Dobitnica nagrade
''Zlatni rog''
,
JTEKUCI ogurt
I odsada i sa1,5%m.m.
Pripremljenisu od najboljeg Dukatovogsvježegmlijeka, a osobitejogurtnekulture dajuim blagi ugodanokus. Bezkonzervansa i dodataka.
SADRŽAJ
ZLATNIROG
DOBITNICANAGRADE"ZLATNIROG"
Marija dobitnica "Zlatnog roga" nagrade Hrvatske mljekarske udruge, za štalski prosjek po kravi u 2004. godini
KRMNEKULTURE
Tehnologija talijanskog ljulja
HRANIDBA se proizvodni život visokomuznih krava - kako dalje?.
Hranidba krava na paši
VEfERINARSTVO
Koristi od kontinuiranog provjeravanja zdravstvenog stanja vimena
KOZARSTVO
VIJESTI Loša mlijeka kod 87 u Požeštini _
GOSPODARSTVO
uzgojna selekcijskog rada u govedarstvu na županije ________ 36
SELEKCIJAU
Uzgojna selekcijski rad u Hrvatske ________ 39
IZLOŽBE
V. izložba "Zlatar 2005." __________ _ _ _ _ 43
V. izložba grada Velike Gorice ___________ 44 RAZMIŠLJANJETERENSKOGAGRONOMA
Mlijeko raste na polju, a muze u staji ______________ 47
OBITELJI DOM _____________________________ 50
Ime i prezime
Adresa:
Broj krava: mlijeka mljekari (litara): ................ ..
Klasa mlijeka: ......... .
ZLAT I ROG
Dragi Mljekarskog lista
Na Godišnjoj skupštini Hrvatske mljekarske udruge, održane 17. lipnja u Vrbovcu, dodijeljena je nagrada «Zlatni rog», proizmlijeka, za štalski prosjek mlijeka po kravi u 2004. godini, proizvedenog za tržište. Ove godine nagrada je pripala gosMariji iz Gardinovca, koja je udovoljila svim kriterijima i redovito, tijekom 12 mjeseci, uredno popunjavala kupone objavljivane u Mljekarskom listu. Skupštine je da HMU natjecanje za dodjelu «Zlatnog roga» provodi i dalje, na da se traženi podatci budu dostavljani od lipnja 2005. do svibnja 2006. godine. Podatke za lipanj/2005. potrebno je poslati tijekom SRPNJA o.g. i na kraju podatke za svibanj /2006., poslati tijekom LIPNJA godine. Kriteriji ostaju isti, ali podsjetimo:
- mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci od (6/2005.5/2006.)
- mlijeko mora biti ekstra (E) klase
- mora biti evidentiran u HSC (Središnji laboratorij u Križevcima) te u mljekari kojoj predaje mlijeko Podatke tijekom godine razmatrati i procjenjivati povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog», a nagrada biti u lipnju godine.
Dragi ukoliko udovoljavate uvjetima ispunjavajte redovito kupone; možda ste upravo vi dobitnik ove vrijedne nagrade.
UREDNIŠTVO
, Napomena:
Datum predaje obrasca i potpis: ....... . : Popunjeni obrazac s
i podatcima za mjesec LIPANJ dostaviti tijekom srpnja o.g., na adresu: Hrvatska mljekarska udruga (za nagradu «Zlatni rog» Ilica 31/3, 10000 Zagreb. Informacije , na broj tel: I I
01/4833 349
Lektorica: Nada prof. Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I urednlitvo: Zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, Ime 01/4833-349, e-mail: hmu@hmu.hr, www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, priprema I tisak:"Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 40 000 primjeraka
Redakcijski kolegi]: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Br1ak, dr. se. Stjapan Feldhofer, doc. dr. se. Zoran dipl. ing. Amalija Šipek, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun mr. se. Darko Uher, Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Redaktorlca: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna
, MARIJAVRANOVIC
DOBITNICA''ZLATNOGROGA''
nagrade Hrvatske mljekarske udruge, za štalski prosjek po kravi u 2004. godini
IMr. se. Goran Kiš
Obiteljsko gospodarstvo ima 37 grla od kojih je 16
I
Poljoprivredno obiteljsko gospodarstvo Marije ovogodišnje dobitnice "Zlatnog roga"nagrade za štalski prosjek po kravi u 2004. godini koju dodjeljuje Hrvatska mljekarska udruganalazi se u mjestu Gardinovec u krava u laktaciji, a ostala grla su županiji. junice i podmladak. Obitelj obrasveukupno 5 ha vlastite i 45 ha zemlje u zakupu, uz posjedovanje sve potrebne mehanizacije za pripremu voluminozne krme. Na gospodarstvu, osim Marije, žive i rade njezin suprug te majka i sinovi s obiteljima. govedarskom se proizvodnjom bavi od 1996. godine kada se obitelj odza ozbiljniju proizvodnju mlijeka uvozom deset junica iz Nizozemske. Problem i kupnje kao ni obrade više zemlje, obitelj je ponukalo na odluku da taj problem prevladaju svjetske trendove u proizvodnji mlijeka, odnosno
su i u 2003. godini imali oko 122 000 litara mlijeka s proizvodnjom od 8 700 litara mlijeka ekstra kvalitete po kravi. Sve proizvedeno mlijeko ''Vindiji" d.d. Varaždin. Sav ženski podmladak ostavljaju za vlastiti remont stada, pa grla iz njihova vlastitog uzgoja postižu najbolje proizvodne rezultate. U prilog ovome govori i daje grlo «Lana» na izložbi održanoj 10.06. 2005. u izabrano za šampionsko grlo Izložbe s proizvodnjom od oko 11 500 litara mlijeka u 2004. godini. postizanjem maksimalne,------------------------------, proizvodnje mlijeka po kravi.
stado sastoji se od holstein-friesian pasmine krava
8 675,20 litara po grlu, uz godišnju proizvodnju od 117 086 litara mlijeka E klase, je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i zaslužilo nagradu HMU "Zlatni rog" za 2004. godinu. Ovako visoka proizvodnja mlijeka trend je na gospodar-~--------------------------~ stvu bu-
Postizanje ovako visoke proizvodnje kvalitetnog mlijeka, uz vrhunsku genetiku, moje jedino pravilnim smještajem i držanjem krava, uravnoteženom hranidbom te pravilnim postupkom mužnje, se postiže i ekstra kvaliteta mlijeka.
Hranidba njihovih visokoproduktivnih krava organizirana je na temelju vlastitih iskustava i uz savjetodavnih tijela ·HZPSS, HSC, hrane i dodataka hrani, te Zavoda za hranidbu životinja s Agronomskog fakulteta Sveu Zagrebu. Hranidba ovih visokoproizvodnih grla temelji se na najnovijim saznanjima u hranidbi mlijekrava što da su u obroku ovih životinja ukljukrmiva koja sadrže bypass izvore energije i proteina je primjenom ovakva visoka proizvodnja jedino i
Najnovija saznanja o proizvodnji mlijeka stekla je tijekom mnogobrojnih edukacija i putovanja u zemlji i inozemstvu. Osim rada na
vlastitom gospodarstvu, go-
dobitnicanagrade"Zlatni
Obiteljskogospodarstvo i istaknuta Udruge hrvatskih holstein goveda, te predsjednica podružnice Udruge za sjeverozapadnu Hrvatsku.
Daljnji planovi obitelji ovise samo o kupnje vlastite zemlje ili najma državne zemlje bez kojih bilo kakve investicije u ovu proizvodnju nisu
Stoga, ponovno apel mjerodavnima da s ovakvim uzornim daju šansu Hrvatskoj u utrci za naše mlijeko na europskom tržištu.
Marija ovogodišnjaje
rog"
TEHNOLOGIJATALIJANSKOG LJULJA
I
Mr. se.
I
U vakoj tehnologiji imaš dt•a Isprauan ili dobar, odnosno neispravan ili loš. I u jednom i u drt1gom imamo gotovo i tu rada, i tu zem(ju, meharii• zaciju, stoku, ulaga,ua. Jedino rezultati rada nisu i ti.
se mjeri rezultat rada? novca! i kvalitetom proizvoda, litrama mlijeka, nom novostvorene vrijednosti.
Cilj svakog rada i svakog posla je zaraditi što više novca, odnosno što I u proizvodnji mlijeka radiš za Kada odbiješ troškove proizvodnje, ostaje ti bruto Kada platiš socijalno i mirovinsko osiguranje i eventualno porez ostaje ti neto Eto, i to ti je tehnologija talijanskog ljulja.
Kako na livadi zaraditi što Što, zar ne znaš? O moraš voditi i na što trebaš obratiti pažnju? dati prioritet?
Vrijeme za proizvodnju krme na travnjacima dijelimo u 3 dijela. Što ti vrijedi za talijanski ljulj, to ti vrijedi i za engleski ljulj i TDS i DTS.
- najbolje vrijeme: travanj, svibanj, lipanj - 3 otkosa.
- Ljeto, najlošije vrijeme: srpanj, kolovoz - 1 do 2 otkosa.
- Jesen, dobro vrijeme: rujan, listopad i ponekad studeni - 2 do 3 otkosa.
LOŠIJI
Slika 1. prikazuje Milana Prkos, Rasinja. Pogreške koje je Milan i s kojima je smanjio svoju proizvodnju mlijeka u 2005. godini. Talijanski ljulj, prvi otkos 12. svibnja. Visina trave 90 cm. Trava je prerasla i kvaliteta krme je pala sa 100 na 60 %. Trava je ušla u generativnu fazu i fazu formiranja klasa i otvrdnjavanja stabljike. Sadržaj energije, minerala i vitamina naglo pada.
- najbolje vrijeme za proizvodnju krme na travnjacima jer je najviše vlage u tlu i zraku, najviše sunca, najduži dani, proizvodnja.
1. Najbolji - 3 otkosa == najviše mlijeka i najviše novca 100 %.
2. Lošiji - 2 otkosa == 60 % mlijeka i 60 % novca.
3. Najlošiji - 1 otkos ==40 % mlijeka i 40 % novca.
Idemo još jednom: 1000 kuna, 600 kuna, 400 kuna ili 10 000 ili 6 000 ili 4 000. Nije isto. A zemlje, mehanizacija i broj krava - isti. Jedan vidi, drugi malo slabije vidi, a baš ništa ne vidi. Prvi je zadovoljan, drugi malo manje, a ma najbolje da se okane trave, krava i proizvodnje mlijeka. Nema te premije i poticaja koji mogu nadoknaditi gubitke loše organizacije i loše tehnologije.
Najgora situacija nastane, kada ovaj od 40 % - koji gleda, a ništa ne vidi - na ideju da uzme kredit kako bi kupio holštajnske junice, koje kada se otele daju 30 do 40 litara mlijeka. Ima, nažalost, ovoga i kod gazda.
Slika 1.
Kvaliteta sirovine za proizvodnju mlijeka naglo pada. Smanjuje se nost proizvodnje mlijeka i rastu troškovi proizvodnje mlijeka.
Pogrešno! Najprije siješ kukuruz, a zatim kosiš travnjake i livade.
Ispravno! Najprije pokosiš sve travnjake, a zatim siješ kukuruz za silažu.
Na slici 2. druga pogreška! Kvaliteta pokošene krme se vidi. Treba li još kakav komentar? Ili vidiš ili ne vidiš!
Slika 3. - pogreška! Visina košnje. Preniska košnja. Obrijano do zemlje. Ovo je vrlo opasna tehnološka pogreška. Trava ponovno rasti tek nakon 8 do 10 dana. S poporasta odmah ulazi u generativnu fazu i se smanjuje lisna masa. Zbog ove greške smanjuje se broj otkosa i ukupna voluminozne mase u toj godini.
Ispravno! Visina košnje najmanje 6 do 10 cm. Teren ti nije idealno ravan.
Slika 4. snimljena je na istoj parceli 6. lipnja. Nakon 24 dana i nakon svega 18 dana porasta. Trava Je zbilja
Slika 2.
Slika 3.
Slika 4.
biljka, a talijanski ljulj posebno. Visina trave 60 cm. Dnevno više od 3 cm. Od toga na klas otpada gotovo 30 cm. Stabljika je postala tvrda i visoka 30 cm. Stabljika dobiva funkciju nošenja klasa i zbog toga mora brzo otvrdnuti. lisne mase smanjena je gotovo 50%. Kvaliteta proizvedene sirovine za preradu u mlijeko znatno je smanjena.
Slika 5. - bez moga komentara. Gledaš i vidiš. Što ja tu imam još Desno tije klas.
NAJBOLJI
Slika 6. prikazuje OPG
Zlatka Koprivnica. Zasijano preko 30 jutara talijanskog ljulja. Snimljeno 27. travnja. Visina trave 50 do 60 cm. Prvi otkos skinut29. travnja.
Drugi otkos skinut 30. svibnja. otkos S. lipnja u punom porastu.
Slika 6. Gledaj, i zapamti! Nemoj da bude «gledaš, vidiš i opet ne vidiš» .
Nisam ovo napisao tek tako da napišem ili nekoga povrijedim. Ali 30. svibnja u Hrvatskoj još nije bio pokošen prvi otkos na 80 % travnjaka i livada. šteta je umjesto 100 %, samo 40 %, pa kosi i spremaj sijeno slamu.
Sjetvena struktura i proizvodnja sirovine za preradu u mlijeko. Samo trava+ lucerna + kukuruz za silažu. Najjednostavnije i najefikasnije.
Ishrana krava voluminoznom krmom Zelena masa i sjenaža do 60 % + 30 % kukuruzne silaže + 10 % sijena.
Najjeftinija i najbolja voluminozna sirovina za proizvodnju mlijeka! O )
Slika 5.
Dr. se. Stjepan Feldhofer
Visoka proizvodnja mlijeka može biti primarno usmjerenje u proizvodnji krava, ali ne smije biti u suprotnosti s reprodukcijom i zdrav'ljem krava, jer to proizvodno vrijeme u životu krava.
Visoka muznost i metabolizam krava
U davna vremena imali smo krave koje su živjele, proizvodile mlijeko i davale telad tijekom 7 do 8 godina života. To su bile krave koje su davale 2 500 do 4 500 litara mlijeka godišnje, a uz dobru hranidbu i uredno držanje redovito su se pripuštale i telile. su se javljale u uzgojima s brojem krava zbog loših uvjeta držanja, loše higijene i zaraznih bolesti koje su u to vrijeme vladale.
Zdravstveni uvjeti, tehnologija držanja i hranidbe postupno su se poboljšavali, a proizvodnja mlijeka i mesa dobila je ekonomsku osnovu, što je bio poticaj za selekciju (odabir) visokoproduktivnih grla i za proizvodnje.
Neke pasmine krava posebice se u visokoj proizvodnji mlijeka, a neke za proizvodnju mesa. Kod nas su prevladavale kombinirane pasmine goveda koje su zadovoljavale naše potrebe za mlijekom i mesom, i vrlo dobro se ekološkim i tehnološkim uvjetima. Od tih pasmina do danas su se održale simentalska, i siva pasmina goveda, koje su selekcijom i križanjem dobile suvremena obilježja, nost visoke proizvodnje mlijeka i vrlo kvalitetnog mesa.
Posljednjih godina vrlo intenzivno uvozimo krave specijalizirane pasmine za visoku crno šarene holštajn-frizijske pasmine kvaliteta mesa zaostaje. To su krave koje su genetski usmjerene na
visoku proizvodnju mlijeka, pa daju mnogo mlijeka i u promijenjenim nepovoljnim uvjetima na drugih funkcija u organizmu kao što su plodnost, otpornost organizma na bolesti, a posebice na bolesti izmjene tvari bolesti) i trajnost života u proizvodnji.
Visoka proizvodnja mlijeka može biti primarno usmjerenje u proizvodnji krava, ali u pravilu ne smije biti u suprotnosti s reprodukcijom i zdravljem krava i ne smije životnu dob krava u proizvodnji. je život krava visoke muznosti kao što su crno šarene holštajnfrizijske pasmine, a s muznosti posljednjih godina se i u simentalskih pasmina, što je posljedica uzgoja i selekcije krava primarno na visoku
Visoka muznost krava je u suprotnosti s dobrom reprodukcijom i zdravljem krava, tako da visoka muznost nije uvijek i gospodarski opravdana. Krave visoke muznosti troše mnogo hranjivih tvari za sintezu mlijeka, masti, i laktoze. Stoga moraju dobivati krmiva koja sadrže sve hranjive tvari kao: energetska krmiva (ugljikohidrate, škrob i (posebice esencijalne aminokiseline), a pored ovih glavnih sastojaka vrstu i sirove vlaknine (celuloze), minerale, vitamine i mikrosastojke (mineralno vitaminske dodatke).
je i vrlo kod krava u reprodukciji, koje nakon oplodnje jajeta
(ovuluma) moraju izgraditi i nositi u maternici plod teleta težine do 40 kg. Zbog toga se u visokoj gravidnosti mijenjaju hormonalni odnosi u organizmu krava, krvotok se usmjerava u u genitalne organe, a smanjuje krava.
To se posebice teško u krava koje uz gravidnost genetski održavaju visoku muznost, pa moraju trošiti hranjive sastojke za razvoj teleta i za proizvodnju mlijeka. Stoga je priroda u uredila tako da se, zbog nedostatka nekih hranjivih tvari u organizmu, u tom razdoblju smanjuje proizvodnja mlijeka, ili u protivnom, kravama da ispravno donesu na svijet novi plod i novi život, da se ili oplodnja (koncepcija), prekida razvoj ploda (gravidnost) i dovodi do ili slabe teladi.
Ako su krave genetski usmjerene na visoku muznost, ako imaju veliki proizvodni potencijal za mlijeko koje donosi dobit (profit), mnogi ustrajavaju na visokoj muznosti krava bez obzira što se smanjuje plodnost i reprodukcija.
Treba biti svjestan da je priroda i tu postavila granice, pa krave visoke muznosti obolijevaju zbog smanjene otpornosti, bolesti izmjene tvari bolesti), ketoze, indigestije, bolesti vimena i genitalnih organa, i degeneracije jetre, bolesti papaka, zglobova i dr. To troškove veterinarskih intervencija, tijek eksploatacije krava u proizvodnji i dovodi do bržeg krava iz uzgoja (škartiranje).
