Mljekarski list 8-2005

ab

ra Prirodnolijepa.

ab kulturahranivašuljepotu, vitkosti pružajedinstvenužitak punomokusu ab kulturaje izvanredanizvorvrijednihnutrijenal za ljepotei sadržizanemarivudio od svegao,1% mastištoje iznimno Jedna ab kulturaobiluj visokovrijednimproteinima i podmiruje20 % dnevnihpotrebaz proteinimate 60%dnevnihpotrebaza kalcijen s· ·~ I Pln

OPTICOMPLEX je i originalanaktivnisastojak kojer je ab kultura od ostalih napitaka. je o "vitaminaljepole" - vitaminaB skupine,kalcija porijeklomiz mlijeka te kultu, i - Lactobacil/usAcidophilus i BilidobocteriumLongun u· > an iri .j <!"

VitaminiB kompleksavažnisu tijekom redukcijskedijetej< igraju uloguu izmjenitvari u organizmu. nezaobilaz, su nutrijenti u lijepe i zdravekože,kosei noktiju izgled zdravljezasigurnone želite u9rozititijekom dijet, , · ;. Jeza dobivanjeenergijeiz hran, VI neophodanje za održavanjedobravida,kože,kostii nokat. v, , važanje za pravilnufunkcijuimunoi sustav, V je u procesformiranjakrvnihzrnacai ugradnJ željez, o alc

Kalcijporijeklomiz mlije1nihproizvodau brojnimistraživanjimapoka21 seu1inkovitim u olaklavanjugubilkaljelesnemase. kalcij igravažnuuloguu cijelomnizutjelesnihprocesa,a najvažnija izgradnja kos· • •~n l, I Korisnebakterije(Loctobocil/usocidophillus i Bifidobocterium/ongun uneseneputemfermentiranih proizvodapotiskujurastštetn bakterijau našimcrijevima i takopospješujuzdravljeprobavnogsustav Dobraprobavatemeljje uspjeharedukcijskedijetei detoksikacije, a tirr i lijepe i zdravekožekojazrafi svježinor

u J u f" o\ ! '" ,m 1 ,rj: 11lj, Bezbrojputa ponovljenaizreka•ljepota dolaziiznulra•uvelikese odno upravona hranukoju unosimou svoj organizam.Brižnoodabrar namirnice i obilje tekutine preduvjetsu zdravljai ljepotesvakežen Usvajanježivotnogstilapravilneprehrane,redovitetjelovježbe i ravnote: duhai lijela esencijalnisuza IJepotu i zdravlj ab kultura je i hranjivnapitakkoji se možekonzumiratik, dio kaozdrav te kaolagani obro Izaberite postojetihokusabreskve,jagode,šumskogvol Ivanilije,Ili kušajteneštonovo.ab kulturalimetas ekstraktomalt verekojahranikoluiznutra I je mekom,glatkom i I zato,zaboravitena nepotrebnaodrlcanj, probuditesvojuprirodnuljepotui uiivajt,

SADRŽAJ

ZLATNIROG

KRMNE KULTURE

Crvena djetelina __

Jesu li bale skupe?_

Silosi - sjenaža i silaža

HRANIDBA

Hranidba rasplodnih junica _

Kvaliteta sijena.

10 koji na sadržaj ureje u mlijeku __ __ 22

VETERINARSTVO

Zarazni ektim

Priprema krava za izložbe _

Dezinfekcijom do mlijeka visoke _________ 15 I KOZARSTVO

Priprema ovaca i koza za pripust ___________ __ 16

GOSPODARSTVO

Anketa polaznika studija mljekarske proizvodnje holstein pasmina

IZ MINISTARSTVAPOWOPRIVREDE

30

Potpisivanje ugovora o subvencioniranju troškova otkupa svježeg, sirovog mlijeka od 01.07.2005. god. 23

Uredba o tržnom redu za pšenicu _

Uz pojavu salmoneloze.

VIJESTI IZ HMU

Održana godišnja skupština HMU

VIJESTI

_ 23

24

U vrijedi samo zakon velikih brojeva _ _ _ 34

USAID donirao nabavu sjemena simentalskih bikova _ 34 IZLOŽBE izložba rapske ovce

5. izložba paške ovce i paškog sira

I. izložba stoke i prehrambenih proizvoda _____ _ 39 VIII. izložba "Slavonski Brod 2005." __ __________ __________ _ 41

VI. izložba županije 2005.". ____________ __________ _ 43

RAZMIŠWANJE TERENSKOG AGRONOMA

Mlijeko raste na polju, a muze u staji ____

ZLATNI ROG

Dragi Mljekarskog lista

Na Godišnjoj skupštini Hrvatske mljekarske udruge, održane 17. lipnja u Vrbovcu, dodijeljena je nagrada «Zlatni rog», proizmlijeka, za štalski prosjek mlijeka po kravi u 2004. godini, proizvedenog za tržište. Ove godine nagrada je pripala gosMariji iz Gardinovca

Skupštine je da HMU natjecanje za dodjelu «Zlatnog roga» provodi i dalje

Kriteriji su;

mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci

mlijeko mora biti ekstra (E) klase

mora biti evidentiran u HSC (Središnji laboratorij u Križevcima) te u mljekari kojoj predaje mlijeko

Podatke tijekom godine razmatrati i procjenjivati povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog», a nagrada biti u lipnju godine.

Dragi ukoliko udovoljavate uvjetima ispunjavajte redovito kupone; možda ste upravo vi dobitnik ove vrijedne nagrade.

UREDNIŠTVO

NASLOVNICA

Detalj s otoka PagaRepublike Hrvatske gdje je u stalnom usponu (Foto: Z.

47

44 OBITEW I DOM

, , Napomena: X : : Popunjeni obrazac s Ime i prezime "

Adresa:..

Broj krava: ... mlijeka

mljekari (litara}:

Klasa mlijeka:

podatcima za mjesec

SRPANJ dostaviti ti-

Datum predaje obrasca i potpis: .. jekom kolovoza o.g., na adresu: Hrvatska mljekarska udruga (za nagradu «Zlatni rog» Ilica 31/3, 10000 ..................... Zagreb. Informacije , na broj tel:

01/4833 349 0

odbor: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. se. Stjepan Feldhofer, prof. dr. se. Zoran dipl. ing. Arnelija Šipek, dipl. ing. Darko Kantoei, mr. se. Antun mr. se. Darko Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Redaktorlca: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna

Lektorica: Nada prof. Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 40 000 primjeraka

Mr. se. Darko Uher

Crvena djetelina je iza lucerne najvažnija višegodišnja golo tlo ili u nadusjev u drugoj krmna mahunarka na oranicama. U povoljnim prili- polovici kolovoza ako ima obokama daje 3 do 4 otkosa vrlo kvalitetne krme. Toje vrlo rina. Kasnoljetna sjetva ima produktivna kultura u prinosima zelene mase i suhe niz prednosti nad proljetnom; tvari po jedinici površine. opasnost od korova je manja a

Koristi se za hranidbu stoke u zelenom stanju, suši za sijeno i brašno (koncentrat), a u smjesi s travama može se silirati. Koristi se i za zelenu gnojidbu.

Crvena djetelina dobro uspijeva i u nizinskom i u brdskom pojasu i to na svježim do vlažnim, srednje teškim do teškim tlima slabo kisele do neutralne reakcije. Podnosi teška zbijena tla, više oborina i hladnije uvjete negoli lucerna. Ne podnosi visoke temperature, ljetne suše, ni visoku podzemnu vodu. Najbolji predusjev za crvenu djetelinu su okopavine gnojene stajskim gnojem. Mahunarke nisu dobar predusjev za crvenu djetelinu. Zbog umornosti tla se na istu površinu tek nakon 3-5 godina. Ako je bila sijana u smjesi s travama, se 1-2 godine ranije.

Agrotehnika proizvod.nje

Osnovna obrada izvodi se na dubini od 30 do 35 cm. Tlo za sjetvu treba biti slegnuto i vrlo dobro pripremljeno (usitnjeno i poravnano).

Crvena djetelina u kulturi ili u smjesama sije se u (ožujak, travnja) u

godine dat i sigurnu proizvodnju zelene mase i suhe tvari. Crvena djetelina se sije ili ili u redove na razmak 10-15 cm. Dubina sjetve iznosi 1,5-2,5 cm u povoljnim, a 2-3 cm u sušnim uvjetima. Sjeme prije sjetve treba inokulirati posebnim sojevima Rhizobium bakterija. U sjetvi sije se od 20 do 25 kg/ha sjemena. Ako se sije u optimalnom roku i povoljnim uvjetima specijalnim sjemena može se smanjiti za Nakon sjetve tlo treba povaljati rebrastim valjkom. Gnojidba tla za crvenu djetelinu ovisi o visini proizvodnje koju želimo o zalihama hranjiva u tlu te sijemo li usjev ili smjesu. Gnojidbom treba

usjevu osigurati dovoljno biljnih hranjiva za godinu. Tlo za crvenu djetelinu može se gnojiti i na zalihu. U godini punog korištenja, crvenoj djetelini i njenim smjesama potrebno je 80-120 kg/ha P 2 0 5 i 120160 kg/ha ~O, ovisno o plodnosti tla i visini proizvodnje. Dušika 20-40 kg, dodajemo samo sa sjetvom. Ako u smjesi prevladavaju trave, tada se za svaki otkos može pognojiti s još 20 do 30 kg/ha dušika (KAN-a). Gnojidba dušikom bujni rast trava koje mogu potisnuti crvenu djetelinu. Nakon sjetve crvena djetelina (kao i sitnozrnih krmnih mahunarki) sporo se razvija, pa u kasnom roku sjetve (u mogu je prerasti korovi. Korove suzbijamo visokom košnjom ili herbicidima. Crvena djetelina ne smije u zimu od 8 do 10 cm. Nakon sjetve prvi otkos se skida u punoj cvatnji. U godinama punog korištenja usjev se skida u punom pupanju pa do pune cvatnje, ovisno o namjeni i vremenskim prilikama. Kada se usjev može se nadosijati talijanskim ljuljem i na taj produžiti korištenje za još jednu godinu. N adosijavanje je najbolje izvršiti u kasno ljeto, nakon skidanja drugog otkosa.

Danas su u nas najviše proširene uvozne sorte: Reichersberger i Marino te Poljanka, Viola, Živa, Diana, Marino, Nike, Rajah. Od sorti u proizvodnji su zastupljene Croatia i Nada (poliploidna).

Sjeme se proizvodi na posebnim parcelama u širokorednoj sjetvi, i sjetvi u u prvom i drugom otkosu. Može se koristiti i usjev u drugoj ili godini korištenja, u drugom ili otkosu. Zreli sjemenski usjev se skida jednofazno kombajnom ili dvofazno (košnja, vršidba) uz gubitke. Najmanji su gubitci ako se usjev tretira Reglonom 1-21/ha, a nakon 56 dana kombajnira. Prinosi sjemena variraju od 50-500 kg/ha.

Mljekarski li3t 08/2005.

Brzakreditnarješenjaili financiranje za proširenjegospodarskedjelatnosti?

za one koji žele brže

STATUSNII REVOLVING

više FARMER

Prijevremena isplata naknada za mlijeko Lurinim kooperantima (12-tog u mjesecu)

Klijentima banke korištenje odobrenog minusa po u visini priliva uz najnižu kamatnu stopu

Vašavaraždinska

banka

POSLOVNICENTARZAPOLJOPRIVREDNUKLIJENTELU: Bjelovar,F. Sopilau, tel: 043/241222 gdje dobitiinformacijuo poslovnicamaBankeu Vašemmjestu.

JESULI BALESKUPE?

Za naših proizvomlijeka baliranje je prakjedina proizvodnje kvalitetnije krme, dokje za gospodarstva spremanje u silose puno prikladnije i jeftinije.

Spremanje sjenaže u bale poprimilo je u Hrvatskoj široke razmjere. Svaki ozbiljniji proizvomlijeka koristi ili barem ozbiljno razmišlja o spremanju sjenaže u bale. A jesu li bale skupe?

Je li spremanje sjenaže u bale za neko gospodarstvo financijski opravdano, ovisi ponajprije o broju krava i razini proizvodnje mlijeka u stadu.

Naši su mlijeka u nedoumici kad je o proizvodnji voluminozne krme, jer se preporuke struke veoma razlikuju. Donekle je to i razumljivo jer su u Hrvatskoj izuzetno uvjeti za proizvodnju krme (klima i tlo), a velik je i raspon razine proizvodnje mlijeka. Mnogi se bave ekstenzivnom proizvodnjom (ispod 3 000 litara mlijeka po kravi godišnje), glavnina je na razini 3 000 - 5 000 litara, a oni specijalizirani su uglavnom iznad toga. No, sve je broj onih koji dostižu europsku razinu proizvodnje (sa simentalskim i kravama iznad 6 000 litara, a holstein kravama i mnogo više od 7 500 litara). Pri nabavi rasplodnihjunica gotovo svi traže grla što potencijala za proizvodnju mlijeka. Bikovi holstein pasmine prenose potencijal izrazito velikih mlijeka na nove generacije krava, paje njihovo sjeme

stranicama možete o sudanskoj travi, sirku, pasjoj travi i krmnim kulturama. To naprosto ne ide skupa; krave i sudanska trava". Mora se znati kome su preporuke namijenjene, jer nije svejedno koje bi krave trebale koristiti krmu. Jesu li to one koje idealan obrok ne mogu proizvesti 25 litara mlijeka na dan u vrhu laktacije (a takvih ima puno) ili one koje bez obzira kako se hrane, u laktacije proizvoditi i preko 40 litara mlijeka na dan (mnoge i preko 50, samo je pitanje kako se dalje provesti).

mlijeka koji sjenažu spremaju u bale uglavnom su svjesni da u intenzivnu proizvodnju moraju puno ulagati, ali imaju krave proizvodnjom investicije. Zato ne dolazi u obzir krma lošije kvalitete, jer krma itekako na rentabilnost i opstanak gospodarstva u najzahtjevnijoj poljoprivrednoj grani. Kvalitetnim kravama treba pripremiti samo najbolju krmu. Na primjeru dvije stvarne bale (iz prakse je, nije izmišljeno) vidi se kolike su razlike u kvaliteti proizvodza umjetno osjemenjivanje .------------------------------, najviše traženo.

Preporuke za proizvodnju voluminozne krme vrlo su rijetko ciljano pojedinim skupinama proU glavnom su opTo ljude zbunjuje, jer primjerice na stranicama Mljekarskog lista možete istovremeno o najboljim bikovima sjeme nude u Hrvatskoj i proizvoditi kao prvotelke mahom iznad 40 litara mlijeka u vrhu laktacije, a na

kvalitetnu krmu zasigurnose isplati sprematiu bale

Ovako

nje krme i na ponajboljim gospodarstvima. Radi se o balama napravljenim od sirovine iz koje se proizvodi mlijeka u intenzivnoj proizvodnji (kod nas i u razvijenijim zemljama našeg okruženja). To su trave talijanski i engleski ljulj, koje uz lucernu i, naravno, kukuruznu silažu, temelj proizvodnje krme u razvijenom svijetu s kojim se možemo i moramo

1. bala - napravljena je od prvog otkosa talijanskog ljulja u fazi klasanja. Zakasnilo se s košnjom jer je u vrijeme kada je trebalo kositi (14 dana ranije) parcela bila prevlažna i nije bilo u nju. Bala je napravljena lošijom balirkom i bez noževa.

2. bala - napravljena je od prvog otkosa engleskog ljulja u fazi vlatanja. Košnja je obavljena 2 dana kasnije od prethodne, no trava je bila u idealnoj fazi za košnju. Radi se, naime, o kasnijim sortama engleskog ljulja koje dospijevaju za košnju znatno kasnije od talijanskog ljulja. Bala je napravljena vrhunskom balirkom s noževima.

Cijena prešanja i uvijanja i 1. i 2. bale iznosila je 100 kn/bali. Bale su izvagane, a uzorci sjenaže analizirani u laboratoriju.

Iz rezultata su vidljivi rezultati u hranidbi visokoproizvodnih krava, a svaka od ovih dviju balakoštalaje 100 kn.

Na našim obiteljskim gospodarstvima susrejoš primjere. Baliraju sve i svašta. U ovom primjeru i krma iz 1. bale bolja od dobrog dijela krme koju baliraju. Odgovor na pitanje - jesu li bale skupe, svaki prosam Ovaj primjer možda nekima u razmišljanjima. Pored kvalitetno obavljenog prešanja i omatanja bala, za financijsku opravdanost spremanja sjenaže u bale još je važniji materijal u kojeg sjenažu spremiti. Kvalitetnu krmu zasigurno se itekako isplati bilo kojom metodom, pa tako i baliranjem. Krmu upitne kvalitete nije dobro spremiti u foliju. mlijeka ne bi si smjela priuštiti takav luksuz žele li opstati u ovom poslu:

1. BALA- 100 kn

550 kg = 220 kg suhe tvari ! ST 1 = O.45 knikg ST

10% sirovih proteina. 5.0 MJ energije

=22 kg SP, 1100 MJ Nel = ekvivalent 50 kg sojine

10 krava jede 2 dana

5 lit./kravi na dan

UKUPNO: = 100 lit. mlijeka

08/2()().5.

2. BALA - 100 kn

750 kg= 300 kg suhe tvari !ST) = 0,33 kn/kg ST

18<%sirovih proteina, 6,0 MJ energije = 54 kg SP, 1800 MJ Nel = ekvivalent 120 kg sojine

10 krava jede 2 dana

16 lit. tMJl, 22 lit. (SPl/kravi na dan

UKUPNO:

= 320 lit. mlijeka (po energiji• = 440 lit. mlijeka (po proteinima)

SILOSI·

IMr. se.

Unutar OPG-a ili FARME za proizvodnju mlijeka imamo dvije cjeline:

1. gospodarsko dvorište i 2. poljoprivredne površine za proizvodnju krme.

SJENAZA I SILAZA

Siliranje trave, kukuruza i ostalih krmnih kultura sastavnije dio suvremene tehnologije u spremanju i što voluminozne krme za proizvodnju mlijeka. Proizvodnja mlijeka zahtijeva usko specijalizirane farme, a sama proizvodnja ima više potpuno odvojenih tehnologija.

I jednu i drugu cjelinu treba što jednostavnije organizirati po sasvim STANDARDIMA. Premalo se bavimo i premalo smo do

sada pisali o suvremenoj organizaciji OPG-a ili FARME za proizvodnju mlijeka. Najprije treba uspostaviti standard organizacije posjeda, a tek poslije možemo razgovarati o tehnologijama u proizvodnji mlijeka.

