Mljekarski list 6-2005

JTEKUCIogurt

11.IHffillW

0500g

8e.zglutena I konzsrvtli,111

od sadai ki#.htsa 1,5%m.m.

Pripremljenisu od najboljeg Dukatovogsvježegmlijeka, a osobitejogurtnekulture dajuim blagi ugodanokus. Bezkonzervansa i dodataka.

SADRŽAJ

KRMNE KULTURE

Tehnologija talijanskog ljulja _ __ ___ __ __ 2

Postrna sjetva - iskorištenje tla __ ____ _ 5

Natjecanje u spremanju sjenaže u bale ___ _____ ______ __ _ ____ ___ __ 7

HRANIDBA

Hranidba teladi zamjenom" ____ 8

KVALITETAMLIJEKA

kvaliteta mlijeka __________ 13

VETERINARSTVO

Antibiotici - štetne tvari? _________________ 16

Pojava bruceloze kod Imotskog ___________ 19

Njega kože životinja __ _ ____ __ _ 21

Kako smanjiti gubitke od prikrivenih upala vimena __________________________ 22

OBAVIJEST

"Higijena proizvodnje mlijeka i kontrola ispravnosti muznih __ 24

VIJESTI IZ ŽUPANIJE

Drugo županijska natjecanje u šišanju ovaca _________________________________ 26

Kupovina koza za proizvodnju mlijeka - pasmina i dob _________________________

Održana II. aukcija rasplodnih bikova

KOZARSTVO Krmiva za koze i hranidbena ponašanje koza_

Redakcijski kolegi]: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. se. Stjepan Feldhofer, doc. dr. se. Zoran dipl. ing. Arnelija Šipek, dipl. ing. Darko Kantoei, mr. se. Antun mr. se. Darko Uher, Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Redaktorica: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna

Lektorica: Nada prof. Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, priprema i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 40000 primjeraka

TEHNOLOGIJATALIJANSKOG

LJULJA

U tehnologiji travnjaštva, u cilju proizvodnje mlijeka i mesa, postoje STANDARDI

Mr. se. kojih se treba pridržavati. Svuda u svijetu je isto, a razlike su samo u geografskom položaju, klimatskim Tehnologiju uvjetima i oborina tijekom godine. vamo uvjetima. Tako u Podravini prvi otkos skidamo od 15. do 25. travnja, a u Lici od 10. do 25. svibnja.

Talijanski ljulj može biti u sjetvenoj strukturi na površini glavna kultura, a na površinama pod silažnim kukuruzom meduusjev.

TALIJANSKI LJULJ U

SJETVENOJ STRUKTURI

1. Talijanski ljulj kao glavna kultura. Prva godina, godina sjetve (ljeto jesen), - ujesen do 1. otkosa. Druga godina, godina punog korištenja od 4. do 7. otkosa. godina, godina preoravanja - u 1. otkos.

2. Talijanski ljulj kao meduusjev.

dvije sjetve kukuruza za silažu, ili neke druge kulture.

PRIPREMA ZA SJETVU

Talijanski ljulj treba sijati krajem ljeta i jeseni. Nikada ne sijati u 1. S poljoprivrednim savjetnikom valja napraviti sjetvenu strukturu i planirani plodored. Sjetvena struktura mora biti što jednostavnija, s proizvodnjom voluminozne mase za zelenu krmu, sjenažu, silažu i sijeno.

Trava i lucerna na 70 % površina + 30 % površina zasijanih kukuruzom za silažu. Ovisno o raspoloživim hektarima ili jutrima, ovakvom sjetvenom strukturom je maksimalno broja krava. Za vlastitu proizvodnju valja nabaviti koncentrat, ili komponente koncentrata što je znatno jeftinije.

2. Potrebnaje:

- kemijska analiza tla.

- kalcifikacija (po potrebi).

- melioracijska gnojidba prema kemijskoj analizi tla, s podiza-njem plodnosti tla sa 16 do 18 miligrama fosfora i kalija.

3. Nakon kemijske analize, a prema preporuci, nabavi:

- NPK gnojiva za sjetvenu ili startnu gnojidbu, u od najmanje 350 do 500 kg (7 do 10 po ha; od kojih 2/3 zaorati, a 1/3 zatanjurati.

- 4 KAN-a od kojih 2 zatanjurati, a 2 unijeti u sjetveni sloj ( = 54 kg dušika (N) po ha).

4. Osiguraj 50 kg sjemena po ha ili 25 kgpo jutru.

5. Ako u plodoredu imaš žito, SIJ talijanski ljulj od 15. kolovoza do 15. rujna. Skidat jesenski otkos. Nakon kukuruza za silažu, krajem rujna ili listopada SIJ ljulj, a gnoji ga samo s 2 KAN-a. Prva košnja je tek na Talijanski ljulj možeš sijati ili

6. Nakon sjetve parcelu nagazi traktorom, trag do traga, ili povaljaj što težim valjkom. Što je tlo zbijeno (da se gore može igrati nogomet), to ljulj biti bolji i dat prinos.

7. U listopadu i studenome skidaj prvi otkos, hrani krave zelenom masom ili pokošenu i provenutu masu spremi u sjenažu.

Visina košnje je od 8 do 10 cm, ovisno o ranijoj ili kasnijoj košnji.

Travu uvijek kosi oko 12 sati i poslije, i za zeleno i za spremanje u sjenažu. Trava tada ima u sebi najviše - energije.

U jesen travu za sjenažu nikada ne kosi ako je bilo mraza. Biljka pod mrazom potroši svu zalihu potrebnog za proces siliranja. Za spremanje sjenaže u listopadu ili studenom, potrebna su barem 2 do 3 topla i dana.

8. jesenski prinos od 25 do 10 tona zelene mase po ha, ili 3 000 do 1 200 kg suhe tvari (ST).

9. U ljeto i jesen, u punoj godini korištenja, ljulj kosi kada je visok 40 do 50, najviše 55 cm. Najkvalitetniju krmu dobiješ s 1 500 do 3 500 kg suhe tvari po ha. Sve iznad toga daje lošiju krmu i manje mlijeka.

Slika br.1 - KAN pripremljen za prihranu nakon svakog otkosa. Za startnu prihranu prve su utrošene. Zasijano 35 jutara travnjaka. U staji je 50 krava, a dnevna proizvodnja mlijeka 900 litara. Sjetvena struktu-

Slika br. 1. snimljena 14. ožujka 2005. - OPG Ivica - Kozarevac

Slika br. 2. snimljena 14. ožujka 2005.

Slika br. 3. snimljena 30. ožujka 2005.

ra: ljuljevi 70% površina + kukuruz za silažu 30% površina. Ivica kupuje gotovu smjesu.

Slika br. 2 - Snijega još ima u jarku. Lijevo je farmerska tehnologija što daje nakon kukuruza posijan talijanski ljulj. Desno zaostala tradicionalna setehnologija - tehnologija gladne krave.

Slika br. 3 -Talijanski ljulj s prethodne fotografije (od 14. do 30. ožujka), za samo 16 dana narastao je do 30 cm, ali na plodnom tlu i uz dobru gnojidbu.

Slika br. 4 - Pusta hrvatska polja. U sljedva mjeseca što na njima narasti? Jesu li i tvoja polja ovakva? Loša priprema za kvote iEU.

Slika br. 5 - Talijanski ljulj tehnološki zreo za prvi otkos. Suvremena f armerska tehnologija!

lika br. 6 - Priprema uzorka za vaganje. Da vidimo koliki je prinos zelene mase i suhe tvari.

Što kaže vaga? Vaga kaže 30 tona zelene mase po ha. Nakon sušenja uzorka laboratorijska vaga kaže: 12 % suhe tvari. Prinos po hektaru 3 600 kg suhe tvari.Ili

Slika br. 4. snimljena takoder 30. ožujka 2005.

Slika br. 5. snimljena22. travnja 2005.

Slika br. 6. snimljena22. travnja 2005.

[)O~Tld~ ~J~-W, I

Mr.sc.DarkoUher

I

l~I\Ol?liTt~Jt TLA

Nakon skidanja ozimih i ranih jarih kultura siju se postrne kulture koje služe za energije. ljudsku prehranu, za proizvodnju zelene krme, sijeno, silažu, zrno, kao i za zelenu gnojidbu i zaštitu tla. S tom se namjenom mogu sijati mnoge kulture, ovisno o potrebama, i opremljenosti gospodarstva, te o uvjetima za proizvodnju odabranih kultura.

Na principu dviju žetvi godišnje može se uzgajati niz kultura koje potpuno iskoriste tlo i dio

Ako tlo ostane nepokrivena, izložena je nepovoljnom djelovanju klime (isušivanje, erozija) i, što je još važnije, korovu koji se do jeseni razvije i osjemeni. U sloj takvog preoranog tla dospije velik broj sjemenki raznih korovnih vrsta koje nekoliko godina klijati i zadavati velike u zaštiti usjeva.

Od žetve ozimih usjeva pod kraj lipnja ili u srpnja pa do sjetve u godine, dugo je razdoblje od 7 do 8 mjeseci. To razdoblje treba iskoristiti osobito u onim u kojima padne više kiše, gdje je raspored ljetnih oborina pa je sjetva postrnih usjeva sigurnija.

Za postrnu sjetvu mogu poslužiti mnoge sorte i hibridi raznih kultura uzgoju u toplije doba godine, kulture vegetacije, odnosno one koje se mogu u jesen duže iskorištavati na razne ovisno o potrebama i opremljenosti gospodarstva. Da bi bila proizvedena što je masa po jedinici površine, treba sijati one sorte i hibride koji su najbolje uvjetima za proizvodnju. U tu se svrhu siju smjese kultura i sorti razne dužine vegetacije i razne visine, koje u uvjetima u kratko vrijeme dati kvalitetnu krmu, a se duže vrijeme i upotrebljavati na

J}f/jekarski list 06/2005.

Danas su selekcionirane brojne sorte i hibridi vegetacije uzgoju na višim temperaturama. One u tim uvjetima daju visoke urode vrlo kvalitetne mase, dospijevaju u vrijeme i mogu se koristiti kako to najbolje odgovara gospodarstvu (zelena krma, sijeno, silaža, zrno). Neke od postrnih kultura su vrlo kvalitetne, ali zbog prevelikog udjela vode u masi nisu prikladne za siliranje. Te kulture služe i za popravljanje kukuruzne silaže (krmni kelj, grahorica, grašak) tako da se višak proizvedene krme silira, a ta je bolje izbalansiranog omjera hranjiva. Stoka takvu silažu radije jede i pojede pa se u proizvodnji takvom silažom postižu

Agrotehnika za postrne usjeve

Imamo li u vidu okolnosti postrne sjetve, agrotehnika za postrne usjeve nešto je izmijenjena u usporedbi s usjevima u redovnom uzgoju. da je nedovoljna vode glavni razlog sporednog postrne sjetve u našim agroekološkim uvjetima, obrada i priprema tla za sjetvu postrnih usjeva treba biti usmjerena na što bolje vode u tlu zbog jake evaporacije (isparavanje vode iz tla). Temeljno pravilo za postrne usjeve je da se osnovna obrada tla izvede u što roku i sa što manjim brojem zahvata. Što se izbora najpogodnija je freza koja u jednom prohodu obavlja osnovnu i dopunsku obradu tla. Ako nemamo frezu, možemo primijeniti (lemešni plug, sjetvospreOdmah nakon žetve, a najkasnije u roku 24 sata, treba strnište preorati na dubinu 15 do

20 cm. Nakon oranja odmah zatvoriti brazdu i usitniti sjetveni sloj. Prije oranja ili frezanja pognojiti organskim ili mineralnim gnojivima. da se u našim uvjetima postrnom sjetvom ostvaruju niži urodi suhe tvari i zrna nego u glavnoj sjetvi, i gnojiva za tu namjenu su manje. Za postrnih usjeva dovoljno je· 6080 kg dušika (N), 40-60 kg kalija (~O) i isto toliko fosfora (P 2 0 5 ) po hektaru. Dodatno bi trebalo dušika za 25 kg/ha ako slamu zaorati, odnosno ostaviti u tlu. Nakon sjetve treba površinu povaljati rebrastim valjkom, da bi osigurali vlagu u tlu. Ako je tlo valjano glatkim valjkom, treba ga vrlo plitko podrljati ili rotirkom s valjkom prekinuti kapilaritet u površinskom sloju da se tlo ne bi sušilo. Sjetvi treba obratiti posebnu pozornost. U pra-

Za hranidbu stoke (u kasnu jesen) zelenom krmom mogu se sijati razne krmni kelj, repice i ogrštice, kukuruz za zelenu krmu i silažu, krmni sirak, sudanska trava uljana rotkva-rauola, podzemna koraba, mrkva, soja te suncokret (tablica 1.).

Navedene kulture kositi ili ih napasivati (ako su selekcionirane za tu svrhu) tijekom jeseni, a još bolje ovce i koze zimi u Mediteranskom i Submediteranskom pojasu, osobito u vrijeme dojenja i mužnje pod kraj zime i kada te kulture daju najraniju i najkvalitetniju krmu.

krmni kelj, repica-petranova, rotkve-rauola mogu se i silirati zajedno s kukuruzom i kukuruzovinom. Ta je silaža kvalitetnija i a stoka je rado jede. :::J vilu, sije se nešto dublje nego u redovnoj sjetvi, a prema našim iskustvima sjemena trebala bi biti oko 30 % jer su otežani uvjeti za klijanje i nicanje, što sklop. Najpogodnije vrijeme sjetve završava prvim danima srpnja i svaki dan zakašnjenja znatno smanjuje prinos suhe tvari. Prema nekim procjenama jedan ljetni dan vegetacije postrnih usjeva vrijedi kao deset jesenskih dana. Nakon sjetve ili nakon nicanja treba suzbijati korove primjenom odgovaraherbicida, a zaštitu od štetnika provoditi prema potrebi tijekom vegetacije ili preventivno unošenjem insek-

Tablica 1: Postrnikrmni meduusjevi

Vriieme

Urod U zelenojmasi

Stadij i oblik zelene Suhe Surove Škrobna Kultura Sjetva Korištenje korištenja mase tvari u vrijednost tiha % u¾ n¾

Kukurnzza

Vegetativni zelenukrmu 20.06.- Po potrebi porast do 30-50 16-24 1,9-2,2 10-13 20.07. zriobe

Kukurnzza 20.06.- U fazi

silažu 20.07. razvoja voštanazrioba 30-40 24-28 2,2 14,0 sirak Po potrebi Vegetativni za zelenu 20.06.- 1-2 otkosa porast do 40-50 16-24 1,5-2,2 10-11 krmu 20.07.

20.06.- sirak za silažu 20.07. 1 otkos voštanazrioba 30-40 22-24 1,9-2,0 14

Sudanska Po potrebi

Vegetativni trava za 20.06.- porastdo zelenukrmu 20.07. 1-2 otkosa 30-40 22-26 1,9 14

kelj

Vegetativni sijan ili 20.06.31.07. Po potrebi porast 30-80 11-14 1,8-2,8 8-10

PerkoPVH Po potrebi Vegetativni krmnerepice 20.06.i križanci 15.08. 1-2 otkosa porast 30-40 9-16

Uljana Vegetativni rotkva 20.06.- Po potrebi porast do pune 30-60 8-14

1.08. cvatnie

Podzemna Korijen,glave i koraba 20.06.- Jesen - kod 25-55 8-14

15.07. zima 20.06.- JesenKorijen 20-40 10-19 0,8-1,5

mrkva 20.07. zima

Soja za Formiranje zelenu krmu 20.06. Po ootrebi mahuna 20-55 20-26 3 5-4,7 10-13 ticida sa sjetvom. Suncokret 20.06.- Po potrebi Vegetativna 45-50 10-16

15.07. masa

NATJECANJE U SPREMANJU SJENAŽE U BALE

Hrvatski zavod za poljoprivrednu -~ savjetodavnu službu, Visoko gospodarsko iz Križevaca te Srednja gospodar-s:s ska škola Križevci organiziraju ove 2005. godine jubilarno, peto po redu "Natjecanje u spremanju sjenaže u -~ bale".

Natjecanje se održati u subotu 18. lipnja u Križevcima s u 10.00 sati, a kratkim uvodnim predavanjem. Mjesto održavanja bit Vježbalište Visokog gospodarskog - Ratarna. Pokrovitelji ove samostalne manifestacije su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, županija i

Grad Križevci, a mnogobrojni sponzori osigurat niz vrijednih nagrada za natjecateljske ekipe. Svi zainteresirani mogu se prijaviti kao natjecateljske ekipe, a na natjecanje sa svojim strojevima, prešom (balirkom) i U bilo kojem uredu Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu treba ispuniti "Prijavnu listu" koja biti Organizacijskom odboru natjecanja u Križevcima.

Ovo natjecanje jedino je ove vrste u svijetu, a jedinstvena po

Svi koji žele prisustvovati ovom natjecanju, dodatne informacije mogu dobiti telefonski na broj (tel/fax): 048/712-491 ili e-mail: dario.zagorec@hzpss.hr

PRAVILA NATJECANJA U

V

SPREMANJU SJENAZE

Pravila za natjecanje kao i lista za ocjenjivanje sadrže svaka ekipa preša i uvija 1 (jednu) balu. Vrijeme prešanja jedne bale je na 6 minuta kod vezanja u špagu te 5 minuta kod vezanja u mrežu.

Vrijeme uvijanja jedne bale je kod upotrebe folije širine 500 mm na 3,5 minute, a kod folije 750 mm na 3 minute.

Ocjenjuje se ukupno 10 elemenata.

Prvi kriterij za ocjenjivanje je skupljanje zboja, odnosno rada. Spomenuto vrijeme prešanja uzima se kao optimalno, a svaka minuta nosi tri negativna boda. Kod zbijenosti bale je ocjenjivanje svakog suca po svom Oblik bale kao kriterij na ocjenu. Kod nakrivljenih bala,

ukoliko je razlika dvije strane bale (a:b) 10 i 15 cm, dobiva se 10 negativnih bodova; ako je razlika a:b od 5-10 cm dobiva se 5 negativnih bodova, a kod razlike do 5 cm ne dobivaju se "kazneni" bodovi. razlike mogu donijeti ekipi i diskvalifikaciju.

Korištenje veziva timu zadaje dosta posla pri brojanju krugova. Naime, ako je korištenjem špage napravljeno 11,5-12,5 krugova, ne dobivaju se negativni bodovi, odnosno taj razmjer uzima se kao optimum. No svatko tko napravi manje od 11,5 krugova, dobiva 3 negativna boda po svakom krugu. Više od 12,5 napravljenih krugova se ocjenjuje negativno no samo sa po dva boda po krugu.

Kod korištenja mreže kao veziva optimalno se 2,5 i 3,5 kruga i u tom

ne dobivaju se negativni bodovi. Svaki krug za više od 3,5 kruga nosi 3 negativna, a za manje od 2,5 kruga mreže svaki krug nosi 5 negativnih bodova.

Uvijanje bale nadgledaju suci, i ocjenjuju

- broj omotaja kao prvi kriterij a poželjan je broj omotaja za foliju širine 500 mm 33, dok je za foliju širine 750 mm 22. Broj omotaja od poželjnog kao i manji broj omotaja množi se s 3 negativna boda te se tako dobije ukupni broj "kaznenih" bodova za taj kriterij.

- za položaj folije na ukoliko je izvan osi, sudac može dati do 10 negativnih bodova. Za vrijeme uvijanja, ako se gore spomenuta minutaža, za svakih 5 sekundi vremena uvijanja može se dobiti 1 negativni bod.

- istezanje folije može utjecati na kvalitetu uvijanja te je stoga pri ocjenjivanju potrebno mjerenje širine folije na bali (380-420 mm za foliju širine 500 mm, te 580-620 mm kod folije 750 mm poželjne su izmjerene širine folije na bali). Izvan navedenih mjera za 1 cm manje ili više daje se 1 negativni bod.

- posljednji kriterij je izgled bale kojeg pravilan oblik, dobra zbijenost, pravilnost i rubova, pokrivenost folijom, zaljepljeni slojevi folije i dr. Suci ovaj kriterij ocjenjuju po svom od 0-10 negativnih bodova. Negativni bodovi se na koncu zbrajaju, a natjecatelji naravno trebaju skupiti što manji broj negativnih bodova. O

HRANIDBA

HRANI DBA TELADI

Marko dipl. ing.

''MLIJECNOM ZAMJENOM''

Osim ekonomskih prednosti postoje i drugi razlozi koji navode i promlijeka da zamjenu prihvate kao jedan od bitnih elemenata (inputa) u proizvodnji.

Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj je hranidba teladi zamjenom u stalnom porastu jer je cijena pripremljene otopine, u odnosu na istu kravljeg mlijeka znatno niža, pa se u podiže uzgoja teladi.

ako se koristi mlijeko krava.

Rezultati nekih nizozemskih nutricionistima i veterinarima u suradnji s farmerima, pokazala su prednosti upotrebe zamjene.

Razlike svježeg kravljeg mlijeka i otopine zamjene su

• Mlijekom se vrlo lako mogu prenijeti razne bolesti s krave na tele.

• Mlijeko, za razliku od mlije~ne zamjene, sadrži vrlo malu željeza.

• Razina (proteina) 1 masti u mlijeku nije konstantna, ona varira, pogotovo

• Telad mlijekom dobiva ostatke antibiotika kojimaje mastitis.

Dakle, i s i sa zdravstvenog aspekta, opravdana je upotreba zamJene.

Vrlo je važna priprema otopine, kao i' njezina pravilna primjena, jer se tako mogu problemi i dodatni troškovi.

Telad nije dobro hraniti zamjenom od prvog dana života, jer ni jedna zamjena ne može zamijeniti vrijednost kolostruma u prvim danima života, a nerijetka

SgmaTest®

NEOPHODNI MLJEKARSKIALAT

ZA PROVJERUHIGIJENSKE

SVJEŽE IZMUZENOG MLIJEKA

ZA PROIZVODNJUI TRGOVINUSREDSTVIMAZA PROIZVODNJEMLIJEKA

24, Vrbanovec,42 232 Donji Martijanec

Tel. 042 207 990; Fax 042 207 991 e-mail: farm@vz.htnet.hr

HRVATSKEMUEKARSKEUDRUGE

TJEDNAKONTROLASVJEŽEIZMUZENOGMLIJEKANA SADRŽAJ

SOMATSKIHSTANICA

DOHODAKOD PRODAJEMLIJEKA

I UMANJUJEGUBITKEOD PRIKRIVENIHUPALAVIMENA(MASTITISA)

SANJA

Poljanec, kooperant mljekare VINDIJA: Dojim 7 krava. Mlijeko je "E" klase. Koristim savjete iz Mljekarskog lista i Selekcijske službe. Od kolovoza prošle godine redovno koristim SOMA TEST,za tjednu kontrolu somatskih stanica u mlijeku. Pokazao je sve svoje dobre strane: vidljivo reagira na sadržaj somatskih stanica, ima jako dobar pribor za testiranje i koristan za mlijeka, kojeg iznova

VLADO

Gola, kooperant mljekare LURA: Imam 16 krava i puno sam uštedio. Prošle godine sam imao problema s Laboratorijem, nisam slušao savjete, bio sam previše pametan. Izgubio sam oko 20.000 Kn za prvih 4-5 mjeseci. Kasnije sam redovno koristiti SOMA TEST.Barem jednom tjedno testiram mlijeko iz svih vimena na somatske stanice i prihvatio sam sve ono na što Laboratorij (SLKM) Od tada sam stalno u "E" klasi.

RUŽICA TRIPLAT, Kapela Podravska, kooperant Ludbreške mljekare "A. BOHNEC": Dojim 5 krava i mlijeko je u "E" klasi. SOMA TESTkoristim od kolovoza prošle godine. Mlijeko iz svih vimena kontroliram svaki tjedan. Kada otkrijem sadržaj somatskih stanica u mlijeku iz pojedinih vimena, to mlijeko izdajam zasebno i ne predajem na otkup, jer pada kvaliteta i cijena preostalog zdravog mlijeka. Ukoliko u mlijeku iz pojedine otkrijem jako sadržaj somatskih stanica, zatražim savjet i veterinara.

SgmaTest®

SOMATEST KOMPLETE ILI

NABAVITI NA

KOOPERANTI MUEKARA, NARUDŽBOM KOD SVOJIH MUEKARA:

LURA d.d., narudžbom na tel.: Zagreb:01/2392 304 Bjelovar:043/272 272 053/787 256

MILS d.o.o., Split, narudžbom na tel. 021/383 822 sirovinska služba

Mljekara KA-MILK Križevci, u mljekari

MUEKARA, u mljekari

LUDBREŠKA MLJEKARA «A. BOHNEC», u mljekari

MALA MUEKARA VALPOVO, u mljekari

MINI MLJEKARA VERONIKA, u mljekari

SIRANA RUNOLIST, Krasno, u mljekari

Mljekara STARO PETROVO SELO, u mljekari SIRANA u mljekari

MUEKARA VODOPIJEVEC V., Paukovec, u mljekari

ILI U VETERINARSKIM I POUOPRIVREDNIM UEKARNAMA PO ŽUPANIJAMA

A.B.M. GRAMINEA, Križ Donja

AS AGRO, Cugovec, Farkaševac, Vrbovec Vrbovec, Dubrava

POLJOCENTAR, Dubrava, Vrbovec

V. S. JASTREBARSKO, Jastrebarsko

V. s. sv.(VAN ZELINA, Sv. I. Zelina

AGRAR, Selnica

AGRODOM, Osijek, Bizovac, Koška, Kneževi vinogradi, Lug, Livana

ARTUS-AGRO,

KRUNA P. Z., Satnica

OSATINA P. Z., Semeljci

PAPUK, Markovac

VETFARM, Valpovo

GALIVET, Prelog

NOVAK TERRA, Mala Subotica

POLJOCENTAR,

V. S.

VARAŽDINSKA

POLJOCENTAR, Vel. Bukovec, Ludbreg, Varaždin, Sv.

POLJODOM, Ivanec

Varaždin, Petrijanec, Hum, Varaždinske Toplice

V. A. PUT, Vrbanovec

V. S. VARAŽDIN, Varaždin

BJELOVARSKO-BILOGORSKA

A.B.M. GRAMINEA, Bjelovar, Prgomelje, Grubišno Polje, Veliki Zdenci, Vel. Trnovitica, Vel. Vel. Trojstvo, Predavac, Dežanovac, Daruvar

V. A. MARTES, Josipovac 911t!•@,j;@t<•iM;l@l3&~1!,

AGRODOM, Štitar

LANDIA, Tordinci, Antin, Mlaka, Ada, Laslovo, Vršadin, Ostrovo i Markušica

A.B.M. GRAMINEA, Slatina, Stari Gradac BRAZDA, Virovitica DRAŠKO, V. S. SLATINA, Slatina POŽEŠKO-SLAVONSKA POLJANA, Požega

V. S. POŽEGA, Požega, Pleternica, Velika

BRODSKO-POSAVSKA

AGRODOM, Velika Kopanica, Gornja Vrba, Oprisavci, Brodski Stupnik, Slavonski Kobaš, Vrpolje, Bebrina AS AGRO, COMMERCE, Nova Gradiška ;,14,]lt,(1);~1:f

Vet. stanica,

AHAC, Grubišno Polje, lvanovo selo, Veliki Zdenci

AS AGRO, Bjelovar, Garešnica

DIKA COMMERCE, Grubišno Polje

HERBA, Bjelovar

lvanska, Predavac, Bjelovar, Bulinac, Grubišno Polje

OPZ Hercegovac, Daruvarski Brestovac, Nova Ladislav

POLJOCENT AR, Bjelovar, Galovac, lvanska

VETCO, Daruvar

ZDENKA, Prehrambena industrija, Veliki Zdenci, Veliki lvanovo Selo

V. S. MAJCAN, Bjelovar

KORDUN, Slunj, Rakovica i Cetingrad SIMSI, V. S. OGULIN, Ogulin

A.B.M. GRAMINEA, Repušnica ABUNDAN, Velika Ludina

AGROCENTAR PETRINJA, Petrinja

AGRODOM, Lipovljani, Novska

AGROPROMET, Sisak, Novo

Galdovo

AGRO-SIMPA, Sisak, Petrinja, Sunja, Komarevo, Topusko, AS AGRO, Kutina, Novska

BIO-ZRIN, Hrv. Dubica, Hrv. Kostajnica, Dvor

KLAS PROMET, Kutina, ŠEGEDIN, Kutina

V. A. GLINA, Glina

A.B.M. GRAMINEA, Novigrad Podravski, Koprivnica, Virje, Hlebine, Vel. Trnovitica, Ferdinandovac, Sv. Petar Orehovec, Molve

AGRO-RASINJA, Rasinja, Kuzminec, Vel. Poganac

Sv. lvan Žabno, Sokolovac, Cepidlak, Križevci, Orehovec, Koprivnica, Gola

POLJOCENTAR, Križevci, Sv. I. Žabno, Sv. Petar Orehovec, Vukovec, Voj. Kloštar, Fodrovec, Vel. Raven, Gregurovec, Trema

V, S.

V. S. NOVA, Koprivnica

KRAPINSKO-ZAGORSKA

KRAPINA P. Z., Krapina, Radoboj,

V. S. PREGRADA, Pregrada

PRIMORSKO-GORANSKA

V. S. VET-NOVA, Vrbovsko

AGRO-MILKA, VELEBITSKA DEGENIJA P.Z., Senj

SPLITSKO-DALMATINSKA

V. A. SINJ, Sinj ZADARSKA

V. A. ANIMALIA, Zadar

se upravo to radi.

Optimalno vrijeme za prelazak teladi na zamjenu je period od 2 - 3 tjedna starosti.

Priprema i hranjenje zamjenom

Istraživanja pokazuju da ljudi koriste hladnu vodu za pripremu zamjene ili pak hrane telad otopinom, a ne zna se dovoljno o nedostatcima i posljedicama koje nosi takav hranjenja.

Pokušat zato prikazati kako je iznimno važno da je temperatura

prehrane teladi

oto iinom zamjene I mlijekom

zamjene oko 37 - 40°C, što u donosi i bolju iskoristivost, ali i primjene zamjene.

Nedostatci hranjenja teladi nom zamjenom:

• Topivost svih elemenata u zamjenije smanjena.

• Smanjuje se topivost masti. Temperatura topivosti masti u zamjeni iznosi 35°C i 45°C. Niže temperature vode za pripremu otopine nepotpuno otapaju masti, zbog je smanjena probavljivost masti te se javlja rizik od proljeva.

• Ako je temperatura zamjene niža, telad troši dosta energije da bi je sama zagrijala (tjelesnom temperaturom), što da ostati manje energije za rast.

• Telad sama smanjuje unos zamjene, jer: - je okus nepotpuno otopljene zamjene lošiji, - zbog probavnih smetnji ne se dobro i gubi apetit.

• Istraživanja su pokazala, da se teladi hranjenoj hladnom otopinom smanjuje kiseline u sirištu, smanjuje se probavljivost proteina i masti, što može

izazvati proljev i smanjeni prirast, a može i do gubitka tjelesne mase. S ekonomskog stajališta govore

Za pripremu 1 1 otopine zamjene potrebno je od 100 do 125 g praha zamjene, dakle cijena 1 1 otopine zamjene iznosi cca. 1 do 1,4 kn. Otkupna cijena mlijeka iznosi cca. 3 kn. Zbog svega gore navedenog možemo da

Potrebna praha Cijena O) zamiene (g) (cca.u kn) I Od 100 do125 Od I do 1,4 I - 3

je primjena zamjene, ako se pravilno upotrebljava, opravdana s i zdravstvenog, a posebice s ekonomskog aspekta. O

Ned agro d.o.o.,

Mekušanskacesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail: nedagro@hihtnet hr

Visokokvalitetne nizozemske steone junice holštajnfrizijske pasmine

V BLES

Oprema za staje: DAIRIES

Vezovi, topli podovi, ograde, krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice, sve vrste spojnica

Folije i mreže

Folije i mreže za okrugle bale, folije za silažu, vezivo

Partner: Surge

ZA ZAšTITU I ODFIŽAVANJE

SISA U ZDRAVWU

TIJEKOM

CIJELE GODINE

• Veloucidje emulzijau obliku opne temeljena na jadu. je hidratantnolipidna opna savršeno vidljiva na sisama, a koja osiguravadjelotvornuzaštitu sisnog kanala mužnji.

• Zahvaijujucitako naprednoj formulaciji. Veloucid osigurava stabilno prijanj8nje na svim temperaturama, potpuno prekrivanjesisa cijelom duljinom i bez bilo kakvogkapanja.

• vrlo bogatornstanjuagenatau kožii osobitou sadržajumosti.Wloucidodr ava kožu sisa u savršenomzdrnvljukroz cijelll godinu.To osiguravaoptimalnu,:ustitutij ·kom hladnogvremenaili dok su kmven~1ispaši.

• Veloucidemulzijavl112i i bogac:l1j· r vr!in$kl sloj pidennisa.poboljš,vnju,i , lpl st I ',avitljlvost.To p01110·, kod ukl-nj nJ. n,ik.1l11l11 i rnikrotmil1nocistocasa ~,isitpa R tn"o pun.1 lnkšecisteprijen11ni .

• Veloucic!so kor1E{II-1-.o odliOnih, , 5v li I osi•i i 11u ' ko1 ,

PRIMJENA

N ll 11,u, 111·nJarn.u1m n k m11!tnj •

)11 lg l<i .ivuI) U l1L~. 10 vn · 11'.'lA~1 ti J<oJ ijl ur f\O 11dne

d ci trio r · ti Jfli

• trLJI1111r1u na t ,ie,i;i

• n J]rlrofln0:1gri11WJoji dRj11

1l1.1iflt1:Jt - h,,I

• ,t•1;1rr1jAdflll nfelt ;mtvflru1i rr,q1dAiJom znqjn j v 1J9J<:oq;~lnjnAJJiClflrmn

MLIJEKA

I

Pro{ dr. se. Neven Antunac I

kvaliteta sirovog mlijeka ima utjecaj na kvalitetu proizvoda. promjene osobina mlijeka su promjene: okusa, mirisa, boje, konzistencije i izgleda.

Pod promjenama mlijeka podrazumijevamo sva odstupanja od normalnih osobina mlijeka. Kemijski sastav mlijeka u mjeri na osobine mlijeka. uzroci promjena sastava i osobina mlijeka su u sekreciji uslijed oboljenja žlijezde, raznih fizioloških stanja laktacije, estrus), hranidbe, djelovanja mikroorganizama, držanja mlijeka u nepropisnim uvjetima. Važno je utvrditi uzrok promjena normalnih osobina mlijeka.

OKUS MLIJEKA

Okus svježeg mlijeka blago je kiselkast. Na okus mlijeka hrana kojom se hrane muzne životinje. Uz jednaku hranidbu, pojedina grla iz istog stada mogu proizvesti mlijeko okusa i mirisa. Promjene okusa mogu nastati uslijed: - Stadija laktacije: kolostrum i mlijeko pri kraju laktacije ima slankasti okus radi sadržaja soli. Mlijeko koje sadrži kolostrum ima povišeni sadržaj albumina i globulina, povišenu kiselost, izmijenjeni sastav. Pri zagrijavanju se zgrušava te se ne može Pri kraju laktacije mlijeko može poprimiti i gorak okus.

- Hrane: pojedine biljne vrste (crveni i bijeli luk, pelin, uljana repica, grahorica, kelj, repa, silaža loše kvalitete, užegnuta i pokvarena hrana, lucerna, pljesnivo sijeno, silaža i dr.) i korovi bršljan, divlja repica, trava) daju gorak okus mlijeku.

- Bolesti: piroplazmoza, mastitis, oboljenja probavnog trakta. Mlijeko životinja oboljelih od mastitisa ima slani okus radi smanjenog sadržaja laktoze a koncentracije soli (NaCl).

- Lijekova koji se mlijekom.

- Izlaganja mlijeka svjetlosti ili UV zrakama: nakon 30 minuta dolazi do razgradnje masti i pojave gorkog okusa mlijeka. Postupci s mlijekom (prelijevanje, izlaganje povišenoj temperaturi mlijeka) imaju za posljedicu

pojavu užegnutogokusa.

- Prisutnosti pojedinih vrsta mikroorganizama: skupina bakterija (Bacillus subtilis, Bacillus mesentericus, Bacillus cereus, Bacillus mycoides; Aerobacter aerogenes, bakterije iz roda Pseudomonas), kvasaca, uzrokuju gorak okus. Escherichia coli; Aerobacter aerogenes i Bacterium alcaligenes uzrokuju neugodan okus i miris.

- Držanja mlijeka u posudama od nepropisnog materijala: razno metalna daje mlijeku oštar okus koji pali. Aluminij može izazvati promjene okusa dok bakar katalizira oksidaciju masti.

- Djelovanja enzima: lipaze daju mlijeku užegnuti okus. Starija grla i ona koja se tjeraju mogu dati mlijeko užegnutog okusa.

Pri procjeni okusa sirovog mlijeka treba istaknuti da ono može sadržavati razne patogene mikroorganizme pa nije dozvoljeno «kušanje» sirovog mlijeka. promjene okusa mlijeka su: kiseo, slan, gorak, užegnut, bljutav, «po hrani», sapunast. U cilju pojave pogrešaka mlijeka, hrana sa oštrim okusom i mirisom mora se davati u u hranidbi muznih grla.

MIRIS MLIJEKA

Gotovo sve mikrobiološke promjene mlijeka imaju za posljedicu promjenu mirisa. Miris mlijeka je za svaku životinjsku vrstu. Razlike mirisa mlijeka su toliko izražene da se može utvrditi da li se radi o kravljem, ili kozjem mlijeku. Izvorni miris mlijeka ovisi od pojedinih sastojaka mlijeka. Procjena mirisa mlijeka provodi se podizanjem poklopca posude u kojoj se mlijeko nalazi. Miris se može bolje procijeniti ako se mlijeko promješa mješalicom. mlijeko se može i zagrijati (do 50°C) u poklopljenoj posudi a potom podizanjem poklopca procijeniti miris. Mlijeko vrlo lako poprima mirise iz vanjske sredine ili organizma životinje. Osobina mlijeka da prima i zadržava sve mirise iz okoline javlja se zbog toga

što mast kao i druge masti otapaju i zadržavaju te mirise. Pri samoj mužnji nastaje pjena na površini mlijeka pa se time i površina koja dolazi u dodir sa zrakom. U slijed toga mlijeko može apsorbirati mirisa iz okoline. Promjene mirisa mogu biti posljedica:

- Bolesti: gangrenozni i gnojni mastitis, bolesti probavnog trakta, uzrokuju miris po truleži,

- Nehigijenskih uvjeta u staji: i gnoj. Treba obratiti veliku pozornost na i dezinfekcijustaje, posuda i pribora.

- Hranidbe: i repe, anis, crni i bijeli luk, razne mirodije, užegnuta uljana

- Mikroorganizama: Pseudomonas fiuorescens; Corynebacterium bovis; kvasci, mogu dati mlijeku užegnut miris. Užegnuti miris (i okus) mlijeka javlja se zbog sadržaja lipaze u mlijeku. Pri oboljenju vimena, estrusu i u sekreciji mlijeka se sadržaj li paze u mlijeku pa dolazi i do promjena okusa i mirisa mlijeka. Razni postupci s mlijekom (prelijevanje, prepumpavanje, miješanje, izlaganje svjetlu i povišenoj temperaturi, stvaranje pjene) djelovanje lipaza i intenziviraju nastajanje užegnutog mirisa i okusa. Bakterije iz roda Pseudomonas mogu uzrokovati neugodan miris po ribi koji nastaje uslijed stvaranja metilamina. Truležni miris mlijeka javlja se kao posljedica razvoja truležnih bakterija. Mlijeko treba odmah nakon završene mužnje iznijeti iz staje i prenijeti u prostoriju gdje se mlijeko hladi. Stajski miris kao i miris isparavanja kože goveda, može se odstraniti držanjem životinja u provjetrenim stajama, dužim boravkom životinja na paši itd. Strani miris mlijeka može biti posljedica udisanja stajskog zraka. Izvjesni mirisi resorbiraju se preko u krv a zatim u mlijeko. Ako se krave drže u zatvorenim stajama sa slabom ventilacijom, mlijeko može imati izražen miris na stajski zrak. Strani miris od hrane može u mlijeko prije mužnje preko krave ili nakon mužnje adsorpcijom iz zraka.

BOJA MLIJEKA

Boja mlijeka je blijedo žuta. Variranje intenziteta žute boje ovisi od sastava mlijeka. Procjena boje mlijeka provodi se ulijevanjem mlijeka u staklenu, bezbojnu posudu. Pri tome treba utvrditi da li na dnu posude ima taloga.