Dakle, krave visoke muznosti nisu uvijek gospodarski isplative, jer uz visoke troškove ostaju u eksploataciji samo 2 do 3 laktacije. U tako kratkom razdoblju jedva se dostigne genetski najviša muznost, a zbog slabije plodnosti teško se dobiva dovoljan broj kvalitetne ženske teladi za obnovu ili stada (remont).
Brzo krava iz uzgoja prisiljava na intenzivniji uzgoj rasplodnih junica, a
zbog nedostatka teladi za obnovu stada preostaje samo uvoz gravidnih junica. To je najskuplje ulaganje u govedarskoj proizvodnji, koje se može vratiti tek poslije dvije do dvije i pol godine, tj. poslije teljenja junice i laktacije. opet ne potpuno ako eksploatacija traje samo 2 do 3 laktacije. Visoka muznost krava uvjetno je povezana preko vegetativno - i hormonalnog sustava s plodnosti i reprodukcijom, zdravljem, a s tim u vezi i sa životnom dobi krava u proizvodnji. U može se djelomice na to utjecati u granicama fizioloških dobrom tehnologijom i pravilnim držanjem krava, a osobito hranidbom i krmnim obrocima.
u hranidbi, s obzirom na potrebe organizma, nastaju u onih krava koje daju preko 35 - 40 litara mlijeka/dan u dužem razdoblju laktacije. Razlog je kapacitet buraga, zbog krave ne mogu uzimati dovoljnu osnovnih voluminoznih krmiva, pa treba davati krepkih krmiva (koncentrata) u dobro uravnoteženim krmnim obrocima, a tu se griješi. Trava i zelena krmiva su najbolja, ali nepotpuna krmiva za visoku muznost i plodnost krava
Holštajn-frizijske krave imaju kapacitet buraga nego simentalske, i druge pasmine. Holštajn-frizijske krave su stoga vrlo dobre za pašu i hranidbu vlažnim i zelenim krmivima, imaju i pasminsku prednost za visoku proizvodnju mlijeka. Krave muznosti oko 40 litara mlijeka/dan moraju jesti preko 23 - 24 kg suhe tvari krmiva dnevno (3,5-4,0 % težine tjelesne mase), a to je rijetko kod drugih pasmina naših krava.
Trava i zelena krmiva su najisplativija i prirodno najbolja krmiva za hranidbu muznih krava. S obzirom da krmni obroci s travom i zelenim krmivima sadrže dovoljno lako topljivih i probavljivih spojeva (sirovih uz dovoljno energije, krave mogu u buragu
proizvesti oko 2 000 grama pa i više mikrobnih koje imaju probavljivost oko 70 %.
Mikrobne prema tome, mogu zadovoljavati krave koje u osnovnoj proizvodnji daju oko 20 litara mlijeka. Za višu proizvodnju mlijeka krave moraju dobivati još i iz ostalih krmiva ili s dodatkom
suhe tvari/
potpunih krmnih smjesa NPN spojeva g*' koje sadrže postotak u buragu
stabilnih sposobnih za •1. Mikrobnih 150 gna kg probavljive suhe tvari u buragu •2. 30% NPN od ukupnih = 558 g NPN - ek.v.199 g ureje (100 g ureje fermentativnu razgradnju i resorpciju u = 280 g ekv. sirovih crijevu. Posebice treba pripaziti na prisutnost Neke vrste trava u nekim vegetativnim aminokiseline metionin, koja je razdobljima ne sadrži dovoljno energije (svega esencijalna aminokiselina u 0,857 H.j. ili 5,571 MJ NEL / u kg suhe tvari), što hranidbi krava visoke muznosti. može uzrokovati manjak energije u osnovnim Trava i zelena krmiva osobito odgovaraju krmnim obrocima krava, smanjen intenzitet buragovim mikroorganizmima, jer sadrže lako sinteze mikrobnih topljive i u buragu probavljive sirove bjelan- resorpciju i nepovoljno djelovanje spojeva od kojih je oko 30 % u obliku dušika u organizmu krava i spojeva dušika (NPN spo- sl. Stoga se u broju pojave jeva), da njih vrlo dobro iskorištavaju jalovosti, upale vimena i drugo. Krave buragovi mikroorganizmi za sintezu mikrobnih obolijevaju od bolesti (ketoze), a zbog oslabljene otpornosti organizma i od drugih Problemi mogu nastati u krava koje bolesti. dobivaju veliku trave i zelenih krmiva, Nadalje, krave visoke muznosti iz posebice mlade proljetne trave koja sadrži i više organizma velike minerala i vitamina od 30 % sirovih u obliku nitrata i koje treba dopunjavati hranom. Trava sadrži mnogo kalcija (1,8 g/kg), a malo fosfora (0,5 Primjerice, u 60 kg svježe trave nalazi se g/kg), natrija, magnezija i nekih mikrominerala. oko 550 g sirovih u obliku Fosfor je posebice za dobru plodnost i NPN spojeva. To je velika NPN spojeva mora se u nalaziti u dopunskim (ekvivalent 199 g ureje - na sporije krmnim smjesama i mineralno vitaminskim razgradnje u buragu !) koji buragove dodatcima. u metabolizmu minerala mikroorganizme, a poslije apsorpcije i jetru, su uzrok ležanju krava prije i poslije poroda mogu izazivati kataralne promjene na sluzni- (paraplegije). cama, posebice genitalnih organa i vimena, Od mikrominerala veoma su kobalt nepovoljno utjecati na plodnost krava, pojavu i selen kojih nedostaje u krmivima, a broja somatskih stanica i postotka koncentracija varira ovisno o klimatskim urejeumlijeku. promjenama, padalinama, kvaliteti tla i Stoga nikako ne treba kravama davati više gnojidbi. od 50 do 60 kg trave, odnosno 11 do 12 kg suhe Krave visoke muznosti moraju tvari dnevno. (Tablica 1) dobivati vitamina. U
krmivima nalaze se vitamini pretežito u obliku
provitamina (A i D) koji krave iskorištavaju kao vitamin tek pod djelovanjem sunca (na paši). Stoga je dobro u dnevnim krmnim obrocima kravama davati punu potrebnih
vitamina i to: vitamina A 80 000 - 120 000 i.j., vitamina D 15 000 50 000 i.j. i vitamina E 300 1 000 mg koje, posebice moraju dobivati krave držane u štali i hranjene suhim ili siliranim krmivima, odnosno krave u zasušenju pred teljenje i u puerperiju poslije teljenja
Kravama visoke muznosti treba dodati u obrok i 3 000 6 000 mg niacina dnevno. Niacinje vitamin koji metabolizam krava i povoljno na ketoze.
Dobrom tehnologijom držanja, pravilnom hranidbom i davanjem krmiva treba nastojati održati optimalan reproduktivni
ciklus krava. Prvo gonjenje (estrus) i dobru oplodnju (koncepcija) trebalo bi tijekom 50 do 90 dana poslije teljenja, odnosno poželjan je razmak teljenja 380 do 400 dana.
Valja pripaziti da krmni obroci ne sadrže preveliku dušika i amonijevih spojeva, alkaloida, pesticida, teških metala, mikotoksina i drugih tvari, jako kiselu silažu s mnogo octene i kiseline, loša, pokvarena i pljesniva krmiva. Sve to na žlijezde s unutarnjom sekrecijom, hormonalni i sustav, uzrokuje bolesne promjene na genitalnim organima, ciste i funkcije jajnika, slabiji postotak oplodnje, rano ploda (embrija), i druge organske i funkcionalne promjene što treba
HRANIDBA MLIJECNIH KRAVA NA PAŠII
Hranidba visokoproduktivnih krava nikada nije bila lak posao i uvijek je predstavljala stanovit izazov za i mlijeka. Promjena sistema hranidbe od
Mrsc~ranKiš I
Korist koju s hranidbenog stajališta predstavlja paša, višestruka je. Paša je visoko proteinska voluminozna krma s malo vlakana, visoke je probavljivosti stvara izazov u sastavljanju izbalansiranog obroka za krave.
tradicionalnog na pašni sistem, donosi neke nove izazove u našu proizvodnju.
Dobro organizirana i paša bolje je kvalitete nego bilo koje voluminozno krmivo koje smo konzervirali i spremili za hranidbu. Razlog tome proizlazi iz da dobru pašu koristimo u vegetativnim fazama dozrelosti biljaka, kada su one najbolje kvalitete i hranjive vrijednosti. Paša, kao svježa krma, u prednosti je u odnosu na ostalu voluminoznu krmu jer nema svih onih negativnih na krmu koje imamo prilikom postupaka pri spremanju krme,
odnosno nema gubitaka uslijed loše košnje, sušenja, sjeckanja, baliranja ili loše fermentacije.
Uz sve pozitivne koji govore u korist paše, niz je i izazova - kako najbolje hraniti krave:
• Višak proteina, Trave i djetelina u kombinaciji mogu imati udio visoko razgradivog proteina više od 20%, u rano dok visoko produktivne krave trebaju u obroku 16 do 17% proteina. Kako životinji dati dovoljno nerazgradivogproteina za podmirenje potreba
krava, a da pritom ne ukupni udio proteina u obroku bi izazvali niz uzrokovanih viškom proteina.
• U gliikohidrati. vlakna i nevlaknasti ugljikohidrati. Paša ima vrlo malo vlakana može uzrokovati smanjenje postotka masti u mlijeku. lako je paša visoko probavljiva i bogata energijom, nevlaknasti ugljikohidrati rijetko prelaze udio od 25%. Ove nevlaknaste ugljikohidrate u paši dominantno predstavlja kojije i sam vrlo razgradivu buragu. Ove nedostatak ukupne energije u obroku i potrebu za korištenjem drugog oblika ugljikohidrata.
• Koja dopunska krmiva dati kravama? Koju kombinaciju žitarica i/ili voluminoza dati kravama u štali kako bi održali ili proizvodnju, je izazov za mlijeka.
Gdje
Obrok kravama na paši sastavlja se na pašnjaku, a ne u štali. To da paša treba glavninu ukupno konzumiranih krmiva, pa obrok sastavljamo s obzirom na i kvalitetu popasene krme. Da bi dobili najbolje rezultate trebamo:
• uzimati uzorke i sezonski analizirati kvalitetu paše, odnosno znati promjene kvalitete pašnjaka od do jeseni ili svaki put kada se vremenske prilike promijene.
• uzorke paše treba uzimati tako da se simulira kako krava jede. Biljke na paši biramo na kako smo vidjeli krave, odnosnu cijelom površinom dostupnog pašnjaka. da svježa paša sadrži 80 do 85% vlage, moramo uzeti dosta uzorka kako bi ga bilo dovoljno za laboratorijske analize nakon pripreme i sušenja. Nakon što skupimo uzorak potrebno ga je što prije pohraniti na hladno, promjene u hranjivoj vrijednosti paše uzrokovane nastavljenom fotosintezom i respiracijom biljaka.
• trebamo utvrditi dostupne krme na
paši kako bismo bili sigurni da krava ima dovoljno krme za visoku konzumaciju. Ukoliko krava ima na raspolaganju dovoljno paše ona je pojesti koliko god može, odnosno istraživanja pokazuju da krave bez dodatne krme mogu pojesti od 16 do 19 kg ST paše. hranidbe krava na paši
Hranidba goveda na paši ovisi o dostupnosti i kvaliteti krme, paši, dodatnim krmivima, cijeni krme, i dr. Dva su osnovna principa hranidbe krava na paši:
1. Žitaricama
Žitarice u prosjeku nemaju VISe od 14% proteina. mlijeka dodaju žitarice s najviše 9 do 10% proteina, pa taj segment predstavlja uštede hranidbe krava na paši. Dodane žitarice bogate škrobom, su kukuruz uz manji udio ostalih energetskih
Ned agro d.o.o.,
Mekušanska cesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail: nedggro@hi.htnethr
Oprema za staje: Vezovi, topli podovi,
Visokokvalitetne nizozemske steone junice holštajnfrizijske pasmine
9()BLES DAIRIES
ograde, krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice, sve vrste spojnica
Folije i mreže
Partner: Folije i mreže za okrugle bale, folije za silažu, vezivo
• Ž:M - žitarice u obroku u odnosu na proizvodnju mlijeka
JESEN I
Dodavanje žitarica mijenja se I 1:4 - 1:5 I ovisno o godiš-
1:4 - 1:5 njem dobu i razi-
1:5 ni proizvodnje
1:4 -1:5 <Tablica 1). Preporuke iz tablice
1:6-1:7 1 bazirane su na paši dobre kvalitete. Ukoliko je paša lošije kvalitete, potrebno je dodavati više žitarica, odnosno manje ako je paša kvalitete i sastoji se od trava i leguminoza. S dodavanjem žitarica u obroku moramo biti pažljivi kao bi izbjegli probleme uzrokovane prekomjernim udjelom žitarica, odnosno kako bi izbjegli acidozu. Žitarice treba dodavati nekoliko puta na dan, i to na poi kraju mužnje ili u malim na paši.
2. Žitarice i voluminozna krma koji imaju mikser-prikolice i krave hrane potpuno izmiješanim obrokom sastavljaju obrok od žitarica i voluminozne krme izmiješanih zajedno koji nemaju mikser-prikolice voluminozni dio obroka mogu davati kravama iz nekog vanjskog hranidbenog stola ili individualno u staji. Moramo paziti da kravama ne dajemo previše dodatne voluminozne krme. Ako kravama dodajemo više od 7 odnosno 12
kg svježe voluminozne krme, primijetit manju konzumaciju krme s paše. Kako paša predstavlja našu najjeftiniju hranu za krave, a njenom kon-zumacijom smanjujemo korištenje dodatnih, skupih izvora proteina, postizanje visoke konzumacije paše naš je primarni zadatak.
Kukuruzna silaža predstavlja dobro dodatno krmiva za krave na paši. Visok sadržaj nevlaknastih ugljikohidrata (škroba i osigurava dovoljno energije za proizvodnju mlijeka i održavanje dobre tjelesne kondicije. Osim toga, silaža cijele biljke kukuruza sadrži i vlakna pridonosi održavanju željene razine masti. Dodavanje sijena i sjenaže pridonosi udjelu vlakana u obrok, no siromašna su nevlakn~stim ugljikohidratima.
Savjeti za hranidbu krava na paši 1. Hranidba krava na paši s udjelom proteina u obroku od potrebnog, gotovo uvijek vodi do pogoršanja tjelesne kondicije i slabe reprodukcije, jer krava tada koristi energiju kako bi iz organizma eliminirala ureju koja se formira iz unesenog viška proteina. razine prekomjerne hranidbe proteinima je preko sadržaja ureje u mlijeku. Sadržaj ureje u mlijeku od 16 mg/dl
signalizira da smo pretjerali s udjelom proteina u obroku.
2. Obrok mora sadržavati 38 do 40% nevlaknastih ugljikohidrata (škrob i Ovaj udio energetskih izvora u obroku iskorištenje lako probavljivih proteina iz paše.
3. Kako bi konzumacija paše bila maksimalna, pašu organizirati kada biljke budu visine 15 do 20 cm. Korištenje paše starijih, viših biljaka smanjit konzumaciju, pa i proizvodnju, da je takva paša slabije ješnosti i kvalitete.
4. Moramo pratiti sezonske, odnosno vremenske promjene i kvalitetu paše kako bi životinja uvijek imala dobar obrok, pa i maksimalnu proizvodnju.
5. Trebamo obratiti pozornost na svaku promjenu koja se odnosi na naše krave. Svaka promjena u proizvodnji mlijeka, konzumaciji, ponašanju, izgledu fecesa, reprodukciji i tjelesnoj kondiciji zahtijeva promjene u stada. Ukoliko sami ne možemo odrediti o kakvom se radi, moramo odmah potražiti kako ne bi bilo prekasno i kako ne bismo imali bilo kakve gubitke vezane uz našu proizvodnju. O
PROBAVNIPOREMECAJIRANE LAKTACIJE
Doc.dr. se. Ante
Osobit probavni sustav goveda efikasno biljne tvari u vlastiti organizam. U složenom želudcu mikroorganizmi i iskorištavaju biljni materijal .
Mikroorganizmi buraga razlažu biljna vlakna, i masti u jednostavnije oblike koje stijenka buraga može upiti preko buragovih resica (papila) i predati ih krvotoku. Osim toga mikroorganizmi oplemenjuju biljne stvaraju vitamine i druge korisne tvari. Mikroorganizmi buraga stvaraju
Mljekarski li.st 07/2005.
octenu kiselinu (55 do 70%), a u manjoj mjeri propionsku (15 do 30%) i kiselinu (5 do 15%). U buragu se može 2,5 do 3,51 octene kiseline, 0,8 do 1,51 propionske kiseline i do 0,81 kiseline. Glavni dio nastale octene kiseline (50 do 70 %) se vimenu u mast. Propionska kiselina transfor-
mira se u jetri u glukozu koja služi za osnovni metabolizam, rast ili se u vimenu pretvara u laktozu. kiselina služi kao energetski izvor te za sintezu masti.
Kako bi razgradnja u buragu pravilno funkcionirala, potrebni su preduvjeti. Nužno je održavati optimalnu kiselost buragovog sadržaja radi održavanja funkcije mikroorganizama. Poželjno je da kiselost (pH) buragovog sadržaja bude 6,0 do 6,3, premda se tolerira i raspon od 5,5 do 6,8. Mikroorganizmi odgovorni za razgradnju vlakana (celuloze) bolje funkcioniraju pri kiselosti od 6,0 do 6,8, dok oni koji jednostavnije traže nižu kiselost (od 5,5 do 6,0). Stoga, radi optimalnog funkcioniranja svih mikroorganizama, kiselost buragovog sadržaja treba zadržavati oko 6,0. Ne treba smetnuti s uma da kiselost buraga u znatnoj mjeri ovisi o hranidbi krava (odnos voluminozne i krepke komponente obroka, forma obroka, udio vlage u obroku, metoda hranidbe i drugo). Pravilnom hranidbom neki se mogu
probavnog sustava
krava su acidoza buraga, dislokacija sirišta i nadam. Acidoza buraga i dislokacija sirišta se javljaju nakon teljenja, uglavnom tijekom prve laktacijske faze.