Iz godine u godinu u Hrvatskoj imamo sve više OPG-a koja se opredjeljuju za proizvodnju mlijeka i koja usvajaju suvremenu organizaciju i suvremenu tehnologiju. Tek kada su ove dvije postavke usvojene i realizirane, tek tadaje daljnji razvoj i proizvodnje mlijeka.

Standard organizacije gospodarskog dvorišta:

1. Staja, 2. Betonsko gnojište, 3. Silos, silosi ili prostor za siliranje voluminozne krme ili odlaganje rolo bala, 4. Silos ili spremišta za krepku krmu, 5. Skladište za sijeno i slamu, 6. Ispust za krave i junice, 7. Nadstrešnica za strojeve. i jednostavno, ali u ovoj podjeli kriju se mnogi propusti na mnogim gospodarstvima. U daljnjim nastavcima dio po dio.

Da bismo stvorili i imali bilo što, potrebno je raditi i zaraditi novac. Smisao cjelokupne proizvodnje mlijeka je kako proizvesti što više mlijeka i zaraditi što više novca. Neki vele da se sve vrti oko love, a reci koji posao se ne vrti oko love. Bilo koji posao da odaberemo moramo raditi. Za mlijeka i njegovu bolju kvalitetu dobije se više novca.

Slika 1: OPG Darka Kozarevac

Slika 2: OPG Ivice Kozarevac

Silosi su u proizvodnji mlijeka vrlo važna stavka. Sastavni su dio organizacije posjeda i tehnologije proizvodnje. U ovom prilogu prikazat nekoliko silosa i mogusiliranja, kao nastavak i nadopunu tehnologije talijanskog ljulja. Isto vrijedi za siliranje bilo koje voluminozne krme. U postupku slaganja voluminozne mase u silos ili hrpu na betonskoj podlozi ili na samoj zemlji važna su dva momenta. Gaženje ili zbijanje mase da se istisne što više zraka, te zatvaranje silosa da se onemogupristup zraka.

Zašto na svakom OPG-u na kojem se proizvodi mlijeko treba biti barem jedan silos? Kakva je funkcija silosa u proizvodnji mlijeka? služi silos i silirati travu i kukuruz? Ovo su pitanja za one koji imaju moguproizvodnju mlijeka, a još nemaju nitijedan silos.

Siliranje voluminozne mase i silosi prvenstveno pravovremenu košnju travnjaka i proizvodnju velikih kvalitetne voluminozne krme, te njeno jeftino spremanje i U travnju, svibnju i lipnju skinuti 3, a srpnja i otkos, ne bi bilo bez siliranja i silosa. Silos je sastavni dio STANDARDA svakog gospodarskog dvorišta s najmanje 5 i više krava u proizvodnji mlijeka + uzgoj junica.

Slika 1: OPG Darka Kozarevac - Sjenaža talijanskog ljulja na goloj zemlji. Kod siliranja na «goloj zemlji», ne stavljaj na zemlju foliju.

Slika 2: OPG Ivice Kozarevac - Sjenaža talijanskog ljulja sa 30 jutara na goloj zemlji. Prvi, drugi, peti, otkos. Hrpa iza hrpe. Može i hrpa do hrpe, ovisno o terenu. Najprije sjenaža i silaža na zemlji, zatim sve

Mije/carski list 08/2005.

Slika 3: OPG Damira Hudovljani

Slika 4: Isti silos - OPG

Slika 5: OPG Krune Viška, Jagnjedovac

KULTURE

broj krava i junica, i sve više mlijeka. Najbolji da do što kvote.

Slika 3: OPG Damira MarkeHudovljani - Silos ukopan u zemlju, radi nagnutog terena. U ovaj silos u jesen Damir silira kukuruz, a u talijanski ljulj.

Slika 4: Isti silos - Sjenaža talijanskog ljulja i silaža kukuruza uvijek su prve kvalitete. Kod formiranja silosa, stavljaš dva najlona. Na dno silosa ne dolazi najlon, ali mora biti do zemlje na stranicama. Kada je silos pun, preklopiš najlon preko najlona

Slika 6: OPG Zlatka Koprivnica i prigrneš zemlju.

Slika 5: OPG Krune Viška, Jagnjedovac - Sjenaža prvog otkosa talijanskog ljulja, isto na goloj zemlji. Ovako složiti silo hrpu je prava umjetnost.

Slika 6: OPG Zlatka Koprivnica - Betonirani silosi. Sjenaža talijanskog ljulja. komentirati.

lnoga Mljekarskog lista je prvenstveno edukacija mlijeka, teoretskim znanjima i iskustvima hrvatskih farmera, na hrvatskom farmerskom putu proizvodnje mlijeka. HRANIDBA

HRANIDBA RASPLODNIH

JUNICA

Dr. se. Stjepan Feldhofer

Rasplodne junice ne smiju imati previše intenzivan prirast tjelesne mase, ne smiju se previše udebljati i

Pravilna hranidba u vrijeme razvoja junica vrlo je znas obzirom na zdravlje i dobre proizvodne po obnosti. Telad, za rasplod i da(je držanje treba poslije kolostruma (gruiialineJ, u razdoblju napajanja, dobivati mlijeka a treba nastojati da se dopunskim prihranjivanjem "to prije na uhu ltranukakobi eštoprijerazvila

suviše rano spolno dozrijevati. Obilna i energetski jaka krmiva (žitarice) mogu uzrokovati

jajnika i hormonalne ili tiho gonjenje (estrusl, ciste na jajnicima, smetnje u plodnosti i reprodukciji.

U ranog gonjenja i ranog pripusta još nedovoljno razvijenih junica može do teških telenja i do težih posljedica po kasniju plodnost i životinja.

I slaba hranidba junica može uzrokovati zdravstvene i reproduktivne smet-

nje. Slabe junice telad manje tjelesne težine i životne sposobnosti, a imaju i slabije proizvodne sposobnosti.

Najintenzivniji je razvoj junica u dobi do 6 mjeseci. Prirast tjelesne mase u tom razdoblju treba iznositi oko 800 g/dan. Junicama simentalske (i pasmine, koje su sklonije debljanju, treba poslije 6 mjeseci starosti davati restriktivniju prehranu s krmivima slabije energetske hranidbene vrijednosti, tako da se prirast smanji na oko 700 g/dan, a nakon 13

tfljrkar.ki h t O _orr.

mjeseci ne treba biti od 600 g/dan.

Junice crno šarene holstein pasmine mogu imati intenzivniji prirast tjelesne mase kroz vo hranidbena razdoblje s prirastom 800 g/dan. Krmni obroci junica moraju biti uvijek dobro uravnoteženi, s tim da uz dobra osnovna i energetska krmiva dobivaju dovoljno bjelankrmiva i mineralno vitaminskih dodataka.

Junice u razvoju moraju dobivati osnovne krmne obroke koji razvijaju i volumen buragova sadržaja, posebice zelena krmiva (travu, pašu), manju silaže (30 do 40 % suhe tvari ukupnog krmnog obroka), te kvalitetno sijeno. Uzgoj rasplodnih junica najuspješniji je na paši, jer se junice mogu po volji kretati izložene utjecaju sunca, klime i okoliša, što tjelesnu kondiciju i prirodnu otpornost junica. (Tablica 3 c. i d.)

U staji i ispustima junice treba držati na prostirci slame koju junice pomalo uzimati i za hranu, ili im treba u krmnim obrocima davati dnevno oko 1,0 kg usitnjene zobene slame, mljevene suncokretove ili sojine ljuske, odnosno u krmnim smjesama mljevenog kukuruznog klipa. To pomaže razvoju buraga i probavnog sustava

Kontrola tjelesne težine može biti pokazatelj pravilne hranidbe junica. Junice u dobi od 12 mjeseci moraju imati polovicu svoje težine (oko 350 kg), u vrijeme pripusta s 15 do 18 mjeseci) otprilike oko 2/3 tjelesne težine odrasle junice, a u dobi telenja oko 80 do 85 % potpunog uzrasta. U suvremenim uzgojima, ovisno o pasmini, junice se tele u dobi 24 do 26 mjeseci (crno šarene holstein pasmine) ili 26 do 30 mjeseci (simentalske i pasmine).

Rasplodnimjunicama treba davati, ovisno o intenzitetu rasta i prirasta tjelesne težine, oko 1,0 do 2,0 kg/dan potpune krmne smjese, a u visokoj gravidnosti, 3 do 4 tjedna prije teljenja krmne smjese treba na 3,0 do 4,0 kg/dan. (Tablica 1, 2 i 3.) Potrebno je pripaziti na rano nalijevanje vimena !

Krmni obroci junica u prvoj godini moraju s postupnim smanjivanjem sadržavati oko 14 do 16

Mljekarski hst 08/2005.

% sirovih a energije oko 6,3 do 5, 7

MJ NEL. U drugoj godini, krajem gravidnosti hranidbene vrijednosti i energije treba

Nekoliko tjedana prije telenja valja im davati potpune krmne smjese koje su po sastavu jednake onima koje dobivati kao krave poslije telenja. Na taj se probavni sustav i mikroorganizmi u buragu prilagoditi na krmiva za visoku muznost poslije telenja. Stoga je dobro

Tablica 1: Dopunska smjesaza hranidbujunica

Sirovine % Sadrži % Kukuruz 18,5 Suhe tvari 90,0 Sojina 50,0 Sirovih 30 95 Suncokretova

Tablica2: Potpunakrmna smjesaza junice uz dodavanjedopunskekrmnesmjese

Sirovine

Tablica3: Krmni obrocijunica uz hranidbus1/enom i travom

Osnovna krmiva Sijeno Trava Sirovine a)* hl** cl* d)** Sijeno ke 11 11 2 2 Trava kJ:t 35 35 Potpuna krmna smiesa I 6-17% SP kg 2 4 2 4

Sadrži:

tvari

vlaknine

hranidbene

*prva polovica gravidnosti (30 dana zasušenja prije telenja) • • druga polovica gravidnosti (14 dana prije telenja)

Tablica4: Potpunakrmna smjesaza junice i muzne krave

Priielaznorazdoblie - uz travu i zelena krmiva

Sirovine % Sadrži %

Kukuruz 54 8 Suhe tvari 87,33 15,0 Sirovih 17 20

Sojina 18,0 Sirove vlaknine 4,73 (44% SP)

Suncokretova 8,0 (33% SP) Sirove masti 2,51

Fosfonal ll8% P) I 5 Kalciia O 69

Vaonenac I 7 Fosfora 0,63

Sol 0,5

Mineralno vitaminslci Energetske hranidbene

VAM MK premiks 0,5 vrijednosti u kg

Ukupno 100,0

H.j. 1,184

da se visokogravidne junice drže nekoliko tjedana prije telenja s drugim starijim zasušenim gravidnim kravama i tako privikavaju na uvjete držanja i hranidbe za razdoblje muznosti.

Dopunsku krmnu smjesu (Tablica 1) treba izmiješati sa žitaricama i potpunu krmnu smjesu (Tablica 2) koje junice dobivati uz osnovne krmne obroke sa sijenom (Tablica 3 pod a. i b.), odnosno travom (Tablica 3 pod c. i d.)

Potpuna krmna smjesa za junice prikazana je u Tablici 4. Ovu smjesu dobivaju i krave poslije teljenja, u uvodu za O

KVALITETASIJENAI

No, ni kvalitetna voluminozna krmiva ne podmiruju u jednakoj mjeri hranidbene potrebe npr. paradnih konja i mlikrava.

Mr.sc.GoranKiš I

da sijeno sadrži hranjive tvari, valja posvetiti osobitu pozornost kvaliteti sijena i kvaliteti ostale voluminozne krme, pa troškovi za nabavu koncentrata biti minimalni.

Zato prilikom procjene hranjive vrijednosti voluminozne krme, trebamo imati na umu hranidbene potrebe životinja. koji na kvalitetu sijena

Stadij rasta biljke u vrijeme košnje glavni je procjene kvalitete voluminozne krme. Rano, u sezoni rasta, biljke su u vegetativnoj fazi kada rastu listovi bogati škrobom, proteinom i mineralima. Kako sezona rasta biljke ulaze u reproduktivnu fazu po produženju stabljika biljki i razvoju cvjetova sa sjemenkama. Ovakve starije biljke imaju (izraženo u suhoj tvari) viši udio vlakana, a manji udio ostalih hranjivih tvari. Što je sadržaj vlakana u sijenu, ono je manje probavljivo i životinja ga manje pojesti. Sijeno najbolje kvalitete ima visok udio lista i mali udio stabljike s cvjetovima.

Kvaliteta sijena ovisit i o košnje, manipulaciji i transportu, te spremanju (skladištenju) sijena. Idealno bi bilo da se hranjive tvari. Zato pokošene biljke treba sušiti za suha, vremena i što je brže Kada je sijeno na vlazi (od 15 do 18%) treba ga pokupiti s livade i spremiti na suho i mjesto. Ako sijeno

nije pokošeno i spremljeno pod takvim uvjetima, ono može izgubiti svoje hranjive tvari i popljesniviti, što smanjuje kvalitetu sijena.

Korovi imaju slabu hranidbenu vrijednost, a neke su vrste otrovne. Visoko kvalitetna sijena su s kultiviranih livada pa su bez korova ili samo u tninimalnim Balirke mogu sa sijenom pokupiti zalutale strane predmete ili polomljene dijelove mehanizacije), a visoko kvalitetno sijeno mora biti bez ikakvih stranih predmeta koji su opasni po zdravlje životinje.

Kvaliteta sijena varira ovisno o vrsti biljke od koje se sprema. oštrica zrelost dostiže vrlo rano, pa prvi otkos može biti prestar i grub u odnosu na idealni otkos ostalih vrsta trava. repak i stoklasa taj stadij zrelosti dostignu kasnije, pa ih treba kositi u pravom stadiju zrelosti. Kako je porast stabljike i cvjeta trava u drugom i ostalim otkosima mali, od njih se uglavnom mogu dobiti vrlo kvalitetna sijena.

Zbog grube i debele stabljike leguminoze se suše teže od trava, pa ako je sijeno leguminoza Ml:fekarski Hst 08/2005.

I

Tablica 1: Stadiji rasta i kem1/skisastav trava (u ST)

Stadij rasta Udio lista

Trave

1. prije klasanja >50

2. rano klasanje 40-50

3. puno klasanje 30-40

4. nakon klasanja 20-30

Leguminoze

t. prije cvatnje 40-50

2. cvatnje 35-45

3. sredina cvatnje 25-40

4. puni cvat <30

Sastav,% ST 1

Sirovi protein

Tablica2: hranjivavrt/ednostvoluminoznekrme (u ST)

Sijeno trava Sijeno DTS - sjenaža DTS-paša Jucerne

Sirovi protein, 11 21 o/o

dugo na livadi radi sušenja stabljike, list presušiti i trusiti se sa stabljike. To smanjuje kvalitetu sijena, da otpali listovi nisu u bali ili stogu sijena.

Procjena kvalitete sijena

Pri nabavi sijena njegovu kvalitetu procjenjujemo vizualno:

• stadij zrelosti - starost, visoko kvalitetno sijeno ima visok udio lista s malo ili ništa stabljike i cvjetova

• stanje sijena - kvalitetno sijeno samo se malo praši i sadrži vrlo malo plijesni

• boja i miris - kvalitetno sijeno

uglavnom ima svijetlozelenu boju i sladak, svjež miris. boja, pojava gubitka pigmenta ili pak ustajao, pljesniv miris lošu kvalitetu sijena

• strani predmeti - sijeno mora biti bez stranih predmeta drvemetalnih dijelova mehanizacije) i bez korova. Kada nabavljamo sijeno moramo

provjeriti sadrži li i neke otrovne biljke.

Vizualno možemo prepoznati loše sijeno, ali ne i njegovu hranjivu vrijednost. Zato ga treba analizirati u laboratoriju, a troškove analize treba platiti

VETERINARSTVO

ZARAZNIEKTIM

Bolest je naJcesce blage naravi, može do komplikacija poput sekundarnih infekcija. Pored koza, od zaraznog ektima obolijevaju i ovce.

BOLESTI. Bolest uzrokuje virus koji vrlo dugo preživljava u ....: okolini, tako da na sobnoj temperaturi ostaje infektivan do 16 godina(!). svjetlo mu smanjuje infektivnost, dok ga dezinficijensa uspješno uništava.

ŠIRENJE BOLESTI. Glavni izvor zaraze su

Mljekarski li,st 08/2005.

U nekoliko uzgoja koza na Zagorja i pojavila se bolestzarazni ektim. Bolest karakterizira stvaranje krasti na usnama, jeziku, nepcu, zglobovima, vimenu, spolnim organima, i vrhu repa. oboljele životinje. Širenje bolesti na nekom je posljedica prenošenja virusa na (obilazak drugih farmi) ili opremi koja se koristi u stajama. obolijevaju slabo hranjene i od drugih bolesti oboljele životinje. Bolest se može pojaviti i u uzgojima u

Zarazni ektim koza

kojima su koze kvalitetno smještene i hranjene. Infekciji pogoduju sitne rane na koži. Jarad se inficira koze s promjenama na vimenu i obrnuto, ako koze siše oboljela jarad može do infekcije kože vimena.

ZNAKOVI BOLESTI. Nakon ulaska virusa u kožu prvi simptomi se za 4-5 dana. Bolest karakteriziraju i kraste koji se prvo u kutovima usana a mogu se i oko vimenu i kruni papka.

Kraste mogu otežavati uzimanje hrane, osobito kod jaradi, pa dolazi do zaostajanja u rastu. Nakon 10-14 dana kraste otpadnu, a koža poprima normalan izgled. U sekundarnih infekcija (bakterije) može do gnojenja rana. Promjene se mogu javiti i na vimenu, zglobovima, spolnim organima i papcima, pa može do sekundarnih infekcija.

Nakon ozdravljenja koze su imune na bolest 9 do 12 mjeseci.

DIJAGNOZA BOLESTI. Bolest nije teško prepoznati na temelju promjena na usnama i na temelju epizootioloških podataka (prisutnost bolesti na nekom

Prije je potrebno svaku oboljelu ili sumnjivu životinju odvojiti od stada. moramo pristupiti odmah. Kraste je potrebno premazivati otopinom jada i glicerina (omjerl:4) više puta dnevno. Otpale

kraste je potrebno spaliti. U krvarenja, rane je potrebno premazati ili poprskati antibiotikom.

PREVENTIVA. U pojave bolesti na nekom potrebno je strogo zabraniti pristup farmi i životinjama. Bolesne životinje moramo odmah odvojiti od stada, a staju i opremu temeljito dezinficirati. Moramo sisanje inficirane jaradi jer mogu prenijeti infekciju na vime koza. Stelju je potrebno spalitijer virus u povoljnim uvjetima može dugo vremena preživjeti.

