UzSvjetskidanmlijeka
E, pa podsjetimose svegana Svjetskidanmlijeka.
Dalisteikada,kadakupujetehranupomislilikolikoje radauloženou stvaranjegotovogproizvoda.Kadauzmete mlijekapomislite li kolikoje vremenapotrebnoda se mlijekoproizvede,preradi i doVas?
A zašto i mlijekoima svoj dan? istraživanjima i novimlaboratorijskimtehnikamao njemuznamo punoviše.Mlijekoje sastavnidiozdravihdijeta.Danasje dobropoznatanjegovaulogau rastudjece, kostiju odraslihali i doprinosB vitaminau organizmu.Folati,piridoksin,riboflorini 812pomažumetabolizmu homocisteina a ovajpakimaveliki u vaskularnojzaštiti.Ulogakalcijamlijeka je i u reguliranjukrvnog tlaka.Sastavmasnihkiselina i vitaminatopivihu mastiigraju uloguu zdravstvenojzaštiti.Organski proizvodipokazalisu konjugiranelinolenskekiseline(CLA),linolenskekiseline(LNS),L - tokoferata, i B-karotena,od onihproizvedenihna Informacijama o proizvodau odnosuna ljudskozdravlJe,danomicenas«bombardiraju».Zbog togaje važnodati sažetu i jasnuinformaciju, a onase možetemeljemdosadašnjihistraživanjapotvrditi,kakomlijeko pomažeu prevenciji:
- Osteoporoze
- Hipertenzije - mnogestudijeukazuj "'a3, više proizvodau prehraniimapozitivnuuloguu smanjenjul<f\riog tlaka
- Rakdebelogcrijeva,moždasvakiizvorkalcijamote, at/ _1eca1,alisigurnoje davisokiunoskalcijamlijekaili proizvodasmanjujerizikodoboljenjarakadebelogcn1eva
- PMS(predmenstrualnisindrom)možeseumanjitiunosommlijeka i proizvoda
- Bubrežnikamenci-više kalcija- manjirizikodkamenca Debljina.osobekoježele «zdravutežinu»uspješnije to akouzkalorijskireduclfanuprehranuunose visoke kalcija
- Tipli diabetes,obožavateljimlijekasumanjesklonirazvijanju diabetesa
- Rakdojke- ženekojepiju mlijeko i to od djetinjstvaima1umalešanseoboljetiod karcinomadojke(Autr.J. Dairy Technol.58,2993,p. 144).
Jošse ne cijenidovoljnospoznajada mastsadržibrojne antikancerogeneagensekao: konjugiranulinolenskukiselinu sfingomielin i drugesfingolipide kiselinu 13-metilkaprinskukiselinu
B- karoteni vitaminA vitaminD kolesterol
I etozaštomlijekoimasvojdan !!
A kakvaje mlijeka i proizvoda?Nafarmisupet zbivanjau 50godina,a tosu: - uzgojapotpomognutobiotehnologijom - porasti djelotvornostimlijekakaorobe - potencijalnokoštanjeu odnosunaefektstaklenika -daljnjerazvijanjespecijalnihmlijeka - potencijalnacijena(trošak)kontrolnihprogramaza bolestiživotinja proizvodisu važnedjelatnekomponente u pogledu hranidbenihvrijednosti,okusai teksture.Nastavit se trendza tradicionalnim,visokokvalitetnim proizvodima.Dalje se poštivatitrend«sigurnehrane»kao i produženog«vremena trajanja» proizvoda bez kompromisa prema senzornim osobinama,uznezaobilaznopoštivanjezahtjeva
Vitamin VitaminAa. ___ _!__ __ __
Cink _____ ---.::!._.,..._,_,.
Pantotenskakiselina--'---~.c
I Blotln
Selen ------~
Jod -------=-~a
Magnezij -----'~,-:....,1(.:::
Vitamin 8 12 ----.:.....,,---------,--
Nlacln -------=-'--~•
Rlboflavln
Željezo ___ ____.:. __
Folna kiselina ___ ......:s._,...c= -.:...;:a..;
Vitamin C -------'---
Fosf~ ----_:c.._----~
Kalij
KRMNI S I RAK
Prispijevaju za upotrebu u drugoj polovici ljeta, ovisno o roku sjetve i oborinama, jer zbog suše ima malo zelene krme za ishranu stoke. Koriste se za zelenu krmu izravno s polja sve do mraza u jesen i to u više otkosa, dok se viškovi prozvedene krme siliraju. Zelena masa krmnog sirka koristi se tijekom ljeta kada su manje povoljni uvjeti za rast djetelina i trava (usljed nedovoljne oborina), a zadovoljavaju potrebe životinja kvalitetnom krmom. Po jedinici površine proizvede se više kvalitetne krme tijekom vegetacijeske sezone.
krmnog sirka
Krmni sirak se može koristiti za hranu na više kao svježa zelena krma, košnjom odnosno napasivanjem ili siliranjem. Osim toga, biljku je dehidrirati i preraditi u biljno brašno. Kao
I._______Mr_.se.Da_rkoU_her
Hibridi krmnog sirka vrlo se dobro uklapaju u slijed proizvodnje kvalitetne krme na obiteljskim gospodarstvima. Oni se mogu sijati nakon skidanja ozimih, ranih jarih kultura ili strnih žitarica.
Tablica1: Krmna vrijednostkrmnogsirka
Prinosi zelene Suhe Probavljive Škrobna Vrijemesjetve mase u tiha tvari u vrijednost % u% u%
Glavni usjev za 60-120 14-20 1,2-1,6
zelenuknnu
Glavni usjev za
silažu
Naknadni usjev za zelenu 60-100 14-20
8-12 knnu
Naknadni 40-60 24-30 1,0-1,6 14-16 usiev za silažu
Postrni usjev 30-60 14-18 1,3-1,6 8-11 za zelenu knnu
Postrni usjev 30-50 22-28 1,0-1,6 10-15 za silažu
zelena krma koristi se košnjom za ishranu (Štafa i sur.,Poljoprivrednisavjetnik1985.g.)
stoke u stajama, ili napasivanjem na polju. Za zelenu krmu i silažu sije se kao naknadni krmni usjev (20. travnja - 20. lipnja) ili postrni krmni (20. lipnja- 20. srpnja). U naknadnoj sjetvi, za oba korištenja, skidaju se 2-3 otkosa. Za silažu, stadij upotrebe je voštana zrioba, a za ishranu zelenom krmom kosi se u vegetativnom porastu do punog kada je biljka visoka 80-180 cm, pa i više. Prinosi zelene mase su 60-100 t/ha i više, a za silažu 40-60 t/ha, kao što je vidljivo iz tablice 1.
U postrnoj sjetvi skida se manji broj otkosa (1-2 zelene mase ili 1 otkos za silažu), a dobivaju se i niži prinosi (30-60 t/ha zelene mase ili 30-50 t/ha mase za siliranje, tablica 1.) ovisno o oborinama i gnojidbi.
PREDNOSTI I NEDOSTATCI
KRMNOG SIRKA
Prednosti krmnog sirka
Uher)
Sirak ima izvjesne prednosti u odnosu na
Slika 1: Krmni sirak u toku vegetacije(Foto:D.
kukuruz:
• bolje podnosi sušu, ima niži transpiracijski koeficijent i dobro razvijen korijen velike usvajanja hranjiva
• novi kultivari se vrlo dobro obnavljaju iz busanja (slika 2.) i nakon košnje 2-3 (pa i 4) otkosa zelene krme tijekom vegetacije, ako se pravovremena kose i ako je osigurana voda i gnojidba gnojivima
• stoka nove kultivare rado jede,
a da u zelenoj masi Slika 3: Krmni sirak od mraza (Foto:D. Uher) imaju manji udio durina nema opasnosti od Nedostatcikrmnogsirka trovanja
• može se uzgajati na tlima koja su za
• stare sorte sadrže alkaloid durin
• nema kultivara, pa se sjeme mora uzgoj kukuruza uvoziti
• novi hibridi sirka i sudanske trave daju vrlo Stare uvezene sorte u mladom stadiju visoke urode zelene mase i hranjiva, a za zelenu krmu (košnja, napasivanje) i siliranje mogu se koristiti od sredine srpnja pa do mrazeva ujesen
• krmni sirak nema rizome, pa nema opasnosti od zakorovljenja tla
razvoja sadržavale su puno kiseline (HCN) u alkaloidu durin, a osobito zelena masa sorte Beefbuilder visine 5 do 10 cm. Pri visini stabljike 50 cm udio HCN je smanjen 10 puta, dok pri visini 150 cm nije kiselina. Nakon 3 sata stajanja u pokošenoj masi znatno se smanjuje udio HCN. Novi kultivari imaju dva do· tri puta manji udio durina u masi negoli stare sorte, pa pri visini usjeva od 100 cm nema opasnosti od trovanja, što podatci u praksi. Sirak ne podnosi niske temperature i strada na temperaturi od -2°C (slika3.)
Slika 2: Sposobnostregeneracijekrmnogsirka nakon skidanja otkosa (Foto:D. Uher)
Uvjeti uzgoja sirka Kao kultura kratkog dana i toplih krajeva, krmnom sirku je potrebna toplina i svjetlo. Visoke temperature u periodu sjetve-busanja negativno na razvoj, dok u kasnijim fazama sirak bez posljedica podnosi temperature od 40-45 °C. Sjeme klije i na 10-12 °C (biološki minimum). Kratkotrajni i slabi mrazevi (-2°C) uništavaju biljku. Optimalne temperature za rast i razvoj su od 27-30°C , a minimalne 12°C ovisno o hibridu. Povoljni uvjeti za uzgoj su u srpanjskih temperatura od 21°C i bezmraznog razdoblja od 130 dana. Potrebna suma (zbroj) temperatura za krmni sirak je 3800°C, a za proizvodnju zrna 3500°C ali ovise o hibridu. Izuzetno je otporan na sušu u tlu i u zraku, anatomskim i fiziološkim prilagodbama tijekom evoludje. Sirak ima sposobnost zaustavljanja rasta pri dugotrajnom nedostatku vode. Kada se vodni režim poboljša, biološki procesi rasta i razvoja se nastavljaju. Transpiracijski koeficijent za cijelu vegetaciju je oko 230 1 vode za tvorbu 1 kg suhe tvari. Za tako potrošnju vode dovoljno je 350-400 mm kiše tijek.om vegetacije. Prema dužini vegetacijskog perioda hibridi krmnog sir.ka svrstavaju se u vegetacijske grupe: rani hibridi 90-115 dana, srednje rane 115-130 dana i kasne 130-145 dana. U našim agroekološkim uvjetima dobro uspijevaju srednje rani hibridi. U sušnim uvjetima srednje rani hibridi za 10-15 dana, busaju nakon 25-30 dana, vlataju nakon 40-50 dana i 55-65 dana nakon sjetve. Sirak ne zahtijeva mnogo od tla Najbolji rezultati postižu se na plodnim, lakšim tlima, ali uz agrotehniku zadovosu prinosi i na težim tlima Od tla sirak manje zahtijeva negoli kukuruz i uspjeva na svim tipovima od suhih i pjeskovitih do teških ogoljelih tala. Zahtijeva i mnogo manje vlage negoli kukuruz, i upravo zbog toga se sjetva sir ka kao postrni ljetno jesenski usjev.
TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE KRMNOG SIRKA
I.Plodored
Krmni sirak je biljka koja iscrpljuje tlo znatne lako
hranjiva. Zbog toga u plodoredu treba obratiti pozornost na gnojidbu kulture nakon skidanja sirka, jer bi moglo do smanjenja prinosa te kulture.
Svaki predusjev koji ostavlja tlo od korova dobar je predusjev za krmni sirak. Za visoke prinose dobarpredusjev za sirak su:
• mahunarke
•
• žitarice
2. Obrada tla
Osnovna obrada tla ovisi o predkulturi. Osnovno oranje treba izvesti u jesenskom periodu na dubinu 25-30 cm a zajedno s oranjem, ako je obaviti i osnovnu gnojidbu. Rano u treba pristupiti dopunskoj obradi tla, tj. zatvoriti brazdu da bi se gubitak vode, te kvalitetno pripremilo tlo za sjetvu. Pred sjetvu treba ostvariti strukturu Ua s „ tvrdom posteljicom i mekim za zrno. je s dubinom rada do dubine sjetve. Ako se sije kao naknadni usjev, osnovne obrade se izvode za predusjev, a nakon skidanja predusjeva slijedi plitka obrada tla i predsjetvena priprema.
3.Gnojidba
Najsigurnija, i najTacionalnija gnojidba se nakon analize tla.
Za visoke urode na srednje plodnim tlima gnojidbom bi trebalo osigurati:
N 120-180 kg/ha
P 80-100 kg/ha
K 100-160 kg/ha
Pravila gnojidbe:
• oranjem zaorati gnojiva s sadržajem fosfora i kalija (npr. NPK 7:20:30) te jednim dijelom dušika (ureja).
• predsjetveno gnojiti startnim gnojivom s
izbalansiranim sadržajem svih hraniva (npr. NPK15:15:15)
• prihrana u fazi 3-4 lista KAN-om iza svakog otkosa.
Od prihrane do upotrebe (košnje ili napasivanja) treba najmanje oko 20 dana. Pri gnojidbi treba voditi i o sadržaju mikroelemenata u tlu, posebno cinka, bakra i molibdena.
4. Sjetva
Krmni sirak se sije krajem travnja ili svibnja, te tijekom mjeseca lipnja i srpnja. Sirak se može uzgajati kao:
• glavni usjev
• naknadni usjev i kao
• postrni usjev
Sjetva sirka kao naknadnog usjeva je tijekom svibnja ili u lipnju, ovisno o skidanju predusjeva, a kao postrnog sjetva se obavlja nakon skidanja strnih žitarica ili uljane repice.
Norma sjetve iznosi 30-33 kg/lm ili 17-19 kg/k.j. Dubina sjetve je 3-6 cm. razmak je 50-60 cm, a u redu 1-2 cm. Sije se žitnim, ali i ostalim kojima je posijati sjemena i ostvariti
sklop te dubinu sjetve. Sjeme sirka se može sijati izravno posebnim
5.Njega
Zbog sporog porasta, sirak treba zaštititi od korova herbicidima koji se upotrebljavaju za zaštitu kukuruza (Radazin, Gesaprim i sl.), ali ne onim herbicidima koji suzbijaju divlji sirak u kukuruzu. gnojivima prihranjuje se u razdoblju ubrzanog porasta i nakon skidanja prvog otkosa.
6. Korištenje krmnog sir ka
Nakon nicanja sirak za košnju dospijeva za 40-50 dana, ovisno o uvjetima i agrotehnici.
• Najbolje gaje kositi pri visini 100-120 cm. Ako se kosi kada je visok 80-120 cm, otkos dolazi za korištenje nakon 30 dana te može dati i 3-5 otkosa godišnje (slika 4.). Ti otkosi sadrže 12-16% suhe tvari, 1,2-1,6% probavljivih i 8-10% škrobne vrijednosti.
• Ako se pusti rasti do 150 cm, dobiju se 2 otkosa i prinos mase 60-100 t/ha, ovisno o gnojidbi. Ti otkosi sadrže 16-22% suhe tvari, 1,2% probavljivih 10-14 % škrobne vrijednosti.
• Za napasivanje je najbolji pri visini 60-80 cm. Ranije napasivanje nije jer može do trovanja stoke nitratima, osobito ako je obilnije prihranjivan KAN-om. Stoka pase sirak na površinama za podmirenje potreba.
• Silirani sirak se koristi u hranidbi stoke. Sirak se za zelenu masu može kositi sve do a višak možemo silirati. O
Slika 4: Usjevkrmnogsirka pri fazama korištenja (Foto:D. Uher)
POTPUNOIZMIJESANI OBROK
V
U HRANIDBIMLIJECNIHKRAVA
I Mr. se. Goran Kiš I
Svaki pojedini zalogaj obroka sadrži sve potrebne hranjive tvari
Potpuno izmiješani obrok (PIO) ili poznatiji na engleskom jeziku kao TMR (Total Mixed Ratio) može se definirati kao postupak vaganja i miješanja svih krmiva u potpuni obrok koji mora osiguravati pravilnu hranidbu, odnosno da bi se podmirile sve potrebe krava. (energiju, proteine, minerale i vitamine) potrebne kravi.
Tablica 1: Hranjiva vrijednostpotpunoizmješanog obroka (PIO) za tri proizvodnegrupe krava težine 600 kg ( 100 % ST) 1r---
Razina proizvodn~e-____
1 l_~is~j~ednja
Proizvodnja mlijeka (kgld) i > 35 ! 25 - 35 J < 25 _J
1 Konzumacije suhe tvari (kgld) i 20,0 18,0 J 15,5 I NEL (MJ/kg) _·
Prednosti potpuno izmiješanog obroka
Primjenom potpuno izmiješanog obroka mlijeka imaju bolju kontrolu nad
hranidbom svojih goveda. Ova kontrola hranidbe se kroz
• Sve žitarice, proteinski, mineralni i vitaminski dodatci temeljito su izmiješani. Ova izmiješanost pridonosi i tome da krave ne mogu birati pojedina krmiva iz obroka.
• Potpuno izmiješana krmiva u kombinaciji s podjelom stada na krave prema fazama laktacije, fleksibilnost u hranidbi, hranjivih tvari (energije, proteina, i sl.). Tu mislimo na što preciznije zadovoljavanje hranidbenih potreba krava za svaku pojedinu fazu laktacije i razinu proizvodnje
• Smjese žitarica mogu se slobodnije davati grupama visoko proizvodnih krava bez bojazni od prekomjernog hranjenja krava u kasnoj laktaciji ili nisko produktivnih životinja i njihovog debljanja, te se time postiže bolje iskorištavanje krmiva.
Mane potpuno izmiješanog obroka
• Krave bi trebale biti grupirane prema fazama laktacije i razini proizvodnje.
Grupno držanje krava nije izvediva u malim stadima (manje od 50 krava), te ovisi i o kapacitetu miksera ili mikser prikolice. Ukoliko krave nisu grupirane prema proizvodnji može do pojave prekomjernog debljanja krava u kasnoj fazi laktacije.
• Potreba za posebnom opremom. Oprema za miješanje treba imati
kapacitet da dobro izmiješa sva krmiva u obroku. Mikser, po mobilni, mora biti opremljen vagom da se precizno može izvagati svaka pojedina komponenta obroka.
Kako grupirati krave prema razini proizvodnje?
Broj grupa
• Minimalno moramo oformiti dvije, ali preferiramo držanje krava u tri grupe prema razini proizvodnje.
• Krave u suhostaju treba držati odvojeno od stada u laktaciji.
• U malim stadima gdje držanje krava u tri ili dvije grupe nije kompjuterske hranilice za koncentrate, mogu teoretski osigurati odvojenu hranidbu po razinama proizvodnje. Žitarice možemo dodati i u izmuzištu, i tako stvaranje grupa, no ova praksa sve više gubi na popularnosti.
Premiještanje krava
• Bolje je premiještanje malih grupa krava, nego svake
• premiještanja krava u intervalima biti dovoljno, dok bi premiještanje trebali provoditi prema hormonalnom statusu krava ili nekom testu graviditeta.
• Pri premiještanju krava trebamo se povoditi individualnim prosudbama za svaku pojedinakravu, zasnovanu na našem znanju o fazi laktacije, kondiciji, razini proizvodnje, gravidnosti, temperaturi, starosti, i sl.
• Krave jedu broj manjih obroka kroz dan, se postiže konzumacija hrane i njezino bolje iskorištenje krmiva, posebno ureje.
• Neke krave mogu imati probavne smetnje i odbijajujelo.
Nepotrebna hranidba koncentratom u izmuzištu
• Troškovi konstrukcije izmuzišta i održavanje opreme za hranjenje su smanjeni.
