvjetanja, zatim svakih 28 dana, ako su klimatski uvjeti povoljni, a pšenicu u voštanoj zriobi.
Prirodno sušenje na njivi najednostavnijije i najjeftiniji sušenja, dok za lucernu, slatki sirak i pšenicu, jer su stabljike predebele, treba mnogo više vremena gubi kvalitetu.
Skupljanjem uroto-bale (oko 20% relativne vlage) dolazi do raznih fermentativnih procesa koji smanjuju hranidbenu vrijednost i razvoj plijesni.
Drugi sušenja, osobito lucerne, vrši se dehidracijom na temperaturi od 130°C.
Razvojem tehnologija se i zahtjevi za što kvalitetom voluminozne krme. 1984. god. u sjevernom dijelu Italije
M{jekarski list 04/2005.
nje voluminozne krme u dvije etape.
Slika 1. prikazuje prva postrojenja koja su bila samo natkrivena zbog je voluminozna krma gubila mnogo energije, pa se radi uštede energije prešlo na zatvoreni sistem sušenja. Prva postrojenja za dosušivanje voluminozne krme su na principu maksimalnog iskorištenja dizelskog motora radi proizvodnje toplotne energije i za pogon ventilatora. Taj
Ned agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail: nedagro@hi.htnethr
ograde, krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice, sve vrste spojnica
Folije i mreže Partner: Folije i mreže za okrugle bale, folije za silažu, vezivo
Surge
racionalnijeg iskorištenja energije. postrojenja ovisi o gospodarstva (površini i broju grla), a je to 8-56 mjesta za rato-bale.
Ventilira se: lucerna, pšenica u voštanoj zriobi, sirak, razne travne smjese, a može se koristiti i za dosušivanje kukuruza u klipu i drugih kultura (npr. raznog ljekovitog bilja).
Prva etapa sušenja je na njivi gdje se relativna vlažnost mase spusti do 35-40 %; sušenje traje 1-2 dana. Nakon toga skupljenu i baliranu masu u
Slika 1: Sušenjevoluminoznekrme na otvorenom pionirski posao imao je i negativnih strana. Prisutnost ispušnih plinova negativno je utjecala na ješnost voluminozne krme, a drugi negativni faktor bila je visoka vlaga zraka
rato-balama treba odvesti na dosušivanje ventiliranjem na temperaturi do 48 °C. osobito a i visoka cijena dizel goriva.
U ovih 30 godina sistem ventiliranja ostao je skoro isti uz male promjene.
Izvor topline ne zavisi o pogonu ventilatora, jer se za toplinu koristi plin, a za pogon ventilatora energija.
Objekti su u zatvoreni zbog
Vrijeme ventiliranja traje od 8-36 sati zavisno o stupnju vlažnosti ventiliranja.
Slika 2 - u zatvorenom sistemu ugrijani zrak cirkulira više puta i samo se dogrijava, odnosno prevlažni zrak automatski se ispušta iz prostora za ventiliranje (slika 3). nastavak na str. 12. -+
Slika 3:
Slika 2. i 3.: Sušenjevoluminoznekrme u zatvorenomprostoru
KOZARSTVO
prof. dr. se. Boro i prof. dr. se. Vesna Posjedovanje ove vrijedne knjige zasigurno upotpuniti i osuvremeniti Vaše znanje s najvažnijim informacijama o kozarstvu, kao jednoj od grana u Knjiga je sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži i tablice ovo djelo još preglednijim. Kroz 16, slijedom poredanih poglavlja, je relativno brzo usvajanje znanja iz kozarstva.
Djelo je namijenjeno prvenstveno studentima Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, a može biti od velike koristi u praksi, nastavnicima i u srednjim gospodarskim školama, kao i izuzetno štivo našim vrijednim koza.
CIJENA KNJIGE IZNOSI: 120,00 KN
MLIJEKO oc1,.,. • a1,rr-.
prof. dr. se. Jasmina Havranek i prof. dr. se. Vlatko
Autorski pristup i raznolikost tema svrstavaju ovo vrijedno cijelo u izvrstan studentski udžbenik i nezamjenjivu literaturu za u praksi. Knjiga je vrlo dobar izvor u organiziranju edukativnih i radnih seminara za sve mlijeka. U opisu pojedinih tema autori se koriste najnovijim referentnim padacima i vrlo dobro odabranimfotografijama te vrhunskim crtežima.
Knjiga se sastoji od ali povezanih 14 poglavlja. Sva poglavlja u knjizi napisana su u formi odvojenih pod poglavlja, u kojima su tematske jedinice, na jednostavan i opisane te se mogu kao zasebne cjeline, što je i odlika svake dobro napisane knjige.
CIJENA KNJIGE IZNOSI: 250,00 KN
GOVEDARSTVO
prof. dr. se. Zvonimir U izdanju Hrvatske mljekarske udruge nedavno je tiskana knjiga GOVEDARSTVO, prof. dr. se. Zvonimira koja je namijenjena prvenstveno - studentima, a biti i vrlo korisno štivo u praksi, farmerima i svima onima koji se ovom problematikom bave. U knjizi je ukazano na boljegiskorištavanja nasljedne osnove u našem govedarstvu. Istaknute su mjere i postizanja bolje reproduktivne efikasnosti bez koje nema i jeftinije proizvodnje mlijeka i mesa. Opisane su tehnologije hranidbe i držanja svih kategorija goveda i postupci koje treba provoditi u uzgoju i tovu goveda. Iscrpno su opisani i!premanja kvalitetne voluminozne hrane bez koje se ne može proizvodnja mlijeka i mesa. Istaknuta je važnost i postizanja bolje kvalitete mlijeka o kojoj ovisi ne samo prodajna cijena i prerade i izvoza mlijeka na tržište Europe.
CIJENA KNJIGE IZNOSI: 200,00 KN
VELIKA PROLJETNA PROMOTIVNA AKCIJA
JEDNOSTAVNO
NANOŠENJE PJENE
BRISANJE PAPIROM
ZA VIME SUHE RUKE
Ovim kuponom X u kvadratu)
_J Oxy foam besplatni promotivni uzorak (1kg)*
_J Oxy foam za nanošenje pjene po promotivnoj cijeni od 50 kn· *na isporuke se troškovi poštarine -
1. Ime i prezime:
2. Ulica i broj:
3. Poštanski broj i mjesto_:_______ __ __
4. Telefon: __ _ --·
5. Broj krava na gospodarstvu~ _ _ _
6. Kooperant mljekare_:____ _____________ _
_ (podatke od broja 1-4 OBAVEZNOispunite ŠTAMPANIMslovima)
Kupon za narudžbu pošaljite na adresu: DALBO d.o.o.; Varaždinska 27k, 42205 Vidovec ili na fax. 042 209 240 Za eventualne dodatne
Prednosti sušenja voluminoznih krmiva u dvije etape:
- voluminozna krma ostaje mnogo na njivi (kišni dani osobito u i jesen)
njive su 1-2 dana nakon košnje slobodne košnju u najoptimalnijem periodu
smanjuju se gubitci pri manipulaciji s masom (kod sušenja na njivi sve su gubitci najkvalitetnijih
dijelova biljke - list l
fermentativne procese
proizvod osušen na 12 - 14 % relativne vlage), bakterijska
a pri toj relativnoj vlazi za razvoj plijesni je svedena na minimum. To je važno glede zdravstvenog
stanja muzara (smanjeni su mastitisi, endometritisi, sterilitet).
tablica prikazuje odnose hranidbenih vrijednosti ventilirane lucerne i
Uzevši u obzir hranidbene vrijednosti, ovako pripremljene ventilirane lucerne mogu se pripremiti i izbalansirati obroci za krave visoke proizvodnje (preko 10 000 litara mlijeka u laktaciji).
Ventiliranje je sigurno najbolji spremanja lucerne i jedina alternativa prirodnom sušenju na njivi, osobito kada proizvodom biti hranjene krave je mlijeko namijenjena preradi.Ili
PUFERIU HRANIDBI KRAVA
I Mr. se. Goran Kiš I
Potrebe za puferitvarima u hranidbi krava
Puferi su spojevi koji u vodenoj otopini pomažu održavanje stalnog pH. Oni se odupiru promjenama pH buraga u hranidbe krava obrokom u kojemu je mnogo žitarica (>30%), malo voluminozne krme, mnogo sitno tdeckane i fermentirane krme (silaža).
podmiruju se: sekrecijom sline, koja se stvara prilikom žvakanja hrane i glavni je pufer buraga, pufernim kapacitetom krmiva, te samih krmiva i njihovim kiselim potencijalom. Oni se najviše koriste za održavanje kiselosti u buragu, koja teži promjenama, ako životinje bogato hranimo zrnjevljem - žitaricama. Puferi su vrlo dobro istraženi i korišteni u hranidbi krava. Termin puferi primjenjujemo i kad mislimo na neke spojeve kao što su bikarbonati, karbonati, hidroksidi i oksidi.
Pufere dodajemo u hranu krava:
• ako obrok sadrži više od 60% ST obroka iz silaže kukuruzne biljke.
• ako se krave hrane prevlažnim (>50% vlage) silažama ili tropom, te vlažnim (>30% vlage) zrnom.
• ako po jednom hranjenju dobivaju 3 i više kg koncentrata, osobito fino mljevenog. Dodavanje pufera acidoze i njima izazvana odbijanje hrane, promjenljivo uzimanje hrane (kada krava ionako malo jede), nižu
proizvodnju mlijeka i nižu (sindroma niske mlijeka). Pri pH ispod 6 opada i mikrobna sinteza proteina i aktivnost celubakterija što daje manje aminokiselina i acetata za sintezu masti.
Kod krava tri su osnovna pojma vezana s puferiranjem kiselog obroka ili kiselina proizvedenih fermentacijom u buragu. Oni
• pufere koji dolaze sa slinom, • puferni kapacitet pojedene krme i • puferi dodani u obrok.
Puferna sposobnost životinje
Krave proizvedu 10 do 32 litre sline po kg ST krme, s prosjekom od oko 18 I/kg ST pojedene krme. Proizvodnja sline znatno je viša kada krava jede voluminoznu krmu negoli kada jede koncentrat. važni za sekreciju sline su sadržaj suhe tvari (ST) krmiva, konzumacija i voluminozne krme. Slina koju proizvede govedo sadrži 125 miliekvivalenata (meq)/1 bikarbonata i ima pH 8,4. Kiselost (pH) buragaje od 5,5 do 7,0 što daje sline u postizanju poželjnog pH buraga vrlo velik. Mikrobiološka fermentacija koncentrata u buragu, te hranidba silažama stvara kiselinu i snižava njegov pH. Te kiseline moraju biti neutralizirane ili puferirane slinom životinje da bi pH buraga bio vrijednosti pH 5,5 i 7.
Krave koje jedu 20 kg ST krme mogu svojom slinom proizvesti ekvivalent od 3 418 do 3 617 g na dan natrijevog bikarbonata (soda bikarbona), što zavisi o udjelu voluminozne krme u obroku (Tablica 1).
Tablica 1: Procjenautjecaja voluminoznekrme u obrokuna sli_n~kod krava 1 Voluminozna krma, % ST 1 obroka ·--
Voluminozna krma igra važnu ulogu u pufera potrebnog životinji. U da je krava hranjena obrokom s 70:30 odnosom koncentrat:voluminoze, u obrok moramo dodati 0,5 % sode bikarbone da bi puferni kapacitet bio isti kao da krava jede obrok omjera krmiva 50:50. To da o na koji hranimo svoje krave zavisi dodavanje pufera u obrok krava.
Puferni kapacitet krmiva
Puferni kapacitet krmiva je definirati kao stupanj do kojeg se krmiva mogu opirati promjenama pH. Krmiva višeg pufernog kapaciteta duže se opirati promjenama buražnog pH. Leguminoze imaju viši puferni kapacitet od trava ili silaže da su krmiva vrijednosti pufernog kapaciteta, su i potrebe za puferima, hranjenih životinja. Zbog toga je da životinje hranjene silažom bolje reagiraju na dodane pufere u obroku, nego krave hranjene sijenom ili silažom lucerne. Sadržaj proteina, pepela, te natrija i kalija dobar su indikator pufernog kapaciteta voluminozne krme. Puferni kapacitet raste s vrijednostima navedenih tvari u krmi.
Puferi dodani u obrok
Kada uvjeti proizvodnje visoJ{.oproizvodnih krava, nalažu hranidbu velikim koncentrata, puferom je potrebno nadoknaditi manjak prirodnog puf era iz sline životinje.
Hranidba malim vlakana
Zbog nestašica visokokvalitetne voluminozne krme, krave vrlo hranimo žitaricama da bi bile podmirirene energetske potrebe. udjela žitarica u obroku opada pH buraga, odnos acetata:propionata u buragu, te postotak masti. Preživanje i sekrecija sline, su smanjeni zbog smanjene konzumacije vlakana. Smanjena sekrecija sline, uzrokovana vlaknima u obroku, može biti dodavanjem pufera u obrok radi prirodne sposobnosti puferiranja krava. U obroku koji sadrži malo vlakana, dodavanjem pufera postiže se pH buraga. Utjecaj
Mlfekarski li,st 04/2005.
dodavanja pufera na pH buraga bio bi najkorisniji 4 do 9 sati nakon hranjenja, kada je pH buraga najniži. raspon kiselosti buraga za maksimalnu probavu celuloze iznosi 6,4 do 6,8. Kada je pH buraga 6,5; 40% neutralnih detergent vlakana (NDV) bit probavljena. Kako pH pada na 5,5, probava se smanjuje za 20%, odnosno pri pH buraga 5 ne više probavu NDV-a.
Smanjenjem udjela kiselih detergent vlakana (KDV) u obroku za jednu postotnu jedinicu smanjuje se pH buraga za 0,06 jedinica. Kada je pH buraga ispod 6,3, smanjenje pH buraga uzrokuje smanjenje probave KDV-a za 3,6 jedinice za svako smanjenje od 0,1 jedinice pH, te može smanjiti i konzumaciju hrane. Da bi pH buraga bio i da ne bi došlo do pada masti u mlijeku, se podmirivanje potreba za vlaknima na minimum od 19% KDV-a obroka. Kada je udio KDV-a u obroku ispod 14%, postotak masti u mlijeku poraste za 0,145 % za svako KDV u obroku za 1%.