Prvo muzemo zdrave koze a zatim oboljele, sisne je potrebno dezinficirati nakon mužnje svake koze. Muznu opremu je

Ned agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail: nedagro@hi.htnet.hr

Oprema za staje: Vezovi, topli podovi,

Visokokvalitetne nizozemske steone junice holštajnfrizijske pasmine

BLES DAIRIE

ograde, krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice, sve vrste spojnica

Foli"e i mreže

Folije i mreže za okrugle bale, folije za silažu, vezivo

Partner:

potrebno nakon svake mužnje temeljito oprati i dezinficirati. Životinje se mogu i vakcinirati (metoda skarifikacije).

OBOLJENJE LJUDI. Obolijevaju ljudi koji su u kontaktu s oboljelim životinjama agronomi, veterinari). Promjene se javljaju lokalno na rukama i licu u obliku kvržica i a može i do gnojenja rana. Tijekom bolesti može se javiti i povišena tjelesna temperatura. O

Mr. se. Antun

Na sajmu biti ocjenjivane krave ijunice, ajedan od faktora ocjenjivanja je i vanjski izgled (konstitucija, životinja.

rujna u Gudovcu pored

Bjelovara održava se priredba u Hrvatskoj. Na izložbi se prikazuju najkvalitetnija grla goveda, ovaca, koza, svinja i konja. U broju su izlo-žena goveda, dok su mesne pasmine zastup-ljene tek s nekoliko grla.

Iz godine u godinu pojedini izlažu Kravu treba pravovremeno goveda koja nisu pripremljena za pripremiti za izložbu izložbe. Tako su izložene prljave i neuredne Osnovno je pravilo da životinje koje idu na životinje kojima nemar vlasnika izložbu treba pravovremeno pripremiti, a ne vanjski izgled. Balegu sa stražnjeg kraja prije utovara na kamion ili na samoj izložbi. životinje samo površno uklone ili uklanjanjem

Balegu s krave ili junice, najlakše skinuti ako životinju operemo, jer struganjem osim dlaku na nogama i bedrima pa životinja balege i dlaku. Ljeti, bez ikakvog straha ružno izgleda.

~-----------------------~

za zdravlje životinje možemo mlazom vode temeljito oprati kravu i lakše ukloniti osušenu balegu koja omekša u kontaktu s vodom. Prilikom pranja možemo koristiti i šampon koji poslije nanošenja valja temeljito ukloniti. Osim pranja, životinju je potrebno dobro istimariti i kako bi uklonili dlaku i prljavštinu nakupljenu na koži a koja nije uklonjena pranjem.

Životinju treba prati izvan staje za dana tako da se nakon pranja što prije osuši i tek onda vratiti u staju.

Pored pokrova, nije potrebno napominjati da sva

goveda na izložbi moraju imati papke.

Šišanje krava

Na izložbama goveda širom Europe uobikrave ili junice ošišati prije izlaganja. To rade posebno školovani frizeri za krave koji pored šišanja krave posebnim i prskaju dlaku sprejevima da bi bila što urednija i sjajnija.

Šišanjem se postiže ljepši izgled pokrova, a time i životinje dolazi do izražaja. Kravama se prije izložbe dlaka na cijelom tijelu škarama koje su debljini, dužini i dlaka. Dlake treba temeljito ukloniti i s vimena kako bi i oblik došli do punog izražaja.

Pored vimena i trupa i rep je potrebno ošišati do a oprati, skratiti i

Krave je potrebno šetati

Prilikom ocjenjivanja krave su pred komisijom ili u dvorani za ocjenjivanje nemirne, što vlasniku probleme.

Kako bi ih umirili, vlasnici nerijetka tuku kravu (pred gledateljstvom) po gubici ili po butovima gumene ili drvene štapove. To je za svaku osudu i takve treba s izložbe!

krave ili junice na izložbu,

vlasnik mora znati da ona može biti nemirna, što ne daje mora kako bije umiro.

Izložba kakva god bila, neovisno o lokaciji, velik je stres za životinju. Godinama ta životinja boravi u miru staje ili pašnjaka, naviknuta jedino na i onoga tko je hrani. Osim što je promjenila okolinu, krava je u cjelodnevnoj buci i glasovima nepoznatih ljudi, pa životinja može biti nervozna prilikom

Poseban problem su krave i junice koje nikada nisu bile izvan staje ili su cijeli život na vezu. Kako netko može da takva životinja biti mirna i poslušna kada treba hodati u novoj okolini punoj ljudi, buke i drugih životinja?

Svaki vlasnik, osim «uljepšavanja», 7-14 dana prije izložbe kravu mora navikavati na hod na povodcu. Dovoljno ju je jednom dnevno prošetati nekoliko krugova po dvorištu je za povodac (štrik) ili za ular, dakle izdresirati je za izložbu kako bi tamo došla pripremljena. Bez obzira na neke životinje biti nemirne ali, ponavljamo, ne smijemo ih nikako nego uz malo znanja i strpljenja umiriti.

Na kraju podsjetiti da izgled krave govori, neovisno o proizvodnosti, o njezinom vlasniku i brizi za blago. O M(jekarski li.st 08/2005.

DEZINFEKCIJOMDO MLIJEKA VISOKE I

mikrobna kontaminacija mlijeka je uvijek

što je i najvažniji razlog loše mlijeka, a time i manje otkupne cijene. Iako su golom oku nevidljivi, ti isti mikroorganizmi stvaraju brojne probleme kako proiz-

NevijoZdolec,dr.vet.med. I

Poznato je daje mlijeko idealan supstrat za razvoj mikroorganizama koji umanjuju higijensku mlijeka ili ga potpuno neupotrebljivim za prehranu ljudi. Neposredno nakon mužnje u normalnim okolnostima (zdravo vime, higijenska mužnja) u mlijeku je prisutan zanemarivo mali broj mikroorganizama.

tako i mlijeka. Na postupcima to možemo sprije-

Mlijeko se kontaminira na više tijekom mužnje ili nakon mužnje. Prvije primarna kontaminacija preko oboljelog vimena (mastitis). Takva kontaminacija se sustavnom kontrolom zdravlja vimena, tj. pregledom prvih mlazeva mlijeka na crnoj podlozi. Svaka sumnjiva reakcija na svojevrsne promjene u vimenu i sekretu vimena, što je dovoljan znak da se mlijeko te muzare ne sakuplja s mlijekom zdravih muzara. Naravno, svaka poresekrecija iziskuje i zdravstveni pregled životinje te izvjesnu terapiju. Drugi kontaminacije mlijeka je preko vimena i sisa što se lako higijenskih u uzgoju. Osim toga, eliminiranja opsežne kontaminacije mikroorganizmima je pranje, sušenje i dezinfekcija vimena i sisa. Ne treba zaboraviti i na vlastitu higijenu, pa ista pravila vrijede i za ruke

Pored navedenog, mjesta konta-minacije mlijeka su muzna oprema i pribor, pa je obvezno redovito pranje i dezinfekcija svih površina opreme s kojima mlijeko dolazi u izravan dodir .

Postupcima i pranja uklanja se s vimena, kao i ostatci mlijeka s muzne opreme se smanjuje broj prisutnih mikroorganizama a dezinfekcije. Nakon sušenja opranih površina, sve površine s kojima mlijeko dolazi u dodir potrebno je dezinficirati radi uništavanja mikro-

Mljekarski list 08/2005.

organizama koji su preživjeli fazu i pranja. Pri tome je bitno da dezinfekcija nedovoljno opranih površina nema svrhe, da i ostatci mlijeka mikroorganizme od djelovanja dezinfekcijskih sredstava. To da su i pranje s jedne i dezinfekcija s druge, dva komplementarna i nerazdvojna procesa. i pranje bez dezinfekcije ne može dati rezultate, kao ni dezinfekcija bez i pranja. Prema Pravilniku o svježeg sirovog mlijeka (NN 122/2000.) u ekstra klasu ulazi mlijeko s manje od 50 000 mikroorganizama u mililitru. Da bi se to postiglo, uz brigu o zdravlju životinje (uvjeti držanja, hranidba, zdravstveni nadzor), a time i vimena, važno je naknadnu kontaminaciju mlijeka (okoliš, ruke, vime, sise, stroj za mužnju, posude za mlijeko, laktofriz itd.), a postupci pranja i dezinfekcije upravo su u funkciji proizvodnje mlijeka visoke

Dezinfekcija u proizvodnji mlijeka, a i u animalnoj proizvodnji vrlo je zbog uništavanja nepoželjnih mikroorganizama, posebice onih patogenih koji ugrožavaju zdravlje životinja i ljudi. Bitno je naglasiti, da su mikroorganizmi i osjetljivosti ili otpornosti prema pojedinim dezinficijensima, pa i o tome treba voditi izbor dezinficijensa ovisi o nekoliko ponajviše o mjestu primjene (npr. koža, posude za mlijeko), te vrstama i oblicima (pr. spore) prisutnih mikroorganizama. Da bi neki dezinficijens

mogli koristiti u sanitaciji muzne opreme ili vimena, moraju biti zadovoljeni i posebni uvjeti:

• da su neškodljivi za ljude i životinje, a pogubni po mikroorganizme u što nižim koncentracijama,

• da ne ugrožavaju okoliš,

• da ne djeluju korozivno,

• da su neutralnog mirisa,

• da ne zaostaju u životinjskim proizvodima (rezidui u mlijeku).

Osim toga, za uspješno uklanjanje mikroorganizama rasta ili potpunim uništenjem), tj. za djelotvornost izabranog dezinfekcijskog sredstva važan je i stupanj tretiranih površina (prethodno i pranje ili primjena sredstava koja imaju istodobno i detergentsku i dezinfekcijsku komponentu), a i vrijeme kontakta mikroorganizama s dezinficijensom. Na tržištu su mnogobrojna sredstva za pranje i dezinfekciju ili

PRIPREMA

PRIPUST

I

Pro{ dr. se. Boro I

Dakle, o tim pripremama ovise njihovi rezultati. I u proizvodnji i kozjeg

njihove kombinacije namijenjene sanitaciji u mljekarskoj proizvodnji. Neovisno o izboru preparata i djelovanja, ukoliko se pravilno koriste (upute njihova primjena je u svakom bolja od nikakve. Tu opet postoji i sušta suprotnost, tj. da se sanitacijska sredstva mogu pretvoriti iz korisnih u štetne tvari. Dok s jedne strane pridonose poboljšanju higijenske mlijeka u smislu smanjivanja opsega kontaminacije mikroorganizmima, s druge strane mogu uslijed grešaka u primjeni (neispiranje) završiti u mlijeku i time mlijeko neupotrebljivim za ljudsku prehranu. Ostatci detergenata i dezinficijenasa mijenjaju senzorska svojstva mlijeka (miris, boja, okus), a mogu utjecati i na preradbenu vrijednost mlijeka. Zato se, prije primjene pojedinog preparata, treba obvezno informirati o pravilnom primjene kako ne bi došlo do navedenih problema. O

I KOZARSTVO

OVACA I KOZA ZA

Ovih dana svjedoci smo brojnih novinskih o pripremama naših vrhunskih športaša prije natjecanja. Na tim pripremama oni se nastoje što bolje i pripremiti da bi bili što bolji, postigli vrhunske rezultate, zabili što više golova ili koševa, brže plivali ili više i dalje itd. mlijeka, rezultati proizvodnje: (broj janjadi i jaradi, njihova živahnost i porodna masa, i kemijski sastav proizvedenog mlijeka, zdravlje životinje), uveliko ovise o njihovoj pripremi prije pripusta. Srpanj i kolovoz mjeseci su u kojima naših i kozara, koji se bave proizvodrijom mlijeka, stada polako zasušuju i s pripremom grla za pripust. Poznato je da je jesen vrijeme ne samo sjetve o kojoj se toliko govori i piše (ponajviše o tome li i kada biti poticaji), nego i pripusta ovaca i koza za proizvodnju mlijeka. Reprodukcija ovaca i koza, odnosno njezina uspješnost temelj je proizvodnje mlijeka i mesa. Reprodukcijski rezultat pod izravnim je

utjecajem genotipa i vanjskih (negenetskih) te njihovih Svaka i kozarska proizvodnja pripustom. Bez pripusta, a nakon toga janjenja i jarenja nema proizvodnje ni mlijeka ni mesa. Stoga se reprodukcijskim osobinama ovaca i koza, pripremi životinja za pripust te organizaciji i provedbi pripusta mora posvetiti pozornost. Poznavanje procesa reprodukcije vrlo je bitno u svakom gospodarenju, u svakoj proizvodnji, bez obzira na proizvodni cilj, tehnologiju i stada. ovaca i koza u interesu je prvi put mladu ovcu ili kozu pripustiti što ranije i što dulje ju u rasplodu koristiti. pri M(jekanki list 08/2005.

tome treba imati na umu da mlada životinja mora biti, pored spolne zrelosti, i tjelesno spremna za dodatno Pri organizaciji pripusta od presudne je važnosti pravilan odabir roditeljskih parova, osobito odabir muškog rasplodnjaka (ovna, jarca) koji daje veliki broj potomaka. Prije pripusta treba (škartirati) sva grla koja, iz bilo kojih razloga, nisu za pripust. Vrijeme pripusta uvjetovano je, uglavnom, proizvodnim ciljem, tehnologijom uzgoja i genetskim potencijalom stada, odnosno svake jedinke. Pred pripust potrebno je prosuditi (tjelesnu) kondiciju svakog grla i sva grla lošije kondicije hranidbom pripremiti za pripust. Nije poželjno hraniti debela i predebela grla, jer se to negativno odražava na postotak koncepcije.

Spolna zrelost i prvi pripust U suvremenoj proizvodnji i kozjeg mlijeka, mesa, vune i vlakna mladu ovcu i kozu (šilježicu, jaricu) treba pripustiti što ranije, kako bi proizvoditi, odnosno donositi dobit. Upravo je u tome jedna od prednosti ovaca i koza u usporedbi s kravama, naime ne treba dugo od janjenja do prvog pripusta i proizvodnje. Dob grla pri prvom pripustu izuzetno je važna jer je izravno povezana s ukupnom ovce i koze u proizvodnji mesa i mlijeka. Naravno, mlada životinja za prvi pripust mora biti fiziološki i tjelesno spremna. Ovce i koze najintenzivnije rastu u prvoj godini života kada dostignu 2/3 završne tjelesne mase (u boljim hranidbenim uvjetima i više). Stoga se mlada grla, osobito ranozrelih pasmina, prvi put mogu pripustiti u dobi 6 i 9 mjeseci frizijska ovca, sanska, alpska i srnasta koza). Jasno, preduvjet je da su pored spolne (fiziološke) postigle i (tjelesnu) zrelost. Pojava spolnog nagona uvjetovana je hipofize koja na razvoj i aktivnost spolnih organa. Kasnozrele pasmine ovaca i koza prvi put se pripuštaju nakon navršene prve godine života, u dobi od 14. do 24. mjeseca. Na pojavu

puberteta (spolne zrelosti) utjecaj ima genotip ili pasmina, zatim hranidba, tjelesna razvijenost i fotoperiod. Neki smatraju dajanjad ojanjena ranije godine) spolno dozrijeva ranije od janjadi ojanjene kasnije (kraj ljeta). Ukoliko se mlada grla oplode prije navedenog vremena, to se negativno odraziti na njihov daljnji tjelesni razvoj (velik dio hranjivih tvari utroši za podmirenje hranjivih potreba fetusa) i ukupnu proizvodnju. Takve ovce i koze (osobito u lošijim hranidbenim uvjetima), zakržljaju, daju sitnije i avitalnije potomstvo, a proizvodnja mlijeka niža je od U našim uvjetima prvi pripust je u godinijanjeaja (jarenja) ili u godini, ovisno o tehnologiji uzgoja, proizvodnom cilju (meso, mlijeko ...), genotipu, itd. U tablici 1 navedene su dobi pojave puberteta nekih pasmina ovaca. preporuka uzgajateljima je da odluku o prvom pripustu šilježice i jarice donose procjenom tjelesne razvijenosti svakog pojedinog grla, te da je tjelesna razvijenost bolji kriterij od same dobi grla. Šilježice i jarice krajem i godine pripustiti posljednje u stadu, i to krajem sezone pripusta (od listopada do prosinca), a one kasnije (od ožujka do travnja) pripustiti prve u sezoni (od srpnja do rujna).

S razvojem sekundarnih spolnih oznaka u mlade muške janjadi i jaradi se javljati i interes za grla suprotnog spola. Pojava interesa i puberteta ovisi o pasmini, hranidbi, sezoni janjenja i jarenja, zdravlju, itd. U muške ranozrelejanjadi pubertet se javlja vrlo rano, u dobi 3 i 5 mjeseci. U praksi se javlja problem pravilnih kriterija i prosudbe spolne spremnosti mladih i Za navedenu odluku kriterij je dob, spolni interes, razvijenost testisa itd. U mlade muške janjadi i jaradi vrlo je važan razvoj testisa koji je osobito intenzivan u prvim mjesecima života. U pasmina koza, iako postoje velike razlike pasminama, pubertet se javlja u ranoj dobi. U ranozrelih pasmina pubertet se javlja

4. i 8. mjeseca života, a u kasnozrelih 1. i 4. godine. pasmina koza koje danas uzgajaju u Europi su ranozrele. Koze su spolno zrele u dobi 6 i 8 mjeseci. U toj dobi se u ejakulatima mladih nalaze živi i normalno razvijeni spermatozoidi. U našim uvjetima glavnina ženske alpina, sanske i smaste jarad.i ojarene u razdoblju od prosinca do može se pripustiti u godinijarenja, a onu ojarenu kasnije treba pripustiti prvu u pripusnoj sezoni.

Priprema ovaca i koza za pripust

Ohranidbi ovaca i koza, ovnova i prije i u vrijeme pripusta uvelike ovise rezultati pripusta. Kvantitativno i kvalitativno izbalansiran obrok tijekom cijele godine, a osobito pripusta i za vrijeme pripusta ženskih grla (ovaca i koza) rezultira izraženijim znakovima tjeranja (smanjen broj tihih gonjenja), broj ovuliranihjajnih stanica, stupanj koncepcije, smanjena je smrtnost embrija, a dobiveno potomstvo je zdravije, živahnije i porodne mase. U lošijim hranidbenim uvjetima u muških grla smanjuje se ejakulata, sperme i pokretljivost spermatozoida, a se smrtnost spermatozoida i broj abnormalnih spermatozoida. Navedeno se negativno odražava na ovaca. Nedostatak vitamina A i nekih minerala (npr. cinka) negativno se odražava na tijek spermatogeneze i na sperme, a samim tim i na plodnost ovaca. Na i kvalitetu sperme negativno bolesti, osobito bolesti spolnih organa. Visoka vanjska temperatura se negativno odražava na i sperme.

Kada i kako pripremiti ovce i koze za pripust?