• Krave su mirnije i manje se guraju za vrijeme mužnje.
• Manje je prašine od hrane u izmuzištu.
• Kretanje krava kroz izmuzišteje brže jer nema krava koje zaostaju kako bi pojele svoj koncentrirani dodatak.
• je mužnja više krava po na sat
jer radnik ne troši svoje vrijeme na podjelu koncentrata.
• Potrebno je manje rada za hranjenje krava. Oprema korištena za hranidbu krava može se koristiti i za suhe krave, junice i telad.
Obroci
• Sastavljamo obrok za svaku grupu pojedipodatke o proizvodnji, i masti za svaku grupu.
• Ukoliko koristimo i kompjuterske hranilice, obrok sastavljamo bez hranjive vrijednosti krme koju krave dobiju individualno iz hranilice.
• Obrok se na hranidbenom stolu drži cijelo vrijeme i krava ga može jesti cijeli dan, po volji. Ovo je važno za visoko proizvodne grupe krava, kojima pristup hranidbenom stolu može biti zbog prostora, te ne mogu sve jesti odjednom.
• Mijenjamo formulaciju obroka svaki puta kada
Ned agro d.o.o., Mekušonska cesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail: nedagro@hi.htnet.hr
Oprema za staie: Vezovi, topli podovi,
Visokokvalitetne nizozemske steone junice holštajnfrizijske pasmine
BLES DAIRIES
ograde, krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice, sve vrste spojnica
Foliie i mreže Folije i mreže za okrugle bale, folije za silažu, vezivo
Partner: Surge
se pojave promjene u sastavu i kvaliteti krme koju koristimo. Trebali bi odrediti hranjivu vrijednost krme barem jednom pa i ukoliko se ona mijenja i upitnogje sastava.
• Ušteda troškova za hranu i bolja kondicija krava za narednu laktacijuje ako smanjimo udio koncentarta za nisko produktivne i krave u suhostaju. Ovo smanjenje predstavljajednu od faza proizvodnje
Tablica2: Usporedbapogodnosti hranidbeza krave i - - hranjenje I Potpuno izmiješani obrok J : ____ J____r-sam~~-dv~olumino~~ knniva I~~e~oliko-~olumin~~~~~v_a___ _J '. - samozasuhakoncentratnaknn'.~-krmuizhorizontalnihsilosa J : - zažitaricevlastiteproizvodnje J -visokovlažnakrmiva _____ _J
-"faane,manjecd30kma - pro,""' Šbre nuli~• ma,idbenomru,~
- zažitaricevlastiteproizvodnje
velikefarl1!evišeod50hava-
gdje troškove za hranu možemo smanjiti.
• Svakoj grupi krava treba osigurati dovoljne kvalitetne vode.
• Silaža se ne smije nasjeckati presitno. Prese sjeckanje silaže na 1 dol,5cm.
• Ukoliko sijeno dajemo posebno, ono se treba davati kravama odvojeno od potpunog obroka, na posebnom dijelu hranidbenog stola ili u jaslama. Kod ovakvog posebnog davanja sijena, trebamo znati koju pojede krava na dan da bi potrebni sastav krme za potpuni obrok, umanjen za vrijednost sijena.
može biti dovoljno za niskoproduktivne krave tijekom zimskog perioda.
• Potpuno izmiješani obrok predstavlja svih voluminoznih i koncentratnih krmiva, te dodataka izmiješanih zajedno i kao jedno krmiva.
• hranidbe potpunim obrokom može smanjiti rad i uštedjeti na ukupnim troškovima hrane.
• je važno održavati obrok istog sastava iz dana u dan, dok sve promjene sastava obroka moramo provoditi postupno.
• Rano svih problema ovakvog hranidbe, je mlihranjenja jeka nakon svake mužnje.
• Hranidba dva ili više puta na dan krave
• Analize krme su neophodne, te trebamo tražiti dajedu i više. Hranjenje jednom dnevno analizu osnovnog sastava, što predstavlja: ~--=------------~---..,,-.- ,,.-----------.-;.,-.-.---1"11-.,.7 suhu tvar, sirovi proteini,
vlakna (KDV i NDV) kalcij i fosfor.
• Potpuno izmiješani obrok farmeri mogu koristiti ali on nije nadomjestak ostalim poslovima za dobro upravljanje farmom. Zapravo, intenzitet poslova oko upravljanja farmom može se i Vještina upravljanja i sposobnost farmera od presudnog su za uspješnost i funkcionalnost ovakvog na hranidbe krava.O
Slika 2: Hranidba krava mikserprikolicom
NEOPHODNI MLJEKARSKIALAT
ZA PROVJERUHIGIJENSKE
SVJEŽEIZMUZENOG MLIJEKA
ZA PROIZVODNJUI TRGOVINUSREDSTVIMAZA PROIZVODNJEMLIJEKA
24, Vrbanovec,42 232 Donji Martijanec
Tel. 042 207 990; Fax 042 207 991 e-mail: farm@vz.htnet.hr
HRVATSKEMUEKARSKEUDRUGE
TJEDNAKONTROLASVJEŽEIZMUZENOGMLIJEKANA SADRŽAJ SOMATSKIHSTANICA
DOHODAKOD PRODAJEMLIJEKA I UMANJUJEGUBITKEOD PRIKRIVENIHUPALAVIMENA(MASTITISA)
SANJA Poljanec, kooperant mljekare VINDIJA: Dojim 7 krava. Mlijeko je "E" 1 klase. Koristim savjete iz Mljekarskog lista i Selekcijske službe. Od kolovoza prošle godine redovno koristim SOMA TEST,za tjednu kontrolu somatskih stanica u mlijeku. Pokazao je sve svoje dobre strane: vidljivo reagira na sadržaj somatskih stanica, ima jako dobar pribor za testiranje i koristan za mlijeka, kojeg iznova
VLADO Gola, kooperant mljekare LURA: Imam 16 krava i puno sam uštedio. Prošle godine sam imao problema s Laboratorijem, nisam slušao savjete, bio sam previše pametan. Izgubio sam oko 20.000 Kn za prvih 4-5 mjeseci. Kasnije sam redovno koristiti SOMA TEST. Barem jednom tjedno testiram mlijeko iz svih vimena na somatske stanice i prihvatio sam sve ono na što Laboratorij (SLKM) Od tada sam stalno u "E" klasi.
RUŽICA TRIPLAT, Kapela Podravska, kooperant Ludbreške mljekare "A. BOHNEC": Dojim 5 krava i mlijeko je u "E" klasi. SOMA TESTkoristim od kolovoza prošle godine. Mlijeko iz svih vimena kontroliram svaki tjedan. Kada otkrijem sadržaj somatskih stanica u mlijeku iz pojedinih vimena, to mlijeko izdajam zasebno i ne predajem na otkup, jer pada kvaliteta i cijena preostalog zdravog mlijeka. Ukoliko u mlijeku iz pojedine otkrijem jako sadržaj somatskih stanica, zatražim savjet i veterinara.
SgmaTest®
SOMATEST KOMPLETE ILI ZA TESTIRANJE
MOŽETE NABAVITI NA PRODAJNIM MJESTIMA:
KOOPERANTI MUEKARA, NARUDŽBOM KOD SVOJIH MUEKARA:
LURA d.d., narudžbom na tel.: Zagreb:01/2392 304 Bjelovar:043/272 272
MILS d.o.o., Split, narudžbom na tel. 021/383 822 sirovinska služba
Mljekara KA-MILK Križevci, u mljekari
MUEKARA, u mljekari
LUDBREŠKA MUEKARA «A. BOHNEC», u mljekari
Mljekara STARO PETROVO SELO, u mljekari
MUEKARA VODOPIJEVEC V., Paukovec, u mljekari
053/787 256
MALA MUEKARA VALPOVO, u mljekari
MINI MUEKARA VERONIKA, u mljekari
SIRANA RUNOLIST, Krasno, u mljekari
SIRANA u mljekari
ILI U VETERINARSKIM I POUOPRIVREDNIM UEKARNAMA PO ŽUPANIJAMA
A.B.M. GRAMINEA, Križ Donja
AS AGRO, C ugovec, Farkaševac, Vrbovec Vrbovec, Dubrava
POLJOCENTAR, Dubrava, Vrbovec
V. S. JASTREBARSKO, Jastrebarsko
V. S. SV. IVAN ZELINA, Sv. I. Zelina
AGRAR, Selnica
AGRODOM, Osijek, Bizovac, Koška, Kneževi vinogradi, Lug, Livana
ARTUS-AGRO, KRUNA P. Z., Satnica
OSATINA P. Z., Semeljci
PAPUK, Markovac
VETFARM, Valpovo
• GALIVET, Prelog "NOVAK TERRA, Mala Subotica POLJOCENTAR,
V. S.
VARAŽDINSKA
POLJOCENTAR, Vel. Bukovec, Ludbreg, Varaždin, Sv.
POLJODOM, Ivanec
Varaždin, Petrijanec, Hum, Varaždinske Toplice
V. A. PUT, Vrbanovec
V. S. VARAŽDIN, Varaždin
BJELOVARSKO-BILOGORSKA
V. A. MARTES, Josipovac 1N8•Sf·Ml:J•J1;l@IM@!-AGRODOM, titar
LANDIA, Tordinci, Antin, Mlaka, Ada, Laslovo, Vršadin, Ostrovo i Markušica
A.B.M. GRAMINEA, Slatina. Stari Gradac BRAZDA, Virovitica
DRAŠKO,
V. S. SLATINA, Slatina
POŽEŠKO-SLAVONSKA POLJANA, Požega
V. S. POŽEGA, Požega, Pleternica, Velika i BRODSKO-POSAVSKA
AGRODOM, Velika Kopanica, Gornja Vrba, Oprisavci, Brodski Stupnik, Slavonski Kobaš, Vrpolje, Bebrina AS AGRO, COMMERCE, Nova Gradiška
Vet. stanica,
A.B.M. GRAMINEA, Bjelovar, Prgomelje, Grubišno PolJe, Veliki Zdenci, Vel. Trnovitica, Vel. Vel. Trojstvo, Predavac, Dežanovac, Daruvar AHAC, Grubišno Polje, lvanovo selo, Veliki Zdenci
AS AGRO, Bjelovar, Garešnica DIKA COMMERCE, Grubišno Polje HERBA, Bjelovar lvanska, Predavac, Bjelovar, Bulinac, Grubišno Polje OPZ Hercegovac, Daruvarski Brestovac, Nova Ladislav
POLJOCENTAR, Bjelovar, Galovac, lvanska
VETCO, Daruvar
ZDENKA, Prehrambena industrija, Veliki Zdenci, Veliki lvanovo Selo
V. S. MAJCAN, Bjelovar
KORDUN, Slunj, Rakovica i Cetingrad SIMSI, V. S. OGULIN, Ogulin
A.B.M. GRAMINEA, Repušnica ABUNDAN, Velika Ludina
AGROCENTAR PETRINJA, Petrinja
AGRODOM, Lipovljani, Novska AGROPROMET, Sisak, Novo Galdovo
AGRO-SIMPA, Sisak, Petrinja, Sunja, Komarevo, Topusko, AS AGRO, Kutina, Novska BIO-ZRIN, Hrv. Dubica, Hrv. Kostajnica, Dvor
KLAS PROMET, Kutina, ŠEGEDIN, Kutina
V. A. GLINA, Glina
A.B.M. GRAMINEA, Novigrad Podravski, Koprivnica, Virje, Hlebine, Vel. Trnovitica, Ferdinandovac, Sv. Petar Orehovec, Molve
AGRO-RASINJA, Rasinja, Kuzminec, Vel. Poganac
Sv. lvan Žabno, Sokolovac, Cepidlak, Križevci, Orehovec, Koprivnica, Gola
POLJOCENTAR, Križevci, Sv. I. Žabno, Sv. Petar Orehovec, Vukovec, Voj. Kloštar, Fodrovec, Vel. Raven, Gregurovec, Trema
V. S.
V. S. NOVA, Koprivnica
KRAPINSKO-ZAGORSKA
KRAPINA P. Z., Krapina, Radoboj,
V. S. PREGRADA, Pregrada PRIMORSKO-GORANSKA
V. s. VET-NOVA, Vfbovsko
AGRO-MILKA, VELEBITSKA DEGENIJA P.Z., Senj SPLITSKO-DALMATINSKA
V. A. SINJ, Slnj ZADARSKA
V. A. ANIMALIA, Zadar
OPTIMALNA HRANIDBA U VISOKOJ PROIZVODNJI
MLIJEKA
I
Dr. se. Stjepan Feldhofer I
Radi proizvodnje mlijeka, životinjama treba u krmne obroke davati i kva-
Krave visoke proizvodnje mlijeka, koje su tehnološki izolirane od prirode i iskljubrizi trebaju uvijek dobivati osnovna krmiva dobre topljivosti, razgradivosti i iskoristivosti za mikrobnu sintezu u buragu.
litetnih krmiva stabilnih od razgradnje u buragu koja uz dobru digesta kroz burag, imati i optimalnu sposobnost fermentativne razgradnje i resorpcije u crijevu.
Proizvodnja mlijeka je gospodarski interes, ne toliko radi broja krava, nego više poradi stajskog i individualnog povemuznosti koja u nekim gospodarstvima prelazi 7 000 do 10 000 litara mlijeka godišnje, a nekih krava i mnogo više.
Visoku muznost mora pratiti tehnologija držanja i hranidbe krava. Krave moraju imati ugodan smještaj i ne smiju biti izložene stresnim podražajima, jer krave visoke muznosti imaju vrlo osjetljiv hormonalni sustav. Tehnologija držanja i mužnje krava dostigla je vrlo visoku razinu, ali zbog visokih ulaganja nije uvijek na dostupna svim gospodarima.
Vrlo je i hranidba krava. Krave visoke muznosti gube iz organizma velike hranjivih tvari koje se moraju svakodnevno obnavljati krmivima u dobro izbalansiranim krmnim obrocima, i to prema razini muznosti a moraju sadržavati sve potrebne proteine, energetske i mineralnovitaminske tvari. Sva ta krmiva moraju biti i anatomske i probavnog sustava biljojeda
Nepravilna hranidba visokomuznih krava može uzrokovati mnoga organska i oboljenja: indigestiju, ketozu, i degeneraciju jetre, bolesti bubrega, spongioznu encefalopatiju (BSE - «bolesti ludih krava»), slabiju plodnost i smetnje u reprodukciji, Mljekarski hst 05/2005.
puerperalne bolesti, izmještanje sirišta nakon telenja, oboljenja papaka (pododermatitis) 1 druge bolesti krava visoke muznosti.
POTROŠNJA KRMNA U HRANIDBI
KRAVA VISOKE MUZNOSTI
Hranidba krava temelji se u prvom redu na probavi krmiva u buragu i buragovim mikroorganizmima preko kojih krave dobivaju hlapive masne kiseline za energetske potrebe, a razmnožavanjem buragovih mikroorganizama i sintezom mikrobnih proteina zadovoljavaju osnovne potrebe za i energijom.
Krmiva u hranidbi krava moraju optimalno služiti u prvom redu buragovim mikroorganizmima (osnovna krmiva - za zadovoljavanje fizioloških potreba krava). U tu svrhu krave moraju dobivati suhe tvari krmiva i sirovu vlakninu koje rad buraga, održavaju rastresitost i pH vrijednost buragova sadržaja, dobivaju potrebnu energiju, spojeve dušika i druge hranjive tvari za mikrobnu sintezu u buragu.
Nadalje, ukupna krmiva koja krave dobivaju za visoku proizvodnju mlijeka moraju zadovoljavati sve potrebe krava kako bi bile dobrog zdravlja, reprodukcije i proizvodnje mlijeka, moraju sadržavati dovoljnu i kvalitetu energije, minerala, vitamina i hranjivih tvari - proizvodna krmiva. To su vrlo veliki zahtjevi koje treba ispunjavati krave za suvremenu proizvodnju mlijeka.
Uzimanje hrane i tek životinja
Dobro uzimanje hrane i tek životinja prvi je uvjet da životinja dobije sva hranjiva potrebna za
VELIKA PROLJETNA PROMOTIVNA AKCIJA
JEDNOSTAVNA I PRI
JEDNOSTAVNO
NANOŠENJE PJENE
BRISANJE PAPIROM
ZA VIME
SUHE RUKE
SUHO VIME
Ovim kuponom X u kvadratu)
_J Oxy foam besplatni promotivni uzorak (1kg)*
_J Oxy foam za nanošenje pjene po promotivnoj cijeni od 50 kn• *na isporuke se troškovi poštarine -
1. Ime i prezime:
2. Ulica i broj:
3. Poštanski broj i mjesto:
4. Telefon:
5. Broj krava na gospodarstvu:
6. Kooperant mljekare: (podatke od broja 1-4 OBAVEZNO ispunite ŠTAMPANIM slovima)
Kupon za narudžbu pošaljite na adresu: DALBO d.o.o.; Varaždinska 27k, 42205 Vidovec ili na fax. 042 209 240
Za eventualne dodatne informacije se možete obratiti na mob. 098 859 623
zdravlje i proizvodnju. Uzimanje i potrošnja hrane ovisi o:
- genetskoj i pasminskoj i proizvodnim sposobnostima životinja, - temperaturi tijela i okoliša, - okusu, kemijskoj i biološkoj kvaliteti krmiva koji na uzimanje krmiva, - probavljivosti i iskoristivosti krmiva, a posebice brzini ispražnjavanja digesta iz buraga.
Želja i interes životinje za uzimanjem potrebne hrane, ukazuje daje životinja zdrava i dobrih pro~zvodnih sposobnosti. Poznavanjem hranidbenih potreba te utjecajem na tek i na uzimanje hrane, iskorištavaju se sve proizvodne
životinja, zdravlje i reprodukcija i na najbolji koriste se sve raspoložive krmiva potrebnog za postizanje boljeg gospodarskog
Životinja glad uslijed nedostatka energije i drugih hranidbenih sastojaka potrebnih za život. Taj osnovni nagon povezan je s nekim genetskim i pasminskim osobinama, vegetativnim i hormonalnim podražajima, posebice istaknutim u krava visoke proizvodnje mlijeka koje potrebu za hrane.
Krave moraju imati dobro razvijeni burag i buragove mikroorganizme, i moraju biti sposobne da uzimaju dnevno preko 3,0 - 3,5 do 4,0 kg suhe tvari krmiva/ 100kg tjelesne mase (3,0- 3,5 4,0 % tjelesne mase).
Buragov volumen može se ako su životinje kao junad na paši gdje se više i ako dobivaju voluminoznih krmiva.
Da bi životinje rado uzimale krmiva, dobro je da krmni obroci sadrže svježinu i vlagu koja olakšava žvakanje, preživanje, fermentativnu razgradnju i resorpciju krmiva. Uvijek na raspolaganju moraju imati dovoljno svježe pitke vode.
Krave više jedu na usitnjena ili peletirana krmiva s manje sirove vlaknine a bolje probavljivosti. Krmiva ne smiju biti zaprašivana, moraju biti higijenska, bez stranih primjesa, bakterija i plijesni.
kiselost buragova sadržaja smanjuje uzimanje hrane. Zato krmiva ne smiju sadržavati mnogo kiseline ni stvarati kiselost buragova sadržaja, kao primjerice jako kisela silaža, krepkih krmiva i sl. (kisele indigestije) djelovanje).
postotak ureje i amonijaka u hrani, odnosno u buragovu sadržaju, može biti uzrok slabijem uzimanju hrane ili odbijanju hrane. Stoga je u hranidbi važno uskladiti s energetskim hranjivima, a ureju davati uz postupno privikavanje, kontinuirano u manjim tehnološki s usporenim amonijaka ( «vezanu ureju»).
Kravama visoke muznosti treba osigurati slobodan pristup hrani koja mora biti dobro tehnološki pripremljena; im 12 do 13 sati dnevno nesmetane hranidbe, s dovoljnom svježe pitke vode.