Acidoza buraga se javlja u laktacijskoj fazi krava (od prvog do dvadesetog dana laktacije), osobito ako nije bilo primjerenog postupka tijekom suhostaja. Acidoza buragajavlja se i u krava u razdoblju od 45 do 120 dana laktacije, ukoliko im obrok nije dobro izbalansiran, izmiješan ili pravilno
izravni povod acidoze buraga je davanje znatnih visokoenergetskih krepkih krmiva (koncentrata) kojima se nastoji brzo maksimalan laktacijski potencijal.
Ukoliko tijekom suhostaja nije stimuliran rast resica buragove stijenke (papila), laktacije resice nisu pripremljene i razvijene za upijanje nižih masnih kiselina
koje su produkt razgradnje krme. Acidozi buraga doprinosi i nepripremljenost mikroorganizama buraga na energetsku koncentraciju obroka koju iziskuje visoka dnevna Nedostatno uzimanje suhe tvari iz obroka laktacije, uslijed gubitka apetita krave, može izazvati acidozu buraga. To se javlja zbogi lošeg managementa tijekom suhostaja, odnosno zadnjih tjedana prije teljenja.
Ukoliko obrok sadrži manje vlakana (voluminoze) a više lakoprobavljivih ugljikohidrata (koncentrata), udio octene kiseline pada ispod 50% a udio propionske kiseline raste iznad 30%. Pad razine octene kiseline dovodi do pada masti u mlijeku i promjene njegova odnosa naspram
što može biti indikator acidoze buraga. Ukoliko je sadržaj u individualnom uzorku od udjela masti za 0,4% ili više, s pravom sumnjamo u acidozu buraga.
Acidoza buraga i buragove resice, katkada ih i potpuno uništava, mehanizam apsorpcije masnih kiselina što dovodi i do gubitka apetita krava, odnosno pada konzumiranja suhe tvari obroka. Hrapavost ili valovitost rožine papka može ukazivati na prikrivenu acidozu buraga, da narušava normalnu sintezu rožine papka.
Promatranjem krava tijekom hranjenja i odmora mogu se neki znakovi acidoze buraga. Tako pad potrošnje suhe tvari može biti razlog i acidoze buraga. Krmiva u obroku treba uvijek mijenjati postupno, radi prilagodbe organizma i mikroorganizama buraga na krmiva. Poželjno je nadzirati sadržaj masti i posebice krava sklonih Poželjno je, kontrolirati tjelesnu kondiciju krava, premršavih ili predebelih, sklonih i probavnim
Pokazatelj pojave acidoze buraga je i duljina vremena uzimanja krme i preživanja.
Konzistencija balege indikator je udjela vlakana, odnosno proteina u obroku, što neizravno ukazuje na (ne)ispravnost obroka i opasnost od pojave acidoze. pojave acidoze buraga je kontrolom obroka i kvalitete krmiva koja ga Osobitu pozornost treba posvetiti unosu krepkih krmiva (koncentrata) prije teljenja, i to ne više od 3 kg koncentrata na dan. Nakon teljenja treba dnevno koncentrata u obroku na 0,5 kg/dan, upravo radi izbjegavanja probavnih i funkcionalnih u obrok ili udjela voluminoznih (dužih, nesjeckanih) krmiva doprinosi sprjeacidoze buraga. Dobra izmiješanost krmiva u obroku i njihova odabira umanjuje probavne i krava.
Dislokacija (premještaj) sirišta se kod 5% krava, uglavnom u tjednu prije teljenja, odnosno do tjedna nakon teljenja (90%). se radi o ljevostranoj dislokaciji (premiještanju sirišta s donje desne strane trbuha na lijevu stranu), a samo u 10 % radi se o desnostranoj koja zapravo predstavlja uvijanje sirišta. Nakon uvrtanja sirište ostaje bez dotoka krvi, kisika i hranjiva radi je desnostrana znatno opasnija od ljevostrane dislokacije sirišta.
Razlog premiještanja sirišta je nejasan, no sprega nekih faktora s tom pojavom. se javlja u krava visoke laktacijske proizvodnje, u krava od do sedme godine, osobito tijekom prvog mjeseca laktacije. je da se premiještanje sirišta javlja u krava sklonih ketozi. Obrok koji izaziva stvaranje plinova pogoduje pojavi premiještanja sirišta. Nedostatak kalcija pogoduje nastanku premiještanja sirišta, da nedostatak Ca u organizmu smanjuje tonus (napetost) buraga i njegovih kontrakcija.
Znakovi premiještanja sirišta su jasni. Krava s odbija jesti hranu ili jede vrlo male Ljevostrano premi-
ještanje je na lijevoj strani trbuha. Ketoza je pojava premiještanja. Pipanjem se može utvrditi opuštena stijenka sirišta s i plinovima u njemu. Balega krave s je suha i gnjecava.
Kada se premiještanje sirišta dogodi, jedna od izglednih za kravi je operacija. se navodi da ljevostranom premiještanju sirišta može i valjanje krave na (više puta s desne na lijevu stranu). No ukoliko krava nije osobito proizvodno i genetski vrijedna se njeno
Najdjelotvornije premiještanja sirišta, ali i acidoze buraga, je managementa, osobito reda hranidbe. Važno je pažljivo i postupno poveenergije (koncentrata) u obroku neposredno prije teljenja kao i tijekom nekoliko prvih tjedana po teljenju. Preporuka je da se kravama u suhostaju koncentrat u obrok daje u tjednu prije teljenja, postupno povedanu dnevnu do 3 kg/dan neposredno prije teljenja. Nakon teljenja dnevno koncentrata ne smije 0,5 kg/dan. Ukoliko su krave u laktaciju ušle predebele, nužno je uskratiti krme kako bi uskladili kondiciju s poželjnom. Probava u buragu ustaljuje se davanjem voluminozne duže krme (minimalno 2 kg/dan). Mjerama kojima suzbijamo pojavu ketoze 1 sindroma jetre, i premiještanje sirišta i acidoze buraga.
Nadam je jedan od neinfekcioznih probavnih uglavnom uvjetovan naglom razgradnjom krme, u prvom redu leguminoza i mlade trave, koji sadrže mali udio sirovih vlakana a puno probavljivih i ugljikohidrata. Pri razgradnji ovih krmiva stvara se pjenušavo vrenje u buragu i kapuri, šire se probavni organi pritisak na ostale organske sustave. Nadam, ukoliko se pravodobno ne intervenira, dovodi do krave. Znakovi nadama krave jasno su osobito na lijevoj strani trbuha životinje, uz zamjetna
Mljekarski list 07/2005.
ubrzano i plitko disanje, uriniranje 1 baleganje.
Nadam krava sprJecava se kontrolom hranidbe, postupnim prijelazima na nova krmiva u obroku, pozornosti pri korištenju pašnjaka, micanjem prevelikih leguminoza iz obroka, te
APSCES
Mr. se. Antun
u obrok kvalitetnog sijena. Nadam se može i dodavanjem krmivima ulja s masnim kiselinama (sojino, suncokretovo). Postoje preparati i lijekovi s izravnim no njihova primjena treba biti pod kontrolom osobe. O
VETERINARSTVO
Apsces (lat. abscessus) je nakup(janje gnoja u novostvorenoj šup(jini, a uzrok gnojenja su piogene bakterije. Apscesi se jav(jaju kod svih životinja, neovisno o kategoriji i namjeni.
Nastaju kao posljedica infekcije rane poslije uboda, udaraca, ugriza itd. u organizmu životinja mogu nastati kao posljedica širenja bakterija (npr. Arcanobacterium pyogenes) krvlju ili limfom. Vrlo ih u uzgojima koza gdje nastaju kao posljedica udaranja rogovima, ugriza, uboda iglom itd.
Apscesi se javljaju i u pašno držanih životinja kao posljedica uboda oštrim predmetima kao npr. trnjem. U tom apscese nalazimo na glavi životinja.
U stadiju apsces je temperirana, bolna i oteklina, kasnije znakovi upale nestaju ali ostaje oteklina u kojoj opipavamo (gnoja). Sigurnu dijagnozu postavljamo punkcijom, odnosno ispuštanjem sadržaja igle.
U da je apsces oštro od okoline, potrebno ga je isprazniti. se apsces sam otvara i pritom dolazi do curenja gnoja. Ako je došlo do otvaranja u gornjim dijelovima, pražnjenje gnoja je otežana pa nakon zatvaranja rane dolazi do ponovnog nakupljaaja gnoja. Stoga je potrebno otvoriti apsces na najnižem mjestu. Rez tek
ako smo sigurni da se radi o apscesu, a ne o npr. hematomu odnosno nakupljanju krvi u novostvorenoj šupljini. Mjesto koje zarezati poželjno je ošišati i dezinficirati, rezat zatim sterilnim skalpelom u najnižoj apscesa, te istisnuti gnoj u posebnu posudu, a ne na pod. Nakon uklanjanja gnoja potrebno je u ranu ubrizgati vodikov peroksid, a potom jod. U otvor rane stavimo gazu u jod (dren) kako bi prerano zatvaranje rane i ponovno nakupljanje gnoja. Uklonjeni gnoj treba neškodljivo ukloniti jer se u njemu nalaze gnojenja (bakterije) koji mogu na druge životinje u uzgoju. Svakako je poželjno da potraže savjet i veterinara,
Apsces na bedru koze
Apsces na daljnjoj koze
kako se ne bi javile dodatne komplikacije.
PREVENTIVA.
mora
životinja oštrim predmetima. Uklanjanje rogova ima višestruku korist u uzgojima goveda, a osobito koza. U intenzivnom držanja koza, a pogotovo ako nisu puštane na pašu ili u ispuste, vrlo dolazi do udaranja rogovima što rezultira pojavom apscesa. Veoma griješe koji drže u istom odjeljku rogate i bezrožne koze, pa se rogate
zbog dosade (i agresivnosti) rješavaju viška energije bezrožne koze. Udaranjem rogovima koze mogu usmrtiti drugu kozu ili joj probosti razne dijelove tijela (oko, vime itd.). moraju sustavno uklanjati rogove i to najbolje kategorijama namijenjenim za rasplod (telad, jarad) jer je tada uklanjanje jednostavnije, manje bolno i jeftinije. Pored odrožavanja, moraju ukloniti sve oštre predmete u staji i ispustima na koje se životinje mogu ubosti žica,
MIKOTOKSINI
Prvi je, naravno, supstrat, a to je, ostalog i hrana za životinje i ljude. Ostali uvjeti rasta su povoljna temperatura (25-35°C), dovoljna vlage te prisutnost kisika. Tije-
_Neviio_Zdolec_,dr.ve_t.med._
Mikotoksini su štetne tvari vrlo jake a stvaraju ih vrste plijesni. Plijesni su vrlo rasprostranjene u okolišu, pa ih nalazimo gotovo posvuda: u zem/Ji, vodi, zraku, životinjama i biljkama. Za njihov rast i razvoj, te produkciju toksina, nuini su i odrepogodovni uvjeti.
kom pripreme i skladištenja hrane za životinje (npr. žitarice, silaža) su i neki propusti kojima se pospješuje razvoj plijesni, što rizik za zdravlje životinja u smislu stvaranja mikotoksina i pojave mikotoksikoza, odnosno oboljenja životinja uzrokovanih djelovanjem mikotoksina.
Simptomi mikotoksikoza nisu npr. životinje slabije uzimaju hranu, smanjuje im se pojavljuje se jalovost, te slabljenje imunološkog statusa i prijemljivosti na druge bolesti. Tkivo jetre najviše je djelovanjem miko-
toksina, a za neke mikotoksine svojstvena je i kancerogenost, tj. uzrok su pojave tumora u tkivima i organima kako životinja, tako i ljudi.
Do danas je otkriven velik broj mikotoksina, njima aflatoksini, zearalenon, ergot, ohratoksin i drugi. javnozdravstveni imaju aflatoksini koji preko životinjskih proizvoda (posebno mlijeka i proizvoda) završavaju u organizmu Aflatoksine stvaraju plijesni Aspergillus fiavus i Aspergillus parasiticus. Poznata su 4 tipa i podtipa aflatoksina, a njihovi
hst 07/2005.
su kod vrsta životinja i ljudi. opasnost zasigurno predstavlja aflatoksin Bl koji je izrazito jetre) i kancerogen. Muzne životinje hranjene hranom u kojoj su se u pogodovnim uvjetima razmnožile navedene plijesni i proizvele aflatoksin Bl, mlijekom dio supstance u obliku metabolita aflatoksina Ml. Bitno je naglasiti da se preradom kontaminiranog mlijeka u proizvode poput sireva višestruko mikotoksina u njima, su vezani uz proteine mlijeka. Zbog svega navedenog propisane su najviše dopuštene aflatoksina u mlijeku i proizvodima, kao i u hrani za životinje. Hrvatski propisi su s onima u Europskoj uniji, pa najviša dopuštena aflatoksina u mlijeku i proizvodima iznosi 0,05 µg/kg. Kao i za ostale štetne tvari, i za mikotoksine vrijedi ista zakonska odredba kojom su mlijeko i proizvodi s
mikotoksina od dopuštene zdravstveno neispravni te ih treba neškodljivo ukloniti.
Mikotoksini se, pesticidima i teškim kovinama, kroz cijeli lanac poljoprivredne proizvodnje, od samih poljoprivrednih kultura preko životinja i njihovih proizvoda, pa sve do zadnje karike - Ta o neophodnom dobre prakse od poljoprivrednih površina (priprema hrane za životinje), preko poljoprivrednih gospodarstava (skladištenje hrane za životinje, hranidba, mužnja), pa do industrije. To ujedno i da proizvodnja mlijeka bez ostataka štetnih mikotoksina i zaštitu zdravlja ljudi, pravilnom pripremom i skladištenjem hrane za životinje! vanjem mikotoksikoza u muznih životinja, a time i pojave mikotoksina u mlijeku, osim zdravlja stada izravno i zdravlje
NevijaZdolec,dr. ver.med.
Mlijekom i proizvodima može se sa životinja na ljude prenijeti i oua, po specifibolest. Q-groznica opisana je još tridesetih godina prošlog a redovito se pojavljivala u ljudi zanimanja i u posebnim okol-
Tako je bolest dobivala i nostima. te nazive, primjerice
nica (obolijevalo osoblje), balkanska njama rezervoari infekcije za gripa, talijanska groznica (obolijevali vojnici ka su ovce, koze i goveda. Zanimljivo je da se u tijekom drugog svjetskog rata) itd. Naime, izvor njih Q-groznica rijetko dakle bolesti (rikecija Coxiella burnetti) nema nikakvih simptoma, osim predstavljaju brojni divlji i sisavci, ptice, i jalovosti. Ipak, jednom inficirana (pr. krpelji), a velika otpornost uzro- životinja dugotrajno u vanjuvjetuje i njegov dugotrajan opstanak u sku sredinu, pa time predstavlja i trajan izvor okolišu. Na se prenosi dodirom, udisa- infekcije Za razliku od životinja, u njem prašine fecesom krpelja ili živo- akutnom obliku bolesti ljudi pojavljuje se tinjskim koje sadrže ali (povišena tjelesna temperatura i do 2 tjedna), i alimentarnim putem. namirnicama groznica te simptomi od strane dišnog sustava. životinjskog podrijetla mlijeko i proiz- se uspješno provodi upotrebom vodi imaju u prijenosu ove bolesti antibiotika tetraciklina. daje Q-groznica sa životinja na ljude. profesionalna bolest obolijevaju veteU današnjim uvjetima gospodarenja životi- rinari, mljekari, radnici itd.),
od 100 - 2000 litara vertikalne izvedbe - od 2000 • 12000 litara horinzontalne izvedbe
nužne su mjere opreza pri dodiru s potencijalnim izvorima zaraze. To se ponajprije odnosi na higijenu obradu, higijenu mužnje i postupanje s mlijekom nakon mužnje.
Mlijekom inficiranih životinja Qgroznice dugotrajno se i do dvije godine. Nakon infekcije, kao i kod bruceloze, rikecija najviše i perzistira u tkivu vimena i maternice. To su ujedno i najhitniji organi životinje preko kojih se obilno u vanjsku sredinu, dakle mlijekom te tijekom poroda (kojije bez komplikacija i vidljivih znakova bolesti ploda ili rodilje) ili tijekom
Kao i kod drugih zoonoza, najsigurniji pojave i prijenosa sa životinja na ljude je pretraga (serološke) u svrhu pronalaženja inficiranih životinja te njihova uklanjanja iz uzgoja. Naime, nje serološki pozitivnih grla zakonom je zabranjena, pa je jedina mjera klanje bolesnih životinja pod strogim nadzorom i posebnim uvjetima. Njihovo meso uvjetno je upotrebljivo za prehranu ljudi, a uvjet je kuhanje odnosno sterilizacija mesa. Mlijeko bolesnih životinja neupotrebljivo je, a mlijeko životinja koje iz uzgoja u kojem je Q-groznica uvjetno je upotrebljivo, tj. mora se toplinski obraditi. O
KORISTIODKONTINUIRANO
PROVJERAVANJAZDRAVSTVE
STANJAVIMENA I --
Koristi od kontinuiranog provjeravanja zdravstvenog stanja vimena su mnogostruke. To su, ostalog:
- ranog otkrivanja, a time i djelotvornijeg suzbijanja prikrivenih upala vimena,
- proizvodnje mlijeka s fondom muznih krava i poboljšanje mlijeka;
- sigurnija opskrba mlijeka kvalitetnom sirovinom;
- smanjenje gubitaka koji se pripisuju prikrivenim upalama vimena;
- postupnog smanjivanja uvoza mlijeka;
- angažiranje veterinara/veterinarskih službi u uzroka i prikrivenih upala vimena;
- podizanje razine obrazovanja mlijeka na obiteljskim gospodarstvima samoedukacijom (bolje razumijevanje pojave, otkrivanja i suzbijanja oboljenja, se praksom i korištenjem relevantnih brošura i uputa).