Promjenu boje mlijeka uglavnom uzrokuju bakterije. Boja mlijeka je bijela do ovisno o sadržaju masti. Bijela boja mlijeka od emulgiranih masnih globula i suspendiranih koje odbijaju svjetlost. Obrano mlijeko u odnosu na punomasno mlijeko ima boju koja postaje više plavkasta. Ako mlijeku oduzmemo i kazein sirila ili kiseline), boja biti žutozelenkasta. promjene boje mlijeka su uslijed oboljenja, prisutnosti vrsta mikroorganizama ili hranidbe (uzimanja biljaka u hrani):

- boja - neposredno nakon teljenja, kolostrum ima normalno boju, koja može biti i rezultat hranidbe krava zelene hrane koja sadrži više karotina. Ponekad se boja mlijeka pripisuje visokom sadržaju masti u mlijeku. Promijenjena boja mlijeka može biti posljedica nekih oboljenja kao npr. slinavka i šap, antraks mastitis ili piroplazmoza

Pojedine vrste bakterija sa žutim pigmentom mogu promijeniti boju mlijeka (npr. Pseudomonas fiuorescens; Sarcina lutea; Brevibacterium fiavum.

- Plavkasta boja - rezultat je hranidbe krava biljnim vrstama kao npr. djetelina, heljda, poljski Bakterija Bacillus cyanogenes uzrokuje plavkastu boju mlijeka, koje je normalno i nije zgrušana. Pasterizacijom se uništava. Izvor je voda. Mlijeko se može davati životinjama a nije za ljudsku prehranu. Pri dodavanju vode, mlijeko poprima plavkastu boju jer postaje vodenasto.

- Crvenkasta boja - može se javiti uslijed primjesa krvi pri ozljedama vimena (sisa), kod upala vimena, neposredno nakon telenja. Krvarenje može nastati uslijed epitela cisterne i (gruba mužnja; udarci; ozljede, itd). Mlijeko poprima crvenkastu boju na površini u obliku crvenih pjega, stajanjem se izdvaja crveni talog a kuhanjem se mlijeko zgrušava.

U oboljenja od antraksa i piroplazmoze, mogu se primjetiti i tragovi krvi u mlijeku. Neke bakterije kao npr. Corynebacterium erythrogenes, Bacterium prodigiosum, Micrococcus rubens, Sarcina rubra, daju

mlijeku crvenkastu boju. se uništavaju pasterizacijom a pojedine bakterije i zgrušavaju mlijeko (Brevibacterium erythrogenes). Mlijeko se može davati životinjama za prehranu. promjena boje mlijeka uzrokovanih mikroorganizmima, provodi se temeljitim pranjem i dezinfekcijom mljekarskog pribora i opreme. Promjene uzrokovane hranidbom ili oboljenjem životinja, se izbjegavanjem hrane koja uzrokuje promjene boje i izdvajanjem bolesnih krava. Ozljede vimena i sisa treba paziti na pulzacije, podtlak pri mužnji. Sisne ne ostavljati pre dugo na sisama. Mlijeko ne miješati s ostalim mlijekom.

KONZISTENCIJA MLIJEKA

Sluzavo mlijeko je pogreška konzistencije mlijeka. Mlijeko ima gustu konzistenciju sa sluzavim izgledom i izraženom Sluzavo mlijeko ima izmijenjen okus. Može se pojaviti uz blago kiselosti ili stvaranje sapunastog okusa (Coli-aerogenes; Alcaligenes; Streptococcus cremoris i druge vrste bakterija koje se razvijaju pri nižim temperaturama. Radi toga se sluzavo mlijeko javlja pri temperaturi mlijeka oko 13°C. Mlijeko ima neprijatan okus i

mlrIS.

Slatko zgrušavanje mlijeka je pogreška konzistencije i okusa mlijeka. U slijed razgradnje proteina javlja se gorak okus mlijeka. Slatko zgrušavanje mlijeka uzrokuju mikroorganizmi koji imaju sposobnost stvaranja proteolienzima. Za razliku od kiselog zgrušavanja mlijeka ovdje se zgrušavanje odvija bez promjene reakcije mlijeka ili uz pojavu alkalne reakcije. U

Coliforms

Salmone/la

Enterococcus

Staphylococcus

Voda ___r_Coliforms -. Pseudomonas 0 CoryneformsoiAlcaligenes (Jo(P Ooo o

Clostridium

ove promjene su: Bacillus subtilis; Bacillus cereus; Bacillus mycoides; Bacillus coagulans; Bacillus calidolactis. Pored sporogenih i neke asporogene bakterije mogu izazvati slatko zgrušavanje mlijeka (iz roda Proteus, neki mikrokoki). Streptococcus liquefaciens, kvasci i plijesni mogu uzrokovati slatko zgrušavanje mlijeka.

Mlijeko koje vrije uzrokuju bakterije Escherichia coli i Aerobacter aerogenes, koje stvaraju puno C0 2 te kvasci. Mlijeko se prepoznaje po mirisu po gnoju, pjeni uslijed stvaranja C0 2 • Promjena se higijenskom mužnjom.

Mlijeko starodojnih krava ima slan a ponekad i užegao okus radi sadržaja lipaza. proizvodi od takvog mlijeka su loše kvalitete i kratkog roka trajnosti.

Mlijeko koje se ne siri - uzrok je u niskoj koncentraciji kalcija. Neosjetljivost mlijeka na dodatak sirila može biti posljedica oboljenja žlijezde (mastitisa) ili kataralnih upala žlijezde.

S obzirom da veliki dio promjena organoosobina mlijeka uzrokuju mikroorganizmi, na slici 1 prikazani su izvori kontaminacije mlijeka. ::.J

(Izvor: Encyclopedia ofDairy Science, 2003.)

Zrak

Streptococci

Micrococci

Coryneforms

Bacillus

Yeasts and moulds

Unutarnji dio vimena

Streptococcus

Micrococcus

Corynebacterium

Fecesi

Escherichia coli

Staphylococcus

Listeria

Mycobacterium

Salmonella

Stelja

Clostridium

Listeria Bacillus

Bacillus Pseudomonas Klebsiella

Lactic acid bacteria Mycobacterium

Yeasts and moulds

za mužnju

Micrococcus

Streptococci

Bacillus

Coliforms

Slika 1: izvori kontaminacijemh/eka i sisa

Micrococcus

Staphylococcus

Enterococcus

Baci/lus

ANTIBIOTICI· STETNETVARI?

Nevijo Zdolec 1 dr.vet.med.

Naime, na podlozi su porasle i plijesni, što nije bilo zbog kontaminacije, ali je bilo to da su u blizini plijesni stafilokoki bili

antibiotika zasigurno je jedan od najvažnijih u povijesti medicine kojim je razdoblje borbe protiv bakterijskih bolesti. ere antibiotika veže se uz 1928. godinu i Alexandra Fleminga, britanskog znanstvenika koji je pojavu na hranjivoj podlozi s poraslim stafilokokima.

uništeni! Fleming je da ta plijesan (Penicillium notatum) proizvodi neku antibakterijsku tvar nazvavši je penicilin. To važno je 1939. godine kada su Florey i Chain uspjeli proizvesti dovoljne kolipenicilina za ispitivanja. Rezultati su bili - penicilin je u život otpisane bolesnike.

Proizvodnja penicilina, a kasnije i drugih antibiotika, prerasla je u masovnu proizvodnju, da su bili nezamjenjivi u brojnih bolesti. Ne samo da su se masovno proizvodili, su se i masovno primjenjivali, a i bezrazložno u bolesti koje i nisu bile uzrokovane bakterijama. Propisivanje tvornog lijeka» u svim situacijama, nepoznavanje stvarnog bolesti, nepravilno doziranje, neprimjereno trajanje terapije i nepravilnosti dovele su i do vrlo brzog pada euforije. Naime, nedugo nakon penicilina u praksu je i njegova nedjelotvornost' prema do tada penicilinosjetljivim Pojava je nazvana rezistencijom, tj. sposobnosti mikroorganizama da izbjegne pogubno djelovanje antibiotika. Kako to biva u živom svijetu, i pojedini sojevi mikroorganizama su stvorili obrambene mehanizme rezistencija) prema štetnom agensu. Time su se istraživanja još više intenzivirala i usmjerila ka pronalaženju i sintetiziranju još antimikrobnih pripravaka.

Antibiotici u veterinarskoj medicini

Zaštita zdravlja životinja kao dio veterinarstva podrazumijeva ostalog i uporabu antibiotika u terapijske svrhe. Istovremeno, veterinarstvo i osiguravanje zdrav-

stveno ispravnih i neškodljivih proizvoda životinjskog podrijetla, što u ovom sustavnu kontrolu i nadzor nad prometom i primjenom antibiotika, te njihovih štetnih ostataka u mesu, mlijeku, medu, jajima, ribi i drugim namirnicama životinjskog podrijetla. Postavlja se pitanje kontrole nad životinja, koji se «igraju doktora» i na svoju ruku pokušavaju «skupe veterinare». pri tome nisu svjesni da sami sebi nanijeti još troškove i štetu da neminovno nakon vremena uslijediti i posljedice rada. Što se antibiotika, paradoksalno je govoriti o kontroli i nadzoru nad prometom lijekova, kad pojedine ljekarne uz široku paletu pripravaka za ljude, ispod pulta imaju i sve antibiotike namijenjene uporabi u veterini. Time je i korištenje antibiotika neovlaštenim osobama koji ih nemilice apliciraju životinjama, jer su tobože «iz pouzdanih izvora» da je baš taj antibiotik pravi izbor za njihovu bolesnu životinju!? da bi životinju ipak trebalo pregledati, postaviti sumnju na bolest, uzeti materijal za pretrage, potvrditi ili odbaciti dijagnozu i, ako je uistinu indicirano, i primijeniti antibiotik.

Razlozi za nužan oprez u terapiji životinja antibioticima upravo su navedenima u uvodnom dijelu koji se odnose na svojevremeno nekontroliranu primjenu antibiotika u humanoj medicini. posljedice primjene antibiotika na životinjama se odraziti škodljivo samo na životinje, i na ljude. Problemi koji pri tome nastaju su dvojaki: 1. gospodarski - umjesto poboljšanja zdravlja i

proizvodnih sposobnosti životinja na poželjnu razinu, nastaje upravo suprotan - uzrokje u krivoj terapiji, pogrešnom izboru antibiotika (ili nije ni bio potreban), krivoj dozi, trajanju terapije itd. Na to se nadovezuju i gubitci koji nastaju zbog zdravstvene neispravnosti proizvoda koji od antibioticima tretiranih životinja (mlijeko, meso i dr.). Izravne štete mogu nastati i mljekarskim industrijama ukoliko se kontaminirano mlijeko uvede u pogon, a se uništenjem mikroorganizama koji sudjeluju u proizvodnji fermentiranih proizvoda.

2. javnozdravstveni - da su neki mikroorganizmi bolesti i kod ljudi i kod životinja, pojava rezistencije mikroorganizama štetiti i jednima i drugima. To ujedno da antibiotike «na slijepo» životinjama, možemo da nekad djelotvoran antibiotik prema izvjesnom postati nedjelotvoran. Nadalje, jedan od najvažnijih javnozdravstvenih problema predstavljaju ostatci antibiotika u proizvodima životinjskog podrijetla. Što se mlijeka koje se otkupljuje za javnu potrošnju, kontrola je pa se i izbjegnu neželjene posljedice po zdravlje ljudi, treba imati na umu da dio mlijeko koristi i za potrebe pa i u ishrani životinja. Ukoliko su koristili antibiotike, a nisu se pridržavali karence te konzumirali takvo mlijeko ili proizvode od takvog mlijeka, mogu i zdravstvene Ne treba zaboraviti da se antibiotici iz mlijeka ne mogu ukloniti prokuhavanjem.

Problematika reziduaje postala u posljednje vrijeme sve aktualnija, pa su i i mlijeka sve informiraniji o kontaminacije mlijeka, antibiotika i drugih veterinarskih pripravaka mlijekom, važnosti karence i štetnih ostataka biološki djelatnih tvari u mlijeku.

Rezidui antibiotika se kontinuirano u Središnjem laboratoriju za kontrolu mlijeka Križevcima, te u okviru Nacionalnog monitoringprograma rezidua pri Veterinarskom

institutu u Zagrebu. Rezultati analiza idu u prilog sve ozbiljnijoj proizvodnji mlijeka pa su pozitivni uzorci na rezidue antibiotika sve pojava. Ukoliko se taj trend nastavi, bit to znak da antibiotici nisu dospjeli u krive ruke, pa i odgovor na pitanje iz naslova biti

MLIJEKOM PRENOSIVE BOLESTILISTERIOZA

Listerioza ljudi alimentarna je infekcija uzrokovana bakterijom Listeria monocytogenes. bolesti pokazuje osebujna svojstva poput velike otpornosti u, za mnoge bakterije pogubnim uvjetima. Tako, primjerice, preživljava smrzavanje i pasterizaciju, razmnožava se na temperaturama opstaje u kiseloj i alkalnoj sredini, pri niskoj aktivnosti vode i soli. U svezi s navedenim, je i njezino preživljavanje i razmnožavanje u vrstama hrane i uvjetima uskladištenja hrane. L. monocytogenes je mikroorganizam trajno prisutan u okolišu, a izdvojenje iz mlijeka, mesa i njihovih proizvoda, ribe, gotovihjela te

Listerioza životinja se dovodi u vezu s ishranom nekvalitetnom pokvarenom silažom (pH >5). Bolest kod životinja može se razviti u nekoliko oblika: kao septikemija je smrtni ishod kod gastroenteritis, meningoencefalitis ili se iz bolesne životinje u okoliš koji tako postaje trajnim izvorom infekcije za druge životinje i ljude, ali i izvorom naknadne kontaminacije mlijeka.

Osim izravnim kontaktom, bolest se sa životinja na prenosi preko kontaminirane hrane. Dug je put od farme do stola, a je L. monocytogenes vrlo proširena i otporna bakterija, kontaminacija je u svim fazama proizvodnje, a i tijekom pripreme hrane. Kako je mlijeko i proizvodi su izvor listerioze, pa su do sada opisane i pojave oboljenja ljudi (nažalost i sa smrtnim ishodom) nakon konzumiranja kontaminiranih sireva i pasteriziranog mlijeka. Bitno je naglasiti da su u ljudskoj populaciji posebno ugrožene trudnice djeca, starije osobe i ljudi oslabljenog imunološkog sustava. L.

monocytogenes u mlijeko može dospjeti na dva

1. iz oboljele životinje izravno preko vimena (listeriozni mastitis, septikemija)

2. naknadnom kontaminacijom iz okoliša (kontaminirana stelja, vime, oprema za mužnju, mljekare).

Listeria monocytogenes zbog svoje otpornosti i opstanka u ekstremnim uvjetima može predstavljati trajan rizik po zdravlje ljudi. U primarnoj proizvodnji mlijeka poštivanje higijenskih uzgoja i posebno higijenskih mužnje uvelike pridonose smanjenju rizika tj. kontaminacije mlijeka uzrolisterioze, ali i drugim patogenim mikroorganizmima. U sumnje na listeriozu kod životinja simptomi od strane živsustava i dr.) potrebno je poduzeti sve momjere kako bi se prijenos uzrona druge životinje i ljude. Uz to je i kontaminacije mlijeka ostalih životinja iz uzgoja što još više naglašava

važnost higijenske mužnje te postupaka s mlijekom nakon mužnje.

pojave i širenja listerioze sa životinja na ljude preko mlijeka i proizvoda nikako ne niti završava samo higijenskom mužnjom - osim toga, bitno je osigurati i primjerene uvjete držanja i hranidbe životinja (posebno pripreme i skladištenja silaže), kao i higijensko postupanje s mlijekom nakon mužnje. Ovo potonje je posebno važno jer je kontaminacije listerioze uvijek mo-

To se odnosi i na prostorije i muznu opremu, posude i dr. u seoskom ali i na sabirna mjesta, prijevozna sredstva te postrojenja.

Prema veterinarsko-sanitarnim propisima proizvodi listeriozne životinje ostalih i mlijeko) proglašavaju se zdravstveno neispravnima i neupotrebljivima za prehranu ljudi. S tim u vezi se i zabranjuje klanje listerioznih životinja, a mlijeko se neškodljivo uklanja.

IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

POJAVAIRUCELOZEKODIIOTSKOG

Na obiteljskom gospodarstvu J. K. u mjestu Vinjani Gornji kod Imotskog dijagnosticirana je bruceloza kod 14 životinja (8 ovaca i 6 janjadi) za koje je mjera neškodljivog uklanjanjaeutanazija.Navedene životinje vlasnik je ilegalno uvezao s Posušja u Bosni i Hercegovini. Protiv vlasnika je pokrenuta prekršajna prijava za nelegalan uvoz za što je kazna do 11 000 kuna. Na imanju istog vlasnika biti provedeno ispitivanje 41 ovce, koje je vlasnik posjedovao od ranije, radi zdravstvenog stanja na brucelozu. Utvrdi li se nalazom prisutnost bruceloze kod životinja iz vlastitog uzgoja biti mjera dijagnosticiranja za sve ovce i koze na širem Imotskog. Napominjemo daje bruceloza zoonoza - bolest životinjama i ljudima. Kod ovaca i koza bolesti je Brucella melitensis tako da se bolest naziva i melitokokoza. Kod životinja uzrokuje reprodukcijske smetnje u obliku dok drugih vidljivih simptoma uglavnom nema. Kod bolest je poznata pod nazivom malteška ili sredozemna groznica te je raširena u gotovo svim zemljama Mediterana. Ljudi se mogu zaraziti u kontaktu s inficiranim životinjama i to kod pomaganja pri Sirovo odnosno neprokuhano mlijeko i svježi proizvodi podrijetlom od bolesnih ovaca i koza mogu biti izvor infekcije za ljude. Rizik od infekcije je u dvorištima gdje borave ljudi i životinje, te obolijevaju oni ljudi je profesija vezana za uzgoj ovaca i koza (veterinari, vlasnici životinja).

Otkrivanje ovoga rezultat je veterinarskog nadzora prometa životinja u Republici Hrvatskoj, poglavito u Jednako tako, u tijeku je i nadzor nad ilegalnim klanjem životinja i stavljanjem mesa u promet. daje o navedenoh problematici objavljen u MI. listu br. 5/2005. str 1516, pod nazivom "Mlijekom prenosive bolesti - tuberkuloza i bruceloza", je autor Nevijo Zdolec, dr. vet. med., s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, stalni suradnik Mljekarskog lista.

Jrnssinox

• od I 00 • 2000 lituro vertikalne Izvedbe - od 2000 12000 litoro horinzontolne Izvedbe

I

Mr. se. Antun I I

mlijeka premalo pažnje njezi kože životinja. Koža štiti organizam od vanjskih Znanstveno je dokazano da su životinje kojima je redovito održavana higijena kože otpornije na pojedine bolesti, pogotovo zarazne i utjecaja, odnosno od naglih promjena temperature, vremenskih nepogoda, povreda, te aktivno sudjeluje u toplinskoj regulaciji organizma (znojenje).

parazitarne (npr. šuga), zatim bolje iskorištavaju hranu, a samim time proizvode i više mlijeka. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti higijeni kože štalski držanih goveda i koza.

ŠTO NEGATIVNO DJELUJE NA

ZDRAVLJE KOŽE?

Odumrle stanice kože, prašina, loj, znoj i balega zatvaraju pore na koži, a dlake zadržavaju

Na taj ometa se fiziološka funkcija, a pogoduje rastu i razvoju parazita i patogenih mikroorganizama. Na zdravlje kože veoma hranidba i mikroklimatski uvjeti u staji, ponajprije vlaga. Poznato je da se pojedine parazitarne i bolesti javljaju u stajama s visokim postotkom vlage u zraku. je u našim stajama, posebno zimi, relativna vlažnost zraka viša od 90%(!!!). Tako visok postotak vlage, osim na kožu, štetno djeluje i na zdravstveno stanje organizma.

KAKO NJEGOVATI KOŽU?

Potrebno je jednom tjedno sve krave temeljito metalnom a zatim finom Koze je dovoljno se uklanjaju odumrle stanice, otpala dlaka i koje "disanje" kože.

Važno je napomenuti da je potrebno cijeli pokrov a ne samo jedan dio. Pritom se ne smije biti grub sa životinjom. Jedna od metoda je i šišanje pokrova, jer dlaka koža krava bolje diše. U zapadnim zemljama je šišanje krava prije izložbe.

Velik problem predstavlja balega u koju životinje legnu a zasušena balega kožu. Za toplijeg vremena posebno u i ljeto, balegu treba prati vodom. Staja tada mora biti otvorena kako bi se životinje što prije osušile, ali ne smije biti propuh.