Loš tek i ostavljanje neiskorištenih krmiva upozorava na bolesna stanja, fiziološke i nepovoljne uvjete držanja i tehnologije hranidbe, lošu, pokvarenu i pljesnivu hranu i sl.
OPTIMALNA MUZNOST ZAVISI O I KRMIVA
Krave visoke muznosti moraju dobivati krmiva lakše probavljivosti i bolje hranidbene vrijednosti. Krmiva moraju brže prolaziti kroz burag, ali održavati stabilnu i vrstu buragovih mikroorganizama i stvarati masnih kiselina za visoku proizvodnju mlijeka. (vidi Mljekarski list broj 3/2005.)
se da je optimalna muznost krava u našim uvjetima držanja i hranidbe oko 30 - 35 litara mlijeka/dan, odnosno muznost 7 000 do 9 000 litara mlijeka godišnje.
Visoka muznost preko 40 litara mlijeka/ dan, osobito u prvim mjesecima laktacije poslije teljenja, može se održavati samo iskorištavanjem zaliha iz organizma i razgradnjom vlastite tjelesne mase zbog krave mršave a javljaju se i razna oboljenja.
Proizvodne granice krava na gospodarstvu i u krava zavise naj-
Mljekarski /i,st 05/2005.
Tablica 1:Potrebekrmiva za visoku muznostkrava (650 kg tjelesnetežine) u suhoj tvari
Za muznost Dnevni krmni obrok - krmiva - Krmiva kg
osnovna krepka omjer ukupno za 100 kg za litru I /dan kg/dan kg/ dan % kg /dan tjel.mase mlijeka*
25 litara 12,2 7,0 64: 36 19,2 3,0 0,77
30 litara 11,8 9,0 56: 44 20,8 32 0,69
35 litara 11,8 10,5 53: 47 22,3 3,4 0,64
40 litara 11.8 11,8 50: 50 23,6 36 O59
• i uzdržne potrebe
Tablica2: Energetskehranidbenepotrebeprema muznostikrava (650 kg) u suhoj tvari
Za Ukupno dnevno Za litru Krmiva muznost mlijeka*
L/dan H.j. MJNEL H.j. MJ 1 kg/H.j.NEL MJNEL
25 litara 17,85 123,05 0,71 4,922 0,93 - 6,409
30 litara 20,25 138,55 0,68 4,618 0,97 - 6,661
35 litara 22,65 154,05 0,65 4,401 1,01 - 6,908
40 litara 25,05 169,55 0,63 4,239 1,06 - 7,184
• uzdržne potrebe
Muznost iznad 40 litara mlijeka/dan nalazi se na granici preko koje samo pojedine krave mogu razdoblje i održavati zdravlje, fiziološke i sposobnosti, i to ako mogu dnevno trošiti oko 3,5 do 4,0 kg suhe tvari krmiva na 100 kg tjelesne mase (3,5 od 4,0 %), a krmni obroci moraju u suhoj tvari dnevno sadržavati najmanje 40 - 50 % krepkih krmiva (koncentrata). (Tablica 1.)
Krmni obroci moraju sadržavati najmanje 1,0 do 1,1 H.j./kg suhe tvari krmiva ili oko 7,184 MJ NEL s ukupno oko 2 850 probavljivih sirovih dnevno. (Tablica 2. i 3.). Stoga je ozbiljno pitanje kako uz tako visoku muznost i velike potrebe organizma za hranjivima, vati uzgojnu vrijednost, životnu sposobnost, trajnost proizvodrtje tijekom više laktacija, dobro zdravlje, kvalitetu mlijeka i reprodukciju krava.
A sve to želimo
Krmni obroci za krave moraju sadržavati kvalitetna osnovna volumi-
Tablica3: Potrebe u krmnim obrocimaprema
muznostikrava (650 kg) u suhoj tvari
Za Ukupno Probavljivih u buragu muznost /dan stabilnih**
L/dan Sirovih g Probavljivih g za I ukgST mlijeka/g krmiva/g
25 litara 2681 1877 75 98
30 litara 3136 2195 73 105
35 litara 3590 2513 72 112
40 litara 4042 2830 71 120
' uzdržne potrebe
* • Krmna smjesa s 19% sirovih dijelom o genetskim sposobnostima (selekciji), tehnologiji hranidbe, i krmiva i dobro uravnoteženim krmnim obrocima za svaku.kravu.posebice.
Krave visoke muznosti osobito su ugrožene ako imaju genetski sustav za visoku proizvodnju mlijeka i nastavljaju s visokim mlijeka i u promijenjenim nepovoljnim hranidbenim uvjetima, ali na drugih procesa (kemijskog sastava i kvalitete mlijeka, plodnosti krava i sl.) što na kraju dovodi krave u bolesno stanje.
nozna krmiva i iznad 50 % suhe tvari). Energetska hranidbena vrijednost osnovnih krmnih obroka za visoku proizvodnju mlijeka mora iznositi najmanje oko 1,0 H.j./kg suhe tvari ili oko 6,500 MJ NEL.
Za najvišu muznost krava potrebni su uravnoteženi krmni obroci: osnovna voluminozna krmiva s minimalnim dodatkom krepkih krmiva (koncentrata), uz najmanje 16 - 17 % sirove vlaknine u ukupnim krmnim obrocima.
Krepka krmiva (krmne smjese - koncentrati) moraju imati visoku energetsku hranidbenu vrijednost i moraju iznositi najmanje 1,15 H.j./kg suhe tvari ili 7,500 MJ NEL.
Dodavanjem krepkih krmiva u obliku potpunih krmnih smjesa (koncentrata) valja dodatno zadovoljavati sve hranidbene potrebe krava energijom, proteinima, mineralima, vitaminima i drugim hranjivim tvarima ovisno o potrebama krava tijekom gravidnosti i visoke proizvodnje mlijeka.O
MLIJEKOMPRENOSIVEBOLESTI •TUBERKULOZA I BRUCELOZA
Nevijo Zdolec, dr. vet. med.
Nezaobilazan u otkrivanju, suzbijanju i iskorjenji-
INamirnicama životinjskog podrijetla mogu se prenositi zarazne bolesti životinjama i (judima (zoonoze).
vanju zoonozaje kontrole i nadzora u proizvodnji i prometu životinja i životinjskih proizvoda, se i postiže krajnji cilj - zaštita zdravlja ljudi.
Tuberkuloza
Tuberkuloza je jedna od najvažnijih bakterijskih bolesti koja se može prenositi mlijekom sa životinja na Pri tome je važno naglasiti da rizik za ljudsko zdravlje predstavlja sirovo, toplinski mlijeko i proizvodi od nepasteriziranog mlijeka, da ne preživljava pasterizaciju.
Od tuberkuloze mogu oboljeti sve vrste sisavaca i ptica, a su Mycobacterium bovis, Mycobacterium avium i Mycobacterium tuberculosis. tuberkuloze (M. bovis) ima epizootiološko i epidemiološko jer osim u goveda, može izazvati bolesti kod svinja, ovaca, koza, psa, konja i divljih životinja. Iz zaražene životinje se tjelesnim u vanjsku sredinu gdje opstaje vrlo dugo (tablica).
Kod otvorene tuberkuloze se
Tablica:Preživljenje tuberkulozeu uvjetima
OKOLIS PREZIVLJENJE
U izmetu na livadi 2 dana
U izmetu na livadi 2 mjeseca
U osušenoi sluzi
U zakooanim oraanima
126 dana
167 dana
U otoadnoi vodi 11-15 mjeseci
U kiselom mliieku i stepki 2 tjedna
U mekom siru 305 dana
Mljekarski li<Jt05/2005.
iskašljanim sadržajem, kod tuberkuloze probavnog sustava - izmetom, tuberkuloze sustava - tuberkuloze vimena - mlijekom itd. U vime ulazi i kroz kanal iz kontaminirane sredine (stelja). Mlijeko se može kontaminirati i naknadno tijekom mužnje preko vimena, kontaminirane stelje i izmeta, a i preko tuberkuloznih ljudi.
Najvažnija mjera pojave i širenja tuberkuloze životinjama, a time i prijenosa na ljude, je tuberkulinizacija. To je alergološka metoda temeljena na sposobnosti bakterija da senzibiliziraju organizam koji u ponovnom kontaktu s istim mikroorganizmom alergijski odreagira. U ovom nakon intrakutane (u kožu) primjene tuberkulina na osnovi intenziteta reakcije i otekline, proglašavamo životinju slobodnom od tuberkuloze, sumnjivom ili pozitivnom na tuberkulozu.
Mlijeko tuberkuloznih krava neupotrebljivo je za ljudsku prehranu, kao i mlijeko koje je naknadno kontaminirano tuberkuloze. Mlijeko zdravih muzara (s negativnom tuberkulinskom reakcijom), koje iz uzgoja u kojima je tuberkuloza ili se sumnja na tuberkulozu, uvjetno je upotrebljivo, tj. mora se pasterizirati ili sterilizirati nakon se proglašava upotrebljivim za prehranu ljudi.
Sve tuberkulozne životinje moraju se
privesti klanju se uklanja izvor zaraze. toj radikalnoj mjeri tuberkuloza goveda je svedena na ili je iskorijenjena, pa je time smanjen i rizik za zdravlje ljudi.
Bruceloza
Mlijeko i proizvodi bruceloznih životinja predstavljaju izvor infekcije za ljude. Bruceloza, posebno melitokokoza (bruceloza ovaca i koza) opasna je zoonoza koja najviše ugrožava zaposlenike u klaonicama, mljekarama, kožarskoj industriji te veterinare (pomaganje pri porodu, Na to se nadovezuje i dugotrajno mlijekom, pa se skupina ljudi bitno bruceloze goveda je Brucella abortus za koju je svojstvena sklonost prema tkivu posteljice, plodnim vodama i plodu gdje stvara patološke promjene koje rezultiraju u zadnjoj graviditeta. Pri tome se velike u okolinu, pa se i širenja zaraze na druge životinje i ljude. Osim toga, kontaminirani okoliš postaje izvorom naknadnog mlijeka. Pored navedenog brucela se i izravno mlijekom zaražene životinje, a to može trajati i godinama.
Kod negravidnih inficiranih krava brucela se lokalizira u vimenu, dok nastupom graviditeta prelazi na gravidnu maternicu. Na samom vimenu nema vidljivih znakova bolesti, ali mlijeko je stalan izvor zaraze za telad i ljude. Kao i kod tuberkuloze, mjera širenja bruceloze goveda je pretraga. U tu svrhu se koristi prstenasti pokus (PMP) kao orijentacijska metoda kojom se u skupnom uzorku mlijeka prisutnost brucela protutijela. Pouzdanije su pretrage seruma aglutinacijom, reakcijom vezanja komplementa ili ELISA-om. je godišnjom
Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i bolesti propisano obvezno serološko pretraživanje krvi 20 % krava u uzgojima brojnijim od 10 grla, kao i krv junica prije ulaska u laktaciju. je neophodno prije novih grla u uzgoje obaviti navedene pretrage radi zaštite i zdravlja stada.
Mlijeko je neupotrebljivo za prehranu ljudi ako od muzara koje su zaražene brucelama, dok je mlijeko zdravih muzara iz uzgoja u kojem je bruceloza uvjetno upotrebljivo, što da se mora pasterizirati ili sterilizirati.
Danas bruceloza goveda u razvijenih zemalja, pa i kod nas, ne predstavlja ozbiljan problem se u kontroli bruceloze primjenjuje «otkrij i ukloni», tj. pozitivna grla se privode klanju. Prema propisima meso bruceloznih goveda je upotrebljivo bez dok su vime i testisi higijenski neispravni.
S druge strane, bruceloza ovaca i koza uzrokovana s Brucella melitensis predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem, posebno u zemljama mediteranskog pojasa. simptom kod ovaca i koza je, iako ne i nužno, u zadnjih 2 mjeseca graviditeta. Mlijekom se brucela tijekom cijele laktacije, pa i u laktacijama. Ljudi se mogu zaraziti kontaktom s inficiranom životinjom kod klanja bolesnih životinja, rukovanja kontaminiranim mlijekom, a posebno konzumiranjem kontaminiranog mlijeka. je podatak da je smrtnost ljudi zaraženih s Brucella melitensis 2-10 %.
Jedini suzbijanja melitokokoze i oboljenja ljudi je eutanaziranje i neškodljivo uklanjanje životinja u kojih je B. melitensis, kao i životinja koje su bile izložene
KRPELJIVOST I
Mr. se.Antun
I
Krpeljivost je posljedica invazije krpelja na životinje. K,pelji se zadržavaju u šumama, šikarama, grmlju i niskom raslinju na pašnjacima.
Invazija se javlja u i jesen. Invazijama krpelja su izložene sve životinje (goveda, ovce, koze, konji, psi itd.), a najviše one držane na paši .
31 - .- _.-"-"'!-:1
Ženke sišu krv od 8-1 7 dana, a na životinji se mogu zadržati i duže. Nakon sisanja i oplodnje, ženka krpelja polaže jajašca (2 000-18 000) na
naborima plahtice, na vimenu i na korijenu repa. Grebanjem o tvrde predmete životinje pokušavaju skinuti krpelje pa dolazi i do pojave rana na koži koje krvare.
Na invazije krpelja posebno su osjetljive životinje koje zbog krpeljivosti mogu i uginuti. Suzbijanje krpelja. U prirodi krpelje možemo suzbiti spaljivanjem terena na kojima se oni nalaze, to je u praksi neprimjenjivo. Jedna od boljih metoda je uništavanje krpelja na samoj životinji. Krpelje je najbolje ukloniti rukom i to nakon povratka životinja s paše. U da je krpelj s rilom duboko zabodenu kožu, potrebno gaje omamiti eterom ili uljem kako bi ga lakše cijelog
uklonili.
Jedna od metoda je kupanje životinja u akaricidima, što je skupo, pa se rijetko koristi.
skrovito mjesto i ugiba. 11::-i-j~~~§-~-~-i-
Štete od krpelja su r; ji) višestruke:
1. izazivaju nemir životinja, 2. bušenjem kožu, 3. sišukrv, 4. njihova slina djeluje tok(otrovno) lokalno i na središnji sustav,
5. prenose brojne zarazne i parazitarne bolesti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i životinja
Krpelje pronalazimo na skrivenim mjestima na tijelu životinje: iza rogova, u .____________________________ _J
I KASTRACIJAJARADI I I
Stvarno, jarad je toliko zaigrana, vesela, bezbrižna, kao mala djeca. Ne bez razloga na engleskom jeziku jare ima isti naziv kao dijete: kid. Želja mi je ovim ukazati na
je, koze su ojarene,jarad veselo i bezbrižno skau toliko željenim zrakama ranojutarnjeg sunca. Zainteresirano prate svaki pokret gospodara, nestrpljivo zveckanje zrnja žitarica u kanti i valovu. O, kako to samo jedu i opet se igraju, i prepreko drugog. važnost i nužnost odrezahvata koje kozari trebaju uraditi baš u to vrijeme bezbrižnosti, nestašnosti i zaigranosti jaradi, odnosno u prvim tjednima nakonjarenja. a)
Svaki ozbiljan uzgajatelj koza mora voditi evidenciju, zapisivati sve najvažnije što se u njegovu stadu: datume pripusta i jarenja, legla, spol jaradi, porodnu masu, voditi evidenciju o proizvodnji i zdravlju životinja, a sve to je neophodno za provedbu kvalitetne selekcije koja napredak u proizvodnji mlijeka i mesa. Pri životinja treba imati u vidu da ono bude trajno i da se brojevi što lakše mogu U zemalja životinja zakonom je regulirano pa ga treba provoditi u skladu s njim. Jako je bitno da jare što prije nakon jarenja, odnosno dok je još uz majku, dobije broj. Taj prvi broj je privremeni i stavlja se jaretu u obliku privjeska oko vrata, odmah nakon jarenja. Najjednostavniji takvog vanja jaradi jest da ili metalne markice s utisnutim brojevima stavljamo na ili vrpcu, a vrpcujaretu oko vrata. Vrpca, konop ili ne smiju biti previše zategnuti da se jare ne bi ugušilo, ali ne smiju biti ni previše labavi da ne bi pao s glave, osobito u jaradi bez Nije rijedak osobito u nekim europskim zemljama, privremenog ispisom broja na bokujaradi na slabinska-trbušnom dijelu). Pri Mljekarski l~t 05/2005.
takvom jaradi treba paziti da su brojevi dovoljno veliki i da se boja teško briše, te da boju treba prilagoditi boji površine, odnosno boji koze tako da bude koza, kao i drugih životinja, jest ušnim markicama ili tetoviranjem. Za trajno jaradi najsigurnijim se drži tetoviranje; broj se utiskuje u predio uha, ili s unutarnje strane repa. Utiskivanje broja tetovirnim kliještama u uho osobito je vidno na kozama nepigmentiranih i dužih ušiju. Brojevi utisnuti tetoviranjem na pigmentirana uha teže se pa se pri takvih koza crvena, a ne crna pasta. jaradi i koza ušnim markicama jeftino je, jednostavno i brzo, a takvi se brojevi lakše problem ušnim markicama je u tome što se nerijetka dogodi da markica ispadne. Može i do rasijecanja uha, što je osobito u pašnih koza, što je za životinju bolno, a naizgled je ružno. Ranije su koze bušenjem uha specijalnih kliješta. No, radi dobrobiti i estetskih razloga, takav se koza više ne provodi. U posljednje vrijeme, u državama Europske unije, obvezno je koza i ovaca bolusima. Na ovaj životinji se kroz jednjak aplicira bolus u burag. Bolus nesmetana ostaje u buragu sve dok je životinja živa. Ovakav je siguran, trajan, beskrvan i bezbolan. Njegov nedostatak je što je skuplji jer zahtijeva
posebne je trenutna cijena oko 500 EURA/komad.
b) Obezrožavanjejaradi
Mnogi, osobito neiskusni kozari, ne znaju da rogovi koza nemaju samo estetsku ulogu. Poznata je da je pojava rogova na kozi nasljedna osobina, povezana i s spola. Stoga se ne selekcija koza na šutostjer se homozigotno šutim kozama, osobito pripisuje neplodnost i pojava dvospolnosti-hermafroditizma. da su rogate životinje agresivnije, neki - da
nekoliko centimetara. Jare u dobi od oko pola godine ima rogove duge od 12 do 15 cm, nerijetko i više. Ako se za uklanjanje rogova, se da to što ranije, tj. u prvim danima (tjednima) života, tj. se rogovi pojave. Uklanjanje rogovajaradi provodi se na nekoliko obezrožavanjaje spaljivanjem (kauterizacijom), za što se koristi elektermokauter, pa i usijano željezo. Najprije se rog a zatim se mjesto spali. Treba napomenuti da je to za jarad dosta bolna, pa jarad jako cvili, ali ako se za to onda u tom trenutku ne smijete biti i sentimentalni i proces morate završiti do kraja, jer u protivnom biti samo gore. Ako rogovi nisu adekvatno (u potpunosti) odstranjeni, narast ponovo, ali nepravilno. Manje je važno što su takvi rogovi nestabilni, nepravilni i na izgled ružni, važnija je da su na dodir vrlo bolni. Uklanjanje rogova kemijskim putem, npr. kiselinom manje je bolna, ali dulje traje. Za uklanjanje rogova mogu se koristiti i sredstva (paste). Odmah nakon spaljivanja, spaljena mjesta treba premazati nekom zaštitnom kremom (pelidol ili vazelin). Neki rogove mlade jaradi bi smanjili
sobnih borbi i koza - ne žele u stadu imati koze s rogovima. Nasuprot tome, neki drže da su rogovi prirodno obilježje koze, da su rogate koze ljepše, pa ne mogu zamisliti kozu bez rogova. Rogovi se pojavljuju u prva dva tjedna života mlade jaradi, a najkasnije do kraja prvog mjeseca. U pojedinim osobito u muške i pri porodu razvijenije jaradi, jare se jari s rogovima. Rogovi brzo rastu, osobito u muške jaradi, i s mjesec dana dugi su
uklanjaju stavljanjem gumenih prstenova, kupiranju repova u janjadi te kastraciji muške jaradi i janjadi. Usporedo s uklanjanjem rogova pojedini radi uklanjanja intenzivnog mirisa, spaljuju žlijezde koje sekret intenzivnog mirisa. da je aktivnost tih žlijezda povezana s muškog spolnog hormona testosterona, postojanje intenzivnog neugodnog mirisa osobito je izraženo u vrijeme tjeranja. Iza svakog roga (1-2 cm) nalazi se po jedna takva žlijezda. Treba naglasiti da se te žlijezde na istom mjestu nalaze i u šutih grla.