Najvažniji razlog zbog kojega treba dodati pufer u obrok krava jest vanje smanjenog sline onda kada je obrok
siromašan voluminoznom krmom, te zbog neutraliziranja prekomjerne kiselosti buraga uzrokovane fermentacijom škrobnih žitarica. Idealno je ako se pufer za vrijeme tvorbe kiselina u buragu ili treba osigurati stalno otpuštanje i djelovanje da bi bio izbjegnut iznenadni porast buražne kiselosti, odnosno pad pH. Ješnost pufera poseban je problem jer su oni u pravilu neukusni, što treba uzeti u obzir prilikom njihova dodavanja u obrok. Ovaj problem nije izražen ukoliko dodajemo u obrok pufer pripremljen kao TMR (kompletno izmiješani obrok) ili ih miješamo sa silažama u obroku. Zbog visokog energetskog obroka, kojim hranimo krave u ranoj laktaciji, se puf eri dodaju u ovoj fazi. O
Tablica 2: tvari za krave ,--- -~ 1 _ _ _Jufer ____ J __ ~- kra_\j__<!a~ I Natrijev bikarbonat I 0,115 - 0,22_5
TJELESNAKONDICIJAKRAVA KAOKOREKTORHRANIDBE
Doc. dr. se. Ante
Razumljiv je lagani pad kondicije krava u periodu neposredno nakon teljenja
Kondicija krave odgovor je organizma na fiziološko stanje, hranidbu i druge utjecaje okoliša. Fiziološko stanje podrazumijeva steonost, stadij laktacije ili razvoj, ukoliko se radi o mladim grlima.
da, radi visoke proizvodnje mlijeka i prilagodbe probavnog sustava, krave ne mogu obrokom unijeti dovoljno energije za pokrivanje uzdržnih i proizvodnih potreba, pa organizam manjkove ublažava mobiliziranjem potkožnih
naslaga masnog tkiva. Kada se stabilizira unos krme, probava i proizvodnja mlijeka, uspostavlja se ravnoteža unosa i utroška energije pa se u drugoj polovini laktacije i u suhostaju obnavljaju ranije utrošene rezerve se
za novi proizvodni ciklus. Krave ostvaruju optimalnu proizvodnju mlijeka ako u laktaciju dobre tjelesne kondicije, primjerene i fazama proizvodnog ciklusa. Poželjna kondicija krava osobita je za svaki stadij proizvodnog ciklusa i se mijenja, zbog je treba redovito kontrolirati te sukladno zapažanjima poduzimati mjere za s vrijednostima. redovite promjene kondicije krava uklopljene su u metodu koja diljem svijeta pomaže u korigiranju energetskog sadržaja obroka, održavanju optimalne kondicije i reduciranju pojave i reproduktivnih smetnji. Temeljna metoda procjene kondicije krava je procjena potkožnih naslaga masnog tkiva. Ova je metoda iz USA ubrzo proširena i na druge zemlje jer tako uz minimalan utrošak vremena mogu znatno popraviti proizvodne rezultate. Metodom procjene tjelesne kondicije ili BCS-om (engl. Body Condition Scoring) subjektivna se procjenjuje potkožnih naslaga masnog tkiva na osam tijela, a sukladno procjeni dodjeljuje se ocjena od 1 do 5.
Metodu BSC treba primjenjivati redovito i da ne predstavlja ni osjetni utrošak vremena, poželjno ju je uskladiti s drugim pretragama za korektnu procjenu. Procjenjivanje kondicije tijekom suhostaja valja vršiti svaka tjedna, a tijekom laktacije svaka 3 do 6 tjedna, zavisno o fazi laktacije. Povoljni momenti za ocjenu kondicije krava su: suhostaj (kontrola vimena), teljenje i pretrage), rana laktacija (reproduktivna kontrola, inseminacija), srednja laktacija (kontrole gravidnosti) i kasna laktacija (njega papaka). Procjena kondicije može se provoditi kao kontrola uz kontrolu U redovite kontrole, procjenu treba provesti najmanje pet puta tijekom proizvodnog ciklusa: teljenje, rana laktacija, srednja laktacija, kasna laktacija i suhostaj.
Procjena tjelesne kondicije krava vrši se vizualno i opipom stražnjeg dijela tijela (prikaz 1). Prilikom procjene pažnja se na svih osam da površna procjena jedne ili dvije lako dovodi do krivih Pri procjenjivanju krava treba ~--------------------------, stajati na i ravnoj
Prikaz: na kojimase procjenjujekondicijakrava
M(jekarski li.st 04/2005.
podlozi, uz dobro osvjetljenje. Loše osvjetljenje uvjetuje nekorektne procjene. Procjena kondicije krave traje od 10 do 15 sekundi. Prilikom procjene treba zanemariti pasminu, okvira, stadij laktacije, razinu proizvodnje mlijeka, zdravlje i druge utjecaje, kako bi procjena bila što korektnija. Kondicijsku ocjenu 1 dobivaju izrazito mršave krave, dok ocjenu 5 dobivaju izrazito debele krave (tablica 1). da procjenjenu kondicijsku vrijednost nije uvijek zaokružiti na cijeli broj,
zaokružuje se na na 0,25 bodova ili dodavanjem + i - oznake cijelim brojevima.
Dodjeljuje se iznimno mršavoj kravi (kost i koža). Kosti zdjelice su jako izražene. Rebreni izdanci slabinskih
1 kralježaka jako strše. profil zdjelice je izražen i nepopunjen. Na kukovima i slabinama nema masnih naslaga. Sapi su duboko upale. Repna jamica je duboka.
Dodjeljuje se mršavoj kravi kod koje su sjedne kvrge, kvrge kao i rebreni
2 izdanci slabinskih kralježaka lagano slojem potkožne masti. Slabine su udubljene. Kosti zdjelice ne strše iako.
Dodjeljuje se kravi tjelesne
3 kondicije. zdjelice, sjedne i kvrge te slabinski dio su popunjeni, na pritisak meki.
Dodjeljuje se kravi koja je naizgled
4 okrugla i debela. Pojedine rebrene izdanke slabinskih kralježaka jedva možemo napipati.
Dodjeljuje se potpuno kravi.
5 Repna jamica je potpuno ispunjena masnim tkivom. Rebrene izdanke slabinskih kralježaka ne možemo napipati.
Jedna bodovna kondicijska ocjena (BCS) uzrasle holstein-friesian krave odgovara
tjelesnoj masi od 56 kg. U drugih pasmina odnos kondicijske ocjene i tjelesne mase nešto je sukladno okvira, tipu i drugim pasminskim osobitostima.
Optimalna tjelesna kondicija krave u suhostaju ocjenjuje se 3,50, premda su dopuštene granice kondicijske ocjene od 3,25 do 3, 75 (prikaz 3). Umjereni kondicijski ekstremi suhostaja (3,0-3,25 i 3, 75-4,00) nisu problemaukoliko se hranidba tijekom rane laktacije prilagodi kondiciji. Tijekom suhostaja kondicijska procjena može se korigirati za vrijednost od 0,50. Ako su krave koje u suhostaj nešto lošije kondicije trebaju je poboljšati, a grla tijekom suhostaja trebaju izgubiti dio masnih naslaga. U praksi je pojava da pogrješnom hranidbom krajem laktacije i tijekom suhostaja krave unose ili previše ili nedovoljno energije, pa ili prekomjerno ili nedostatno prikupljaju masno tkivo, a posljedica je teško teljenje i poput ketoze, jetre, mastitis, smanjena plodnost i drugo. Krave kondicije imaju smetnje u inovulaciji maternice nakon poroda, produžen imje servis period, a su problemi zdravlje vimena i povrede papaka. Zamakondicija na produženje servis perioda i troškova inseminacije za 15-20%. Optimalna tjelesna kon1 2 3 4 5 dicija krave pri teljenju treba odgovarati vrijednosti ocjene 3,50. Krava takve kondicije nije ali ima dovoljno tjelesnih rezervi za nesmetan laktacije. Krave koje se tele a imaju kondicijsku ocjenu od 4,0 slabijeg su apetita, uzimaju manje obroke i brzo gube kondiciju. Krave koje su pred teljenje ocijenjene iznad 4,50 obolijevaju od
Prikaz 2: Dodjelabodovnihkondicijskihocjenakrava
SgmaTest®
TJEDNA KONTROLA SVJEŽE IZMUZENOG MLIJEKA NA SADRŽAJ SOMATSKIH STANICA
DOHODAK OD PRODAJE MLIJEKA I UMANJUJE GUBITKE
OD PRIKRIVENIH UPALA VIMENA (MASTITISA)
NEOPHODNI MLJEKARSKI ALAT ZA PROVJERU
HIGIJENSKE
SVJEŽE IZMUZENOG MLIJEKA
JEDNO TESTIRANJE SVIH VIMENA
ZA PROIZVODNJU I TRGOVINU SREDSTVIMA ZA
PROIZVODNJE MLIJEKA NA SEOSKIM GOSPODARSTVIMA 24, Vrbanovec,42 232 Donji Martijanec, REPUBLIKA HRVATSKA Tel. 042 207 990; Fax 042 207 991 e-mail: farm@vz.htnet.hr
HRVATSKE MUEKARSKE UDRUGE
SOMATEST MOŽETE NABAVITI KOD VETERINARSKIH UEKARNI, POLJOAPOTEKA I MUEKARA, OBJAVUENIH NA STRANI
LANDIA, Tordinci, Antin, Mlaka, Ada, Laslovo, Vršadin, Ostrovo i Markušica
A.B.M. GRAMINEA, Slatina, Stari Gradac
BRAZDA, Virovitica DRAŠKO,
V. S. SLATINA, Slatina POŽEŠKO-SLAVONSKA
POWANA, Požega
V. S. POŽEGA, Požega, Pleternica, Velika i
BRODSKO-POSAVSKA
AGRODOM, Velika Kopanica. Gornja Vrba, Oprisavci, Brodski Stupnik, Slavonski Kobaš, Vrpolje, Bebrina COMMERCE, Nova Gradiška i ,"l:Mfo!•l;~-M CAKOVEC, Vet. stanica,
lvanska, Predavac, Bjelovar, Bulinac, Grubišno Polje
OPZ Hercegovac, Daruvarski Brestovac, Nova Ladislav
POWOCENTAR, Bjelovar, Galovac, lvanska
VETCO, Daruvar
ZDENKA, Prehrambena Industrija, Veliki Zdenci, Veliki lvanovo Selo
V. S. MAJCAN, Bjelovar
KORDUN, Slunj, Rakovica i Cetingrad SIMSI,
V. S. OGULIN, Ogulin
A.B.M. GRAMINEA, Repušnica
AGROCENTAR PETRINJA, Petrinja
AGRODOM, Lipovljani, Novska
AGROPROMET, Sisak, Novo Galdovo
AGRO-SIMPA, Sisak, Petrinja, Sunja, Komarevo, Topusko, V. A. GLINA, Glina
A.B.M. GRAMINEA, Novigrad Podravski, Koprivnica, Virje, Hlebine, Vel. Trnovitica, Ferdinandovac, Sv. Petar Orehovec, Molve
AGRO-RASINJA, Rasinja, Kuzminec, Vel. Poganac
Sv. lvan Žabno, Sokolovac, Cepidlak, Križevci, Orehovec, Koprivnica, Gola
POWOCENTAR, Križevci, Sv. I. Žabno, Sv. Petar Orehovec, Vukovec, Voj. Kloštar, Fodrovec, Vel. Raven, Gregurovec, Trema
V. S.
V. S. NOVA, Koprivnica
KRAPINSKO-ZAGORSKA
KRAPINA P. Z., Krapina, Radoboj,
V. S. PREGRADA, Pregrada
PRIMORSKO-GORANSKA
V. S. VET-NOVA, Vrbovska
AGRO-MILKA, VELEBITSKA DEGENIJA P.Z., Senj
SPLITSKO-DALMATINSKA
V. A. SINJ, Sinj ZADARSKA
V. A. ANIMALIA, Zadar
jetre i Ukoliko su u laktaciji ocijenjene kondicijskom ocjenom manjom od 3,00, teško postižu optimalnu proizvodnju i ne dosežu laktacijski vrh.
U prvoj laktacije krave ne bi smjele izgubiti više od O,75 bodovne kondicijske ocjene, odnosno vrijednost treba zadržati od 2,75 do 3,25. Ako izgube više od 1,0 bod kondicijske ocjene, sklone su i reproduktivnim
Iznimno visoko proizvodne krave u prvoj laktacije izgube do 1,50 bod, no ranije trebaju biti pripremljene kako kondicijski ne bi pale ispod ocjene 2,50. Izraziti pad kondicije tijekom prva 4 tjedna laktacije uravnotežuje se unosom i utroškom energije, a nakon 12-og tjedna laktacije tjelesna kondicija opet rasti. Brzina "topljenja" masnih naslaga u prvom redu zavisi o dnevnoj proizvodnji, kvaliteti krme i uzimanju obroka. Ukoliko vrijednost kondicije u prvoj fazi laktacije padne ispod 2,50 ili naraste iznad 3,50 boda treba provjeriti unos hrane i kvalitetu obroka, te poduzeti mjere za otklanjanje
Tijekom druge laktacije kondicijska ocjena stagnira ili lagano raste u rasponu od 2, 75 do 3,25. U ovoj fazi višak unesene energije u krava se deponirati kao rezerva masnog
TELJENJE W I
tkiva za laktaciju. Mlada grla, osim za obnavljanje naslaga masnog tkiva i proizvodnju mlijeka, energiju troše i za vlastiti razvoj. Ukoliko ocjena u ovoj fazi 3,50 ili padne ispod 2,50 boda, hranidbu treba preispitati i korigirati, te ukloniti uzroke
Tijekom dvije posljednje laktacije dolazi do stabilizacije unosa i utroška energije i pojave viška koji se deponirati u potkožne masne naslage. U posljednjoj laktacije, uz pad rezerve se brže obnavljaju. Poželjno je da krava do suhostaja opet postigne kondicijsku ocjenu 3,50 i na toj razini treba se zadržati do teljenja.