Držanje životinja na pašnjacima i ispustima, pored svih prednosti u odnosu na štalski držanja, pozitivno djeluje na higijenu i zdravlje kože. Životinje držane izvan staje izložene su djelovanju zraka, vjetru i kiši, pa je njihova koža otpornija odnosno i zdravija nego u onih štalski držanih.

Otpala dlaka krava uklonjena

Kod životinja koje borave izvan staje, u pojedinim Hrvatske, a posebno u proljedolazi do invazija krpelja. Stoga, nakon svakog povratka s paše treba temeljito pregledati pokrov, a posebno na "skrivenim" dijelovima tijela i na mjestima gdje se životinje intenzivno Krpelji se hrane krvlju, pritom mogu unijeti u organizam životinje brojne zaraznih i parazitarnih bolesti. :.J

KAKO SMANJITI GUBITKE OD

P KRIVENIH UPALA VIMENA

Dr. se. Branko Uhlik

da uzroci oboljenja mogu biti vrlo otežano je njegovo otkrivanje. Glavne posljedice prikrivenih upala vimena su postupno smanjivanje

Od svih oboljenja oko 96% otpada na prikrivene upale vimena, i najskuplje oboljenje muznih krava. Ovo oboljenje nema vanjskih znakova po kojima bi se moglo prepoznati, pa mjesecima može biti neprimjetno.

mlijeka i njegova sve lošija

Jedini predznak/znak prikrivene upale vimena je broja somatskih stanica u mlijeku; što je broj tih stanica je i upalni proces u vimenu. Stoga je za suzbijanje prikrivenih upala vimena važno što ranije otkriti broj somatskih stanica u mlijeku kako bi se na vrijeme mogle poduzeti mjere

U ovom prikazu osvrnut se ukratko na prirodu, i približnu procjenu gubitaka od prikrivenih upala vimena i ukazati na kako se ti gubitci ipak mogu znatno smanjiti.

GUBITCI ZBOG PRIKRIVENIH

UPALA VIMENA

Posljedica prikrivenih upala vimena su gubitci zbog::

- smanjene proizvodnje mlijeka - loše higijenske mlijeka

- neupotrebljivosti mlijeka, ranog izdvajanja oboljelih krava i troškovi

U SAD su da od ukupnih gubitaka, koji se pripisuju prikrivenim upalama vimena, oko 70% otpada na smanjenu proizvodnju mlijeka. Oboljela krava daje i do 2530% mlijeka manje nego zdrava, a ovisno o prirodi, i trajanju oboljenja. S obzirom na prilike u hrvatskom se realnim pretpostaviti da krava s prikrivenom upalom vimena davati barem 10-15% manje mlijeka nego što bi davala da je zdrava. To da bi npr. krava s prikrivenom upalom vimena koja dnevno daje recimo 9 litara mlijeka, davala 1-1,6 litara mlijeka više da je zdrava, odnosno

30-48 litara više. Vrijednosti navedene ovim pnmJerom samo su procjene gubitka zbog smanjene proizvodnje mlijeka, a gubitci bi mogli biti i ovisno o i trajanju oboljenja. Nije teško koliki je godišnji gubitak mlijeka u stadu krava ili koza u kojemu nekoliko njih (što u stadima nije rijetko) boluje od prikrivene upale vimena.

Slaba higijenska mlijeka, zbog broja somatskih stanica i raznih mikroorganizama, je uzrok znatnih gubitaka. Pri otkupu osnovna cijena mlijeka (OCM) se na temelju sadržaja (%) masti i Tako dobivena vrijednost množi se s faktorom korekcije vrijednosti za mlijeko standardne a taj broj ovisi o broju somatskih stanica i o broju mikroorganizama u jednom mililitru (mL) mlijeka. U tablici 1 prikazani su faktori korekcija s obzirom na klasu mlijeka i na broj somatskih stanica i mikroorganizama u 1 mL mlijeka.

Mlijeko zdrave krave sadrži promjenljiv broj somatskih stanica, ali njihov broj nije od približno 200 000 s.s./mL.

Ako skupno mlijeko od nekoliko krava sadrži, recimo, 400 000 s.s/mL što je najviša dopustiva koncentracija u mlijeku E klase i I. klase, onda jedna ili više njih daju mlijeko koje sadrži broj somatskih stanica. ako skupno mlijeko od više krava sadrži znatno više od 400 000 s.s./mL, onda je sigurno da neke krave iz tog stada daju mlijeko znatno broja somatskih stanica. Naravno, ako se takvo mlijeko pom1Jesa s mlijekom zdravih krava, dobiva se skupno

Tablica 1: Faktori korekcija vrijednostimlijeka standardne s obziromna klasu mlijeka i na broj

somatskih stanica i mikroorganizamau 1 mL mlijeka

KLASA BROJ SOMATSKIH BROJ MLIJEKA STANICA MIKROORGANIZAMA

E najviše 400 000 najviše 80 00

I. najviše 400 000 najviše 100 000

li. najviše 600 000 najviše 400 000

Ili. više od 600 000 više od 400 000

mlijeko s prihvatljivom somatskih stanica, ali ostaje da neke krave iz te skupine boluju od prikrivene upale vimena, a to ostalog da daju i manje mlijeka.

Stoga, ako skupno mlijeko od više krava sadrži više od 400 000 s.s./mL (broj somatskih stanica se u kontrolnom laboratoriju za provjeru mlijeka), mlijeka trebao bi (u vlastitom interesu) mastitis testom provjeravati zdravstveno stanje vimena svake krave. Iako se tim testom ne može utvrditi broj somatskih stanica u mlijeku, jasno pozitivna reakcija siguran je znak prikrivene upale vimena, odnosno pojedinih vimena kao i znak loše mlijeka. S druge strane, negativna reakcija mlijeka iz pojedinih vimena ili skupnim mlijekom iz cijelog vimena da je mlijeko - barem što se somatskih stanica - dobre

Što se mlijeka s obzirom na sadržaj mikroorganizama, je spomenuto da faktor korekcije vrijednosti mlijeka standardne ovisi i o broju mikroorganizama u 1 mL mlijeka. Na sadržaj mikroorganizama u mlijeku može se utjecati samo higijenskim mjerama držanja i mužnje krava.

Znatni gubtci u proizvodnji mlijeka nastaju i zbog neupotrebljivosti mlijeka. Mlijeko postaje neupotrebljivo za hranu i preradu ako sadrži vrlo veliki broj somatskih stanica (daje jako pozitivnu reakciju na mastitis test) i za vrijeme trajanja karence lijeka. Što se karence, tj. roka do kojeg se mlijeko oboljele krave medikamentima ne smije upotrebljavati, treba posebno istaknuti da se mlijeka mora strogo pridržavati uputa veterinara. U protivnom takvo mlijeko ne samo da može vrlo velike štete u njegovoj preradi, može škoditi i ljudskom zdravlju. To vrijedi osobito u

FAKTOR

krava antibioticima prisutnost u mlijeku i u tragovima) može upropastiti preradu u proizvode koji se dobivaju fermentacijom, u prvom redu sireve.

NA KOJI SMANJITI GUBITKE OD PRIKRIVENIH UPALA VIMENA

je istaknuto da uzroci prikrivenih upala vimena mogu biti vrlo da oboljenje može biti dugo vremena neprimjetno, a gubitci su što upala traje dulje vrijeme. Prema tome, u vimenu treba otkriti što ranije, a to je samo na jedan da se zdravstveno stanje vimena svake krave provjerava mastitis testom kontinuirano, cijelo razdoblje aktivne laktacije, što previda oboljenja. Kontinuirano provjeravati zdravstveno stanje vimena svake krave, na svakoj farmi ili obiteljskom gospodarstvu moraju sami promlijeka. Za to postoje barem tri dobra razloga:

Prvo: bilo bi vremenski i organizacijski, da veterinari sami provjeravaju zdravstveno stanje vimena svake krave na svojem razdoblje aktivne laktacije.

Drugo: svaki mlijeka osobno je najviše zainteresiran da mu krave daju što više mlijeka dobre Stoga se sam najviše truditi da što ranije otkrije znakove u vimenu kako bi na vrijeme mogao, prema savjetu i uz veterinara/agronoma, poduzeti potrebne mjere.

mastitis test kojim se provjerava zdravstveno stanje vimena vrlo je jednostavan i njegovo ne zahtijeva posebno predznanje, pa se njime može koristiti svaki mlijeka. Iskustvo je pokazalo da se vještina procjenjivanja rezultata testa uz uputa vrlo brzo. Prema dosadašnjim informacijama broj mlijeka primjenjuje takvu praksu i postiže vrlo dobre rezultate.

Troškovi kontinuiranog provjeravanja zdravstvenog stanja vimena mastitis testom gotovo su zanemarivi, osobito ako se usporede s

postignutom koristi. Analizom tih troškova je, daje cijena jednokratnog testiranja svih jednog vimena manja od 1 kn. Tako, ako je krava testirana 3-4 puta (što nije uvijek potrebno), trošak po kravi iznosi 3-4 kn

Danas se u Hrvatskoj proizvodi kompletna oprema za mastitis testa namijenjena

upravo individualnim mlijeka. Oprema se sastoji od nepotrošnog i potrošnog dijela. N epotrošni dio sastoji se od testatora, dozatora, s uputama, originalnim fotografijama i detaljnim opisom reakcija, a potrošni dio su reagens za otkrivanje somatskih stanica i obrasci za evidenciju koji se nabavljaju prema potrebi. O

OBAVIJEST

TECAJ 11HIGIJENA PROIZVODNJE

MLIJEKA I KONTROLAISPRAVNOSTI

MU Z NI H

je održan od 05. do 07. travnja 2005. u Vrbovcu a sudjelovali su djelatnici

HZPSS-a: Pejakožupanija), Dragutin Kasteljan (Krapi-

AII

Luka dipl. ing. i dr. se. Alen

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu u suradnji sa Zavodom za mljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, te tvrtkama Westfalia Surge Croatia d.o.o. i DeLaval d.o.o., organizirao je za djelatnike HZPSS-a pod nazivom "Higijena proizvodnje mlijeka i kontrola ispravnosti muznih nsko-zagorska županija), Slavka i Mato (Brodsko-posavska županija), Tatjana i Nada (Vukovarsko-srijemska županija), mr. se. Ana Grgas (Zadarska županija), Vladimir senjska županija) i Predrag Janeš (Primorskogoranska županija).

Svrha je educirati djelatnike (uglavnom specijalnosti) o problematici higijene mužnje i kontrole ispravnosti muznih

Nakon intenzivne trodnevne edukacije i polaganja ispita, svi su djelatnici dobili "Uvjerenje" o uspješno završenom i teoretskom programu, koji je dodijelio Zavod za mljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Osim navedenih djelatnika, polaganju ispita pristupio je kolega Žarko Mule iz Primorskogoranske županije koji je prošao 2000. godine. U službi su 23 djelatnika osposobljena za problematiku higijene mužnje i kontrole isprav-

nosti muznih te mjernim instrumentima mogu na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima obavljati kontrolu ispravnosti muznih HZPSS ima šest kompleta mjernih za mjerenje ispravnosti rada pulzatora i mjerenje kapaciteta pumpe za proizvodnju vakuuma, dva su kupljena sredstvima HZPSS-a, a sredstvima županija (Varaždinske, Krapinsko-zagorske, i Vukovarsko-srijemske). je teoretskim dijelom, pa je prof. dr. se. Dubravka Samaržija sa Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu održala predavanje o «Mikrobiologiji sirovog mlijeka», a dr. se. Alen (s istog fakulteta) održao predavanje o «Kontroli ispravnosti muznih Drugi dan Tomaž dipl. ing. predstavio je tvrtku «DeLaval» d.o.o. i održao predavanje o dimenzioniranju muznih sistema i o DeLaval multifunkcionalnom testeru VPR 100 za kontrolu rada pulzatora, te provjeru razine vakuuma u sistemu za strojnu mužnju. U

poslijepodnevnim satima polaznici posjetili su obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Tumpak, u mjestu Poljana kod Vrbovca, koje ima muznu opremu tvrtke DeLaval. Svaki je djelatnik obavio mjerenje kapaciteta pumpe za proizvodnju vakuuma i izmjerio broj i omjer pulzacija pulzatora. dan tvrtku "WestfaliaSurge" d.o.o. predstavio je Josip Zdravko Nanut, dipl. ing. i održao predavanje na temu «Mjerenje kapaciteta vakuum pumpe i ispravnosti rada pulzatora». Nakon teoretskog dijela edukacije, svi polaznici posjetili su obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Kovažik (u mjestu Laminac kod Štefanja) koje ima muznu opremu tvrtke WestfaliaSurge. Svi su polaznici mjerili kapacitet pumpe i provjeravali ispravnost rada pulzatora po ISO standardima. Na kraju ovog navedeni djelatnici polagali su ispit, a je bio dr. se. Alen sa Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta. je bio izvrsno organiziran. U kratko vrijeme dobili smo mnogo informacija, a što je najvažnije osposobljeni smo za rad na terenu u važnom segmentu poljoprivredne proizvodnje - proizvodnji mlijeka. Pozivamo sve mlijeka da se odazovu ovom programu kako bi kvaliteta mlijeka koje proizvode na svom gospodarstvu bila i ostala na visokoj razini. Ovaj došao je u pravo vrijeme i radna grupa zaista imati što raditi. O

Brzakreditnarješenjailifinanciranje za proširenjegospodarskedjelatnosti?

KREDITI

za one koji žele

Prijevremena isplata naknada za mlijeko Lurinim kooperantima (12-tog u mjesecu)

Klijentima banke korištenje odobrenog minusa po u visini priliva uz najnižu kamatnu stopu

Vašavaraždinska

POSLOVNICENTARZAPOLJOPRIVREDNUKLIJENTELU: Bjelovar,F. Supila11, tel: 043/241222 gdje dobitiinformacijuo poslovnicamaBankeu Vašemmjestu.

DRUGOŽUPANIJSKO I I

V V

NATJECANJE

Natjecanje je održano u subotu 7. svibnja 2005. godine u Kostanjevcu, Žumberak. Suorganizatori natjecanja su: Upravi odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo, Hrvatski centar i

U SISANJUOVACA

Pod pokroviteljstvom

Udruga koza i ovaca

županije

županije organizirala je DRUGO ŽUPANIJSKO NATJECANJE U ŠIŠANJU OVACA.

Žumberak. Glavni sponzor natjecanja je Gumex-eko iz Grada. sud radio je u sastavu: predsjednik - Mirka (Gumex-eko), - Danijel Mule (HSC), Antun (Agronomski fakultet), Stjepan (U druga koza i ovaca).

U druga koza i ovaca županije donijela je Pravilnik županijskog natjecanja u šišanju ovaca, su ocjenjis nagradnim i kaznenim bodovima, a rezultat se dobiva zbrajanjem vremena brzine šišanja ovaca i kaznenih bodova. Od dobivenog zbroja oduzeti su nagradni bodovi i pobijedio je natjecatelj s najmanjim brojem bodova.

Natjecalo se u dvije kategorije i to šišanje škarama i šišanje škarama. U prvoj kategoriji šišanja ška-

Princip. Diplomu za najljepše ošišanu ovcu osvojio je Robert Tkalec, a najboljim ovaca županije proglašen je Mario Šlogar.

S obzirom da raste zanimanje za ovu proizvodnju, a i probleme vezane za zbrinjavanje vune koja predstavlja veliki problem ovaca, predsjednik Udruge uzgajiovaca i koza županije, Stjepan smatra, da je ovakva manifestacija korisna jer su prisustvovali i vune firme Vuna-promet iz Ivankova, a obavljeni su i razgovori o organizaciji sabirnih mjesta za otkup vune.

Ovom prigodom održana je i skupština »Hrvatskog saveza ovaca i

rama sudjelovalo je šest .------------------------------, natjecatelja. Diplomu za prvo mjesto osvojio je Vuk Mihael iz Bjelovarskabilogorske županije, za drugo mjesto diplomu je osvojio Mario Šlogar iz

županije i diplomu za mjesto osvojio je Robret Tkalec iz

županije. U kategoriji šišanja

škarama diplomu za prvo mjesto osvojio je Ermin drugo mjesto osvojio je Ivica Princip, a mjesto osvojio je Josip

Kancler sistem

V STALSKA OPREMA

Sp. Gorica 56 b, 2327 Slovenija 00 386 2/609-50-50, 00 386 2/608-35-71

• Betonske rešetke

• Projektiranje štala

• krmne pregrade

• Lukovi za ležišta

• Mekana ležišta i podloge

• Crpke i mješalice

• lzmuzišta FULLWOOD

• Rashladni mljekovodi

• Štalska oprema za svinje

KUPOVINAKOZA ZA PROIZVODNJU MLIJEKA PASMINA I DOB

U Republici Hrvatskoj i dalje postoji interes za pokretanjem kozarske proizvodnje radi proizvodnje mlijeka, bilo da se radi o koza koji se s proizvodnje mesa preusmjeravaju na proizvodnju mlijeka, ili o potpuno novim uzgajivakoza, odnosno cima. Osim toga, preusmjeravanje jednog dijela kravljeg mlijeka na proizvodnju kozjeg mlijeka je u zemljama Europske unije. Upravo iz tog razloga, u nekim zemljama (npr. u Nizozemskoj), kako se moglo na simpoziju o ovaca i koza održanom potkraj prošle godine u Zaragozi, je porast proizvodnje kozjeg mlijeka. proizvodnih kvota, a i vlastite proizvodnje, može se da se neki uzgajivac1 krava u Republici Hrvatskoj preusmjeriti na proizvodnju kozjeg mlijeka. pokretanjem kozarske proizvodnje, radi proizvodnje mlijeka, su pitanja: Koju pasminu uzgajati? Koja grla kupiti za proizvodnje - mlada ili odrasla? U daljnjem tekstu ponudit - odgovore na ova pitanja.

Od oko 80 000 koza u Hrvatskoj, oko 13 000 su grla pasmina, uglavnom francu-ske alpine, a manjim dijelom sanske i srnaste pasmine.

Francuska alpina iz švicarskofrancus-kih Alpa, a u Hrvatsku je po prvi put u broju uvezena 1982. godine. Predstavlja najzastupljeniju i pasminu koza u Francuskoj, a su je dosta izvozili u zemlje Sredozemlja. Tjelesna masa odraslih ženskih grla trebala bi biti od 50-80 od 80-100 kg. Koze su dobre plodnosti. Plodnost prvojarki iznosi 130%, a sa se i je legla od 1,5 jareta.

Sanska koza je porijeklom iz doline rijeke Sanne u Švicarskoj odakle su je zbog dobrih

proizvodnih osobina izvozili u cijeli svijet, uglavnom radi oplemenjivanja pasmina koza. Koze su teške oko 70 kg, a oko 90 kg. plodnost je 190-200%.

srnasta koza dobro podnosi uzgoj i u nizinskim i u visinskim predjelima, a dobro podnosi i i Vrlo je plodna, i visoke

Sve tri pasmine u Republici Hrvatskoj iskazuju dobre proizvodne osobine, a broj stada ovih pasmina uzgajaju u Varaždinskoj, i županiji. I u južnom, mediteranskom dijelu Hrvatske, uzgoj francuske alpine i srnaste koze iskazuje dobre proizvodne rezultate.

U grafikonima 1. i 2. prikazane su osobine spomenutih pasmina koza, koje je utvrdio Hrvatski centar kontrolama u Republici Hrvatskoj tijekom 2004. godine.

Prilikom kupovine grla za uzgoj potrebno je voditi o dobi životinja, kao i proizvodnim rezultatima grla ili njihovih predaka.

Rasplodne jarice predstavljaju izvrsnu osnovu za kozarske proizvodnje. Pri kupnji jarica treba imati na umu kako sujarice neiskusne majke te zahtijevaju više pozornosti u prvoj sezonijarenja. Kozarsku proizvodnju treba temeljiti na kupnjijarica. Naime kupnjomjarica kupuje se životinja koja je na samom svog proizvodnog vijeka, pa uz dobru organizaciju (sve dok koza živi) može imati osiguran i dohodak. U Republici Hrvatskoj svake sezone sve je broj kvalitetnih uzgojno valjanih jarica. Naime, u Hrvatskoj je gotovo 8 000 koza - majki pasmine francuska alpina, oko 1 000 nih grla sanske pasmine i oko ~00 krvnih grla srnaste pasmine. Cistokrvna grla ovih pasmina predstavljaju idealnu osnovu za daljnje populacije koza u Hrvatskoj, da se uglavnom radi o

Mr. se.