Nažalost, i danas brojni naši i kozari ne poduzimaju nikakve zahvate, prvenstveno hranidbene, kako bi svoje životinje što bolje pripremili za pripust. i oni su sigurno imali prigodu uvjeriti se da je za vlažnijeg kraja ljeta i jeseni bilo više paše što je rezultiralo brojem janjadi ijaradi. S druge

strane neki uzgajatelji smatraju da se ovce i koze za pripust pripremaju samo koncentratom, ponajviše kukuruzom, i naravno, u tome griješe. Hranidba jest najvažniji paragenetski koji na reprodukcijske osobine ovaca i koza. hranidbom tijekom cijele godine ne samo da se dobiva broj janjadi ili jarad.i, nego se i vanpripusna sezona, što je osobito važno u stadima namijenjenim proizvodnji mlijeka jer je laktacije Da bi dobili što bolje rezultate pripusta trajanje pripusta, izraženiji znaci tjeranja, manji postotak preganjanja, dobra plodnost i vitalnost dobivenog potomstva) potrebno je prije pripusta ovce i ovnove, koze i za pripust pripremiti. Prije pripusta treba izvršiti pregled cijelog stada i iz rasploda sva starija i ostala (škart) grla koja iz bilo kojih razloga nisu za pripust (bolesna, manje proizvodnosti, itd.). S hranidbenim pripremama trebalo bi 2-4 tjedna prije pripusta. Hranidbenom pripremom osigurava se intenzivnije mrkanje, ovce i koze ovulirat broj jajnih stanica, pripust trajati i se plodnost stada za oko 20%. prije hranidbene pripreme - «flushinga» potrebno je provesti ocjenjivanje tjelesne kondicije svih rasplodnih grla, što se provodi opipom križa i provjerom razvijenosti i nakupinom potkožne se hranidba samo za grla lošije tjelesne kondicije (ocjena od 02,5). Predebela kondicija nije poželjna, kao ni premršava. Ako su ovce i/ili koze prije pripusta debele (ocjena 4,5 do 5) ne samo da ih ne

Tablica 1: Utjecajrazineobrokana i spermete proizvodneosobine dobivenejan;adi

Osobina

Razina obroka Potpuni Nepotpuni spermeu ejakulatu,cmJ 2,9 1,8 % oplodenihovaca nakon 1. pripusta 74 54

Broi dobiveneianiadiod 100ovaca 126 112 Porodnamasa ianiadi kll 3.8 42 Masa janjadipri kg 26,5 27,7

Mljekarski list 08/2005.

treba dodatno hraniti, nego im obrok mora biti kvantitativno i kvalitativno manji da bi ih doveli u rasplodnu kondiciju.

Prije pripusta vrši se odabir, odnosno iz daljnjeg rasploda se sva grla koja iz bilo kojeg razloga nisu za daljnji rasplod (bez zubi, bolesna, smanjene proizvodnosti, eksterijernih mana i nedostataka itd.).

I kod pripreme ovaca i koza za pripust treba imati u vidu da su i da princip hranidbe ostaje isti, samo treba provjeriti i Dakle, s hranidbom poželjno je 2-4 tjedna prije pripusta (ovisno o kondiciji grla) prvenstveno obilnom i kvalitetnijom ispašom, zelenom pokošenom masom, ili drugim voluminoznim krmivima uz dodatak krepke krme.

Prije pripusne sezone potrebno je sva rasplodna grla tretirati protiv vanjskih i unutarnjih parazita te vitaminizirati.

Priprema ovnova i za pripust

Dobar rasplodni ovan i jarac mora biti predstavnik pasmine, mora biti dobre tjelesne razvijenosti, u rasplodnoj kondiciji, treba biti snažan, živahan, s dobro izraženim sekundarnim spolnim odlikama. živahnost ovna - jarca, njegova želja za skakanjem (libidom) na ovcu - kozu u vrijeme mrkanja ne mora biti siguran pokazatelj proizvodnje dovoljnih sperme kvalitete. Dokazana je da i sterilan ovan (jarac) ima izražen spolni nagon i može spermu. Dobra kondicija i izdržljivost rasplodnjaka vrlo su važni uspješne oplodnje ovaca i koza u prirodnom parenja, kakav je kod nas. Prije svake pripusne sezone poželjno je izvršiti analizu sperme. mikroskopa se sperme, oblik i pokretljivost spermatozoida. Brža metoda prosudbe sperme je stupnja kiselosti (pH). Izrazito kisela reakcija sperme ukazuje na veliku fertilnost spermatozoida, a alkalna na sterilnost ovna ili jarca. Na i

sperme, pored pasmine i individualnih osobina i vanjski osobito hranidba i klimatske prilike. U mladih i treba provjeriti jesu li se testisi iz trbušne šupljine spustili u mošnju.

Znanstveno je dokazana da fertilne osobine ovna i jarca nisu jednako izražene tijekom cijele godine. Za razliku od hladnijeg vremena koje pogoduje sperme, previsoke vanjske temperature negativno se odražavaju na sperme, odnosno može do spermalne degeneracije, što da kod ovnova tijekom ljeta i izrazito visokih ljetnih temperatura može do privremenog steriliteta. Previsoke temperature, i sparine dovode do fiziološkog stresa koji se odražava na reprodukcijsku sposobnost, stvaranjem nepovoljnog endokrinog balansa te uslijed snižavanja aktivnosti i smanjenog apetita mužjaka. Stoga se u toplijim ošišati ovnove prije pripusta. Hranidbena i ovnove treba pripremati na kao i ovce dovoljnom proteinskih voluminoznih krmiva, paše, zelene pokošene mase, mrkve, graška ili nekog drugog krmiva.

Ako se rasplodnjaci drže odvojeno od ovaca i koza, zatvoreni u boksu, poželjno im je osigurati dovoljno prostora za kretanje radi kondicije. U nabave muških rasplodnjaka iz drugih stada, potrebno je to ranije, prije pripusta, tako da se rasplodnjacima ostavi dovoljno vremena za prilagodbu na nove uvjete. Prije rasplodnjaka iz novog stada treba provjeriti njegovo zdravstveno stanje kako u stado ne bi bila unesena neka zarazna bolest (zarazna šepavost, bruceloza, itd.). Uz to, bez obzira na stada, treba osigurati jednog muškog rasplodnjaka da se u (bolest, ugibanje, sterilnost, iscrpljenost) ne dogodi da stado ili dio stada ostane što je velika šteta. U takvim nemajarenja i janjenja, a samim tim nema ni laktacije niti proizvodnje mlijeka. O

Mljekarski list 08/2005.

KOJI NA SADRŽAJ UREJE U MLIJEKU

Zvonimir dipl. ing.

sadržaja ureje u mlijeku smanjuju se troškovi hranidbe i potencijalno prekomjerno dušika u okoliš.

Sadržaj ureje u mlijeku krava precizno odražava sadržaj ureje u krvi krava, te stoga služi kao veoma praktiparametar unosa sirovih i energije obrokom, odnosno kao provjera djelotvornosti iskorištavanja dušika (N) iz hrane.

Ureja se smatra normalnim sastojkom mlijeka. Normalne vrijednosti sadržaja ureje u mlijeku se od 10 do 15 mg/dl (12 do 18 mg/dl). Koncentracija ureje u mlijeku povezana je s razinom konzumacije sirovih krme, u buragu razgradivih i nerazgradivih (bypass) kao i odnosom energije i u obroku, a u negativnoj vezi sa sadržajem lako probavljivih ugljikohidrata (škrob, u obroku krava.

Kontrola sadržaja ureje u mlijeku može imati važnu ulogu u optimiziranju hranidbe krava na farmi, jer:

1. prekomjerni unos sirovih može negativno utjecati na reprodukciju (uspješnost koncepcije smanjena za 15-20%) i proizvodnju mlijeka;

2. prevelika konzumacija sirovih potrebe krava na energiji; 3. proteinski dodatci u hranidbi krava su vrlo skupi;

4. prekomjerno dušika negativno na okoliš.

U svrhu pravilnog normiranja i sastavljanja obroka za krave na temelju podataka o koncentraciji ureje u mlijeku, potrebno je uzeti u obzir i ostale sadržaja ureje u kravljem mlijeku. Osim hranidbe, na koncentraciju ureje u mlijeku nekoliko drugih proizvodnih i ekoloških (nehranidbenih) Pasmina. Prema istraživanjima, pasmina Jersey ima viši sadržaj

ureje u mlijeku nego Holstein.

Tjelesna masa goveda. Krave tjelesne mase imaju niži sadržaj ureje, dok manje krave imaju viši sadržaj ureje u mlijeku. Manje Jersey krave imaju višu koncentraciju ureje u krvi, nego Holstein krave.

Proizvodnja mlijeka. U stadima s visokom laktacijskom proizvodnjom mlijeka viši sadržaj ureje u mlijeku, što se može objasniti visokom razinom sirovih u obroku visoko proizvodnih krava.

Kemijski sastav mlijeka. Odnos i masti te sadržaja ureje u mlijeku negativan je, odnosno s i masti smanjuje se koncentracija ureje u mlijeku.

Broj somatskih stanica. S broja somatskih stanica u mlijeku koncentracija ureje se smanjuje. U mlijeku iz vimena oboljelog od masti tisa smanjuje se sadržaj ureje u mlijeku i do 2, 7 mg/dl.

Redoslijed laktacije. Krave drugog ili višeg reda laktacije imaju viši sadržaj ureje u mlijeku nego prvotelke.

Stadij laktacije. Kretanje sadržaja ureje u mlijeku uglavnom prati krivulju laktacije, odnosno sadržaj ureje u mlijeku dostiže svoju najvišu vrijednost upravo u vrijeme postizanja vrha laktacijske proizvodnje mlijeka (grafikon).

Sezona. U krava držanih na paši sadržaj ureje u mlijeku najniži je tijekom ljetnih mjeseci

Grafikon 1: Koncentracijaurejeu mlijeku i proizvodnja mlijeka s obziromna stadij laktac1/e

da svježa paša sadrži visok postotak vrlo probavljivih i energije. Mužnja. Koncentracija ureje u mlijeku viša je u mlijeku nego u mlijeku jutarnje mužnje. Naime, sadržaj ureje u mlijeku je upravo kada su krave hranjene unutar 5 do 6 sati prije uzimanja uzoraka mlijeka, odnosno sadržaj ureje opadati s intervala hranjenja i mužnje. O

POTPISIMANJ&8

TROŠKOVAOTKUPASVJEŽEG,SIROVOGMLIJEKA·01.07.2005.GODINE

U govor potpisati ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar te predstavnici 31 mljekare, koje su se u otkup.

Ugovorom se - mljekare obvezuju otkupiti sve svježeg, sirovog mlijeka na svom otkupnom a po potrebi i na ostalim u periodu do 31. kolovoza 2005. godine.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva isplatiti iznos subvencije nakon podnesenog zahtjeva uz priloženu dokumentaciju o provedenom otkupu.

Mljekare koje mlijeko preraditi u maslac ili mlijeko u prahu subvencionirati se s 1,5 kn/I. Za ovakav otkup je 9 mljekara. Mljekare koje mlijeko preraditi u druge proizvode subvencionirati se s 1 kn/1. Otkup po ovim uvjetima obavljat ,, C'\, 22 mljekare. O ,

UREDBAOTRŽNOMUZPOJAIU\f j

REDUZAPŠENICU

(08,07,2005,)Na sjednici Vlade RH 08. 07. donesena je Uredba o tržnom redu za pšenicu, kojom je cijena od 0,75 kn/kg po kojoj država sve što se do 01. rujna ne proda, otkupiti po toj cijeni. ~redbom je i minimalna cijena od 0,92 kn/kg. To je cijena po kojoj pšenicu otkupljivati od seljaka. Svi koji pšenicu otkupljivati po ovoj cijeni, dobiti potporu od ~ržave u iznosu od O,10 kg/kn.O

Mljelwrski list 08/2005.

17 1 07 1 2005 1 Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva kontinuirano provodi kontrolu zdravstvenog stanja kako životinja tako i njihovih proizvoda. se važnost pridaje nadzoru nad bolestima ljudima i životinjama-zoonozama. U tom pogledu donose se godišnje naredbe o mjerama zaštite zdravlja životinja kojom se ostaloga provode rigorozne mjere kontrole i na salmonelozne infekcije. Mjerama su sve životinje, osobito perad u proizvodnji konzumnihjaja i mesa.

Svi objekti u kojima se proizvode jaja i meso peradi pod permanentnim su nadzorom i vlasnici su dužni pridržavati se propisanih mjera u svojim uzgojima.

Za razliku od prethodnih godina kada je broj salmoneloznih infekcija u jatima peradi bio u porastu, osobito u ljetnim mjesecima, podatci za prvih 6 mjeseci ove godine pokazuju da infekcija salmonelom nije bilo ni ujednom uzgoju.

Stoga osobito valja obratiti pozornost na proizvode, prije svega konzumna jaja i meso

peradi koji iz nepoznatih uzgoja i nisu prošli redovitu zdravstvenu kontrolu, a koji se nerijetko nude nelegalnim prodaje. Kako bi se pojave infekcije salmonelom potrebno je istaknuti nužnost nabave hrane životinjskog podrijetla iz legalnih izvora. je uputno kod pripravljanja ju dobro obraditi (kuhanje, te prikladno poglavito u ljetnim mjesecima kada su neki proizvodi izloženi riziku razvoja infekcije. O

VIJESTI IZ HMU

ODRŽANAGODIŠNJASKUPŠTINAHMU

I

Dr. se. Petar

I Novo vodstvo Udruge

Na redovitoj Godišnjoj skupštini 17. lipnja 2005. god. u

Dosadašnji predsjednik gos- Vrbovcu i dekgati Hrvatske mljekarske podin Juraj dipl. ing. ra- udruge jednoglasno su izabrali Veru dipl. zriješenje ove dužnosti radi umi- ing., dugogodišnju djelatnicu Udruge, za novu predsjedrovljenja. postupak i nicu. predlaganje kandidata za

mjesto U druge proveden je temeljem odluke Skupštine HMU od 17. prosinca 2004. održane u Mariji Bistrici.

U nekim drugim okolnostima ove promjene smatrale bi se kadrovskim promjenama da dosadašnji predsjednik gosp. Juraj nije bio na HMU punih osamnaest godina i to u vremenu za Hrvatsku: u razdoblju bivše Jugoslavije, Domovinskog rata i stvaranja hrvatske samostalnosti i države. Ujedno, ovo je razdoblje strukturnih procesa i privatizicije gospodarstva, velikih promjena u poljoprivrednom sektoru te uspostave tržišnih odnosa, što je utjecalo i na položaj mljekarske industrije, a time i na prilagodbu djelovanja HMU u novim uvjetima.

Na Skupštini je, uz ostalo, nova oznaka-simbol Udruge. Umjesto oznake zvona, sada logotip predstavlja kapljica mlijeka na nježnoj bijeloj podlozi koja asocirana i prepoznatljivu boju svježeg mlijeka. U promjenama Statuta za doprinos razvoja mljekarstva i HMU uvedeno je i za prvog imenovan je gospodin

Juraj dosadašnji predsjednik.

Proteklo razdoblje u mljekarstvu

Posljedice rata posebno su negativno utjecale na poljoprivredu, govedarstvo i proizvodnju mlijeka. U tom je vremenu smanjena ukupna govedarska proizvodnja kao i proizvodnja mlijeka u kojoj dominiraju mlijeka s 1-3 krave. proizvodnja mlijeka je deficitarna, ne zadovoljava potrebe mlijeka i proizvoda, pa se godišnje uvozi i do 30% od potrebnih mlijeka. U poljoprivredi su u tijeku agrarne reforme i procesi stvaranja tržne konkurentne poljoprivrede kao i prilagodba prema modelima agrara Europske unije.

Uspješno su privatizirane - mljekare u sustavu Lura d.d. (Dukat, Sirela i Mljekara Zadar) kao i Vindija Varaždin. Još uvijek su u problemima i velikom gubitcima ostale mljekare srednjih kapaciteta, osim Belja koje je sada u sastavu Agrokora i Županjske mljekare u okviru Vindije Varaždin. Po prvi puta se u Hrvatskoj u poslovnom mljekarskom sektoru javlja strani kapital kroz poznatu firmu Meggle koja je u sastavu IPK Osijek. Dio mljekara postigao je velik napredak Mljekarski Hst 08/2005.

kroz investiranje u funkcionalnu tehnološku opremu i u marketinškom pogledu kreiranja poznatih proizvodnih marki proizvoda.

U fazi privatizacije aktualna politika privatne inicijative i osnivanje malih lokalnih mljekara i mljekarskih pogona kojih sada ima oko 25 uz 20 i srednjih mljekara. Uz probleme viškova mlijeka u otkupu, dio mljekara se uspjeti održati u oštrim uvjetima tržne konkurencije. Sada je hrvatsko tržište agrarnih i prehrambenih proizvoda pod utjecajem liberalizacije vanjsko režima i velikih lanaca koji postaju glavni uvoznici velikih jeftinih subvencioniranih proizvoda i to sireva, nog praha i maslaca.

Uglavnom, svi su se dijelovi mljekarstva u Hrvatskoj (primarna proizvodnja, tržište i otkup, mljekarska industrija te tržište s uvozom i izvozom) izmijenili, a tranzicijski procesi još uvijek traju.

Organizacija Udruge. Do 1992. god Udruga je djelovala kao Udruženje mljekarskih radnika RH i tada je, uz ostale djelatnosti, izdavan Mljekastvo vrlo visoke znanstvene i razine i to kao jugoslavensko izdanje s najkompetentnijim u Uredništvu. Nakon toga dolazi do organizacijskih promjena sukladno pravnom i sustavu nove Hrvatske države i od 1992. godine djeluje kao Hrvatsko mljekarsko društvo, a od 1998. kao Hrvatska mljekarska udruga (HMU).

Struktura je komplementarna prema širokoj mljekarskoj djelatnosti, ima 300 21 i znanstvenu instituciju, 18 mljekara proizvodnih kapaciteta te 8 mljekarske opreme i repromaterijala.

Veoma je uloga i rad Upravnog odbora od 7 koji predstavljaju mljekarske organizacije i institucije: predsjednik prof. dr. se. Neven AntunacAgronomski fakultet, Zagreb, Nada dipl. ing. Belje d.d., Davor dipl. ing. Lura

d.d., Željko dr. vet. med. Vindija d.d., Tomislav dipl. ing. Ledo d.d., mr. se. lnga Kesner Koren Lura d.d. - dopredsjednica, Suzana dipl. ing. KIM

mljekara d.d.

U svrhu popularizacije U druge, godišnje su studenti fakulteta i i mljekarskog usmjerenja i umirovljenici.