Na loše kondicijska stanje krava, osim loše hranidbe, djeluje neprimjeren komfor staje, loša mikroklima, invazija parazita, loša njega grla, stres i drugi koji umanjuju uzimanje krme i funkcionalnost probave. Neumjerena hranidba dovodi do stvaranja preobilnih masnih naslaga, zbog kojih su reproduktivni i pad proizvodnje i direktni ekonomski gubitci. Neracionalna preobilna hranidba neopravdano poskupljuje proizvodnju i umanjuje njenu dohodovnost. Loša krma i neodgoobrok uvjetuju pad kondicije, zbog pada proizvodnja mlijeka, pada imunitet a
4,00ci : I laktacije li laktacije Ili laktacije w I javljaju se metaboi reproduktivni
TEWENJE I
Donja ees
Prikaz 3: Kretanje kondiciji krave tijekomproizvodnogciklusa
Mljekarski li,st 04/2005.
Sustavnim njem kondicije krava, i na nivou stada, možemo znatno kovitost proizvodnje, proizvodnju mlijeka, prevenirati poremete popraviti reproduktivni status stada.O
UPALAVIMENA KOZAI I
mora znati prepoznati upalu vimena kako bi pravovremena pozvao veterinara.
Upale vimena mogu nanijeti velike štete proizvodnji kozjeg mlijeka. Pravovremenim j otkrivanjem smanjujemo troškove i
gubitke na mlijeku.
Kod koza, kao i kod krava, upala vimena je posljedica ulaska i štetnog djelovanja mikroorganizama u vimenu. broj ulazi preko sisnog kanala, u vime mogu i preko kože (ozljede), zatim krvlju i limfom.
Upalu može izazvati mužnja neispravnim muznim kao i gruba mužnja.
Posljedice upale vimena koza su
1. upale vimena smanjuju proizvedenog mlijeka,
2. je skupa, a rezultat je upitan jer može do gubitka polovice ili cijelog VImena,
3. mlijeko oboljelog vimena promijenjenog je sastava, nije pogodno za prehranu ljudi a posebno djece,
4. može do trajnog smanjenja mlijeka u pojedinim polovicama, 5. upala vimena može narušiti zdravstveno stanje koze,
6. zbog upotrebe antibiotika u mlijeko nije za preradu vrijeme nakon ozdravljenja vimena, ovisno o vrsti upotrijebljenog antibiotika (karenca).
Mljekarski l~t 04/2005.
upale vimena
U upala vimena su bakterije, mikoplazme i virusi. Upala vimena koza se javlja kao zasebna bolest, memože biti i posljedica neke druge bolesti (npr. bruceloze, listerioze). Uzrose nalaze u okolini koze ili na samoj koži vimena te uslijed pogodovnih lja, kao što su npr. loša higijena mužnje ili smještaj, ulaze u vime i dovode do upale. rukama može prenijeti uzroupale s bolesnog vimena na zdravo. Vrlo se upala vimena, kod stajski držanih koza, javlja kao posljedica udaranja (uboda) rogovima pa nastaju rane na vimenu preko kojih dolazi do infekcije vimena.
Oblici upale vimena
Prema tijeku upale vimena možemo podijeliti na akutne i Akutne upale vimena razvijaju se u kratkom vremenskom razdoblju i nije ih teško prepoznati. upala vimena razvija se u dužem vremenskom periodu i teže se dijagnosticira.
Kako prepoznati upalu vimena?
Akutnu upalu vimena nije teško prepoznati:
- koža na vimenu može biti crvene plave) boje
- vime je
- tvrdo na dodir
- javlja se bolnost
- vime je temperirano (toplo) što dlana i usporedbom dviju polovica; upaljena polovica ima višu temperaturu
- iz vimena izmuzujemo mlijeko s ugrušcima gnoja ili krvi, ili sadržaj siraste konzistencije.
Ispitivanje temperiranosti vimena
Kod akutne upale vimena može do zdravstvenog stanja: tjelesna
temperatura je povišena, apetit slab, prestaje preživanje a može i do proljeva. upalu vimena teže je dijagnosticirati jer nema vidljivih promjena na vimenu i mlijeku. Jedan od simptoma je smanjeno mlijeka u pojedinoj polovici ili cijelom vimenu, broj somatskih stanica, te vime - posljedica upale jedne polovice. Dijagnosticiramo je brojanjem somatskih stanica i (obvezno) bakteriološkom pretragom mlijeka.
Mastitis test koza
Ovo je metoda za dijagnosticiranje upale vimena krava, kod koza je situacija znatno Vime krava je upaljeno ako je broj somatskih stanica od 200 000 (150 000). Mastitis test (npr. Zadaje pozitivnu reakciju ako je u mlijeku krava broj somatskih stanica od 300 000, što daje vime upaljeno.
Kod koza još nije broj somatskih stanica koji bi na upaljeno vime. Taj broj je u pojedinim državama, pa pojedini drže daje vime upaljeno ako je u kozjem mlijeku više od 500 000 somatskih stanica dok drugi drže da je vime upaljeno tek kada je taj broj od 1 000 000. U oba mastitis test daje pozitivnu reakciju (!), samo je razlika u konzistenciji sluzi koja se javlja na dnu plitice. Iz navedenog proizlazi da, npr. u uzgoju pedeset koza sve mogu biti pozitivne na mastitis testu a da ni jedna nema upalu vimena.
Naravno, ako je mastitis test negativan možemo tvrditi da nije prisutna upala
vimena. Jedino kada bi brojanjem somatskih stanica utvrdili da je njihov broj znatno od jedan milijun, i da je promijenjen kemijski sastav mlijeka, mogli bismo sumnjati na upalu vimena. Pravu dijagnozu možemo postaviti samo nakon bakteriološke pretrage mlijeka. Ako se iz uzorka mlijeka izolira (poznata) bakterija, ili više njih koje dovode do upale vimena, tek onda možemo biti sigurni da se radi o upali.
upala vimena smije provoditi samo veterinar. Mnogi sami nabavljaju antibiotike za upale vimena koza, a ih primjenjuju. Uvjereni su da svaka mast podjednako djeluje, bez obzira na proizvoi namjenu, jako griješe.
Ne bi se proizvodilo desetke vrsta antibiotika kada bi svi jednako i na sve vrste bakterija djelovali. koza koriste antibiotike koji ne djeluju na upale vimena što produžuje i poskupljuje a vime i dalje propada.
Jedna od posljedica nepravilnog korištenja antibiotskih masti za upala vimena pojava je rezistencije (otpornosti) bakterija, pa pojedine skupine lijekova više ne djeluju na neke bakterije.
Ovisno o najbolje je napraviti bakteriološku pretragu mlijeka ili antibiogram, kako bi odredili antiobiotik koji djeluje na
Preventiva je najjeftinija
Kao i kod drugih bolesti, preventiva upale vimena bit uvijekjeftinija od
Osnovno pravilo je da su koze u dobroj kondiciji i smještene na i suhoj stelji. Mužnja mora biti higijenska, uz dobru tehniku i ispravan muzni koji nakon svake mužnje mora biti opran i spremljen u prostoriju, te redovito servisiran.
redovito mora kontrolirati zdravlje vimena prije mužnje, a svaku sumnjivu kozu mora odvojiti te pozvati veterinara. U da je upala vimena prisutna, bolesnu kozu muzemo posljednju i to po a ako je muzemo strojem moramo ga temeljito oprati i dezinficirati. O
HRANIDBA JARADI NAKON , OD BICA
vrlo važna faza u uzgojujaradi, a predstavlja prijelaz s hranidbe mlijekom i krmivima na hranidbu krmivima (sijeno, krepka krmiva,
Prof.dr. se. Boro I.,,p_a_š_a_,_b_r_s_t._
Treba naglasiti da nije odvajanje jaradi od majke, nego prijelaz s hranidbe na hranidbu drugim krmivima. Jare se od koze majke može odvojiti u svakom trenutku (i odmah nakonjarenja), to nije fiziološki uvjetovano nego uglavnom zavisi o svrsi proizvodnje i tehnologiji uzgoja. za razliku od odvajanja je fiziološki uvjetovano i jarad se može odbiti tek kada za to postigne fiziološke preduvjete. je stresna razdoblje u životu jaradi paje smanjivanjem ili potpunom stagnacijom prirasta, ili gubljenjem tjelesne mase. Negativan utjecaj na dnevni prirast i sastav trupa jaradi izravno djeluje na osobine ženske jaradi tijekom njihova proizvodnog i reproduktivnog života. Trajanje i stresa izazvanog zavisi o dobi i tjelesnoj masijaradi u vrijeme i hranidbe prije te tehnici i provedbe S se, kao i drugi mora prilagoditi hranidbi bogatoj sirovim vlaknima, ali siromašnijoj lipidima i jednostavnim ugljikohidratima. Metabolizam se mora modificirati u smjeru sinteze glukoze putem glukoneogeneze, primarno iz produkata razgradnje hrane u buragu.
jaradi može se provesti postupno i naglo (odjednom). Postupnim koje je pogodno za jarad, tijekom nekoliko dana smanjuje se konzumiranog mlijeka a pokrmiva; tako se smanjuju posljedice stresa. Naglo (odjednom) prese za stariju jarad naviknutu nakonzumaciju krmiva. Nakon naglog smanjuje se konzumiranje suhe tvari obroka za 30% manje nego u tjednu prije naglo može uzrokovati izostanak kompenzacijskog rasta muške jaradi. Dakle, naglo odnije za jarad koja biti ostavljena za rasplod, odnosno za obnovu ili proširenje stada, te kasniju proizvodnju mlijeka. tehnološkim postupcima ne može stres koji je izražen zastojem rasta, ali svakako može utjecati na njegovo smanjenje, ponajprije o hranidbenoj pripremijaradi za dobi i tjelesnoj masi pri te o
Kao janjad i telad, tako i jarad što je prilikom sve više smanjuje konzumaciju suhe tvari jer je stres izraženiji što se stagnacijom rasta. Istraživanja su pokazala da u dobi od 3 tjedna uzrokuje stagnaciju prirasta minimalno kroz 1 tjedan, dok u dobi od 7 do 8 tjedana dovodi do znatno manjeg zastoja u prirastu. Štoviše, istraživanja provedena najaradi i janjadi pokazuju da stres pri više ovisi o tjelesnoj masi životinje u vrijeme negoli o dobi, što se vidi iz podataka u tablici 2. Dakle, tjelesna masa je bolji kriterij za odluku o trenutku negoli dob jareta, jer se nerijetko dogodi da je jare nerazvijenije od uzrasta za njegovu dob. Ne se odbijati jarad lakšu od 10 kg tjelesne mase jer je dokazano da se u jaradi odbijene 7 i 8,5 kg smanjuje prirast za 1200 g, odnosno 44 grama dnevno, dok u jaradi odbijene s 10 kg smanjenja
Mljekarski list 04/2005.
prirasta gotovo i nema. Jarad odbijena u dobi od šest tjedana uspijeva nadoknaditi stagnaciju prirasta nakon i tjelesnu masu kao i jarad odbijena u kasnijoj dobi (7 - 8 tjedana) što se može pojavom kompenzacijskog rasta koji je, nažalost, teže ostvariv u prerano odbijene jaradi.
Istraživanja su pokazala da se jarad može bez problema odbiti u dobi od 3 - 4 tjedna, ali im porodna masa u vrijeme mora biti za 2,5 puta i daje prije dnevno jela 30 do 50 grama krmiva. Kasno u dobi od 4 - 6 mjeseci, neznatno poboljšanje u proizvodnjijaradi u usporedbi s onom odbijenom ranije. ovaj ekonomski je potpuno neisplativ u sustavu proizvodnje mlijeka, zato ga i ne jemo. Za uspjeh vrlo je važna hranidba jaradi prije Dokazano je, da se jaradi koja je prije konzumirala više mlijeka i/ili krmiva, zbog stresa nakon smanjuje prirast. Stogaje potrebno, u fazi mlijehranidbe, privikavati jarad na hranu (sijeno, paša, brst i krepka krmiva), jer je unos proteina iz krmiva vrlo važan za uspješno jaradi. Konzumacija krmiva prije ne na podmirenje njihovih hranidbenih potreba jer se one podmiruju uglavnom iz mlijeka. potrošnja krmiva važna je za fiziološke procese u probavnom sustavu jaradi jer slinjenje, žvakanje i preživanje te tako inicira probavne procese u buragu. Tijekom hranidbe, unos krmiva je neznatan i gotovo ne postoji tijekom prva tjedna života. Dakako,
unos krmiva rapidno se ako je jarad hranjena mlijeka.
Postoje i drugi razlozi zbog kojih jarad, u razdoblju hranidbe, treba privikavati na krmiva. Drži se da su bolje tovne osobine alpinajaradi (tjelesna masa i masa trupa) hranjene mlijeka (1 kg/dan) uz dodatak koncentrata, nego jaradi hranjene samo mlijekom (po volji). se ostvaruju dnevni prirasti jaradi hranjene kombinacijom (mlijeko,
nadomjestak) i krepkih krmiva nego jaradi hranjene samo krmivima. minimalne tjelesne mase jaradi i konzumirane hrane pri
- tjelesna masajaradi pri 2,5 puta od porodne mase
- konzumacija krmiva najmanje 30 g dnevno
- konzumacija ženske jaradi 7,0 kg suhe tvari mlijeka, a muške 8,6 kg suhe tvari iz mlijeka, odnosno konzumacija krepkih krmiva 10 g dnevno po M 0 • 75 •
Kad je bilo koji od navedenih kriterija ispunjen, bitno biti reduciran stres uzrokovan
Stres uzrokovan manji je u ženske nego u muške jaradi što se pripisuje tjelesnim masti te bržoj prilagodbi na hranidbene promjene. nakon prilagodbe na obrok, muška jarad ostvaruje priraste (kompenzacijski rast).
Anatomske i fiziološke promjene probavnog sustava
Najvažniju anatomsku promjenu u probavnom sustavu jaradi nakon predstavlja razvoj predželudaca: buraga, knjižavca i kapure. 2. i 8. tjedna nakon masa buraga i kapure se brže od ukupne tjelesne mase jareta. mase buraga odmah nakon naglog je što je težina jareta pri pa su i konzumacije krmiva (posebno voluminoznih), a «stres» manji. Stoga, razvoj buraga i kapure nakon zavisi o tjelesnoj masi jareta u vrijeme Tijekom prva dva tjedna nakon
- od 100 - 2000 litoro vertikalne izvedbe - od 2000 - 12000 litara horinzontolne Izvedbe
Tablica1: Osobineranoodbijenejaradi hranjene smjesamas udjelimakukuruza i
Smjesa
Niski Visok Srednji
Broi životinja 8 8
(ki!)
(ki.!)