Grafikon 1: vrt/ednostilaktacijskeproizvodnje pasmina kvalitetnim grlima dobrih proizvodnih osobina. Hrvatski centar provodi kontrolu u populaciji oko 4 000 koza pa se iz rodovnika kupovinom jarica ove populacije može saznati proizvodnja mlijeka koza-majki i baka jarica koje kupujete.

Koze stare 2-4 godine novim bu-

Broj laktacija Dužinalaktacije(dana) Razdobljemužnje(dana) Ukupnaproizvodnja mlijeka(kg) Mlijekou razdoblju mužnje(kg) da proizvodni vijek ovih koza može trajati još nekoliko godina nakon kupo-

Grafikon2: masti i u mlijeku pasmina koza vine. uz- 25 • 00 gojno valjane koze ove dobi 20,00 prodaju kao cijelo stado, pa pri kupovini cijelog stada 15,00 treba obratiti pozornost na razlog prodaje (možda zdrav- 10,00 stveni ili nezadovoproizvod- 5,00 nja). Prilikom kupovine treba od prodavatelj a zatražiti da sve koze zatvori

Mast(%) kako bi svako grlo '-----moglo biti temeljito pregledano: pregledom zubi provjeriti dob koza, vime mora biti mekano, savitljivo, bez ikakvih kvržica, ili (nepravilnosti). Sve koze moraju imati dvije funkcionalne sise. Više puta u praksi je da prekasno spoznamo kako smo kupili probleme. Stoga je najbolje da osoba koja kupuje koze, a ne posjeduje potrebita znanja, zatraži od onoga tko ima i iskustva i znanja kako bi odabrala grla za kupovinu. Koze u dobi 5 i 6 godina- uz dobru hranidbu i držanje mogu biti u dobroj kondiciji i mogu iskazivati proizvodnju još

najduže jednu-dvije godine, i ovu svakako treba u formiranje cijene ovih koza. Kupovina koza ove dobi se samo pod uvjetom da su grla prilikom kupovine zdrava, u dobroj kondiciji i u provedbu uzgojnog programa iz se može provjeriti dob i saznati dotadašnja proizvodnja. Naime, problem kupovine grla ove dobi nastaje dobi zube, osobito ako životinje ne pripadaju uzgojno valjanoj populaciji. Ako koze nisu u provedbu uzgojnog programa, pa se pouzdano ne zna datum njihova

D Francuskaalpina

20,16

Mast(kg)

(kg)

nema pouzdanog nacma da se sa može utvrditi da li je koza stara 5, 6 ili 9 godina. Naime, nakon 4. godine, kada se formira i par trajnih njihovo trošenje, a intenzitet trošenja ovisi ponajprije o hranidbi (konzumacijom grubljih krmiva zubi se brže troše i ispadaju).

Koze stare 7 i 8 godina - su stare koze, pa kupovina ovih koza predstavlja rizik. postotak ovih koza može uginuti i prije negoli ostvari neku korist od njih. Koze ove dobi, normalno, su jeftinije, za što postoji i dobar razlog. Koze su produktivne do oko 7 godina starosti, a izrazito mali broj ostaje produktivan i nakon 8 godina, pa zato za uzgoj koza nije dobro kupovati grla ove dobi.

Nakon svega iznesenog može se da u Hrvatskoj postoji kupovine grla iz triju pasmina dobrih proiz-

ODRžANA

HRVATSKI CENTAR

vodnih rezultata i od kojih je pasmina francuska alpina najzastupljenija. Za proizvodnje (kao i za proširivanje stada) se kupovinajarica iz uzgojno valjane populacije uzgojno selekcijskim radom i kontrole sti, što saznanje o proizvodnosti predaka. broj kvalitetnih uzgojno valjanih jarica dostupan je na tržištu od mjeseca lipnja, a informacije o su stada u provedbu uzgojnog programa mogu se dobiti u Hrvatskom centru Odjelu za uzgoj, selekciju i razvoj kozarstva i malih životinja ili u udrugama koza u Varaždinskoj (,,Udruga stada ovaca i koza") i (,,Regionalna udruga ovaca i koza") županiji, u koje je broj su stada u kontrolu S ovim stadima mogu se nabaviti i koji su pozitivno testirani u perf ormance testu. O

li~ AUK IJA RASPLODNIH

BIKOVACHAROLAISPASMINE

Organizatori aukcije

su bili Agronomski fakultet u Zagrebu i Hrvatski stocentar. Od ukupno 6 bikova prodano je svih šest, a cijena bila je 10.500,00 kn. cijenu od 12.400,00 kn je postigao bik MB 6100037063.

Goran dipl. ing.

U RH po drugi puta 04. svibnja 2005. godine u Centru za travnjaštvo na obroncima Sljemena uz prisutnost javnosti i goveda, održana je aukcijska prodaja bikova Charolais pasmine.

Charolais pasmina goveda koristi se za sustav «kravatele«, odnosno za namjensku proizvodnju teladi za proizvodnju mesa.

Ova pasmina goveda je nastala u Francuskoj. Odlikuje se velikim potencijalom za rast i dobrom konverzijom

tffjekarski h~I 061200:'i.

Bik -MB 6100037063s najvišompostignutom cijenomna aukciji bikova Charolaispasmine

hrane. Danas je to najzastupljenija mesna pasmina u Francuskoj ijedna od mesnih pasmina u svijetu.

Selekcija Charolais pasmine goveda je prije više od jednog Kao rezultat kontinuiranog selekcijskog rada, od 1864. godine održavaju se specijalizirane izložbe Charolais goveda i natjecanja diljem Francuske. Danas je Charolais pasmina goveda u više od 70 zemalja i to u klimatskim uvjetima i na nadmorskim visinama. Ova se pasmina osim uzgoja u krvi koristi u poboljšanju kvalitete autohtonih pasmina i stvaranju novih križanaca.

Prvo rasplodno stado Charolais pasmine goveda uvezeno je u Hrvatsku 1994. godine. Agronomskom fakultetu u Zagrebu doniralo ga je Ministarstvo poljoprivrede Francuske. Agronomski fakultet u Centru za travnjaštvo proizvodi rasplodne bikove u cilju širenja sustava «krava-tele» kao i Charolais

pasmine u Hrvatskoj. Charolais može svoje potencijale za proizvodnju mesa u uvjetima skromnije hranidbe voluminoznom krmom kvalitete. Ovu pasminu karakterizira izuzetno efikasno pretvaranje voluminozne krme u meso. Zahvakonstituciji i blagom temperamentu, Charolais goveda se mogu prilagoditi sistemima držanja, kako ekstenzivnim tako i intenzivnim.

Obzirom na dobru plodnost (postotak sti 92%), pojavu bližnjenja (postotak oteljenih blizanaca 4%), Charolais krave mogu bez potedatijedno tele godišnje.

Ova aukcija postigla je svoj cilj, jer osim uspješne prodaje bila je i mjesto razmjene iskustava u proizvodnji ali i razgovora sa koji su odgovorili na njihove upite. Organizatori su najavili da se aukcija održati i godine sredinom svibnja.

OSNOVANHRVATSKISAVEZ OVACA I KOZA

I Mr. se.Zdravka I

Za predsjednika Saveza iza-

U Kostanjevcu u županiji, 07. svibnja 2005., gdje se istog dana održavalo Drugo županijsko natjecanje u šišanju ovaca, održana je skupština Hrvatskog saveza ovaca i koza, kojoj su prisustvovali predstavnici deset udruga bran je Anton Jureša, i ovaca i koza. predsjednik Udruge „Škra-

parica" s otoka Raba, a za dopredsjednika županije), Krešo Šalamun (Udruga Stjepan Zadravec, predsjednik Regionalne stada ovaca i koza Varaždinske županije), Božidar Majhen udruga Osim Antona Jureše i Stjepana Zadravca u Bjelovar), Klara (Udruga Upravni odbor Saveza izabrani su: Dubravko ovaca i koza Brodsko-posavske županije) i Antun Pernjak (Udruga paške ovce), Ivica (Udruga (Udruga ovaca i koza UNadzorniodborSavezaizabranisuMarija županije), Stjepan Gligora (Udruga paške ovce Kolan), (Udruga ovaca i koza Miroljub Muškinja udruga Bjelovar) i županije), Julije Grebene (Udruga Radoslav Moravec (Udruga ovaca i koza Vukovarsko-srijemske stada ovaca i koza Varaždinske

IRIIIYAZAKOZE I HRANIDIENO PONAiANJE KOZA

Prof dr. se.

Hrana i hranidba, neosporno su najvažniji negenetski koji uvjetuju i dobivenog proizvoda (mlijeka, mesa ...) te izravno na proizvodnje.

Da bi mogli organizirati kvalitetnu i hranidbu, moraju znati hranidbene afinitete koza i njihove hranidbene navike. U usporedbi s drugim koze su gurmani jer u jednom danu mogu pojesti više hrane negoli goveda i ovce. Koza dnevno pojede obrok koji je 6,5 do 11% njezine tjelesne mase, dok goveda i ovce pojedu 2,5 do 3,0% hrane u odnosu na njihovu tjelesnu masu. Visokopasmine koza mogu konzumirati i do dva puta više hrane po jedinici tjelesne mase u odnosu na krave. U usporedbi s kravama i ovcama, koze hranu znatno brže. Brzina razgradnje suhe tvari paše iznosi u koza 8,9%/h, u ovaca 7,3%/h, a u goveda 5,3%/h. To da se hrana najdulje zadržava u probavnom sustavu goveda (oko 35 sati), zatim u ovaca (26 sati), a u koza, oko 26 sati. Neto iskoristivosti energije za uzdržne potrebe i proizvodnju iznose oko 70% kao u krava). Koze, uz konzumaciju hrane, imaju i proizvodnju mlijeka po jedinici tjelesne mase. konzumacija hrane i proizvodnja mlijeka u odnosu na tjelesnu masu posljedica su stupnja koza u odnosu na njihovu tjelesnu razvijenost.

Koze su okretne, radoznale i prave su umjetnice u pronalaženju hrane. Kao i u ostalih dio njihova godišnjeg obroka voluminozna krmiva: paša, sijeno, sjenaža, silaža, slama, lisnik i drvenaste vrste koje koze brste. Uz to, po vrsti i pojedene hrane, te osobinama proizvoda koze su «najekološkije» životinjama. Krepka krmiva dobivaju samo kategorije Garad, ili u odrefiziološkim fazama (pripust, posljednja faza gravidnosti, laktacije). u

1Hljekarski li,st 06/2005.

intenzivnoj proizvodnji, maksimalno iskorištenje genetskog potencijala je samo uz potpuno izbalansiran obrok, koji se radi stalnim dodavanjem krepkih krmiva. Dokazana je da su koze manje izbirljive, ali i one biraju pojedinih vrsta krmiva, a unutar biljne vrste prvo jedu njene ukusnije dijelove, cvijet i list, a tek onda stabljiku. Poznato je da goveda u svojoj hranidbi koriste 17, ovce 20, a koze 90 biljnih vrsta, te ih drže ne baš previše izbirljivom vrstom u podmirenju hranidbenih potreba. U suhim zonama, na tlima oskudne vegetacije, u krševitim koze jedu trave lošeg sastava te grmlje i makiju. Koze vole promjene strukture obroka, pa valja dnevne obroke balansirati raznovrsnim krmivima da bi se održao dobar apetit, visoka konzumacija i proizvodnja. Pri proizvodnji voluminozne hrane treba voditi o tome da kozama sva krmiva nisu jednako draga. U grubo se krmne kulture, prema preferenciji koza, mogu podijeliti u tri skupine. Prvoj skupini pripadaju: lucerna, crvena djetelina, talijanski ljulj, oštrica, grahorica i zob, mješavina sirka i hibrida sudanske trave. Drugu skupinu postrne kulture za zelenu hranidbu, zatim sijeno, silaža, grašak i zob. U su skupini i repak, kupus, repa i suncokret. Koze, dakle, najradije jedu obrok lucerne i/ili djeteline. To je povoljno ne samo radi hranidbene vrijednosti krmiva nego i zbog nice da navedena krmiva koze mogu dobivati na kao paša, u obliku zelene pokošene mase, kao sijeno, sjenaža, te u obliku silaže. Paša je najprirodnija i najjeftinija hrana za koze. Upravo te treba maksimalno koristiti u proizvodnji kozjeg mlijeka. Prirodni pašnjaci, zakorovljene površine i pustopoljine

obrasle biljnim vrstama dobar su izvor hranjivih tvari za koze, koje jedine

životinjama znatan dio hranidbenih potreba mogu zadovoljiti brstom grmlja, i kupine, šiblja i drugog niskog raslinja. Mekano i plodovi grmlja sadrže preko 20% bogati su vitaminima i mineralnim tvarima, te sadrže više energije nego neka krepka krmiva (npr. zob). nedostatak takvog raslinja su „obrambene tvorevine" i sekundarni metaboliti koji odbijaju životinju. Koze rado brste, jedu travu, se i traže hranu na strmim, grubim i stjenovitim površinama, radije pasu na rubovima negoli u sredini pašnjaka i prvo pasu vrhove, a zatim donje dijelove biljke. Koze su sklone istraživanju i ispitivanju hrane. Vrlo su radoznale. Kada su iz staje puštene na pašnjak one prvo i „snimiti teren", a tek onda pasti pozorno (gdje je to pojedine biljke, odnosno dijelove biljke. Treba znati da koze na pašnjaku pojedu 20 do 30% manje krme nego da im je ona pokošena i svježa u staji. Koza ostavi i preko 60% joj hrane. Koze najviše jedu laktacije (3,0 do 3,3 kg ST/dan), a znatno manje krajem laktacije (1, 7 do 2,0 kg ST/dan). Poželjna visina trave na pašnjaku za koze je 8 i 12 cm. napasivanje koza, ovaca i goveda pridonosi maksimalnom korištenju pašnjaka, a uz to se biljna raznolikost. Na kvalitetnijim pašnjacima do izražaja dolazi sposobnost koza da odaberu ili odbiju pojedine biljne vrste ili dijelove biljke.

Sijeno je najbolje krmivo za koze osobito u proizvodnji mlijeka za sir. Koze ga rado jedu, radije nego siliranu krmu. koze, krajem gravidnosti i laktacije valja hraniti najkvalitetnijim sijenom koje sadrži puno lista, najbolje od leguminoza. Koze rado jedu mekana sijena prirodnih planinskih pašnjaka. Koze odbacuju staro, pljesnivo, užeglo i prljavo sijeno.

Silažaje drugo konzervirano krmivo koje se koristi u hranidbi koza, kod nas doduše manje, dok se npr. u Francuskoj koze silažom hrane vrlo Kvalitetno pripremljena silaža kukuruza, cijelih biljaka M/jPkarsk( list 06/2005.

žitarica, trava i lucerne kvalitetno su krmivo za hranidbu koza. u hranidbi koza silažom, osobito kukuruznom, treba biti posebno oprezan i davati im samo silažu najbolje i besprijekorne higijenske ispravnosti. Nepravilno pripremljena silaža može dovesti do pojave listerioze. Uz to može do pojave acidoze, prejedanja škrobom, pneumonije. Mlade koze (jarad i šilježad) ne se hraniti silažom, jer može izazvati probavne smetnje i proljeve.

(kelj i kupus) su vrlo ukusne i koze ih vrlo rado jedu. u hranidbi koza navedenim krmivima treba biti oprezan jer njihov udio u suhoj tvari obroka ne smije biti od 30% jer može biti uzrokom smanjene apsorpcije joda (gušavost) i pucanje eritrocita što dovodi do anemije. Nadalje, prevelik udio može biti uzrokom nepoželjnog mirisa mlijeka (po ribi). je najbolje dati kozama nakon mužnje.

Osim vrste krmiva, treba voditi i o pripremi i formi u kojoj se daje kozama, pa je bolje sitnije ili sjeckano sijeno s više lista, a manje stabljike, dok je krepka krmiva potrebno usitniti (razbiti) a ne davati ih u prirodnom obliku.

Ponašanje koza za vrijeme hranjenja U usporedbi s drugim hranidbene navike i ponašanje koza za vrijeme hranjenja znatno su složeniji. Poznato je da koze dnevno troše više vremena na hranjenje negoli ovce. Uz to koze, u usporedbi s ovcama, se rasipaju znatno više hrane, osobito voluminozne. Koliko vremena koza utrošiti za hranjenje najviše ovisi o vrsti, i ukusnosti krmiva. Što je krmivo grublje i lošije loše konzervirano, to ga koza dulje njuškati i jesti. Tako koze najviše vremena utroše u konzumaciji dugih, grubih voluminoznih krmiva, pa konzumacija dugog sijena traje 6 do 7 sati, sjeckanog sijena 5 sati, a peletiranog sijena oko 2,5 sata, dok konzumacija kukuruzne silaže traje 3,3 sata. daje konzumacija najintenzivnija odmah nakon davanja obroka se hranjenja tijekom dana. Kozama je potreban broj obroka nego ovcama ali je trajanje uzimanja obroka (tablica 1).

Tablica 1: Komparativni prikaz konzumac1/eu koza i ovaca

BROJ TRAJANJE KONZUMACIJE

DNEVNIH TIJEKOM DANA

VRSTA OBROKA Cijeli obrok, min. Sijeno,%

Koze 9,2 39,0 22,6

Ovce 5,4 67,8 20,7

Ponašanje koza zajaslama i valovom

Poznato je da su koze vrlo živahne i pokretne, radoznale i spretne u snalaženju i traženju hrane. Jedu gotovo sve tipove raslinja, a najviše vole grmlje i šiblje. Ponašanje koza pri uzimanju hrane iz jasala odvija se u tri faze: 1. faza ispitivanja krmiva, 2. faza intenzivne konzumacije, 3. faza izabiranja, kada životinja uzima pojedine dijelove biljke, prestaje piti vodu, liže mineralne blokete, jede svježu prostirku, a sve zbog balansiranja.

Koza prije nego što jesti, hranu njuška, a zatim jesti najprije dijelove biljke koje radije jede i mekše dijelove stabljike). Stoga koze utroše mnogo više vremena na hranjenje negoli ovce. Isto tako, razbacivanje voluminozne hrane mnogo je i se od 5-35%, a ostatak je i 50% od voluminozne krme. Sastav ostataka je sasvim od sastava obroka. dio obroka dijelovi stabljike, dok je lista neznatna. pojedenog i obroka prvenstveno ovisi. o vrsti krmiva i krme. Što je sijena lošija, to je razlika hranjive vrijednosti konzumiranog i obroka. To što je sijeno lošije, mora ga se kozama više ponuditi da bi se održala normalna konzumacija. Koze su vrlo osjetljive na loše konzerviranu hranu (silažu i sjenažu). One odbijaju krepka krmiva koja sadrže oksidiranu mast, ureju ili visoke doze mineralnih tvari. Ti problemi postaju akutni u visokoj fazi laktacije i u posljednjoj gravidnosti. Ako se kozama daju dva ista obroka (u 7 i 14 sati), konzumacija u popodnevnom obroku znatno je nego u jutarnjem obroku. I okoliš (vrijeme, temperatura, položaj pašnjaka i dr.) imaju utjecaja na konzumacije.

Porastom temperature razina konzumacije pada, a koze potpuno prestaju jesti pri temperaturi od 40°C. padom temperature ispod 20°C raste konzumacije sve do ekstremno niskih temperatura, kada koze prestaju jesti. Na temperaturi 20 i 0°C se razina konzumacije hrane, a smanjuje potrošnja vode. se broj preživanja, kao i njihovo ukupno trajanje. Koze uglavnom preživaju Sam akt preživanja traje nešto dulje nego u ovaca, odnosno u prosjeku 63 sekunde, a u ovaca 52 sekunde. Trajanje preživanja pod malim je utjecajem vrste krmiva, a kada koze jedu peletiranu hranu preživanje je znatno

Temperatura zraka kako na trajanje preživanja, tako i na intenzitet žvakanja. broj žvakanja na temperaturi zraka od 40°C iznosi oko 90 u jednoj minuti, da bi se smanjenjem temperature na 20°C broj žvakanja smanjio na 73 u prosjeku. frekvencija žvakanja je na temperaturi zraka 10°C (ll0puta).