Aktivnosti Udruge

Obzirom da su Udruge upoznate s njezinom ipak radi javnosti, mlijeka i mnogih suradnika i poslovnih partnera navesti rada i uspjehe koje je ostvarila HMU, a s kojima se identificirati i gosp. Juraj dugodišnji predsjednik. djelatnost. Kroz U drugu u aktivnost je 18 profesora, 26 doktora znanosti, 29 magistara znanosti te velik broj afirmiranih specijalista iz mljekarstva.

HMU je uvijek aktivno angažirala najaktulnije eksperte iz ovog pa se sada može govoriti o velikom broju novih mladih autora koji, kao nova generacija, aktivno sudjeluju u radu U druge i autori su radova iz mnogih mljekarstva.

Od posebnog je djelatnost na znanstvenog i Mljekarstvo izdavanje materijalno podržava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i koje je najavilo financiranja jednog znanstvenog novaka (6 godina) na zadatcima urednika Mljekarstva.

i edukativno izdanje Mijekarski list ima dugu tradiciju i veoma je aktualan njegov sadašnji profil koji su prihvatili i to pretežno obiteljska gospodarstvamlijeka. Zapažena su i druga povremena edukativna popularna posebna izdanja o tehnogiji proizvodnje, ishrani, kvaliteti i higijeni mužnje mlijeka.

Udruga izdaje knjige kao posebna tematska autorska djela od kojih su

Konzumno i fermentirano mlijeko (prof. dr. se. Ante Uzgoj i hranidba koza (dr. se. Stjepan Feldhofer, dr. se. Stjepan prof. dr. se. Neven Antunac), Mikrobne kulture u proizvodnji proizvoda (dr. se. Ljerka Kršev), Organizacija prestrukturiranja i razvoja poljoprivrede (dr. se. Josip Mlijeko i proizvodi (prof. dr. se. Silvija

Kontrola i ocjenjivanje mlijeka i mlijeprozvoda (prof. dr. se. Dimitrije Sabadoš), Hranidba goveda (dr. se. Stjepan Feldhofer), Mlijeko - biokemija, mikrobiologija i tehnologija (prof. dr. se. Ljubica Tratnik), Kozarstvo (prof. dr. se. Boro i prof. dr. se. Vesna Mlijeko od farme do mljekare (prof. dr. se. Jasmina Havranek i prof. dr. se. Vlatko

Govedarstvo (prof. dr. se. Zvonimir Preko Mljekarskog lista sveobuhvatno je reforma u mljekarstvu kroz sustav poticaja za mlijeko, formiranja i cijena prema kvaliteti sirovog mlijeka. Za hrvatsko mljekarstvo od povijesnog je osnivanje Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Križevcima u sastavu Hrvatskog centra. Laboratorij je stavljen u funkciju 2003. god. i od tada se primjenjuju tržišni uvjeti prodaje-otkupa mlijeka prema kriterijima i propisima Europske unije.

Znanstveni i skupovi. Mljekarska udruga tradicionalno u kontinuitetu svake dvije godine organizira Hrvatski mljekarski simpozij s sudjelovanjem. Mljekarski simpozij te prezentirani radovi predstavljaju kronologiju stanja i razvoja svjetske i hrvatske znanosti i struke u mljekarstvu. Prezentirani radovi iz tehnologije i prerade mlijeka su doprinijeli transformaciji i osuvremenjavanju mljekarske industrije. aktivnost usmjerena je na izlaganja i rasprave na mnogima skupovima gdje su dominirale mnoge aktualne teme o proizvodnji krme, hranidbi krava, o zdravlju krava, higijeni mužnje, dijagnostici i prevenciji mastitisa, kvaliteti mlijeka (osobito higijenskoj ispravnosti mlijeka), o zabranjenim sastojcima i antibioticima u mlijeku, selekcije u govedarst-

vu, o pravne regulative s legislativom Europske unije, kao i o nekim drugim temama.

Ostale aktivnosti

Udruga je iz svoje djelatnosti razvila i izvršila mnoge druge aktivnosti kojima uspostavlja kontakt ne samo s i sa širom javnosti. Tijekom Domovinskog rata organizirana je uspješna akcija "Litra mlijeka za prognano dijete" namijenjena za financijsku prognanoj djeci. Zbog ove prognanoj djeci, Vlada Republike HrvatskeUred za prognanike i izbjeglice Udruzi je dala priznanje sa porukom:

" Na taj ste pomogli ugroženih i osnažili vjeru Hrvatske u pobjedu humanosti razuma i slobode"

Druga humanitarna akcija organizirana je za Vukovar pod sloganom "Litra mlijeka za obnovu Vukovara" i to za obnovu «Željka». Poziv za akciju sadržavao je poznatu fotografiju protjerane iz Vukovara - Željke je obnovljen 1998. god. uz prilog sredstava iz ove akcije (680.486,00 kuna) su najviše doprinijeli mlijeka.

Za ovu iznimno humanitarnu akciju Udruga je primila Zahvalnicu grada Vukovara s poznatim tekstom Siniše - O GRADU.

Udruga je podržala osnivanje obrazovnog programa za mljekarske u Srednjoj gospodarskoj školi u Križevcima kao i izgradnju mljekarskog praktikuma. Ujedno, dodijeljene su dvije stipendije koji su sada polaznici razreda. Na Hrvatske, za potrebe strukovnih poljoprivrednih i veterinarskih škola, HMU donira literaturu o proizvodnji i preradi mlijeka.

Posljednje dvije godine HMU dodjeljuje nagradu "Zlatni rog" najboljem mlijeka koji je tijekom godine po kravi imao štalski prosjek proizvodnje mlijeka. Za ovu nagradu mogu se kandidirati s najmanje deset krava, da su krave pod selekcijskom kontrolom, da mlijeko prodaju mljekarama i da je kvaliteta mlijeka u Ekstra

Mljekarski lil;t 08/200.5.

klasi. Dobitnik priznaja "Zlatni rog" za 2004. god. je obiteljsko gospodarstvo Marije iz Gardinovca u murju, kooperant je Vindije Varaždin, a sa šesnaest krava holstein frisien pasmine ostvarila je štalsku proizvodnju od 8 700 litara mlijeka/ kravi.

U suradnji s Agronomskim fakultetom i sa specijalistima vima U druge organiziran je projekt (VIP projekt Ministarstva poljoprivrede) na temu: "Tehnološko prizvodnje mlijeka u OPG". Svrha projekta je postavljanje, pro-

5 d . . G d'V . k v. HMU 17 b i proizvodnje krme, u 1ontc1 o 1sn1e s upstme u v r ovcu t 1- · t· aln"h b k · · h sas av uanJe op 1m 1 o ro a 1 1s rana krava kao i analiza svih drugih tehnoloških, proizvodnih i ekonomskih proizvodnih faktora.

Ova istraživanja dati odgovor na mnoga aktualna pitanja i to o perspektivi proizvodnje mlijeka na farmama srednjeg kapaciteta kao i o rentabilnosti proizvodnje u uvjetima kredita za izgradnju farme.

SuradnjaHMU

Od institucija HMU intenzivnije s Agronomskim, Veterinarskim i Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom, Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskim centrom i Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu. Tradicionalno se uspješno sa cima iz Slovenije i Bosne i Hercegovine: Biotehnološkim fakultetom Ljubljana i Poljoprivrednim fakultetom Sarajevo, a s afirmiranim ekspertima uspostavljenaje suradnja.

Na kraju možemo navesti da je Hrvatska mljekarska udruga dugodišnjim djelovanjem u složenim gospodarskim i razdobljima uspjela održati kontinuitet svojih aktivnosti i opstati kao strukovna organizacija u mljekarstva u Hrvatskoj i na uspostavljanju suradnje. Udruga je dala doprinos u povezivanju znanosti i proizvodne prakse te na popularizaciji mlijeka u prehrani stanovništva, a posebno djece predškolskog uzrasta, osobito obilježavanjem Programa školskog mlijeka (29. rujna) i Svjetskog dana mlijeka (1. lipnja) u svojim glasilima.

Dosadašnjipredsjednikgospodin]uraj i novoizabranapredsjednica Vera

Predsjednici Veri koja je na izboru dobila punu podršku želimo uspjeh na novoj dužnosti, a od dosadašnjeg predsjednika gospodina Jurja da sa svojim bogatim iskustvom i dalje s HMU.

.\fljl!karsla li I IJ 20().~

IZDANJU

Prof. dr. se. Boro i prof. dr. se. Vesna

Posjedovanje ove vrijedne knjige zasigurno upotpuniti i osuvremeniti Vaše znanje s najvažnijim informacijama o kozarstvu, kao jednoj od grana u Knjigaje sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži i tablice ovo djelo još preglednijim. Kroz 16, slijedom poredanih poglavlja, je relativno brzo usvajanje znanja iz kozarstva.

Djelo je namUenjeno prvenstveno studentima Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, a može biti od velike koristi u praksi, nastavnicima i u srednjim gospodarskim školama, kao i izuzetno štivo našim vrijednim koza.

CIJENA KNJIGE IZNOSI: 120,00 KN

MLIJEKO o11"-••

prof. dr. se. Jasmina Havranek i prof. dr. se. Vlatko

Autorski pristup i raznolikost tema svrstavaju ovo vrijedno djelo u izvrstan studentski udžbenik i nezamjenjivu literaturu za u praksi. Knjiga je vrlo dobar izvor u organiziranju edukativnih i radnih seminara za sve mlijeka. U opisu pojedinih tema autori se koriste najnovijim referentnim padacima i vrlo dobro odabranim fotografijama te vrhunskim crtežima.

Knjiga se sastoji od ali povezanih 14 poglavlja. Sva poglavlja u knjizi napisana su u formi odvojenih podpoglav]ja, u kojima su tematske jedinice, na jednostavan i opisane te se mogu kao zasebne cjeline, što je i odlika svake dobro napisane knjige.

CIJENA KNJIGE IZNOSI: 250,00 KN

GOVEDARSTVO

prof. dr. se. Zvonimir

U izdanju Hrvatske mljekarske udruge tiskana je knjiga GOVEDARSTVO, prof. dr. se. Zvonimira koja je namijenjena prvenstveno - studentima, a korisno je štivo u praksi, farmerima i svima onima koji se ovom problematikom bave.

U knjizije ukazano na boljegiskorištavanja nasljedne osnove u našem govedarstvu. Istaknute su mjere i postizanja bolje reproduktivne efikasnosti bez koje nema i jeftinije proizvodnje mlijeka i mesa. Opisane su tehnologije hranidbe i držanja svih kategorija goveda i postupci koje treba provoditi u uzgoju i tovu goveda. Iscrpno su opisani spremanja kvalitetne voluminozne hrane bez koje se ne može proizvodnja mlijeka i mesa. Istaknuta je važnost i postizanja bolje kvalitete mlijeka o kojoj ovisi ne samo prodajna cijena i prerade i izvoza mlijeka na triil.te Europe.

CIJENA KNJIGE IZNOSI: 200,00 KN

- Prof dr. se. Zoran Grgi( Branka dipl. ing. --------•

U okviru predavanja koje je organiziralo Visoko gospodarsko iz Križevaca tijekom lipnja 2005. godine zanimalo nas je što holstein goveda, polaznici studija mljekarske proizvodnje, misle o svojoj i proizvodnji, edukaciji i ekonomskoj problematici mljekarske proizvodnje .

Radi se o samo 8 polaznika, pa se teško može govoriti o reprezenatativnom uzorku, ali možemo komentirati i ocijeniti neke stavove koji vrlo vjerojatno vrijede za cijelu populaciju ovih specijaliziranih mlijeka. Naime, pretpostavljamo da holstein goveda ponajprije misle na ekstra dohodak od iskorištenja genetskog potencijalavisoke muznosti ove pasmine.

Od 8 polaznika 2 su žene, a dob ispitanika je 35 godina (od 24 do 44). Relativno mladi u našim prilikama. Skloni svoje proizvodnje edukacijom, ali i dovoljno iskusni u praksi (bave se proizvodnjom mlijeka 9 godina ili od 3 do 30 godina)

1,60

1,40

1,20

da mogu ocijeniti i gospodarske prilike i mjere

državne podrške i eduka-

ciju u mljekarstvu. Dva anketirana se stalno bave proizvodnjom mlijeka, tri ispitanika bila su zaposlena izvan poljoprivede, a ostali su u podruproizvodnje mlijeka «došli» iz proizvodnje krumpira i tova junadi. Jedno gospodarstvo se proizvodnjom mlijeka bavi dulje od 30 godina, a ostali su u ovoj proizvodnji puno

U 3, 7 (od 3 do 6), od togaje radno aktivnih od 1/2 do 3/4. Broj nije povezan s brojem krava u gospodarstvu.

Gospodarstva koriste od 12 do 30 ha poljoprivrednih površina (oranice, livade i pašnjaci) ili od 0,43 do 1,44 ha po grlu. Od toga je od 6,6 do 83,3 % korištenih površina u zakupu. Posebno je važno

1,44

da gospodarstva koja imaju broj grla i koriste relativno niže površine po grlu istovremeno

nemaju dovoljno svog zemljišta, nego koriste površine u zakupu. Dodatni problem u postupnja korišteaja kapaciteta male i udaljene parcele.

Od 9 do 36 grla (krave i junice) u gospodarstvima muzenih krava je od 4 do 18. Proizvodnja mlijeka se u 6 gospodarstava od 5 do gotovo 8 litara, što se može držati relativno dobrim proiz-

Gotovo sva gospodarstva ostvaruju E klasu mlijeka, osim jednoga koje postiže I. i II. klasu mlijeka.

Za gospodarstava možemo da financijski "dobro žive" od proizvodnje mlijeka, no radi se o, u našim uvjetima, primjerima

Na sadašnju kvalitetu (klasu) mlijeka, prema mišljenju najviše nova staja, higijena I Muzena grla Ukupno grla I mužnje i promjena hranidbe.

Grafikon2: Broj muzenih krava i grla ukupno po gospodarstvu

vodnim rezultatima za holstein goveda u nas. Dva gospodarstva imaju vrlo slabe rezultate po i

vlastite proizvodnje mlijeka vide u

-E muznoj kravi. Nažalost, anketom

nisu razlozi tako slabe

muznosti (1 500 i 3 500 litara po ci kravi). U praksi smo

sretali primjere nekorištenja svih

muznih krava tijekom godine zbog bolesti, neuspješnog osjemenjivanja i U gospodarstvima s najmanjom zabilježenom muzno-

razlog može biti i kvaliteta mlijeka, koja je najslabija od svih anketiranih gospodarstava (I. i II. klasa).

Tijekom 2004. godine po gospodarstvu u govedarskoj proizvodnji ostvareni su prihodi od 41,30 do 7.688 do 23.165 kuna po muzenom grlu. prihoda od proizvodnje mlijeka temelji se na podatcima:

Cijena mlijeka:

Ekstra: 2,35 kn/litra

I. klasa: 2,15 kn/litra

II. klasa: 1,90 kn/litra

Poticaj za mlijeko: 0,65 kn/litra

Poticaj za ostavljenu ž.telad: 1200 kn

Poticaj za držanje krava: 500 kn

M!jekarski list 08/2005.

Prihod po gospodarstvu -

- Prihod po kravi

Grafikon 3: Prihodipo kravi i gospodarstvu

(rangirano po broju odgovora):

1 =više korištenia sienaže

2 =bolia hranidba

3 =izmuzište

4 =kvalitetan oomladak

5 =edukaciia

6 = hiQiiena

Sa sadašnjom cijenom mlijeka (u prosjeku 2,35 kn za litru, plus poticaji) zadovoljan je samo jedan Ostali su nezadovoljni ili vrlo nezadovoljni. Na predavanju sam ih pitao, što misle o da prodajna cijena mlijeka realno pasti ispod 2,50 kn za E klasu i to sa svim poticajima za mlijeko, i da vrlo vjerojatno iz te cijene sami

• od 100 • 2000 litara vertikalne izvedbe

• od 2000 • 12000 litara horinzuntalne izvedbe

troškove sabiranja mlijeka i prijevoza do mljekare (0,15 do 0,40 kn po litri). N odgovor bio - da tada prestati s mljekarskom proizvodnjom.

e 9000 7 Iaooo 7500 -~ 7 0006000 ! 5000 .:,,(. 4000

e 3000 .. :g-2000 1 000

Grafikon 4: Proizvodnjamlijeka po grlu

Kad razmišljaju o proizvodnji, anketiranih misli sadašnje kapacitete (na 25-30 muznih grla), dok jedan namjerava - rasprodati sve.

Sa sadašnjom proizvodnjom su u pravilu zadovoljni, a samo jedan ispitanik nije osobito zadovoljan sadašnjim stupnjem vlastite proizvodnje mlijeka.

Na pitanje što bi mijenjali u svojoj proizvodnji, anketirani su razloge rangirali po važnosti:

1 = muznost

2 = broi c:irla

3 = objekt

4 = oorema

5 = mehanizaciia

6 = zemliište

Od sadašnjih ogramcenja u proizvodnje nedostatak zemljišta i financijskih sredstava, a zatim male stajske kapacitete i nedostatak radne snage. Ni jedan ispitanik ne drži razlogom redovitost, odnosno neredovitost isplate mlijeka.

Na pitanje zašto se bavi mljekarskom proizvodnjom, ispitanici odgovaraju kako vole rad s blagom, kako je to najisplativije, ali i da to rade «silom prilika». Jedan ispitanik odgovara da je mljekarska

Mljekarski list 08/2005.

proizvodnja najisplativija. ne bi mijenjala svoju proizvodnju kad bi pale cijene mlijeka i poticaja za držanje goveda. Jedno gospodarstvo bi se orijentiralo na tov goveda kad bi prodajne cijene bile povoljnije od cijena mlijeka.

_3_5_00

Kad se ne bi bavili proizvodnjom mlijeka, ispitanici bi se bavili ratarstvom, te tovom junadi. Jedan ispitanik bi se bavio svinjogojstvom, a jedan uzgojem junica

Na pitanje o nedostatcima sadašnje edukacije ispitanici su rangi8 ., rali odgovore na

1 = držanje krava

2 = hranidba

3 = proizvodnja voluminoznih krmiva

4 = osjemenjivanje krava

5 = obrezivanje papaka

6 = zakonska regulativa je suglasna da su sva predavanja na korisna i potrebna, ali manje korisnim ispitanici drže predavanja o zakonskoj regulativi i poticajima, te o hranidbi stoke (?). Dok donekle možemo shvatiti da ne žele previše slušati o kompliciranim mehanizmima agrarne politike, neshvatljvo je zašto se o hranidbi stoke ne Posebice zbog toga što se zna kako racionalizacija hranidbe proizvodnju mlijeka. Važno je da u proizvodnoj cijeni litre mlijeka, troškovi hranidbe gotovo polovicu ukupnih troškova.