(e/dan)
{kc,-)
masa sirišta se ali manje nego masa predželudaca, dok se masa tankog crijeva naglo smanjuje u odnosu na ukupnu masu crijeva. Razvoj probavnih organa prije svega zavisi o tjelesnoj masi životinje pri negativno i na pokazatelje. Tako je randman klanja rano odbijene jarad.i znatno niži u odnosu na jarad, što se objašnjava naglim probavnog trakta.
Hranidba i rast jarad.i nakon
Kvaliteta krmiva korištenih u hranidbijaradi neposredno nakon uvelike zavisi o dobi Zbog slabih unosa suhe tvari krme nakon se konzumacija krmiva s visokim sadržajem proteina (24% u ST krme) i to tijekom prva 2 tjedna nakon odbijenujarad (5-6 tjedana).
Rast jaradi nakon povezan je s dobi jedinke, razinom i hranidbe, tjelesnom masom majke, legla, pasminom, sezonom jarenja i sl. Kako jarad biti hranjena nakon zavisi o tome je li o jarad.i namijenjenoj uzgoju (rasplodni podmlatak) ili o jaradi namijenjenoj prodaji (jarad za klanje). Prirast varirati zavisno o razini unosa suhe tvari i energije u obroku. poželjanje maksimalan prirast jaradi namijenjene tržištu pa što životinja brže
Tablica2: Utjecaj ženskejaradi na dnevni prirast
Završna Dnevni Udio životinja tjelesna tjelesna prirast nakon mase>30kg masa (kg) masa (kg) 180 dana (g)
Rano 10,0 25,9 98 (22/42) 52%
Kasno 9,4 30,3
postigne tjelesnu masu, mz1 Je dnevni utrošak hrane, odnosno je ekonomska isplativost uzgoja. Obrok jaradi namijenjene klanju mora biti energetski sadržajniji od onoga za rasplodnu jarad. Hranidba jaradi za rasplod trebala bi se temeljiti na razvoju buraga i kapacitetu konzumacije hrane, dok bi prirast trebao biti u drugom planu. Izbjegavanje previsokog prirasta mlade ženske jaradi namijenjene rasplodu može negativno djelovati na proizvodne rezultate, osobito u proizvodnji mlijeka. Da bi ženska jarad namijenjena uzgoju postigla tjelesnu masu spolno zrele jedinke, treba oko 60% tjelesne mase odrasle koze što kod, primjerice, pasmina koza iznosi 30 - 35 kg. Da bi bio postignut takav rast, dnevni prirast jaradi treba biti iznad 120 grama tijekom prvih pet mjeseci, a zatim malo manji da bi sa 7 - 8 mjeseci jarad bila teška oko 30 kg. Kasno odbijena jarad prva je dosegla tjelesnu masu od 30 kg, s dnevnim prirastom od 137 grama u 180 dana hranidbe nakon odnosno u dobi od 8 mjeseci (vrijeme nakon odbifu + razdoblje hranidbe = ukupno 8 mjeseci). Rano odbijenajarad u istomje razdoblju (180 dana) dosegla tjelesnu masu od 25,9 kg, s dnevnim prirastom od 98 grama. Tjelesnu masu spolno zrelih jedinki rano odbijena jarad postigla je u dobi od 9 mjeseci. Prirast tijekom prva 3 mjeseca bio je u objema skupinama; kasnije se bitno razlikovao, jer je kasnije odbijenajarad brže dosegla 30 kg, odnosno tjelesnu masu spolno zrelih jedinki. Udio proteina u krepkim krmivima znatno na prirast životinje. Stoga, nakon treba hraniti smjesom žitarica sa 16% sirovih proteina. Kod ranog je i dalje visok sadržaj proteina (19%) u obroku, da mlada jarad ne može unositi suhe tvari hrane. Kako životinje rastu i napreduju, udio proteina u koncentratu treba biti manji. Tip proteina na prirast. Hranidba ribljim brašnom daje najbolje rezultate nakon zatim hranidba sojinim krmivima. Ureja u obroku može uspješno zamijeniti dio sojinih proteina ukoliko udio ureje ne 2,25%. Ureja može loše utjecati na ukusnost obroka, ali je vrlo važno da je energije u smjesi dovoljna, odnosno da je obrok energetski i proteinski
Mljekarski list 04/2005.
HRVATSKI CENTAR
Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci
STRUKTURAPROIZVODNJEMLIJEKA U
HRVATSKOJ----•
KrešimirKuterova( dipl. ing.
U proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj sudjeluju gospodarstva struktura proizvodnje. Ukupno je u 2004. godini na «tržište»* kravlje mlijeko 50 814 gospodarstava s ukupnom proizvodnjom od 532 841845 litara mlijeka.
U isporuci mlijeka sudjelovalo je 356 gospodarstava koja su proizvela ukupno 1 536 287 litara mlijeka.
Isporukom kozjeg mlijeka bavilo se 299 gospodarstava koja su proizvela ukupno 3 290 159 litara mlijeka. * registrirano mlijeko koje su otkupile mljekare direktno ili preko
Isporuka mlijeka odvija se na sabirnim mjestima i gospodarstvima, u pravilu opremljenim rashladnim Postoji i manji dio pokretnih sabirnih mjesta.
Struktura mlijeka prema godišnjojproizvodnjimlijeka i broju 2003/2004. 2003. 2003. 2004. 2004. %
Predana ukupne razred Broj broja predana predane proizvo-
• Ukupno otkupljena mlijeka je 532 841 845 litara što je 1,46 % više u odnosu na 2003. godinu.
• Prva polovica godine bila je nešto lošija u proizvodnji gledano usporedno s 2003. god., a u drugoj polovici godine proizvodnja je porasla kada je i ostvareno ovo proizvodnje.
Struktura proizvodnje mlijeka prema broju i razredima proizvodnje
Lgospodarstvu
2003. 2004.
Struktura mlijeka u 2004. god. se promijenila. Broj malih mlijeka (manje od 6 000 litara) pao je, a zamjetan je i pad broja koji proizvode od 6 000 do 10 000 litara mlijeka godišnje.
Ukupno je broj mlijeka koji mlijeko bio manji za 13,6 %. Broj mlijeka koji proizvode više od 20 000 litara godišnje je u porastu što govori o velikom restrukturiranju u segmentu proizvodnje mlijeka.
Ako gledamo mlijeka po gospodarstvu možemo da je u padu mlijeka koju su proizvele manje farme, dok su farme nadomjestile ovaj gubitak proizvodnje. M{jekarski list 04/2005.
Broj mlijeka pao je za 13,6 % a otkupljeno je 1,46 % više mlijeka - što su pozitivni trendovi u proizvodnji.
Usporedba broja mlijeka u 2003. i 2004. godini u nižim razredima
,------------------------------------------,
2003. .2004 .
• mlijeka s manje od 6 000 litara mlijeka godišnje vidljiv je njihov pad u broju i proizvedenog mlijeka u odnosu na 2003. godinu.
• Najviše je najmanjih gospodarstava koja se prestaju baviti ovom proizvodnjom.
Do 3 000 litara godišnje proizvodnje pad broja je izrazito veliki u odnosu na 2003. godinu.
• tome proizvedenog mlijeka ove skupine i dalje su za naše prilike dosta
To je proizvodnja od 73 637 779 litara mlijeka koja 13,82 % ukupnih otkupljenih mlijeka.
Kretanje broja analiziranih mlijeka u SLKM u RH za 2003. i 2004. godinu
48 000
-+--2003.
41956 -a 2004.
Pad broja vidljiv je i iz broja analiziranih po mjesecima. Tako je u analizirano 41 514 a u prosincu 38 721 što je pad za 7 % u toku godine. Ovaj pad je manji od pada ukupnog broja zbog toga što svi nisu kontinuirano mlijeko na tržište.
M{jekarski list 0412005.
proizvedena mlijeka po za 2003. i 2004. godinu
1200,00 1100,00
CII 1000,00 E CII ... = 900,00 :, CII -+-- 2003. , -a-2004. C 800,00 :§
700,00
600,00 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 mjesec
Odraz pada broja mlijeka i prodaje je u prodaje mlijeka po gospodarstvu koje je sa 892 litre /gospodarstvu naraslo na 1 048 litara što je od 17,5 % u odnosu na 2003. godinu.
Struktura proizvodnje mlijeka po županijama u 2003. i 2004. g.
Županija
U proizvodnji mlijeka u proteklom razdoblju se velike promjene. Struktura proizvodnje i kvaliteta mijenjaju se u pozitivnim smjerovima. Ono što je po pitanju proizvedenog mlijeka je da padu broja rastu mlijeka na tržište. U svakom zbog sveukupnog svake otku.p]jene litre mlijeka za KVOTE RH u pristupu EU ne smijemo se odricati niti malih mlijeka jer oni svojim ( 14%)podižu kvotu mlijeka.
HRVATSKI CENTAR
ZAGREB, tel. - 01/3903-111; 01/3903-103; fax-01/3903-191;
OLJOPRIVREDNO DOBRO Lug b.b., tel./fax: 01/2042-015; 2015-518
PONUDA SJEMENA ZA PROLJETNU
SJETVU 2005. GODINE
1. JARI - sorta stabilnog uroda, vrlo otporan na bolesti. visine 75 cm. sjemena za sjetvu ovisi o masi 1000 zrna (200-220 kg/ha ili 120-135 kg/kj). Ne podnosi kisela tla.
2. JARA ZOB - ŠAMPIONKA - sorta bijele do žute boje zrna, stabilnog uroda. je više godina na našim oranicama, jer se odlikuje izvanrednom kvalitetom. Uz vrlo mala ulaganja i na tlima lošije kvalitete daje dobre rezultate. sjemena potrebna za sjetvu se od 120-150 kg/ha ili 75- 90 kg/kj. Zob je kultura koja je osjetljiva na prekomjernu i neizbalansiranu gnojidbu, pa uz pretjeranu gnojidbu dušikom poliježe.
3. JARI GRAŠAK-TIMO- sorta koja se koristi za ishranu kao zelena, osušena ili krma. Može se koristiti u smjesi s jarom zobi ili nekom drugom strninom koja daje puno zelene mase. Norma sjetve ovisi o sjemena, a se od 160-190 k/ha ili 100-120 kg/kj. Treba ga sijati što je ranije u Sijati se može bez zatvaranja redova, a vrlo je važno da sjeme ne ostaje na površini nego da bude uneseno u tlo.
- ZEKON - sorta koja je u ishrani stoke pogodnija za korištenje kao zrno, mada se može koristiti kao zelena krma. Optimalni rok sjetve je do dekade ožujka, norma sjetve je 160-200 kg/ha ili 100-120 kg/kj.
4. SOJA
- MARIJA- najranija sorta do sada priznata u Hrvatskoj. Vrlo pogodna, u s dovoljno vlage, za postrnu sjetvu ali i za sjetvu soje kao glavne kulture u gdje rano ujesen treba sijati kulturu.
- SIVKA- sorta pripada ranijoj grupi zrenja, ima dobre urode, može se rano žeti što je važno zbog pripreme tla za jesenjsku sjetvu. Može se sijati bez ikakvih problema u zapadnom dijelu Hrvatske. U pokusu na "Belju" 2004. godine bilaje najrodnija u svojoj grupi zriobe.
- RATARKA (S 0990) - pripada grupi srednje ranih sorti, može se sijati i u zapadnom i u dijelu Hrvatske, a daje dobre rezultate.
- SLAVONKA- zbog dužine vegetacije sorta pogodna za dio Hrvatske, gdje se više godina sije i daje vrlo dobre urode.
- GORDANA - vrlo stabilna sorta rodnosti. Zbog dužine vegetacije se za srednji i dio Hrvatske.
5. LUCERNA - OS 88 - sorta Poljoprivrednog instituta iz Osijeka, daje visoke prinose kvalitetne krme (sjeme proizvedeno na površinama Poljoprivrednog dobra
- Dražen dipl. ing. i doc. dr. Zoran
18. 2005. godine
PRILIKA ZA MLJEKARSKU
županija organizirala je radionicu u kojoj je predstavljen SAPARD fond Europske unije. Svrha tog fondaje potpora održivoj poljoprivredi i razvoj seoskih u skladu sa standardima EU.
PROIZVODNJU
Pretpristuni fondovi Europske unije U procesu pripreme za pri-
• stup Europskoj zajednici
Pred više od 150 sudionika - predstavnika od 1989 _godine formiranoje nekoliko fondova za gradova i brojnih institucija i , t · ·· O · k · t pomoc u procesu ranz1c1Je. m se oris e za poljoprivrednih udruga predstavljen je program financiranje prilagodbe zemalja pristupnica ruralnog razvoja županije kojeg je društveno-gospodarskim i infrastrukturnim izradioAgronomskifakultet,a t • EU •· • · SAP'AnD K sus aVIma , a me u nJ1maJe 1 = . ao dr. se. Josip voditelj projekta. pretpristupni fond SAPARD je ustanovljen
Posebno su bila zanimljiva iskustva Uredbom Europskog u lipnju 1999. Republike Slovenije o institucionalnom okviru godine. korištenja sredstava EU o su govorili Sonja Temeljna namjena programa je priprema Bukovec iz Agencije Republike Slovenije za zemalja pristupnica Europskoj uniji za provedbu poljoprivredu i razvoj poduzetništva. Marija mjera poljoprivredne politike (ZPP) iz centra Krško, Robert u razvoja seoskog prostora. Pripre- Kaše iz Sevnica, te posebno Slavica mama za i distribuciju sredstava iz Grobelnik poljoprivredna savjetnica i korisnica SAPARD programa, osim izravne financijske SAPARD sredstava - izazvali su zanimanje koristi, zemlje pristupnice iskustva koja ih primjerima kako slovenski poljo- . • k •• · · · · · zpp pripremaJu asmJOJ primJem mJera privrednik koristi sredstva EU, ali i gradovi i namijenjenih punopravnim EU. u Sloveniji. Temeljni ciljevi SAPARD programa su Marijan iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva govorio je O programima Republike Hrvat- •uspostava sustava potpore održive poljopriske na ruralnom razvoju, a Županij- vrede i razvoja seoskih prema skog Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni st a nd ardima EU, razvoj i šumarstvo naglasio je da je ovo
• rješavanje problema dugotrajne prilagodbe aktivnosti koje _ u narednom poljoprivrede i seoskih vremenu zajedno s udrugama, • acquis communautaire centrima, gradovima i te Regionalnom (pravno EU) u svezi ZPP i na nju razvojnom agencijom - treba intenzivirati. vezanih politika.