Ponašanje koza na pašnjaku koze drže lošim korisnicima pašnjaka, kako prirodnih tako i umjetnih, i u tome dosta zaostaju za ovcama i govedima. Zbog uzimanja hrane, ovce i koze selektivnije su u odabiru obroka nego goveda, pa kozji selektivni obrok sadrži 16-22% celuloze u suhoj tvari paše, 21-25%, a 32-36%, što je potvrda izbirljivosti koza u odnosu na druge Pašne životinje prisiljene su boriti se s problemom kako ostvariti stalnu opskrbu hranjivim tvarima iz njihovog ekstremno varijabilnog i sadržaja u paši. Poznato je da su «koncentratori», tj. da u uvjetima dovoljne dostupnosti odabiru biljke i dijelove biljke višeg sadržaja hranjivih tvari. Kao i pri jaslama, koza se na pašnjaku ponaša vrlo selektivno, oprezno pojedine vrste trava, a u odabranim vrstama prvo konzumira list i cvijet, a tek onda stabljiku. Odabir biljke nije njezinom i prinosom, nego hranjivom Ovce i goveda pašne su životinje koje preferiraju biljne vrste visoke do 30 cm, za razliku od koza koje su i jedu biljne vrste iznad navedene visine, pa sve do 2 m. Za razliku od ovce, koza može stati

na zadnje noge i i cvjetove ovcama Sklonost koze prema brstu povezuje se i s tolerancijom na razinu tanina u biljkama, u odnosu na ovce i goveda. Pretpostavka je da tanin na sebe vezuje mucin kojeg žlijezde koze. Istraživanja su pokazala da je koza prvenstveno jer dio vremena provedenog na pašnjaku (53%) iskoristi drvenaste vrste, 38% vremena koze pasu, a ostatak utroše na dnevne aktivnosti i dodatno prihranjivanje (tablica 2).

Tablica2: Usporedbaponašanja koza, ovaca i krava na pašnjaku

Koze Ovce Krave

kretanje, km 9 6 5

Hranidbene aktivnosti, %

Pasenje

Brstenje

38 80 76

53 10 8

Miješano 6 7 14

Dodaci

Ukupno

3 3 2

100 100 100

Na pašnjaku s 80% djeteline i 20% trava, ovce 70% vremena pasu djetelinu, a koze samo 59%. Za razliku od ovaca, kozama je ukusniji hrast oštrik (Quercus cocifera) nego Trifolium hirtum - djetelina. Koze su vrlo u iskorištavanju vegetacije brdsko-planinskih gdje dominiraju drvenaste

IZ CENTRA ZA REPRODUKCIJU

STVARANJE

Ivrste i grmlje. U tim koza konzumira velik broj biljnih vrsta s tim da je izbirljiva kako pri izboru vrste, tako i pojedinih dijelova biljke unutar vrste, no postoje znatne razlike ovisno o i godišnjem dobu, odnosno fazi vegetacije. Koze najradije jedu biljne vrste s udjelom lista, cvijeta i sjemena, odnosno i topljivih ugljikohidrata, a manje stabljike, odnosno vlakana. Sposobnost prilagodbe koza izuzetno je visoka. One opstaju i razmnožavaju se i u najsurovijim uvjetima bez dovoljno hrane i gdje nema padalina i izvora pitke vode. U takvim uvjetima preživjet uz postojanje barem jedne biljne vrste. Koze najbolje iskorištavaju raspoloživu zelenu biomasu mediteranskih zajednica. U usporedbi s ostalim koze bolje probavljaju organsku tvar, i vlakninu. Na taj mogu vrlo iskoristiti nizak sadržaj i visok sadržaj vlaknine u voluminoznim krmivima. Koze se ne hrane samo brstom, iako je takvo mišljenje dosta uvriježena. Smatra se da, u uvjetima gdje koza može slobodno birati, godišnji obrok koze 60% grmolike vrste, 30% trave i zeljanice 10%. U uvjetima udio trava u obroku može se i do 80%, dok zeljanice vrlo rijetko participiraju više od 20% u obroku koza. [J

]osipDaud,dr.vet.med.

PROFITABILNEKRAVE

Kako bi najbolje iskoristili genetski potencijal životinja radi što profita, postoji nekoliko indeksa na osnovu kojih

Pregled analiza podataka Holstein Asocijacije

SAD-a i ponude holstein sjemena iz SAD-a u Hrvatskoj možemo genetske vrijednosti bikova i odabrati najprofitabilnijeg bika za sparivanje s životinjama iz vlastitog stada.

Svrha indeksa Net Merit $ (NM$) ili NET PROFIT u $ maksimalno je iskorištavanje genetskog potencijala radi stvaranja profita. Rezultat je izražen u dolarima.

Cheese Merit $ (CM$), PROFIT od SIRA u$ najbolji je izbor za one farmere kojima mlijeko

po proizvedenog sira ili ako na farmi sami prave sir.

Fluid Merit $ (FM$), PROFIT OD PREDAJE MLIJEKA u $ najbolji je izbor za one farmere kojima mlijeko po litri. Taj navedeni indeks stavlja više naglaska na kilograme mlijeka i vjerojatno je najpogodniji za hrvatskih farmera. Naša preporuka je da

svaki farmer za sebe pretpostavi kretanje cijene mlijeka u 5 godina, te na osnovu toga izabere najbolji Merit indeks po kojemu birati bikove za U.O.

TPI (Total Production index) = Ukupni proizvodni indeks, glavni je indeks Holstein Asocijacije SAD-a za rangiranje bikova. % teških teljenja (% DBH - Difficult Births in Heifers) postotak teških teljenja ako se neki bik pripušta na junicu. broj teških teljenja junica osjemenjenih u SAD-u testiranim bikovima je 8,3 %. DBH 13% i više su izrazito teška teljenja, a ispod 6% su izrazito laka teljenja. % teških teljenja kod - teljenja

bika. je u visokoj korelaciji s tipom i oblikom, a posebice s parametrima vimena. To je rano duljine života bika. Skupni indeksi tipa i oblika povezuju informacije nekoliko vezanih svojstava u jedan broj: VIME: vezanost prednjeg vimena, visina stražnjeg vimena, širina stražnjeg vimena, dubina vimena, izraženost središnjeg ligamenta i položaj prednjih sisa.

Tablica 1: Usporedba indeksa:TPL NM$, CM$, FM$ s izraženomtežinom svojstava

KONFORMACIJA: visina, snaga, dubina trupa, širina zdjelice. NOGE: stražnje noge (pogled sa strane), stražnje noge (pogled odostraga), kut nogu i ocjena nogu. TIP: karakter, snaga. % inbreedinga - Postotak uzgoja u srodstvu je predaka u pedigreu životinja. Poželjniji je što manji postotak uzgoja u srodstvu unutar svakoga stada, a prava kontrola stada gotovo je bez kompjutera.

7HO06417 0-MAN

O-BEE MANFRED JUSTICE-ET*TV*TL MANFRED X ELTON

VLASNIK: WORLD WIDE SIRES (SELECT SIRES), ZASTUPNIK ZA HRVATSKU: Centar za reprodukciju u Hrvatske d.o.o., Planinska 2b, 10 000 Zagreb tel. 01/2441-411

Prvi bik po TPI listi SAD-a; najprofitabilniji bik, #1 NM$, #1 CM$, #1 FM$; najlakša teljenja u SAD-u, #6 za kg proteina, #7 za kg masti, bikovski otac. PEDIGREE: Otac ovog bika je Manfred iz linije ELTON-BELL-IVANHOESTAR.

GENETIKA: ovog bika imaju visoku proizvodnju mlijeka s puno masti i proteina. Noge su im ravne s izvrsnim papcima. Životinje su visoke i snažne, ali nešto slabijeg karaktera.

PREPORUKA ZA OSJEMENJIVANJE. Ovo je najprofitabilniji bik na svijetu jer njegove proizvode više mlijeka, proteina i masti. Junice osjemenjene sjemenom ovog bika imat najlakše teljenje u SAD-u.

teljenja %

TIP 0,62

Visina 1,3

Snaga 1,52

Dubina trupa 0,87 tip -1 ,28

Položaj zdjelice 1,3

Širina zdjelice 0,25

Stražnje noge sa strane -2,29

Stražnje noge straga 1,64

Kut papaka 2,32

Noge- ukupno 1,54

Prednje Vime 1

Visina zadnjeg vimena 0,39

Širina zadnjeg vimena 0,3

· Središnji ligament -0,98

Dubina vimena 0,64

Položaj sisa 0,88

Dužina sisa 0,68

Cijena jedne doze sjemena (bez PDV-a): 360,00 kn

1H05588 RICH J SOOSA-ET MANFRED X BELLWOOD VLASNIK: CRI, USA

Ovo je drugi bik SAD-a po TPI listi i #1 po kilogramima mlijeka, #30 za kg proteina. U Hrvatskoj i svijetu upotrebljava se kao bikovski otac.

TPI 1759 TIP 1.2

Mlijeko (lbs) 2471 Vime 1.03

Teška teljenja % 7

Protein (lbs) 50 Noge 0.63 Teška teljenja %

Protein% -0.09 Konformacija 1.03 (kod 7

Mast (lbs) 53 tip 1.26 Somatske stanice 2.95

Mast% -0.13 Pouzdanost % 83 Net Merit $ 498

Pouzdanost % 86 FM$ 581 Br. 65/49 CM$ 453

Cijena jedne doze sjemena (bez PDV-a): 300,00 kn

Stražnjenogesa strane 1.2

Stražnjenogestraga 0.1

Kutpapaka 0.3

Noge-ukupno 1.3

PrednjeVime 1.1

Visinazadnjegvimena 0.9 Širinazadnjegvimena 1.1

Središnjiligament 1.3

Dubinavimena 0.9

Položajsisa 1.2

Dužinasisa 1.1

PEDIGREE: Otac ovog bika je Manfred iz linije MANFRED-CUBBY BOVA. S strane je poznata linija BELLWOOD-MELWOOD. % uzgoja u srodstvu = 4, 1%

GENETIKA: ovog bika odlikovat se visokom proizvodnjom mlijeka i bit visoke, lijepog i širokog vimena i dobrog tipa. Njegovi potomci bit izrazito profitabilni po Merit $ indeksu.

PREPORUKA ZA OSJEMENIVANJE. Ovo je prvi bik u izboru za osjemenjivanje u stadima u kojima krave mlijeka u laktofrizu. Nijedan od parametara tipa i oblika nije ekstreman pa se stoga bik može, bez bojazni, upotrebljavati na široj populaciji. Životinje osjemenjene sjemenom ovoga bika imaju laka teljenja paje pogodan za osjemenjivanjejunica.

Zastupnik za Hrvatsku Centar za reprodukciju u Hrvatske d.o.o., Planinska 2b, 10000 Zagreb, tel: 01 /2441-411

PROCESIRESTRUKTURIRANJA

MLJEKARSTVA

Na tržištu su odnosi ponude i potražnje kravljeg mlijeka, pa mljekarska

:~ Obiteljska gospodarstva, industrija ne preuzima od i'S mlijeka, ne mogu prihvatiti ovakvo stanje mlijeka. i na iskazuju svoje.._

nezadovoljstvo. Kako objasniti da je proizvodnja mlijeka <-..i "' deficitarna i da se godišnje stalno uvozi ..:Q oko 20% mlijeka, a dio mlijeka nema plasmana? Pored navedenog, u Hrvatskoj je godišnja potrošnja mlijeka i znatno manja u odnosu na srednje i razvijene zemlje i iznosi 1 70 lit. mlijeka i po glavi stanovništva. Do sada su od otkupljivane sve mlijeka, je mljekarama postojala i konkurencija za podjelu otkupnog i interes za što nabavom mlijeka proizvodnje.

Agrarna reforma u mljekarstvu

U Hrvatskoj se, u poljoprivrednom sektoru, provodi agrarna reforma prema modelima poljoprivredne politike Europske unije i su diferencirani na tržno konkurentne i one druge manje, nekomercijalne proizvoproizvodnja ima samoopskrbni karakter. Osnovne agrarne politike su stvaranje konkurentne primarne poljoprivredne proizvodnje i tranzicija obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u komercijalne koji se svojom proizvodnjom,

M(jekarski

kvalitetom i cijenama proizvoda izložiti otvorenom tržištu agrarnih proizvoda. U ovoj fazi tranzicije poljoprivrede istovremeno djeluju mjere agrarne politike, otvaranje tržišta konkurentskim odnosima te liberalizacija uvoza agrarnih i prehrambenih proizvoda. U ovakvu konkurentsku tržnu utakmicu može se i opstati samo manji dio razvijenih poljoprivrednih mlijeka. mjere agrarne politike u proizvodnje mlijeka su stimulativne i dale su pozitivne rezultate, ali ne u onolikoj mjeri koliko je velik godišnji utrošak budžetskih sredstava i poticaja. Veliki dio je poticaje koristio za rješavanje socijalnih problema, a ne za poticanje razvoja proizvodnje mlijeka.

Proizvodnja mlijeka

Prema vlasništvu, 91,30% krava posjeduju obiteljska gospodarstva na kojima je produktivnost u proizvodnji mlijeka manja u odnosu na farme poslovnih subjekata. Primarna proizvodnja kravljeg mlijeka je nerazvijena i niskoproduktivna. Od 85 930 poljoprivrednih koja posjeduju goveda, 77 039 drže muzne krave. obiteljskog gospodarstva

©ugogodi.~nja tradicija

prodaje steonih junica mljekarania i trgoJ:Jcimadžljen1svijeta.

Prodaja

visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO

u sustavu selekcije

Odaberite

u našoj karanteni steone

junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od

<lJudite korak ispred!

f nvestirajte u bolju

iznosi 2,8 ha obradivog zemljišta, a imaju 2,9 krava. (s jedanaest i više krava) svega je 1 436 i oni su konkurentni u našim tržnim uvjetima a ostvaruju financijske poslovne rezultate. U 2003. god. ukupno je proizvedeno 642 mil. litara mlijeka s proizvodnjom od 2 700 litara/ muzna krava.

Kvaliteta mlijeka

Za kvaliteta mlijeka je od posebnog financijskog a mljekarama kvaliteta mlijeka - prema europskim standardima - izvoz proizvoda na tržišta. Aktualna kvaliteta mlijeka u Hrvatskoj podjednakaje kao u drugim tranzicijskim zemljama u prvim godinama primjene standarda kvalitete.

Hrvatska kvalitetom mlijeka znatno zaostaje prema zemljama razvijenog agrara. Od svih mlijeka mljekarama u EU15 - 93, 75 % mlijeka je Ekstra + I. klase, a od komercijalnih prodanih mlijeka ove kvalitete u Hrvatskoj je 39,00% mlijeka (2003. god.- 34,47%).

po klasama u 2004. god. mlijeko je bilo kvalitete: Ekstra klasa 34,40% (2003. god.- 23,21 %), I. klasa-4,60% (2003.god. - 11,26 %), II. klasa 22,20% (2003. god. - 26,29 %) i III. klasa 38,80% (2003. god. - 39,23 %). Kvaliteta mlijeka Ekstra klase je u 2004. godini s 23,21 % na 34,40%.

Organizacija otkupa

Cijelokupan sustav otkupa mlijeka veoma je kompleksan, organizacijski i troškovno skup i ekstenzivnoj govedarskoj proizvodnji.Na jednom sabirnom mjestu mlijeko predaje velik broj mlijeka, pa osim troškova sabiranja i mlijeka problem je održavanje i kontrola kvalitete mlijeka, posebno higijenske ispravnosti mlijeka. Na 5 092 otkupna mjesta-stanica vrši se otkup mlijeka, a samo 1 019 ima vlastiti laktofriz i godišnju proizvodnju mlijeka.

Smanjuje se broj otkupnih mjesta s više od petnaest pa ihje 2003. bilo 1 712, a u 2004. god. ovaj je broj smanjen na 1 016 otkupnih mjesta. isporuke mlijeka po jednom se od 785,9 litara do 1 043 litre kravljeg mlijeka.

Troškovi otkupa Nepovoljna struktura proizvodnje kravljeg mlijeka odražava se na neracionalan i skup otkup, te na nabavu mlijeka. Iz navedenih razloga mljekarska industrija ne može organizirati otkup mlijeka prema ekonomskim kriterijima kao što je to u razvijenim zemljama tržnog gospodarstva.

U sustav nabave mlijeka, mljekare i drugi ulažu velika sredstva za izgradnju i opremanje otkupnih-sabirnih mjesta za transport mlijeka te participiraju u troškovima analize kvalitete mlijeka kao i drugim troškovima službi.

Troškovi nabave mlijeka u Hrvatskoj nisu usporedivi s troškovima u zemljama razvijenog govedarstva i proizvodnje mlijeka. U zemljama EU-15 troškovi nabave mlijeka se 7% od nabavne cijene. U Hrvatskoj se, ovisno o lociranosti mljekara i koncentracije proizvodnje mlijeka, troškovi nabave mlijeka u rasponu od 20% od nabavne cijene mlijeka i iznose 0,35 kn/litra. Troškovi otkupa rastu i po osnovi ispunjavanja vrlo zahtjevnih higijensko sanitarnih mjera i uvjeta koje je postavila Europska unija.

Kada bude postignuta viša razina razvijenosti proizvodnje kravljeg mlijeka, bit manji broj otkupnih stanica, otvorit se procesi racionalizacije otkupa, a time i manjih troškova nabave mlijeka.

Otkup mlijeka

U otkupa mlijeka u Državnom zavodu za statistitiku postoje pa se koriste podatci otkupa Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka Križevci. Prema ovim podatcima, u 2003. god. otkupljeno je 525 mil. litara, a u 2004. god. 533 mil. litara mlijeka s prosjekom otkupa od 2 244 litre/muzna krava. Tržnost kravljeg mlijeka nešto se poboljšava, pa se od godišnje proizvodnje kroz otkup proda oko 80% od proizvedenih kravljeg mlijeka.

Struktura mlijeka

U proizvodnji i otkupu mlijeka prisutne su velike promjene. je smanjen broj koji godišnje manje mlijeka, a u grupi srednjih i proizvodnja mlijeka se stabilizira i raste. U razdoblju od dvije godine radikalno je smanjen broj malih mlijeka s godišnjom

isporukom mlijeka manjom od 6 000 litara. U 2003. bilo je 34 110 i njihov je broj u 2004.

Odnosi broja i otkupa mlijeka2003. - 2004. god.

Razred 2003. god. 2004. god.

2003. god.

Isporuka mliieka

2004. god. lit. godišnje Broj % Broj

<6 000 34 110 58,00 27 021

Ukupno <6 000 34110 58,00 27 021

6 001-10000 10 452 17,77 9 115

10 001-50 000 13 396 22,78 13 670

50 001-100 000 666 1, 13 778

>100 001 191 0,32 230

Ukupno <6 001 24 705 42,00 23 793

Sveukupno 58 815 100,00 50 814

god. smanjen na 27 021 U isporuci mlijeka mali zastupljeni su s 53, 18%, dok je njihovo u godišnjem otkupu svega 13,82% od godišnjih mlijeka.

U sustavu otkupa mlijeka najbrojnijaje ova kategorija malih mlijeka i njihova dnevna isporuka mlijeka iznosi svega 7,5 litara, a godišnja prodaja mlijeka iznosi 2 725 litara.

Cijene i poticaji

Nivo otkupnih cijena kravljeg mlijeka u Hrvatskoj viši je od cijena mlijeka u Europskoj uniji. U Hrvatskoj

prodajna cijena mlijeka iznosi 0,379 €/litra a u Uniji do 0,32€/kgmlijeka.

Proizvodna ciiena mliieka. V našim uvjetima za pozitivno poslovanje mlijeka moraju godišnje prodati mlijeka po jednoj kravi koja garantira prag rentabilnosti. Godišnjom prodajom od 5 000 litara mlijeka po kravi proizvodna cijena mlijeka (varijabilni +fiksni troškovi) se do 2, 70 kn/litra.

prodaina cižena mlijeka - fcco sabirna mjesto iznosi 2,846 kn/lit ili 0,3794 €/lit.; 1 eur 7,5 kuna.; (mljekara 2,066 kn/lit. + državnipoticaji0,78kn/lit.).

Ukupna realizaciia za prodana mliieko iznosi 3,246 kn/lit.; (mljekara 2,066 kn/lit., poticaj za mlijeko O,78 kn/lit. + ostali poticaji: uzgojni poticaji i krmna bilje 0,40 kn/lit.).

Nabavna ciiena mliieka za mliekare - fcco mliekara kod troškova otkupa (sabiranja + transport mlijeka) od 0,30 kn./lit iznosi 2,366 kn/lit mlijeka.