c) Kastracijamuškejaradi
Iako to kod nas nije u nekim zemljama obvezno provode kastriranje nerasplodne muške jaradi, koju nakon toga tove i po
starijoj dobi. U posljednje vrijeme u svijetu je sve uzgoj koza iz hobija ljubimci) bilo za igru djeci ili za korištenje u zapregama kada su poželjna muška grla jer su i robusnija, ali ih kastriraju da budu mirnija i da nemaju izražen miris, osobito u sezoni parenja. Za kastriranje jaradi koriste se iste metode kao i u drugih vrsta životinja. Krvnom kastracijom uklanjaju se testisi, a beskrvnom kastracijom se spolni sjemenovoda posebnim kliještima, ili stavljanjem specijalnih gumica-prstenova. Odrasle treba kastrirati najmanje 2 mjeseca prije klanja. Ako kastraciju provode sami uzgajatelji, onda svakako primjenu jednog beskrvne metode. Najjednostavniji i najlakši je kliješta stavljanjem gumenih prstenova na mošnju. Prije stavljanja prstena obvezno treba provjeriti jesu li oba jaja u mošnji. Tek kada se uvjerite da su oba jaja u mošnji, možete provesti navedeni zahvat. U poto je bolno, jare trese se i lupa nogama, se i vrlo brzo dolazi do što je vidljivo po normalnom ponašanju jareta. Nakon stavljanja gumenih prstenova, prsten tkivo, cirkulaciju a s vremenom dolazi do nekroze i odbacivanja mošnje s jajima. O završetku tova kolju. Kastracija je uklanjanje testisa ili prekidanje njihove daljnje funkcije; provodi se u životinja dobi, a i starijih grla koje uzgajiviše ne žele koristiti u rasplodu. Postoje brojni znanstveni dokazi da kastrirana muška jarad ima dnevne priraste negoli nekastrirana, da brže postiže klaonimasu, da ima bolju iskoristivost trupa, randman te udio potkožne i unutar (što je osobito važno u nas gdje je naglašena navika mlade jaradi na ražnju). Meso kastriranih grla ima manje izražen miris negoli meso nekastriranih grla, osobito zaklanih u
EKOLOŠKAPOLJOPRIVREDA
IpofJoprivredna proizvodnja, ne razmatra globalno, sa svim konzekvencama i koje ta proizvodnja uvjetl.4.ie po , život (judi pa u krajnjoj liniji i po opstanak života na zem1Ji.
Prof dr. se.fan ! I Nažalost,još se u mnogim, posebice u nerazvijenim zemfJama i zem(jama u tranziciji pitanje proizvodnje hrane, odnosno Poljoprivredna proizvodnja koja o tim njenicama vodi u Europi se sada najnaziva «ekolo-
ška», «organsko-biološka» ili «bio poljoprivreda, dok se u Americi naziva «organska», odnosno «snošljiva» (sustainable) poljoprivreda. Nažalost, ta se poljoprivreda samo kao neka tehnološka alternativa sadašnje «konvencionalne» poljoprivrede koja može, samo marginalna, djelovati na problematiku osiguranja hrane u Svijetu. je da tzv. «zelena revolucija», koja je pedesetih godina prošlog bila nada za rješavanje problema gladi u Svijetu, nije ispunila jer se neishranjenost i umiranje od gladi u Svijetu nije ni smanjilo, a kamoli iskorijenila. industrijaliziranom i sve više kemiziranom proizvodnjom prirodi, da bi se održali na istoj razini, zahtijevaju stalno korištenje agrokemikalija (pesticida, herbicida mineralnih gnojiva i dr.). Tako krug» ne samo što zahtijeva sve subvencioniranje poljoprivredne proizvodnje, i opasno na zdravlje takvih namirnica, posebno djece, te okoliš, osobito njegove bitne za opstanak života na Zemlji - tlo i vodu.
Stoga rješavanje problema hrane u svijetu zahtijeva globalan pristup koji iziskuje i promjene nekih naših dosadašnjih stavova i navika.
Sve se više stajalište da pitanje gladi u svijetu nije utjetovano nedostatkom površina za proizvodnju hrane, njezinom raspodjelom i potrošnje.
Ne može se rješavati pitanje proizvodnje hrane samo intenziviranjem proizvodnje na površinama najprikladnijim za proizvodnju, pogotovo kada se zna da na pr. žitarice proizvedene na jednom hektaru oranice podmiruju energetske potrebe hrane za 15 ljudi, a kada te žitarice iskoristimo za proizMljekarski
vodnju tada dobivena hrana podmiruje potrebe samo 5 ljudi. Stoga proizvodnja hrane za stoku ne smije biti «konkurent» hrani za vjeka, se ona treba odvijati na površinama koje se u proizvodnji hrane ne mogu koristiti. proizvodnja na oranicama treba biti samo sredstvo da se proizvodni potencijali oranica mogu potpuno iskoristiti. O tome treba posebno voditi u našim utjetima gdje oko 45% poljoprivrednih površina zauzimaju prirodni travnjaci.
Danas je u svijetu osnovni sustav alternativne poljoprivrede i organizirano se širi kroz IFOAM (Internacionalna Federacija za Organski Poljoprivredni Pokret) smatra ekološka poljoprivreda.
Taj se sustav poljoprivredne proizvodnje najpravilnije može definirati kao: Sustav zatvorenog gos:eodarenja su osnovni TLO-BILJKA-COVJEK-ZNOTINJA-TLO.
Ekološka poljoprivreda sve je više prii širi se zato što:
• Sve ulaganja (input) svih vrsta energije i materijala u otvorene sustave dosadašnje industrijske poljoprivrede u dogledno vrijeme više biti Nije u nedogled stalno, neopravdano, trošiti ogranineobnovljiva prirodna bogatstva, jer to neminovno uzrokuje ekonomsku, energetsku i ekološku krizu, koja je na pomolu.
• Zato što su otvoreni sustavi dosadašnje industrijske poljoprivredne proizvodnje izvorište neiskorištenih sekundarnih sirovina, raspršenih u prirodi kao neželjeni «otpad», te tako postaju veliki okoliša. i prvobitne sirovine, mineralna gnojiva i druge agrokemikalije, ulja, stimulatori proizvodnje, lijekovi i mnoga druga sredstva razaraju ne samo organizme i pojedine
pripadnike životnog okoliša, i prirodne ekosustave, bez stvarne obnavljanja od tako nastalih šteta.
• Zato što pitanje gladovanja i umiranja od gladi na našoj planeti nije pitanje nedostatka površina i proizvoda fotosinteze, je to socijalno, sociološko i ekonomsko pitanje nepravedne raspodjele i nedovoljne prerade - iskorištenja, još ogromnim gubitcima.
• Zato što je proizvodnja hrane kemiziranim proizvodnim sustavom potpomognuta neracionalnim hranidbenim navikama, uzrokom barem polovice naših zdravstvenih problema, a dijelom i smrtnih
• Zato što tražimo druge racionalne puteve, gdje poljoprivreda predstavlja sastavni dio prirode i okoliša, s kojima ne «ratujemo» želimo ostvariti trajni razvoj.
• Zato što je sve izraženija uvjerenost da je ekološka poljoprivreda najbolji okoliša, a i vrlo
• Zato što se, naposljetku, ne radi samo o našem zdravlju, boljitku i napretku, i o dobrobiti našili potomaka i opstanka naraštaja, stanovnika ove planete-Zemlje. Zasad rezerve, glede svrsishodnosti širenja ekološke poljoprivrede, proizlaze iz uvriježenog mišljenja da ekološka proizvodnja ne može visoke prinose ravne onima koji se postižu u kemiziranoj poljoprivredi. Toje mišljenje mnogim znanstveno rezultatima opovrgnuto. Pokazalo se da ulogu pri tome ima duljina ekološkog gospodarenja na nekom gospodarstvu, tj. što se duže ekološki gospodari, prinosi su sve Ekološka poljoprivreda u obnovi Hrvatske ima posebno ponajprije stoga što se naš razvoj i blagostanje temelji na razvoju turizma i obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. S tog gledišta Hrvatska ima mnoge usporedne prednosti u odnosu na druge zemlje. Mnoga naša ostala su na od prevelike industrijalizacije poljoprivrede (Kombinati su zauzimali samo oko 20% naših poljoprivrednih površina), a ratna pustošenja u mnogim su podruna više godina obustavila proizvodnju, pa se bez odmah može na ekološko gospodarenje. Ta su posebno pogodna za ekološku proizvodnju hrane i drugih proizvoda.
Potreba razvoja ekološke poljoprivrede u nas može se ovako sažeti:
• Ekološka poljoprivreda na prirodnih resursa, osobito podzemne pitke vode kao i onih drugih, osobito neobnovljivih.
• Ekološka poljoprivreda, kao suprotnost industrijskoj poljoprivredi, na prepoznatljiv, osebujan, kulturan krajolik kao što su u nas primjerice: Gorski kotar, Zagorje, Žumberak, Lika ili Mediteranska posebice otoci, što i s stajališta ima posebno i tako opet povezuje poljoprivredu i turizam.
• Ekološka poljoprivreda na razvoj, pa i na demografska stanje sela, što je posebno važno kod nas, jer na našim gospodarstvima i u mnogim selima prevladava staraRaznolikost proizvodnje i moguostvarivanja dodatnih prihoda ne samo da može razvijati i zadovoljiti osobne sklonosti voditelja gospodarstva, i svakog, pa i najstarijeg odnosno gospodarstva.
• Ekološka poljoprivreda, s gledišta zdravlja i radnih sposobnosti našeg osobito najima poseban Ne može se zanemariti daje prema podatcima preko 40% svih bolesti uzrokovano ostatcima pesticida u hrani. Tu je posebno podatak da djeca do 5. godine života nakupe 35% od ukupne rezidua ka bolesti (osobito raka) koje se nakupe tijekom života. Proizvodnja ekoloških namirnica je ne samo na našem tržištu i ponudi, i u izvozu.
• Ekološka poljoprivreda vrlo je i u obnovi naših sela razrušenih agresorskim ratom. Ne traži skupa ulaganja kao industrijalizirana poljoprivreda, a u redovitoj proizvodnji je znatno jeftinija i U konvencionalnoj proizvodnji preko 50% troškova otpada na vanjska ulaganja, poglavito na agrokemikalije.
Stoga, osmišljeni razvoj ekološke poljoprivrede u nas, a to je Savez «BIOS» koji je od 1992. godine IFOAM-a ima puno opravdanje jer se takvim korištenjem svih naših poljoprivrednih potencijala mogu pokriti sve naše potrebe hrane, a višak proizvodnje može biti za izvoz, pogotovo kada za takvu proizvodnju nema kvota pa to može biti naš doprinos u podmirivanju potreba namirnica koje se u razvijenim zemljama sve više traže, ili u rješavanju problema hrane i održivog razvoja na Zemlji. O
HRVATSKI CENTAR
Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci
KVALITETAKRAVLJEG
KrešimirKuterovac,dipl.ing.
Analiza kvalitete mlijeka kako za
mlijeka, tako i za mljekare bitan su dio Sustava kontrole kvalitete mlijeka. Na osnovu analiza se cijena mlijeka i udovoljava standardima koji su propisani Pravilnikom, a koje mora zadovoljiti svo mlijeko na tržište. Za 2004. godinu rezultati analiza su Kemijska kvaliteta mlijeka svih mlijeka u Hrvatskoj je na vrlo visokoj razini. kvaliteta mlijeka za isplatu je: 4,006% masti i 3,397% Stvarna kvaliteta mlijeka nešto je viša od i vidljiva je iz grafikona.
Grafikon 1: kemt/ska kvaliteta m!t/ekau 2003. i 2004. god. na temeljusukladnih analiza mlijeka
2003. Mjesec 2004.
Da bi vidjeli potencijal proizvodnje mlijeka na gospodarstvima kvalitetu, dobro je usporediti ove vrijednosti s rezultatima analiza mlijeka krava pod kontrolom U 2004. godini pod kontrolom nalazilo se 77 777 krava, a njihova kvaliteta mlijeka bila je viša od stvarne kvalitete svih mlijeka u Hrvatskoj.
HRVATSKI CENTAR
Graft·kon2: kvaliteta mlijeka krava pod kontrolommlijeka po mjesecima
Ako promatramo kemijsku kvalitetu mlijeka u protekle dvije godine možemo da se trendovi što se masti i na istoj razini, pri je vidljiv i utjecaj sezone na kvalitetu mlijeka. U ljetnim mjesecima kvaliteta mlijeka je slabija dokje tijekom zimskog perioda kvaliteta najbolja.
našu kvalitetu mlijeka s kvalitetom susjednih zemalja, možemo daje vrlo visoke razine, te se može i s najrazvijenijim zemljama.
Broj somatskih stanica vrlo važan je parametar kvalitete mlijeka koji nam je indikator stanja zdravlja vimena proizvodnih životinja. U proteklom razdoblju kao novi parametar kvalitete mlijeka primorao je mlijeka da pozornost na problematiku mastitisa što je dalo pozitivne rezultate. ·
Grafikon 3: Rasporedpo razredima na osnovubrojasomatskih stanica u mlijeku i mlijeka
Iz grafikona 3 vidljivo je daje kvaliteta mlijeka gledano na broj somatskih stanica bolja nego je bila u 2003. godini. Na kraju godine u mlijeku s manje od 400 000 somatskih stanica bilo je 78,38 % mlijeka; od 400 000 do 600 000 somatskih stanica bilo je 8,28 % a više od 600 000 imalo je 13,34 % Smanjivanje broja somatskih stanicaje stalni trend kod naših mlijeka i da se u razdoblju nastavljati.
Broj mikroorganizama u mlijeku je novi parametar kvalitete mlijeka, a u protekle dvije godine bio je glavni razlog lošijih klasa mlijeka
Graft·kon4: Rasporedpo razredimana osnovubrojamikroorganizama u mlijeku i mlijeka
Iz ovoga grafikona vidljivo je daje mlijeka bila vrlo loša, ali se je kroz period od dvije godine vidljivo poboljšala. su vrlo brzo shvatili daje cijena mlijeka koja se dobije za E klasu mlijeka vrijedna ulaganja kako bi se ona i postigla. Na kraju 2004. godine bilo je 45 % mlijeka s manje od 80 000 mikroorganizama i 30% s više od 400 000 • mikroorganizama.
Klase mlijeka se na osnovi broja somatskih stanica i na osnovi broja mikroorganizama u mlijeku i to u obzir posljednja dva mjeseca za mikroorganizme i tri mjeseca za somatske stanice na osnovi geometrijske sredine.
I grafikon 5. pokazuje pozitivan trend popravljanja kvalitete kao i prethodna dva. Iz prikazanih podataka vidljivo je da se od primjene novog Pravilnika i ciljne cijene mlijeka kvaliteta mlijeka kontinuirano popravlja. Ovaj napredak u samo dvije godine pokazatelj je da naši mogu i znaju proizvoditi mlijeko prema novim standardima kvalitete. Novim investicijama te daljnjim edukacijama naših nastavak ovoga trenda i u nekoliko godina rješavanje u potpunosti pitanje kvalitete mlijeka prema broju mikroorganizama i somatskih stanica.
Prikazani podaci su vrlo zanimljivi za svakog pojedinog mlijeka koji na osnovu njih može usporediti svoju kvalitetu mlijeka s kvalitetom mlijeka svih Ukoliko niste zadovoljni s kvalitetom, vam da provjerite sve u proizvodnji, te da
05/2005.
Grafikon5: Rasporedpo klasama mlijeka na osnovuukupnih otkupljenih mlijekau 2003. godini
ukoliko ne možete riješiti problem potražite savjet agronoma i veterinara na vašem terenu.O Yi. PR<;1B'LeM~.A:Llw.lirli& MLIJ:ii4A RJEŠ·liNJli PR,@.N~E>Jffi&SA. I PR@l~~&1IDlffiE.ML!JJE~© EIISfliRA ~Allil'iEffUE
IZLOŽl3t I iMOffit
Ult)ffi. 601)1~1
Mr. se. ZdravkoBara<'
Kao i ranijih godina, Hrvatski centar tijekom 2005. godine nizom izložbi i smotri predstaviti dosege u uzgoju i selekciji stoke. Sveukupno se planira održati 21 izložba ili smotra, a okupljanje svakako predstavlja trodnevna izložba u sklopu velikog gospodarskog i sajma u Gudovcu pored Bjelovara na kojoj se predstaviti najkvalitetniji uzgoji stoke iz cijele
Rab (ovce i koze)
28. svibnja 2005. Benkovac (ovce, koze, magarci) 04. lionia 2005. Zlatar 04. lionia 2005. Slavonski Brod 04. - 05. lipnia 2005. Velika Gorica 04. lionia 2005. 10. - 12. lipnja 2005.
Babina Greda 11. lipnja 2005. Vrbovec 12. lipnja 2005.
Kijevo (ovce i koze) 18. lipnja 2005. Vinica 18. lipnja 2005.
Sv. Ivan Zabno 26. lionia 2005. 01. sronia 2005.
Novalia {ovce) 01. sronia 2005. (istarska ovca) 10. sronia 2005.
Sunia (konji) 16. - 17. sronia2005.
Gažul - otok (ovce, koze, konii mairarci) 31. sronia2005.
Slano (ovce, koze, maf!arci) 02. kolovoza 2005.
Molve 12. kolovoza 2005.
Gudovac - Bielovar 02. - 04. ruina 2005.
Podravske Sesvete 19. rujna 2005. Drenovci 02. listopada 2005.
list 05/2005.
IZLOŽBAHRVATSKIHSIREVAI
V VINA U BECU
I
Mr. se. Zdravko
U organiziranju izložbe sireva pomogao je i Hrvatski centar, Odjel za uzgoj, selekciju i razvoj kozarstva i malih životinja.
I
U prostoru Eschenbach u 11. 04. 2006., u organizaciji Veleposlanstava Republike Hrvatske u Republici Austriji, Hrvatskoaustrijskog društva prijateljstva, Austrijskohrvatskog društva prijateljstva i Agronomskog fakulteta u ~grebu, odriana je izložba hrvatskih sireva i hrvatskih vina.
Na izložbi sireva predstavljeni su uglavnom i kozji sirevi onih koji su prijašnjih godina dobivali priznanja na orjenjivanjima sireva koje su organizirali Agronomski fakultet i Hrvatski centar. Na izložbi sireva predstavljena je 60 proizvoda hrvatskih Osim proizobiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, s bogatom paletom proizvoda predstavili su se i veliki industrijski Prilikom otvaranja izložbe velikom broju posjetitelja obratio se veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Austriji prof. dr. se. Zoran koji je istaknuo važnost takvih i predstavljana· Republike Hrvatske u svijetu jer Hrvatska ima što ponuditi kada su u
pitanju autohtoni prehrambeni proizvodi, i uopu gastronomiji. Dekanica Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. se. Jasmina Havranekidejni nositelj ovog naglasila je, prilikom otvaranja izložbe, kako je na izložbi predstavljan samo jedan dio bogate palete sirarskih proizvoda, te kako je posljednjih godina uložena izuzetno puno rada i sredstava za poboljšanje kvalitete mlijeka, a onda i sireva i drugih proizvoda na hrvatskim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a što sada donosi vidne uspjehe i rezultate. Nakon otvaranja izložbe posjetitelji su degustirali izložene sireve i vino a u odabiru im je pomogao katalog izloženih proizvoda sa svim potrebnim informacijama adresa i
- regija proizvodnje, kratak opis proizvodne tehnologije). Katalog je za ovu priliku osmislila i uredila prof. dr. se. Dubravka Samaržija.