Važno je napomenuti da su od deset država Europska unija predložila je 15 mjera koje koje su ostvarile ulazak u EU, 01. svibnja 2004. semoguf"'inanciratiizsredstavaSAPARD-a: godine samo neke uspješno iskoristile • ulaganjaupoljoprivrednagospodarstva sredstva u visokom postotku (npr. • poboljšanje tehnologije prerade i marketinga Slovenija), dok su neke povukle relativno male poljoprivrednihiribarskihproizvoda svote od onoga što imje bilo na raspolaganju. • veterinarska i fitosanitarna kontrola, hrane i zaštita
• promocija proizvodne tehnologije koja štiti okoliš i seosku baštinu
• diverzifikacija gospodarskih aktivnosti i razvoj zamjenskih izvora dohotka
• usluge potpore i upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima
• osnivanje udruženja
• obnova sela i seoskog
• poboljšanje i preparcelacija zemljišta
• obnova katastra
• • poboljšanje infrastrukture na seoskom pod-
• upravljanje vodnim resursima za poljoprivredu
• projekti u šumarstvu, investicije u privatna šumarska imanja, prerada i marketing šumarskih proizvoda
• (studije, nadzor, informiranje, javne objave)
Koje mjere biti financirane u pojedinoj državi, zavisi o nacionalnom programu ruralnog razvoja kojeg mora odobriti i Europska komisija. Pri tome EU može financirati najviše 50% troškova pojedine mjere, osim za pogdje udjel može biti i 100%. Ako se radi o potpori mjerama koje provode profitabilne tvrtke, ukupni udjel javnih sredstava može biti najviše 50% ukupnog troška, od sredstva SAPARDa mogu iznositi najviše 75%, a preostalih 25% osigurava država. Ukoliko zadovolji potreb~ ne uvjete, Hrvatska koristiti sredstva iz ovog programa tijekom 2006. godine, u ukupnom iznosu od 25 mil. eura.
Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodnoga gospodarstva u dosadašnjem radu na Nacionalnom programu za SAPARD, odabralo je tri mjere. Ovdje navesti samo mjere koje mogu koristiti mlijeka.
1. Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva
• ulaganje u izgradnju i adaptaciju gospodarskih objekata, štala
• ulaganje u opremu
• ulaganje u opremu za izgnojavanje, tankove za stajskog gnoja, specijalizirana sredstva transporta, ako su dio projekta
• prva kupnja rasplodne stoke radi poboljšanja
uzgojnih kvaliteta
2. prerade i trženja poljoprivrednih i ribarskih proizvoda
• investicije u izgradnju i/ili adaptaciju mljekara i/ili opremanje i modernizaciju mljekara
• ulaganje u izgradnju i/ili adaptaciju klaonica i/ili opremanje klaonica
• ulaganje u pogon za zbrinjavanje i/ili sakupljanje otpada animalnog podrijetla
3. Ruralna infrastruktura
• ovo je mjera koju može koristiti javna uprava, a odnosi se na poboljšanje infrastrukture na ruralnom
Preduvjeti za implementaciju SAPARD programa
Sredstva iz SAPARD programa dostupna su državi pristupnici samo ako udovolji stroge zakonske, organizacijske i nadzorne uvjete. uredbama država pristupnica mora definirati
• fond i raspolaganja sredstvima iz SAPARD-a,
• instituciju zaduženu za provedbu programa (raspisivanje ugovaranje projekata, nadzor programa,
• nadzorno tijelo za provedbu programa (nadzorni odbor ili nezavisno tijelo).
Provedbu programa vodi institucija (akreditirana od Europske komisije) za provedbu programa od strane države pristupnice. je ova institucija u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, a nakon što završi razdoblje SAPARDA i država postane punopravnom EU, ova institucija preuzima implementaciju mjera strukturne politike i politike ruralnograzvoja EU.
Izradom nacionalnog programa za SAPARD koji se temelji na prethodnim nacionalnim razvojnim programima (strategijama razvoja, planu regionalnog razvoja i sl.) i njegovim na nacionalnoj razini, je prvi korak. Program provjerava Europska komisija. predstavlja dokument usuglašen pojedine države i Europske komisije, jer se njegovom provedbom udružuju sredstva obiju razina.
Krajnji korisnici sredstava iz SAPARD-a mogu biti gospodarstva, poslovni subjekti, nevladine organizacije, profesionalne udruge, zadruge i jedinice lokalne samouprave, što zavisi o odabranim mjerama i kriterijima za financiranje.
Treba da je u država primjena SAPARD-a bila na nižoj razini od sredstva nisu iskorištena zbog složenosti prijave za potporu i zbog nedovoljnog interesa potencijalnih korisnika. Vjerojatno je tome razlog njihova nedovoljna informiranost i nepripremljenost za korištenje javnih fondova ovakve vrste i na ovakav
Iz Ministarstva upozoravaju da bi potencijalni korisnici trebali sada planiranje projekta (kupovina zemljišta, projektna dokumentacija, poslovni plan) kako bi bili spremni do 2006. godine prijaviti se na u Ministarstvu (ako do tada agencija pri Ministarstvu dobije akreditaciju od EU). Dakako, to da treba osigurati sredstva potrebna za provedbu projekta u 100%-tnom iznosu. Projektnom dokumentacijom mora se dokazati da je projekt profitabilan i da propasti. Provedbu projekta kontrolira odjel u Ministarstvu, a tri mjeseca nakon podnošenja dokaza da su ispunjene sve stavke iz ugovora, iz sredstava SAPARDA se 50% od cjelokupnog iznosa investicije, tj. 100% ako se radi o mjeri pod 3 (razvoj ruralne infrastrukure). Projekt predložen za SAPARD, ne može korisiti neki drugi model sufinanciranja (npr. model kapital-
nih ulaganja). Vidljivo je da do ulaska u EU imamo puno posla i da nije lako ni jednostavno pripremiti se za iskorištenje dostupnih sredstava, ali je ovaj rada svojevrsna priprema na pravila igre u EU. Što prije raditi po europskim pravilima, prije uskladiti i modernizirati našu poljoprivredu i ruralne krajeve.
Primjer financiranja mljekarske proizvodnje iz SAPARD programa Od primjera korištenja ovog programa u mljekarskoj proizvodnji zemalja korisnica može se izdvojiti Projekt cjelovite izgradnje i opremanja 100 farmi u Bugarskoj, s proizvodnjom bioplina, hranidbenim centrom, mljekarom i klaonicom.
Opis projekta:
1. 100 novih obiteljskih farmi krava sa zatvorenim ciklusom, je samo gospodar-sko dvorište i stari objekti.
2. Kapacitet farmi bit 20 grla, od toga 15 muznih (u laktaciji?).
3. Od svakog grla se proizvodnja od 8 tona mlijeka godišnje.
4. Na svakoj farmi biti staklenik (250-500 m 2 ).
5. Za cijeli projekt od 100 farmi bit ustrojen feeding centar (pogon peletirane hrane za krave), jedna mljekara ijedna klaonica.
6. Kapacitet feeding centra bit 150 tona/dan kompletne peletirane hrane.
7. Kapacitet mljekare je 15 tona mlijeka dnevno.
8. Kapacitet klaonice je 50 životinja dnevno. O
Štedno-kreditna zadruga
DEMOS
Mikrokreditniprogram
•KREDITI:
•Za krave
•Za poljoprivredu
•Za ovce i koze
•Za malu i srednju poslovnu djelatnost
•Nenamjenski krediti
• FLEKSIBILNE GARANCIJE
• POJEDNOSTAVLJENA PAPIROLOGIJA
• BRZA REALIZACIJA
04/2005.
Za sve detaljnije informacije NAZOVITE NAS ILI POSJETITE U NAŠIM UREDIMA
Martina Gambona 4 Karlovac te!: 047- 615-827 ili 615-828
P. 6
Pakrac te!: 034-412-055
www.demos-skz hr
S. I A. 5 Dvor te!: 044-871-317
Kralja Zvonimira 2 Drniš tel: 022-888-038
POLOŽAJSEKTORAMLJEKARSTVA I I PREMAPOLITICIEU
Predavanje je održao predsjednik organizacije 'Veepro Holland", gospodin Jan Venneman. Na predavanju je prikazana situacija u EU danas i u prošlosti, kako bi
Dana 18. 02. 2005. održan je skup u organizaciji Ministarstva po(joprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Hrvatskog centra i Nizozemskog Veleposlanstva, s temom: Politika EU u odnosu na sektor m(jekarstva. lakše razumjeli promjene koje nas .._ _______________________ _.
i prilagodili se novonastaloj situaciji.
Pri osnivanju EU bila su dva glavna cilja: opskrbiti europske dovoljnom nom hrane i poljoprivrednim proizpristojan prihod. Novcem iz EU prorafinanciranje razvoj farmi; mnogi. poljoprivredni iskoristili su taj novac. Ovaje politika bila vrlo poticajna. Tada je cijena mlijeka bila visoka i stabilna, a osigurao juje:
- Interventni otkup maslaca i obranog mlijeka u prahu. EU je svake godine ciljnu cijenu mlijeka. Ukoliko je ciljna cijena pala ispod Vlada je otkupljivala mlijeko i tako smanjenjem na tržištu utjecala na cijene.
- Izvozne potpore. EU je razliku svjetske cijene izvoznih proizvoda i cijene tih proizvoda na tržištu. Na taj je konkurentnost svojih proizvoda na svjetskom tržištu.
- Uvozne barijere, tzv. prelevmani, kao zaštita od jeftinog uvoza. Na uvezenu robu, osim carine(% od vrijednosti robe), dodatni iznos (€/kg), a na taj je pojava jeftinih stranih proizvoda na tržištu.
U ovakvoj EU politici javio se problem viškova. Zbog interventnog otkupa stvorene su velike zalihe, a njihovo su porezni obveznici. S vremenom je dio zaliha prodano na stranom tržištu po vrlo niskoj cijeni, a razliku su opet porezni obveznici. Kao rješenje uveden je sustav kvota koji od 1984. godine dobro funkcionira.
Politika EU od osnutka je pod stalnim pritiskom unutarnjih i vanjskih
Unutarnji su porezni obveznici koji ne da 50% ide za
poljoprivredu, i to 20% kroz potpore: 10% izvozne potpore, 10% potpora na unutrašnjem tržištu kroz posebne programe (mlijeko za školsku djecu, posebni maslac za pekarsku industriju, itd.). Vanjski je WTO (Svjetska trgovinska organizacija), jer EU izvoznim potporama stavlja svoje proizvode na otvoreno svjetsko tržište po povoljnijim cijenama, a istovremeno je prelevmanima relativno zatvorena za proizvode ostatka svijeta. Odi je da se provedu promjene i to:
1. smanjenjem interventnih cijena. Za maslac su cijene pale za 20% u 3 godine, a za obrano mlijeko u prahu za 15%, 2.
3. smanjenjem izvoznih potpora. Za je dogovorena smanjenje za 36%, ali se postepeno potpuno ukinuti.
Pozitivna strana ovih promjena je uvodirektnih U studenom 2004. bila je prva isplata mlijeka, a iznosila je malo više od O,1 €/kg mlijeka. iznos vezan je uz kvotu se da krajem 2005. godine iznositi više od 0,2 €/kg mlijeka, a u 2006. godini oko 0,3 €/kg mlijeka. 2007. godina je posljednja godina u kojoj je povezano direktno uz kvote, a u starim EU odvajanje se dogoditi i ranije. U novim EU direktno
M(jekarski list 04/2005.
<lJugogodišnja lradicija proda;e steonih juni<:a niljekarama i trgoi,cirnadiljem si:iijeta.
Prodaja
visoko kvalitetnih steonih junica
HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO
u sustavu selekcije
Odaberite u našoj karanteni steone
junice vrhunske kvalitete iz
AUSTRIJE,
i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od
</Juditekorak ispred! Jni,estirajte u bolju
nije povezano s proizvodnjom (kg), s površinom (ha). Kada Hrvatska ude u EU, takopostojati direktna po površini, a pitanje iznosa zavisi o uspješnosti naših
Povoljna politika EU pogodovala je rastu broja krava. Nizozemska, Austrija i Poljska imaju više krava nego Hrvatska, ali manje farmi s govedima.
Grafikon 1: Broj111/ijecnihkrava
kvota mlijeka je: mlijeko za preradu i mlijeko za direktnu prodaju s farme. U Nizozemskoj kvota iznosi 11, 1 milijuna tona, u Sloveniji 0,6 milijuna tona, a za Hrvatsku bi kvotu trebalo odrediti na nivou proizvodnje 2005. godine. Neke nove EU mogu mijenjati svoje kvote na razini proizvodnje u 2006. godini. Te zemlje nastoje kvotu mlijeka za preradu.
Tablica 1: kvoteu Europsko/ uniji
Kvota,
U Nizozemskoj postoji privatni laboratorij za kontrolu kvalitete U::::=======================::tl mlijeka a kontroliraju ga Udruženje
Hrvatska Austrija __.,__ Nizozemska -,lf- Poljska ---4---- Slovenija j
Broj farmi goveda u Nizozemskoj stalno se smanjuje, a se broj grla po farmi, kao posljedica politike EU u sektoru. Do kvota broj krava u Nizozemskoj je rastao a otada opada; a razlog je, vjerojatno proizvodnja mlijeka po kravi.