Prema podatcima iznesenim na Savjetovanju goveda u toplicama,
Mljekarski list 07/2005.
Dr.sc.BrankoUhlik
- I
(krajem 2004.) najnovija istraživanja provedena na nekim velikim farmama u RH pokazala su da je samo 65,7-77,3% istraženih uzoraka mlijeka sadržavalo do 400 000 somatskih stanica/mL (S. Kalit: "Kontrola svježeg mlijekaeuropska i hrvatska iskustva"). U susjednoj Sloveniji, koja je 01.05.2004. godine postala punopravna EU, 92,19% mlijeka otkupljenog 2003. godine sadržavalo je do 400 000 somatskih stanica/mL, a što se mikrobiološke kvalitete mlijeka u razredu do 100 000 mikroorganizama /mL bilo je 97,6% promlijeka. iz ovih nekoliko podataka vidi se da našim mlijeka predstoji još dosta posla (a vremena je malo), ako u pogledu mlijeka žele europske standarde i (barem njih) opstati na zahtjevnom europskom tržištu.
JOŠ O PRIMJENI MASTITIS TESTA
Osnovna namjena mastitis testa je otkrivanje broja somatskih stanica u mlijeku iz pojedinih vimena, ali se upotrebljava i za testiranje skupnog mlijeka iz vimena, eventualno i skupnog mlijeka od
više krava.
Testiranje skupnog mlijeka iz vimena prikladno je za brzo provjeravanje zdravstvenog stanja vimena pojedinih krava u stadu i prilikom kupnje krave.
Testiranjem skupnog mlijeka od više krava, negativan rezultat testa nije dokaz da ni jedna krava iz te skupine ne daje mlijeko s brojem somatskih stanica (vidi I. DIO "Gubitci od prikrivenih upala vimena"). ako skupno mlijeko od više krava daje mastitis testom makar i sumnjivu reakciju, to je siguran znak da barem jedna (vjerojatnije više njih) daje mlijeko sa znatnije brojem somatskih stanica.
Testiranje skupnog mlijeka od više krava može poslužiti za brzu provjeru mlijeka prilikom preuzimanja na otkupnim stanicama koje držimo prvom kontrolnom u procesu kontrole kvalitete mlijeka (Hazard Analysis Critical Control Point, HACCP). Educirani mlijeka može prilikom preuzimanja brzo provjeriti sadrži li skupno mlijeko nekog somatske stanice u dokazivoj ako uzorak tog mlijeka daje sumnjivu ili slabo pozitivnu reakciju, mlijeka može upozoriti vlasnika da jedna ili više krava, vjerojatno, daju mlijeko sa znatnije brojem somatskih stanica. Za brzo provjeravanje skupnog mlijeka na otkupnim stanicama vrlo je tzv. monotestator, šalica na podužoj dršci kojom se uzima i na kojoj se testira uzorak skupnog mlijeka. Takav monotestator može korisno poslužiti i mlijeka za brzo provjeravanje uzoraka skupnog mlijeka iz vimena pojedinih krava.
Provjeravanje zdravstvenog stanja vimena mastitis testom ovisi, kao što je spomenuto, o pojavi i somatskih stanica u svježe izmuzenom mlijeku te o mjerama koje se s time u vezi poduzimaju; smjernice se mogu u namijenjenom proizmlijeka na seoskim gospodarstvima.
Svaki mlijeka, koji upotrebljava mastitis test za provjeravanje zdravstvenog stanja vimena svojih krava, mora znati pozitivna reakcija ukazuje samo na
u vimenu, odnosno na upalu vimena, ali ne i na uzrok tog
Stoga, ako se mastitis testom u mlijeku otkrije prisutnost znatnije somatskih stanica, treba zatražiti veterinara koji treba utvrditi uzrok jer o uzroku ovisi koje mjere treba poduzeti. Samovoljno oboljele krave, na osnovu pozitivnog mastitis testa, može samo produžiti i znatno troškove.
Od svih gubitaka koji se pripisuju prikrivenim upalama vimena oko 70% otpada na smanjenu proizvodnju mlijeka, a ostatak na gubitke zbog slabije ili neupotrebljivosti mlijeka i na troškove otkrivanja i oboljelih krava.
lako prikrivene upale vimena ni do danas nisu iskorijenjene, u mnogim razvijenijim zemljama raznim mjerama znatno su smanjeni gubitci, što ih uzrokuje to oboljenje. da prikrivene upale vimena mogu biti dugo vremena neprimjetne jer su im uzroci a oboljenje se može pojaviti bilo kada tijekom razdoblja aktivne laktacije, zdravstveno stanje vimena treba provjeravati kontinuirano, kroz to razdoblje, jer se tako smanjuje previda oboljenja.
Postoji samo jedan na koji se provjeravanje zdravstvenog stanja vimena može provoditi kontinuirano, a to je, da taj posao obavljaju sami mlijeka, za što postoje svi preduvjeti.
U ovom prikazu dan je pregled i opisan gubitaka od prikrivenih upala vimena, izneseni argumenti u prilog kontinuiranog provjeravanja zdravstvenog stanja vimena mastitis testom, analizirani troškovi i ukazano je na korist takve prakse, kako za mlijeka tako i za društvo u cjelini. Kontinuiranim provjeravanjem zdravstvenog stanja vimena je i s fondom muznih krava, za relativno kratko vrijeme, unaprijediti aktualnu proizvodnju mlijeka i prilagoditi je europskim standardima što bi trebalo svakako još prije Hrvatske Europskoj uniji. O
ROGOVI U KOZA I NJIHOVO I
Poznata je da svi izvorni oblici koza - u Europi je najpoznatiji i najzastupljeniji ibex, ili divlja koza europskog kopna, u nas poznata pod nazivom - kozorog, imaju
da se s upitima vezanim uz pojavu rogova i njihovo odnosno problematikom pojave rogova i spola, namjera ovog ka je razjasniti problem postojanosti rogova u koza i njihovu povezanost s spola i pojavom nasljednih mana. duge, robusne i vrlo raz- '-----------------------------vijene rogove. Upravo su ti rogovi, kao traženi trofej, bili jednim od razloga gotovo potpunog istrebljenja populacija divljih koza u svijetu. Od divljih predaka rogove je naslijedila današnjih, suvremenih pasmina koza u svijetu. Ti rogovi mogu biti oblika i dužine. suvremeni uzgajatelji koza, osobito oni koji se profesionalno bave proizvodnjom kozjeg mlijeka, žele imati koze bez rogova jer su šute koze mirnije, manje zaigrane i manje ratoborne, manje se tuku, troše manje hrane za uzdržne potrebe, manje se a samim tim su i proizvodno isplativije. Stoga, da bi selekcijom mogli formirati šuta stada koza moraju dobro poznavati fenomen pojave i rogova. Istovremeno nepoznavanjem navedene problematike i forsiranje željene šutosti u stadu može dovesti do nesagledivih posljedica.
Koze mogu imati rogove, ali mogu biti i bez njih, pa se kaže da su šute, ili bezroge. Tek ojareno jare nema rogove, ali ih dobiva vrlo brzo nakon prvog tjedna života, i tjedna. Tako se rogovi u alpina jaradi pojavljuju do 28. dana života, a muška jarad i jarad porodne mase dobiva ih prije. starijih i iskusnijih uzgajatelja koza vjerojatno je bila u vidjeti male u tek
Mljekarski list 07/2005.
ojarenog jareta, u pravilu je to muško jare, samac porodne mase. Pojava rogova i njihov rast osobito su izraženi u muške jaradi. Stoga valja barem mjesec dana za donošenje suda o tome ima li jare rogove ili ne. tek nakon što rogovi izrastu, treba njihovu odstranjivanju, tzv. obezrožavanju (o kojem smo pisali u prošlom broju) ili dehornizaciji. U su rogovi nježniji, labavi i klimavi, kasnije se fiksiraju, i a za 5-6 mjeseci mogu biti dugi 10 do 15 centimetara, ovisno uglavnom o pasmini i spolu jareta. Rogovi koza trobridni su, u presjeku trokutasti. Koze imaju dva roga homonimnog tipa: desni rog raste spiralu u desno, a lijevi rog formira spiralu u lijevo. mogu se susresti muška i ženska grla koza koja imaju heteronimne rogove: desni rog zavija se u lijevo a lijevi u desno, što je u capre falconeri. U koza se može dogoditi i pojava više rogova, odnosno polikeratije, kada umjesto 2 imaju 3, 4 ili 6 rogova. se mogu koze s deformiranim, nepravilnim rogovima. takvi rogovi nastaju kao posljedica nepravilnog obezrožavanja i nisu genetske naravi.
Važno je znati da se šutost ili bezrogost koza dominantno pod utjecajem autosomnog gena P (od engleske polled, što
bez rogova), pa se kod pojave rogova razlikuju dva fenotipa i tri genotipa:
Homozigotni genotip PP
Heterozigotni genotip Pp koji uvjetuje šutost, dok je pojava rogova pod utjecajem recesivnog gena p, ali samo kada se nalazi u homozigotnom stanju (pp).
Dakle, navedeno uzgajateljima ide u prilog jer se šutost dominantno, te šute koze davati šuto potomstvo. smo naveli da šute koze mogu imati dva genotipa i po vanjštini. Tako se koze gena PP fenotipski razlikuju od onih koje imaju gen Pp. Te fenotipske razlike kozari mogu promatranjem koštanih kvrga na lubanji. U PP mužjaka kvrge su zaobljene i dobro odvojene jedna od druge, za razliku od Pp u kojih
Tablica1: Frekvencijaspolovadobivenihparenjemroditelja genotipova,s obziromna rogove
OTAC MAJKA TEORIJSKI OMJER
Šuti homozigot(PP) l s rogovima(pp)
duktivnih posljedica. U populaci-jama koza u kojima se vrši selekcija na šutost dolazi do pojave hermafroditizma, te viška muških i manjka ženskih grla. Pojava interseksualnosti najvje,., rojatnije je posljedica toga što nositelj šutosti autosomni dominantni gen P ima recesivan utjecaj na formiranje muškosti. Pokusnim parenjem (PP) s bezrogim kozama, za koje se pretpostavljalo da fenotip odgovara genotipu P, dobiveno je potomstvo u kojemje bilo 50 % muške jaradi, 25 % ženske jaradi i 25 % hermafrodita (tablica 1.). Dakle, u praksi kozari moraju biti oprezni u selekciji koza na šutost. Dokazano je da u kad je barem jedan od roditelja rogat biti nikakvih problema s spola i dobiveno potomstvo bit zdravo biti dvospolaca). Ako stado su kvrge u obliku dva zrna graha i formiraju slovo V okrenuto naprijed. Navedene razlike izdva navedena tipa mogu se u jaradi u dobi od tri mjeseca, ali je daleko sigurnije u jaradi s navršenih 5 do 6 mjeseci. Dakle, ako se za rasplod ostavljaju muška i ženska grla bez rogova, onda je dobro u toj dobi (ili najkasnije prije prvog pripusta), pogledati glavu i provjeriti izraženost koštanih kvrga na tjemenu. Rogate životinje su agresivnije, pa mnogi u praksi vrše selekciju koza na šutost. to rijetko bez nih nepoželjnih repro-
SPOLOVA
svi bez rogova, 50% ženke, 50% muški, heterozigoti(Pp) svi bez rogova i plodni
25% ženke, 25% muški,
svi bez rogova
2 bez rogova (Pp) -50% heterozigoti(Pp) bez rogova,plodni
25% sterilnihženki -50%homozigoti(PP)
25% sterilnihmužjaka
25% ž.; 25% m.
-50% s rogovima(pp)
Šuti heterozigot(Pp) 3 s rogovima(pp) 25% ž.; 25% m. -50%bez rogova (Pp) Svi plodni
25% s rogovima(pp)
4 bez rogova (Pp)
12.5%m.; 12.5%ž., svi plodni
75% bez rogova,od 25% m.; 25% ž., svi kojihje 50% heterozigoti(Pp), a 25% plodni homozigoti(PP)
12.5%m. (dio sterilan) 12.5%ž.
Rogati (pp) 5 s rogovima(pp) l 00% rogati (pp) 50% m.; 50% ž.
6 bez rogova (Pp) Isto kao pod 3 Kao pod 3
Komplet za muznih (za sitnu stoku)
i za održavanje procesne opreme po skici, uzorku ili posebnom zahtjevu. Kontaktirajte nas na navedene brojeve telefona radi dodatnih informacija.
Brzakreditnarješenjaili financiranje za proširenjegospodarskedjelatnosti?
EN ISO 9001 :2000
RS!!!~dE!i;s~
Hrvatska, OsUek3 l 000, ulica Jablanova 23
Tel. 031/297-301, 297-199 e-mail: prodaja@niveta.hr Fax 031/297-277 http://www.niveta.hr
Prijevremena isplata naknada za mlijeko Lurinim kooperantima (12-tog u mjesecu)
Klijentima banke korištenje odobrenog minusa po u visini priliva uz najnižu kamatnu stopu
Vašavaraždinska
POSLOVNICENTARZAPOLJOPRIVREDNUKIJJENTELU: Bjelovar,F. Suplla11, tel: 043/241222 gdje dobitiinformaciju o poslovnicamaBankeu Vašemmjestu.
rogate i šute koze, poželjan je rogati jarac jer je tada stopostotna sigurnost da dobiveno potomstvo biti zdravo.
Za šutost bez posljedica u spola jarac mora biti šuti homozigot (PP), što se po dobro izraženim i odvojenim kvrgama naglavi.
U dvospolnih koza mogu se zamijetiti deformacije na spolnim organima, kao što su:
1. vanjština koze je normalna, ali vulva joj je slabo istaknuta;
2. vulva neznatno okruglasta sa slabo istaknutim otvorom;
3. vulva tako da izgledom na glans penis mužjaka;
4. hypospadia, tj. ili potpuna otvorenost ventralne strane penisa kroz koju se stalno cijedi urin;
5. kozasjednorožnommaternicomi testisima; 6. koza s normalnom maternicom, ali i s testisima i malim sjemenim
7. kriptorhizam - eksterijer životinje je muški, normalno razvijen penis, testisi i scrotum, ali jedan od dva testisa zadržao se u trbušnoj šupljini.
U selekciji bezrogih životinja je plodne homozigotne bezroge linije. Uz to selekcija na šutost negativno se odražava na plodnost i proizvodnju mlijeka. Koze s rogovima daleko bolje reagiraju na selekciju od bezrogih i za40%.
VIJESTI
LOŠA MLIJEKA KOD
U POŽEŠTINI
I !van I Teme(jem kontrole i nalaza nezavisnoga laboratorija u Križevcima, je da od ove godine
Ova pojava nezadovoljava- 87 mlijeka na podrui'ju Požeštine ne mlijeka u pravilu je zadovo(java niti minimalnu higijensku ispravnost u starijim obiteljskim mlijeka. gospodarstvima koja posjeduju
mali broj muznih krava. U isto vrijeme, mlijeka lakše se i sve bolje europskim standardima, ali i zahtjevima tržišta. Stoga je sve pojava da stariji s malim brojem muznih krava (2-3) i ne predaju mlijeko mljekarama, a u prodaju krave. Ovakva obiteljska gospodarstva, osim navedenih problema, ne mogu ostvariti državni poticaj, a nekvalitetno mlijeko ne može optimalnu, isplativu cijenu. da je prevelika mikroorganizama i somatskih stanica u mlijeku, to mlijeko ne zadovoljava osnovne, minimalne
standarde za konzumnu potrošnju. je koliko u pojedinoj klasi MOŽE (smije!) biti mikroorganizama po mililitru mlijeka. Tako u ekstra klasi broj mikroorganizama mora biti ispod pedeset po mililitru, u prvoj klasi do sto u drugoj do a u više od mikroorganizama po mililitru. U u hrvatskom o/p/stati samo i veliki mlijeka koji se mogu i žele prilagoditi suvremenoj proizvodnji mlijeka. Bez obzira na bremenitu situaciju u hrvatskom agraru, od proizvodnje mlijeka može se dobro živjeti!
Dr. se. Petar
Tijekom svibnja ove godine,
I LIJIIA
Kod poljoprivrednih te i ostale javnosti javljaju se mnoge dileme i pitanja oko situacije u proizvodnji i na tržištu kravljeg mlijeka. proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj još uvijek ne zadovoljava potrebe zbog godišnje uvozimo oko 20% od potrebnih mlijeka i
nakon više od dvadeset godina, dio ne može prodati mlijeko te izražavaju nezadovoljstvo javnim i demonstrativnim prolijevanjem mlijeka.
Mjere agrarne politike doprinose stanju ove problematike i ujedno stvaraju uvjete za razvoj i perspektivu u proizvodnji kravljeg mlijeka. Svrha agrarne politike je postizanje što proizvodnje mlijeka kao osnovice za kvotu u pregovorima s Europskom unijom. Stoga je potrebno analizirati i odgovoriti na pitanja kako bi objektivnije sagledali ove procese u restrukturiranju mlijeka. problemi i aktualno stanje tržišta ne dovodi u pitanje globalne procese razvoja proizvodnje mlijeka, kao ni obiteljska gospodarstava koja proizvodnjom i razvojnom orijentacijom opstati u uvjetima tržnog gospodarstva.
Mjere agrarne politike u mljekarstvu. Svrha agrarne reforme je osposobiti proizvodni sustav privatnog sektora da bude sposoban preko tržišta izložiti se konkurenciji. Procesi restrukturiranja poljoprivrednih teški su i složeni, a odvijaju se istovremeno kroz smanjivanje malih poljoprivrednih te investiranje u razvoj dijela radi njihovih proizvodnih kapaciteta i poslovne efikasnosti.