O proizvodnji vina u Republici Hrvatskoj govorio je prof. dr. se. Edi s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Uz Izložbu sireva i vina, u prostoru Eschenbach, svoj ovogodišnji program ponude predstavile su Hrvatska zajednica i zajednica
grada Zagreba
HRVATSKI CENTAR
hrvatskihsirevana izložbiu
Ivica
ADRESA
NAZI\' PROIZVODA
Figurica ll, 23251Kolan Paški sir
Ivan Caska 6. 52291 Novalia Paški sir
Emil Suprahini dvori 11, 23251Kolan Paški sir
Dubravko Pemjak 29, 2325 lKolan Paški sir
AlenkoDabo Škopljanska 2, 53291 Novalja Paški sir
Doma~oj
Ribarska 15, Mandre, 23251 Kolan Paški sir
Robert Ribarska 20, Mandre, 23251 Kolan Paški sir
Obiteljsko gospodarstvo
1. Kozji sir „Snješko"
101, 33514
2. Kozji sir „Slavonski biser" 1. sir ,,Magriž", Mirjenko 19. travnja 9, 2. sir „Magriž" u maslinovu uliu
lvana J. Predavca 41 10370 Dugo Selo Dimlieni polutvrdi kozii sir
Božica put 15, 10370 Dugo Selo 1. Polutvrdi dimljeni kozji sir 2. Polutvrdi kozji sir
Mirjana
Obiteljsko poljoprivredno
Prozorska 40, Prozorje, 10370 Dugo I. Martinski sir Selo 2. Martinski dimljeni sir
Stankovo lb, 10450 Jastrebarsko I. Dimljeni polutvrdi kozji sir gospodarstvo
2. Kozji sir s plijesni
Sanja i Ivan Gradec Pokupski 12, 10451 Pisarovina 1. Dimljeni polutvrdi kozji sir 2. Polutvrdi kozji sir
Obiteljsko poljoprivredno 18, 10345 Gradec 1. Svježi kozji sir gosoodarstvo 2. Dimlieni kozii sir
Obiteljsko poljoprivredno
D. Marinkovac 11, 10342 Dubrava
1. Trimag
2. Torta
3. Gilja gospodarstvo Torta
4. Loptice od skute
5. Dim!ieni kozii sir Barbara
1. Kozji sir „Mediteran"
Obiteljsko poljoprivredno
Batnog 179, 47222 Cetingrad
2. Kozji sir ,,Pikant" gospodarstvo
lgor
Obiteljsko poljoprivredno
Vitunj 52, 47300 Ogulin
Florijana 8, 42206 Petrijanec
3. Polutvrdi kozji sir
I. Kozji škripavac
2.Kravlii oolutvrdi sir
1. Sirni narnaz s uljem
2. Sirni namaz s hrenom
3. Sirni namaz s vlascem gospodarstvo Moravec
Ambient Park
Ankica Nucak
Julije Grebene
Obiteljsko poljoprivredno
odvojak 6, 10360 Sesvete
Batina Donia 58a, 49282
Križnog puta 52, 32221 Nuštar
4. Kozji dimljeni sir
5. Kozii polutvrdi sir
1. Polutvrdi kozji sir
2. Polutvrdi kozji sir u maslinovom ulju
Polutvrdi sir
I. tvrdunac
Bedenica 62, 10381 Bedenica l. sir gospodarstvo 2. dimljeni sir
Vindija d.d. Varaždin
Paška sirana d.d.
Agrolaguna d.d.
Sirana Runolist - Commerce
1. Ovidur 6,
2. Capron
3. Caprodur 42000 Varaždin
Splitska b.b. 23250 Pag
Sirena - mala sirana d.o.o. Figurica 19 23251 Kolan
Mate 34, 52440
4. Caproblu
5. Caprilo
Paški sir
Paški sir
1. Istarski sir - bioproizvod
2. Istarski sir u maslinovom ulju
3. Istarski kravlji sir u maslinovom ulju
4. Istarski kravlji sir
Krasnarski sir d.o.o.
Mljekara „Šimun - Milk"
Mljekara „Euro - Milk" d.o.o.
Krasno, 53274 Krasno polje
3, 10296 Luka
Belosavec 17, l 03 81 Bedenica
I. Kravlji sir „Dragec"
2. Dimlieni kravlji sir .nrallec"
1. Kravlji sir ,,Dragec"
2. Dimlieni kravlii sir ,,Dra11:ec"
STATISTIKA I OTKUPKRAVLJEG
MLIJEKA
I Dr. se. Petar I
Stanje u proizvodnji mlijeka
da proizvodnja kravljeg mlijeka u Hrvatskoj ne zadovoljava ukupne godišnje potrebe i potrošnju, uvozimo više od 20% potrebnih mlijeka i proizvoda. Procesi razvoja proizvodnje mlijeka ne odvijaju se dinamikom, iako su postignuti pozitivni rezultati.
Strukturne promjene u govedarstvu ukazuju da pored pada broja krava raste produktivnost i proizvodnja mlijeka, kvaliteta, kao i otkup mlijeka.
U sustavu primarne agrarne proizvodnje, govedarstvo i proizvodnja mlijeka od velikog su gospodarskog a posebno za prehrambenu mljekarsku industriju. Proizvodnja mlijeka u agrarnoj reformi razvojno je povoljno tretirana zbog intenziviranja procesa tranzicije i približavanja Hrvatske Europskoj uniji. Interes je Hrvatske da postigne što stupanj dostatne proizvodnje mlijeka a time i povoljnije uvjete za proizvodnu kvotu koju bi prihvatila i priznala Europska unija.
U zakonodavnom dijelu, u primjeni su propisi o kvaliteti kravljeg sirovog mlijeka harmonizirani s standardima i EU. Ujedno su doneseni propisi o ciljanim cijenama kravljeg sirovog mlijeka i o poticajima.
Sada je povoljno gospodarsko okruženje koje stimulira mlijeka na investiranje i razvoj poticaji za mlijeko, zadovootkupne cijene mlijeka, Program razvoja govedarstva Republike Hrvatske). Ovo ubrzanje procesa restrukturiranja malih nerazvijenih u tržne komercijalne konkurentne mlijeka. U sastavu Hrvatskog centra stavljen je u funkciju Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u Križevcima (SKLM). Za sve mlijeka, korisnike poticaja, od 2003. god. Laboratorij u Križevcima obavlja analize kvalitete sirovog mlijeka iz
M(jekarski list 05/2005.
otkupa. Na temelju kvalitete mljekare, kao kupci mlijeka, otkupne cijene za svako obiteljsko gospodarstvo. kvote
Jedan od temelja u sustavu agrarne politike Europske unije je proizvodnih kvota u poljoprivredi kojima se regulira i proizvodnja glavnih poljoprivrednih proizvoda. Propisivanjem proizvodnih kvota regulira se agrarno tržište i odnosi ponude· i potražnje agrarnih i prehrambenih proizvoda. Zemljama EU proizvodne kvote za mlijeko uvedene su 1984. god., a njima se dopuštene nacionalne godišnje mlijeka kao i kvote za farmere. mlijeka moraju se pridržavati odobrenih kvota, a ako ih bit primijenjene financijske sankcije.
EU-15 je riješila pitanje proizvodnje mlijeka i kvota, a one se do 2008. god. minimalno i to s 117,49 mlrd. na 120,33 mlrd. litara mlijeka. Novim Unije odobrene su godišnje kvote u iznosu od 18,23 mlrd. litara mlijeka.
U odnosu na procese intenzivnih aktivnosti za stjecanje statusa Hrvatske kao stalne u Europskoj uniji, za nas je vrlo aktualno pitanje kvota. Ako Hrvatska postane Unije 2008./2009. god., mogla bi na osnovu ostvarene proizvodnje i otkupa mlijeka izboriti pravo na kvotu od 971 milijuna litara. Godišnjom potrošnjom mlijeka i proizvoda od 220 lit. mlijeka po stanovniku
i potrošnja) dostatnost mlijeka iz proizvodnje iznosila bi 92% od ukupne Iz navedenih razloga od izuzetnog su podatci o stvarnim proizvedenim mlijeka kao i podatci o tržnom otkupljenom mlijeku.
o otkupu mlijeka
Navedeni pokrenuti razvojni ciklusi i mjere agrarne reforme utjecali su na produktivnosti u proizvodnji mlijeka a time i na otkup mlijeka. Prema svojoj metodologiji prikupljanja podataka Državni zavod za statistiku (DZS) u i godišnjim ne iskazuje sve otkupljene mlijeka. U tržišta kravljeg mlijeka DZS prati mljekare i mlijeka i srednjih poslovnih kapaciteta, s više od deset zaposlenih, a što je po njihovim kriterijima na razini 90%
PO-TRG-31 i PO-TRG-33 (Nomenklatura poljoprivrednih ribarskih proizvoda s metodološkim uputama za
o otkupu i prodaji proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva "Narodne novine" broj 85/1998. prikupljaju se podatci i o otkupu kravljeg mlijeka na razini poslovnih subjekata i dijelova poslovnih subjekata. ispunjavanju poslovni subjekti koji se bave otkupom mlijeka od obiteljskih gospodarstava, odnosno i subjekti koji se bave prodajom mlijeka iz vlastite proizvodnje a koji imaju više od deset zaposlenika.
Status Hrvatskog centra
Vlada Republike Hrvatske je Hrvatskog centra (HSC) iz i njegov pravni status kao državne organizacije. Njegova djelatnost kao specijalizirane ustanove je proizvodnje i biljnih kultivara". Osnovni poslovi i zadatci odnose se na provedbu uzgojna selekcijskog rada i genetskog
životinja, ispitivanje skih proizvoda, razvoj proizvodnje,
priprema dokumentacije i podnošenje zahtjeva za ostvarivanje poticaja u te obilježavanje i evidencije obilježenih životinja u Republici Hrvatskoj. Iz mljekarstva HSC ima posebne obveze 1 ovlaštenja koja su od posebnog 1
1. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva 1 vodnoga gospodarstva Pravilnikom o svježeg sirovog mlijeka ("Narodne novine" broj 102/2000.) ovlastilo je Laboratorij u Križevcima da ispituje kvalitetu sirovog mlijeka.
2. Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka (SLKM) Križevci dobio je ovlasnicu (DZMNNSO br. 106/104 od 22. rujna 2004. god.) kojom je riješeno da Laboratorij u Križevcima ispunjava propisane norme rada a koji su usaglašeni sa standardima EU.
3. Prema propisima o poticajima ovlašten je da za mlijeka, a na temelju rezultata analiza mlijeka, priprema dokumentaciju i podnosi zahtjeve te obavlja i administrativnu kontrolu poticaja (Pravilnik o i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje - "Narodne novine"broj 24/2005.).
4. Temeljem navedenih ovlaštenja i obveza koje izvršava HSC i Laboratorij u Križevcima, i prema podatcima o kvaliteti mlijeka, navaju se otkupne cijene za mlijeko (Uredba o ciljanoj cijeni svježeg sirovog mlijeka"Narodne novine" broj 156/2002 .).
Sve organizacije koje se bave otkupom mlijeka imaju obvezu da HSC dostavljaju o otkupljenim mlijeka za svako poljoprivredno obiteljsko gospodarstvo. Preko objekata za preradu mlijeka upisanih u Upisnik ovlaštenih objekata za preradu mlijeka, podatke o otkupu mlijeka dostavljaju organizacije koje se bave samo otkupom i prodajom mlijeka i nisu upisane u ovaj Upisnik.
Za cijelu Hrvatsku Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka i Hrvatski centar ima cjelovite podatke o i godišnjim nama otkupljenog mlijeka prema otkupljenim mlijeka od strane pravnih osoba ovlaštenih mli ·eka kao i dru · organizacija koje se bave samo otkupom mlijeka a nisu upisane u Upisnik ovlaštenih objekata za preradu mlijeka u Ministarstvu poljoprivrede. šumarstva i vodno a os darstva.
Razlike u godišnjem otkupu mlijeka
Otkada je stavljen u funkciju Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u Križevcima, za 2003. i 2004. god. na nivou Hrvatske postoje sveobuhvatni podatci o ukupno otkupljenim kolimlijeka. U 2003. god. Državni zavod za statistiku iskazao je otkup mlijeka od 4 72.610 mil. litara, a Hrvatski centar otkup od 519,273 mil. litara. Razlika u otkupu je 46 663 000 litara kravljeg sirovog mlijeka. Razlika u otkupa kravljeg mlijeka u 2004. god. još je više i iskazan je manji otkup od 85 150 mil. litara mlijeka (otkup DZS - 447,692 mil. lit.; otkup HSC-532,841 mil. litara mlijeka).
Zbog metodologije Državnog zavoda za statistiku je otkup mlijeka ali izvještajna ne organizacije koje se bave otkupom mlijeka a imaju manje od deset zaposlenih djelatnika. DZS ne i godišnji registrirani otkup svih organizacija koje se bave otkupom mlijeka, a iskazane mlijeka ne odgovaraju stvarnom prometu-otkupu kravljeg mlijeka.
Prema regulativi o poticajima, u sustav otkupa mlijeka su dvije grupe organizacija i to mljekarske organizacije koje otkupljuju i mlijeko (Upisnik ovlaštenih objekata za preradu mlijeka) i organizacije je djelatnost samo otkup i prodaja sirovog mlijeka.
U Hrvatskoj se otkupom mlijeka bavi ukupno 69 pravnih subjekata, od kojih su 42 mljekare i 27 organizacija koje otkupljuju mlijeko a pretežno su pravno osnovane kao poljoprivredne zadruge. Hrvatski centar kroz funkciju Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka Križevci registrira sve mlijeka iz otkupa za sve organizacije, bez obzira na pravni status i broj zaposlenih.
i o trendovima u poljoprivrednoj proizvodnji kao i na tržištu agrarnih i prehrambenih proizvoda od posebnog su društvenog i interesa. Na temelju ovih podataka i trendova gospodarska politika intervenira u poljoprivredi zakonska rješenja.
U pretpristupnom razdoblju, Europska unija za svaku zemlju kandidata kvote za kravlje mlijeko i stoga je za Hrvatsku od posebnog da se ovi podatci o otkupu sirovog kravljeg mlijeka godišnje iskazuju za sve Referentne mlijeka, koje ulaze u kvote, one su tržne mlijeka koje se za preradu mljekarama.
Otkup kravljegsirovogm/1/eka izvoripodataka)
Otkup mlijeka Otkup mlijeka
Proizvodnja Državni zavod Hrvatski Razlika mlijeka za statistiku DZS centar HSC u otkupu ooo lit. Tržnost God. DZS Ukupno mlijeka Ukupno Tržnost 000!it. 000 lit. % 000 lit. mlijeka%
1990. 889 000 342 273 38,49
2000. 587 634 380 000 64,62
2001. 634 519 409 329 64,51
2002. 674 767 444 350 65,85
2003. 641 986 472 610 73 62 519 273 80,88 -46 663
2004. 447 692 532 841 -85 150
Po osnovi navedene problematike i razlika u mlijeka u otkupu uspostavljeni su kontakti izDržavnog zavoda za statistiku i Hrvatskog centra koji na razini nadležnih i ovlaštenih institucija, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, donijeti rješenja sukladno praksi u otkupu kravljeg mlijeka. O
ULAGANJEUOBUCAVANJEKADROVA
• PREDUVJET KORIŠTENJAKREDITAZA GRADNJU
FARMI
Prof dr. se. Zvonimir
Na visinu i proizvodnJe mlijeka i uzgoja podmlatka vanJski hranidbe i drianJa krava i podmlatka, njega, higijena, mikroklima, koji na proizvodnJu mlijeka
vrsta opreme, spremanJa voluminozne hrarie, uvjeti kreditiranJa itd.).
važnije vanjske ubrajamo i uzgajatelja, a je obrazovanjem (educiranjem) na
Što su vanjski optimalniji (na proizvodnju mlijeka sa 70 do 80%, a s 20 do 30% nasljedni faktori), ostvarena proizvodnja bit bliža razini proizvodnje mlijeka koju nasljedna osnova (ona plafon proizvodnje mlijeka).
U posljednje vrijeme sve je više u tisku oglasa banaka (Varaždinska banka «Kovanica», HBOR ured Osijek) o kreditiranju ulaganja u izgradnju novih farmi u Hrvatskoj.
U svezi s time, potrebno je podsjetiti na potrebnu investitora - uzgajatelja i važnost kadrova bez kojih se ne može ostvariti planirani cilj zacrtan u investicionom programu za novu farmu.
rada u farmama
dio mlijeka u Hrvatskoj danas radi na osnovu empirije (iskustva) onako kako su radili «njihovi stari». Na malobrojnim novim farmama primjenjuju novija tehnološka rješenja u proizvodnji mlijeka. empirijske proizvodnje mlijeka je i farme, koja iznosi oko 3 krave. U takvoj farmi nije primjenjivati suvremeniji tehnološki proces u proizvodnji mlijeka, selekciju, zdravstvenu zaštitu, mehanizaciju itd., što rezultira vrlo niskom produktivnosti rada u proizvodnji mlijeka.
U novim farmama 10, 20, 30, 40 i više krava je i potrebno primjenjivati suvremeni management, jer se u troškove proizvodnje moraju ukalkulirati amortizacija nastambi, krava, opreme, osobni dohodak i
Mljekarski list 05/2005.
doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, visoke kamate za kredite itd. Zbog toga proizvodnja mlijeka mora biti suvremenija i financijski uspješnija u odnosu na malu farmu u kojoj se ovakvi troškovi ne
Isplativost ulaganja u novu farmu
Ulaganje u novu farmu Mljekarski list 2., 2005.) iznosi 52 000 kn po muznom grlu (nastamba, muzno grlo, muzna oprema, ostala oprema i mehanizacija, zemljište). Ukupno ulaganje u farmu 20 do 40 krava iznosi 1 do 2 milijuna kuna. Prema autoru, povoljni financijski rezultati i isplativost ulaganja u suvremenu farmu kapaciteta 20 krava postižu se godišnjom razinom iznad 6 000 kg mlijeka po kravi (sadašnja godišnja proizvodnja mlijeka po kravi u Hrvatskoj iznosi oko 3 000 kg). Dvostruko proizvodnja mlijeka po kravi ne može se primjenom dosadašnjeg spremanja krme, hranidbe i držanja krava u uvjetima.
Za takvu proizvodnju mlijeka nije dovoljno imati volju, iskustvo, zemlju, kredit, i znanje koje je potrebno za razumijevanje i primjenu novijih tehnologija hranidbe po fazama proizvodnje mlijeka i podmlatka, držanja, novijih spremanja u (dovoljnim kvalitetne voluminozne hrane, preveniranja bolesti svih kategorija goveda na farmi i drugo.