Gospodarstva nisu u namjeri investiranja u svoju proizvodnju. na pitanje spremnosti ulaganja u razvoj odgovora s «možda», a dva ispitanika ne žele ulagati u razvoj vlastite proizvodnje. Ovakvi odgovori su, možda, posljedica pogoršanih uvjeta proizvodnje, ali i da su anketirani u nedavnom razdoblju investirali u kapaciteta, pa nisu toliko skloni novim ulaganjima.

gospodarstava nije sigurna li netko naslijediti njihovu proizvodnju mlijeka, što je razumljivo jer radi se o gospodarima relativno dobi. O

U STOCARSTVUVRIJEDISAMO

ZAKONVELIKIH BROJEVA

Polako, ali neupitno, prolazi vrijeme tradicionalne biljne proizvodnje pšenice i kukuruza, jer uz velike ulazne troškove je biti konkurentan i ostvariti dobit.

Po(joprivredna proizvodnja hrvatskog sela sve se više «raslojava», odnosno profilira. Što da(je, sve se više smanjuje svaštarenje, posebice u obite(jskim gospodarstvima mladih po(joprivrednika.

Svaka je poljoprivredna proizvodnja jer je polje «tvornica pod vedrim i olujnim nebom», no sve se više mladih poljoprivrednika za posebice uzgoj muznih krava. I tu dolazi do raslojavanja. mlijeka, starija obiteljska gospodarstva s 2 - 3 muzne krave «ispadaju iz igre», a broj muznih krava, se suvremenoj tehnologiji i uvjetima na tržištu mlijeka koje je sve zahtjevnije. Ali i za to su potrebni preduvjeti: površine zemlje za biljnu proizvodnju (1 krava = 1 hektar poljoprivrednog zemljišta) i relativno velika sredstva za ulaganja. Od muznih krava u Brodskom obišli smo nekoliko mini farmi s po desetak muznih krava, a to su obiteljska gospodarstva Zvonimira Mladena !traka, Mate Kvaternika, lvana i Drage Svi oni razmišljaju o fonda, ali ih i problemi: površine zemlje, financijska ulaganja, te

nedostatak travnjaka, pašnjaka u blizini staja za ispust stoke, a što je zdravije i jeftinije od cjelogodišnjega držanja krava na vezu u staji. Pored toga, svi su oni zaposleni, pa što ne mogu i ne stignu uraditi sami, rade obitelji, supruge, roditelji, ali i djeca.

Po Zvonimira jednoga od prezadovoljan je proizvodnjom i cijenom mlijeka. Zavisno od financijskih planira nabaviti još desetak junica pasmina. Posjeduje i jedan novi objekat koji želi prenamijeniti za staju. Po njegovim proizvodnja mlijeka je isplativa jer je prošlo vrijeme svaštarenja, ali treba usvojiti suvremene standarde u proizvodnji mlijeka.

Mnoštvo je pozitivnih primjera u fonda i proizvodnji mlijeka, no znamo za jedno naselje u u kojemu je opstala samo jedna krava. A, valjda seljaci muzu mlijeko u

USAIDDONIRAONABAVU I I

SJEMENASIMENTALSKIHBIKOVA

Svrha je ovog projekta poboljšati i mlijeka muznih krava, a što je do sada i jer je 4 7 U druge u Varaždinu nabavilo kvalitetno sjeme bikova. Po predsjednika

U suradnji s odsjekom Požeško-slavonske županije Hrvatskog zavoda za po(joprivredno-savjetodavnu službu, te uz financijsku potporu ACE projekta USAIDa, Udruga uzgajate(ja simentalskoga goveda Požeštine nabavila je sjeme elitnih austrijskih bikova, jednih od najbo(jih u Europi.

U druge i uzgajatelj a simentalskoga goveda Mate nabavom sjemena elitnih bikova

da još više krava. Za nabavu ovog sjemena USAID je donirao

li,st 08/2005.

Udruzi 4.500 dolara, s dolara pomogao je tiskanje knjižice i postera o radu Udruge, te s 2.300 dolara tiskanje knjige i brošure. No, Mato postavlja pitanje komu prodati mlijeko kada je u Hrvatskoj stvorena umjetna nestašica mlijeka, jer na njegovu obiteljskom gospodarstvu krave proizvedu oko litara mlijeka dnevno!!!

U druge, ovoj donaciji

IZLOŽBE

V V

USAID-a, osjemenjivanje krava samo 80 kuna umjesto dosadašnjih 220 kuna. Po rukovoditelja požeškog odsjeka HZPSSa Miroslava Udruga uzgajatelja simentalskog goveda potpisala je s USAID-om ugovor, a donacija za nabavu sjemena simentalskih bikova proizišla je iz strategije razvoja u razdoblju od 2005. do 2010. godine. O

CERRTA RAPSKE

Rab,svibanj2005.

Mr. se. Zdravka

izložba rapske ovce održana je pod pokrovitelj-

Hrvatski centar tijekom 2005. godine u suradnji s udrugama ovaca organizira nekoliko smotri ovaca i koza na kojima nastoji s jedne strane predstaviti hrvatske izvorne pasmine ovaca i koza, kao dio nacionalne kulturne baštine, a s druge strane dosadašnji doseg u provedbi uzgojno selekcijskog rada stvom Ministarstva poljopri- uovimpopulacijama. vrede, šumarstva i vodnoga go- ...________________________ _, spodarstva i grada Raba, a u organizaciji U druge „Škraparica" s otoka Raba i Hrvatskog centra.

Svoja grla predstavila je dvanaest ovaca s otoka Raba koji uzgajaju izvorni

[i,st 08/2005.

tip ovce, na otoku naziva «škraparica», zbog svoje sklonosti traženja hrane stijena (škrapa). Isto tako, svoje sireve predstavila je desetak proizs otoka Raba.

Kako se moglo na otvaranju Izložbe od predsjednika Udruge „Škraparica", gosp. Antona Jureše, Udruga je osnovana 17. srpnja 1999. godine i danas okuplja 127 ovaca. - Udruge uzgajaju ukupno 3 586 ovaca. Pored razloga udruživanja, kao što su lakša nabava hrane, rješavanje problema na tržištu i drugog, svrha rada Udruge je i zaštita i izvornog genotipa „škraparice".

Gosp. Jureša istaknuo je kako su Udruge aktivni na savjetovanjima na kojima se raspravlja o problemima u proizvodnji (provedba uzgojno selekcijskih programa, preventiva i zdravstvena zaštita ovaca, tehnologija proizvodnje i prerade mlijeka, hranidba, držanje i njega ovaca i sl.). lstaknuoje kako je želja Udruge da se formira što broj stada «škraparice» jer na otoku postoje

optimalni uvjeti za kvalitetno a proje u stadu oko tridesetak grla, što sustavno svake životinje.

Hrvatski centar putem svoje službe u Primorskogoranskoj županiji uzgojno selekcijskim radom obuhvatio je 809 ovaca, 141 kozu i 954 krave. Pored provedbe uzgojnih programa, služba na ovom dio svojih aktivnosti usmjerila je na obradu zahtjeva za potporama, te je tijekom 2004. godine registrirala 43 668 ovaca kod 700 743 koze kod 24 i 1 402 krave. Obrada zahtjeva za 2005. godinu upravo je u tijeku.

Hrvatski centar u Primorskogoranskoj županiji osobitu pozornost pridaje i zaštiti hrvatskih izvornih pasmina ovaca. traju aktivnosti na projektima koje Hrvatski centar provodi u suradnji sa Zavodom za specijalno Agronomskog fakulteta iz Zagreba, a koje financijski potpomaže Primorsko-goranska županija: i zaštita ovce", i zaštita creske ovce" i i zaštita rapske ovce", pa je ova izložba bila pravo mjesto za predstavljanje navedenogprojekta.

U okviru projekta i zaštita genotipa rapske ovce", Hrvatski centar i Zavod za specijalno Agronomskog fakulteta u Zagrebu, osnovali su Povjerenstvo radi eksterijernih i

genetskih odlika rapske ovce, a radi zaštite i njene opstojnosti. U tu svrhu Povjerenstvo je tijekom trodnevnog boravka u travnju 2005. godine na otoku Rabu u 14 stada eksterijerno, procijenilo 384 grla koja su na pasminsku pripadnost creskoj ovci. Nakon ocjene i uvida u eksterijer od 42 ovce uzeti su uzorci krvi za daljnje analize (analize proteina krvi i DNA analize) koje se obavljaju u Zavodu za specijalno Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Razvoj metoda molekularne genetike utjecao je i na njihovu upotrebu u jer uvid u sastav i funkciju genotipa životinje, neovisno o njenom fiziološkom stanju, i na taj kvalitetnije definiranje cijele populacije. Analizom genomske i mitohondrijske DNA i polimorfizma proteina se genetska konstituacija željenih pasmina i sojeva, pa se na taj i genetsko odstupanje u odnosu na ostale pasmine ovaca i koza. Poznavanje posebnosti autohtonih pasmina i njihova molekularna karakterizacija temelj su njihova

Izložba rapske „škraparice" kao i proizvodi koji su u sklopu izložbe Ganjetina, sirevi), uz zaljubljenike u privukla je i broj turista koji se odmaraju na otoku Rabu. Na taj mogli su stvoriti dojam i o prilikama na otoku, a i uvjeriti se u bogatu gastronomsku ponudu :)

Štedno-kreditna zadruga

DEMOS

Mikrokreditniprogram

•KREDITI:

•Za krave

•Za poljoprivredu

•Za ovce i koze

•Za malu i srednju poslovnu djelatnost

•Nenamjenski krediti

• FLEKSIBILNE GARANCIJE

• POJEDNOSTAVLJENA PAPIROLOGIJA

•BRZA REALIZACIJA

Za sve detaljnije informacije NAZOVITE NAS ILI POSJETITE U NAŠIM UREDIMA

MartinaGambona4 Karlovac te!: 047- 615-827 ili 615-828

P. 6

Pakrac te!: 034-412-055

www.demos-skzhr

S. I A. 5 Dvor te!: 044-871-317

Kralja Zvonimira 2

Drniš te!: 022-888-038

ili

Prodavatelja

5. IZLOŽBAPAŠKEOVCE I PAŠKOGSI RA

Novaqa,01.07.2005.

Mr. se. Zdravko

Jubilarna, 6. po redu izlLo_ž_b_a_p_a_š_k_e_o_vc_e_i_j

paškog sira okupila je znatan broj posjetitelja, kako samih ovaca na otoku Pagu tako i znatan broj zaljubljenika u pašku ovcu i paški sir.

Izložbu su organizirali U druga paške ovce, Hrvatski centar, Hrvatski --------------------1 zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i živimo ima obvezu tradicionalnih grad Novalja u suradnji s Agronomskim vrijednosti koje smo naslijedili. fakultetom iz Zagreba. Pokrovitelji ove manife- Na izložbi se predstavilo 28 obiteljskih stacije, koja je postala mjesto tradicionalnog gospodarstava u kojima se paški sir proizvodi okupljanja paških bili su Ministarstvo tradicionalnim «na ruke» i 12 poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodar- stada paške ovce. stva, Zadarska i županija i Povjerenstvo za ocjenu sireva koje je izvršilo senzornu ocjenu i kojim je predsjedavala

Cilj ove manifestacije, petu godinu za dekanica Agronomskog fakulteta iz Zagreba redom je, predstaviti rezultate u provedbi prof. dr. se. Jasmina Havranek je kako uzgojno selekcijskog rada u populaciji paške 28 ocijenjenih i kasnije izloženih sireva, ovce, i predstaviti obiteljska gospodarstva u 15 zaslužuje jedno od priznanja. Senzorna ocjena kojima se proizvodi paški sir tradicionalnim je ocjenu vanjskog izgleda sira, „na ruke". Manifestacija predstavlja i mirisa, stanje sirnog tijesta (konzistencije) i doprinos sve izraženijim nastojanjima u okusa sira. Kvaliteta proizvoda je Republici Hrvatskoj da se i na pravi temeljem postignutog broja bodova, prema 20 vrednuju uzgoji hrvatskih izvornih bodovnom sistemu, a u skladu s "Pravilnikom za pasmina životinja, kao i proizvodi ocjenjivanje mlijeka i dobiveni od tih životinja. U tim nastojanjima proizvoda". paška ovca i paški sir posebno mjesto. Tijekom ocjenjivanja, Povjerenstvo je Izvorne pasmine životinja predstavljaju kako 4 sira zaslužaju zlatnu plaketu, 4 i dio nacionalne kulturne baštine, predstavljaju srebrnu i 7 tako da je više od 50% dio naše bogate povijesti, a društvo u kojem izloženih sireva zavrijedilo neko od priznanja. r,;;;;;;;;;::;;;;::============-==-------------~

Povjerenstvaza senzornuocjenusireva

Prema predsjednice Povje-

renstva prof. dr. Jasmine Havranek, kvaliteta ocijenjivanih sireva bila je na visokoj razini, jer pored sireva i ostali sirevi bili su vrlo blizu dobivanja priznanja. Povjerenstvo za ocjenu izloženih grla prof. dr. se. Vesnom najboljim ovnom proglasilo je grlo u vlasništvu Ivana iz Caske, a najboljom kolekcijom ovaca grla u vlasništvu Emila iz Kolana. Pored ocjene vanjštine u obzir su uzeti podatci o laktacijskoj proizvodnji pojedinih grla i njihovih predaka, dobivenih na temelju

Mljekcuski list 08/2005.

kontrole koju provodi Hrvatski centar. Prilikom dodjele diploma najbolje ocijenjenih grla izneseno je kako Hrvatski centar provodi kontrolu u populaciji od 1 100 paških ovaca, te da je tijekom prošle godine od 148,86 kg mlijeka s postotkom masti 8,00% i 6,03%. je naglašeno, kako je za veliki broj izloženih grla proizvodnja od preko 200 kg mlijeka u laktaciji trajanja 175 dana te da ova stada predstavljaju osnovu putem koje bi se uzgojnim metodama moglo utjecati na poboljšavanje proizvodnih osobina u populaciji paške ovce.

Redni Broj Dužina razdoblja

5. i

Nakon otvaranja izložbe i dodjele priznanja najbolje ocijenjenih sireva i izložbenih grla, posjetitelji ove manifestacije uživali su u degustaciji izloženih sireva.

ZA KVALITETU PAŠKOG SIRA:

Zlatna plaketa: Srebrna plaketa: plaketa:

Zvonko Katica (Kolan)

Ivan (Caska) Marija (Kolan)

Domagoj (Mandre) Robert (Mandre)

Marija Gligora (Kolan) Perica Paladina (Kolan)

1.

Ivica (Kolan)

Emil (Kolan)

Ivica Paladina (Kolan)

Josip Ropuš (Novalja)

Robert Badurina (Jakišnica Gager) Ankica Pernjak (Kolan) Sandra (Kolan)

I 9RENMMBENIN

U Kijevu je 18. 06. 2005. održana prva izložba stoke i po(joprivrednih proizvoda u organizaciji po(joprivred- Kij8VO,lipanj2005. ne zadruge „Kijevo", Hrvatskog centra i Hrvatskog zavoda za po(joprivrednu savjetodavnu I Mr. se. Zdravko I.._s.lu•z•"b_u_._____________________

Pokrovitelji ove manifestacije bili su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Šibensko-kninska županija i Kijevo.

Mije/carski list 08/2005.

U dijelu ove izložbe predstavljene su kolekcije ovaca i koza s Kijevo, Civljane, Biskupija, Knin, Ervenik i Kistanje. Predstavljeno je 10 kolekcija ovaca

Tablica 1: Osobine paške ovce

3925 Arbesbach, Austrija, www.klinger-export.com

<Dugogodišnja tradicija prodaje steonih junica mljekararna i trgo-i,cima diljem. si,ijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO u sustavu selekcije

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od

<Budite korak ispred! lnriestirajte u bolju

pasmine dalmatinska pramenka, 8 kolekcija hrvatske šarene koze i 1 kolekcija hrvatske bijele koze. Hrvatski centar dio svojih aktivnosti usmjerava na i zaštitu hrvatskih izvornih pasmina životinja, a kako se na prostoru južne Hrvatske uzgaja znabroj izvornih pasmina ovaca i koza, u posljednje vrijeme nastoji se nizom lokalnih smotri

široj javnosti predstaviti ovi uzgoji. Povjerenstvo za ocjenu izloženih ovaca i koza je da se u skom dijelu izložbe najboljim proglasi ovan Milivoja Šimprage, dok je najboljom proglašena kolekcija ovaca u vlasništvu

Radovana

U kozarskom dijelu izložbe titulu za najboljeg jarca osvojila je uzgajiBranka a najboljom kolekcijom koza proglašena je ona u vlasništvu Soke

U sklopu izložbe su saslušali nekoliko vrlo interesantnih i edukativnih predavanja (prof. dr. se. Miljenko Šimpraga: Predstavljanje projekta EKO-JANJE; prof. dr. se. Albert Preventiva parazitarnih oboljenja kod ovaca i koza).

U drugom dijelu izložbe predstavljeni su proizvodi ovog kraja, kao što su sir iz mišine, polutvrdi i kozji sirevi, vino, maslinovo ulje, med i drugo. O

VIII. IZLOŽBA"SLAVONSKIBROD2005."

Dana 05.06.2005. godine .------------------------

održana je VIII. nijska izložba na kojoj su bila izložena grla Brodsko - posavske, Vukovarsko - srijemske i baranj ske županije pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Hrvatske komore i Hrvatske gospodarske komore. Izložbaje održana u organizaciji Hrvatskog centra i dr. Mljekarski li.st 08/2005.

IZLOŽBE

kolekcija iz govedarstva s ukupno 35 grla. Sva izložbena grla nagrasu diplomom Hrvatskog centra koje je ravnatelja dipl. ing. Ante Pezo, te brojnim i naturalnim nagradama od sponzora izložbe.

su :

1. lvan Jazbec, Ivanovac, za junicu simentalske pasmine BONAMI Žb.1100130080 (O: Bonsai 7494), oteljenu 06.09.'03., je majka u III. laktaciji proizvela 6 280 kg mlijeka s 3,80% masti i 3,50%

2. Tomislav S. Perkovci, za prvotelku

simentalske pasmine BANANAŽb. 12027534 (O: Rom 7296), oteljenu 24.09.'02., koja je u drugoj kontroli proizvela 30,0 kg mlijeka s 4, 00% masti i 3,30%

3. Blaž D. Slatinik., za kravu simentalske pasmine BEBA Žb.12020491 (O: Mason 7319), oteljenu 13.04.'01., koja je max. imala u prvoj laktaciji - 6 118 kg mlijeka s 4,29% masti i 3,59%

4. Stanko Beketinci, za bikovsku majku simentalske pasmine, RUŽA Žb.14009314 (O: Martini 7210), oteljenu 14.09.'98., koja je

max. imala u rv.lakta-

ciji - 7 635 kg mlijeka s 3,60% mlimasti i 3,30%

5. Stanko Beketinci, za prvotelku holstein friesian pasmine CRVENKA Žb.2100641383 (O: 1827/NL), oteljenu 18.01.'03., koja je u prvoj kontroli proizvela 29,0 kg mlijeka s 3, 70% masti i 3,50 % proteina.