Grafihw 2: PrC1iZ\'Od111aml,jektlp km111
Proizvodnja mlijeka po kravi
- -
::::: : : I
Organizacija za kontrolu
sti i Savez Laboratorij je pod kontrolom Vlade te mora zadovoljiti zakonsku regulativu Ministarstva poljoprivrede i Odbora za proizvode. Korištenje laboratorija nije obvezno, ali ga koriste sve mljekare i sve organi-
/ -+-- Hrvatska Austrija __..._ Nizozemska Poljska ---4---- Slovenija zacije koje se bave uzgojem mlijegoveda zbog dobre opremljenosti. U Nizozemskoj nema sabirališta mlijeka, jer sve farme imaju tankove. Mlijeko 11iz kanti 11 mljekare su prestale uzimati prije više od 10 godina. Sve proizvedeno mlijeko ide direktno s farme u mljekaru, svaki dan ili svaka 2 dana, a svaki put uzimaju uzorke i šalju u laboratorij na analizu. Rezultate analize šalju tvornici i na temelju njih se Kontrola na farmije svaka 4 tjedna, a uzorke uzima i to prilikom jutarnje i kvota za mlijeko po farmi iznosi 4 72 340 kg, što je više od 7 500 kg/kravi. Ukupna
I mužnje. Rezultati analiziranog mlijeka iz laboratorija se šalju i organizaciji
za selekciju. U EU cijena mlijeka usko je vezana uz kvalitetu, a sustav kontrole mlijeka jednak je kao u Hrvatskoj. U izracijene mlijeka je kolimasti i Cijena je za nego za mast, a voda ima negativnu ocijenu pa cijena mlijeka znatno varira. Mlijeko bolje kvalitete je skuplje i obrnuto, pa novac ostaje u istom sektoru, samo se prema kvaliteti. Pad cijene mlijeka posljedica je politike EU, ali i tržišta. U Nizozemskoj su poljoprivrednici svjesni situacije u kojoj se nalaze; - prihode trebaju stvoriti na vlastitom posjedu a ne živjeti od poticaja, adirektno im je kompenzacija za smanjenu cijenu mlijeka. U Poljskoj je cijena ŠTETNE TVARI U MLIJEKU
mlijeka bila vrlo niska (ispod 0,2 €/kg mlijeka) i ulaskom u EU je porasla, a porasle su i cijene gomesa i podmlatka. Zbog ulaska u EU otvoreno im je novo, šire tržište, a su i prva po ha. U Hrvatskoj je cijena mlijeka visoka, viša od cijene u Nizozemskoj i možda najviša u EU, a razlog su poticaji, a uvoz. se da se cijena u sigurno smanjiti. U ovom prijelaznom razdoblju treba iskoristiti poticaje i visoke cijene za investiranje u proizvodnju (nove staje, izmuzišta, nova grla).
Godinama je proizvodnja mlijeka po kravi pa sada za 305 dana iznosi više od 8 400 kg. se da ovaj porast biti sporiji jer se mijenja svrha uzgoja a to je dužina života
PESTICIDI U MLIJEKU I MLIJECNIM
PROIZVODIMA
Pesticidi su u suzbijanju štetnika, ali i narušavanju zdravlja životinja i ljudi ukoliko se nepravilno primjenjuju.
Pesticidi su kemijska i mikrobiološka sredstva koja se upotrebljavaju za suzbijanje biljnih bolesti, štetnih insekata, grinja, stonoga, puževa, nematoda i glodavaca, za suzbijanje korova ili za reguliranje rasta biljaka. Osim u zaštiti bilja upotrebljavaju se i za uništavanje insekata i drugih organizama -~ ·;;: koji prenose zaraznih bolesti na ljude i životinje te raznih molestanata i parazita kod ljudi i životinja.
U pesticide ubrajamo insekticide, rodenticide, herbicide, fungicide i limacide. im je da su to ustvari otrovi namjene i Uporaba pojedinih pesticida bilaje u prošlosti toliko opsežna i nepromišljena da se njihovi škodljivi razgradni produkti mogu i danas u okolišu, pa i u životinjskim tkivima i organima (masno tkivo, jetra, bubreg, mozak) te proizvodima (mlijeko, jaja, med itd.).
N su se koristili klororganski pesticidi koji su vrlo postojani u biološkim sredinama, pa su se nakupljali u prehrambenom lancu. Najvažniji predstavnici ove skupine su DDT,
Mljekarski list 04/2005.
endrin, dieldrin, aldrin, lindan, heptaklor, HCH, klordan i mnogi drugi. U Republici Hrvatskoj primjena organoklornih pesticida je zabranjena duži niz godina, ali se tome njihovi ostatci mogu u okolišu, životinjama, a i ljudima.
U mlijeku i proizvodima se od svih pesticida mogu insekticidi, skupina pesticida namijenjena suzbijanju insekata i ektoparazita. Naime, primjenom insekticida u zaštiti bilja uvijek je prisutna i zaostajanja tih tvari na biljkama koje se kasnije koriste u hranidbi životinja. U organizmu životinje insekticidi ispoljavaju djelovanje putem promjena koje sustavno slabe obrambene snage pa životinje postaju sve neotpornije spram drugih bolesti. Pored navedenog bitno je naglasiti da se insekticidi mlijekom pa konzumiranjem takvog mlijeka završe u organizmu mast sastojak je mlijeka za koji se vežu insekticidi, pa se tih štetnih tvari mogu u
proizvodima sa udjelom masti (maslac, masni sirevi). U cilju zaostajanja insekticida i drugih pesticida na poljoprivrednim površinama i kulturama treba se pridržavati uputa o primjene, doziranju i posebno vremenu koje treba od primjene pesticida do hranidbe životinja tretiranim krmivima.
Osim u zaštiti bilja, insekticidi su našli svoje mjesto i u veterinarskoj medicini gdje se koriste za suzbijanje ektoparazita na životinjama, te insekata prenosioca zaraznih i bolesti. Pojedini ektoparazitici se nakon primjene na muznim životinjama mogu resorbirati i mlijekom. Neki se insekticidi i ne smiju koristiti na životinjama se mlijeko koristi u prehrani ljudi (pr. Gamacid T-50, aktivna tvar lindan; zabranjen od 2001. godine). S druge strane ipak se dostupnih preparata ne resorbira niti mlijekom, ali ih treba pravilno primjenjivati te neposredne okoline životinje, hrane i vode za životinje, muznogpriborai dr.
Najviše dopuštene ostataka pesticida u mlijeku
Ostatci pesticida u kravljem mlijeku izražavaju se na ukupnu masu mlijeka (Tablica 1), a u mlijeku drugih životinja na osnovi sadržaja masti. U proizvodima s više od 2% masti ostatci se pesticida izražavaju na sadržaj masti, dopuštena 25 puta je od navedenih u tablici za mlijeko), a u proizvodima s manje od 2% masti na ukupnu masu proizvoda.
Tablica 1: Najviše dopuštene nekih pesticida u mlijeku
NAJVISE
NAZIV DOPUŠTENE NAMJENA PESTICIDA
Ima/kal
aldrin O 006 insekticid
amitraz 0,5 insekticid
DDT i metaboliti 0,04 insekticid diklorvos 0,01 insekticid
dikvat 0,01 herbicid
endrin 0,001 insekticid
heksaklorbenzen O 01 fungicid
HCH 0,002 insekticid
lindan 0,008 insekticid
heptaklor 0,004 insekticid
U tablici 1 su prikazane su najviše dopuštene ostataka samo nekih, pesticida. U Pravilniku o pesticida, toksina, metala i histamina i tvari koje se mogu nalaziti u namirnicama, te o drugim uvjetima u pogledu zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta uporabe (NN broj 45/98.) naveden je popis pesticida, a za mlijeko i proizvode su navedene najviše dopuštene ostataka za ukupno 91 pesticid.
Štetnost pesticida
Korisnost pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji i javnom zdravstvu je neupitna, ali ipak treba imati u vidu da su to potencijalno opasne tvari koje mogu poremetiti ekološku ravnotežu te u krajnjoj liniji i ugroziti život ljudi, divljih i domaživotinja. Primjena spomenutih ekološki najneprihvatljivijih klororganskih pesticida u zaštiti bilja i životinja je napuštena u zemljama EU i Hrvatskoj sedamdesetih godina. Masovno su se koristili za suzbijanje štetnika u tlu i na biljkama, a da su teško razgradivi spojevi, dugo su zaostajali u okolišu. U životinjskim tkivima i proizvodima bili su konstantno prisutni u nedopuštenim je izravno bilo ugroženo i zdravlje ljudi. pesticidi mogu izazvati akutna otrovanja životinja i ljudi ukoliko se u organizam unesu u Akutna otrovanja divljih životinja, posebice ptica nisu rijetka pojava, a posljedica su nepravilne primjene pesticida, i neodgovornog odlaganja pesticidne ambalaže gdje god se stigne. U su vrlo otrovanja životinja pesticidima za suzbijanje glodavaca (rodenticidi), uslijed nepravilnog postavljanja otrova na mjesta koja su dostupna životinjama kojima otrov nije namijenjen. Može se ipak da su oblici pesticidnih otrovanja daleko od akutnih otrovanja. Oni nastaju unosom manjih pesticida hranom, vodom ili zrakom, a se degenerativnim, i drugim promjenama u tkivima i organima nastaju i kompleksnije i štete u smislu ne osjetljivosti životinja na stres i bolesti, reprodukcijskih te smanjenja proizvodnje mlijeka.O
Bik Nagan oteljen je 07.11.1996. u rezultati testova na osobine i tovnosti su
Uzgojna vrijednost za osobine MW:109
Uzgojna vrijednost za osobine tovnnosti FW:99
Ukupna uzgojna vrijednost
GZW: 112 U testu na osobine dobio je
__, +895 za kilograme mlijeka, +40 za kg
i + O,04 za% masti + 36 za kg i 0,07 za% proteina.
Majka ovog bika- Dixi 9833 ostvarilaje u 5. maksimalnoj laktaciji f % Broj lakt. Kg mlijeka mi". masti Kg masti ,t-----,---;----,,-.,..,..---t--,--,,,-,------t 5 10 __ 1!?~ 4,33 _ 4~_ 3,48 -·· 358 _
Bik je izrazito dobrog zdravstvenog stanja, specijalist za vime, visoke ocjene za
Cijena 1 doze DSS ovog bika iznosi 31,00 kn + PDV
SINEK K 657 HB 7663 SPIRO-STRESS VISINA GREBENA: 150 CM· TEŽINA: 1130 KG 1~~;;;::::::;:;;;;;;~;;::::;_:;;:;~~,:;;~.,~r.""-;---------:~
Bik Sinek oteljen je 22.08.1998. u dvostruko je testiran a rezultati su Uzgojna vrijednost za osobine MW:106
Uzgojna vrijednost za osobine tovnosti FW: 115 Ukupna uzgojna vrijednost GZW: 108
U testu na osobine dobio je + 678 za kg mlijeka, +34 za kg i +0,11 za% masti, +28 za kg i +0,07%zaproteine.
U testu na osobine tovnosti dobio je + 36, +O, 15 + 2,9 0,42 Majka ovog bikaje Barbara594581 uzgojena u a u 3. maksimalnoj laktaciji ostvarilaje: K mli"eka % mi'. masti I K masti K 7 180 4,07 ?92 --~-'---
Bik ima visoku ukupnu uzgojnu vrijednost, skladnu dobro zdravlje i sperme, izvanredne ocjene za okvir, fundament.
Bik Štit je oteljen 26.10.1998. u dvostruko je testiran a rezultati su: Uzgojna vrijednost za osobine MW: 118
Uzgojna vrijednost za osobine tovnosti FW: 81
Ukupna uzgojna vrijednost
GZW:113
FIT: 105
U testu na osobine su rezultati: +938 za kilograme mlijeka, +39 za kg masti i +32 za kilograme c__ _J proteina, -0,01.
Majka ovog bikaje Uta 64 772, uzgojena u a u maksimalnoj laktaciji ostvarilaje: K mli'eka % mr. masti K masti K 9 358 ··_ 4, 19 _._ __ 3_93_--"'--___;;_:....:....;_
Bik je u kondiciji, dobrog zdravlja i blage naravi, visoke ocjene za vime i
Cijena 1 doze DSS ovog bika iznosi: 31,00 kn+PDV
SAMO K-659 HB 7665 (SAMU RAi - STEG) VISINA GREBENA: 156 CM: TEŽINA: 1145 KG
Bik Samo oteljen je 14.01.1999. 1 je u ovoj grupi a rezultati testiranja su
Uzgojna vrijednost za osobine MW:103
Uzgojna vrijednost za osobine tovnosti FW: 109
Ukupna uzgojna vrijednost)
GZW:109
Rezultati testa na osobine +933 zakgmlijeka +35 zakgi-0,06za % mlj. masti, +30 za kg i -0,04 za% proteina.
Majka Gabi 700606, oteljena '------------------------' 20.09.1996. uzgojena u ostvarilaje u 3. max. laktaciji rezultate:
K mli'eka % mr. masti K masti % 8 557 3,45 295
Ovaj bik se kondicijom, nogama, dobrim fundamentom i dobrom naravi. Najbolje ocjenjen za vime, dubinu vimena, fundament i okvir.
Cijena 1 doze DSS ovog bika iznosi 44,64 kn + PDV 0
MLIJEKORASTENAPOLJU, /A~~QD~lf~O
PRAKSA I ISKUSTVA
RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI
Hrvatska ne može bez svojih farmera ! je travanj dobio ime po travi, a tko svoju travu ne pokosi u travnju, taj cijelu godinu za mlijeko dobiva manje novca. Proizvodnja mlijeka u toj godini bit manja. Na polju biti proizvedeno mnogo manje vina i energije za proizvodnju mlijeka. Tko ne Mljekarski list i ne prati što pišemo, ili ne razmišlja o onome što je pa to i ne pokušava provesti u praksi proizvodnje mlijeka, taj teško postati dobar ili još bolji farmer. Ako ti nešto nije jasno, postavljaj pitanja da ti možemo na njih odgovoriti. Ako nisi zadovoljan, piši otvoreno o tome. Moramo razviti komunikaciju o prijenosu znanja u praksu, o suvremenoj organizaciji OPG-a i suvremenoj tehnologiji, kao i rješavanju i nesporazuma. Došla su druga vremena! Hrvatska treba u jednu veliku državu i postati sastavni dio velikog otvorenog tržišta. EU stvaraju oni koji znaju, koji hoimati i imaju novaca, a žele imati još više. Za to im je potrebno novo otvoreno tržište. O pravilima, forme radi, predlažu dogovore, a u stvarnosti pravila su unaprijed Onaj koji zna i ima, i onaj koji ne zna i nema, u prosjeku znaju i imaju jednako. U cijeloj «bitno» da onaj koji nema, barem misli da zna. Jedan ima 2 000 drugi 10 000 eura. Onaj koji ima
Naš moto za travanj: Tko još nije svladao suvremenu tehnologiju travnjaštva i spremanja sjenaže, taj nije farmer. Travanj - prva košnja prvi otkos.
2 000 u prosjeku «ima» 6 000 eura ili kuna. Štalski prosjek u proizvodnji mlijeka - da, ali bez krava ispod 23 litre dnevno u vrhu laktacije. Nema prosjeka dobre i loše krave.