Važnost kadrova u proizvodnji mlijeka Zbog navedenih razloga, u proizvodnji mlijeka osobito su kadrovi. Pod kadrovima podrazumijevamo - nositelja managementa u farmi i izvršitelje (što je u manjim farmama ista osoba) koji odabiru i
provode tehnološki proces, nacm hranidbe i držanja, zdravstvenu preventivu i zahvate u farmi: mužnju, pripust, izgnojavanje itd. '
Kadrovima na farmi, na proizvodnje mlijeka, trebaju pomagati Savjetodavne službe, veterinarskih stanica i ostalih institucija. Samo se na taj mogu najbolji rezultati u proizvodnji mlijeka. Bez izgradnje novih farmi, nema novog managementa i boljih rezultata u proizvodnji mlijeka, reprodukciji krava i junica, bolje higijene i profitabilnije proizvodnje mlijeka. Vlasnik farme mora zajedno s projektantom farme odabrati najefikasniji držanja i tehnološki proces u farmi, što je glavna pretpostavka za ostvarivanje ciljeva zacrtanih u investicionom programu. Vrlo se da investitor (farmer) zbog neznanja tehnološki projekt zajedno s nedostatcima koje nije znao prepoznati. Takvi nedostatci (nepoznavanje potrebnih uvjeta za planiranu pasminu, smještajnog prostora po fazama proizvodnje i kategorijama goveda na farmi krivo odabrani tehnološki proces po fazam~ proizvodnje ili držanja, pod i izgnojavanja, loše odabrana lokacija farme (neocjedito tlo u depresiji), loši padovi dna kanalizacije ili na površinama za odmor krava itd.). Takvi nedostatci prate farmera tijekom eksploatacije farme. Kasnije se rješavaju rješenjima uz koja se ne može iskoristiti planirani kapacitet farme. puta zbog takvih propusta farma je promašena investicija, jer se ostvaruje niža proizvodnja mlijeka od planirane.
Napredak iziskuje promjene
Bez napretka u govedarstvu ne možemo potrebnu kvotu u proizvodnji mlijeka prije ulaska u EU. Ne možemo proizvesti dovoljno mlijeka za potrebe stanovništva. Prema jednom engleskom ekonomistu: «Napredak iziskuje promjene». Promjene u nas mogu se izgradnjom novih farmi. Za promjene su potrebni poduzetnici i one se moraju brzo provesti. Koncentrirati se treba na to kamo želimo a ne gdje smo bili,jer optere-
prošlim iskustvima ili ponavljanjem pogrješaka možemo izgubiti puno dragocjena vremena. Iskustva su nam potrebna da iz njih pouke i da dalje s optimizmom nastavimo put prema postavljenom cilju.
educiranja uzgajatelja u proizvodnji mlijeka
Promjene se mogu samo ako su uzgajatelji obrazovani, a nova saznanja mogu na više
- (predavanja) u organizaciji županija, Zadružnog saveza, poljoprivrednih veterinarskih stanica itd.
- putem sredstava javnog informiranja (Tv, radio emisije),
- putem i tjednika (Mljekarski list, Gospodarski list),
- posjetom, ilijoš bolje, boravkom na uhodanim farmama i na taj upoznavanjem s tehnologijom i opremom koja biti u novu vlastitu farmu.
Na navedene uzgajatelji se mogu upoznati s najnovijim u proizvodnji mlijeka u nas i u svijetu.
Vrlo važnu ulogu u educiranju farmera imaju i knjige iz proizvodnje mlijeka i uzgoja rasplodnog podmlatka. Takva literatura treba biti napisana na jasan i razumljiv
Jedna od tih knjiga je «Govedarstvo» koju je nedavno izdala Hrvatska mljekarska udruga. Ona ima svoju cijenu kao i ostala literatura koja se kao trošak brzo boljim rezultatima u proizvodnji. Premajednom agroekonomistu: «Investicija u znanje najbolje kamate».
U knjizi je ukazano na stvarno stanje u govedarstvu u Hrvatskoj, koje je daleko od Naglašeni su boljeg korištenja genetske osnovice za Knjiga je napisana za one koji ne znaju, ali i za one koji znaju da se podsjete što treba u govedarstva u Hrvatskoj.
Istaknute su mjere i postizanja boljih rezultata u razmnožavanju goveda bez kojih
nema i jeftinije proizvodnje mlijeka i mesa. Opisane su u praksi provjerene tehnologije hranidbe i držanja pojedinih kategorija goveda i postupci za uspješan uzgoj i proizvodnju teladi, junica i tovne junadi. Iscrpno su opisani ni spremanja kvalitetne voluminozne hrane (ravrsta sijena, silaže i sjenaža), bez kojih se ne može proizvodnja mlijeka i mesa.
Istaknuta je važnost i ostvarivanja bolje kvalitete mlijeka od koje ne ovisi samo prodajna cijena, i prerade i izvoza na zahtjevna tržišta Europe.
Ako znamo da je za ostvarivanje povoljnih financijskih rezultata i isplativosti ulaganja u suvremenu farmu potrebno godišnju proizvodnju mlijeka po kravi iznad 6000 kg, nužno se potreba primjene novih tehnologija hranidbe i držanja krava u farmama.
U protivnom se može dovesti u pitanje opravdanost ulaganja i pravovremena kredita. da se to izbjegne, ima više. Neki od njih navedeni su u ovome samo ih treba prihvatiti i odmah primijeniti.
U zemljama gdje je proizvodnja mlijeka usitnjena na malim-miješanim i obiteljskim gospodarstvima, izbor tehnike za muinju, njeno korištenje, održavanje, servisiranje i opskrba rezervnim dijelovima, od velikog je ekonomskog
broja grla u osnovnom stadu ne prati adekvatna mehanizacija osnovnih, teških stajskih radova: hranidbe krava, staja i osobito mužnje.
Gradimo prevelika i preopremljena izmuzišta, sa suviše i elektronskih finesa, koja su, obzirom na trend padanja otkupne cijene mlijeka, sve teže isplativa.
Vrijednost kapitala gospodarstva (proizvodne površine, osnovno stado, poljoprivredna mehanizacija, oprema ) i radno mjesto seljaka - farmera, je izvanredno visoka.
Možemo slobodno da je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo jedno od najskupljih djelatnih mjesta!
Za osiguranje korištenja uloženih sredstava a time pojeftinjenja proizvodnje mlijeka, pravilan izbor tehnike i
Emerik Valigner,dipl. ing.
opreme sustava za mužnju, posebice na farmama s manjim brojem krava vrlo je bitno.
Zadnjih desetak godina primjetna je težnja gradnje prevelikih i preopremljenih izmuzišta pa i mljeko-
vodnih sustava za mužnju. Pri investiranju, farmeri tek ponekad razmišljaju o nim troškovima zbog izbora prevelikog izmuzišta, troškovima za elektroinstalacije, zbog izbora preopremljenog sustava za mužnju, crpke za podtlak, protoza pranje mljekovoda (5 do 15 kW).
Ne razmišljaju o troškovima za kvalitetno uzemljenje okvira stajališta u staji, boksova u izmuzištu i ostalih metalnih dijelova, koji iziskuju prekomjernu elektroniku u sustavu zamužnju.
Posljedice neadekvatnog uzemljenja su: "jalove struje" po površinama metalne opreme, koje uzrokuju koroziju na opremi, permanentni stres krava pa time i broja somatskih stanica u namuzenom mlijeku, te upalu vimenamastitis.
Kod investiranja farmeri rijetko kada razmi-
šljaju o troškovima montaže, održavanja opreme, servisiranja i dijelova (4 do 7 % od nabavne cijene godišnje) koje moramo imati pri ruci jer muzemo i petkom i svetkom365 dana godišnje - dva puta dnevno.
Padanje otkupnih cijena mlijeka, nepromišljene investicije mlijeko još i poskupljuju!
Rentabilna mužnja krije se, prije svega, u dobroj muznosti krava!
može je maksimalno iskoristiti dobrom stimulacijom vimena prije stavljanja opreme, kontrolnim zahvatima izmuzivanja i skidanjem sisnog sklopa.
Prilikom broja sisnih sklopova revnosan zapaža mnoge pojedinosti ako ima dovoljno vremena.
Nepravilnosti u radu i kvarove sustava za mužnju lako upale ili ozljede vimena pravovremena otkriva, ih i/ili otklanja.
Važnost izmuzišta - broj pomuzenih krava na sat, precjenjujemo, a pripremne radove, radove spremanja i izmuzišta, kao i radove na održavanju i servisiranju sustava za mužnju, uz podatak o "propusnosti", ignoriramo.
Za predimenzionirana izmuzišta važi da što je manje stado više je nepotrebnih poslova. Velika ulaganja se moraju isplatiti. Uštedu vremena treba ili pretvoriti u višu življenja.
izmuzišta moramo prilagoditi stada. Danas upotrijebljene
izmuzišta: 2 x 4 RK (48 krava/h) ili 2 x 3 ATD (51 krava/h) rentabilne su tek u stadu s više od 50 krava u laktaciji.
Za stada do 50 krava u laktaciji primjerena su izmuzišta: 2 x 3 RK (38 krava/h) i 2 x 2 ATD (35 krava/h). Kod moramo svakako raz-misliti i o mnogo višim cijenamaATD!
Držimo da je, na primjer, automatsko skidanje sisnih sklopova i ostala automatika samo dodatak i nije rješenje za poboljšanje mužnje, osobito kod manjih stada jer je kvalitetna kontrola izmuzenosti vimena važnija od brzine skidanja sisnog sklopa. Automatsko skidanje u obzir nakon poboljšanja automatike za izmuzivanje, što se primjenjuje pri robotiziranoj mužnji velikih stada krava.
Danas, i u narednih nekoliko godina, pri izboru sustava za mužnju bit najvažnije osigurati maksimalnu zaštitu vimena, postizanje vrhunske mlijeka, olakšanje ali i efikasnost rada uz kalkulacije cijena glede upo-trebe opreme.
Robotizacija mužnje zasada je još preskupa. preopremljena izmuzišta, tehnološki i elektronski su zastarjela. Zato moramo, ne preskupu opremu, u narednih nekoliko godina priskrbiti sredstva za i genetski napredak stada, razvoj i prihvatljive cijene automatske mužnje, da ne bi prenagljeno previsoke školarine. li
Štedno-kreditna zadruga
DEMOS
Mikrokreditni program
•KREDITI:
•Za krave
•Za poljoprivredu
• Za ovce i koze
•Za malu i srednju poslovnu djelatnost
•Nenamjenski krediti
• FLEKSIBILNE GARANCIJE
• POJEDNOSTAVLJENA PAPIROLOGIJA
• BRZA REALIZACIJA
l~t 05/2005.
Za sve detaljnije informacije NAZOVITE NAS ILI POSJETITE U NAŠIM UREDIMA
Martina Gambona 4 S. I A. 5 Karlovac Dvor te!: 047- 615-827 ili tel: 044-871-317 615-828
P. 6
Kralja Zvonimira 2 Pakrac Drnlš te!: 034-412-055 -'-'-'-'==""'-"='-'-'- te!: 022-888-038
WWIB demos-skz. hr
1
Dugvgodisnja tradicija prodaj(-J!il~o11ihjunica mljekarama i trgor>ciniadiljem si')ijflta.
Prodaja
visoko kvalitetnih steonih junica
HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO u sustavu selekcije
Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz
AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od
<Budite korak ispred!
Jni,estirajte u bolju
MLIJEKORASTENAPOLJU, /A~~M~IJ~O
naprosto ne smiješ zakasniti s košnjom. Ovu travu treba kositi prije ljuljeva. Ako s košnjom ljuljeva i zakasniš tjedan dana, oni toliko izgubiti na kvaliteti koliko oštrica. Tri trave, 3 tehnologije, i nikada ih ne kombiniraju smjesi.
Nemoj zaboraviti PRVO I OSNOVNO
PRAVILO: NAJPRIJE KOSI TRAVU I SPREMI SJENAŽU. Kada je sva trava u silosu ili u rolo balama, TEK TADA SJETVU KUKURUZA ZA SILAŽU. Poslije sjetve kukuruza dolazi košnja lucerne.
PRAKSA I ISKUSTVA RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI
Naš moto za svibanj: Pazi da ti trava ne preraste.
Krajem travnja i svibnja prvi otkos je u sjenaži. Krajem svibnja treba pokositi i drugi otkos i spremiti ga u sjenažu. Ako spremaš sijeno, spremaj od otkosa u lipnju. Ove godine bilo je snijega u Podravini i na sjeverozapadne Hrvatske sve do 10. travnja. Svi travnjaci koji su jesenas bili dobro pripremljeni ispod snijega su izašli zeleni. Prva mjerenja porasta talijanskog ljulja obavio sam 30. i 31. ožujka te 1. travnja. Visina trave iznosila je od 20 do 30 cm. bez obzira na dugu zimu prve otkose skidati od 20. do 25. travnja. Mlijeko raste na livadi ..., gledaj kako trava raste i mjeri mlijeko metrom.
Svaki proces proizvodnje ima svoje stavke ili faze. Ovaj naš moto bio bi DRUGA STAVKA ili druga faza u proizvodnji mlijeka. Pravovremena je košnja, ako je visina trave engleskog ili talijanskog ljulja od 35 do najviše 50 cm. Košnja prvog otkosa i ponovo košnja drugog otkosa slijedi za 21 do najduže 30 dana. Vodi da se tehnologije engleskog i talijanskog ljulja razlikuju. Razlika je bitna u pripremi zemljišta prije sjetve, a poslije u brzini i visini porasta. Pazi, talijanski ljulj spada u visoke trave, a engleski ljulj u niske trave. Tehnologija oštrice još je kompliciranija jer,
Kako još brže možeš proizvodnju mlijeka? SRUŠI KOŠ ZA KUKURUZ. Sruši ga još prije sjetve kukuruza. To te prisiliti da sav posijani kukuruz spremiš na jesen u silažu. Kamo s tolikom silažom? Nemaš dovoljno krava, a u štali nema više mjesta. Imaš PROGRAM RAZVOJA GOVEDARSTVA, a i novaca za sada ima. Ima i drugih kredita. Sada je još uvijek vrijeme kada možeš pod povoljnijim uvjetima investirati u proizvodnju mlijeka. KADA DOBIJEŠ KVOTU, više nikada imati ovako povoljne uvjete. SRUŠI KOŠ ZA
KUKURUZ! Sij kukuruz za silažu do najviše grupe 400. U jesen ranije spremiti silažu a SVE PARCELE NA KOJIMA JE BIO
KUKURUZ, ZASIJATI TALIJANSKIM ILI
ENGLESKIM LJULJEM. Talijanski ljulj, ili neku od smjesa profesora Štafe, posijat kao na one parcele na kojima u posijati POTREBNU
KUKURUZNE SILAŽE. U skidaš prvi i, eventualno, drugi otkos talijana ili Štafinu smjesu, i siješ kukuruz. Pazi, profesor Štafa bio je moj profesor i još uvijek je aktivni profesor. Sve njegove smjese su izvanredno dobre. Proizvodnja mlijeka na osnovi Štafinih smjesa i mojih ljuljeva ide samo u farmerskoj tehnologiji.
PROBLEM PROPASTI HRVATSKOG
GOVEDARSTVA ponajprije leži u PROBLEMU
SJETVENE STRUKTURE, a problem je to zaostale «tehnologije» koja se još uvijek podržava svim poticajima - od besplatnog umjetnog osjemenjivanja, preko poticaja po jedinici površine, litri mlijeka, kravi i junici. Svi ovi problemi proizlaze iz toga što hrvatska struka nije izgradila JEDINSTVENI STANDARD ORGANIZACIJE I TEHNOLO-
Mljekarski Hst 05/2005.
GIJE KOJE MORA ZADOVOLJITI SVAKO OPG KOJE SE BAVI PROIZVODNJOM
MLIJEKA, a na državne poticaje i državnu potporu. Za ovo je krivac STRUKA. Struka se u proizvodnji. A kakva je naša proizvodnja mlijeka ? Zašto naše junice nisu tako dobre kao one iz uvoza i zašto ih nemamo toliko da nam ne treba uvoz junica? Ili, ako uvozimo junice, zašto i mi ne izvozimo naše junice, našu kvalitetu?
Uzmite «politiku» takozvanog besplatnog umjetnog osjemenjivanja kao mjeru poticanja razvoja govedarstva i proizvodnje mlijeka. je ona i uvjetovana. I na OPG-u s 5 krava struka i praksa su potvrdile daje proizvesti 25 000 i 30 000 litara mlijeka. Koliko ih ima koji koriste «besplatno» umjetno osjemenjivanje, a s 10 krava su predali 17 000 ili 25 000 litara mlijeka i tako 10 godina. Ista je stvar i s ostalim «poticajima» koji i dalje održavanje» zaostale organizacije OPG-a i zaostale «tehnologije». A uvoz iz godine u godinu sve i
U proizvodnji mlijeka uvijek najprije moraš proizvesti i na vrijeme spremiti dobru sirovinu koju krave preraditi u mlijeko. Neki vele da krava proizvodi mlijeko. Tvrdnja je Kako i od krava proizvodi mlijeko? Zašto jedna krava proizvede dnevno više, a druga manje mlijeka? Kao da krava nije krava. I ta je tvrdnja ali je da jedna krava proizvede više, a druga proizvede manje mlijeka. Što se to zbiva u tim kravama da jedne dnevno proizvode do 10, druge od 10 do 20, od 20 do 30, od 30 do 40, pete od 40 do 50, šeste od 50 do 60 litara mlijeka. Neki vele da ima i nekakvih krava koje dnevno mogu proizvesti i više od 60 litara
mlijeka. «To mora daje prava krava, krava i pol, ta je sigurno iz Amerike, tamo su i kompjuter izmislili, kako ne bi takvu kravu», veli mali Ivica. Mali Ivica je pametan sve pomaže u štali, dobro i sada kada završi osmi razred upisat srednju Gospodarsku (poljoprivrednu) školu u Križevcima. Kod malog Štef eka situacija je sasvim u štalu, a i slabo U školu ide još dok mora. Ali ipak Štefek se priprema za život. ga Nikola. «Štefek, koliko imate krava? Jednu - odgovara Štefek. A, koliko ta krava proizvede najviše mlijeka? Najviše? Pa, poslije telenja da 9 litri. Dobraje ta naša krava». «A kamo s tolikim mlijekom?» « Pa 3 litre potrošimo doma, a 15 litri odnesemo na mlekaru.» Vidiš ti maloga mudraca, ima dobru tehnologiju, i dobru školu. Krava od 9 litri i krava od 40 litara. E, a koliko ta tek pojede? Ovo je dobro pitanje. Koliko krava pojede i to što pojede, koliko se to brzo probavi i razgradi, da bi se u vime moglo nacijediti 40, 50, 60 litara mlijeka u 24 sata. Tu ne pali tehnologija sijeno-slama.
Baš su te krave nešto Jedne sad daju manje, druge više, a još više mlijeka. U Podravini vele «krava se zube doji». O da, tu tvrdnju možemo prihvatiti. Pitanje je sada što to kravi treba pod zube da bi proizvela više ili
manje mlijeka. Mlada zelena trava, oklasala ili ocvjetala stara trava, sjenaža od mlade još ne oklasale trave, sjenaža od stare oklasale ili ocvjetale trave, sijeno od mlade trave, sijeno od stare oklasale ili ocvjetale trave, sijeno-slama. Je li svejedno kada i u kojoj fazi porasta i razvoja kosiš travu? Osam dana prije ili osam dana kasnije. Kada trava sadrži najviše hranjivih tvari, kada je najukusnija i kada se najbrže probavlja. -«a kiša». Da, kiša je velik problem. Neki uvijek stignu na vrijeme pokositi i spremiti, a drugima je padala kiša, pa ljeta da bi išli kositi i spremiti sijeno-slamu. To mu kao Nikolina i Štefekova "tehnologija». Tko još nije svladao suvremenu tehnologiju travnjaštva i spremanja sjenaže, taj nije farmer. Travanj - prva košnja prviotkos.
Hrvatska ne može bez svojih farmera !
U proizvodnji mlijeka plodnost tla moramo staviti na prvo mjesto. Najprije plodnost tla, onda trava, pa tek onda mlijeko. Slabo plodno tlo = malo trave = malo mlijeka. Nešto za izvoz? Ne, za izvoz nema
Koju ocjenu sada dati hrvatskom proizvodnji mlijeka, rasplodnim junicama i mesu? Koju ocjenu od 1 do 5, na osnovu podmirenja nacionalnih potreba i izvoza. Izvoza? Izvoz deviza za iz Rumunjske!