Sredstvima Državnog dugo je potican razvoj proizvodnje kravljeg mlijeka. Tada nisu postojali uvjeti za ostvarivanje premija u odnosu na minimalnu otkupljenog mlijeka, broj krava, kao i higijensku kvalitetu mlijeka. Nakon Domovinskog rata mjere agrarne politike pozitivno su
djelovale na konsolidaciju u govedarstvu i proizvodnji mlijeka, ali ne i dovoljno u odnosu na procese intenzivnijeg razvoja i na osposobljavanje obiteljskih gospodarstva s proizvodnim kapacitetima. U tom vremenu nije postajao problem prodaje i otkupa mlijeka jer za mljekare nije postojala zakonska obveza primjene pravne regulative o kvaliteti mlijeka u otkupu kao ni primjene propisa o cijenama.
U agrarnom sustavu mnogih asocijacija i udruga mlijeka dominiralo je mišljene da biti otkupljena svaka litra mlijeka i da ne može do pune primjene mjera agrarne politike i djelovanja tržišta u mljekarstva sve dotle dok postoji tako veliki deficit u proizvodnji mlijeka.
Nadležni državni organi realno su ocijenili složenost stanja u proizvodnji mlijeka i odgodili punu primjenu propisanih agrarnih mjera, te odredili prijelazno razdoblje za njihovu provedbu.
- Pravilnik o svježeg sirovog mlijeka ("Narodne novine" broj 102/2000.) nije se primjenjivati od 1. 2001. god. U je i osposobljen Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u Križevcima, tako je puna provedba Pravilnika 2003. godine.
- Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi i šumarstvu ("Narodne novine" broj 87/2002.) stupio je na snagu 1. 2003. god. Naknadno su izmijenjene neke odredbe i uvjeti ostvarivanja poticaja za minimalnu poticanu od 6 000 litara mlijeka i 4 krave. Ova mlijeka i broj krava u 2005. god., bit uvjet za
Veloucicl • •
ZA ZAŠTITU I ODRžAVANJE
SISA
U ZDRAVWU TIJEKOM CIJELE GODINE
• Veloucidje emulzijau oblikuopne temeljena na jodu. je hidratantnolipidna opna savršeno vidljiva na sisama, a koja osiguravadjelotvornuzaštitu sisnog kanala mužnji.
• tako naprednoj formulaciji, Veloucid osiguravastabilno prijanjanjena svim temperaturama, potpuno prekrivanjesisa cijelom duljinom i bez bilo kakvogkapanja.
• vrlo bogatomstanjuagenatau kožii osobitou sadržajumasti,Veloucidodržava kožusisa u savršenomzdravljukrozcijelu godinu.To osiguravaoptimalnuzaštitutijekom hladnogvremenaili dok su kravena ispaši.
• Veloucidemulzijavlažii površinski sloj epidermisa, gipkosti savitljivost.To pomažekod uklanjanjafizikalnih i mikrobnih sa sisa,pa se tako puno lakše prijemužnje.
• Veloucidse koristi Zbogtakvih svojstava.cijeliproizvod ostajena sisama i ne kapapo podu.
PRIMJENA uranjanjem,samonakonmužnje.
Emulzijaje tehnološkirazvijenau Ecolabu, proizišlaIz Iskustvadoblv nog u kozm lndu trlji !to o lguravatri neophodn dodatneprednostiproizvoda:
• strukturnuvlažno t si e
• nadomlje§taprirodneag nsekoji daju vlažnostsisi
• stvaraJedanefektzatvaranjas r ulaclJom znojenjavanj kog loja pldermo
ostvarivanje premije za komercijalna gospodarstva u 2006. god. Primjena uredbe o ciljanoj cijeni svježeg sirovog mlijeka ("Narodne novine" broj 156/2002.) je 1. 2003. god. - poticaji za mlijeko u otkupu nisu mijenjani niti smanjivani tako da svi mlijeka poticaje koriste u punim iznosima.
- U 2004. god. izvršene su korekcije i smanjivanje poticaja za proizvodnju hrane kao i za uzgojne kategorije goveda.
Mljekarska industrija i otkup mlijeka. Mljekare ne otkupljuju mlijeka od malih s obrazloženjem da su troškovi otkupa na ovih visoki i da kvaliteta mlijeka ne zadovoljava standarde prema Pravilniku o svježeg sirovog mlijeka. U vremenu dugogodišnjeg deficita mlijeka kontinuirano je iz uvoza pokrivan manjak proizvodnje. Mljekare su bile glavni uvoznici, a pretežno su uvozile sirovo mlijeko koje je korišteno kao sirovina za daljnju doradu i proizvodnju
Ovaj uvoz nije uzrokovao na tržištu, niti je došlo u pitanje preuzimanje i otkup mlijeka proizvodnje.
Procesima globalizacije i restrukturiranja gospodarstva, Hrvatska je kao Svjetske
trgovinske organizacije (WTO) potpisala mnoge ugovore o trgovini kao i Protokol - 7 o liberalizaciji trgovinske razmjene sa zemljama Europske unije. U govori o vanjskoj trgovini daju Hrvatskoj za izvoza svojih proizvoda na vanjska tržišta, uz uvjet da su naši proizvodi konkurentni cijenama i kvalitetom.
Zbog liberalizacije uvoza i carinske politike mijenja se struktura uvoznika mlijeka i Mljekarska industrija nije više kao nekada pretežan uvoznik, su to tvrtke i lanci.
lanci u uvozu sudjeluju sa 65% njegove vrijednosti, a mljekarska industrija sa 30% vrijednosti, dok su 5% uvoznici ostale preraprehrambene industrije. Promjene uvoznika donijele su promjene u strukturi uvoza mlijeka i prozvoda, te se sada umjesto sirovog mlijeka uvoze pretežno gotovi mlijeproizvodi, vrste sireva.
Sirevi iz uvoza visokim subvencijama i niskom uvoznom cijenom nelojalno konkuriraju proizvodnji naših sireva. U proizvodnji sireva, troškovi mlijeka jednaki su cijenama uvoznih sireva. Uslijed navedenog pogoršava·se položaj mljekarske industrije, smanjuje se godišnja prerada i gubi plasmana proizvoda.
industrijskih mljekara u Hrvatskoj nema organiziranu prodaju proizvode
Štedno-kreditna zadruga
•KREDITI:
•Za krave
•Za poljoprivredu
• Za ovce i koze
•Za malu i srednju poslovnu djelatnost
•Nenamjenski krediti
• FLEKSIBILNE GARANCIJE
• POJEDNOSTAVLJENA PAPIROLOGIJA •BRZAREAUZACIJA
MartinaGambona 4 Karloval' te!: 047- 615-827 ili 615-828 P. 6 Pakrac te!: 034-412-055
S. I A. 5 Dvor tel: 044-871-317
Kralja Zvonimira 2 Drniš tel: 022-888-038
plasiraju preko lanaca. lanci diktiraju uvjete prodaje što remeti odnose na tržištu i otežava plasman proizvoda.
Liberalizacija trgovine poljoprivrednoprehrambenim proizvodima, pa tako i mlijeka i proizvoda, preko mljekarske
Tijekom 2003. god. u otkupu mlijeka bilo je ukupno 58 815 od toga je 45 000 koji su tijekom cijele godine mlijeko. U 2004. broj mlijeka u otkupu smanjio se za 8 001 proizvopa je ukupno 50 814 gospodarstava ispomlijeko, od kojih 27 842 konstantno. industrije i na proizvodnju i na ~---------------------~ otkup mlijeka. U prilagodbi tržnoj kon-
Otkur mlijeka manii ode, 000 lit. I 2003., ?.u04.I kurenciji u ovakvim utjetima slobodnog ooooo tržišta mljekare, zbog navedenih razloga, poduzimaju mjere raciona- 40000 lizacije poslovanja, pa tako i 20 000 restrikciju otkupa mlijeka proizvodnje. o
Obiteljska gospodarstva-proiz-
mlijeka. U provedbe 02003 _ nove agrarne politike su L-------'==================::::'.,_______
diferencirani na komercijalne i ostale manje koji, po broju grla i kapacitetima zemljišta, ne mogu ispuniti utjete o obujmu poslovanja i o proizvodnji minimalnih poljoprivrednog proizvoda. Sada je ukupno 448 532 poljoprivrednih u Registru obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, u statusu komercijalnih upisana oko 140 000
Goveda posjeduje 85 930 od kojih 77 039 muzne krave. U govedarstvu je nepovoljna struktura poljoprivrednih stava u odnosu na zemljišne površine i broj muznih krava. Od ukupnog broja gospodarstava s posjedom od O,10-3,00 hektara zemljišta i do tri krave je 59 018 ili 76,61 %. Obzirom na minimalne proizvodne kapacitete, dio ovih gospodarstava nema uvjete za daljnji razvoj i proizvodnje, pa se ova proizvodnja postepeno gasiti.
Godina Poljoprivrednagospodarstva 2003. 2004. Razlika2004./2003. Stalna isporuka 45000 27842 -17158 .Uljekarski list 07/2005.
Povremena isporuka 13818 22972 +9157
U 2004. god. bilo je 27 021 (53,18%) malih mlijeka je godišnja isporuka mlijeka bila manja od 6 000 litara. Prema drugim ova se kategorija kontinuirano smanjuje i u 2004. god. bilo ih je 7 089 manje u odnosu na 2003. god. godišnja isporuka mlijeka jednog ovakvog obiteljskog gospodarstva iznosi 2 725 litara, a dnevna isporuka svega 7,45 litara. Zbog nerazvijene ekstenzivnosti proizvodnje njihov položaj i uloga u otkupu mlijeka postaju sve manje jer su u ukupnom godišnjem otkupu mlijeka zastupljeni sa 13,82%, a najbrojniji su po broju gospodarstava ( 53, 18%). otkup mlijeka u prvoj polovini ove godine (za više od 10%) odnosi se na srednja i obiteljska gospodarstva. Kontinuirani pad otkupa mlijeka od nerazvijenih nije izazivao tržne Radi uvoza sireva i nastale nelojalne konkurencije na tržištu, mljekarska industrija odustaje od otkupa mlijeka upravo od ove kategorije
Aktivnosti Ministarstva poljoprivrede. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (MPŠVG) održalo je broj sastanaka s Udrugama mlijeka i s ud~gom mljekarske industrije u svezi novonastale situacije u otkupu mlijeka. Najaktualnije je odustajanje otkupa mlijeka na Slavonije, što se objašnjava
Ukupno Gospodartsva Godišnja gospodarstva <6 000 Iii. isporuka lit.
Dnevna Isporuka1lt
da mljekara u Osijeku nema uspostavljene cjelovite kooperantske poslovne odnose kao dio drugih mljekara u Hrvatskoj. N aglašeno je da su ovi problemi posljedica istovremenog djelovanja proizvodnje i sezonskog porasta otkupa mlijeka, kvalitete sirovog mlijeka (III. klasa cca 20% mlijeka) kao i zbog na tržištu subvencioniranih sireva 1zuvoza.
Na porast otkupa mlijeka pozitivno su utjecale mjere agrarne politike (cijene, poticaji) u sektoru mljekarstva, kao i orjentacija na i razvoj proizvodnje mlijeka kroz aktivnosti u provedbi Programa razvoja govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj.
U nastaloj tržnoj situaciji, mljekarska industrija - zbog zaliha proizvoda i u uvjetima visoke nabavne cijene mlijeka - nije u poslovati po uvjetima, pa se iznalaze rješenja u racionalizaciji otkupa mlijeka kao i u promjeni poslovne politike u odnosu na korekcije premija. Na položaj mljekara i gubitak dijela izvozhog tržišta u Bosni i Hercegovini. Pored toga, najavljuje se da prema propisima o
''Suša''
Poznato nam je da je srpanj najtopliji mjesec u godini, da tijekom mjeseca srpnja padne najmanje oborina pa poljodjelci uglavnom strahuju od pojave suše. o štetama koje nastaju kao posljedica suše mora se istaknuti da su štete danas mnogo nego prije dvadesetak godina, a razlog je što su uložena sredstva u bilo koju granu poljodjelske proizvodnje mnogo
Suša ne poznaje granice. Ona i siromašne i bogate poljodjelce. Njena je pojava i prekid fizioloških aktivnosti biljaka dovodi do katastrofe, tj. do elementarne nepogode. Posljedice suše nekih poljoprivrednih kultura katastrofalne su, dok se kod nekih kultura i ne
ambalažnom otpadu poslovanje mljekarske industrije nove takse na PVC i staklenu ambalažu.
MPŠVG ocjenjuje da se mljekarska industrija, zbog onoga što nije ekonomski opravdano, ne može dovesti u položaj da radi s gubitkom.
Obzirom da u ovom razdoblju, u odnosu na 2004. god., nema porasta uvoza sireva, a ne postoji pravna osnova za donošenje mjera za suzbijanje antidampinškoguvoza.
Podržava se orjentacija razvoja proizvodnje mlijeka u svrhu postizanja što kvote. MPŠVG preko Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu financijski podržati edukaciju obiteljskih gospodarstava radi poboljšanja higijene mužnje i kvalitete mlijeka.
Problemi oko viškova mlijeka javljali su se i u drugim tranzicijskim zemljama, a država intervenira na tržište tako da preuzima viškove mlijeka. Vladi Republike Hrvatske bit predloženo da donesu interventne mjere i da mljekarska industrija, uz nadoknadu, preuzme sve viškove mlijeka i preradi ih u maslac i prah.
Definicije suše vrlo su Meteorolog sušu definirati kao manjak oborina u odnosu na višegodišnju oborine u nekom vremenskom razdoblju. Agrometeorolog sušu definira kao nedostatak vode koji utjena nepovratne fiziološke promjene u biljci i tlu pa je upravo ta definicija poljodjelcu i najprihvatljivija.
Kako eventualne posljedice suše, nije nam tako lako napisati, jer je više Najsigurniji ili ublažavanja posljedica suše je - navodnavanje. Sistem za navodnjavanje ratarskih kultura posjeduje zanemariv broj poljodjelaca, dok ih broj povrtlarskih kultura u intenzivnoj proizvodnji posjeduje. Kako se danas u Hrvatskoj navodnjava samo 0,81% ukupnih obradivih površina, suša se u nekim dijelovima Hrvatske s pravom svake godine proglašava elementarnom nepogodom. O
Mljekarski list 07/2005.
- Doc. dr. se. Zoran Branka dipl. ing.
U Melbournuje krqjem 2004. godine odrian I. skup narodne asocijacije "International Dairy Forum". Na skupu su teme iz agrarne politike, managemenata i marketinga, tehrwlogije p1"oizvodnje i prerade mlijeka, te zdravstvene ispravnosti mlijeka i proizvoda.
poljoprivrednicimavima, da svojim glasovima izravno na organizaciju. U svrhu poboljšanja konkurentnosti i profitabilnosti Australske mljekarske industrije, nova organizacija ukljui povezivanjem svojih
U nekoliko brojeva Mljekarskog lista aktivnosti ostvaruje vrijednost od ulaganja namjeravam, uz mladih kolega sa Zavoda poreznih obveza. Zajedno s poljopriza upravu poljoprivrednog gospodarstva, vrednicima, poreznim obveznicima, organizacija objaviti neke od korisnih i zanimljivih prima sredstva iz i informacija o proizvodnji mlijeka i mljekarstvu s razvojnih državnih fondova. ovoga skupa. U ovom tekstu je prijevod koji "Mljekarstvo Australije" ulaže u razvojnopokazuje strukturu i organizaciju mljekarske aktivnosti kako bi poboljšali industrije u Australiji. Neka organizacije konkurentnost u proizvodnom i mogla bi se vrlo vjerojatno uspješno primijeniti i sektoru industrije. u našim uvjetima. Organizacija s industrijskim
STRUKTURA I ORGANIZACIJA grupama, kao što su mljekarske industrije MLJEKARSKE INDUSTRIJE U AUSTRALIJI Australije i uprave za poslove trgovine (kao što Australska industrija mlijeka je vrlo su liberalizacija trgovine), kako bi stvorila uvjete kompleksna, primarnu proizvodnju, za rast izvoznog tržišta. preradu i marketing. Zbog toga postoje brojna Obrazovanjem 1 zdravstvenih tijela koja predstavljaju sektore i o prehrambenim i zdravstvenim osiguravaju povoljno okružje za Upravljanje razvojem djelovanje industrije. i distribucijom 21%
Mljekarstvo Australije
"Mljekarstvo Australije" je uslužna organizacija u vlasništvu industrije. Osnovana je 1. srpnja 2003. kao zamjena za Udrugu mljekara Australije i Mljekarsku udrugu za istraživanje i razvoj. "Mljekarstvo Australije" je organizacija ogranijamstvom, a djeluje u skladu s Ustavom organizacije. Odgovorna je svojim poreznim obveznicima koji su biti i vrhovnim tijelima industrije.
dio 4%
Nacionalni marketing 14%
Komunikacije i dostavljanje informacija 6%
Proizvodne inovacije 20% operacije 2%
Istraživanje i inovacije u poljoprivredi 20%
Nova organizacija osigurava Slika 1: Ulaganjapoljoprivrednikau "MljekarstvoAustralije'~ troškova2004./05.
vrijednostima proizvoda, «Mljekarstvo Australije»
potrošnju proizvoda u svojoj zemlji.
"Mljekarstvo Australije" osigurava informacije, rješava
pitanja okoliša i zajednice i olakšava savjetovanje i komunikaciju u industriji.
mljekarske industrije
Australije
mljekarske industrije Australije vrhovno je tijelo mljekarske industrije. Ono usklapolitiku industrije i predstavlja sve industrijske sektore u nacionalnim i internacionalnim pitanjima. predstavlja poljoprivrednike, i mlijeka, preko svojih sastavnih organizacija:
- Udruženje mljekara Australije
- Savez mljekarskih
Proizvodni sektor
sektor Uslužni sektor
Poljoprivrednici A grupe
Proizvodni
Dr"aivne sektor poljoprivredne
organizacije
mljekara 1-----1 Australije
Udruženje mljekara Australije
Australije
mljekarske industrije Australije I
anovi B grupe
Slika 2: Organizacijamljekarskeindustrijeu Australiji Australije
·ujedinjuje ove organizacije kako bi stvorilo stav o pitanjima koja se mljekarske industrije.
Savez mljekarskih Australije
Savez rnljekarskih Australije nacionalna je organizacija koja predstavlja interese i trgovaca proizvodima. Primarna joj je svrha da promovira interese svojih i industrije pred državnim i saveznim vladama, te ostalim sektorima u zajednici.