Drugo, ušli smo u vrijeme hiperprodukcije poljoprivrednih proizvoda koji iz dana u dan postaju sve jeftiniji. Ne tako davno s Hrvatske nestali su konji, konjske zaprege i konjski plugovi, nestale su krave koje su vukle kola i koje su orale, nestale su vršalice i kosci. Eto, primakla su se vremena kada nestati seljaci, ustroj OPG-a i tehnologija.
Promjene na Zapadu išle su vrlo brzo. Razvoj tehnologije još brže. Znanstvena i spoznaje, te njihova primjena u proizvodnji novih proizvoda i tehnologija, dovele su do toga da se u proizvodnji mlijeka, trava sa 10 hektara spremi u silos za 3 sata, da se 60 krava pomuze za malo više od 1 sata, da krave idu na kompjutorske hranilice, da krave muze robot, da krava dnevno proizvede 50 do 60 litara mlijeka.
Dok pišem ovu rubriku iz broja u broj, uvijek razmišljam kako potaknuti što više mlijeka na što brže promjene. Kako vas potaknuti da razmišljati o onome što ne valja. Što treba mijenjati, kako vas potaknuti da pisati, analizirati, Naprosto, treba se što prije pripremati za EU i za dobivanje što kvote u proizvodnji mlijeka. Kada jednom dobiješ kvotu nema više poveproizvodnje bez kupovanja kvote.
Da ne ispadne kako ja stalno tupim po nekakvoj suvremenoj organizaciji OPG-a, suvremenoj tehnologiji i farmerskoj proizvodnji.
Pazi malo! Od Portugala do Irske i Finske ta pitanja su odavno sredili i doveli u red. Na kojoj osnovi to možemo i mi? Osnova je samo jedna. Pogledaj i razmisli!
10 krava - godišnje 35 000 litara mlijeka.
10 krava - godišnje 45 000 litara mlijeka.
10 krava - godišnje
50 000 litara mlijeka.
10 krava - godišnje
55 000 litara mlijeka.
10 krava - godišnje
60 000 litara mlijeka.
10 krava - godišnje
70 000 litara mlijeka.
Eto, to tije suvremena organizacija OPG-a i primjena suvremene tehnologije, suvremenog menadžmenta farme na malom posjedu; eto, to tije selekcija, to tije travnjaštvo, sjenaža, sjetvena struktura, gnojidba, rana košnja trave, gnojidba KAN-om iza svakog otkosa, košnja trave svaka 3 do 4 tjedna, kukuruzna silaža, omjer sjenaža 70%, kukuruzna silaža 30 %.
Dva gospodarstva svako sa po 10 krava. Jedan godišnje 35 000, a drugi 70 000 litara mlijeka. Uzmimo cijenu mlijeka po 2,5 kune pa ti to iznosi 35 000 x 2,5 = 87 500 ili 70 000 x 2,5 = 175 000 kuna. Ijedan i drugi ste hranili i muzli po 10 krava i imate gotovo jednako zemlje i mehanizacije.
Znaš kako mi jednom prilikom Martin Rain iz Gornjeg Maslarca, Sokolovac a Martin se bavi tovom svinja i junadi, no isto vrijedi i za proizvodnju mlijeka: « ja ti uzimam da meni od bruto prometa ostane 10 %. Prije sam imao godišnji bruto promet 100 000 kuna, a 10 % od toga tije 10 000 kuna. Svake godine sam proizvodnju. Sada mije godišnji bruto promet 1000 000 kuna. I opet mi ostane samo 10%. 10 % od 1000 OOOje100 000 kuna».
Eto, to ti je osnova na kojoj posluju seljak i farmer. Seljaku 10 % = 10 000 kuna, farmeru 10 % = 100 000 kuna.
Pazi dalje! Ako nisam u pravu, u broju Mljekarskog lista slobodno napiši zašto i u nisam u pravu, zbog tako ne može biti i daj svoj prijedlog, iznesi svoja iskustva. Sve što mi nije jasno, ja pitam i seljake i farmere za mišljenje. Pitam vas! Tada to analiziram, i vidim je li to i zašto jednome ide, a drugome ne ide. Osnovna stvar radi koje morate vrlo brzo
mijenjati i organizaciju i tehnologiju je KVOTA. Pazi!!! Kvota je kapital, vrijednost. Svaka litra mlijeka u kvoti je jedna dionica. Za priznatu kvotu dobit ispravu, vrijednosni papir. Danas jedna litra kvote vrijedi 1 do 1,5 euro. Unutar EU s kvotama se trguje. Kada budeš danas sutra išao u penziju, prodati svoju kvotu. penzije su tako i tako male, a prodajom kvote osigurat si kakvu takvu otpremninu. Neki su u Hrvatskoj sebi udijelili milijunske otpremnine, bez obzira što su usput uspjeli likvidirati toliko firmi, i zadruga i ugasiti preko 750 000 radnih mjesta. U Lici vele, «uj, o vuk magare» ili «nikome ništa». Darko farmer iz Kozarevca, Kloštar Podravski, bio je u i Francuskoj. mi, tamo je da farmeri iz Nizozemske i Austrije kupuju u Litvi kvote od malih mlijeka i to od onih koji su dobili kvotu do 5 000 litara mlijeka godišnje. I da se 1 litra kvote 1 do 1,5 euro. Ako je ova informacija bilo bi dobro daje još netko potvrdi, a ako nije daje demantira.
Ako je ovo naši s EU morali bi o ovome voditi strogo i dogovoriti da se s hrvatskim kvotama ponajprije može trgovati u Hrvatskoj. Ako netko svoju kvotu ne može prodati na hrvatskom tržištu, tek tada bi je mogao ponuditi na tržište izvan Hrvatske.
Tko nema u glavi, taj nema ni u džepu. Nisam ja to izmislio, to je rekao narod, a narod zna sve. Ako netko nešto zna u selu i ako mu dobro ide, onda gledaj njega. Možda on malo više Mljekarski list.
Tako su ti i nas prije 20 godina gledali kada smo travu kositi svibnja. I selo, narod: «Ala, ovi nisu baš puno pametni.» Mnogi dobivaju Mljekarski list i ne ga. Drže ga po strani. A kako nešto znati ako ništa nisi i nisi ništa I kada vidiš, opet ne vidiš. To tije naša proizvodnja mlijeka i naša košnja trave. Što smo u prošlih 20 godina i što je pokazala praksa?
Nekada sam «Kosi travu kada jabuka cvjetati». Sada drugu «Kosi travu kada cvjeta divlja trešnja i lista
ELEKTRO IEHNIKA
Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge
bazga». Travanj, svibanj, lipanj = prvi, drugi, otkos. Kosi travu što Kosi travu što ranije. Ako bilo koja trava preraste 40 cm, je prestarila. Pazi je vrijeme kada trava dnevno raste od 1 do 3 cm. Ovo je vrijeme kada ratuješ s prognozom vremena i hvataš svoja 3 do 4 dana bez kiše. Bolje tije pokosilti travu visoku 35 cm, a ne za 10 dana visoku 50 cm. Za tih 10 dana raste novi otkos. Tvoja trka za 3 otkosa u travnju i završava krajem lipnja.
Pazi!!! Ako je trava mala a klasati, nemaš što pokositi. A trava klasa. Ti si pogriješio! Reci u Ako ne znaš, Mljekarski list za lipanj i srpanj. Pokosi to što je naraslo. Znaš, kako se ljeto sve je utrka farmera i trave. Trava u klas, a farmer ne smije dopustiti da trava oklasa. za 14 dana klas je vani. Ništa, kosi! Postoji samo jedan da travu prevariš i da 10 dana kasnije tjerati klas. Kada se jaka suša, pa trava osjeti da joj je život ugrožen, tada oklasati i za 8 dana. Pokušat te nadmudriti.
Uz svu - umjetno osjemenjivanje, besplatno umjetno osjemenjivanje, selekcija, aukcijske prodaje junica, uvoz junica, bikova, sperme, premije, poticaje i - ostade na 2 500 do 4 500 litara po kravi godišnje. Pustih li Kada bi barem netko koliko je
FIERA
Pored poljoprivrednih proizvoda na sajmu su prikazane talijanske pasmine ovaca, koza, svinja, goveda, konja i peradi. Posebna pažnja je govedima pa su bile izložene
na to potrošeno novca, truda i muke, a rezultati «nikud, nikarn».
Takva ti je tehnologija koja nikada postati farmerska. Ne da se ništa promijeniti ??? Nije tako!!! Da drugi nisu mijenjali, bili bi u istoj situaciji kao i mi !
Razvoja i napretka nema bez promjene, pa makar i pod «mus», moraš, si propao. U Hrvatskoj propadoše i 750 000 radnih mjesta. koji nisu imali viziju napretka i razvoja. Radnici su za to najmanje krivi. A tako je i sa seljacima. Koliko li u Hrvatskoj propasti seljakamlijeka, s proizvodnjom od 2 500 do 4 500 litara mlijeka po kravi! Nemojte to dopustiti!
Normalno da ne možeš pokositi travu ako nije narasla, ali ako je narasla pokosi je još dok je u fazi lista. A da bi trava rasla, trebaš je gnojiti. Veli struka, da na 1 kg dušika ( N ) u 6 otkosa možeš proizvesti do 50 kg suhe tvari (ST). 200 kg dušika (N) x 50 kg suhe (ST) = 10 000 kg suhe tvari ( ST) /ha. 1 kg suhe tvari (ST) = 1 litra mlijeka.
Dakle, tko još nije svladao suvremenu tehnologiju travnjaštva i spremanje sjenaže, taj nije farmer. A Hrvatska ne može bez svojih farmera!
Zato, ako ti nešto nije jasno - pitaj ! Ako imaš prijedlog iznesi ga!
REPORTAŽA
ožujka u Veroni je održan tradicionalni sajam poljoprivrede. Ovogodišnji sajam bio je proizvodima talijanskih po(joprivrednika a najviše pažnje je siru i suhomesnatim proizvodima. ..___________________ ...... krave, junad i telad iz Italije, Francuske, Švicarske i Austrije.
Izložba je imala i natjecateljski karakter pa su sva grla ocijenjena, a podijeljene su brojne nagrade i priznanja. Zanimljivo je bilo vidjeti koliko truda ulažu u izgled krava prije ocjenjivanja: sve krave na izložbi bile su ošišane, Bilo je najviše krava holštajnske pasmine je proizvodnja mlijekana na zavidnoj razini, ali se i napredak u i alpskog goveda. nastavak na str. 50
Dr. se. !van i suradnici
Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu izdao je brošuru "Izgradnja i adaptacija govedarskih staja" nastalu zbog potreba investitora "Programa razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj", " projektnih biroa, agronomskih veterinara i drugih. Napisali su je poljoprivredni savjetnici i znanstvenici s Agronomskog fakulteta u Zagrebu (dr. se. Alen i prof. dr. se. Mladen napose normative za gradnju novih govedarskih staja poluotvorenog tipa (tzv. hladne staje s vanjskom klimom).
IZGRADNJAI ADAPTACIJA GOVI;DARSKl/.jSTAJA
U brošuri su po poglavljima tipovi staja, konstrukcija staja, ventilacija, smještaj podmladka, ležište, hranilište, pojilice, izmuzišta i ispusti. Za lakše planiranje investitorima je plan potreba površina i silo snaga prostora za spremanje krme te potrebe za poljoprivrednom mehanizacijom prema broju muznih krava. Posebno je opisana staja za sustav krava-tele, a u dodatnom prilogu priložene su skice poluotvorenih staja za muzne krave.
Brošuru po cijeni od 30,00 kn možete nabaviti u svim našim županijskim uredima. Za sve informacije možete se obratiti u naš središnji ured, Ured ravnatelja, u Zagrebu, 9/111, tel.: 01/4882-700 ili 01/4882704.
Vašafarmaje Vašživot...
Investirajte • U SVOJU
Farmer krediti za proširenje gospodarskih d. elatnosti Rok otplat QI uz kamate
Statusni krediti mlijeka - brza kreditna rješenja s rokom otplate 12- 36 mjeseci s kamatom od mfm
Prijevremena isplata naknada za mlijeko Lurinim kooperantima (12-tog u mjesecu)
i poprskane lakom koji daje poseban sjaj dlaci Gošje samo nedostajao parfem).
Darko Kantoct~ dipl. ing
U polju je posao sjetva glavnih proljetnih kultura.
mjeseca treba sijati crvenu djetelinu, travno-djetelinske smjese, lucernu, suncokret, soju, grah i saditi krumpir. U drugoj polovici mjeseca sjetva kukuruza, prvo ranijeg hibrida, zatim kasnijeg. O zime usjeve do kraja busanja potrebno je zaštititi od korova, a u vlatanju od širokolisnih korova. Pri tome treba strogo paziti na izbor herbicida.
U vinogradu valja dovršiti poslove koji nisu obavljeni prošli mjesec. mjeseca saditi cjepove u pripremljene jame uz dodatak stajskog i mineralnog gnoja. Ako je loza porasla, krajem mjeseca trebaje plijeviti i obaviti prvo prskanje.
Pored dijela, posjetitelje su interesirali tradicionalni talijanski sirevi te suhomesnati proizvodi koje su mogli degustirati. Osim ukusa sira ili suhomesnatih proizvoda, proizsu posvetili pozornost i izgledu proizvoda. Hrvatski posjetitelji su konstatirali da je naš pršut ukusniji od talijanskog, a bilo bi zanimljivo vidjeti i mišljenje Talijana o slavonskom kulinu.
Za hrvatske proizvode, maslinovo ulje i vino, posjetitelji sajma bili su vrlo zainteresirani, kao i za odredišta na našoj obali.
Kada su u obavljeni svi proljetni radovi, tlo moramo obraditi i po potrebi gnojiti. Krajem mjeseca možemo ukloniti zaštitu od i proljetnu zaštitu.
U povrtnjaku «kaliti» presadnice prije nego ih presadimo na stalno mjesto. Posijano i zahtijeva redovitu njegu.
Pripremiti tlo za sjetvu i sadnju. Provest potrebne postupke zaštite. Obaviti prihranu Na otvorenome sijati ciklu, mahune, krastavce, mrkvu, peršin, papriku, patlidžan, tikvice, korabicu, rotkvu, rotkvicu, špinat, kupus, kelj, poriluk i salatu, a saditi papriku, patlidžan, krumpir, kelj, salatu i korabicu.
U vrtu je vrijeme za sijanje trava. Stare travnjake prvi puta kositi, nakon ih treba zaliti i prihrani ti.
Narodne izreke za travanj:
Ako je travanj vlažan, onda je i valjan. Suh travanj, zla godina.