Vele da je Nizozemska malo od pola Hrvatske i da ima oko 16 milijuna stanovnika. Godišnji izvoz poljoprivrednih proizvoda preko 30 milijardi dolara. Koliko to oni imaju travnjaka? Gdje li oni samo proizvedu toliku krmu da nahrane sve te svoje krave, junice i bikove, da proizvedu toliko mlijeka i mesa za tih svojih 16 milijuna stanovnika. I još k tome imaju junica za izvoz u Hrvatsku!!! Kada u Nizozemsku, a ono trava, trava i opet trava, a na travi 2 milijuna krava i junica!!! Uvoze li oni iz Rumunjske?
Šteta što neki hrvatski svoje vizije i programe razvoja nisu izvezli u Nizozemsku ili ulrsku.
Dobra vizija i dobra STRATEGIJA bila bi Hrvatska sa 400 000 krava. Kao da Hrvatska nije imala i više od 400 000 krava. Ali na snazi su
neke druge vizije i neki drugi programi. Koliko puta i koliko dugo neke stvari treba ponavljati? Onoliko dok i zadnji u razredu ne sve lekcije. Ocjene od 3 do 5. Jedinica nosi propast, a za dvojku kažemo: tko zna - zna, tko ne zna - 2. Onoliko puta dok i posljednji seljak u hrvatskoj proizvodnji mlijeka ne postane farmer. Nikoga ne treba eliminirati, ali se trebamo uvjeravanjima i argumentima sve do promjene. Oni koji ne nužnost promjene odlaze prije ili poslije. Samo što je štetu teško nadoknaditi. Normalno da ne možeš pokositi travu ako nije narasla, ali ako je narasla treba je pokositi još dok je u fazi lista. Trava ne smije ni vlatati, a kamo li klasati. Zašto je taj prvi otkos u travnju tako važan? U Lici i Gorskom Kotaru travu sigurno kositi u travnju. Njihov mjesec je svibanj. Zato su mlijeka u tim u težoj situaciji nego oni u Istri, Dalmaciji, sjevera-zapadnoj Hrvatskoj i Slavoniji, i ostalim Samo ako je jako duga zima i jako hladno trava narasti za košnju do kraja travnja ili do sredine svibnja. O
M(jekarski Hst 05/2005.
SUBVENCIJEU STOCARSKOJ PROIZVODNJIU
županija poljoprivrednim gospodarstvima, na svom posubvencionirati vrste proizvodnji:
1. izrada dokumentacije potrebne za izgradnju novih i adaptaciju farmi i farmi proizvodnog sustava krava-tele
2. umjetno osjemenjivanje krava plotkinja
3. premiju osiguranja rasplodne stoke
4. uzgoj i držanje rasplodnih ovaca, ovnova, kozaijaraca
5. uzgoj i držanje autohtonih pasmina konja, svinja i peradi upisanih u središnji popis kojega vodi Hrvatski centar
6. uzgoj i držanje zajednica
Korisnici županijske subvencije su poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u Uredu državne uprave u županiji koja imaju: - prebivalište, odnosno sjedište na županije, - poljoprivredne površine, - stoku,
- poljoprivrednu proizvodnju za koju traže subvenciju na županije i/ili susjednih županija i Grada Zagreba (Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Bjelovarsko-bilogorska, i županija).
Najviši ukupni godišnji iznos županijske subvencije koju jedan korisnik može ostvariti iznosi 100.000,00 kuna. Najviši iznos pojedisubvencije u poljoprivredi za godinu po jednom poljoprivrednom gospodarstvu iznosi 50.000,00 kuna, a za uzgoj i držanje autohtonih pasmina konja i svinja najviši iznos je 80.000,00 kuna.
Županijska subvencija za isto grlo stoke ili istu jedinicu proizvodnje može se ostvariti samo jednom godišnje.
Svi iznosi subvencija za poljoprivredna gospodarstva koja imaju sjedište, odnosno
prebivalište na Žumberka a imaju stoku ili zajednice, za koju traže subvenciju na Žumberka, se za 50%, dok se za umjetno osjemenjivanje krava plotkinja subvencija za 100%.
Žumberka
naselja:
Grad Jastrebarsko: Goljak, Grabarak, Orešje
Paljugi, Špigeljski Breg, Dol, Plešivica, Prilipje, Vlaškovec, Vranov Dol, Zaheri.
Selo: Gonjeva, Novo Selo Poljanica Gornja Purgarija. Begovo Brdo
Draga, Vrh, Medven Draga, Prvinci, Posinki, Rude Vranjak
Goljak, Barovka, Kuprezova Goric, Radina Gorica, Jezerine, Žumberak: Cernik, Donji Oštre, Vrh, Glušinja, Gornji Oštre, Hartje, Javor, Jezernice, Jurkovo Selo, Kalje, Kostanjevac, Mrzio Polje, Selo, Plavci, Radinovo Brdo, Reštovo Sopote, Sošice, Stari Grad Stupe, Tomaševci, Veliki Vrh, Vrh, Brdo, Vukovo Brdo, Žamarija, Željezno Žumbera, Badovinci, Duralije.
Grad Sam.obor: Beder, Braslovje, Bratelj, Breganica, Brezovac Budinjak, Bukovje Podvrško, Cerovica, Dane, Draganje Selo, Dragonoš, Gornja Vas, Grdanjci, Jarušje, Javorek, Klake, Konšica, Kostanjevec Podvrški, Kotari, Kravljak, Mali Lipovac, Manja Vas, Selo, Novo Selo Osredek Osunja, Poklek, Prekrižje Selce Slani
Ivanka dipl. ing. ZUPANIJI
Dol, Slapnica, Stojdraga, Šimraki, Breg, Tisovac Veliki Lipovac, Višnjevac Podvrški, Vratnik Samoborski, Rud,
Subvencija premije osiguranja rasplodne stoke odobrit se onom poljoprivrednom gospodarstvu koje ima policu osiguranja za godinu od rizika bolesti životinja i premiju osiguranja za godinu prema polici osiguranja.
Županija odobriti subvenciju se odobrava u visini 25%-tnog iznosa od premije za godinu, a zahtjevi za subvenciju se podnose do 30. studenoga za godinu na Obrascu ZŽ 1.4.
Subvencija premije osiguranja rasplodne stoke može se korisnicima isplatiti i putem osiguravatelja što se posebnim ugovorom županije s osiguravateljem.
Subvencija za uzgoj i držanje rasplodnih ovaca, ovnova, koza i jaraca odobrit se onom poljoprivrednom gospodarstvu koje u godini uzgaja i drži najmanje 20 rasplodnih grla ovaca ili 20 grla rasplodnih koza.
Za svakih 10 grla koje uzgaja, poljoprivredno gospodarstvo mora imati najmanje 1,00 ha vlastitih ili zakupljenih ukupnih poljoprivrednih površina.
Subvencija se dodjeljuje u iznosu od 60,00 kuna po rasplodnom grlu, a zahtjevi za subvenciju se podnose do 31. kolovoza za godinu na Obrascu ZŽ 3.2.
Subvencija za izradu dokumentacije potrebne za izgradnju novih i adaptaciju farmi i farmi proizvodnog sustava krava-tele odobrit se poljoprivrednim gospodarstvima koja su s bankom odnosno financijskom institucijom ugovor o kreditu.
Subvencionira se izrada dokumentacije: poslovni plan ili investicijska studija, te projekti i dokumentacija potrebna za izdavanje dozvole.
Subvencija se dodjeljuje u 50% iznosu ukupnih dokumentiranih troškova, a najviše u iznosu od 10.000,00 kuna po poljoprivrednom gospodarstvu. Zahtjevi za subvenciju se
podnose do 30. studenoga za godinu na Obrascu ZŽ 3.4.
Subvencija za umjetno osjemenjivanje krava plotkinja provodi se putem gradova i u županiji za godinu na subvencija se dodjeljuje u iznosu od 50,00 kuna po osjemenjenoj kravi plotkinji. Davaoci usluge umjetnog osjemenjivanja krava plotkinja koji su sklopili ugovore s dužni su cijenu umjetnog osjemenjivanja umanjiti za iznos od 50,00 kuna po osjemenjenoj kravi osim za Žumberka za koje se cijena umanjuje za 100,00kn.
Zahtjev se podnosi na adresu: ŽUPANIJA
Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo
Ulica grada Vukovara 72N, 10000 ZAGREB s naznakom "Zahtjev za županijsku subvenciju za ... (navesti vrstu proizvodnje)".
Za subvenciju u proizvodnji:
3.1. uzgoj i držanje zajednica, 3.2. uzgoj i držanje rasplodnih ovaca, ovnova, koza ijaraca i 3.3. uzgoj i držanje autohtonih pasmina konja, svinja i peradi upisanih u središnji popis kojega vodi Hrvatski centar, a zahtjev se podnosi Hrvatskom centru, službi za županiju (u Svetom Ivanu Zelini, Velikoj Gorici i Vrbovcu).
je otvoren za subvencije za uzgoj i držanje rasplodnih ovaca, ovnova, koza i jaraca te za uzgoj i držanje autohtonih pasmina konja, svinja i peradi do 31. kolovoza 2005., a za izradu dokumentacije potrebne za izgradnju novih i adaptaciju farmi i farmi proizvodnog sustava krava-tele i premiju osiguranja rasplodne stoke do 30. studenoga 2005. godine.
Sve informacije mogu se dobiti u Upravnom odjelu za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo županije, na broju telefona 6009-42 7, 6009-420 radnim danom, od 9do 12 sati.
Podrobnije o Subvencijama kao i obrasce Zahtjeva možete dobiti na web stranici Zagrežupanije; www.zagrebacka-zupanija.hr.
STUDIJSKO PUTOVANJE
POLJOPRIVREDNIH
Osim Udruga, na izložbu su putovali predstavnici Hrvatskog centra, komore, veterinarske službe i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu.
Svrha puta je posjeta poljoprivrednom sajmu u Parizu» Sima 2005.» (od
dipl. ing.
U FRANCUSKU
Udruga kozara i
županije u suradnji s Udrugom svinja u županiji, a pod pokroviteljstvom Županije, organizirala je studijsko putovanje poljoprivrednih u Francusku. 25.02. - 02.03.2005.), narodnom poljoprivrednom sajmu Europi. Sajam Sima i Sija je sajam opreme i sajam poljoprivrede. Na sajmu opreme su se vidjela rješenja za navodnjavanje, grijanje i smještaj stoke, te najnovija u proizvodnji traktora, kombajna i raznih pristrojeva. Na sajmu poljoprivrede mogli su se vidjeti poljoprivredni proizvodi, razne vrste stoke koja je prošla izložbe, ocjenjivanja i aukciju. Uz izložena grla krava, ovaca i koza moglo se kušati i kupiti sireve proizvedene od mlijeka ovih grla.
Predstavljena su (i degustirana) razna i jela iz niza zemalja. Na sajmu su se predstavili instituti, obrtnici, francuski uzgajii ostali poljoprivrednici. Sudjelovalo je više
holstein - frisian pasmine. Staja je na, potpuno otvorena (tzv. hladni uzgoj), ima puni pod, duboka ležišta sa slamom i izmuzištem 2 x 8 side by side. Dnevna proizvodnja je 3 8004 000 litara mlijeka. Primio nas je predstavnik firme PIGNAGONOLI IMPIANTI s.r.l. koja se bavi konstruiranjem i izgradnjom takvih farmi. 2). Sirana «La Fruitiere» u mjestu
MontSaleve
Sirana je u Francuskoj, blizu švicarske granice u pokrajini Gornja Savoja u kojoj se proizvodi kvalitetan i poznati sir REBLOCHON DE SAVOIE. Pokrajinaje poznata po proizvodnji još tridesetak vrsta sireva.
Proizvodnja sira Reblochon u 13. Danas ga proizvode u modernim od 800 iz 7 zemalja ..-----------------------------, i zabilježeno 186 000 posjetitelja.
Osim posjete Sajmu organizirane su posjete i razgledavanje farmi, sirana, vinskih podruma pa su naši poljoprivredni upoznati s rada i proizvodnje, a napose oblikom udruživanja francuskih poljoprivrednika.
1). Farma
krava «Aziende Agricole Riunite Fornoni»
Ova talijanska farma nalazi se u blizini Milana, pokrajina Veneto. Kapaciteta je 200 krava
[u;t 05/2005.
Sp. Gorica 56 b, 00 386 02/609-50-50, 00 386 02/608-35-71
• Betonske rešetke
• Projektiranje štala
• krmne pregrade
• Lukovi za ležišta
• Mekana ležišta i podloge
• Crpke i mješalice
• lzmuzišta FULLWOOD
• Rashladni mljekovodi
• Štalska oprema za svinje ..___________________________ __,
pogonima 1996. godine. Sirana je u vlasništvu mlijeka koji su se udružili u proizvodnji i plasmanu ove poznate marke sira. Ostali (njih šezdesetak), kooperanti su te sirane a udružuju se tako daje jedna farma u vlasništvu nekoliko poljoprivrednika. Udružuju se radi izuzetno visokih cijena poljoprivrednog zemljišta.
gospodarstva je 30 krava i to pasmine Montbeliard i Abondance. Za sir su napravili branding, tako da je sir robna marka s kvalitetom i kontroliranim porijeklom i proizvode ga po visokim standardima. Taj sistem kvalitete zove se AOC - Appelation d Origine Controle koji je dobiven 1958. godine što je plasman njihova proizvoda kroz lance diljem Francuske i svijeta, a naravno, imaju svoju prodavaonicu u sklopu sirane.
Neki od kooperanata proizvode ovaj sir u vlastitim siranama po istoj recepturi, a na tome siru je zelena oznaka. Sir proizveden u sirani La Frutiere ima crvenu oznaku, ali im je ambalaža istovjetna etiketi «Reblochon de SavoieAOC».
Postupak proizvodnje sira grijanjem mlijeka na (34 °C) u koje se stavlja sirilo. Za sir težine 700 grama potrebne su 4 litre mlijeka. Priprema sira za zrenje traje 4 dana, a zrenje jedan mjesec. Kade za sirenje su kapaciteta 3 200 litara, a imaju ih 4. Dnevno pre25 000 - 30 000 litara mlijeka, a godišnje proizvedu nekoliko stotina kilograma ovog poznatog sira. Cijena 450 gr. sira je 4 €.
Brzakreditnarješenjailifinanciranje za proširenjegospodarskedjelatnosti?
KREDITI
za one koji žele
brže
STATUSNI I REVOLVING FARMER
Prijevremena isplata naknada za mlijeko Lurinim kooperantima (u-tog u mjesecu)
Klijentima banke korištenje odobrenog minusa po u visini priliva uz najnižu kamatnu stopu
Vašavaraždinska
bankaliavaniifii
POSLOVNICENTAR.ZAPOLJOPRIVREDNUKLIJENTELU: Bjelovar,F. Supllan, tel:043/241222 gdje dobitiinformacijuo poslovnicamaBankeu Vašemmjestu.
Premda imaju svoj interni laboratorij u kojem svakodnevno vrše analizu kvalitete i higijenske ispravnosti mlijeka, podvrgnuti su vrlo strogim kemijskim i bakteriološkim kontrolama 3 puta od strane državnog laboratorija, a mlijeko od kojega proizvode sir ne smije sadržavati više od 100 000 mikroorganizama u 1 mililitru mlijeka.
Ukoliko kontrola utvrdi tragove antibiotika i drugih nedopuštenih rezidua, mlijeko uništavaju, a strogo sankcioniraju.
3). Farma «La Farme de Follon>> u vlasništvu Pascala Tomasona.
Farma ima 80 muznih krava i 80 junica pasmine Montbeliard, godišnje proizvodnje 6 000 litara mlijeka. Tove 300 svinja za vlastitu proizvodnju i prodaju suhomesnatih proizvoda.
Ovo je farma u pokrajini sa 130 hektara zemlje. Sve žitarice za ishranu stoke kupuju, a voluminoznu krmu proizvode sami.
Junice drže ljeti na pašnjacima u planinama.
Prije petnaestak godina poljoprivrednici su se udruživati kako bi mogli plasirati svoje proizvode (mlijeko, meso, sir) u velike lance. Proizvodi moraju biti vrlo kvalitetni.
Ovo gospodarstvo proizvodi sir marke TOMME DE SAVOIE. Za vlastitu proizvodnju sira koriste mlijeka koju dobiju u jednom danu, a preostalih šest dana predaju mlijeko u siranu La Fruitiere.
Ovaj sir zrije 2 mjeseca na 13°C i 95% vlage. Za jedan kilogram sira potrebno je 10 litara mlijeka. Kako ga proizvode u vlastitoj sirani njihov sir ima zelenu oznaku AOC-a.
U sklopu farme imaju sušionu mesnih zrionicu sireva i prodavaonicu vlastitih sireva, suhomesnatih proizvoda i svježeg mesa.
Njihovu farmu godišnje posjeti oko 3 500 školske djece koja, iz raznih dijelova pokrajine, dolaze na edukaciju.
Ova farma je primjer zaokruženog procesa proizvodnje, prerade i prodaje na poljoprivrednom gospodarstvu. Dio proizvoda kao udruženi prodaju velikim lancima.
STUDIJSKO PUTOVANJE
4). Farma M. Denis Feneon - La Bouzole AZE
Na farmi se bave uzgojem i prodajom goveda, ovaca i koza pasmine Charollais (mesne pasmine). U tovu imaju 135 ovaca, 95 krava i 21 O junadi. Uzgoj je po sistemu krava-tele.
Organizirani su kao društvo goveda, ovaca i koza tipa Charollaisa, a 186 farmi udruženo je u Savez udruga «Charollais foons internationnal- SFI».
da pokrivaju 40% potreba ovaca u Francuskoj, dobivaju poticaj od države u kune) 200 000 kn po farmi. Poticaj se odnosi na goveda i poljoprivredne površine. Po ovci, državni poticaj iznosi 120 kn.
Prije 45 godina su s uzgojem ovaca, i danas izvoze ovce u 34 zemlje (osim Australije i Novog Zelanda). Osim što izvoze živu stoku, bave se i izvozom sperme za umjetno osjemenjivanje i izvozom embrija za embriotransfer.
Janjad u dobi 100 i 120 dana, teške oko 30-35 kg žive vage ili 17-20 kg mesa, kolju u klaonicama. Kooperacija s za plasman mesa vrlo je razvijena.
5). Posjet hospice Strasburg bolnica u Strazburu)
Od 1395. godine u Strasburgu postoji tzv. bolnica ispod koje se nalazi veliki vinski podrum. Podrum je prvotna bio pivnica, a od 1721. godine vinski podrum. U bolnici su bolesnici koji nisu bili u platiti troškove pa su svoje vinograde poslije smrti ostavljali bolnici. Na taj bolnica je došla u posjed površina vinograda a donirane su i znatne vina pa je vinski podrum. Vino su davali bolesnicima za poboljšanje krvne slike.
Zanimljivo je da se u podrumu vino nalazi u ovalnim (jajolikim) u kojima je nekada bilo pivo.
Posebna zanimljivost podruma je koja je s prednje strane okrugla a sa stražnjejajolika. U posebnom dijelu podruma nalazi se u kojoj vino iz 14 72. godine. je otvarana tri puta tijekom svih godina, i to za posebne prigode, a predstavlja atrakciju podruma.I
SIGURNOSPREMANJEPODATAKA
Dražen prof. I Koliko puta vam se dogodilo da radite uzalud nekakav posao? Praznina koja ostaje nakon takvoga posla neizmjerna je, a u tim trenucima se upitate sve to? I u radu s se veliki je stres i nevjeri- da predvidite poneku aktivnost koja može odnijeti u nepovrat ca zbog onoga što nam sve izbrisati višesatni trud u stvaranju se dogodilo ili se dogada. podataka.