Udruženje mljekara Australije
Udruženje mljekara Australije osigurava nacionalnu prezentaciju mljekara i djeluje kao odbor za proizvode pri Savezu poljoprivrednika.
Udruženje 6 mljekarskih organizacija kao po jednu iz svake države:
- Poljoprivredna organizacija Novog Južnog Walesa, mljekarska udruga
- Organizacija mljekara Queensland
- Južnoaus-tralska mljekarska udruga
Mljekarski li.st 07/2005.
- Tasmanijska organizacija goveda i mljekara, mljekarska
- Ujedinjeni mljekari Viktorije
- Zapadnoaustralski poljoprivredni Savez, mljekarski dio.
Državne organizacije za sigurnost hrane Svaka država ima organizaciju koja provjerava da li mlijeka i s mljekarskih farmi poštuju standarde za kvalitetu hrane.
Australski Odbor za standarde u mljekarstvu, s predstavnicima iz svake državne organizacije za sigurnost hrane, osigurava nacionalni pristup tematici o sigurnosti prehrane proizvodima. Odbor je odgovoran za nadzor nad Organizacijom za analizu mlijeka.
INDUSTRIJSKE PRISTOJBE "Mljekarstvo Australije" su osnovali poljoprivrednici, porezni obveznici, kojima je iznos poreza prema sadržaju masti i proteina u cjelokupno proizvedenom mlijeku u Australiji.
Australska Vlada za aktivnosti koji je
Savez mlj ekarskih
Udruga
prema dogovorenom principu.
Australski mljekari doprinose financiranju «Veterinara Australije», kao što to poljoprivrednici u svim ostalim proizvodnjama. «Veterinari Australije» neprofitnaje javna organizacija jamstvom.
Australsku - državnu i teritorijalnu Vladu, i zainteresirane grupe. Svrha ove organizacije je olakšati partnerstvo vlade i industrije, te stvoriti nacionalni pristup sustavu veterinarstva. Veterinarski porez je doprinos mljekarske industrije programu « Veterinara Australije».
Kao dio Programa strukturnog mljekarstva, porez mljekarstva je nametnut prodaji proizvoda koji se prodaju kao napitci od 8. srpnja 2000. Porez je u visini 11 po litri i se njegovo trajanje do kraja
vrijednostporezana mlijekoza 2004./2005. (rt/ kg)
mast Proteini I Mlijeko I)*
Veterinarstvo 0,037 o 088 I 0.004Mljekarstvo 2 605 6 350 I 0,317 I 11.000 mlijeka**
• Bazirano na sastavu mlijeka iz 2003./04. (4,10% masti i 3,31% proteina) „Oporezovani napitci u prodaji :J
SELEKCIJA U GOVEDARSTVU
REZULTATIUZGOJNOSELEKCIJSKOG
RADA U GOVEDARSTVUNAPODRUCJU
Na Županije - stanje provedbe uzgoj no selekcijskog rada u govedarstvu najbolje možemo kretanjem brojnog stanja krava na obiteljskim gospodarstvima u posljednjih pet godina.
LiiljanaHusinec,dipl. ing.
Kretanjeukupnogbrojakrava i krava pod selekcijskimobuhvatom
Krave pod uzgojno Udio krava pod Ukupan broj selekcijskim selekcijskim Godina obuhvatom obuhvatom
Plotkinja Krava Kontrola Kontrola Ukupan % rasploda broi
2000. 34 568 28 691 5 620 7 809 13429 4681
2001. 37 504 31 128 5 463 9 112 14 575 46 82
2002. 38 797 32 202 5 484 10 611 16 095 49 98
2003. 37 449 31 083 6 383 14 490 20 873 67,15
2004. 38 989 32 351 11475 14401 25 876 79 99
Iz tablice je vidljiv znatan porast broja krava pod kontrolom mlijeka tijekom 2004. godine, koji u odnosu na 2003. godinu iznosi 79, 7%.
To je velikim djelom uvjetovano B kontrole mlijeka na gospodarstvima pod selekcijskim obuhvatom.
ŽUPANIJE
Broj uzgajatelja obzirom na stada evidentiran na kraju 2004. godine na Kopriv-
- župa-
nije, prikazanje u tablici: % % 3,42
Brojno stanje krava simentalske i holstein friesian pasmine pod selekcijskim obuhvatom evidentiran o na kraju 2004. godine, prikazano je u tablici:
Brojnostanje krava simentalskei holsteinfriesian pasmine
Kontrola Kontrola Sveukupno rasploda
Pasmina Br. Br. krava Br. Br. Br. Br. AT BT uzg. metoda metoda uzg. krava uzg. krava
Simentalska 1166 6 948 2 756 2 746 13 578 3 912 23 282
Holstein 106 I 536 219 47 823 153 2 578 friesian
STEONE JUNICE
ili u karanteni
Prodavatelja
Kad se govori o uspješnosti uzgojno selekcijskog rada u prilog tome govori i podatak o broju najkvalitetnijih krava - bikovskih majki simentalske pasmine. Na županije na kraju 2004. godine, zabilježenaje 91 bikovska majka simentalske pasmine. Te krave predstavljaju sam genetski i proizvodni vrh simentalske populacije krava i osnova su za kvalitetno selekcije. Od ukupno 368 bikovskih majki simentalske pasmine registriranih krajem 2004. god., na cijele Hrvatske 24, 7%, nalazilo se na navedene županije. Kontrola - bitan sastavni dio uzgojna selekcijskih mjera, provedena na ukupno 11475 krava na obiteljskim gospodarstvima - rezultirala je brojem laktacijskih Na temelju podataka o kontrolama mlijeka i analizama na - županija na kraju 2004. godine za simentalsku i holstein friesian pasminu evidentirana je 5 O19 ukupno laktacija, od je 4 758 standardnih.
Proizvodnja mlijeka izražena u standardnim laktacijama za simentalsku i holstein friesian pasminu na obiteljskim gospodarstvima za proteklu 2004. godinu, danaje u tablici.
Laktaciiska proizi·odnjamlijeka izražena u standardnimlaktaciiama
Godina Pasmina Broj Mlijeko Mast Mast laktacija
Udjelkrava f'Ogrupama l'roiz\'Odn;emlijek·a
Pasmina Broj
krava
dob krava 17remalaktacijamapo ,,asminama
Trajanje servisnog razdoblja po pasminama Trajanje servis perioda
Pasmina Broj do 65 dana od 66- 100 od 101 - 120 od 121-150 d. preko 150 d. krava d. d. Prosj.
Red. Životni broj Rb. Proizvodnja u br. krave Ime krave lakt. standardnoj Otac laktaciji 305 dana
1. HR 0006042001 LILI FRANJO 3. 9 676 - 4 07 - 3,45 RADIUS
2. HR 0006014340 SANA IVAN CAREVIC 5. 8 848-3,96-3,17 DONES
3. HR 0006021918 BILA IVAN IMBRISIC 5. 8 792 - 4 56 - 3,52 SEDAN
4. HR 0006025482 *GILDA IVANCAREVIC 3. 8 676 - 4,65 - 3,64 HANTER
5. HR 0006042012 STEFI FRANJO 3. 8 656-3,55-3 18 ROBINSON
6. HR 0021024 724 HEIDI MLADEN HORVAT 5. 8 296 - 3,99 - 3,24 ROXAN
*Šampionka XI. izložbe "Gudovac 2003."
GILDA ŽB 0006025482 (Otac: HANTER)
Proizvodnja: 3/3 7611-4,45339-3, 71-282
Max. lakt: III. 86764,654043,6-316
Ivan Cepidlak
Na kraju 2004. godine na - križežupanije zabilježeno je 5 965 kravljeg mli-
jeka koji su u toj godini ukupno proizveli 78 891428 kg mlijeka, što iznosi 14, 15% od ukupno proizvedene mlijeka.
Za proizvedeno kravlje mlijeko, s te županije je premija u ukupnom iznosu od 55,319.542,22 kn.
U SLKM-u je analiziran broj selekcijskih uzoraka kravljeg mlijeka. Pregled po službama dat je u tablici:
Na poticanja govedarske proizvodnje -
županije su zahtjevi za razne vrste poticaja iz govedarstva sveukupno za pravne i osobe kako slijedi:
• izvorne i pasmine 3 zahtjeva za 57 grla
• program poticanja konvencionalne proizvodnje:
- krave 4 535 zahtjeva za 28 843 grla
- sustav krava - tele 1 zahtjev za 26 grla
SELEKCIJA U
BrCJ<111,ii1zir.m1h ,eh·ko/sblz 11:::N" 1 ,1 J..·rai·l1!!.,.!.111ii;d:a li
Kemijska Somatske služba analiza stanice Koprivnica 19 527 19 822 21 312 21 643
Sv. I. Žabno 11875 12 209 Križevci 17 088 17 094
• uzgoj ženske teladi 1 737 zahtjeva za 5 015 grla
• tov junadi 108 zahtjeva za 9 503 grla
• grla 11183 zahtjeva za 5 328
UZGOJNOSELEKCIJSKIRADU V OVCARSTVUHRVATSKE
Mr.sc.ZdravkoBaral
Istovremeno, date su smjernice u okviru kojih se uzgojno selekcijski rad u odvija i tijekom 2005. godine.
M{jelw.rski!i<;t 07/2005.
a nedavnom predstav(janju godišnjeg Hrvatskog kog centra o provedbi uzgojno elekcij kog rada, a i o drugim poslovima koje prouodi Hrvatski ki centar, pred tav'(jena je i prot eclba uzgojno selekcij ·kog rada u Republici Hrvatskoj.
iDugogoclišnja tradicija prodajf' steonih junica n1ljekaran1a i trgo1,cin1adiljeni si,ijeta.
Prodaja
visoko kvalitetnih steonih junica
HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO u sustavu selekcije
Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz
AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od
<!Juditekorak ispred! fnl'estirajte u bolju
Broj ovaca u Republici Hrvatskoj
U Republici Hrvatskoj uzgaja se oko 600 000 ovaca, a Hrvatski centar je temeljem zahtjeva za ostvarivanjem državne potpore za držanje rasplodnih ovaca tijekom 2004. godine evidentirao ukupno 509 939 grla kod 9 097 pri su evidentirana samo stada s minimalno 20 odraslih grla, što je u 2004. godini bio minimalno potreban broj grla da bi ostvario potporu. U 5 priobalnih županija (Zadarska, Šibenska-kninska, Splitskodalmatinska, Primorsko-goranska i ska županija) evidentirano je ukupno 316 053 ovce ili 61,98% od ukupnog broja evidentiranih ovaca. U pasminskom sastavu na ovim prostorima dominiraju izvorne pasmine ovaca (creska ovca, rapska, ovca, ovca, paška ovca, pramenka, dalmatinska pramenka).
U kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske dominiraju inozemne pasmine, kojima je najzastupljenija merino ovca (merinolandschaD. broj ovaca u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske registriran je u županiji (48 341 grlo ili 9,48% od ukupnog broja).
Naglašeno je kako je upravo u tijeku zaprimanje i obrada zahtjeva za potporom za držanje rasplodnih ovaca i ovnova za 2005. godinu, te kako je u ovoj godini potrebno uzgajati najmanje 25 odraslih grla za ostvarivanje državne potpore.
Uzgojno selekcijski rad u najvažnijim u provedbi uzgojno selekcijskog rada tijekom 2004. godine istaknuto je dobivanje prava na korištenje posebnog I CAR-ovog namijenjenog organizacijama koje se u mjera kontrola proizvodnosti, obrade dobivenih rezultata, testiranja grla, kao i uzgojnih vrijednosti pridržavaju postupaka koje je propisao ICAR (International Committe for Animal Recording - odbor za proizvodnosti životinja). U su registrirane organizacije iz više od 60 država sa svih kontinenata.
U Republici Hrvatskoj uzgojno selekcijski rad provodi se u populaciji od 30 250 uzgojno valjanih ovaca, kod 338 i 15 pasmina. djelatnosti u okviru provedbe
SELEKCIJA U
«Programa uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj», temeljnog dokumenta u organizaciji i provedbi uzgojno selekcijskog rada u odnose se na kontrolu proizvodnih osobina: kontrola reproduktivnih osobina u svim stadima s uzgojno valjanim ovcama, kontrola 2 000 ovaca i provedba performance testa odabrane muške janjadi u feeld uvjetima. U pasminskom sastavu uzgojno valjanih ovaca dominira merino ovca - merinolandschaf s 8 917 grla (29,48% od ukupne uzgojno valjane populacije ovaca, 76 Druga po zastupljenosti pasmina unutar uzgojno valjane populacije je pramenka (4 798 grla, 35 Raste broj uzgojno valjanih grla i drugih hrvatskih izvornih pasmina ovaca. Sustavan rad na zaštiti najugroženijih hrvatskih izvornih pasmina ruda, istarska pramenka i cigaja odražava se kroz broja grla, iako je ruda i dalje u kategoriji izuzetno ugroženih pasmina (251 grlo, 16 je i broj uzgojno valjanih grla paške ovce, iako je jasno da broj grla u kontrolu treba i dalje a što je neophodno za kvalitetnu provedbu uzgojnog programa. Broj grla creske ovce kako bi godina trebalo intenzivnije raditi na ove populacije.
Kontrola proizvodnih osobina
Pri kontroli reproduktivnih osobina najviše vrijednosti za legla su za romanovsku ovcu (1,45), a za najbrojniju uzgojno valjanu populaciju (merinolandschaD 1,15janjadi u leglu.
Tijekom 2004. godine ukupno je u performance testu pozitivno ocijenjena 130 ovnova u 9 pasmina. dnevni prirast do dobi od 105 dana za odabranu mušku janjad merinolandschaf pasmine iznosio je 325 grama, sa završnom težinom od 38,60 kg.
Kontrola ovaca provodila se za 3 pasmine: istarska pramenka, paška ovca, ovca. Sveukupno je laktacijska proizvodnja za 1 944 ovce. Istaknuto je kako su uputstva za kontrolu ovaca u potpunosti propisima odbora za kontrolu proizvodnosti životinja (ICAR). Kontrola
Mljekorski list 07/2005.
provodila se AT metodom, a svakih 30 dana kontrolira se jutarnja ili mužnja.
U grafikonima 1. i 2. predstavljeni su rezultati kontrola za tri pasmine kod kojih se provodila kontrola
Grafikon 1: Broj laktacija, dužina laktacija i proizvodnjamlijeka pasmina ovaca
Dužinalaktacije(dana) Razdobljemužnje(dana) Ukupnaproizvodnjamlijeka Mlijeko(kg)u razdoblju (kg) mužnje
Grafikon2: Sadržaj (%) i (kg) masti i u mlijeku pasmina ovaca
5,84 6,03 5,01
Laktacijska proizvodnja je na da je proizvodnja mlijeka u laktaciji, i posebno za razdoblje mužnje. mlijeka u razdoblju mužnje je za razdoblje od datuma do datuma zasušenja kontrole mlijeUkupna mlijeka je na da se mlijeka u muznom razdoblju pridodala mlijeka proizvedena (posisana) u razdoblju od janjenja do datuma
mlijeka u tom razdoblju, koje predstavlja razdoblje sisanja, je na nada je broj dana razdoblja sisanja pomnožen s mlijeka u prvoj kontroli. Ostali pokazatelji, sadržaj (%) i (kg) masti i odnose se na razdoblje mužnje. N aglašeno je kako su tijekom prošle a i ove godine u Upisnik uzgojna valjanih životinja upisivani novi Pri upisu novih kriteriji i ove
Broj laktacija
D Istarska Paška I
godine postavljeni su na da je pri upisu koji uzgajaju neku od inozemnih pasmina, odobravan upis samo onim koji su nova stada formirali kupovinom matirasplodnog podmladka (dvije poznate generacije) iz uzgojno valjane populacije ovaca. Istovremeno, radi uzgojno valjane populacije i dalje je u tijeku upis stada u kojima
IZLOŽBE
SELEKCIJA U
se uzgajaju hrvatske izvorne pasmine ovaca, bez po pitanju podrijetla.
Istaknuto je kako su tijekom 2004. a u 2005. godini nastavljene aktivnosti na procjene uzgojnih vrijednosti ovaca, svakako biti osiguran
selekcijski napredak i poboljšanje proizvodnih osobina. :J
Y.STOCARSKAIILOIBA~¼s_naB_uli~d-~l.i~~-
ll%LATAR 2005.''
Dana 04. 06. 2005. godine održana je V. izložba Krapinsko-zagorske županije pod pokroviteljstvom Krapinsko-zagorske županije, a u organizaciji Hrvatskog centra i drugih.
Na izložbi je predstavljena pet kolekcija goveda s ukupno 19 grla.
Sva izložbena grla nagrasu diplomom Hrvatskog centra (koje je ravnatelja dr. sc: Maja te brojnim i naturalnim nagradama od sponzora Izložbe.
su :
1. Zlatko Lobor, zajunicu simentalske pasmine STELA Žb 02018377 (O: Bristol 7287), oteljenu 14.04.'03., je majka u I. laktaciji proizvela 6 051 kg mlijeka, s 4,8% m.m. i 3,6% bj.
2. Božidar Hanžek, Zlatar, za prvotelku simentalske pasmine RESKA
Žb. 02017845 (O: Horfred 7183) ote-
ljenu 24.12.'02., koja je u prvoj kontroli proizvela 11,7 kg mlijeka, s 3, 1% m.m. i 4,0%
3. Vjekoslav Prepolec, za kravu simentalske pasmine ŠEVA Žb.02006843 (O: Pirgo 7165), oteljenu 28.08.'99., kojaje max. mliimala u I. laktaciji od 5 400 kg mlijeka, s 4,3% m.m. i 3,3%
4. Nevenka Zlatar, za prvotelku holstein-friesian pasmine, VINTIJE Žb. 2100641082 (O: NL 176739427), oteljenu 18. 01. '03., koja je u prvoj kontroli proizvela 20,8 kg mlijeka, s 3,3% m.m. i 3,0%
5. Branko G. Stubica, za kravu holstein-friesian pasmine TIKA Žb.22000889 (O: Luk 304), oteljenu 28.04.'01., koja je u I. laktaciji proizvela 10 546 kg mlijeka, s 4,3 m.m. i 3,5
Božidaru Domitran iz Zlatara je diploma i zvono Hrvatskog centra za šampionsko grlo izložbe CIFRAŽb.04012409. Krava je oteljena 31.05.'98., a max. imala je u II. laktaciji, 6 618 kg mlijeka, s 4,1 %
VELIKE GORICE
¼sna dipl. ing.