Slavici uruje diploma i zvono Hrvatskog centra za šampionsko grlo izložbe u kolekciji simentalske pasmine BEBA ž.b. HR 0012004878 (O: Lobi 7135). Krava je oteljena 13.06.'97., a maksimalnu proizvodnju mlijeka imala je u rv. laktaciji - 7 998 kg mlijeka s 4,04% masti i 3,30%

Borislavu iz Oštrog

Vrha je diploma i zvono Hrvatskog centra, za šampionsko grlo izložbe u kolekciji holstein-friesian pasmine JOHA Žb. HR 32001923 (O: George 318). Krava je oteljena 21.12.'99., a max. imala je u II. laktaciji - 11 109 kg mlijeka s 3,86% masti i 3,11 %

VI.STOCARSKAIZLOZBA ŽUPANIJE

Dana 10.06.2005. godine održana je VI. izložba županije pod pokroviteljstvom MPŠVG, županije i a u organizaciji HSC, službe Poljoprivredno savjetodavne službe, N i Radea d.o.o.

friesian pasmine OKICA Žb. 33006263, oteljenu 14.09.'98., kojaje max. imala u laktaciji - 1O898 kg mlijeka.

Peta kolekcija predstavljena je kao obitelj po kravi Mariji Žb. 22000545, oteljena je 04.12.96., a max. imala je u laktaciji- 8 826 kg mlijeka.

Na izložbi su predstavljene kolekcije iz govedarstva s ukupno 30 grla.

Sva izložbena grla nagrasu diplomom Hrvatskog centra koje je ravnatelja dipl. ing.

Ante Pezo, te brojnim i naturalnim nagradama sponzora izložbe.

su :

1. August Mala Subotica za prvotelku simentalske pasmine CIFRA Žb. 13013497 oteljenu 22.01.'03., koja je u prvih 100 dana proizvela 2 316 kg mlijeka.

2. Ivan Lilek, Prelog, za kravu simentalske pasmine, ŽOFA Žb. 13009126 oteljenu 22.11.'02., koja je max. imala u prvoj laktaciji - 4 820 kg mlijeka.

3. Miran Krnjak, Belica, za prvotelku holstein friesian pasmine JELTJE Žb. 4100656093, oteljenu 19.03.'03., koja je u prvih 100 dana proizvela 3 098 kg mlijeka.

4. Milan Miklin, Preseka, za kravu holstein

list 08/2005.

Milanu iz Kuršaneca je diploma i zvono Hrvatskog centra, za šampionsko grlo simentalske pasmine LANA Žb. 13010181. Krava je oteljena 23.07.'01., a max. imala je u prvoj laktaciji 6 225 kg mlijeka.

Mariji iz Gardinovca je diploma i zvono Hrvatskog centra, za šampionsko grlo holstein friesian pasmine LANA Žb. 33005033. Krava je oteljena 02.12.'99., a max. imala je u laktaciji-11316 kg mlijeka. :J

MLIJEKORASTENA POLJU, (MJ~

(1[J

PRAKSA I ISKUSTVA RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI

Naš moto za kolovoz: Higijena mlijeka stvar je kulture. još nešto o zdravstvenom stanju mlijeka.

Može li mlijeko biti zdravo ili bolesno ? Pa mogli bismo da može. Kako sada odjednomzdravo mlijeko, bolesno mlijeko ? Ma, nemoj tobolesno, ni spominjati. Za mlijeko ne kažemo da je zdravo ili bolesno. Pa ne možeš prodavati nešto bolesno. Kome još treba nekakva bolesno mlijeko. Za mlijeko kažemo da je E, I., II. i III. klase. Spominje se samo kvaliteta, a ne nikakvo zdravlje. spomeneš bolesno, manje ili više ode nam trgovina. Tko kupovati bolesno mlijeko? Pa ni bolesnu kravu nitko kupiti. Najbolje je da to ne spominješ i da o tome šutiš. Cijena jest manja, ali ga možeš prodati. Vele da u namirnice spadaju mlijeko i vino. Eto, vino je kao i mlijeko. Za vino kažemo da je fino i zdravo. Ali za vino kažemo i da je bolesno. Kada je vino bolesno ?

Onda kada se u vinu razmnože

mikroorganizmi koji kvare vino. Bolesno, pokvareno vino ne možeš prodati, nitko ga ne želi kupiti. Ako u mlijeku ima tih mikroorganizama više nego što ih smije biti, a

zbog njih se i broj somatskih stanica iznad dopuštene razine, ne kažemo daje mlijeko bolesno. A ustvari jest bolesno.

I vino i mlijeko traže kulturu i - na prvome mjestu da se razumiju u tehnologiju proizvodnje, na drugome mjestu je i urednost, a na mjestu ako se pojave bilo kakvi problemi vezani uz bolesna stanja mlijeka i vimena da znaju što treba poduzeti.da znaju prepoznati i cijeniti kvalitetu. nije prase da muje sve dobro. Mlijeko III. i II. klase definitivno je dobra hrana za odrasle svinje, ali ne i za ljude.

Jedan mililitar!

Ako netko ne zna što je to 1 mililitar, objasnit mu još jednom. U 1 žlici kojom jedeš juhu ima 10 mililitara, a u 1 litri 1 000 mililitara. Koliko u jednoj litri mlijeka II. ili III. klase, onda, ima mikroorganizama - štetnih bakterija koje izazivaju upalna stanja vimena i broj somatskih stanica? Ne vjerujem da ima i takvih koji imaju 4 razreda osnovne škole pa da to ne bi znali pomnožiti. Idemo još jednom. Možda ipak ima onih koji to ne znaju ili da znaju. Na prosto nemaju predodžbu o tome.

600 000 štetnih bakterija u 1 mililitru.

6 000 000 ( 6 milijuna ) štetnih bakterija u 1 žlici ( = 10 mililitara)

6 000 000 000 ( 6 milijardi) u jednoj litri ( = 1 000 mililitara).

A što ako ih u 1 mililitru ima 3 milijuna, ili još koji milijun više?

3 000 000 (3 milijuna) štetnih bakterija u 1 mililitru.

30 000 000 (30 milijuna) štetnih bakterija u 1 žlici kojomjedešjuhu.

30 000 000 000 (30 milijardi) štetnih bakterija ujednoj litri.

ovo ne smijemo ni napisati debljim slovima!

list 08/2005.

I neka mljekara sad od toga napravi konzumno mlijeko, jogurt ili sir, pa neka to tamo neki kupe i zajedno sa svojom djecom pojedu.

Mora se sve proizvedeno mlijeko otkupiti ! Svakako. Prva i ekstra klasa može u mljekaru, a II. i III. u tvornicu hrane.

Može to otkupiti i mljekara i od toga napraviti konzumno mlijeko, jogurt, maslac, sir i mlijeko u prahu, ali pod uvjetom da na etiketi piše tko je proizveo mlijeko i koliko je u mlijeku bilo štetnih bakterija koje su izazvale upale vimena krava, te koliko je bilo somatskih stanica. A ako se još gore napiše, «sa primjesom antibiotika», to bi se moglo prodavati i u apotekama. bi bilo dobro da se gore napiše koje Udruge ili mlijeka ili kojeg Saveza seljaka, je A ~ako bi bilo da Udruge i Savezi iz svog one koji pokušavaju prodavati mlijeko s bakterijama koje izazivaju upale vimena krava i mlijeko s ostatcima antibiotika. A može li biti neke Udruge i onaj mangup koji mljekari pokušava uvaliti smjesu mlijeka i vode.

Mlijeko u prahu od svježeg mlijeka III. klase za telad. Napišite to na pa da vidimo kome to možete prodati i tko to kupiti. Odrasla svinja, obzirom na svoj probavni trakt, to bi još i mogla pojesti, ali ne vjerujem da bi mlijeka E i I. klase kupovali zamjenicu s takvim mlijekom za svoju telad. Je li problem mlijeka III. klase pitanje naše kulture? Definitivno izgleda - da. Ima sve više koji drže do sebe, zdravlja svojih krava i zdravlja mlijeka koje svakodnevno prodaju mljekarama. Lijepo profesorica mljekarstva Jasmina Havranek: «A o se tu još ima razgovarati». Bilo bi jako dobro da se koji to znaju jave s konkretnim prijedlozima, što s mlijekom III. i II. klase u kojemu su štetne bakterije, upala vimena krava, i što od

toga proizvesti, kome prodati? Možda i za to ima neko pametno rješenje, ili preostaje samo pridržavati se higijene i bolesne krave. Zašto jedni mogu voditi o zdravlju svojih krava, o ispravnosti muznih i pridržavati se osnovnih normativa i urednosti, a drugi ne. Neki vele higijene mlijeka.

Higijena, nije hrvatska Da vidimo što piše u stranih Higijena je jezika od prije nekih 2 500 godina ako ne i više, ( piše se hygiainein = biti zdrav).

Higijena - pod 1. = nauka o zdravlja, o uvjetima života koji imaju utjecaja na zdravlje, i o mjerama kojima se bolesti, - pod 2. = mjere koje osiguravaju zdravlja.

Higijenski = zdravstveni; koji se zdravlja, koji vodi o mjetima za zdrav život; potreban za red i

To daje higijena mlijeka vezana uz red i Samo malo više pažnje i truda, i sve biti u redu. S rada Centralnog laboratorija imali smo svega 13 % mlijeka E klase, danas oko 60 %. Zar to nije lijepo ? Zar to nije uspjeh mlijeka ? Bravo, mlijeka koji držite do sebe i svoje kulture. Kome je sve svejedno ? Znate za koga se kaže da mu je sve svejedno? Što ovi podatci: od 100 samo njih 13 se tada i prije u potpunosti pridržavalo higijene mlijeka. Danas njih 60. Ostalo ih je od pretpostavljenih 100 još samo 40. u II. i III. klasi ostalo je još 40 % Puno, jako puno! Puno je to 40 od 100. Moramo svi zajedno poraditi na tome da se pomogne i tim mlijeka. Svima kojima se može odnosno onima koji i dalje žele ostati mlijeka i od prodaje mlijeka novac neophodan za život.

Idemo se malo baciti u nauku! Vele da se

Mljekarski li,st 08/2005.

nauka nalazi u knjigama, a toliko puno knjiga ima. Mnogi vele da nemaju vremena za Kroz se To da nemaju vremena za Bez nema znanja i napretka. Radi kotac kao otac i poljoprivreda Matije Gupca. Ili bolje - kmetovska poljoprivreda. Evo, kraj je šestoga mjeseca, a «kmetovi» još nisu pokosili prvi otkos trave na svojim livadama. Baš kao i u vrijeme Matije Gupca. Oni koji imaju vremena za i ti kose otkos, a mlijeko imje E ili I. klase. Farmeri! Tako je to u životu. Najbolje je kada si pomogneš sam, a sam si možeš najviše ako imaš vremena za i i ako se trudiš da stalno svoje znanje i svoju kulturu.

U Americi farmeri kažu, ZNANJE I

TEHNOLOGIJA= NOVAC.

Bez znanja i tehnologije teško se dolazi do novca. A da nema stalnog i znanja, ne bi bilo tehnologije. Još uvijek bi bili na nivou srpa, kose i motike i mužnje krava. Danas u svijetu postoji preko 3 000 robota koji muzu krave i ako nešto nije u redu na mobitel zovu gazdu. Robot za vrijeme mužnje vrši kontrolu zdravlja mlijeka i vimena, odmah broji mikroorganizme i somatske stanice. Ako nešto nije u redu, robot na mobitel zove gazdu!!! Pazi ti to.

Ej, kudaje otišla ta tehnologija. Štefek, je l' dobro Kak si prošel v školi ? Ideš u Poljoprivrednu školu? Ma kaj poljoprivrednu školu. Bu muzal krave. Traktor, samo mu daj traktor u ruke.

Kakvi li su tek izmislili traktor za Štefeka kome ne treba i poljoprivredna škola, i robot koji sam muze krave i koji zove gazdu na mobitel ako ima problema s mužnjom i kvalitetom mlijeka. Štefek gleda seriju na televiziji ili je v birtiji s pa nema vremena za Mljekarskog lista, a kamo li

za neke knjige.

Knjiga + = znanje, a plod znanja je tehnologija koja je izrodila i traktor i robota. Znanje + tehnologija = novac.

Što to kažu knjige i naši znanstvenici. Jednu od knjiga koju kao savjetnik mogu je MLIJEKO od farme do mljekare, naših profesora Jasmine Havranek i Vlatka s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Iako je napisana kao udžbenik za studente i knjiga je istovremeno razumljiva svakom mlijeka koji želi nešto i proširiti svoje znanje i svoju kulturu. Dio nauke o mlijeku, napisan za dobru praksu proizvodnje mlijeka. To je draž ove dobre knjige.

Što su to somatske stanice? U knjizi piše. Odljuštene epitelne stanice kanala i leukocite nazivamo somatske (tjelesne) stanice.

SOMATSKE STANICE = EPITELNE

STANICE oko 20 % + LEUKOCITI oko 80 %. Leukociti su obrambene krvne stanice. One se bore i uništavaju mikroorganizme: bakterije, viruse i plijesni koje kroz nos i usta, zrakom, hranom ili vodom u tijelo. Mikroorganizmi u tijelo krave mogu još kroz otvor na sisama, putem vagine, bilo koje rane na koži ili putem rana na papcima. Mikroorganizmi, bakterije stalno ulaze u vime kroz otvore na sisama. One bakterije koje se hrane samo mlijekom nisu toliko štetne. Opasne su samo one bakterije koje uz mlijeko napadaju i žive stanice tkiva vimena. Neke su manje agresivne pa izazivaju latentne mastitise ili upalu vimena koju ne One jako agresivne vrlo brzo razaraju žive stanice vimena i izazivaju akutne mastitise koje vidimo kao vidljivu upalu vimena. Uz to neki mikroorganizmi stvaraju i jako opasne otrove o se ne govori. Treba shvatiti da bolesno mlijeko II. i III. klase ne spada u zdravu hranu za ljude. ':J

ERBA · KIDA I r

Špinat je biljka kratke vegetacije i tehnološku zrelost dostiže za 35 do 40 dana, a treba ga brati kidanjem listova ako je berba dulja ili cijele biljke. Najbolje ga je brati rano ujutro ili

Darko Kantocidipl. ing.

Kolovoz je vrijeme berbe ubiranja plodova kao naplate za uloženi trud. Zato nije naodmet podsjetiti na sitne pojedinosti koje berbu mogu još bo'/jom.

Blitvi otkidati vanjske, rubne listove, a unutrašnji listovi u rozeti nesmetano se dalje razvijaju.

se ubraja u plodovi dozrijevaju postupno. Zato plodove beremo dozore, kako bi se drugi brže razvili i dozreli.

Orjentaciono, prve plodove treba brati 60 do 80 dana nakon sadnje. Berba niskih sorti je jednokratna ili u 2 do 3 navrata.

Paprika postupno dozrijeva, a plodove beremo u željenoj fazi, kada dostignu za sortu.

Prve plodove patlidžana možemo brati u srpnju, a berba traje sve do prvih mrazeva. Beremo ga tako da peteljku ploda oštrim nožem.

Luk vaditi kada 60 do 70% polegne. Nakon ostaviti ga se 5 do 10 dana sa suncu da se dobro prosuši i dozrije, a nakon toga splesti ga u vijence.

Lukovicama rezati korijen i dio vlažne stabljike a ostaviti vrat dužine oko 3 cm. Ako luk ostane u tlu duže nego je potrebno, dolazi do prorastanja lukovica pa ihje teško

(bijeli luk, vaditi kada 50% listova polegne, a zatim postupiti isto kao s lukom.:)

INTERNET U POSLOVIMA

,NA SELU

I

Dražen prof I

Temelj interneta iz Amerike gdje je vojska dala zeleno svjetlo za korištenje

danas posjeduje modemske ulaze za pristup internetu, a na tržištu su paketi bržeg i sveobuhvatnijeg spajanja od ISDN-a do MA.X ADSL-a.

Bit paketa leži u brzini primanja i predaje sadržaja kao i višenamjenskoj ulozi poveznica (telefoni, istovremeno u funkciji i sl.)

nove mreže koja se vrlo brzo širila svijetom i napravila poveznice kakve bi poželjele mnoge garniture svjetskih Svijet interneta uglavnom ismijava tromost svjetskih sustava ma iz koje sredine dolazio. Ljudi, korisnici interneta, do informacija dolaze za vrlo kratko vrijeme, ovisno o snazi vlastitoga te brže ili sporije komuniciraju sa svijetom.

Selo nije tako izolirano kao nekada jer je i u našim prilikama podosta internetskog djelovanja. Seoski poslovi zahtijevaju oplemenjivanje proizvodnje pa tržište repromaterijala ne mora biti vezano uz seoske ili velike centre. Uz kvalitetne tražilice roba se pronalazi na svjetskom tržištu po povoljnijim uvjetima i nabave.

Kako na Internet? U pronalazimo modem telefonskom ili jedan od navedenih paketa koji instaliraju Preko INTERNET EXPLORERA izlazimo na mrežu i upisujemo adresu (http:// ili www.) Potvrdom

Komplet za je muznih z sitnu stoku)

i etke za odriavan ·e procesne reme po skici, uzorku · o boom za tjevu. Kontaktiraj.te nas na na edene brojeve telefona radi dodatnih informacija

E TER u potragu za sadržajima. Kako je adre podosta i ih je ve zapamtiti u po lu traženja koristimo poznate ražilice (npr. www. google.com) koje pregledno pronalaze adrese prema zadanim temama.

lijed traženja željenoga zadržat na ulascima u sadržaj koje možete koristiti za vlastite potrebe, spremiti ih u mape na vojem ili preu.sntjeravati na prij no ne medije (di kete, cd-i i 1. . kori tenju za Internet

PROVIDERS (provajderi - pružatelji u luga) imaju voje uvjete poslovanja i tjenike pa ih valja dobro prije korišteltja mreže kako telefon ki ne bi iznenadili krajem mjeseca. su trategije k ri tenja interneta kako bi se uskladilo ugodno s korisnim, a najkorisnije je biti umjeren u sadržaja. rijeme koj provedete na internetu ne bi trebalo prelaziti t vremena dnevno, a ponekad i manje. U posljednje vrijeme ln rnet mreža je agresivna i zna ubacivati tranice od kojih valja zaštititi. Iz takvih razloga najbolje je kontaktirati za zaštitu vašega i podesiti instalacij ki softver primjeren vašim potrebama.