Uvoz mlijeka i proizvoda Pod utjecajem djelovanja liberalizacije režima vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, nastaju promjene na tržištu u strukturi uvoza proizvoda kao i samih uvoznika. Došlo je do promjene u strukturi uvoza i pada udjela uvoza svježeg mlijeka kojeg uvoze mljekare radi prerade, a istovremeno raste uvoz gotovih preraposebno sireva. Na našem tržištu uvoz subvencioniranih proizvoda po veoma niskim cijenama (sir, maslac, prah) stvara nelojalnu konkurenciju koju mljekarska industrija ne može izdržati. nekoliko godina mijenja se struktura uvoznika i sada su pretežni uvoznici tvrtke s u uvozu od 60%. Mljekarska industrija u uvozu sudjeluje s 35% vrijednosti uvoza, a ostali uvoznici industrija) s 5%. Na tržištu sve su više zastupljeni lanci koji prodaju uvezene proizvode, pa mljekarska industrija gubi dio tržišta i plasmana svojih proizvoda tako da u mjeri smanjuju otkup domamlijeka.

U prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje 2004. god. nema promjena u vrijednosti uvoza mlijeka i proizvoda, pa i dalje više uvoze gotove proizvode.

malih iz sustava otkupa mlijeka odvijao se pod ujecajem djelovanja agrarnih mjera i pravne regulative, i to posebno novih propisa o kvaliteti mlijeka, o cijena u otkupu, a i zbog toga što su za mljekare troškovi otkupa mlijeka

od malih Prema agrarnoj politici ovi su kategorizirani u nekomercijalna i sada ne mogu ostvarivati premije za rasplod i za proizvodnju hrane, a u 2006. godini bit izvan sustava poticaja u otkupu mlijeka.

Zbog prodaje mlijeka, ovi napustiti govedarstvo kao djelatnost. To negativno utjecati ne samo na bilancu mlijeka, i na deficita mesa zbog manjeg broja krava i smanjene proizvodnje teladi pretežno simentalske pasmine.

Tijekom 2004. god. mali mlijeka su 73 mil. litara i ukoliko se i dalje ova kategorija bude smanjivala, još se više deficit kravljeg mlijeka. njem svoje proizvodnje ostali ne mogu kompenzirati ovu razliku u mlijeka.

Ukoliko se mjerama agrarne politike ne bude utjecalo na uravnoteženje odnosa pri uvozu mlijeka i proizvoda, u godišnjoj bilanci potrošnje i dalje se udio uvezenog

VIJESTI IZ ŽUPANIJE

mlijeka, pogoršavat se položaj mljekarske industrije te smanjiti godišnji otkup i prerada mlijeka. Pod utjecajem ovake situacije mljekarska industrija smanjivati otkup mlijeka iz proizvodnje.

Za Hrvatsku je problem pitanje otkupnih cijena mlijeka koje su sada više za 18,44% od cijena u Uniji. Zbog proizvodnih i drugih gospodarskih uvjeta i u drugim tranzicijskim zemljama, postoje razlike u otkupnim cijenama kravljeg mlijeka. Radi razvoja proizvodnje mlijeka i postizanja što samodostatnosti, kod nas se (za razdoblje) ne bi trebala mijenjati politika cijena i poticaja.

U ovakvim tržišnim promjenama ne postoji rizik za obiteljska gospodarstva srednjih i proizvodnih kapaciteta, kao i za ona koja se u razvojne investicijske projekte proizvodnje mlijeka. Racionalnijom proizvodnjom, mlijeka, višom kvalitetom mlijeka postaju konkurentni na tržišnoj utakmicu. :.J

li. OCJENJIVANJE SIREVA V V ZAGREBACKE ZUPANIJE

I

Ivanka dipl. ing. I

Pod pokroviteljstvom Zagrežupanije gradJastrebarsko i Udruga koza i ovaca

županije organizirali su «II. ocjenjivanje sireva Zagrežupanije».

Ocjenjivanje je održano 16. svibnja 2005. godine na OPG Krešimira Režek, Plešivica 39, Jastrebarsko. Sireve je ocjenilo povjerenstvo u sastavu: predsjednica: prof. dr. se. Jasmina Havranek, prof. dr. se. Dubravka Samaržija, prof. dr. se. Neven Antunac, doc. dr. se. Slavica Gole Teger, doc. dr. se. Bogdan Perko, doc. dr. se. Samir Kalit, koordinator Zrinka Kuliš, dipl. ing., koordinatora Ružica dipl. ing.

VIJESTI IZ ŽUPANIJE

1 25 Obiteljsko Bedenica62 10381 Bedenica 01/2064-231 - dimljenipo/utvrdikravlji 19,50 ZLATO

p

2 24 Euro-milk.d.o.o. Beloslavec17g 10381 Bedenica 01/2064-190sušen[.dimljenikravljisir 19,25 ZLATO sireva od krav DranecŽUtl'ani'.<lhimarka 21 sir od kozje

3 16 AgropometSIM Školska18 10314 Krtž 01/2824-560 -svježi sir 19,25 ZLATO

1 8 Goran Torta DonjiMarinkovac11 10293 Dubravica 0112125-800 I -n~~~!;:: 19,00 SREBRO dan sir od mješ ka (kozje-krav

, 31 Štefica BrankaMasnjaka36 10269 Luka 01/3393-755- pi>utvrdikravlJidimljeni 18.75 SHtHHU

4 35 šimun-rrrilkd.o.o. 3 10269 Luka 01/3393"431

3 1, Sania I lvan Gradec PokUDSKI1i 10451 Ptsarovrna 01/6278-054 • dimljenipolutvrdikozjisir 18./~ ~KtHKU jogurt od kozjeg I - masnipolutvrdisušeni Organolept

dimljenisir Dragec 18,5 SREBRO I žu~ani;skamarka

5 21 Marijan Stankovo1b 10450 1J•st'~barsk 01/6294-129

1 28 Božica put 15 i 10310 DugoSelo 01/2757-105

ovjerenstvo pno 36 mlije- ocjenilo je uku gospodarstvo ~r dimljeni) proizvoda od 13 ljeg mlijeka, g mlijeka, jeovitog mlijelje) i jedan mlijeka. kvaliprocijenjena 20-bodovnog • masni,polutvrdi,

2 4 2eljko 18 10345 Gradec 01n875-468

3 32 Štefica BrankaMasnjaka36 10269 Luka 01/3393-755

4 14 SanjaI lvan GradecPokupski12 10451 Pisarovina 0116278-054

5 5 Goran Torta DonjiMarinkovac11 10293 Dubravica 01/2725-808

6 10 Goran Torta DonjiMatinkovac11 10293 Oubravica 01/2725-808

7 18 Aleksandar I odvojak6, 10360 Sesvete 0911570-9333 (Ambijentpartc) Budenec

- dimljenikozji 18,50 SREBRO

• polutvrdikozjisir 18,00 BRONCA

- polutvrdikozjisir 18,00 BRONCA

- polutvrdikraviji 18,00 BRONCA nedimreni -polutvrdikozijisir 18,00 BRONCA - polutvrdikuhani, 18,00 BRONCA diml'enikoz"isir - simi namazod 18,00 BRONCA kuhanilomliieka

- svježikozjisir 18,00 BRONCA

teta proizvoda

je na osnovu sustava u sklad u s „Pravilnjivanje kai nikom za ocje mlijeka proizvoda".

Od 36. o pro dijeljene su:

8 15 AgroporretSIM Školska18 10314 Križ 01/2824-560 - polutvrdikravljisir 18,00 BRONCA srebrnih i 11 cijenjenih izvoda do3 zlatne, 5

9 36 Šimun-mi!kd.o.o. 3 10269 I Luka 01/3393-431 - bijelimasnisir (Slani 17,75 BRONCA diploma. :..J Roko!

VIJESTI

~ffi8~8C~DDOD~[;)QD ~OJkD8~

nn

IU nekoliko naselja kod Požege, mljekara «BIZ» uUw prestala je otkupljivati mlijeko od 32 ma-nja i pro-

I

mlijeka. To je izazvalo konsternaciju i zabri. !van . nutost mlijeka, no s konstatacijom da mafi,ja» stvara nestašicu mlijeka u Hrvatskoj ipak se ne bismo složili.

Naime, po vlasnika mljekare «BIZ» iz Buka Bože Bošnjaka, još od ove godine oni imaju probleme s viškom mlijeka jer više ne uspijevaju prodati vlastiti sir, a za otkup viškova mlijeka nemaju novaca. Problem je u nekontroliranom uvozu jeftinog sira iz Argentine, pa «BIZ»više ne može otkupljivati mlijeko na ovom dijelu Požeštine. od kojih je mljekara «BIZ» prestala preuzimati mlijeko, obratili su se za Udruzi Požeška-slavonske županije. Okupili su se na obiteljskom gospodarstvu Zlatka Sau naselju Šeovci kod Požege, a skupu je i požeški Zdrav ko Ronko.

Predsjednik Udruge Franjo Odobasmatra da je sve ovo posljedica nekontroliranog uvoza mlijeka. Dok Hrvatska uvozi iz mlijeko klase, hrvatski proizvo-

nemaju komu prodati mlijeko prve klase. U cijeloj ovoj situaciji najviše su bili

mlijeka: Zlatko koji ima 20 muznih krava, Hrvoje iz Trenkova koji ima u staji 32 krave i junice, te oni koji su podigli zajmove za izgradnju staja i kupnju muznih krava.

Na inicijativu Odbora udruga Slavonije i Baranje Drage nezadovoljni na kratko su blokirali županijsku cestu Pleternice i Slavonskog Broda, kod naselja Frkljevci. U je gradoRonko poduzeo «vatrogasne mjere», pa je dogovoren otkup mlijeka s mljekarom «Sirko» iz U tijeku su pregovori o otkupu mlijeka s mljekarom iz Starog Petrovog Sela. ::J

Premi~ zavisotuproizvod,Vu. mlue iaobrozaavuekrava

MLIJEKORASTENAPOLJU, A MUZE U STAJI

PRAKSA I ISKUSTVA RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI

Naš moto za lipanj:

Krajem lipnja kosi se i drugi otkos trave. Kako proizvesti velike krme? Kako proizvesti kvalitetnu krmu? Ovo su dva vrlo važna pitanja u proizvodnji mlijeka. Idemo najprije razjasniti prvo pitanje. Što mu to proizvesti velike krme ili dovoljno krme? Postoje li tu kakvi standardi. U svijetu postoje. Postoji li i u Hrvatskoj, a ako postoje, da li ih se pridržavamo? da Hrvatska uvozi mlijeko i nema dovoljno rasplodne i tovne stoke, ti standardi ne postoje, a ako postoje je da ih se ne pridržavamo. U je problem, pa Hrvatska uvozi mlijeko, rasplodnu i tovnu stoku te meso. Ako sam dobro razumio, u Plodovima zemlje u nedjelju 1. svibnja rekoše da je samo u prva dva mjeseca u Hrvatsku uvezeno mlijeka i proizvoda u vrijednosti od 9 milijuna dolara. Možda sam ipak krivo Ali, nazvat Vlatka da to još jednom provjerim. Ima li taj naš uvoz kakve veze s proizvodnjom velikih, ili bolje dovoljnih krme na našim poljima? Ima li to kakve veze i s kvalitetom proizvedene krme? I i kvaliteta temelj su proizvodnje mlijeka i mesa. Ima li to kakve veze s našim znanjem i našom Kada spomeneš naše znanje i našu pamet, neki se odmah uzrujaju i rasrde. Ma pusti krmu i uvoz, pusti propast, ali nemoj dovoditi u pitanje znanje i pamet, jer su jako osjetljivi i jako tanki. Kažu,

sve to na kraju biti dobro. Da, sigurno na kraju biti dobro, posebno kada dobijemo kvote i kada nas zabetoniraju. biti dobro onda kada više ne budemo trebali uvoziti mlijeko, meso, rasplodnu i tovnu stoku. Pitanje je kada to biti, kada i taj dan? Kada i mi imati takozvanu razvijenu samodostatnu poljoprivredu? Za jednu godinu, deset godina, ili tek onda kada budemo unutar EU. Hrvatska sigurno više uvoziti mlijeko, meso, rasplodnu i tovnu stoku kada dobijemo EU kvote i kada u EU. Tada, u toj velikoj državi s jedinstvenim tržištem i jedinstvenom valutom, više biti uvoza ni izvoza. Sada imamo uvoz poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti, barem tako vele, od 1,5 milijardi dolara. Taj uvoz - izvoz je za sada vrlo nezgodna stvar. Uvozimo proizvode koje sami možemo proizvesti, a izvozimo dolare (1,5 milijardi) koje ne proizvodimo. A još nezgodnija stvar je to što te dolare moramo i na njih kamate. Pa tako iz godine u godinu. Opet neki vele, da smo iz godine u godinu sve više dužni i dužni. A onaj tko je dužan, da bi vratio dug (ako nije zaradio novac kojim može vratiti to što je dužan), na kraju mora sam prodati i zemlju i muje prodaju oni kojimaje dužan. A ako ostaneš bez zemlje i a k tome i bez posla, kamo onda? Neki još uvijek misle da se može posuditi novac, odnosno uzeti kredit, novce potrošiti, ili loše investirati i na kraju napraviti zahtjev za otpis kredita i duga. Ima i takvih, daleko im Ipak, bolje je raditi i proizvoditi da bi mogao zaraditi, imati svoju zemlju i svoju vratiti kredit s kamatama i da ti još ostane. Kako su i ova rubrika, a i cijeli naš Mljekarski list našem govedarstvu proizvodnji mlijeka, a uz proizvodnju mlijeka ide i proizvodnja mesa, moramo stalno raditi na tome kako više i bolje proizvesti što više mlijeka i mesa. Sada smo došli do do proizvodnje velikih kvalitetne krme. Da bi mogao proizvesti velike kvalitetne krme, moraš voditi o plodnosti tla. Plodnost tla i standarde vezane uz plodnost tla i cjelokupnu daljnju proizvodnju moraš poštivati. Ako se ne pridržavaš tih standarda, loše ti se piše. Farmeri u EU i Americi prisiljeni su poštivati standarde koje suvremena tehnologija, tržište i konkurencija. Vidiš li daje u

toj EU i toj Americi sve manje i manje farmera. A ono, kao imaju sve neke velike poticaje i subvencije. Ako se farmer ne pridržava tehnoloških i organizacionih standarda, za farma ode na bubanj.

Vratimo se standardima plodnosti tla i proizvodnji krme. Što najprije trebaš Na prvome mjestu trebaš odnijeti uzorke zemlje na kemijsku analizu. Tek nakon kemijske analize tla možemo dalje razgovarati. Što su pokazale kemijske analize tla na

županije? Kiselo i slabo plodno tlo. Kalcija nedostaje na tone. Sadržaj fosfora (P) i kalija (K) ispod minimalnog standarda. Pazi, ove oznake tako pišem jer tako piše i na mineralnog gnojiva (NPK). Tamo gdje ovih hranjiva i ima, slabo su iskoristiva radi nedostatka kalcija (C) u tlu koji regulira kiselost tla i strukturu tla. Dobro tablicu, a zatim s njom usporedi kemijske analize svojih parcela. Imaš li kemijske analize svojih parcela? Nemaš! Da, nemaš! Puno ti je dati 200 kuna za jednu kemijsku analizu, a to što godišnje izgubiš 2 000 do 10 000 kuna po hektaru, to ti nije puno. Pogledaj dobro tablicu, pa nastaviti dalje.

KEMIJSKE ANAL ZE LA POTREBE I T NAKALCIJU

KALCIJA ISKORISTIVOST

LOKACIJA TREBA HRANIVAIZ kg/ha TLA

KOZAREVAC 6 000 SLABA

KOZAREVAC 4 500 SLABA 5 000 SLABA 7 000 SLABA

MOLVE 8 000 SLABA I LADISLAV 10 000 SLABA ,,

HUDOVLJANI 6 500 SLABA

BREGI 11 000 SLABA

BREGI 5 500 SLABA

BREGI 8 000 SLABAIVANEC 6 500 SLABA

DUGA RIJEKA 5 500 SLABA

JAGNJEDOVAC 5 000 SLABA

PLAVŠINAC 7 500 SLABA

SAMO NA 14 ha TREBA 96 000 kg = 10 VAGONA

Koliko treba za cijelu županiju, a koliko za cijelu Hrvatsku? STANJE TLA. KISELO I SLABO PLODNO.

KALCIJA NEDOSTAJE NA TONE. Ove kemijske analize su odavno napravljene.

M{jckarski list 06/2005.

IKalcifikaciju su napravili samo farmeri. Pogledaj naprijed rubriku u slikama o krmnom bilju. Pazi da se ne onima za koje sam napisao: « U je problem? Gledaš, vidiš i opet ne vidiš». Pokušaj vidjeti i onako kako su to drugi oni krave dnevno daju od 25 do 35 i 40 litara. Višestruko ti se isplatiti. U broju objavitijoš neke analize. U sklopu naše Hrvatske mljekarske udruge i našega Mljekarskog lista upravo radimo na programu kako proizvodnju krme na vlastitom posjedu, odnosno OPG-u. Realizaciju ovoga projekta možemo zahvaliti uredništvu Mljekarskog lista i predsjedniku i našemu šefu Jurju koji odlazi u zasluženu mirovinu, a koji i dalje biti na grupe koji rade na ovom programu. Pogledaj sada tablicu i sadržaj hranjiva u tlu. hranjiva zadovoljava, a iskoristivost slaba uslijed kiselosti tla i loše strukture tla, a samo zbog nedostatka kalcija (Ca) u tlu. I nema

KEMIJSKEANALIZE TLA

SADRŽAJ HRANJIVAU TLU

FOSFOR KALIJ SADRZAJ LOKACIJA mg/100 g mg/100 g KALIJA tla tla FOSFORA

ZADOVOLJAVA

KOZAREVAC 15, 8 21,4 ISKORISTIVOST SLABA ZADOVOLJAVA

KOZAREVAC 16,9 25,1 ISKORISTIVOST SLABA 13.6 6,6 NE ZADOVOLJAVA 7.5 42 NE

NOVACKA 13,6 5,7 NE

MOLVE I 10,3 3,0 NE ,_ MOLVE ,..._ 4,8 ----1, 7 NE -

SJGETEC 84 10 O NE

LADISLAV 5,5 10,6 NE

REPAS 85 12,9 NE

FERDINANDOVAC 2,5 7,5 NE

HUDOVLJANI 4,9 14,9 NE ZADOVOLJAVA

BREGI 15,7 23,4 ISKORISTIVOST SLABA

BREGI 11,8 16,5 ISKORISTIVOST SLABA ZADOVOLJAVA

BREGI 17,7 20,0 ISKORISTIVOST SLABA

IVANEC 8,8 10,3 NE

MOZE PRO<'!

DUGA RIJEKA 12,5 25,2 ISKORISTIVOST SLABA

JAGNJEDOVAC 4,3 6.8 NE

PLAVŠINAC 5,6 5,3 NE I ZADOVOLJAVA

dovoljno krme, i nema dovoljno kvalitetne krme! I normalno da na kraju ne valja ni krava, ni junica! U auto se ne tanka voda. PRVA KALCIFIKACIJA TLA U AMERICI

VIJESTI

Ivan

SAD, napravljenaje 1821. godine, a 1980. godine utrošili su 3 milijuna i 200 vagona, materijala za kalcifikaciju tla. Najprije kalcifikacija tla, pa tek poslije otvoreno EU i svjetsko tržište. c.=l

U posljednje vrijeme cijene stoke na sajmovima, u odnosu na donedavno stanje, sustavno rastu. Teško je kazati je li to posljedica uvoza mesa ili /pre/maloga fonda u obiteljskim gospodarstvima hrvatskih

Jedan od najstarijih i možda

sajmova u ovom dijelu Slavonije zasigurno je sajam u Pleternici. Održava se svake srijede, a prve srijede u mjesecu održava se tzv. sajam. Godinama su na ovom sajmu i najbolji kupci (teladi, junadi, odojaka i tovljenika) mesari i prekupci s Dalmacije. Oni, ustvari, diktiraju i otkupne cijene! se da s Požeštine, ali i brodske Posavine telad i svinje prodaju i prije ulaska u sajam, na cesti. su ponuda i potražnja

najbolji barometar cijena stoke žive vage, a koje su u posljednje vrijeme u uzlaznoj putanji. Stoga smo polovicom mjeseca svibnja posjetili sajam u Pleternici, a koji je smješten uz glavnu prometnicu, neposredno na ulazu u grad. na prvi pogled smo sajamsku vrevu, no ponuda teladi i svinja nije bila baš velika. Cijena teladi bila je do 27, a odojaka 20 kuna po kilogramu. Zdravstveno stanje stoke na sajmu kontroliraju veterinari Veterinarske stanice iz Pleternice.