Na Izložbi je predstavljeno šest kolekcija goveda s ukupno 26 grla i održana aukcijska prodaja steonih junica.
Sva izložbena grla su diplomom Hrvatskog
izložba Grada Velike Gorice pod pokrovite'(jstvom Gradskog poglavarstva i Grada Velike Gorice, a u organizaciji: Hrvatskog centra, selekcijske službe prstena, uzgojne organizacije V. Gorica, Gradskog poglavarsva Grada Velike Gorice i Upravnog odjela za po'(joprivredu.
skog centra (koje je voditelj selekcijske službe Velike Gorice dr. vet. med. Radovan N emet), te brojnim i naturalnim nagradama od sponzora izložbe.
su:
1.lvan Pisarovina, za simentalsku steonu junicu RUMENKA Žb 17084274, oteljenu
Tradiciiu i povierenie g
17.08.'03., je majka maksimalnu imala u laktaciji sa 7 458 kg mlijeka
2.Stjepan lvak, Veleševac, za simentalsku prvotelku iz uzgoja JULKA Žb. 17077403 oteljenu 19.02.'02., koja je u drugoj kontroli proizvela 16 kg mlijeka.
4. lvan Pisarovina, za prvotelku holstein-friesian pasmine, SIENTIJE Žb. 3100521525 oteljenu 03.003.'02., koja je u kontroli proizvela 34 kg mlijeka.
3.Mladen Ribnica, za kravu simentalske pasmine uzgoja CVETA Žb. 17005380, oteljenu 16.01.'96., koja je max. imala u šestoj laktaciji sa 6 396 kg mlijeka.
5. Milivoj Veleševec, za kravu holstein - friesian pasmine ALKA Žb.36002456, oteljenu 02.02.'0l., kojaje max. imala u drugoj laktaciji 85 77 7 kg mlijeka.
lvan Pisarovina, za šampionsko grlo izložbe FIOLA Žb.17046638, oteljena 22.10.'99., kojaje max. imala u drugoj laktaciji od 6 866 kg mlijeka sa 4,4 % masti i 3,5 % proteina. Šampionsko zvono je mr. se. Krunoslav Poglavarstva Grada Velike Gorice.
Mladenu iz Ribnice je zahvalnica za izloženu kravu iz kategorije
RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA
MLIJEKORASTENAPOLJU,
A MUZE U STAJI
PRAKSA I ISKUSTVA
RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI
Naš moto za srpanj:
Kak.o iz klase mlijeka u prvu i E klasu
U ovoj rubrici uglavnom se bavimo proizvodnjom voluminozne sirovine (voluminozne krme) za proizvodnju mlijeka i svime što je uz to vezano, pa sve do mužnje mlijeka u stf:lji. Kako proizvesti što mlijeka? Kako proizvesti kvalitetnije mlijeko sa što više proteina ili i sa što više masti? To je jedno pitanje. Drugo pitanje je kako
·• bikovskih majki GIZDAVA Žb. 04012620, oteljenu 31.05.'98„ koja je max. imala u drugoj laktaciji od 5 781kgmlijeka.
Na izložbi je organizirana 1 aukcijska prodaja steonih junica koju je Grad Velika Gorica sufinancirao s 50%. Od ukupno 24 steone junice prodana je sedamnaest junica po cijeni od 10.353,00
proizvesti što kvalitetnije mlijeko sa što manje somatskih stanica i sa što manje mikroorganizama ili bakterija u mlijeku. I ovo je sastavni dio tehnologije, rada, te cijene rada i cijene mlijeka. Danas je to i pitanje prodaje mlijeka, isporuke mlijeka mljekarama. Ako je mlijeko E i prve klase, još nisam daje otkup takvog mlijeka bio upitan. Uz probleme otkupa mlijeka loše kvalitete, javlja se i pojam lošeg mlijeka.
Tko je loš mlijeka?
Loši mlijeka su oni koji su stalno u i drugoj klasi, obzirom na broj somatskih stanica i broj mikroorganizama u mlijeku krava. Spadaju li u loše mlijeka oni koji u mlijeko dolijevaju vodu kako bi koju pokušavaju prodati mljekari?
Mlijeko u koje je dodana voda, više nije mlijeko nego nekakva mješavina vode i mlijeka! Ne, takvi, sigurno ne spadaju u mlijeka. Takvi u drugim zemljama ne dobivaju zabranu na 15 dana. Takvi dobivaju zabranu za cijeli život i tu nema više razgovora. Problem loših onih koji su stalno u drugoj i klasi, nije samo problem mljekare. To je i problem koji su stalno u E i I. klasi. Na sabiralištu postoji samo jedan laktofriz u koji se ulijeva jedno i drugo mlijeko. Loši mlijeka moraju shvatiti da su došla
vremena kada se u isti laktofriz ne može ulijevati E te prva i druga a kamoli klasa.
Problem proizvodnje mlijeka u drugoj i klasi, obzirom na broj somatskih stanica i mikroorganizama, na prvom mjestu je problem prodaje takvog nevaljalog mlijeka. Što s takvim mlijekom, a i cijenom takvog mlijeka? Analize mlijeka u Centralnom laboratoriju i u laboratorijima mljekara služe za kvalitete normalnog zdravog mlijeka. Sve ostalo mlijeko izvan standarda E i I. klase definitivno nije normalno i zdravo mlijeko. Najprije razjasnimo pojam normalnog i zdravog mlijeka. Reci, je li normalno mlijeko u koje je dolivena voda i u kojem se nalaze antibiotici od krave i kojekakve Nije stvar u tome što netko prevariti i podvaliti mljekari. Bi li svojoj djeci dao da piju takvo mlijeko?
Postoje neke zapovijedi, a ima ih 10 kojih se treba pridržavati. Unutar tih 10 zapovijedi za svakoga od nas se može je li normalan ili nije. Sjeti se zapovijedi:» Ne drugome ono što ne želiš
Zdravo mlijeko. Što to zdravo mlijeko? Koje je mlijeko zdravo, a koje nije?
Zdravo je ono mlijeko koje svježe pomuzeno možemo piti ti, ja i naša djeca. To je zdravo mlijeko! Znaš li što je to 1 mililitar? Jedna žlica kojom uzimaš mlijeko ili juhu ima 10 mililitara. Pazi sada! U jednom mililitru imaš milijun somatskih stanica i od 1 pa do 9 milijuna mikroorganizama. Koliko ih imaš onda u jednoj žlici. To ne znaš? Pa ako ne znaš pomnoži 1 x 10. Sjedni za stol, nalij si takvo mlijeko u tanjur i uzmi žlicu. Gledat u tu žlicu i tanjur s mlijekom što je u njemu. li ga jesti? Sam sebi zabraniti predaju takvog mlijeka mljekari. Ako imaš imalo savjesti, raspravljati o tome kakvo je i ga ,,uvaliti» mljekari da mljekara dalje s njim radi
što zna.
Sasvim je normalno da nekvalitetno mlijeko ne možeš pomiješati sa zdravim i pokvariti sve ostalo mlijeko u laktofrizu. Zabranit ti isporuku mlijeka!
Somatske stanice i mikroorganizmi su normalni sastojci zdravoga mlijeka, ali samo do ili broja. Postoji tolerancija broja do koja ne smeta tehnološkim procesima proizvodnje proizvoda i njihovoj kvaliteti. Sve što je iznad toleriranih ili dopuštenih ukazuje da pomuzeno mlijeko nije zdravo, ili da se kvariti od momenta mužnje do njegova ulijevanja u laktofriz.
Trebaš Najviše si možeš sam! Ustvari, tvoje krave trebaju a ne ti. , Ako imaš i malu temperaturu, odmah kukaš i ideš doktoru. Svako vime iz kojeg se muze mlijeko s povišenim brojem somatskih stanica i mikroorganizama bolesno je vime, a iz bolesnog vimena muze se bolesno mlijeko. Svako bolesno stanje traži intervenciju, i otklanjanje uzroka bolesnog stanja.
Što prvo trebaš Najprije se posa ·etuj sa svojim veterinarom. Sigurno je da sve krave u štali nisu bolesne. N ajprUe utvrdite koje su krave zdrave, a koje bolesne. O tome obaYijesti svoju mljekaru. Svakako treba napraviti analizu uzoraka kako bi od zdravih krava i dalje mogao predavati mlijeko. Zna i, nakon mužnje ne miješaj mlijeko zdravih krava s mlijekom bolesnih krava. Kod krave bolesnog vimena možeš imati problem sa samo jednom a tri ostale mogu biti potpuno zdrave. Bitno je da se o zdravlju mlijeka ponajprije sam brineš. U Mljekarskom listu broj 6 na devetoj stranici lijepo sve piše i navedeni su primjeri kako to dobri rade. A trebali bismo više isticati rad dobrih mlijeka.
Drugo, treba Mljekarski list! puta kada mi se pojedinci žale na drugu i klasu mlijeka, na Centralni laboratorij i mljekaru, na cijenu mlijeka, znam priupitati li Mljekarski list». «Ne, nemam ti ja za to vremena», je odgovor. Kako ovi što imaju više krava i stalno su u E i I. klasi, vele da Mljekarski list, a neke savjete i po dva puta. Kako oni imaju vremena?
Evo nekoliko savjeta što možeš sam preventivno
- Štala mora biti ožbukana.
- Štalu moraš 2 puta godišnje.
- Prozori štale moraju biti a kao i vrata stalno otvoreni.
- Prilikom vimena štalu moraš i završetkom i dezinficirati. Možeš kupiti sredstvo za dezinfekciju, a ako nemaš novca, upotrijebi modru galicu ili vapno. O tome se svakako posavjetuj sa svojim veterinarom.
- Stelju ili nastor mijenjaj svaki dan, a rešetke peri dva puta dnevno (ujutro i
- Kravama papke dva puta godišnjekorekcija papaka. U zapuštenim papcima skrivaju se mikroorganizmi ili štetne bakterije koje kroz otvor na sisi ulaze u sisu i VIme.
- Prije mužnje nakon pranja vimena, vime briši papirnim maramicama.
- Prva mlaza iz svake sise pomuzi u posebnu kantu. Nemoj da ti padne na pamet da to izmuzeš na pod pod kravu. Ako kravi mlijeko curi iz sise prije mužnje muzi je 3 puta dnevno; ako daje manje od 20 litara, je za klanje.
- Ako je povišen broj somatskih stanica, a imaš muzni odmah zovi servisera radi servisa i kontrole aparata.
- Ako upotrebljavaš krpe za brisanje vimena i sisa prilikom mužnje, pa i u koji brišeš ruke, moraš ih svakodnevno iskuhati.
- Ako u štali neka krava ima mastitis, onda krpe poslije svake mužnje iskuhaj. Zato je najbolja rola papira. Znam da košta, ali na tome uštedjeti. Ne briši istom krpom zdravo i bolesno vime. Kod bilo kakvog pranja, osim pranja vimena, najprije ide hladna, pa tek onda topla ili voda. Sve su ovo sitnice koje ti mogu život, ali se isplate. O svemu ostalome drugi su toliko toga napisali, a ako nisi do sada ili ti nešto konkretno nije jasno, piši redakciji Mljekarskog lista i traži konkretan odgovor i savjet.
A sada najvažnije u cijeloj Kako jednim potezom smanjiti 50 % problema vezanih uz mastitis i zdravlje krava, mlijeko, gonjenje i oplodnju krava, teljenje krava, a i za nekoliko litara dnevno proizvodnju mlijeka? Kako? Pusti krave van iz tijesne i zagušljive štale! Pusti krave van, na zrak i sunce da se mogu prošetati i da mogu vani jesti i ležati. Na pravi ispust za krave !!! Deset puta ti se isplatiti!!!
Ostavi krave i preko vani u ispustu!!! Krave u štalu neka idu samo na mužnju. Ako su krave vani, u ispustu od do zime i snijega, imat 50% problema manje i s kravama i s mlijekom. I veterinarskih troškova za 50 % manje!!!
U broju pokazati 6 do 8 ispusta krava i što o tome kažu oni farmeri koji ispust prakticiraju u držanju krava i proizvodnji mlijeka.
U Centralnom laboratoriju kompjuteri odrei broje svima jednako. Problem je jedino ako nakon analize mlijeka u roku od 48 sati ne dobiješ informaciju da s mlijekom nešto nije u redu. Kako riješiti problem somatskih stanica i mikroorganizama, odnosno bakterija? O somatskim stanicama i mikroorganizmima ili bakterijama još u broju. Sastavni je to dio našeg znanja i naše kulture kao ali i mlijeka i proizvoda.
KALENDARRADOVA
D rl?c -~ntuct~ dipl. ing
U polju treba obaviti žetvu u što roku zbog i kvalitete prinosa kao i glavnog posla godine. Obradu, gnojidbu i tla obavljamo "dok je još kombajn na njivi", radi dragocjene vlage i razgradnje žetvenih ostataka, klijanja, nicanja i uništavanja korova navedenom obradom. U isto vrijeme sadimo postrne kulture vegetacije za zrno, silažu ili zelenu gnojidbu a to je: kukuruz FAO grupe 100, sirak, suncokret, soja, heljda, repa i rauola. Srpanj je mjesec kada se izvode kanalske i putne mreže, drenaže, ravnanja, podrivanja, kalcizacije, lumizacije i drugih i agromelioracijskih zahvata, tla na nim površinama. Nakon žetve uzimati uzorke tla za kemijsku analizu za potrebe jesenske sjetve. Obavljati prve pripreme za sjetvu uljane repice.
U vinogradu provoditi stalnu zaštitu prema uputama antiperonosporne službe, rezati mladice, a krajem mjeseca obaviti i
LJETNI SAVJETI
Ruže
Vrtnim ružama potrebna je stalna pa-.: žnja i njega. Do kraja srpnja prihranjivati -.:;- ih otopinom mineralnog gnojiva. Nakon toga, nikakvo gnojenje nije dopušteno jer
mladi izboji moraju prije zime dobro
odrvenjeti i preživjeti zimu.
Ocvale cvjetove redovito treba uklanjati, prije no što latice same otpadati. Eventualne otpale latice treba pokupiti, jer je pojava pepelnice koja ugrožava ruže i godine.
Ako na ružama primijetite lisne uši, nemojte ih odmah tretirati kemijskim sredstvima, možda ih uništiti ptice i korisne bubamare. Ptice osim toga, uništiti i druge štetne kukce, pa im negdje u vrtu postavite pojilište. Kao
zelenu rezidbu. Tlo plitko prekopavati kako bi se isparavanje i vlaga. cijepove njegovati, a posebno paziti na uklanjanje brandusa ..
U brati ljetne vrste i provoditi Neke vrste možemo okulirati. I dalje provoditi zelenu rezidbu. U povrtnjaku je "žedno" i treba ga sve više zalijevati. Pripremati tlo za sjetvu i sadnju zaštititi prema stanju i napadima nametnika. Prekopati tlo nakon obranih kultura. Okopavati, plijeviti i prihranjivati što se redovito nakon zalijevanja ili kiše. Sijati: ciklu, grah mahunar, mrkvu, peršin, kupus, kelj, salatu, endiviju, poriluk, podzemnu korabu, rotkvu, korabicu, a saditi kelj, kupus, kelj brokulu, salatu, korabicu, i poriluk.
U vrtu je najvažniji posao razbijanje pokorice tla. Ruže gnojiti i okulirati. bilje sada je zrelo, pa lukovice treba vaditi iz zemlje.
Narodne za srpanj Hladan srpanj sve ljeto rashladi. Srpanj je kvaran. Ilijina kiša ne nosi Ako je na Ilinje kiše, bit je i više. Kad jako rodi žir, bukvica i ljeska, bit jake zime i mnogo kiše. O
Svaki, pa i najmanji vrt radilište je u kojem radovi nikada ne prestaju. Svaka bi"(jka živo je koje ovisi o našoj brizi i njezi, pa u danima nikako ne smijete zaboraviti na njih.
preventivnu mjeru protiv us1Ju ruže posadite koju kadificu i dragoljub. dragoljuba sadrži tvar koja štetnike. Osim toga dragoljub možete saditi i u povrtnjaku, graha, krastavaca i Kadifica djeluje suprotno, ne kukce, ih tjera. kadifice rado jedu puževi. Da biste se obranili od puževa, najbolje je oko biljaka posuti piljevinu.
Od grane do grma
Želite li od grane ruže uzgojiti novu biljku?
Nije teško kao što se u misli. Od ruže koju želite uzgojiti uzmite cvijet sa stapkom dugom oko 20 cm i barem 3 para listova. Donji par uklonite i utaknite stapku u lonac napunjem finim supstratom. Prije toga reznicu možete u hormon koji pospješiti ukorjenjavanje. Reznicu pokrijte staklenkom ili folijom, pa sve skupa smjestite na sjenovito mjesto u vrtu. Supstrat u loncu stalno mora biti vlažan. Kada se pojave novi listovi, skinite zaštitni pokrov. U jesen mladu biljku možete presaditi na stalno mjesto u vrtu uz obvezno nagrtanje kako se ne bi smrznula.