U istraživanju Interneta možete poželjeti i sami biti dio toga svjetskoga tržišta. U broju pokušat pokazati kako do vlastite Webstranice.

EN ISO 9001 :2000 KSn~.e~i!!

Hrvatska, Osljek 31000, ulicaJablanova 23

Tel. 031/297-301, 297-199 e-mail: prodaJai@niveta.br Fax O.ll/297-277 http://www.nh·eta.br

emibzavisokuproizvodnju.mlijeka i dobrozdravUekrava

Premiijzauspješnu.pripremutkrar,e zastueaecu

Z GREB[Danica,1906.)

Da,koKantoci,dipl.ing

• • ojafetj:r~J:~:~ i~a':~ Nasred biskupskog grada diže se danas istom mjestu, stradala je stvena stolna crkva sv. Stjepana u gotskom za vladavine Andrije II. Kratko stilu. je trajao mir, jer su 1241. došli

divlji Tatari i crkva je sasvim propala. Brigom biskupa Stjepana II. crkva i utvrde su popravljene. 16. kada je biskup bio Ivan Tahi, protivnik kralja Ferdinanda a pristaša Ivana Zapolje, došla je španjolska vojska pod Kaptol i ga topovima. Tom je prilikom stolna· crkva bila jako a vjerojatno je srušen i sjeverni toranj. U 17. na crkvi se mnogo radilo, neuki su radnici uništili mnoge starine i dragocjenosti. Prije tridesetak godina je da se katedralu treba popraviti kako bi bila kao nekada. Po nacrtima graditelja Schmidta danas je crkva posve obnovljena. Svaje od kamena, a dva vitka 106 m visoka zvonika krase njezino pod kojim su glavna crkvena vrata. Crkva je podijeljena na tri U glavnoj je oltar uz kojega je nadbiskupska stolica a iza oltara stolice za kanonike. U desnoj visoko na zidu je oklop, zastava, kaciga i žezlo, dokje niže veliki nadgrobni spomenik slavnom pobjedniku, banu Tomi U lijevoj su biskupima i poprsje

''Munja i grom''

Sijevanje i grmljenje u kolovozu znade biti vrlo Mnogi se od nas s pravom plaše ove pojave. A što je to munja, sijevanje, grmljenje, grom i kako nastaju?

Pri padanju kapljice vode poprimaju naboj. Krupnije kapljice poprimaju pozitivni, a sitnije negativni naboj. Uzlazne struje odvajaju krupnije od sitnijih

To je i razlog što su slojevi oblaka naboja. Kad razlika potencijala u oblaku

kardinala nadbiskupa Haulika koji je zaslužan za stolne crkve i dvora, kao i za Maksimira. Prozori stolne crkve vrlo su dragocjeni: slike na staklu prikazuju prizore iz Svetog pisma i života svetaca. Ispod propovjedaonice je od mramora. Stolice iza glavnog oltara od velike su vrijednosti zbog krasnih starinskih rezbarija. Orgulje stolne crkve su u državi, a nabavio ih je kardinal Haulik. Uz katedralu je i riznica u kojoj se dragocjene bogato vrijedni vezovi i mnoge druge stvari koje se odlikuju svojom starinom, ljepotom i U južnom zvoniku visi veliko zvono sv. Trojstva, a se dvadeset kilometara daleko.

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 08. 20. 08. 31. 08.

OSIJEK 5,39 20,01 5,52 19,44

vrijednost nastaje pražnjenje munja. Munjaje razgranata iskra promjer iznosi i do 50 cm, a duljina je 2 do 3, a može biti i 20 km. djelovanja munje je na visini od 300 do 6 000 m. napon munje iznosi i više milijuna volti, dok je trajanje kratkotrajno i iznosi od 0.01 do 2 sekunde. pražnjenje je svjetlosnim i sijevanjem i grmljenjem. Grmljenje nastaje naglim stezanjem i širenjem zraka zbog njegova zagrijavanja. Grmljenje se na udaljenosti i do 65 km. Ukupnost sijevanja i grmljenja nazivamo grmljavina. Ako se pražnjenje odvija na Zemljinoj površini, zove se grom.

Dok sam bila mala, ona je za mene bila žena koja je svašta

Bi laje to jedna žena u mojem elu; mqjka, upruga, baka, i iz današnje perspektive, žena posebno velike dobrote, jednostavno • "kuma Dora "zvali suje svi koji uje poznm,ali. znala, kao "intelektualka" i !:i prosvjetiteljica. Bila je i dobrotvor kao -S t-.i naša "Majka Tereza".

Kako daje bila siromašna. Stvarno nije imala nekog materijalnog blaga, bogatstva.

Imala je malo, ali je to "malo" znala na poseban podijeliti svima kojima je bilo potrebno. Bila je dakle materijalno siromašna, ali duhom vrlo bogata.

Njezina je bila niska i mala, sazidana od pletera i blata s dva mala do ulice i jednim koji je gledao u dvorište. Krov prekriven slamom - "ritki" od ražene slame. Imalaje sobu i kuhinjicu iz koje se išlo na tavan i mali hodnik ili

U sobi zemljani pod i strop od dasakaprsnice. Od namještaja krevet sa zibarom pored zida, a ispod kreveta podrivalka. Pored kreveta široka klupa s naslonom koja je danju služila za sjedenje, a kao krevet. U kutu sobe zidana od blata i po koji pravi glineni Na toj se kuhalo i peklo, jer je imala jednu rolu za a zimi je ta grijala Umjesto u plitkoj posudici bila je svinjska mast i flanelska krpica koju je upalila kao ''stenjek". Plamen ,,stenjka •slabo je osvjetljavao prostoriju.

Uz zid prema ulici. u sredini sobe dva prozora, bio je grubo drveni stol. dvije male klupice i jedan ''šamrlin" (stolac bez na iona za sjedenje).

i ulaznih vratu sobe bilaje mala "po telka". a zidovima vete like i 1·aspelokriz, a u kutu mala škrinja u kojoj no malo oju u imali. aloj zadimljenoj kuhinjici u krušoj pekao se kukuruzni kruh ili kakav komad mesa. Tu se sušilo proso, žuta ili hajdinska kaša, ili za zimnicu. Pored visio je "krušnjak" kao drvena stalaža na koji su stavljani hljepci kruha. U malom hodniku,

na gornjem otvorenom dijelu dva stupa nalazila se drvena stalaža "zdelnak" na koju su spremali zemljane tanjure, zdele, tiganje, ranjgle, lonce i druge potrepštine.

U takvoj živjela je "kuma Dora" sa svojim suprugom Francom, sinovima Mijom, Vinkom i lvanom te Katicom.

Jedini koji je radio i nešto za svih šest obitelji bio je suprug Franc. Jedno vrijeme, još prije nego sam radio je kao radnik u tvornici šarafa na Danici, a kasnije u mlinu.

Kuma je bila U selu je svima koji su je trebali pomagala i radila sve što je trebalo.

Radila je mnogo i u našoj Kako su je moji tata, mama i baka ja ne znam, ali je vrlo dobivala mlijeko, sir, jaja pa i friško kruh. Nadam se daje njena dobrota barem od mojih bila ipak dostojno

Njihova tražila je veliku brigu. Svakog kuma Doraje sama pravila "malter" od zemlje u koju je umijesila pljevu uz potrebni dodatak vode popravljala na Nama djeci bilo je posebno interesantno gledati kako nogama mijesi blato, a potom golim rukama zatvara rupe na zidu a ka nije vapnom.

Njihovo je dvon·te uvijek bilo za uhog vremena pometeno i to a za vrij me kišnih d a puno blata kao i druge dvor· a u selu. U dvor'štu mali ciglom zidani bunar, "zdenec", a oko rtjegavijenac ("timnica,,) od drvenih da ka. Pored zdenca d a mala a na njima drvena daska na kojoj ·e kanta za vodu priv zana užetom da ne bi bila stavljana dolje na ponekad blatnu zemlju. Kako je u zdenac prodirala površinska voda kišnica, kuma bi u bunar bacila grudu živog vapna da vodu od Posebno mi je ostala u ograda oko njihove i dvorišta, odnosno plot ispleten od

granja i trnja koje je kuma Dara donosila u malim pušlecima na glavi a trgala ih na "gmajnu". To je bila društvena imovina, gdje je bio dio zemljišta Zbog poplava tu je rasla samonikla raslinje i grmlje.

U dvorištu je imala mali drveni svinjac i kokošinjac, a životinje je hranila travom - slakom ili i drugim vrstama korova, za pajceke i kokoši.

Poslije žetve pšenice ili berbe kukuruza išla je "papirkovat" po polju ako su joj vlasnici to dopustili. Iz šume nosila je žir za pajceka, a gljive za jelo svima u posebno djeci. Poznavala je puno trava koje je brala za razne a šipak za pravljenje pekmeza.

Mojoj baki, mami i nama djeci bila je od velike Uvijekje u kada je bilo velikih poslova u polju, vrtu, vinogradu, a najviše u smo bili prvi susjedi.

Moja baka bije uvijek nagradila.

Ispred njene je kapelica Svetog

KALENDARRADOVA

Darko Kantoci, dipl. ing

U polju se nastavlja s tla.

Obavlja se plitko oranje strništa. Kosi r;::\ se djetelina za sjemensku proizvodnju. Vade se ranije sorte krumpira, a probiru se i uskladištuju za sjeme.

E:J

Obavlja se sjetva uljane repice travnih i travno-djetelinskih smjesa kao i r:::\ trava ili djetelina. Kraj kolovoza zadnji je rok košenja otava.

U vinogradu provoditi zaštitu od pepelnice i sive plijesni. Krajem mje- r;::\ seca prikratiti mladice, a ranozrele stolne sorte se odlistavaju i trebalo bi ['--1 ih mrežama zaštititi od ptica i kukaca. t:_.:::tPrema potrebi vežu se mladice, uklanjaju korovi i održava urednost vinograda.

U brati ljetne sorte Obaviti zelenu rezidbu te cijepljenje na pup.

Florijana zaštitnika od požara a je prije sto i više godina. Ona ju je održavala, donosila s polja i vinograda na mali u kapelici. Oko kapelice bila je ograda od drvenih letvica koju je ona pazila i popravljala. Zato joj je Sv. Florijan malu slamom pokrivenu od požara kojih je u našem selu bilo dosta.

Kumu Daru smo svi voljeli i s poštovanjem joj prilazili. Nama djeci bilaje autoritet. lako bez ijednog razreda škole i nepismena, bila je velika, dostojanstvena, moralna i žena. Nije mjerila ljude po materijalnom dobru.

Umrla je 1972. godine. Zaspala je tiho pored svoje zidane u sobici bez struje, vode i drugih standardnih vrijednosti. Mnogima, pa i meni, ostala su samo lijepa na dobrotu i plemenitost jedne ne baš seoske žene. Kako pored groba kume Dare, a ne zastati i upaliti za njenu plemenitu dušu, a u se vratiti u djetinjstvo.

Ako je vrijeme sušno, zalijevati

V povrtnjalm je napad nametnika i potrebna.ie redovita zaštita. Sve više "E:' tlo suši i sve više treba zalijevati. Prekopati tlo poslije berbe. Sijati blitvH mrkvu. peršin, grah mahunar. endiviju. spinat, poriluk. luk srebrenac, matovilac i kineski kupus. Saditi kupus. kelj, kelj brokulu, salatu, endiviju, raštiku, korabicu, poriluk i ljutiku.

U vrtu orezati živicu. Crnosaditi i Ocvale trajnice razmnožavaju se dijeljenjem. Zimsko saditi na otvoreno.

Narodne za kolovoz

Ako kolovoz žeže. žest i vino. Suh kolovoz, suho vino; vodeni kolovoz, vodeno vino. Kakav kolovoz s onakav je i do kraja. Što hrpe mravi u kolovozu nabacaju, to zimu prorokuju. Bura o Gospi prorokuje zimu punu snijega. :J

NEVEN· LIJEK IZ

CVJETNJAKA

Neven raste kao ukrasna bil,jka po vrtovima i cvjetnjacima, a radi velike potražnje sve se više uzgaja na velikim površinama. Cvatnja u lipnju i traje sve do prvih

mrazeva, a i samo ime neven ("ne vene") ukazuje na dugotrajnu cvatnju ove biljke.

Redovitom berbom cvjetnih glavica, koju je najbolje obavljati za jarkog sunca, biljka se i produžava se vrijeme vegetacije. Sušenje se obavlja na mjestu, od sunca.

Ljekovitost nevena

U ljekovite svrhe se koriste usitnjene cvjetne glavice ili samo

• cvjetovi ( u narodu poznatiji kao "latice").

Pripravljanje

Jednu do dvije žlice suhih (ili dvostruku svježih) nevenovih "latica" preliti s 2,5 dl vode, poklopiti i nakon deset minuta procijediti. Piti 2-3 puta dnevno šalicu svježe pripremljenog, pomaže kod i crijevnih bolesti, na želucu i dvanaestniku, proljeva te upale debelog crijeva. Pospješuje stvaranje i nje krv i poboljšava vode. Regulira menstruaciju, pa treba piti 2-3 šalice tjedan dana prije menstruacije, a preporuse i ženama u klimakteriju.

Može koristiti za obloge i ispiranje kože i sluznice.

je u upotrebi i nevenova mast. Pomaže kod ispucane i kože (npr. na petama), crvenila kože nastalog uslijed prekomjernog izlaganja suncu, manjih opekotina (u suhih ekcema, rana, dekubitusa (rana nastalih

Marija dipl.ing.

uslijed dugotrajnog ležanja), mastopatija, upala vena, hemeroida itd. Gotovih masti ima u ljekarnama i biljnim drogerijama, a možete ih pokušati

pripremiti i sami.

Mast od nevena: 3-4 velike žlice nevenovih "latica" i jednu žlicu usitnjenih listova nevena kratko popržiti u 150 - 200 g svinjske masti. Maknuti s vatre i ostaviti stajati preko dana smjesu lagano

zagrijati i procijediti kroz gazu u posudice (najbolje staklene). Ako želite mast, otopite u njoj malo voska.

Neven možemo u rakiji 2-3 tjedna i dobivenu tinkturu koristiti kod nategnutih i oteklina.

Neven u kuhinji

Svježi cvjetovi ("latice") dodaju se salatama, sirnim namazima i Jelima od riže i pecivima daju poseban okus i lijepu žutu boju. Koriste se i u ribljim i mesnim juhama te omletima.

Neven u kozmetici

Zbog izrazito povoljnog djelovanja na kožu, industrija proizvodi velik broj pripravaka na bazi nevena: krema za lice, kupki, šampona, ruževa itd. I vi dobro svojoj koži umijete liju koji put u od nevena.

~lffi1Jmt (ID~~rffll)J

Što cigarete štetnim?

monoksid. To je stvarni otrovni plin kojije u relativno visokim koncentra-

cijama u dimu cigareta. Buda se vrlo lako veže za krvni hemoglobin, oduzima

Dr.IvoBeU>n

Dim cigareta sadrži više od 4 000 kemijskih supstanci, od kojih su mnoge štetne.

Nikotin. Toje snažan i brzo kemijski spoj koji može izazvati ovisnost. Nakon što se udahne cigaretni dim, nikotina nastupaju nakon desetak sekundi: ubrzanje rada, povišenje krvnog tlaka, promjene u metabolizmu i druge.

mjesto kisiku. Zbog toga je posebno štetan u Može pridonijeti ubrzanom stvaranju naslaga na unutrašnjoj stijenki krvnih žila, njihovom i problemima.

Katran. 70 posto katrana iz cigaretnog dima taloži se u Poznato je da mnoge supstance iz tog katrana uzrokuju rak životinja. Iritantne tvari u katranu mogu oštetiti suziti dišne puteve i izazvati kašalj.

Koliki je rizik od pušenja?

Za mlade ljude rizik je ovisnost o nikotina, to jest doživotne

ovisnosti o duhanu. su izloženi riziku od raznih oboljenja i ranijoj smrti nego 80 posto smrtnih od raka uzrokovano je pušenjem. Rizik umiranja od koronarne bolesti dva i pol puta je u i tri i pol puta u teških nego

Premda su rizici obolijevanja od niza bolesti kod muškaraca i žena, ipak su žene koje puše izložene još dodatnim rizicima: spontanom i drugim tegobama u niskoj težini beba, perinatalnom mortalitetu, raku maternice, par godina ranijoj menopauzi, i moždanom udaru (ako upotrebljavaju oralnu kontracepciju) i osteoporozi.

Ovdje navodim neke od bolesti koje se mogu pripisati pušenju: koronarna bolest, ateroskleroza, oboljenje perifernih krvnih žila,

rak ždrijela, grkljana, jednjaka, guštemjehura), bronhitis, emfizem, na želucu i dvanaesniku, plodnost.

Koristi od prestanka pušenja Nakon što prestane pušiti, tjelesni sustavi se u normalu. Korist koju mogu osjetiti unutar nekoliko tjedana je: kosa, koža i dah više ne smrde na cigaretni dim, slabljenje kapaciteta se usporava, pa se taj kapacitet može približiti onome u poboljšava se osjet okusa i mirisa, disanje postaje lakše, lakše se podnosi napor, smanjuje se kašalj, zadovoljstva što se prestalo s pušenjem i smanjenje rizika obolijevanja od bolesti povezanih s pušenjem.

Prestati pušiti šanse za duži i zdraviji život. Ispitivanje javnog mijenja i druga istraživanja stalno pokazuju da bi se željela cigareta i rado bi da nikad nije ni pušiti. Isto tako, istraživanja su otkrila da su mnogi ljudi prestali pušiti bez posebnih i da su to uspjeli lakše nego što su Oni koji su bili dobro upoznati s tegobama koje se mogu neposredno nakon odricanja od cigareta, bolje su se nosili s njima, razvijali su dobre strategije za njihovo svladavanje i bili su svjesni da su te ipak kratkotrajne.

da se prestane i stvarno željeti da se uspije važni su koraci prema cilju, tj. postati

PIONEER® izvodi svoje pokuse u skladu s priznatim standardom kvalitete ISO 9001 za sistem kvalitetnog menadžmenta

Vindija danas proizvodi tridesetak sireva i jedini je u regijikoji proizvodi sireves plemenitom plijesni. CAPRILO, Vi11diji11meki sir od kozjega mlijeka s bijelomplemenitom plije.midobitnik je SREBRNE MEDALJE, a CAPRO BLUE, meki sir od kozjega mlijeka s plavom plijes11i je MEDALJE na Si'}et5komocjenjiva11jusireva "WORLD CHEESEA WARDS"u Londo111t.