Svaka kap kiše vrijedi dukat. Iza mokra travnja ide suh lipanj.
otkrio je 1890. godine Walter von Saint Paul Illaire u planinama Usambara u Africi. Sjeme je poslao u i ondje su uzgojeni prvi primjerci u Europi.
H. Wendland nazvao je
DarkoKantoc;d;pUng
J Ova (jupka sobna bi(jka cvate gotovo cijele godine no intenzivno u jesen i rano Toliko je omi(jena da u svijetu, osobito u SAD, postoje klubovi (jubite"/ja
biljku Saintpaulia u spomen i koji ju je otkrio. Uz to ime dodao je još i ionantha, što pripada porodici ramondija ili Gesneriacea i nije srodna s
Neki je zovu i japanska što je posve krivo.
Sve sorte na tržištu su hibridi. U glavnom od prvootkrivene Saintpaulie ionanthe križane s kasnije otkrivenim vrstama, sa Saintpauliom confusom.
Sorte koje se uzgajaju kao sobne biljke u pravilu imaju osnovnu lisnu rozetu. Listovi su smješteni na kratkim mesnatim peteljkama, okrugli su, narezanog ili naboranog ruba, pokriveni okomitim jednake dužine. Postoje sorte listova, odnosno, bez peteljke. Listovi su svijetlo do tamnozelene boje, a donja strana je kod sorti tamnocrvena.
Cvijetovi su jednostavni ili puni. Uzgojene su brojne sorte koje se razlikuju po boji cvijeta. Tako postoje sorte bijelih, i plavih cvjetova, a ima i dvobojnih, npr. bijela s rubom. Cvjjet u sredini ima žute prašnike. Sorte s punim cvjetovima ne stvaraju sjeme.
Kako iz tropskih krajeva, treba biti na temperaturi od barem 16°C, a ukoliko želimo da biljke zaista lijepo cvatu i rastu, se i viša temperatura. To je jedna od rijetkih biljaka koja podnosi temperature više nego danju.
U stambenom prostoru najbolje uspijevati na prozorskoj dasci, no ne smije biti izložena jakom podnevnom suncu. Najbolje rješenje je prozor. Sve u svemu, treba joj mnogo
M(jekarski list 04/2005.
svjetla, ali ne izravno sunce. Od bitnijaje duljina trajanja svjetla, pa se može uzgajati i uz umjetnu rasvjetu. Zimi je pospješiti rast osvjetljavanjem popodne i a u vrijeme mirovanja svjetlo se može na minimum.
Kako uzgajati
Kod uzoja je najvažnije redovito zalijevanje mekom i mlakom vodom tijekom cijele godine. To da je potrebno koristiti kišnicu, a ako vam je kišnica nedostupna vodu jednostavno prokuhajte. Korijenova bala dva zalije·vanja mora se osušiti a u podlošku se nikada ne smije zadržavati voda, jer korijen uslijed stalne vlage trunuti i biljka uginuti. Zbog osjetljivosti se zalijevanje upravo u podložak, a nakon sat vremena višak vode treba odliti tako da stoji u suhom podlošku.
ima dva perioda mirovanja. Jedno je ljeti kada se temperatura digne iznad 25°C, a drugo je zimi. Periodi mirovanja mogu se produžiti ili skratiti, zavisi želimo li glavnu sezonu cvatnje ljeti ili zimi. U vrijeme mirovanja zalijevati je treba s manje vode a prihranjivanje se obustavlja.
Osim vlage u zemlji, potrebna je i visoka vlaga. Kako se prskanje ne vlagu treba osigurati tako da bude na preokre-nutom podlošku koji stoji u drugom podlošku punom vode. Na taj voda neprestano isparava u blizini biljke, a pri tome lonac s biljkom nije u kontaktu s vodom i ne postoji opasnost od truljenja korijena. osobito dobro uspijeva u prostorijama s više vlage, tj. kuhinji ili kupaonici.
Želite li da vaša bujno raste i obilno cvate, potrebno ju je prihranjivati otopinom gnojiva za biljke u kojem nema vapna.
Kako ima plitko i široko korijenje, bolje uspijeva u plitkoj zdjelici nego u dubokom loncu. Svake godine, nakon glavne
proljetne cvatnje, trebaje presaditi u humusnu i propusnu zemlju. Najbolja je mješavina smjesa treseta i u jednakim omjerima uz dodatak pijeska. Razmnožavanje
razmnožava se dijeljenjem starih biljaka i lisnim reznicama, najbolje u Postupak razmnožavanja lisnim reznicamaje odrežite list s oko 5 cm lisne peteljke. List stavite u s vodom. Vode u treba biti uvijek jednako. Nakon šest tjedana trebala bi se razviti mlada biljka s korijenjem. Kada je mlada biljka dovoljno velika, odvojite je od lista-majke i posadite u cvjetni lonac.
Kod starijih biljki s puno listova je odstraniti vanjske listove i cvatove kada na njima venuti. Jako guste stare biljke mogu se podijeliti i u vrijeme koje nije za razmnožavanje. O
agrometeorologjj_a _
Mr. se. Dražen agrometeorolog
"Snijeg i u travnju"
Travanj nije samo drugi proljetni mjesec, nego i mjesec kada toplija polovica godine. A toplija polovica godine kada srednje dnevne temperature zraka narastu do vrijednosti godišnje temperature zraka. Primjerice, za Zagreb godišnja temperatura zraka iz11osi 10,5 °C. Dakle, u Zagrebu 12. travnja a 18. listopada završava topla polovica godine. Ovog je mjeseca vrijeme vrlo promjenljivo, pa s pravom govorimo kako je travanj najmjesec u godini. Prisjetimo se, 16. travnja 1997. godine snijeg je prekrio pupove
iako se tog dana minimalna temperatura zraka na 5 cm od tla u Križevcima spustila i do -5°C,štete su bile vrlo male. Možda upravo zbog toga snijega štete nisu bile pojava snijega, kiše i niskih temperatura zraka u travnju ne traje dugo, pa ratari imaju dovoljno lijepog vremena za sjetvu kukuruza.O
Snijeg na pupovima (foto:D.
IZRADA
TABLICE
tekst kako razna postaju suhoparna, bezbroj stoji nepotrebno i na koncu malo tko podatke u nizu, bezbrojnim zarezima.
Primjerice, prikupljate mlijeko na selu i razveseliti o stanju mlijeka, vremenu donošenja i odnošenja i sl. se tekstom bi moglo izgledati ovako:
1.3.2005. - 16 litara 3,9 % - 8,20 sati ispravno
2.3.2005. - 14 litara 3,4 % - 8,05 sati ispravno
3.3.2005. - 19 litara 3, 7 % - 8,35 sati ispravno
Naravno, podatci su no mogu izgledati u formi gdje ujedno dobijamo i na brzini unosa i eventualnih promjena podataka ovako:
Mato Bulinci
nadnevak (litre] l vrijeme donosa stanje mlijeka
1.3.2005 16 3,9 820 ispravno
2.3.2005 14 34 805 ispravno
3.3.2005 19 37 8 35 isoravno
!Primio;
Da bi postigli takav uradak potrebito je otvoriti program za tablica : STARTPROGRAMS-MICROSOFT-EXCEL ili shortcut istoimenom na DESKTOP-u Aktiviranjem dobijate ovu radnu površinu: t.:!t.!1t
radno polje (A 1) može se popunjavati brojevima, tekstom i sl., te se gore na zasjenjivanja unesenog sadržaja u polje. Strelicama s tipkovnice prelazimo od polja do polja te popunjavamo ista podacima. Svako polje ima svoju poziciju stupcem i redom (npr. D 19 ili I 16). Polje unosa FORMULA BAR znakom = i unutar njega možemo umetati formule za zbrajanje vrijednosti u stupcu ili redu ( SUM ) , srednje vrijednosti (AVERAG E) i sl.
d
lme1 ~zime OžUJak Ukupna prodaJa· Ana 333333 135847 189745 658925
Sve ono što smo koristiti u MS Wordu možemo primjeniti i u MS Excelu, pod uvjetom da ne literarnu lepršavost programa jer tablice nikako ne spadaju u alat korisnika. Radna knjiga ili BOOK ima svoje radne listove koji se daju preimenovati na da strelicom miša stignemo na LIST 1 (SHEET 1) kliknemo desnim gumbom miša i izaberemo opciju PREIMENUJ (RENAME) te otipkamo na primjeru vidljiv tekst Analiza. Svaki radni list može imati svoju tablicu, svoje zasebno ime i što je korisno, tablice se mogu kopirati iz jednog lista u drugi što veliku uštedu u radu zasjenjenje tablice - COPY • otvaranje - LIST 2 zasjenjenje polja - PASTE
MljPkarski list 04/200.5.
Viši stadij rada nam i izradu grafova na osnovi tablice. Najbolje je koristiti gotove obrasce (CHART WIZARD) koji svojim koracima postepeno oblikuju željeni dijagram:
Rad u izradi tablica može biti zabavan, istražiHrvatska olakšava služenje programom MS Excel, te kroz na liniji izbornika možemo s savladati i problem, a to je strah od novoga. Kroz tekstove ciljano se zadržavati na najkorisnijim stvarima u radu sa
MEDICINSKIKVIZMALO ZABAVNO
Evo jedne male provjere znanja o zdravlju. Zamislite da ste u televizijskoj emisiji KVIZ. Spojite ugodno s korisnim.
Pitanja
1. Pregled je najbolja metoda bolesti?
____ Pogrješna ___ _
2. Kad se kod djeteta jednom tonzile (mandule, krajnici), onda je vjerojatno da takve i ostati?
____ Pogrješna ___ _
3. Osobe oboljele od bolesti (dijebetesa) moraju izbjegavati sve (ugljikohidrate)?
____ Pogrješna ___ _
4. Kapljice za nos smijemo upotrebljavati samo kratko vrijeme?
____ Pogrješna ___ _
5. Vitamini A i D, za razliku od vitamina C, potencijalno su opasni, jer se njihove prekomjerne talože u tjelesnom masnom tkivu?
____ Pogrješna ___ _
6. Više od 10 kg dobivenih u vrijeme prihvatljiva je tjelesna težina?
M(jekarski [i,t 04/2005.
8.
9.
• MALO KORISNO
Pogrješna
7. anemija odraslih kojima manj-
____ Pogrješna ___ _
Dizanje utegaje loše za srce?
____ Pogrješna ___ _
Proteini imaju jedinstvena svojstva koja, za razliku od masti i ugljikohidrata, pomažu gubitku tjelesne težine?
10. ka željeza, uzrokovana je gubitkom krvi a ne prehranom u kojoj nema dovoljno željeza?
____ Pogrješna ___ _ i manje alkoholnih mogu uzrokovati normalnih jetrenih stanica?
____ Pogrješna ___ _
11. Pokazlo se sasvimjasno da Aspirin infarkt?
____ Pogrješna ___ _
12. Lijekovi protiv kašlja nekim osobama mogu uzrokovati probleme?
Odgovori
____ Pogrješna ___ _
1. Pogrješno - Pregled u cilju otkrivanja bolesti, manje je pouzdan u usporedbi s pregledom krvi koje se obavi
,.....,
dva sata nakon uzimanja obroka hrane. Dijabetes se ne može nikada samo na osnovi pregleda
2. Pogrješno -Tonzile se normalno i dosežu maksimalnu u dobi i šeste godine (kada za laika mogu izgledati alarmantno velike), nakon se postupno smanjivati. ,-,
3. Pogrješno - Dok se osobama s dijabetesom savjetuje da izbjegavaju rafinirane kompleksni ugljikohidrati (kruh, krumpir itd.) trebaju predstavljati 40 do 50 posto prehrane osobama oboljelim od bolesti.
4. - Mnoge kapljice za nos sadrže supstance koje sužavaju krvne žile i koje, nakon dužeg vremena, mogu izazvati suprotan tj. odebljanje nosne sluznice što je još problem.
5. - Vitamini A i D su topljivi u mastima, što da njihova prekomjerna može biti uskladištena u organizmu, do reakcija. Vitamini Bi C su topljivi u vodi, što da se njihova prekomjerna mokra-
6. - Novi standardi za dobivanje tjelesne težine za vrijeme (postavljeni od udruženja i ginekologa) sugeriraju da porast težine treba biti 1 i 13 kilograma. Nastojanje nekih žena da za vrijeme ostanu još mršavije i vitkije drži se nesmotrenim.
7. - Gubitak krvi u žena uglavnom je posljedica menstrualnog kvarenja. Kada se radi o anemiji muškaraca zbog manjka željeza (ili žena kod kojih menstrualna krvarenje nije objašnjenje), onda valja pretpostaviti da je uzrokovano krvarenjem iz probavnog sustava, sve dok se ne dokaže drugo.
8. Pogrješno. - Dizanje utega može biti opasno za osobe s poznatim ili skrivenim oboljenjem, ali ne i za zdravu mladu osobu koja i diže utege ilije u neke druge oblike tjelovježbe za razvoj takva vrsta tjelesnog vježbanja ne pripada onim športskim aktivnostima koje poboljšavaju kondiciju.
9. Pogrješno - Starija teorija je ukazivala da kalorije od proteina sagorijevaju brže od kalorija koje od masti ili ugljikohidrata. Danas se smatra da to nije istina. Kalorija je kalorija ...
10.Pogrješno - Dok i svega nekoliko dnevno može uzrokovati masti u jetrenim stanicama, nema dokaza da to vodi permanentnom jetre kao što je ciroza.
11.Pogrješno - Upotreba lijekova koji vaju zgrušavanje krv (Aspirin je jedan od takvih) u intenzivno se ispituje. Do danas nema odgovora da li Aspirin može infarkt, postoje dobri dokazi da on može u moždanog udara u muškaraca koji su prethodno imali simptome takvog udara.
12. - Skoro da ste mogli i bez pogoditi odgovor na ovo pitanje,jer izgleda da je uvijek nešto opasno, barem kod nekih ljudi. Smisao ovog pitanja je da se istakne kako je kašalj važan dio nastojanja samog organizma da se riješi oboljenja dišnog sustava- pa prigušivati ili odstranjivati takav kašalj može biti nepovoljno i opasno za razvoj bolesti.O
mr. se. Dražen agrometeorolog
IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 04. 20. 04. 30. 04.
PIONEER® izvodi svoje pokuse u skladu s priznatim standardom kvalitete ISO 9001 za sistem kvalitetnog menadžmenta