Prije puta
Prije no što spremite opremu za plažu, pregledajte vrt. Želite li da vas vrt, prije odlaska na ljetovanje morate mu posvetiti jedan dan. Prije svega potrebno je oplijeviti korov. Nakon toga vrt treba dobro zaliti. Ukoliko imate tlo u vrtu dobro je prekriti slojem treseta pa zatim zaliti. ukrasnog grmlja i tijekom ljeta ispari mnogo vlage, zato ukrasnim grmovima i ukonite stare i prekobrojne izboje. trajnicama odrežite što više cvjetova. Rezanjem cvjetova se biljka u stvaranju nepotrebnog sjemena. trajnica stvarati sjeme, cvatnja znatno slabi. S DANICOM PO HRVATSKOJ
Što se sobnog bilja najbolje bi bilo zamoliti prijatelja ili susjeda da pripazi na njih. Ako nemate osobu, morate se druBiljke složite na hrpu na sjenovitom dijelu balkona ili u najsvježijoj prostoriji u stanu. Pogodnaje svijetla kupaonica, ako nije okrenuta prema suncu. Takvu prostoriju blago zasjenite da ispari manje vlage. je lonce s biljkama ukopati u lonac koji se napuni tresetom i dobro zaliti. Na dno lonca staviti sloj šljunka debljine 5 do 10 cm, na koji dolazi manji lonac pa tek tada puniti tresetom. U lonce možete postaviti preokrenutu bocu s rupom na kroz koju provucite vrpcu tkanine. Ili, lonce postavite u kadu, odvod i napunite manjom vode.
,---.-REB(Danica,1906.)
Tada je to bila kurija kanonika Franje koji je jednom hrvatsku vojsku na Turke, prešao na tur-
DarkoKantoci,dipl.ing
Sjeverno uz biskupski grad stoji nadbiskupsko sjemenište. tu zgradu zovu "crna škola", jer je uz nju vezana tužna uspomena iz 16. sku stranu i se. Izdajni-
ka su bijesni namazali crnom bojom, a njegova je slika javno spaljena na kaptolskom trgu. Iza sjemeništa i biskupskog dvora nalazi se vrlo lijep vrt, osnovan od kardinala Haulika. Nasred Kaptolskog trga stoji kip Bogorodice, djelo kipara Fernkorna. Tuje do 1880. godine stajala stara kurija,
gdje su se kanonici okupljali na S jedne i s druge strane Kaptola redaju se danas kurije. Prve kurije dao je sazidati kanonicima 1227. godine biskup Stjepan II Na zapadnoj strani diže se samostan Franjevaca s obnovljenom gotskom crkvom sv. Franje. Opatovina i Dolac zapremaju zapadni dio
Kaptola. Tu se danas još lako može vidjeti kakvih 200 - 300 godina stara stisnuta, niska. Posred toga dijela diže se župna crkva sv. Marije. Tu su imali Cistercite svoj samostan. Njihovi su se podanici naselili na Dolcu u malim drvenim kolibama.
Kada su poslije u 16. Cistercite pobjegli iz Zagreba u strahu pred Turcima, bude sv. Marija župnom crkvom, namjesto razrušene crkve sv. Emerika. Na zapadnoj strani spuštao se kaptolski zid do današnjeg Potoka. Ondje su, na mjestu današnje Skalinske ulice stajala vrata. Još u prvoj polovici 19. Skalinskom su ulicom vodile široke stube, s jedne i s druge strane bile su smještene trgovine, onda je to bila najživlja i jedina ulica na Kaptolu. Preko potoka, koji su sada premjestili, vodio je jedan most, zvali su ga "pisani most", a na tom su se mjestu borbe Kaptolaca i Kasnija predaja dala je tom mjestu ime "Krvavi most".
Na sjever Kaptola pruža se Nova ves, u kojoj se zadržalo mnogo starinskih iz davnih vremena. Tuje gradska ubožnica i crkva sv. Ivana. Taje Nova ili kako suje prije zvali Lepa ves naseljena kaptolskim podanicima godine 1344. Iza biskupskog grada, pružao se do prije 40 godina veliki biskupski ribnjak, a od njega ide na istok Vlaška ulica. Tu su ulicu naselili Talijani (Vlah), koji su bili zaposleni kod gradnje stolne crkve. Oni su sagradili ondje svoju župnu crkvu sv. Antuna padovanskoga, koja je kasnije napuštena, a na njezinom mjestu sagradiše današnju župnu crkvu sv. Petra. Biskup Stjepan dao je stanovnicima Vlaške ulice posebne povlastice i poseban sud: ta su prava stanovnici zadržali sve do godine 1848. Na kraju ulice stoji stara vojarna i bolnica. Vlaška se ulica nastavlja krasnim drvoredom sve do perivoja Maksimira. Podno biskupskog grada stoji nadbiskupsko sirotište sa starom kapelom sv. Martina. Kod ove je kapelice nekada stajao stari samostan Dominikanaca, poslije napušten. _J
INFORMATIZACIJA
Sami mediji uvijek su u službi kvalitetne pohrane podataka radi trajnosti istih, što ne uspijeva baš
tehnologija brzinom priprema medije i usavršava ih što konkurenciju stavlja u i donosi ogromne profite prvima na tržištu.
uvijek u industriji. Sjetimo se samo disketa, džepnih koje su ljudi raznašali od do i hvalili se s 1,44 MB kapaciteta. Nakon njih došli su CD-i i užasnuli puk sa 670 MB, a potom i DVO-i sa 4, 7 GB memorijskogprostora. Ima togajoš!
Sve je formiranjem tvrdog diska (Hard disc - HD) koji je u nala s namjerom spremanja podataka na stog rodiskova koji su, se jedan na drugi zavidne kapacitete za pohranu najrastvari. Preko glave diska podatci su ni ili pospremani po potrebi korisnika. Primje-
rice PC - 486 imala su 8 MB, a današnji Pentiumi raspolažu s GB vrijednostima, pa se na tržištu mogu HD 60 GB, 80 GB, 120 GB i dalje. Kako sve softverske programe nema gdje spremiti, tvrdi disk uz njihovu pohranu pohranjuje i podosta podataka u nekome od softverskih programa pa se ti podatci iz sigurnosnih razloga znaju premještati na pokretne medije i micati s tvrdog diska. Pri tome ostaju praznine pa je nužno povremeno napraviti optimiranje tvrdoga diska defragmentacijom DISK DEFRAGMENTER), tj. zbijanjem praznih mjesta na disku i kapaciteta istoga.
$- I d MC.llhito.SubIUSE • A<li..Ekd: • a. ,..
.:) P"GlllkleaW.-m • CKIMl:a- _4,O.Clwn.,p
_:::,~OJdtotfuTcdia ,:) • _j Ncup«I „ .::) ~~Prn:n,,l o WPM 1 ~T.::) bt\cl '. Pro,;r-~'Mtn • ,,._.lrhnNtlo:;n
4ii1Adc:ibt~U -~ .j~~ što
• tl'mllt[;qD'lf :lJ TNM'ldowl)I> J.pml'Daoatrbfhl..Su:uncbJt_uYiJek.
I! MiimdlJIID& _) \IM,b,,ii~ taiisbh, iioneu,plJCHbaiuV:IJek.U
IIMooadtb:11 .wrm,i;....,,..,w.. loEic1ltoJttUIJudi.rumlahod :! WOrd'N li l"kro9d'I~ -IH - mtmortJ o pro1toralm1iogu~Jt i) 11ooidt"'9d mtwdo1d11lu,(Rwddise-BD)koj1se11~.,•oukut1fta · podualr.ana 1to,:1otanJutlhdu.konkop1u K jedu acilttt upolnnu st•1n Preko gl1w<edisk.apodac1 su 1 ~bt kari1nilt&. Prm.j,:riccPC unaf1 su 8 MB,• u G]. Vl'lJCdnosLma.pa ft aa trfiJN mop HD 60 GB, i · o ,n sof\wnb- proenim: i,i:maIOJt Jpr"t"aub,mcb duk
, di1b Pn tome Osta.Jupnuunt p•Je nubo povremeno .ft.191'H1taoptlmir&njctTrdop. dub j ddragme11.tx1jomtj J:b1jillljemprumh mjcm. na disk.u, kapac:iktautop. PROGRAMS- ACCF.sSORIES•I
INFORMATIZACIJA
Kakva je potreba korisnika ramedija na selu? Naizgled nikakva, sjetimo se bezbroj bilježnica, papira, fascikla, torbi i sl. U njima nam stoje važni podaci, potpisi, ugovori i sve to skupa nam, smeta ili ih gubimo. mediji (diskete, CD-i, stickovi, DVD-i} u stanju su trajno riješiti problem spremanja navedenoga i pri tom uštedjeti prostor. Isto tako možemo
ih umnožiti u bezbroj kopijajednake
trajnosti i vrijednosti. Cjenovna vrijednost jednoga CD-a i DVD-a ,
1 Disketni pogon (FLOPY DISC) danas , raspolaže s 3,5 "disketama, 1,44 MB kapaciteta 1 koje su nesigurna spremišta podataka, ali su danas je gotovo i se od 1 do 10 kuna, a na njih pohranjujete, primjerice, desetke knjiga materijala ili cjelofilmove ! prijenosni mediji. Situacija se danas mijenja u korist memorijskih stikova koji preko USB direktno na sadržaje do 512 MB i poput privjeska za nose podatke (datoteke ) sa na Trajniji prijenosni mediji na CDROM pogonima (RW) koji za iste potrebe na CD-e pospremaju do 700 MB podataka (tekst, slike, glazba, video i sl.), te puno sigurnije i gotovo trajno sadržaje na kojima se mukotrpno radi. Kako je proizvodnja medija ubrzana slojevi kojima su CD-i ili DVD-i ponekad su nekvalitetni pa je time narušena njihova sposobnost prihva-
i podataka. Za DVD-e mora postojati DVD-ROM pogon jer struktura DVD-a ima više slojeva na disku, a time i više kapaciteta (4,7 GB) što se danas i Magnetne vrpce (npr. kazete) vezane su uz jedinice za sigurnosnu pohranu i koriste ih veliki sistemi (banke, elektoprivreda i sl.), a i nisu toliko interesantne korisnicima.
Disketa 3.5'(1,44 MB) u dlsketnom pogonu (FLOPYOISC)
CD (700 MB) u CD-RW pogonu
IZLAZAK
KOPRIVA
.t U literaturi se spominje da su rimski vojnici sami sebe mlatili koprivom da se ne bi smrznuli u oštroj britanskoj zi-
Kopriva (Urlica dloica L.Jje neugodan korov~ ali i biljka koju su stari Grci koristili u prehrani i Latinski naziv joj dolazi od urere . što a daje taj naziv opravdan mogli smo se i sami više puta uvjeriti.
mi, a kasnije se šibanje koprivom spominjalo kao reume. Prije konoplje, kopriva je korištena za :~ tkanje platna kojima su omatali mumije, a pomorci pleli brodsku užad. ..___ _, se u jednoj Andersenovoj bajci navodi kako je princeza tkala od koprive za labudove. U starogermanskoj mitologiji kopriva je bila simbol boga munje, koji žari i pali. Otuda vjerojatno i ona narodna grom u koprive". Poznato je da su u nekim krajevima seljaci stavljali koprivu u ognjište kada se približavalo nevrijeme da "grom ne udari u
Ljekovitost koprive
Kopriva je prirodni izvor vitamina i minerala. Sadrži željezo, sumpor, kalcij, magnezij, natrij, mineralne soli, mravlju, octenu, i kiselinu, vitamin A, vitamin Ci druge aktivne tvari. U ljekovite svrhe koristi se biljka: list, korijen i sjeme. List beremo tijekom godine. biljku pokosimo pa zatim u rukavicama list odstranimo sa stabljike i sušimo na mjestu, od direktnog svjetla. Sjeme skupljati u kolovozu i rujnu, a korijen kopati u rano ili kasnu jesen. Dobro oprati, osušiti i usitniti, tj. samljeti. Ispravno osušen list i korijen možemo nabaviti u svakoj ljekarni ili biljnoj drogeriji. Pripravljanje od lista 1 žlicu suhog, usitnjenog lista preliti s 2,5 dl vode, poklopiti i procijediti nakon 5 minuta. Piti 3 šalice svježe priprem.ljenog tijekom dana.
koristiti kod otežanog mokrenja, upale bubrega i mjehura, reumatskih tegoba, gihta, i jetrenih tegoba, povišenog u krvi, slabokrvnosti te na želucu i dvanaesniku. tijelo od štetnih tvari, pomaže kod nesanice i loše cirkulacije. Koprive možete miješati i s drugim ljekovitim biljkama za tegobu. Tako je npr. kod bolesti dobro koristiti mješavinu od lista koprive, korijena lista borovnice i ljusaka graha, Pripravljanje od korijena
1-2 žlice suhog, samljevenog korijena
staviti u 2,5 dl hladne vode, zagrijati do vrenja i kuhati još minutu, dvije. Nakon 10 min. stajanja procijediti i piti 2-3 šalice tijekom dana. posebno pri tegobama s prostatom, prostate i otežanogmokrenja .
Koristit mogu i kapi od korijena koprive koje možete i sami pripremiti na 20 grama suhog, mljevenog korijena preliti s 100 mL (1 decilitar) 70% -tnog alkohola i ostaviti stajati 3 tjedna uz povremeno protresanje. Nakon toga procijediti i uzimati triput dnevno po 20 kapi u malo vode. Nekada su kapi uzimali na kocki no kako znamo da nije zdrav, bolje koristiti vodu.
Izvana od korijena koristi za ispiranje vlasišta s prhuti i ispadanja kose. U tu se svrhu 50 grama suhog, samljevenog korijena stavi preko u lL hladne vode. Ujutro se prokuha 10 minuta i ostavi ohladiti. Procijediti i koristi za masažu vlasišta. u hladnjaku, a prije upotrebe zagrijati na ugodnu temperaturu. Kopriva u kuhinji
Jela od koprive sve nude u restoranima kao vrhunsku gastronomsku poslasticu. Koristiti vršne dijelove mladih biljaka, brane od ožujka do svibnja, od njih pripremiti juhe, umake, namaze, sokove, štrudle, itd. N a.ijednostavniji i je pripremati koprivu kao špinat. Dobartek!
,-,
Hrana kao lijek je ideja. Ako podešavamo našu prehranu kako bi kontrolirali tjelesnu težinu ili postigli maksimalnu korist treninzima i sportskim natjecanjima, zašto ne pokušati iskoristiti i prehranu u nju ili bolesti? Na
Dr. Ivo Belan
U medicinskom svijetu pojavljuje se jedna nova znanost 1iutraceuticales, koja ljekovite hrane. Na temelju brojnih istraživanja znanst1.'enici vjeruju da prehrana individualnim potrebama osigurati konzumiranje svih potrebnih hranjivih sa.stojaka.
primjer, ženi kojoj je u obiteljskoj povijesti bio izrazito prisutan rak dojke, mogli bi biti »propisani» proizvodi od soje i ribe bogate omega-3 masnim kiselinama, jer se drži da i jedno i drugo smanjuje rizik od raka dojke. Vjeruje se da likopen u smanjuje rizik od raka prostate, pa se muškarcima konzumiranje i proizvoda od može smanjiti taj rizik.
Linda Van Horn, profesor preventivne medicine na North western u Chicagu, kaže:»Još za ovu generaciju kreirat individualnu prehranu temeljenu na profilu osobnih rizika. Stojimo na potpuno nove ere u medicini.»
U japanki, koje se hrane tradicionalnom japanskom ishranom bogatom omega-3 i proizvodima od soje, relativno je rak dojke. kada se japanke presele u Ameriku i konzumiraju hranu, nakon prve generacije rak dojke je kao u amerikanki. U centru za rak u Los Angelesu u tijeku su opsežna ispitivanja na velikom broju žena koje su preživjele rak dojke. One u svojoj prehrani koriste ribljeg ulja, soje, zelenog lisnatog prokulice, karfiola i mrkve.
Svrha ispitivanja je utvrditi mogu li te namirnice ponovno javljanje raka dojke. nakon tri mjeseca konzumacije takve hrane su promjene u sastavu masnog tkiva u dojkama (gdje žive stanice raka) što ukazuje na da hrana zaista može poboljšati zdravlje i smanjiti rizi obolijevanja od raka.
pogled
Po nekim ljekoviti su
vrsta hrane samo ako je hrana konzumirana u svojem prirodnom obliku, a po drugima koncentrat hrane mora se formirati u obliku tablete. Barbara Howard, direktorica Medlantic instituta, kaže:»Ako smo našli da neki sastavni dio u ili smanjuje metastaze tumora, ondaje djelotvornije uzimati ga u obliku tablete, kapsule, sirupa, itd. dok je za službeno odobrenje za primjenu lijeka potrebno dosta vremena, hrana je na dohvat ruke, u prvoj trgovini na uglu ulice.»
Znanstvenici vjeruju da postoje snažni kemijski spojevi u: borovnicama, slatkom krumpiru, kelju, soji. zelenom ribljem ulju, crnom vinu, soku od brusnice, jogurtu, koji mogu u prevenciji bolesti kao što su rak, oboljenja, zdravstveni problemi povezani s visokom itd. Po nekim starijim istraživanjima te namirnice mogu sniziti razine kolesterola, s·rnanjiti povišeni krvni tlak, neutralizirati agens,- koji pridonose pojavi raka, olakšati menopauzalne simptome i i poboljšati imunološke sposobnosti organizma.
Biljna hrana sadrži kategoriju spojeva poznatih pod nazivom fitokemijski spojevi koji obrambene snage organizma i, vjerojatno, smanjuju rizik od raka, bolesti, makularne degeneracije u oku itd. Takvi se spojevi nalaze u tamnozelenom, žutom i crvenom i borovnica, itd.).
Premda zdravstvene dokaze za još neka nerazjašnjena pitanja trebati još neko vrijeme danas se zna da dokazi opravdati ono što su naši roditelji stalno govorili:»Jedi i
PIONEER® Izvodi svoje pokuse u skladu s priznatim
standardom kvalitete ISO 9001 za sistem kvalitetnog menadžmenta
danas proizvodi tridesetak
i jedini je u regiji koji proizvodi sireve s plemenitom plijesni. CAPRILO, Vindijin meki sir od kozjega mlijeka s bijelom plemenitom plijesni dobitnik je SREBRNE MEDALJE, a CAPRO BLUE, meki sir od kozjega mlijeka s plavom plijesni je MEDALJE na Svjetskom ocjenjivanju sireva "WORLD CHEESE AWARDS" u Londonu.
Vindija
sireva