INFORMATIZACIJA

ODABIRVAŽNIHDOKUMENATA

I

Dražen pro{ I

Posao je to koji moramo ponoviti, a rezultati su manji od željenoga. nemaju tih briga. Sve naše poslove spremna su

Postoje situacije kada nismo u podsjetiti se gdje nam se nalaze važni dokumenti, pa pri tome traženju stvaramo nemir sebi i okolini. Papiri su svuda oko nas i nerijetka zagubimo nešto

pohraniti na željena mjesto, a nam u pronalaženju istih pomažu kroz opcije. Aktiviranjem START - DOCUMENTS pronalazimo datoteke koje smo ne tako davno koristili na a prema nazivu aktiviramo ih lijevim gumbom miša, ne gdje smo ih pospremili. To za nas. U koliko smo davno radili na dokumentu i nemamo ga u pregledniku DOCUMENT, ostaje nam aktiviranja SEARCH - FILES OR FOLDERSALL FILES OR FOLDERS prozor nudi unos naziva dokumenta i automatsko traženje

0 ~unos fraze ili dijela imena

dokumenta

start pretraživanja

Kako je pravilo da dokumente na kojima radimo nazivima, korisno je mape jednostavnoga nazivlja te u njih pospremiti tematski srodne dokumente. Primjerice u mljekarstvu može biti podosta tablica prikupljanja mlijeka pa mape mogu imati imena po mjesecima ili prezimenima Tako se na gore navedeni može za kratko vrijeme željeni dokument (tablica, tekst, slika i sl.). Datoteke (fajlovi) koje se izlistavaju u polju pretraživanja nose nastavke (ekstenzije) npr., .doc, .txt, .bmp, .jpg, .xls, ovisno u kojem programu su stvarani i pohranjeni na

i umjetno

djelovanje

na vrijeme"

Poljodjelci odavno žele vrijeme prilagoditi svojim potrebama. N ailaskom nevremena su se oglašavala crkvena zvona, a prasak mužara, pa i topova, odzvanjao je selom. No, jesu li crkvena zvona i pucanje mužara samo upozoravala na dolazak nevremena ili su ljudi stvarno mislili da time dolazak jakog vjetra, grmljavine pa i - nije nam poznato. Jedno je sigurno, a to je da su ljudi u panici, a svjesni posljedica nevremena, tražili kako

Ostaje Vam otvaranja i provjere željenoga sadržaja.

Prozor (WINDOW) tražilice aktiviramo za pretraživanje tvrdog diska (HARD DISC) npr. : C, gdje u polju pretraživanja u imamo izlistane datoteke koje otvaramo po želji i potrebi. Sa medijima (disketa, CD i sl. ) nešto je lakše jer podataka na njima ima znatno manje te je dovoljno aktivirati MY COMPUTER i odabrati željeni medij (npr. 3.5 floppy (A:) i sl.) s time da smo prije toga umetnuli disketu u dio

Kako se ponašaju mediji i što sve rade za nas pokušat upoznati u broju. :l

da zaštite svoju imovinu.

Šezdesetih godina 20. su prva znanstvena istraživanja raspršivanja magle, djelovanja na ciklone pa i padanja Danas je u Hrvatskoj dobro razvijen sistem organizirane obrane od U funkciji su meteorološki radari na Sljemenu, Bilogori, Tremi, Gradištu i u Osijeku. Protugradne rakete ispaljuju u oblake gdje se stvaraju jezgre leda. Njihov je domet i do 8 km, a u svojim glavama nose i po 400 grama reagensa.

Djelovanjem na oblake nastoji se promijeniti kapljica, odnosno od kojih je sastavljen oblak. Želja nam je da velik broj sitnih

kapljica i u manji broj krupnijih jer samo tako mogu ispasti iz oblaka, pa s pravom govorimo kako se oblak raspada. Ispadanjem iz oblaka spomenute na putu do tla ispare ili kao oborina padaju na tlo.

Vrlo efikasno uklanjanje magle provodi se na aerodromima i to na dva zasijavanjem magle ledotvornim jezgrama iz generatora na tlu, ili se turbogeneratorima u sloj magle ubacuje velika zagrijanog plina koji nastaje izgaranjem butana ili propana.

Eto, to su samo neki od umjetnog djelovanja na vrijeme, a jesu li njime baš svi zadovoljni, treba razmisliti. Naime, umjetnim izazivanjem padanja oborina zadovoljni bi bili samo neki poljodjelci, dok bi usjevi ostalih poljodjelaca istovremeno trpjeli od suše. narodnim konvencijama umjetno djelovanje na vrijeme u principu se zabranjuje, jer bi se time vrlo lako moglo dogoditi da i mnogi izvori pitke vode presuše, a o posljedicama bolje da i ne razmišljamo. Nešto je i sa srebrnim

Darko Kantoci 1 dipl. ing

U polju

Nastavlja se obrada kukuruza, krumpira, suncokreta i drugih okopavina koje do sada nisu prihranjene ili su slabijeg rasta. Sredinom lipnja sijemo heljdu, hibridni kukuruz FAO grupe 100, 200 i 300, i druge kulture vegetacije, krumpiri grah.

U prvoj dekadi lipnja kosimo grahoricu, crvenu djetelinu, drugi put kosimo lucernu. lipnja u svim krajevima povoljan je za košnju livada, jer trava cvate pa sijeno biti kvalitetnije. U drugoj i dekadi obavit žetvu ozimog i ranijih sorti uljane repice, te prvu postrnu sjetvu kukuruza, krumpira, heljde i soje.

jodidom kojim se zasijavaju oblaci u kojima se stvaraju jezgre leda. Naime, pokušajmo razmisliti gdje i kome u vodu pa i na naše poljoprivredne kulture pada spomenuti srebrni jodid iz protugradnih raketa. U javnosti se o tome bar za sada ne govori. No, valja se zamisliti nad podatkom da se u Hrvatskoj ispali oko 10 pa i 14 protugradnih raketa s 400 grama srebrnog jodida u svakoj od raketi. O utjecaju srebrnog jodida na njihove oranice poljodjelci gotovo ništa i ne znaju. S druge pak strane u posljednje smo vrijeme svjedoci sve pritiska na proizvodnju samozvane ekološki zdrave hrane, pa i pod cijenu nekorištenja umjetnih gnojiva. ::J

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 06. 20. 06. 30. 06.

OSIJEK14,53

ZAGREB/_5,03_20,4715,02 20,52[5,06

Uvinogradu

U lipnju je vinograd u najbujnijem porastu i poslova je mnogo. Prije cvatnje treba ga oplijeviti, obaviti zaštitu od peronospore i pepelnice, te sive truleži. Nakon cvatnje nastavlja se zaštita i prihrana gnojivima.

Zaštitit osim onih plodove uskoro brati. Ovo je vrijeme za zelenu rezidbu i berbu ranih sorti.

U povrtnjaku

Priprema za sjetvu i sadnju krumpira, luka, mahuna. Korov plijeviti a zalijevati. Tlo nakon berbe prekopati, a na prazne gredice zasijati ciklu, mahune, mrkvu, kupus, kelj, kelj salatu, korabicu, rotkvu, poriluk i endiviju. Posadit kupus, kelj, kelj papriku, patlidžan, salatu i poriluk.

Uvrtu

Provoditi zaštitu protiv korova i raznih štetnika.O

HRANANEKAD I DANAS

Mi znamo danas mnogo više od onih koji su živjeli prije 100 godina, a generacije 100 godina poslije nas, znat mnogo više nego mi danas.

To je posebno izraženo u znanjima koja danas djeca u usvajaju,

Svako ljudsko pokoljenje zna više nego oni prije njega. Mnoga pozitivna iskustva ranijih pokoljenja

se od sadašnjih i nastavljaju dopunjena no.vim iskustvima i tako se generacijama prikuplja sve znanje.

ali je tako i u svakodnevnom životu vezanom uz prehranu.

Kao što nema života bez zraka i vode, nema života ni bez hrane.

na život na selu moga djetinjstva vezana su, pored ostalog, i uz "bakinu kuhinju" koja je itekako dobro naše zdravlje i odrastanje. Moja baka nije imala hladnjak za spremanje hrane, ni hladnjak za duboko smrzavanje i spremanje zaliha za zimu. Prvi uvjet za to bila je struja koju je moje selo dobilo kada sam imala oko 15 godina. Zalihe hrane za zimu spremane su na razne neke u «špajzu» da budu bliže, neke u podrum, na tavan, u hambar a neke su zakapane u "trap" u vrtu. Osnovna hrana bila je uglavnom ona koju

su naši privrijedili tijekom godine: grah, krumpir zelje i repa, zatim žitarice i kaše, meso, jaja, sir i mlijeko.

Ljudi su se nekad zdravije hranili i dulje su živjeli, iako nisu imali uvjete koje mi danas imamo. Možda je tome razlog što su mnogo više radili bez mnogih strojeva, a nije bilo ni tako mnogo stresnih situacija kao danas pa su živjeli mirnije i ležernije.

Što se jelo zimi? Poslije i novogodišnjih blagdana, za koje se pripremalo mnogo toga ("ima svega kak na prešlo se na svakidašnje jelo: grah, zelje, repu, krumpir, razne kaše i žitarice.

Uz svako takvo jelo uz koje nije bilo mesa, bio je Te su zvali prosti mazanice, zlevanke, cicvare, i VAŠ

OSTEOPOROZA · TIHAEPIDEMIJA

I Dr. Ivo Belan

I Iskrivljenje

slomljeni kukovi, lomovi za-

Zašto su tako prijelo... su pojave u kasnijoj dobi života. Tako, na primjer, zna se da 25 posto žena starijih od 60 mi kostiju starijih ljudi? godina ima kompresivne frakture stupa

Premda su slabašne kosti i uzrokovane osteoporozom. frakture problemi starijih ljudi, posebno žena, proces koji oslabljuje kosti ustvari mnogo ranije, još u srednjim godinama života. Kosti snagu na osnovi svoje strukture, koja se sastoji od fleksibilnih proteinskih vlakana i tvrdih kristala kalcijeva fosfata. Tijekom života kosti doživljavaju promjene, jer im stanice malo dodaju i malo oduzimaju. Do oko 35. godine se masa i kostiju, a zatim

vrlo postupno više nestaje koštane mase nego što se stvara. Taj se gubitak javlja u oba spola, ipak brže u žena. Bez obzira na dob, žena ima lakše kosti nego muškarac iste težine. U prvih 5 do 6 godina nakon prestanka menstruacije žena brže gubi koštanu supstancu, pa su sklonije prijelomima u starijoj dobi. gubitak koštane mase zove se osteoporoza (poroznost, šupljikavost nastavak sa str. 56 Jfyekarski hst 06/2005.

na ogradama, balkonima i prozorima. L=J Kadifica cvate lijepim, toplim ljetnim bojama od

Darko Kantoci, dipl. ing. I limun žute do To je vrlo skro~na . . biljka koja cvate do kasne jeseni. Ima ih niskih i

. Mnogi su u travnju posijali ljetnice, visokih, pa ih kupujte kod pouzdanih koJe u jednoj godini nikne, cvate, daje sjeme i Niske kadifice vrlo se dobro kombiniraju s ~vene. Još nije kasno da posadite sadnice ljetnica. mirisnom kunicom za obrube. Kadulja cvate

Cak je bolje saditi ih kasnije nego ih izložiti c:;vjetnim klasovima crvene boje, iako ima i bijelih. opasnosti od mrazeva. Zarko crvena boja dobro se uklapa u svaku cvjetnu Kako odabrati ljetnice? Prije svega ~ed~cu s ljetnicama. To je jedna od najviših razmislite gdje ih posaditi i imaju li neku lJetmca, naraste do 40 cm, pa je treba saditi iza posebnu namjenu, npr. da cvjetnom zavjesom mirisne kunice ili begonija. Traži vrlo mnogo obrube povrtnjak, da ožive sivu fasadu zgrade i sl. sunca dok u sjeni slabo cvate. Begonija ima Ovisno o tome, provjerite koliko je ljetnica visoka i mnogo vrsta, a ovdje govorimo o ljetnici koja cvate gusta, koja je boja cvijeta i kakav joj položaj sitnim okruženima mesnatim odgovara. Kada kupujete sadnice ljetnica Niskog je rasta, oko 10 cm. Podnosi i neredovito provjerite njihov izgled. Svaka mora imati zalijevanje. Lobelija je niska puzava biljka. Ima korijenovu balu s grumenom zemlje koja se sitne plave boje i obilno cvate. Raste na drži. Mora imati razvijenu stabljiku, dosta zelenog svim položajima, ali je treba redovito zalijevati. i poneki cvijet kako biste bili sigurni u boju. Dragoljub je biljka vrlo pogodna za balkone i Nemojte kupovati izdužene i blijede sadnice iako teras~. Podnosi i sjenovite položaje, ali je osjetljiv vas uvjeravaju da se oporaviti. Kada ih do~esete na VJetar. Cijela je biljka dekorativna. Lijepi što prije ih posadite i dobro zalijte. Iako su stidljivo skriva ispod i pogodan ljetnice skromne i otporne, sadite ih je za prozore ili balkone. Rast mu je uspravan Ljetnice obilno cvasti cijelo ljeto ako im ~vijet j_e j~~nostruki ili puni, raznih boja: osigurate dovoljno svjetla, vode i hranjiva. To JednoboJan 1h šaren, a Neven da svaka biljka mora imati prostora za razvoj. u neumorno cvate sve do kasne jeseni. Cvijet je žarke s~ibnjuje dovoljno zalijevati ih jednom do dva puta žute ili boje, a može biti jednostavan ili tJe~n?, ~o ljeti to biti svakodnevni posao. pun, ponekad tako raskošan da cvijetu Pocmte 1h odmah prihranjivati nekim folijarnim krizanteme. ~oji"."om koje možete nabaviti u svakoj Prkos je biljka listova i cvjetova 1h polJoapoteci. sadimo petunije, kadifice, boja koji se ujutro otvaraju i kadulje, mirisnu kunicu, begonije lobelije zatvaraju. Sam se zasijava. O dragoljub, neven, prkos...

Petunija ima u cijelom spektru ?oja,jednobojnih ili višebojnih, s Jednostrukim ili punim cvjeto- 1 vima. Uzgajaju se na svjetlim položajima. Rast im je bujan i nepravilan, a najviše dolaze do izražaja u balkonskim sanduna prozorima i ogradama. Trebaju mnogo vode i uz redovito prihranjivanje obilno cvatu. Svaki ocvali cvijet potrebno je ukloniti ako želite da stalno cvatu. Mirisna kunica sušta je suprotnost petuniji. Raste u zbijenim niskim grmikoji su pokriveni sitnim plave boje, ali ima i i bijelih. Zbog ovakvog rasta treba je saditi kao obrub gredica, u kamenjaru i

LISTBREZE

= ZATEGOBE=

-~ SUSTAVA

Važno je znati da se list treba brati u ekološki

breza (Betula pendula Roth.) toliko je poznato drva da poseban opis nije potreban. Breze rastu svuda oko nas i upravo je sada vrijeme za branje lista koji nam tijekom godine može umnogome koristiti u otklanjanju brojnih zdravstvenih tegoba.

daleko od gradskih središta, dimnjaka, velikih prometnica i drugih Ubrani list suši se na suhom i prostoru od direktnog svjetla, na tavanskom prostoru. Za sušenje se mogu koristiti mreže ili pak list u tankom sloju ili plahte, nikako ne novinski papir. Ako je ispravno sušen, zadrži svoju prirodnu boju i mrvi se prstima. Osušeni list valja u višeslojnim papirnatim ili kartonskim kutijama na suhim i mjestima, a manje u dobro zatvorenim staklenkama ili papirnatim

U ljekovite svrhe list se koristi kao oparak.

Pripravljanje

žlicu usitnjenog lista preliti s 2,5 dl

vode, poklopiti i nakon 10 minuta procijediti i piti 2-3 šalice tijekom dana, obroka. pospješuje iz organizma, otklanja kiselinu, pomaže kod upale mjehura i prostate, bubrežnog pijeska i kamenaca u bubregu, tegoba i gihta. se bolesnicima od bolesti, kao i za krvih kod kožnih oboljenja, a može se dadatno koristiti i u obliku obloga ili kupke.

List breze sastavni je dio brojnih mješavina za mršavljenje i otklanjanje

~~SA I

ltlP,,: e(,(hlA ' ,,._,/Md I

- za poboljšanje cirkulacije

- ublažavanje reumatskih tegoba

- bolji rad jetre i

- smanjenje tegoba puteva

- uklanjanje i nadutosti u želucu i crijevima

- uklanjanje umora i glavobolje

Potražite u najbližoj ljekarni ili

na tel. 01/4660-407 ili 01/4650-329

Cijena kod narudžbe 57,95 kn + troškovi poštarine

EKOHERBALIA d.o.o. i Prirodoslovno društvo "LJEKOVITA BILJKA" Zagreb, u suradnji

kostiju). U kostima se smanjuje i kalcija. Pravi uzrok bolesti nije poznat. U stvari, vjerojatno se radi o nekoliko faktora. Pojavi osteoporoze mogu pridonijeti: kalcija i vitamina D u prehrani, hormonalne promjene u organizmu, nedostatna aktivnost i smanjena izlaganje svjetlu. Nakon što se gubi koštana masa, prijelomi kostiju mogu se vrlo lako dogoditi. strada jedan ili više kralježaka, koji se tada pomaknu prema naprijed. Ako bude znatan dio stupa, nastat iskrivljenja ili grbe kralježnice. Bol u može postati problem. Prijelomi kostiju padom) druge su frakture. po ali i po komplikacijama, prijelomi su kuka.

Kako osobama s krhkim kostima?

Važno je znati da proces koji dovodi do fraktura 30 do 40 godina prije negoli se desi prvi prijelom. je preko promijeniti stanje koje se razvijalo

Primjenjuje se nekoliko metoda za abnormalno slabih kostiju, ali nijedna od njih nije idealna, osobito ako je kasno:

Estrogen (ženski spolni hormon) se daje starijim ženama koje imaju osteoporozu. Ova terapija koristi samo nekim ženama. S obzirom da estrogen može imati i nepoželjne treba ga davati samo kada je jasno da koštanu masu. Dadatci kalcija i vitamina D, kada se propisno primjenjuju, mogu usporiti gubitak koštane supstance, ali ne pomažu stvaranju nove koštane mase. Fluor, u relativno velikim dozama, «popunjava» kosti. Ali ta nova kost nije normalna u svojoj strukturi pa nije sigurno je li ona otpornija na prijelome. S obzirom da fluor može imati ozbiljne nuspojave, bolesnike treba brižljivo pratiti. Kalcitocin i bifosfonati su kemijski spojevi koji se primjenjuju. Rezultati sa bifosfonatima posebno ohrabruju.

Što se može u poroznosti kostiju?

Što možemo sami? Odrasle osobe trebaju dozu kalcija. Nakon dobi od 35 do 40 godina mnogi ljudi ne resorbiraju kalcij tako dobro kao kad su bili paje za odraslu osobu dnevna 800 miligrama, što je u redu za zdravu osobu. tim, od srednje dobi pa nadalje, možda od 1 500 miligrama biti korisnija. Kalcija uglavnom ima u mlijeku i drugim proizvodima. Prokulica, kupus, kelj i drugo zeleno bogat su izvor kalcija i zato trebaju biti mnogo biše zastupljeni u našoj prehrani. sama prehrana starijim ženama možda ne pruža dovoljno kalcija, dodatci kalcija u obliku farmaceutskog pripravka mogu biti korisni. Vitamin D pomaže u resorpciji i kalcija u organizmu, a nalazi se u mlijeku, «vitaminski žitnim pahuljicama, kao i u ribljem ulju. Izlaganje suncu tijelu da stvara svoj vlastiti vitamin D. Premda je prekomjerna doza vitamina D opasna, zbog dugotrajnog nedostatka kosti slabe. redovita tjelovježba je veoma bitna. Kosti koje se ne upotrebljavaju, automatski slabe. Dnevno hodanje, makar i kratkotrajno, može tog stanja.

Što može Osteoporoza je «tiha» bolest u dijelu svog tijeka. Ona pokazuje simptome u kasnom stadiju, kada frakture. Što se ranije s pacijent imati više koristi od terapije. je onaj koji prepoznaje rane znakove, procjenjuje problem i

Gubitak koštane mase se na rendgenskim slikama napravljenim zbog nekog drugog razloga. Ako se tada nalaz zanemari, može biti izgubljena važna prilika.

Iako nema apsolutnog osteoporoze, dovoljno rano (recimo u 50-im ili 60-tim godinama života može usporiti napredovanje bolesti i kasnije prijelome

ITIFIKAT

PIONEER„

A OUPONT COMPANY

PIONEER® izvodi svoje pokuse u skladu s priznatim standardom kvalitete ISO 9001 za sistem kvalitetnog menadžmenta

I FlllSaG