Kako se pozabaviti spremanjem podataka? Sigurnost podataka valja nam biti na prvom mjestu, pa stoga dok radimo na nekakvom dokumentu (tekst, slika, tablica, i sl.) nije zgorega prekinuti s istim, odabrati mjesto spremanja i kliknuti na SAVE (SPREMI).
Polje imena
Prozor koji se otvara na sredini zaslona nudi nam opcije mjesta spremanja (polje SAVE IN) te ime i tip dokumenta (polja FILE NAME i SAVE ASTYPE).
Mjesto spremanja dokumenta podijeljena je na sva dostupna mjesta unutar od kojih su najinteresantnije disk jedinice (C:, A:, D:) izvanjskih ili unutarnjih memorijskih mjesta gdje se medija (diskete, cd-i, dvdi, stickovi i sl.) lako i jednostavno ili sele iz jednoga u drugo.
Ime dokumenta je najlakše i na koncu unijeti u za to polje, dok kod odabira tipa dokumenta valja biti oprezan jer imaju i softverske
pakete koji uvijek ne podržavaju baš sve
Problemi koji nastaju pri spremanju su posljedica neispravnih medija ili popunjenost kapaciteta), a ponekad i brzopletosti onoga tko radi na Sigurnosno rješenje pri spremanju može se aktiviranjem vremenika samospremanja na FILE - SAVE AS - TOOLSSAVE - OPTIONS, te podešavanje na slici vidljivoga vremenika u minutama.
Vremenik spremanja
Ukoliko vlastite tekstove u ste biti kreatori vlastitih mapa (FOLDER) na mjestima, imenovati ih te spremiti na odabrana mjesto. U tim pravilno spremljenim mapama vaši dokumenti «žive«, kreiraju se i po potrebi ili
U nastavku pokušat objasniti kako napraviti kvalite-
tan odabir dokumenata, jer su mape uspješnosti.:)
Uz to, treba da krenu prvi izboji, da bi i na najnižim pupovima mogli koji su izboji preživjeli, a koji odumrli od hlad-
Gnojidba i obrada tla
Nakon rezidbe, i kad je sve granje uklonjeno s gredica, treba
Darko Kantoci,dipl. ing.
Želite li da vam ruže obilno i redovito cvatu, treba na vrijeme obavijati sve poslove tijekom godine.
se radovima u s kojima ne treba žuriti, treba da se tlo dovo"/jno ocijedi i opasnost od pro"/jetnih mrazeva.
obaviti gnojidbu. Od naših ruža zdrav ijak rast uz obilno cvjetanje po cijelo ljeto. Nove izboje i cvjetove ruže stvaraju samo ako ih pravilno i obilno hranimo, odnosno gnojimo. I same ruže govore o svom stanju. Ako su zdrave i snažne, tada ste ih obilno i pravilno gnojili. Ishrana mora biti obilna i izbalansirana. Dobro je dodati kombinirano organsko i mineralno gnojivo. Od organskih gnojiva najbolje je upotrebljavati dobro fermentirani stajski gnoj ili kompost od glista u od 5-7 litara po m 2 • Mineralni gnoj treba biti bez klora jer on izrazito šteti ružama.
Njega tla
U jesen je trebalo grubo preštihati. Ako je to u je dovoljno poravnati tlo vilama i grabljama. Gredice koje nisu u jesen u treba obraditi prikladnim alatom. Širi se prostori mogu obraditi vilama, jer se previše korijenje.
Proljetna sadnja
Sadnja se može obavljati se tlo u prosuši i odmrzne. U primorskim
bolje je sadnju obavljati u jesen, ili ovisno o meteorološkim prilikama do sredine Pri kupnji sadnica treba paziti na kvalitetu, stoga ih valja kupovati u rasadnicima gdje se kontrolira njihovo zdravstveno stanje. U trgovinama prodaju sadnice (s lijepim i uputama), voštanom zaštitom od isušivanja. Na izgled je sve u redu, ali voštana zaštita ne može mjesecima u toplom i suhom prostoru zaštititi sadnice od isušivanja, pa se na kraju ovakve sadnice slabo primaju. U velikim rasadnicima sadnice su zimi u prostorijama na temperaturi od O do 1° C uz 98% vlage. U manjim rasadnicima sadnice su zatrapljenje u klijalištima ili u polju.
Kupujemo li biljke s otvorenim korijenom, svakako prije sadnje treba prikratiti, i korijen i nadzemne izboje. izboje treba prikratiti za oko 10 cm, a slabije izboje nešto Na korijenu treba obnoviti rez do zdravog tkiva. Sve preslabe ili isušene dijelove na nadzemnim izbojima treba ukloniti.
Biljke kupljene s tresetnim ili balirane mahovinom sade se bez odgrtanja korijena. Sadnice u postave se na mjesto sadnje i tu se oprezno razveže ili potrga i ukloni. Ponekad se iznad mjesta cijepljenja nalazi ostatak podloge. Njega treba oštro odrezati da mjesto oplemenjivanja bude oko dva prsta ispod površine tla.
r mr. se. Dražen agrometeorolog
IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 05. 20. 05. 31. 05.
Nakon sadnje ruže treba obilno zaliti i nagrnuti. Kod jesenske sadnje zagrtanje služi kao zaštita od sunca i vjetra. Kad pupavi bubre i izboji izlaziti, biljke treba odgrnuti. Izaberite za to tmuran dan bez sunca. Ruže u prou suše treba zalijevati prema potrebi. Prignojiti se može tek onda kada porast bude malo
Rezom do ljepote
Kada govorimo o obrezivanju ruža, teško je dati dobar savjet jer vrste ruža rastu i se obrezuju. možemo da treba rezati na visinu od 30-60 cm. Rez mora biti obavijen ukoso, barem 5 mm iznad zadnjeg pupa i okrenut suprotno od pupa kako se na pup ne bi slijevala voda. Zadnji pup mora biti okrenut prema van kako ne bi došlo do zagušenja
POVRTNJAK
Tlo u povrtnjaku pripremit za sjetvu ili sadnju, a okapati i plijeviti l gredice gdje povrtne kulture rastu. Presadnice u klijalištima treba njegovati. izniknula proteklih mjeseci treba štititi i od korova, a najbolje je korove odrezati što dublje u zemlji. Isto tako je važno da se izvadi što više žila korova kako bi se njegovo širenje. Korov nemojte bacati ga kompostirajte, a ako je korov osjemenjen spalite ga. Sada je pogodno vrijeme da prebacite kompostnu hrpu da gornji sloj komposta bude na dnu, a donji na vrhu hrpe. Iako na tržištu nude kompostiranja, njihova upotreba nije nužna jer je dovoljno koristiti vapno ili gnojnicu.
I UKRASNO GRMLJE
Na pripremljene gredice sijat ljetno Gusto iznikle biljke potrebno je prorijediti. Na stalno mjesto u vrtu dobro je posijati frajlu, dragoljub, ciniju i neke druge vrste. Posadit i ljetno proizvedeno u rasadniku.
U svibnjuje potrebno odrezati ocvale cvjetne glavice kako se bez potrebe ne bi stvaralo sjeme i tako slabila lukovica. Cvjetnu glavicu odrežemo nekoliko centimetara
grma. Pri rezidbi uklanjamo sve suhe i polomljene kao i one koje rastu prema unutrašnjosti grma. u grmu ostavljamo 5-6 grana koje tijekom ljeta kostur, no ako je grm skladno oblikovan možemo ostaviti i desetak grana. Obrezivanje prema tipovima ruža Ruže rezom na polovicu, a po potrebi uklanjamo do dvije grma. režemo tako da uklonimo grma. se grm samo uklanjanjem suhih i polomljenih grana. Florbunde režemo kao i no rastu nešto pa ih rezidbom Poliante na 30 cm visine i Minijaturne ruže malo i dok grmolike ruže na visinu oko 70 cm a rezidbom uklanjamo suhe i slomljene grane. O ispod cvijeta. Kada se listovi osuše, lukovice izvaditi iz zemlje. Ukrasnom grmlju potrebno je odrezati cvjetne grane kako bi godine cvatnja bila bujnija. Svibanj je mjesec kada sadimo lukovice osjetljive na gomoljaste begonije i gladiole.
TRAVNJACI
Travnjak treba kositi svakih 7 do 10 dana. Ravnomjernim i košenjem uspješno suzbiti korov na starim travnjacima. Važno je odrediti visinu reza. Travnjake do ljeta valja kositi na 2,5 do 3,5 cm visine. Nove travnjake prihranjivati uz istovremeno uništavanje korova nekim kemijskim sredstvom. Ako je travnjak potrebno ga je podsijati ili mjesta zatravniti busenjem.
BALKONSKO
I SOBNO BILJE sobnog bilja može se iznijeti na otvoren (balkon, terasu ili vrt). Lonce s gomoljastim begonijama i ciklamama valja smjestiti na polusjenovito mjesto i zaštititi od vjetra. Prilikom zalijevanja izbjegavajte polijevanje po listovima kako biste izbjegli pojavu bolesti.
Njega sobnog bilja sada se sastoji od redovitog zalijevanja i prihranjivanja. Biljke koje cvatu ne premještajte kako ne bi odbacile cvjetne pupove ili cvjetove. O
KALENDARRADOVA
Darko Km,toci. dipl. ing
U polju nastavljamo sjetvu kukuruza. Ozime žitarice posljednji put tretiramo protiv širokolisnih korova herbicidima koji se smiju koristiti u toj fazi razvoja. Jare žitarice tretirat do kraja busanja protiv uskolisnih korova. zaštita ozimih žitarica.
U vinograduje loza u punom porastu i kada opasnost od mrazeva trebaje plijeviti. Kod toga pazimo koje mladice ostaviti za godinu, bez obzira jesu li ili nisu rodne. Na jako od zime ostavljat mladice koje tjeraju s podnožja i od kojih godine oblikovati trs. Narasle mladice zavezat uz armaturu. Vinograd treba tretirati protiv peronospore.
agrometeorologija
Mr. se. Dražen agrometeorolog
"Filip popija, Sofija dopija"
je da tijekom svibnja u zapadnim i dijelovima Hrvatske kiša u Zagrebu, Varaždinu, Osijeku i Slavonskom Brodu pada tijekom 13 dana. Dakle, kiša koja se ovog mjeseca vrlo je ali ne i obilna.
Pojava mraza i ovog je mjeseca
Podsjetit vas daje 1955. godine u Zagrebu pojave mraza bilo 23. svibnja. pojava mraza i u ovom mjesecu, Pojave su na koje vrlo malo možemo utjecati. Ne preostaje nam ništa drugo, nego da živimo u nadi kako do spomenutih pojava Uostalom, kad bi razmišljali o štetama koje donose mraz, pa i suša, nitko se nebi bavio poljodjelstvom.
I pojava pokorice ovog je mjeseca vrlo
Pokorica nastaje kad kapi kiše udaranjem u tlo razbiju tla, rasprše koloide, masu tla zamulje, a zatim se tako zamuljeno tlo osuši. Usljed pokorice plinovi više ne mogu iz tla
U cvatu, pajejedini posao okopavanje tla ispod i prihranjivanje.
U povrtnjaku sve vrste moramo zaštititi od bolesti i štetnika, okapati ga, prihraniti i plijeviti korov. Tlo pripremiti za sjetvu i sadnju. Ako je vrijeme sušno, potrebno je ujutro zalijevati osobito nakon sjetve ili sadnje. Sijat se ciklu, mrkvu, peršin, kupus, kelj korabicu, rotkvu, krastavce, tikvice, poriluk i salatu, a saditi patlidžan, celer, salatu i poriluk.
U vrtu okapati tlo uz ukrasno bilje i razrahliti zemlju. Ako je vrijeme suho, povremeno treba zaliti nasad. Nakon opasnosti od mraza, saditi ljetno bilje.
Narodne izreke za svibanj:
Kišan svibanj nosi na sve usjeve. Mnogo u svibnju grmljavina, uvijek je godina.
Sušan svibanj, gladna godina.
U svibnju prepelica jer hrane u jesen biti.
Hladan svibanj sira i vina daje. O
odlaziti u atmosferu, a i obrnuto pa u tlu dolazi do porasta koncentracije dioksida.
Dakle, kako u tlo više ne može ulaziti kisik, klijanje sjemena u takvim je uvjetima vrlo teško, nicanje a sklop niknulih biljaka vrlo rijedak.
Ovog mjeseca možemo uživati i u danima". Naime, 12. svibnja 1968. godine u Slavonskom Brodu je izmjerena 35°C, a u Osijeku i 36°C. Spomenuti su dani rijetkost, no ako do njih ne trebamo se iznenaditi, a i ne pretjerano veseliti. Ovog su mjeseca još uvijek zamjetna struje sa sjevera u naše krajeve donose vrlo hladan zrak polarnog podrijetla, pa nije rijetkost kad i u svibnju može pasti još pokoja pahuljica snijega. Šteta od snijega nema.
"Filip popija, Softja dopija", kaže nam jedna od izreka. I stvarno, 3. svibnja na blagdan sv. Filipa i 15. svibnja na blagdan sv. Sofi.je mraz nanosi i vinogradarima ogromne štete. Dakle, veselimo se ovog mjeseca obilju sunca i topline, ali ipak neka nam u mislima bude pojava mraza. O
IALION•o
Osim spomenutih biljaka možemo saditi Ageratum houstonianum i Begonia semperfiorens za položaje. Na sjenovitim položajima možemo saditi gomoljaste begonije, niske kane (50 cm), pijetlovu krijestu, Cuphea ignea,
D_arkoK_antoci,d_ipl.ing_.
lako je ovo tema, na balkona nalazimo uglavnom biljke: petunije, pelargonije, fuksije i Begonije. Nešto su lobeUJe, astre, kadulje, kalceolarije i vodenike.
Dianthus chinensis, Iresine herbstii, Pilea microphilla. U polusjeni možemo uzgajati sporiš i Mimulus hybrida.
Vrlo na balkonima vidimo pelargonije, jednostrukih cvjetove sorte , ''Ville de Paris" u i crvenoj boji. Manje je poznata sorta "Luisenhof'' cvjetova cinober boje, istog oblika cvijeta a na listu imaju tamniju kružnu šaru. Ovo nije pelargonija se ubraja u zonale Posebno je zanimljiva sorta "Schone von Grenchen". To je križanac "Pierre Crocy" i nepoznatog partnera. intenzivnoj crvenoj boji, koristi se za postizanje jakih efekata, jer je s velike udaljenosti. je i P.zonale "Moulin rouge" ali je osjetljiva na jako podnevno sunce, a cvat poblijedi kao i kod "Ville de Paris". Spomenuta "Schone von
Grenchen" vrlo je •cijenjena u švicarskim hotelima. Stavljajuje na prozore, balkone 1terase u i . korita. List ima tamni rub.
U Dalmaciji je starll i otporna sorta P. peltatum "Amethyst" svijetloljubiboje cvata. Kako joj odgovara klima, vrlo brzo raste pa puzave grane narastu oko metar duljine. su sorte "lrene", "Dark Red Irene" i "Rubin". Nešto je sorta "Paul Gotz", 15 cm širokog jednostavnog cvata, boje rubina.
Želimo li na prozoru doista lijepe pelargonije, tada saditi P.peltatum "Dresdener dunkle Amethyst" i P. zonale "Paul Gotz" koje svojim izgledom vrlo lijepu sliku.
Pri uzgoju pelargonija primjenjuje se hormon koji usporava njezin nagli razvoj. Najpoznatiji je cycocel (chlorchlorineclorid) koji se upotrebljava u ~---------------------"---konce nt raciji 0,15 do 0,5%. Ovim
BALKONSKO
sredstvom treba prskati mlade zakorije-njene reznice. Uspjeh je vidljiv za oko mjesec dana, a rast je usporen oko 3 mjeseca, nakon biljke ponovno treba prskati. je trojak: listovi su tamnije boje, biljka izgleda bogatije i ljepše cvate. Potrebno je napomenuti da ovaj preparat vjerojatno na tržištu, no ako imate nabaviti ga u inozemstvu, svakako ga nabavite.
,.....,
Druga biljka na balkonima je petunija koju uzgajamo kao jednogodišnju. Uz normalno petunije postoje i petunije. Prve treba saditi u pozadinu, a druge u prednji plan zbog oblika. se kombiniraju sorte bijele i boje cvata, te crvene i Petunije možemo uzgajati na položaju; ugodno mirišu. Sorte s bijelim cvjetovima leptiri. su sorte: "Happines", "Early Apple", "Malibu" i "Astro". Kombinacije su mnogobrojne, bijela i
Na balkonu uzgajamo zajedno nekoliko vrsta biljaka. Npr., u duljine 1 m i širine 15 cm možemo posaditi tri petunije "Pendula Alba", tri pelargonije "Lachskonigin", dvije žute i dva heliotropiuma. Petunije i pelargonije zasadit
SADRŽAJ
KRMNEKULTURE
Krmni.sirak
HRANIDBA
Potpuno izmješani obrok u hranidbi krava
Optimalna hranidba u visokoj proizvodnji mlijeka
VETERINARSTVO
Mlijekom prenosive bolesti - tuberkuloza i bruceloza
Krpeljivost
KOZARS1VO obezrožavanje i kastracija jaradi
s prednje strane, a ostale straga. Želimo li biljku sa crvenim cvijetom, posadit kadulju (Salviasplendes "Rakete").
Na polusjenovitom mjestu ili na zapadnom balkonu naprijed saditi (Campanula isophylla "Mayii") bijele i plave boje, a u pozadini Impatiens walleriana i Coleus hybride. Na duljinu od 1 mmožemoposaditi osam biljaka (4x2).
Na sjevernom balkonu u prednji dio sanduzasadit fuksiju "Marinka", a iza njih visoke fuksije. Umjesto fuksija možemo posaditi Cuphea ignea, ali i gomoljaste begonije uspravnog ili rasta, sobni jaglac a uz rubove Asparagus densiflora "Sprengeri", Senecio mikanoides ili bršljan "Baltica", "Hibernica" ili "Sagittaefolia".
U vrtovima priobalja uzgoj je prikladna (Chrysantemum frutescens) koja cvate od ljeta do kasne zime.Jasno, zimi je treba premjestiti u sobu. Prikladna je za balkone, osobito ako joj otkidamo vrhove kako bi grm bio Najbolje juje posaditi u kombinaciji s drugim biljkama, pelargonijamai astrama.
Izbor biljki zaista je velik. Vrlo rijetko sadimo šeboj, kraljevski karanfil, verbenu, lantanu i lobeliju, iako djeluju vrlo efektno u skupinama. O SVI BAN.
ISSN0351-9104
Izložba hrvatskih
u kadrova - preduvjet korištenja kredita za gradnju farmi ___________________________ 35
TEHNIKAMUŽNJE
Koju tehniku mužnje primjeniti na gospodarstvima za proizvodnju mlijeka ___________ 38
RAZMIŠWANJETERENSKOGAGRONOMA
Mlijeko raste na polju, a muze u staji _____________ 41
VIJESTIIZ ŽUPANIJE
Subvencije u proizvodnji u županiji _ _ _
STUDIJSKOPUTOVANJE
Studijsko putovanje poljoprivrednih u Francusku
Redakcijski kolegi): dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Bnek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Arnelija Šipak, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun dipl. ing. Darko Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Redaktortca: dipl. lng. Vera urednica: lng. Mirna Laktorlca: Nada prof. Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I urednlitvo: Zagreb, llica 31~11,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, Grafttka pripremaI tiaak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera1, Naklada: 40000 primjeraka
PIONEER® izvodi svoje pokuse u skladu s priznatim
standardom kvalitete ISO 9001 za sistem kvalitetnog menadžmenta
